JU TEHNIKA KOLABRKO DISTRKTBOSNE I HERCEGOVINE KOLSKA 2014/2015 GODINERAZRED : III-9

PODRUJE RADA: ELEKTROTEHNIKAZANIMANJE: ELEKTRIAR-III STEPEN ZAVRNI RAD TEMA : El. instalacija jednosobnog stana

MENTOR : Jovo Vujic UENIK : Enis Ibrisimovic BRKO,MAJ 2015. GODINE

Zadatak: Na plocu postaviti elektricne elemente1.Postaviti elemente na plocu..................................................................... 2.Izvrsiti spajanje elemenata....................................................................... 3.Izvrisi ispitivanje i funkcionisanje elemenata i el instalacije................ 4. Pustanje u rad el. instalacije................................................................... Izradti/Proracunati/Nacrtati: 1.Semu vezivanja spajanja.......................................................................... 2.Sema djelovanja funkcionisanja.............................................................. 3.Skica........................................................................................................... Misljenje komisije o pisanom dijelu zavrsnog rada: ........................................................................................................................ ........................................................................................................................ Ocjena pisanog dijela zavrsnog rada:.............Pitanja za usmenu odabranu pisanog zavrsnog rada:1....................................................................................................... 2....................................................................................................... 3....................................................................................................... Ocjena usmene odabrane pisanog zavrsnog rada:............... Zakljucna ocjena zavrsnog rada:.......................

Izdvojeno misljenje komisije: ................................................................................................................................................................................................................................................ Komisija: 1. Presjednik:............. 2.Ispitivac:................. 3.Stalni clan:.............. SADRZAJ1. Tema (izgled zavrsnog rada) slika...................................1-22. Elektricna sema maturskog rada......................................2-33. Materijal potreban za izradu zavrsnog rada.....................3-44. Kablovi i kablovski pribor..................................................4-95. Provodnici.........................................................................9-126. Razvodni uredjaji za stambene objekte............................12-157. Kucni prikljucak.................................................................15-238. Vrste razvodnih ormara za visekatne stambene objekte..23-32-Kuni prikljuni ormari (KPO)-Glavni razvodni ormar (GRO) -Glavni razvodno mjerni-ormar (GRMO) -Centralni panelni modul (CPM) - Etani (katni) panelni modul (EPM) -Modul glavnog prekidaa (MGP) -Modul zajednike potronje (MZP) -Koncentrator 9. Elektricno brojilo i uklopni sat. 32-3810. Osiguraci38-4411. FID sklopka....................................................................44-4712. Stubisni automat.............................................................47-4813. Prekidaci.........................................................................48-5414. Uticnice. .54-6015. Interfon...........................................................................60-6116. El. zvono........................................................................61-6217. Vrste intalacija................................................................62-6918. Pribor za izvodjenje el. instalacije..................................69-7319. Uzemljenje.....................................................................73-7520. Zastita od elektricnog udara...........................................75-82 -Djelovanje el struje na ljudski organizam -Zastita od direktnog dodira -Istovr. zast. od direktnog i ind. dodira -Zastita od indirektnog dodira -Oznacavanje mehanicke zastite -Pruzanje prve pomoci21.Zakljucak.........................................................................82-83 22.Literatura.........................................................................83-841.Tema (izgled zavrsnog rada) slika

12.Elektricna sema maturskog rada

23.Materijal potreban za izradu zavrsnog rada

-Monofazna uticnica (7 komada) -Jednopolni prekidac ( 2 komada) -Seriski prekidac( 1 komad) -Neizmjenicni prekidac ( 2 komada) -Trofazna uticnica (1komad) -Sijalicno grlo (5komada) -Indikator za kupatilo (1 komad) -Kutija za stalni prikljucak (2 komada)-razvodna kutija -Razvodna tabla manja(1 komad) -El. zvono (1 komad) -Taster za zvono (1 komad) -Kanalice 200x25 -Razvodne kutije (5-6komada) -Kablovi 3x1,5 (5-7m) 3x2,5 (10m) 5x2,5 (2m)-za prikljucak -Trofazni utikac-za prikljucak

34. Kablovi i kablovski priborKablovi slue za napajanje potroaa elektrinom energijom i za prijenos elektrinih odnosno optikih signala. Elektrini signali se prenose bakarnim vodiima, dok se optiki signali provode kroz stakleno vlakno. Optiki kablovi su u sve iroj upotrebi u komunikacijama. Konstrukcioni elementi kabla su prikazani na slici.

Slika 0.3 Konstrukcioni elementi kabla Provodnici (vodii) sa izolacijom se zovu ile. Cjelina od nekoliko ila se zove jezgro. Plat se postavlja u cilju zatite jezgra. Plat se izrauje od gume, PVC-a ili metala. Omota je mehanika zatita kabla. Kod telekomunikacionih kablova ile se formiraju u parice i etvorke. Dvije ile ine paricu, a etiri etvorku. Provodnici mogu biti puni i upredeni od vie tanjih ica. Za pokretne potroae se obavezno upotrebljavaju upredeni (licnasti) provodnici. Danas se koriste sljedei izolacioni materijali: guma, polivinilhlorid (PVC), polietilen i silikon. Kablovi izolirani gumom se koriste za napajanje pokretnih potroaa. Kablovi izolirani polivinilhloridom su u najiroj upotrebi. Polivinilhlorid gori samo ako je iznad plamena, ali se plamen ne iri. 4Polietilen ima sve dobre osobine polivinilhlorida, a uz to ima veu otpornost na poviene temperature. Silikon se koristi za izolaciju kablova koji napajaju grijae i drugdje gdje je prisutna visoka temperatura. Kompletna oznaka kabla prema vaeem JUS standardu ima sedam dijelova, ali u praksi se najee koriste skraene oznake. Npr. kabl sa tri ile povrine poprenog presjeka provodnika 2,5 mm2 izoliran polivinilhloridom se oznaava: PP-Y 3x2,5 mm2 .Kao to je vidljivo prvi dio oznake se odnosi na vrstu izolacije, a drugi na broj i prijesjek provodnika. Najee upotrebljavani kablovi su: P/L, GG/J, P, P/F, PP-Y, PP/R, PP 00, PP41, PP 44, TI, Y(St)Y, X 00-A, X 00/0-A i koaksijalni kablovi,slika 0.2.

Slika 0.4 Koaksijalni kablovi

5Kabl P/L se upotrebljava za napajanje pokretnih potroaa manje snage kao to su npr. stone lampe, radio-aparati itd. Sadre dvije ile sa licnastim provodnicima. Za napajanje pokretnih potroaa kao to su elektrini tednjaci, mjealice i sl. se koriste kablovi GG/J. Sadre tri ili pet ila ovisno o tome da li napajaju monofazne ili trofazne potroae. Kabl P ima jednu ilu sa punim provodnikom, a koristi se za oienje u elektroormarima. Kabl P/F ima jednu ilu sa upredenim finoinim provodnikom, a najee se koristi za galvansko izjednaavanje potencijala. Kablovi tipa PP-Y i PP/R se koriste za izvoenje elektrinih instalacija niskog napona. Kabl PP-Y je okruglog, a PP/R pljosnatog prijesjeka. Kabl PP-Y je kvalitetniji u odnosu na PP/R(slika 0.3). Slika 0.5 Kabel okruglog i pljosnatog presjeka Kabl PP/R se ne smije koristiti u vlanim prostorijama kao to su npr. kupatila i podrumi i ne smije se postavljati direktno na drvo. Kabl PP-Y se smije koristiti u vlanim prostorijama i smije se postavljati direktno na drvo. Kablovi PP-Y i PP/R se izrauju kao troilni i petoilni. Troilni se koriste za napajanje monofaznih, a petoilni trofaznih potroaa. Kod troilnog kabla izolacija faznog vodia (L) je crne boje, izolacija neutralnog vodia (N) je plave, a zatitnog vodia (PE) uto-zelene boje. Petoilni kabl ima jo dva fazna vodia, jedan smee i jedan crne boje. S obzirom da kod petoilnog kabla imamo dvije crne ile, one se razlikuju tako to je jedna na obodu, a druga u sredini kabla. Kabl PP-Y ne smije biti izloen direktnom sunevom svjetlu.

6Tamo gdje je prisutno direktno djelovanje sunevih zraka koristi se kabl PP 00. Za kabl PP-Y se koriste i oznake PGP i NYM. Kablovi PP 00, PP 41 i PP 44 se koriste za napajanje potroaa veih snaga. Kabl PP 00 ima plat i omota od polivinilhlorida, dok PP 41 i PP 44 imaju metalne platove to ih ini daleko otpornijim na mehanika naprezanja. Plat kabla PP 44 je od pocinane ice to ga ini otpornim na agresivne sredine tako da se moe polagati u rijeke i more. Druga oznaka za kabl PP 00 je NYY. Kabl TI se koristi za izvoenje telefonskih instalacija, a Y(St)Y za prijenos podataka brzinom do 10Mbit/s. Za visoke brzine prijenosa podataka se koriste osmoilni kablovi UTP, FTP i STP. Kablovi X 00-A i X 00/0-A imaju provodnike od aluminijuma, a izolaciju od polietilena. Kabl X 00/0-A za razliku od X 00-A ima nosivo ue. Predstavljaju samonosive kablovske snopove (SKS) i koriste se za niskonaponske nadzemne mree i za nadzemne kune prikljuke. Koaksijalni kablovi impedanse 75 se koriste za antenske instalacije i kod pojedinih vrsta raunarskih mrea.Kablovski pribor ine sljedei elementi: 1.)kablovske kape 2.)kablovske glave 3.)kablovske spojnice 4.)kablovske papuice (stopice) 5.)spojne ahure 6.)kablovske obujmice 7.)kablovske uvodnice. Kablovske kape se upotrebljavaju kao privremena zatita krajeva kablova od prodora vlage koja moe tetno utjecati na izolaciju kabla. Izrauje se od kablovske mase kojom se zaliva kraj kabla. Kablovska glava je trajna zatita kraja kabla od prodora vlage, a ujedno omoguava da se krajevi kabla otvore i ile pripreme za spajanje. Na slici 0.4 je prikazan kraj kabla sa kablovskom glavom. 7 Slika 0.6 Kraj kabla sa kablovskom glavom

Kablovske spojnice se upotrebljavaju za spajanje kablova. Dugo vremena su bile u upotrebi metalne spojnice, a danas se sve vie koriste spojnice od smolastih masa. Prijesjek metalne spojnice je dat na slico 0.5.

Slika 0.7 Presjek metalne spojnice

8Spajanje provodnika se vri lemljenjem ili kablovskim ahurama, nakon ega se spojnica zaliva kablovskom masom za izolaciju. Kod spojnica od smolastih masa se ne vri zalivanje.Toploskupljajue spojnice se zagrijavanjem plinskim gorionikom sljepljuju za kabl. Sljepljivanje hladnoskupljajuih spojnica se vri hemijskim putem. Kablovske papuice (stopice) se koriste za spajanje kablova u elektroormarima. Postoji prava papuica i papuica za spajanje pod pravim uglom, kao to je prikazano na slici 0.6. Slika 0.8 Prava papucica i papucica za spajanje pod pravim uglomSpojne ahure slue za spajanje provodnika. Dva kraja provodnika se uvlae u ahuru, a zatim se klijetima vri stezanje ahure ime se ostvaruje spoj provodnika. Kablovske obujmice se upotrebljavaju za postavljanje provodnika na zidove, stropove, uad i metalne konstrukcije. Izrauju se od metala i plastike, a uvruju se ekserima, vijcima, lijepljenjem i savijanjem. Na slici 0.7 su prikazane razliite konstrukcije obujmica . Slika 0.9 Konstrukcije obujmicaZa uvrivanje kablova na metalne ipke se koriste savitljive obujmice izraene od limene trake presvuene plastikom. Kablovske uvodnice slue za uvoenje kablova u elektroormare. Izrauju se od metala i plastike, a uloga im je da tite izolaciju kabla od oteenja i da omogue zaptivanje uvoda kabla u ormar. 95.Provodnici

Elektrini provodnicisu materijali u kojima postoje slobodni nosiocielektricnog naboja(elektroni) pa zbog toga dobro vode elektrinu struju. Uelektrotehnicise materijali razlikuju premaotporukoji pruaju protokuelektrine struje, pa osim vodia postojeelektrini izolatorikod kojih je taj otpor vrlo velik,poluprovodnicikod kojih se otpor mijenja u velikom rasponu isupraprovodnicikoji uope nemaju otpora, ali samo na vrlo niskimtemperaturama.U provodnicima postoje slobodni nosoci elektrinog naboja koji se mogu kretati pod utjecajemelektrinog poljakoje u provodniku nastaje kada se na njega dovedeelektrini napon, a usmjereno kretanje tih nosioca je pojava koja se zoveelektrina struja.U primjeni su najeimetalniprovodnici, od kojih je najboljesrebro, a zatimbakar, koji je meutim znatno jeftiniji. Kada nije bitanvolumen, ve samo cijena imasaprovodnika, kao npr. koddalekovoda, koristi sealuminij. Kako su pored vodljivosti esto vane i neke hemijske ili mehanike osobine provodnika koriste se i mnogi drugi metali i njihovelegure, npr.zlato,platina,cink,iva,mesing,bronza,elik.Od nemetala se esto koristiugljiku oblikuugljailigrafita, a u provodnike se takoer ubrajaju ielektrolititeplazma. Slika 1.0 Provodnici 10Tabela i slika daju usporedbu specifinih vodljivosti najee koritenih materijala u elektrici i elektronici, pri 20C Slika 1.1 Tabela spec. vodljivosti

MaterijalSpecifina vodljivost

Aluminij25-34,5

Bakar56-57

Ceka0,89-1,03

Konstantan2

elina ica5,9

Mesing12,5-14

Platina10

Srebro61

UgljenOko 0,01

Volfram18,1

Zlato43,5

iva1,04

11 Pod kablom se podrazumjevju vodii koji su elektrini izolovani i smjeteni u zajedniki omota za zatitu od vanjskog uticaja. - Osnovni djelovi kabla su: fazni vodi, poluvodljivi sloj, izolacija, ispuna, vodljivi zaslon (plat) i vanjski omota. - Fazni vodii se izrauju u vidu ueta. Konstrukcija ueta slina je kao kod nadzemnih vodova. Materijali iz kojih se izrauju fazni vodii su bakar i aluminij. - Izolacija kabla dolazi iznad faznog vodia. Danas se uglavnom radi o krutoj izolaciji (jedna od varijanti je i izolacija plinom ili uljem). Najee koriteni materijal za izradu krute izolacije kabla danas je umreeni polietilen. - Vodljivi plat se nalazi iznad izolacije kabla. On se najee radi kao: omot iz okruglih bakrenih ica omotanih helokoidno, preko kojih je takoer omotana u suprotnom smjeru tanka bakrena traka. dvije bakrene trake omotane helokoidno u suprotnim smjerovima. - Iznad vodljivog plata kabla postavlja se vanjski omota. Obino je izraen iz nekog izolacijskog materijala, primjerice PVC-a ili obinog polietilena, a slui za zatitu kabla od vanjskih utjecaja (mehanika oteenja, vlaga).

Slika 1.2 Konstukcioni elementi kabla

126. Razvodni uredjaji za stambene objekteZa niskonaponske prikljuke individualnih stambenih/poslovnih objekata (smatra se objekat sa 4 ili manje mijernih mijesta) upotrebljavaju se slijedei razvodni ormari: -Kuni prikljuni ormari(KPO); -Mijerni ormari (MO); -Stanski razdjelnik (SR). Razvodni ormari za stambene objekte su tehnikim preporukama JP Elektroprivreda BiH od 1999 godine tipizirani. Ranije u naoj zemlji razvodni ormari nisu bili tipizirani ve su ih elektroinstalateri proizvodili po odreenim uslovima. Slika 1.3 Sema elektricne instalacije individualnih objekata za podzemni i nadzemni prikljucak13

Slika 1.4 Podzemni prikljucak objekta na nadzemnu mrezu

14

Slika 1.5 Nadzemni prikljucak objekta sa SKS a) - preko zida, b) preko krova, c) preko krovnog nosaca Vrste glavnog razvoda visespratnih objekata niske I visoke spratnosti(klasicni)

Za klasini mjemo-razvodni sistem upotrebljavaju se slijedei razvodni ormari: Kuni prikljuni ormari (KPO); Glavni razvodno-mjemi ormar (GRMO); Glavni razvodni ormar (GRO); Ormar zajednike potronje (OZP); Etani (spratni) razdjelnik (ER); Etazni (spratni) mjerni ormar (EMO); Stanski razdjelnik (SR).157. Kucni prikljucakKuni prikljuak je veza izmeu elektrinog brojila i distributivne, javne ili razvodne mree. Sastoji se od spoljnog i unutranjeg dela. Kuni prikljuci se izvode golim ili izolovanim provodnicima, provodnicima slinim kablu i podzemnim kablovima, pa razlikujemo vazdune i kablovske kune prikljuke. Izvoenje vazdunih kunih prikljuakaPri izradi vazdunih kunih prikljuaka treba sprovoditi odredbe Tehnikih propisa za izvoenje elektroenergetskih instalacija u zgradama i, ukoliko postoje, propise lokalnih elektrodistributivnih preduzea. Naveemo osnovne karakteristine podatke tehnikih propisa koji se odnose na izvoenje vadunih kunih prikljuaka i podatke propisa i preporuka elektrodistribucije Beograd. ukoliko su suprotni sa podacima tehnikih propisa.1 Raspon izmeu stuba_vazdune mree i oslonca zatezanja provodnika na zgradi za gole i izolovane provodnike tipa G/A-J, GN/A-J i P/J ne sme prei 20 m.2 Presek golih i izolovanih provodnika za kuni prikljuak ne sme biti manji od podatka u donjem pregledu.3 Presek priklzunih vodova slinih kablu moe biti i manje vrednosti ou onih koje su date u ta. 2. ali se tada vodovi veaju na zatezna elina uad. U ovom sluaju dozvoljava se raspon najvie 40 m.4 Rasponi samonoseeg kabla sa provodnikom preseka Cu 4 mm- ili AL 6 mm2 ne smeju prei 35 mm5 Udaljenost najnie take neizolovanog provodnika od zemlje iznad mesta bez kolskog saobraaja treba da bude 5,0 m. U slucaju da je ova visina manja provodnik mora biti G/A. Na mestima sa kolskim saobraajem udaljenost najnie take neizolovanog provodnika mora biti 6,0 no. lzuzetno je dozvoljeno da vodovi slini kablu mogu imati sigurnosni raznak koji e biti vei od udaljenosti dmaaja ruke u odnosu na nepokretne objekte i predmete. a manji od 6,0 m. EDB dozvoljava da je najnia taka kunog prikljuka 4,0 m.6 Odstojanjc vazdunih provodnika od delova zgrade, balkona, prozora, krova sa nagibom mora iznositi najmanje:Vertikalno na gore ----------2,5 mVertikalno na dole ----------1,25 mHorizontalno ----------------1,25 167 Odstojanje provodnika iznad ravnog krova mora biti 2,5 m, a iznad kosog krova 1,25 m,8 Odstojanje grane drvea od eiekirinog voda mora biti najmanje 1,25 mm.9 Odstojanje golih elektrinih vodova od telegral-skih i telefonskih vodova kada su TT vodovi dole mora biti najmanje 2,0 m i elektrieni provodnici moraju imati .uast presek najmanje 10 mm. Ako se ovaj uslov ne moe da ispuni tada se TT vodovi postavljaju iznad elektrienih vodova koji moraju biti izolovani (G/A), da imaju presek najmanje 6 mm- i da su ispod TT vodova najmanje 1,0 m.10 Ukrtanje i paralelno voenje kunog prikljuka sa antenom treba izbegavati. U slucaju da se antene moraju postaviti iznad elektrinog voda ili paralelno treba da budu mehaniki vrste, izolovane trajnom izolacijom i udaljene najmanje 1.0 m od elektrinog voda, aosim ovoga tako osigurane da je u sluaju prekida spreen prelaz jake struje na radio aparate.11 Svi spojevi spoljnog prikljuka sa provodnicima mree i unutranjeg prikljuka sa sprovodnicima spoljnog prikljuka moraju biti izvedeni odgovarajuim spojnicama. Izrada ovih spojeva uvrtanjem ico nije zodvoljena.12 Svaki prikljucak morn biti osiguran lo blie uvodu u zgradu, obino na stubu razvodne mree ili na razvodnom ormariu kabla.13 Unutranji prikljuak moe imati najmanji presek bakarnog provodnika od 2,5 mm- a od aluminijuma 4 mm-, i to samo za manje stanove odnosno mala optereenja.14 U blizini imutranjeg prikljuka ne sme biti zapaljivog materijala. Unutranji prikljuak treba da ide kroz pristupane prostorije a samo izuzelno kroz stambene prostorije i treba da bude zatien od mehanikog naprezanja kao i mehanikih povreda.Prema vrsti i visini zgrade razradeni su sledei vazduni kuni prikljuci:

17 Slika 1.6 Kucni prikljucak kroz uvodnu lulu preko potpornih izolatora ukopanih u zidu

Kuni prikljucak kroz uvodnu lulu preko potpornih izolatora ukopanih u zidu - nalazi primenu za zgrade koie su dovoljno visoke da provodnik bude 6 m iznad zemlje i koje na strani potpornih izolatora imaju prozor udaljen od izolatora najmanje 0,7 m. Ovo je najjednostavniji prikljucak. Mana mu je da vlaga, mada ne znatno, ipak delimino ulazi kroz lulu u instalacion cevi.

18

Slika 1.7 Detalji kutcnog prikljucka krzo i sa uvodnom glavom preko potpronih izolatora

Kuni prikljucak sa uvodnom glavom preko potpornih izolatora ukopanih u zid (otklanja manu ranijeg a primenjuje se kao raniji u instalacijama sa uvodnim GO provodnikom.Kuni prikljuak preko potpornih izolatora uvrenih na horizontalnoj ili vertikalnoj preki slican je gornjim prikljucima i upotrebljava se za etvoroinu mreu ili kada ne climo da se na zidu ukopavaju nosai izolatora.

19Kuni prikljucak preko krovnog nosaa nalazi primenu za nie prizemne zgrade kod kojih raniji naini ne daju potreban razmak provodnika od zemlje. Propisi zabranjuju upotrebu krovnog nosaa na zapaljivim krovovima. elina cev za krovni nosa dimenzionie se prema mehanikom optereenju, ali ni u kom slucaju prenik tih cevi ne moe biti manji od 50 mm.

Slika 1.8 Kucni prikljucak preko potpornih izolatora, KP preko krovnih nosaca

20Slika 1.9 Detalji kucnog prikljucka preko krovnog nosaca

Kuni prikljuak preko zidnog nosaa pri menjuje se kada se ne moe da smesti krovni nosa, jer su slabe krovne grede, ili potporni izolatori, ili je zgrada niska. Primenjuje se na zidovima debljine najmanje jedne opeke. Ako su zidovi toliko tanki da se horizontalni nosa ne moe dovoljno da ukopa, podmee se pljosnato gvoe 60 X 8 mm u vertikalnom smeru, i privruje zavrtnjima od 5/8" Kuni prikljuak preko zasehnog stuba nalazi primenu na niske zgrade sa slabom i zapaljivom krovnom konstrukcijom.

21 Slika 2.0 Kucni prikljucak preko zidnog nosaca,kucni prikljucak preko zasebnog stuba

22Kablovski kuni prikljuakKablovski kuni prikljuak svojstven je mestima sa kablovskom razvodnom mreom. Takoe se upotrebljava i za kune prikljuke u mestima sa vazdunom mreom kada preko dvorita neemo da imamo vazduni vod ili ne elimo da potpornim izolatorima ruimo izgled fasade.Materijal za ove prikljuke uglavnom su kablovske glave, rave i kablovi za ukopavanje u zemlju.

Kablovske gradske mree, po zahtevu distributivnog preduzea, za kune prikljuke neizostavno imaju prikljunu kablovsku glavu sa osiguraima montiranu na lako pristupanom mestu, npr. na fasadi po- red ulaza u zgradu a na oko 1,0 m iznad plonika ili u hodniku zgrade odmah pored ulaza. Ovakav kablovski prikljuak moe biti krajnji zavrava se u posmatranoj zgradi ili prolazni, da iz kablovske glave vodi i u susedlnu zgradu. Presek provodnika u kablovima za ove prikljuke odreuje distributivno preduzee i moe biti i preko 95 mm2, sto zavisi od procene optereenja u zgradi.

238. Vrste razvodnih ormara za visekatne stambene objekte Za izvoenje prikljuka viekatnih stambenih objekata i rjeavanje razvoda unutar njih koriste se kuni prikljuni ormari klasine i modularne izvedbe razvodnih ormara.

Kuni prikljuni ormari (KPO)Kuni prikljuni ormari KPO je ormari u kojem se povezuju unutarnji i vanjski prikljuak viekatnoga stambenog objekta. Ugrauje se s vanjske strane viekatnoga stambenog objekta tako da mu donji rub bude na visini 0,6 m od konane kote terena objekta. Umjesto KPO mogue je koristiti postojei ili novi distributivni razvodni ormar tipa RO-IV ili RO-VI (DRO).Kuni prikljuni ormari mora imati mogunost prikljuenja: - dva kabela XP00-A 4x150 mm (ulaz izlaz) - objekta preko niskonaponskih NVO osiguraa i kabela odgovarajuega presjeka - niskonaponskih odvodnika prenapona ukoliko to zahtijeva krajnji kupac ili ukoliko je to definirano elektroenergetskom suglasnou.Kuni prikljuni ormari mora biti izveden od atestiranoga izolacijskog materijala ili od vodljivog materijala uz poduzimanje mjera zatite od previsokoga napona dodira klase II premaKuni prikljuni ormari sadri sljedeu osnovnu opremu: - podnoja osiguraa tipa NV do 400, - patrone osiguraa sukladno vrnoj snazi objekta, - stezaljke za prikljuak vodia presjeka 50 mm do 150 mm, - sabirnicu za neutralni vodi, - stezaljku za prikljuak zatitnoga vodia objekta, - kabelske uvodnice i - odvodnike prenapona.Kuni prikljuni ormari (KPO) treba biti izveden tako da onemogui prodor vlage i stranih krutih tijela u stupnju mehanike zatite minimalno IP 43, sukladno EN 60529.24Vrata KPO moraju biti zatvorena (zakljuana) na nain da je za njihovo otvaranjeneophodno posjedovati poseban pribor (klju).Na vratima kunoga prikljunog ormaria mora biti trajno utisnut znak izlomljena strelica OPASNOST OD ELEKTRINE STRUJE

Slika 2.1Kucno prikljucni mjerni ormaric

Glavni razvodni ormar GRO Glavni razvodni ormar (GRO) glavni je elektroenergetski ormar viekatnoga stambenog objekta (za vie od prizemlje + 5 katova). Izvodi se u produetku KPO-a, a ugrauje u prizemlju objekta na pristupanom, suhom i osvijetljenom mjestu (npr. blizu ulaznih vrata objekta).GRO se sastoji od sljedeih dijelova (polja): - prikljuno polje s glavnim prekidaem - prikljuak kabela s KPO - razvodno polje s prekidaima ili osiguraima odvoda za etane razdjelnike - mjerno i razvodno polje zajednike potronje objekta.25Za stambeno-poslovne objekte u ijem se prizemlju projektom predviaju razni poslovni prostori, u okviru GRO-a predvidjeti prostor za ugradnju mjerne i zatitne opreme za navedene prostore.GRO ormar mora zadovoljavati uvjete klase II zatite od elektrinoga udara, kao i odgovarajuu zatitu od neizravnoga dodira (npr. dvostruka izolacija).U GRO ugrauje se sljedea osnovna oprema: - odgovarajui broj stezaljki za prikljuak kabela, - glavni prekida, - prekidai ili podnoja visokouinskih osiguraa (ili poluautomatski osigurai) za usponske vodove, - sabirnica neutralnih vodia, - sabirnica zatitnih vodia, - glavna sabirnica za izjednaenje potencijala objekta, - brojila i pripadajui prekidai ili osigurai za poslovne prostore u prizemlju (po potrebi), - ograniavai optereenja (limitatori) poslovnih prostora u prizemlju i - brojilo zajednike potronje s pripadajuim razvodom

Glavno izjednaenje potencijala izvodi se prema standardima treba obuhvatiti: - zatitni vodi (PE) na prikljuni ormar, - glavni vodi za izjednaenje potencijala,, - zemljovod (temeljni uzemljiva), - dodatni vodi za izjednaenje potencijala, - glavni zatitni vodi (sabirnica za uzemljenje) PEN-vodi, - opskrbni sustav izveden metalnim cijevima (voda, plin, grijanje, klima itd.) - metalne mase antenskih ureaja.

26

Slika 2.2 Glavni razvodni ormar(GRO)

Slika 2.3 Jednopolna sema glavnog razvodnog ormara

Glavni razvodno-mjerni ormar (GMRO)Glavni razvodno-mjerni ormar (GRMO) glavni je elektroenergetski ormar viekatnoga stambenog objekta niske katnosti (do prizemlje + 5 katova). Izvodi se u produetku KPO-a, a ugrauje u prizemlju objekta na pristupanom, suhom i osvijetljenom mjestu (npr. blizu ulaznih vrata objekta).

27GRMO se sastoji od sljedeih dijelova (polja): - prikljuno polje s glavnim prekidaem - prikljuak kabela s KPO, - polje sa sabirnicama, - polje s brojilima svih stambenih i poslovnih jedinica u objektu, - mjerno i razvodno polje zajednike potronje objekta i - te polja ograniavaa optereenja(limitatori).GRMO ormar mora zadovoljavati uvjete klase II zatite od elektrinoga udara, kao i odgovarajuu zatitu od neizravnoga dodira (npr. dvostruka izolacija).U GRMO ugrauje se sljedea osnovna oprema: - odgovarajui broj stezaljki za prikljuak kabela, - glavni prekida, - prekidai ili podnoja visokouinskih osiguraa (ili poluautomatski osiguraci) za usponske vodove, - sabirnica neutralnih vodia, - sabirnica zatitnih vodia, - glavna sabirnica za izjednaenje potencijala objekta, - brojila i pripadajui prekidai ili osigurai za stambene i poslovne prostore - ograniavai optereenja (limitatori) stambenih i poslovnih prostora, - brojilo zajednike potronje s pripadajuim razvodom I - koncentratorGlavno izjednaenje potencijala izvodi se na isti nain kao i u GRO.

Etani (katni) mjerno-razdjelni ormar (EMRO)Etani mjerno-razdjelni ormar ugrauje se u zid na prikladnim mjestima u hodnicima po katovima, i to to blie prolazima usponskih vodova za objekte vie katnosti (za vie od prizemlje+ 5 katova).Kuni prikljuni ormari mora biti izveden od atestiranoga izolacijskog materijala ili od vodljivog materijala uz poduzimanje mjera zatite od previsokog napona dodira klase II 28Etani mjerno-razdjelni ormari EMRO trebaju imati mogunosti: - modularne ugradnje - tako da je omoguena ugradnja kombinacija jednofaznih i trofaznih brojila, pri emu je mogue u jedan modul ugraditi dva trofazna odnosno etiri jednofazna brojila I - ugradnje prekidaa ili osiguraa za odvajanje napona pripadajue etae od usponskoga voda (u sluaju kada usponski vod prolazi kroz isti).Osnovna je oprema koja se ugrauje u etani mjerno-razdjelni ormar : - brojila stambenih jedinica pojedine etae (kata), - sabirnice za povezivanje PEN odnosno PE vodia, - sabirnice za povezivanje faznih vodia, - prekidai ili podnoja osiguraa i - ograniavai optereenja (limitatori).Centralizirani panelni modul (CPM) Etani panelni modul (EPM) predstavlja osnovni modul PMS-a kod objekata vie katnosti (vie od prizemlje + 5 katova). Ugrauje se na prikladnim mjestima u hodnicima po katovima u neposrednoj blizini usponskih vodova. EPM se obvezno mora zatititi od mehanikih oteenja metalnom maskom na vratima koja se zakljuavaju.Osnovna oprema koja se ugrauje u EPM : - univerzalne montane ploe za ugradnju potrebnog broja brojila etae, - sva brojila pripadajue etae (kata), - prekidai ili podnoja osiguraa (ili poluautomatski osigurai), - bakarne sabirnice (tvorniki izolirane), - plastine kanalice za polaganje vodova i - ograniavai (limitatori) optereenja.

Modul glavnoga prekidaa (MGP) Modul glavnog prekidaa (MGP) slui za ukljuenje iskljuenje dovoda elektrine energije u objekt, a ini ga glavni prekida ugraen u plastini ili limeni ormari sa staklenim prozorom za iskljuenje dovoda elektrine energije u sluaju nude. 29Modul zajednike potronje (MZP) Modul zajednike potronje (MZP) ugrauje se na suhom i osvijetljenom mjestu, na ulazu u viekatni stambeni objekt, a slui za razvod elektrine energije zajednike potronje.Ovisno o broju i snazi troila zajednike potronje, odabire se zatitna i ostala oprema koja se ugrauje u ormar zajednike potronje.

Koncentrator Kod klasinog razdjelno-mjernoga sustava izvoenja prikljuka objekata manje katnosti koncentrator se ugrauje u posebno polje GRMO-a.Kod panelnoga se razdjelno-mjernoga sustava izvoenja prikljuka manje katnosti koncentrator ugrauje u plastini ili limeni ormar neposredno uz CPM i MGP

Stanski razvodnik(SR) Stanski razdjelnici se ugrauju u stanu, najee iznad ulaznih vrata, nadbukno ili podbukno. Namijenjeni su za stambene, poslovne, kolske i sline objekte. Stanski razdjelnici se izrauju od termoplasta (npr. polyflam) kao 1,2,3, 4-redni. U stanske razdjelnike se ugrauju osigurai i zatitno-strujne sklopke za prekostrujnu zatitu strujnih krugova u stanu, postavljanjem na standardni nosa (letvu) 35mm. Tehnikom preporukom JP elektroprivreda BiH od 1999 godine zatita od indirektnog dodira dijelova pod naponom se vri obaveznom ugradnjom strujno-zatitne sklopke s diferencijalnom strujom prorade 30mA u strujne krugove troila sa metalnim kuitima i prostorijama sa kadom i tuem ili ugradnjom jedne strujno-zatitne sklopke sa strujom prorade 30mA za cjelokupnu instalaciju objekta (limitator u brojilu sa strujom prorade 500mA predstavlja samo dopunsku zastitu). 30Stanski razvodnik je ormar sa osiguraima montiran u stanu, a slui za razdiobu elektrine energije po strujnim krugovima stana.

Slika 2.4 Stanski razvodnik podzbukni

31

Slika 2.5 Unutrasnjost stanskog razdjelnika U SR se mogu ugraditi i signalna sijalica, instalacioni kontaktor, zujalica, zvonce itd. Svaki stanski razdjelnik mora imati stezaljke za neutralni i zatitni vodi N/PE, kao i bakarne sabirnice za fazne vodie (sabirnice se montiraju direktno na osigurae).

Slika 2.6 Ugradnja u Stanski razdjelnik(SR)329. Elektricno brojilo Elektricna brojila sluze za mjerenje i regiristranje potronje elektrine energije. lzradjuju se kao jednofazna i trofazna (za tri ili etiri vodia), a to su troina ili etverozina trofazna brojila.

Slika 2.7 Elektricno brojilo Na niskom naponu (za domainstva) upotrebljavaju se elektromehanika monofazna, odnosno trofazna trosistemska etverozina brojila aktivne energije. lzradjuju se kao jednotarifna i dvotarifna tj. s jednim ili s dva cifarnika (6 ili 7 cifara). Za industrijske potrebe izradjuju se i brojila za mjerenje aktivne ili reaktivne energije, brojila s pokazivaem vrnog optereenja i brojila za prikljuak preko strujnih i naponskih mjernih transformatora. 33-Visetarifna elektricna brojilaDvotarifna ili vietaritna brojila se koriste u distributivnim podrujima u kojima postoji dnevna; (via) i nona (nia) tarifa tj. cijena Kilovatsata. Takva su elektromehanika broiila s dva cifarnika (brojanika) i jednim kretnim mehanizmom. Odredjeni elektromagnet prebacuje jedan ili drugi cifarnik na kretni mehanizam. Ukljuivanje elektromagneta vri elektrini uklopni sat koji moe biti u brojilu ili pored brojila. Kada je uklopni sat zasebna cjelina, moe da slui za vie dvotarifnih brojila u istom razvodnom ormaru. Savremeno prebacivanje sa jedne na drugu tarifu vri se elektronski iz centra uz pomo elektronske jedinice ugradjene u samo brojilo ili upotrebom MTK tonfrekventnih prijemnika (mrena telekomunikaciona komanda). Elektronika brojila registriraju potroenu elektrinu energiju pomou mikrokontrolera. Njemu se dovode uzorci trenutnih vrijednosti struje i napona uzeti u odreenim vremenskim intervalima (0,2ms) i na temelju tih podataka se izraunava potronja. Razliite su izvedbe ovih brojila, a mikrokontroler omoguava i integriranje razliitih dodatnih funkcija brojilu.

Slika 2.8 Trofazno jednotarifno elektricno brojilo

34

Slika 2.9Trofazno dvotarifno elektricno brojilo

Nazivni naponi I struje za koje se uzradjuju elektricna brojilaBrojila se izradjuju za nazivni napon 230V (jednofazna); 3x 230/400V (etverozina trofazna); 3x400V (trozina trofazna); 3x100V i 3x(100/1,73)/100V (trozina i etverozina trofazna za prikljuak preko naponskih mjernih transformatora) i dr. Nazivna struja brojila moze da iznosi: 1; 2,5 i 5A (za prikljuak preko strujnih transformatora.), i 10, 15 i 20A (za direktan prikljuak). Maksimalna struja je struja koju brojilo moe da podnese je 2-6 puta vea od nazivne, to se oznaava na brojilu npr. 10(40)A ili 10-40A. 35

Slika 3.0 Indukcisko brojilo

Slika 3.1 Sema vezivanja elektricnog brojila i uklopnog sata

36Uklopni satovi sluze za vrijeme/tarifu skupe i jeftine struje. Uklopni sat salje impulse brojilu da prebaci tarifu, a takodje moze i upravljati elektromagnetnom sklopkom.

Slika 3.2 Uklopni sat

37

Slika 3.3 Unutrasnjost I prikljucni kontakti uklopnog uklopnog sata3810. Osiguraci Osigura je sklopni aparat koji sluzi za zastitu instalacioni vodova od velikih struja kratkog spoja. Struja kratkog spoja gotovo je uvijek dovoljno jaka da razori izvor, pa se u izvore ugrauju osigurai koji prekidaju strujni tok ako struja kroz njih preraste doputenu vrijednost. Prejake struje mogu otetiti i troila, ali i instalacije, pa se i skuplja troila, kao i sve elektrine instalacije, tite odgovarajuim osiguraima.Postoji vie vrsta osiguraa, a to su: Topljivi osiguraci tipa D Nozasti osiguraci tipa N Automaski osiguraci Najjednostavnija vrsta osiguraa je tzv.rastalni osigura. Za male napone i jakosti struje (uglavnom u elektronici) rastalni osigurai se izvode u obliku tanke metalne niti u staklenoj cjevici. Takav osigura prikazuje gornja slika. Slino tome, osigurai za vozila imaju tanku limenu trakicu razapetu preko malog keramikog tapia. Ako struja preraste doputenu vrijednost, metalna nit se rastali i pregori, pa time prekida strujni krug i sprjeava oteenja troila, izvora struje ilivodovaelektrine instalacije.

Slika 3.4 Topljivi osiguraci 39Za kune instalacije gradskog napona koriste se rastalni osigurai sa izmjenjivim umetcima u keramikom kuitu. Tono dimenzionirana otporna nit ugraena je u keramiku "boicu" s limenim kapicama na oba kraja, koju zovemoumetak. Na zadnjem kraju iz umetka stri zadebljani kraj rastalne niti (tzv.zastavica) koji otpada u sluaju pregaranja osiguraa, pa po tome vidimo koji je osigura pregorio ako ih je vie u grupi. Umetak se umee u porculansko kuite osiguraa sa kalibriranim sjeditem, koje sprjeava da se u kuite umetne jai osigura (debljeg vrha) od onoga koga je za nau instalaciju predvidio projektant elektroinstalacije.Razlikujemobrzeitromeosigurae. Brzi osigurai pregore im struja preraste nazivnu vrijednost osiguraa, to bi ponekad moglo onemoguiti normalno koritenje nekih troila (elektromotori, hladni grijai i dr. normalno uzrokuju kratkotrajni strujni udar u elektrinoj instalaciji prilikom ukljuenja). Tromi osigurai doputaju kratkotrajna preoptereenja, a pregorjet e samo ako struja iznad doputene, potraje vie od sekundu, dvije. Kod rastalnih osiguraa to se postie punjenjem kvarcnog pijeska u umetak. Okoljnji pijesak, dok je hladan, hladi metalnu nit osiguraa i sprjeava njezino trenutno taljenje, meutim ako suvie jaka struja potraje, osigura e ipak pregorjeti kad se zagrije i okoljnji pijesak.Kada osigura pregori, uniteni umetak (patrona) mora se zamijeniti novim. Slika 3.5 Presjek topljivog osiguraca 40Topljivi osiguraci tipa D su izradjeni od porculana i mesinga. Postavljaju se na noseu metalnu plou.

Slika 3.6 Topljivi osigurac tipa D

41Niskonaponski visokouinski osigurai,osigurai tipa N se koriste na mestima u elektrinoj mrei gde se oekuje velika snagakratkog spoja. Ovi osigurai se koriste za zatitu kablova i rasklopnih ureaja od struja preoptereenja i struja kratkih spojeva. Izrauju se za napone do 500 V naizmenine struje i do 600 V jednosmerne.Podnoje osiguraa je izraeno u obliku temeljne porculanske ploe sa kontaktnim viljukama i prikljunim stezaljkama, dok je patron izraen u obliku zatvorenog keramikog tela, sa kontaktima u obliku noa. Kontakti patrona odgovaraju kontaktima na postolju. Za bezopasno stavljanje i vaenje patrona upotrebljava se izolaciona ruka,Za struje do 600 A postoje tri osnovne veliine NV 200, NV 400 i NV 600. Slika 3.7 Nozasti osigurai tipa N

42 Danas se i u kuanstvima esto koristemagnetski (automatski) osigurai(desno) koji su daleko praktiniji od rastalnih. U njimaelektromagnetiskljuuje ugraenu sklopku kada struja preraste nazivnu vrijednost osiguraa.

Slika 3.8 Presjek automaskog osiguraca

43 Nakon "ispadanja" takvog osiguraa, iza otklanjanja uzroka preoptereenja dovoljno je polugicu sklopke vratiti u gornji poloaj, ime se sklopka osiguraa opet ukljuuje. Magnetski osigura se koristi i u ulozilimitatora. U toj ulozi on sprjeava istovremeno ukljuenje veeg broja jakih troila u kuanstvu. Time se nastoje smanjiti vrna optereenja elektrine mree u vrijeme kada svi koriste vie struje (priprema ruka i sl.), pa se optereenje ravnomjernije rasporeuje tijekom dana i noi. Ako limitator ispada, privremeno treba iskljuiti neko jae troilo (npr. bojler)U industriji i energetskim sustavima koriste se i drugaiji osigurai za velike jakosti struje, visoke napone i dr.

Slika 3.9 Automaski osiguraci

4411. Fid sklopka FID ili diferencijalna sklopka slui za mjerenje ravnotee struje u sklopci, i njeno diferenciranje.Drugim rijeima FID prati ulaz i izlaz potencijala na nultom i faznom vodiu. Taj odnos mora uvijek biti isti odnosno, potencijal ne smije imati razlike. Ukoliko se zbog gubitka struje u mrei koja protjee FID-om, detektira diferencija, svitak koji je ugraen u FID i relej e odmah iskljuiti napon u mrei.Dakle, proboj faze na masu, isto e reagirati na FID kao i na osigura. Meutim, osigura e reagirati tek na struju za koju je dimenzioniran (npr25 A).Poznato je da je smrtonosna struja za ovjeka ve od 10 mA (ovisno o konstituciji ovjeka, spoja tijela sa vodiem).U sluaju da je alat koji nema metalno kuite , dakle bez mogunosti dodirnog napona oteenih kablova, samim dodirom kabla pod naponom moe doi do strujnog udara.FID sklopka e tada brzo reagirati i iskljuiti mreu.Tako je posve onemoguen dodirni napon u instalaciji a da FID ne reagira.ovjek moe prevariti FID sklopku na nain da istovremeno dodirne obje ice koje prolaze kroz FID. Tada e potencijal ostati uravnoteen.45Tada FID miruje, ali naalost ovjek otputuje.Prema Zakonu o Elektrodistribuciji u RH od 1985 god., svako domainstvo je obavezno ugraditi FID sklopku.Jo bolji nain je za mokre vorove kao to su kupaonice, perionice, i svi prostori koji dolaze u dodir sa vodom, da ugrade posebne FID sklopke manjih osjetljivosti.Takova sklopka trebala bi biti osjetljivosti oko 20 50 mA.Poto je glavna FID sklopka obino i najee oznake 25/500mA. To znai da je ona dimenzionirana na snagu od25 A, a reagira na osjetljivost 500 mA.

-Vrste FID sklopki:

Slika 4.0 FID Strujne zatitne sklopke DFS, 230V, 50 HZ, 10Ka

46

Slika 4.1 FID Strujne zatitne sklopke DFS, 230V, 50 HZ, 10Ka

Slika 4.2 FID Strujna zatitna sklopka DFS4 FT, s daljinskim okidanjam za FID sklopke DFS 2 i DFS 4, 230/400V, 50 HZ, 10kA, AC 230V/6A, DC 230V/1A4712.Stubisni automat Elektroniki stubini automat STA namijenjen je prvenstveno za ukljuivanje stubine rasvjete. Svojim malim dimenzijama i irinom 17,5 mm prilagoen je montai u razdjelnike, gdje zauzima jedno mjesto, ili na razvodnu plou pomou ine DIN EN 50022.Regulacija vremena moe se kontinuirano ugaati od 15 s do 5 min. Automat posjeduje reset to znai da kod uzastopnih ukljuenja brojanje vremena uvijek poinje iz poetka.Visina je ista kao i kod automatskih osiguraa pa se ureaj vizualno bolje uklapa u razdjelnik. Osim toga, STA ima dodatnu mogunost servisni mod.

Kad se gumb za ugaanje vremena okrene do kraja u smjeru kazaljke na satu, STA ce, nakon aktivacije tipkalom, ostati stalno ukljuen. Ta se funkcija moe koristiti prilikom odravanja stubine rasvjete ili slinih radova. Po zavretku dovoljno je gumb okrenuti na eljenu poziciju i STA 3 e se, nakon odbrojanog vremena, iskljuiti. Trenutno stanje ureaja prikazuje LED,

Slika 4.3 Stubisni automat 4813.Prekidaci Prekidaisu ureaji koji slue za uklapanje i sklapanjestrujnihkrugova, ali takoer i za zatitu strujnih krugova od struja kratkog spoja. Djelimo ih na visokonaponske i niskonaponske. Kod visokonaponskih prekidaa javlja se problem elektrinog luka. Pa tako kod visokog napona prekidai se djele na: uljne, malouljne, hidromatske, pneumatske, SF6, plinotvorne, s uskim rasporom, DEION, vakuumski. VN prekidai se najee koriste u rasklopnim postrojenjima u trafo stanicama. Postavljaju se prije rastavljaa, jer se prema rasporedu iskapanja prvo se iskljuuje prekida, a zatimrastavlja. Jednopolni prekidac: Jednopolni prekida se koristi za ukljuenje rasvjete, zidnih elektrinih grijalica, ventilatora itd. Oznake jednopolnog prekidaa su na slici 4.4.

Slika 4.4 Oznaka jednopolnog prekidaca Na slici 4.5 su date seme spajanja jednopolnog prekidaa i sijalice.

Slika 4.5 sema spajanja jednopolnog prekidaca I sijalice

49Za spajanje se koristi kabl PP-Y 3x1,5 mm2 ili PP/R 3x1,5 mm2 koji imaju po tri provodnika. Nain spajanja je prikazan na slici 4.6.

Slika 4.6 Spajanje prekidaca I sijalice

Slika 4.7 Jednopolni prekidac

50Prekida se obavezno postavlja na fazni vodi. Pri spajanju sijalinog grla faza se spaja na sredinji kontakt grla, a neutralni vodi na navoj. Posebna vrsta jednopolnih prekidaa su potezni prekidai ija oznaka je data na slici 4.8.Slika 4.8 Oznaka posebnih vrsta jednopolnih prekidaca(potezni prekidac)

Oni se smiju ugraivati i u kupatilima, a najee se koriste za ukljuenje zidne grijalice. Oznaka jednopolnog prekidaa sa ugraenom regulacijom jaine svjetlosti je prikazana na slici 4.9.Slika 4.9 Oznaka jednopolog prekidaca sa ugradjenom regulacijom jacine svjetlosti Ovi prekidai se ponekada zovu potamnjivai.

51Dvopolni prekidac:Dvopolni prekida se koristi za ukljuivanje bojlera. Obino se izvodi sa polugom (kip prekida). Oznake dvopolnog prekidaa su na slici 5.0.

Slika 5.0 Oznake dvopolnog prekidaca

Seriski prekidac:Serijski (dvostruki) prekida se koristi kada je potrebno sa jednog mjesta ukljuivati dva potroaa. Oznake serijskog prekidaa su na slici 5.1.

Slika 5.1 Oznaka serijskog prekidaca

52Sijalice se spajaju kablom sa tri ile, a prekida kablom sa pet ila (PP-Y 5x1,5 mm2 ili PP/R 5x1,5 mm2 ), jer su nam potrebna dva fazna provodnika.

Slika 5.2 Dupli prekidac

Slika 5.3 Spajanje duplog prekidaca

53Izmjenicki prekidac:Stubita i hodnici su esto osvijetljeni jednom sijalicom. Da bismo tu sijalicu mogli upaliti i ugasiti i na poetku i na kraju hodnika, odnosno stubita, konstruirani su izmjenini prekidai. Oznake izmjeninog prekidaa su na slici 5.4.

Slika 5.4 Oznake izmjenicnog prekidaca Seme spajanja sijalice i dva izmjenina prekidaa su na slici 5.5

Slika 5.5 Sema spjanja sijalice I dva izmjenicka prekidacaSijalica se spaja kablom sa tri ile, a razvodne kutije i prekidai kablom sa pet ila. Slika 5.6 Nacin spajanja 5414.Uticnice Uticnica je sprava koja omogucava elektricoj opremi da se ubacivanjem utikaca u istu poveze na primarni izvor elektricne energije u objektu. Elektricne uticnice se razlikuju u jacini napona I struje za koje su predvidjene, obliku,velicini I tipu konektora.Postoje monofazne i trofazne uticnice.

Slika 5.7 Monfozna uticnica

55

Ugradnja monofazne uticnice(ispitivanje):

Za razliku od utinice sa uzemljenjem takozvaneuko utinice, koja ima tri provodnika,monofazna utinicaima samo dva. Fazni i nulti provodnik. Osim toga, u osnovi, radi se o istoj stvari. Ovakva vrsta utinica je retka i moe se nai jo samo kao deo neke stare instalacije.

Slika 5.8

Monofazna utinica raspolae sa dve stezaljke sa rafovima. Na njih je potrebno uvrstiti raspoloiva dva provodnika, jedan fazni provodnik i jedan nulti provodnik. Raspored provodnika na rafovima nije bitan.

Slika 5.956Postavite monofaznu utinicu na zid i privrstite stezajui rafove na prednjoj strani.

Slika 6.0

Sa prednje strane uoljiv je nedostatak limova na monofaznoj utinici koje poseduje uko utinica.

Slika 6.1

57

Slika 6.2 Trofazna uticnica

Ugradnja trofazne uticnice(ispitivanje):

Da bi ste mogli da postavitetrofaznu utinicuneophodno je da mesto na zidu raspolae sa pet provodnika. Tri nezavisne faze, nula i uzemljenje. Fazni provodnici su obino braon i crne boje. To e te potvrditi ako za trenutak ukljuite osigurae i probnom lampom dotaknete provodnike. Probna lampa e svetliti na faznim provodnicima i treba da ih bude tri. A potom iskljuite osigurae. Treba obratiti panju da trofaznu utinicu tite tri osiguraa. Tako da je neophodno iskljuiti sva tri osiguraa i probnom lampom proverite da provodnici nisu pod naponom, pre nego to se zapone montaa trofazne utinice. Zatitni vod ili uzemljenje je obino uto zelene boje, a nulti provodnik je plave boje.

58

Slika 6.3Sada treba povezati provodnike na kontakte trofazne utinice. Tri gornja kontakta predstavljaju faze i na njih e te stegnuti fazne provodnike (crne i braon boje). Raspored faznih provodnika na ta tri rafa nije bitan. Na donji levi raf, kao to pokazuje slika, uvek se povezuje zatitni vod ili uzemljenje (uto zeleni provodnik). Na preostalu stezaljku, dole desno, uvek se vezuje nulti provodnik.

Slika 6.4

59Preostaje da se sa dva namenska rafa uvrsti trofazna utinica u dozni.

Slika 6.5

I na kraju postavite plastinu zatitnu masku i uvrstite je rafovima i montirali ste trofaznu utinicu po principu uradi Sam.

Slika 6.6

6015.Interfon Interfoni su ureaji koji slue za govornu komunikaciju unutar jedne zgrade ili manjeg kompleksa zgrada. U zgradama za stanovanje se koriste za povezivanje ulaza i unutranjosti kue. Posebna vrsta interfona koji se koriste u komunikaciji sa telefonskom centralom se zovu domofoni. Savremeni interfoni imaju ugraene mini kamere i monitore koji omoguavaju vizuelnu kontrolu ulaza. esto se u kombinaciji sa interfonom koriste i elektrine brave za vrata. Vrsta kabla za povezivanje interfona je propisana od strane proizvoaa.

Slika 6.7 Dijelovi interfona

6116.Elektricno zvono Elektrine instalacije zvona za kontrolu ulaza su vrlo jenostavne. Sastoje se od tastera elektrinog zvona koji se postavlja na ulazu, elektrinih vodova i zvona. Ukoliko je radni napon elektrinog zvona nii od faznog napona mree 220 V; 50 Hz, tada se kao sastavni dio elektrinih instalacija zvona ugrauje transformator za elektrino zvono koji mreni napon transformie na niu vrijednost koja odgovara radnom naponu zvona i kree se od 5 do 8 V; 220/5-8V. Tasteri za elektrino zvono predstavljaju dio instalacija elektrinog zvona, ali su istovremeno i dio elektrinih instalacija objekta. Zbog toga se izrauju u razliitim oblicima, bojama i veliinama, ali uvijek usklaeni sa ostalim elementima elektrinih instalacija (utinicama, prekidaima i sl.) prikazano na slikama 6.8.

Slika 6.8 Tasteri za elektricno zvonce

6217.Vrste instalacija Elektrine instalacijese izvode u stambenim objektima, poslovnim prostorima, industriji, poljoprivrednim dobrima, gradilitima itd. Postoje sljedee vrste instalacija: elektroenergetske, gromobranske, telekomunikacione i signalne. Elektroenegetske instalacije se izvode kako bi se osiguralo napajanje potroaa elektrinom energijom. Gromobranska instalacija se postavlja u cilju zatite ljudi i objekata od tetnog djelovanja atmosferskog elektrinog pranjenja. Telekomunikacijske instalacije omoguavaju prijenos podataka. Postoje sljedee vrste telekomunikacijskih instalacija: -telefonske instalacije, -instalacije interfona, -instalacije zajednikih radio i TVantena, -instalacije internetelevizije, -instalacije razglasa, -instalacijeraunarskogsistema, -instalacije centralnog sistema asovnika itd.U signalne instalacije spadaju: -instalacije elektrinog zvonca, -instalacije protivpoarnog sistema, -instalacije protivprovalnog sistema i instalacije poziva u hotelima i bolnicama.Kao to se vidi, signalne i telekomunikacione instalacije su srodne i oekivati je da e daljim razvojem tehnike doi do njihovog integrisanja.Elektroenergetske i gromobranske instalacije spadaju u grupu instalacija jake struje dok se telekomunikacione i signalne instalacije ubrajaju u instalacije slabe struje.

63Izvodjenje telekomunikacionih instalacija:Od telekomunikacionih instalacija najee se instaliraju instalacije telefona, mree raunara i radio i TV antene. Telefonska instalacija se uvodi u zgradu: - nadzemnom mreom (sl.6.9) i - podzemnom mreom (sl. 7.0).

Slika 6.9 T.i u zgradi nadzemnom mrezom

Slika 7.0 T.i u zgradi podzemnom mrezom

64Za izvoenje telefonskih instalacija se upotrebljavaju cijevi i pribor kako slijedi: -za telefonsku instalaciju se koriste samo izolacione cijevi; -usponski vodovi se izrauju 29 mm za koje je potreban otvor u zidu 60x60 mm; -za razvod na pojedinim spratovima se upotrebljavaju cijevi 23 mm sa otvorom u zidu 40x40 mm; -za razvod do pojedinog aparata se koriste cijevi 16 mm sa otvorom na zidu 30x30 mm. Preporuuju se prjenici provodnika u ovisnosti o duini linije dati u tabeli.

Slika 7.1 precnici provodnika u ovisnosti o duziniji linije

Grananje instalacije se vri u razvodnim ormariima (telefonskim razdjelnicima) i razvodnim kutijama. Najee se za svaki sprat postavi po jedan razdjelnik. Izvedba antenske instalacije je prikazana na slici (sl. 7.2).

Slika 7.2 Izvedba antenske instalacije 65Izvodjenje signalnih instalacija:Postoje signalne instalacije za: stambene objekte, hotele i bolnice. U stambenim objektima se od signalnih ureaja uglavnom koristi elektrino zvonce. Postoje zvonca koja se napajaju naponom 220 V i zvonca na niski napon (3-8 V). Niski napon se dobiva pomou transformatora koji se ugrauje na glavnoj razvodnoj tabli (GRT). U bolnicama se koristi zvonce za pozivanje medicinske sestre. U sobi deurne sestre se nalazi zvonce i signalna tabla na kojoj se u sluaju poziva pali sijalica tako da sestra moe znati iz koje sobe je upuen poziv. U hotelima imamo tri sistema pozivanja: dozivanje sobarice, dozivanje konobara i dozivanje nosaa. U kupatilima, iznad kade, ugrauje se potezni prekida za poziv u pomo (SOS prekida).

66Instalacija pod malter: Kod instalacije pod malterom prvo je potrebno nadogr. Zidarske radove, tj obiljeziti I nparaviti mjesto za MO,CR, za trase vodova I mjesto za razvodne I montazne kutije.U napravljene otvore u zidovima se prvo polazu kanalice, pa nakon toga se smjestaju u njih kablovi.Razvodne kutije u kanalice se ucvrscivaju pomocu gipsa, I onda se vodovi provlace od kutije do kutije, s tim da se mora paziti da se u kutijama ostavi prepust od bar 15cm.

Slika 7.3 Zagipsana razvodna kutija u zid

67U stanskom razdeljniku se ostavlja prepust kablova otprilike 15 cm radi lakseg spjanja na stezaljke osiguraca. Zavrsi el instalerski radovi se ivode nakon malterisanja a sastoji se povizavnju vodova(spajanje) u instalacionim kutijama, postavljanje sklopki,uticnica i montrazne rasvjete.

Slika 7.4 Instalacija pod malter kroz buzire

68Instalacija na malter:Instalacija na malter se najcesce izvodi u radionicama, garazama ili podrumima.Vodovi se ovdje polazu pomocu odstojnih obujmica n avec gotove zidove, a ove obujmice pricvrscujemo kabal na zid I sprecava direktno nalijeganje. Za trananje strujnih krugova sluze plasticne ili metalne razvodne kutije a po potrebi vodovi se mogu smjestiti u metalno ili cvrsto-plasticno cijevi.Ova instalacija je jako pogodna za fabrike, radionice, skladista, gdje se radi.Jer u radionciama, garazama,fabrikama jako cesto postoje nekakve izmjene tej e onda mnogo lakes sve izmjeniti, nego u instalacija pod malter.

6918. Pribor za izvodjenje el. InstalacijePribor za izvodjenje ove instalacije dijeli se na materijale I alat.Materijal potrbena za izradu standardne elektricne kucne instalacije je sledeci:1.Uklopni I mjerni sat2.Kutija sa osiguracima3.Razvodne kutije4.Uticnice monofazne i trofazne5.Prekidaci,naizmjenicni, jednopolni I dvopolni6.Grla za sijalice7.Elektricno zvono8.Kablovi ( provodnici)

Alat:1. Razni odvijaci (najcesce krstasti i ravni)2.Ispitivaci3.Kombinerke4.Spicasta klijesta5.Sjecice6. Klijesta za skidanje izolacije7.Skalpel.itd.

70

Slika 7.5 Sjecice

Slika 7.6 Skalpel

71

Slika 7.7 Hilti

Slika 7.8 Kombinerke

72

Slika 7.9 Ispitivac

Slika 8.0 Klijesta za skidanje izolacije 73

19.Uzemljenje Uzemljenjeje zatitastrujnog krugaod prevelike struje koja moe nastati udarommunjeili se primjenjuje s namjeromkratkog spajanja, kako bi se ivabiazatitila odstrujnog udara. Naziv dolazi od toga, jer se uzemljeni vod spaja direktno sazemljom, dakle svodi se naelektrini potencijalzemlje.Izvodi se direktnim spajnjem vodia i zemlje (kratkim spojem vodia i zemlje) sa to manjimotporomkod primjene za zatitu ivih bia. Kod radova na naponskim postrojenjima iskljuuje dovod se elektrine energije primjenomrastavljaa, a uzemljenje je dodatna zatita, ako doe do neeljenog spajanja rastavljaa.Osigurase ne smije stavljati na vod, koji je uzemljenje, jer bi njegovim pregaranjem uzemljenje postalo neuinkovito. Osigura se, kao dodatna mjera zatite, moe staviti prije ili poslije uzemljenja u same uzemljene vodove.Kod zatite od prenapona, koji moe nastati udarom munje, rabe se prenaponski odvodnici, koji su spojeni izravno s uzemljenjem. Ako doe do prenapona, klizne struje s vanjske strane probiju kroz zrak put u uzemljenje (iskre ili korona), te se viak napona odvede u zemlju.

74

Dovoenjem potencijala vodia na potencijal zemlje (naponsku razinu zemlje), sav se protok struje kroz vodi zaustavlja i time se sprjeavaju tetne posljedice (poar, taljenje plastinih masa itd.)

Slika 8.1 Uzemljenja

7520.Zastita od elektricnog udara

Slika 8.2 Elektricni udar

76 Djelovanje elektrine energije na ljudski organizam.Djelovanje elektrine energije na ljudski organizam zavisi od sljedea tri faktora: 1.)napona izvora, 2.)frekvencije struje i 3.)vremena djelovanja. Struje visokih frekvencija teku povrinom koe i uglavnom izazivaju opekotine. Struje niskih frekvencija i jednosmjerna struja izazivaju grenje miia zbog ega je uobiajen naziv ,,elektrini udar. Naime, pri dodiru dijela pod naponom usljed grenja miia dolazi do brzog pomjeranja tijela ovjeka. Sumnjiv provodnik nikada ne treba doticati unutarnjom, ve vanjskom stranom ake, da se usljed grenja ake ne bi vrsto uhvatio provodnik pod naponom. Doticanje treba vriti desnom rukom da struja ne bi tekla kroz srce. Ljudsko srce je po svojoj grai mii i u sluaju da kroz njega potee dovoljno jaka struja usljed snanog grenja srca dolazi do smrti ovjeka. Pri proticanju struje niske frekvencije kroz ljudski organizam ovisno o jaini struje i vremenu djelovanja nastupaju sljedee posljedice: 1.)struja se ne osjeti (I < 1 mA); 2.)struja se vrlo slabo osjeti (1 mA < I < 30 mA); 3.)osjea se bol (I > 30 mA); 4.)nastupa ukoenost; 5.)nastupa smrt; 6.)nastupa ugljenisanje tijela. Posljedice su ilustrirane na slici 3.0.

Slika 8.3 Ilustirane posljedice kroz ljudski organizam

77 Zatita od direktnog dodiraZatita od direktnog dodira dijelova pd naponom se vri: 1.)izoliranjem dijelova pod naponom, 2.)stavljanjem dijelova pod naponom u kuita, 3.)stavljanjem dijelova pod naponom iza prepreka i 4.)stavljanjem dijelova pod naponom van dohvata ruke (postavljanje na visinu od minimalno 2,5 m ili na horizontalnu udaljenost 1,25 m). Kao dopunska zatita od dodira dijelova pod naponom se vri ugradnja ureaja koji vre automatsko iskljuenje dijela pod naponom u sluaju dodira.

Istovremena zatita od direktnog i indirektnog dodiraOva zatita se izvodi tako to se vri napajanje iz izvora sa niskim naponom. Dozvoljen je izmjenini napon do 50 V i jednosmjerni do 120 V. Kao izvori niskog napona se koriste: transformatori, ispravljai, generatori i akumulatori. Utinice i utikai za niski napon imaju posebnu konstrukciju, tako da se ureaji predvieni za niski napon ne mogu grekom ukljuiti na visoki napon.

Zatita od indirektnog dodiraIndirektni dodir nastupa u sluaju kvara ureaja. Npr. u sluaju proboja izolacije grijaa bojlera na njegovom kuitu se javlja visoki napon. Zatita se izvodi: 1.)ugradnjom ureaja za automatsko iskljuenje napajanja u sluaju kvara, 2.)upotrebom ureaja sa dvostrukom izolacijom, 3.)stavljanjem ureaja u neprovodne (izolirane) prostorije tako da visoki napon na kuitu nije opasan, 4.)izjednaavanjem potencijala svih provodnih dijelova koji se istovremeno mogu dodirnuti, 78 5.)elektrinim odvajanjem napajanjem iz transformatora ili generatora koji nisu uzemljeni (sl.3.2).6.)ugradnjom FI sklopke.

Slika 8.4 Elektricno odvajanje

Automatsko iskljuenje napajanja u sluaju kvara se najee realizira pomou osiguraa. Na slici 3.3 je prikazana situacija u trenutku kvara. Slika 8.5 Situacija u trenutku kvara 79U sluaju kvara preko faznog vodia L1, metalnog kuita i zatitnog vodia PE se uspostavlja strujni krug kroz koji potee znatno jaa struja nego u normalnom radu. Usljed toga pregori osigura ime se prekida napajanje ureaja. Da bi zatita djelovala kuite ureaja mora biti uzemljeno. Postoje sistemi uzemljenja: TN-S, TN-C, TN-C-S, TT i IT. Njihovo izvoenje je prikazano na slici 3.4.

Slika 8.6 Izvodjenje sistema uzemljenja Stari nazivi za sisteme uzemljenja su: TN nulovanje, TT zatitno uzemljenje i IT nadzor izolacije. Prema tehnikim preporukama Elektroprivrede BiH u objektima za stanovanje je obavezna primjena TT sistema uzemljenja.

80 Oznaavanje mehanike zatiteMehanika zatita elemenata i ureaja elektrinih instalacija se oznaava slovima IP iza kojih slijede dva broja, npr. IP 41. Slova IP su skraenica od engleskih rijei International Protection [internenl protekn] to znai meunarodna zatita. Prva cifra nakon slova IP oznaava mehaniku zatitu od dodira dijelova pod naponom. Brojevi znae: 0 bez zatite 1 zatita od dodira rukom 2 zatita od dodira prstom 3 zatita od dodira izvijaem 4 zatita od dodira icom 5 zatita od ulaska praine 6 zatita od ulaska vazduha. Druga cifra nakon slova znai stepen zatite od prodiranja vode. Brojevi znae: 0 bez zatite 1 zatita od vertikalnog pada vode 2 zatita od pada vode pod uglom od 15 3 zatita od pada vode pod uglom od 60 4 zatita od prskanja vodom 5 zatita od mlaza vode 6 zatita od zapljuskivanja vodom 7 zatita od potapanja u vodu 8 ureaj moe raditi pod vodom. 81-Pruzanje prve pomoci A krvarenje. Toke na kojima je najlake pritisnuti vee arterije na kost i tako zaustaviti krvarenje: 1. na sljepoonici, 2. na kljunoj kosti, 3. na vratu, 4. na nadlaktici, 5. na bedru, 6. na preponama, 7. na zapeu. Pomagala: 8. gumena cijev, 9. i 10. tap i dva rupca; B imobilizacija slomljene ruke s pomou kuhae (1) i slomljene noge s pomou dviju palica (2); C spaavanje utopljenika: 1. hvatanjem za glavu, 2. hvatanjem pod pazuho; D disanje usta na usta: spaavatelj zabaci glavu onesvijetenoga unatrag (1) i udahne (2) svoj zrak kroz usta unesreenoga u plua, pritom pazi (3) na dizanje i sputanje prsnoga koa; E poloaj ruku pri prijenosu ozlijeenoga; F umjetno disanje: 1. i 2. metoda po Silvestru, 3. i 4.

Slika 8.7 Razno pruzanje prve pomoci pri el. udaru

8221.Zakljucak

8322.Literatura Knjige: Elektricne instalacijeWeb: http://etssa.edu.ba/stari/pdf/SKRIPTA_PRAKSA_ZA_DRUGI_RAZRED_III_STEPEN.pdf www.wikipedia.comhttp://idabg.weebly.com/uploads/5/4/0/0/5400352/elektrine_instalacije_i_osvjetljenje

84