razgovor 173291 | 01.03.2014. |

IVANA MALETIĆ, ZASTUPNICA U EU PARLAMENTU I STRUČNJAKINJA ZA EU FONDOVE

‘Uzeli smo nula kuna, a platili smo više od dvije milijarde’

Na novac iz europskih fondova obični građani Hrvatske u pravilu gleda-ju ili kao na još jednu temu za politička prepucavanja, ili kao na jedno iz niza ne-realnih rješenje za finan-cijske probleme koja se nude iz Vlade. Do sada se sve svodilo na financiranje izrade raznih studija, pro-jekata… Kratko rečeno, na papirologiju. Kada će-mo na konkretnim sluča-jevima osjetiti financijske učinke članstva u EU?

Europski fondovi nisu rješenje za probleme, ali su važna financijska po-moć koja ako se pamet-no i brzo iskoristi mo-že promijeniti trendove i značajno pokrenuti rast i razvoj. Mnoge države čla-nice iz petog vala prošire-nja (2004. godina) razvile su se zahvaljujući fondo-vima. Hrvatska je na 61 posto prosjeka BDP-a dr-žava članica odnosno tre-ća odozdo, a iza nas po (ne)razvijenosti su samo Rumunjska i Bugarska. U razdoblju od 2014. do 2020. za Hrvatsku se iz-dvaja 8,1 milijarda, a kad se tome dodaju sredstva za poljoprivrednu politi-ku dolazimo do 11,4 mi-lijarde eura. To je preko 12 milijardi kuna godiš-nje. U proteklim godina-ma iz državnog proraču-na RH izdvaja se manje od 2 milijarde kuna godišnje za investicije. Zato je ovih 12 milijardi iz europskog proračuna važno. To su sredstva za razvoj kojih u proračunu nema. Važno ih je sad, kada smo ih do-bili, odmah koristiti i ne čekati. Nažalost, Vlada ni-je aktivna u postavljanju EU fondova strateškim in-teresom Hrvatske. Propu-šteno je vrijeme za pripre-manje projekata na razini države, a pomoć korisni-cima u pripremi projeka-ta nedostatna je. Nesnala-ženje Vlade i nerad danas vidjet će se za tri godine kada se budu oduzimala sredstva. Ako pogledamo neke druge države člani-ce, koje su pametno isko-ristile europske prilike i mogućnosti koje pruža članstvo u EU, onda mo-žemo vidjeti da su fondovi svakako jedan od načina izlaska iz krize. Naša razi-na korištenja nakon osam

mjeseci članstva je nula kuna, a uplata u europ-ski proračun 2,1 milijar-da kuna. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić rekao je da smo 2013. završili u plusu od 6 milijuna eura. U međuvremenu uplata za europski proračun za siječanj i veljaču iznosi 600 milijuna kuna. Kada bismo sad podvukli crtu po računici Vlade, uzima-jući u obzir IPA sredstva i kompenzacije, Hrvatska je zapravo u minusu pre-ko 500 milijuna kuna. A stvarni minus je preko 2,1 milijarde kuna!

Za što sve konkretno EU kroz fondove nudi novac?

Spektar područja je ši-rok i svi se sigurno mogu pronaći u tome. Povjere-nik za proračun Europske komisije, Janusz Lewan-dowski, izjavio je kako su u pojedinim državama članicama, a posebno je istaknuo primjer Mađar-ske, sve javne investicije sufinancirane EU fondo-vima. S obzirom na dodi-jeljene iznose to očekuje i Hrvatsku.

Priprema projekata ko-je se žele aplicirati za EU fondove u Hrvatskoj je oči-to ogroman problem. Je li to doista ‘nuklearna fizika’ ili je problem što su ljudi koji bi to trebali raditi, a misli se da su to razvojne agencije, nekompetentni.

I je li to doista njihov po-sao?

Priprema projekata ni-je nuklearna fizika, ali tim poslom treba upravljati. Uz to, priprema projeka-ta košta. Trošak pripreme projekta je između 3 do 5 posto njegove vrijedno-sti. Za potrošiti 8,1 mili-jardu eura treba imati 16 milijardi eura projekata. U Republici Hrvatskoj se godišnje treba ulagati pre-ko dvije milijarde kuna u pripremu projekata da bi se europski novci mo-gli koristiti na vrijeme, a ulaže se stotinjak miliju-na kuna. Vlada se, nakon što su čuli kritike na temu pripreme projekata, i to ne samo od HDZ-a već i iz Europske komisije, po-čela hvaliti da ulaže oko 300 milijuna kuna godiš-nje u njihovu pripremu što je i dalje nedostatno. Mi smo fiskalno visoko centralizirana država, 90 posto svih prihoda je na razini središnje države, a svega 10 posto na razi-ni jedinica lokalne i regi-onalne samouprave. Lo-kalne jedinice i županije nemaju dovoljno sredsta-va za pripremu projekata, a posebno ne mogu sebi priuštiti nasumičnu pri-premu bilo kakvih proje-kata na što ih Vlada tjera, jer ne daje povratne infor-macije o tome što će se fi-

nancirati i koji su Hrvatski prioriteti.

Na kakvim se projek-tima na području Dubro-vačko-neretvanske župa-nije mogu graditi realna očekivanja da će biti finan-cirani iz EU fondova. Jesu li to poljoprivredni projekti, turistički, obrazovni…?

Definitivno projek-ti kojima se jača korište-nje turističkog potencija-la na području županije. Od uređenja javne infra-strukture – šetnice, pla-že, biciklističke staze, kul-turni i povijesni sadržaji, što su projekti koji će se moći financirati iz više fondova – prekogranična suradnja, Europski fond za regionalni razvoj, ali i Fond za poljoprivredu i ruralni razvoj. Ovisno o specijalizaciji županije. Ovdje su mogućnosti ve-like. Tu su projekti na po-dručju zdravstvenih uslu-ga i zdravstvenog turizma, nautike, kreativne indu-strije, proizvodnje zdrave i eko hrane…

Kada govorimo o lokal-noj razini, uzmimo kon-

kretan primjer. Dubrovnik treba dom za starije. Ka-ko ga sagraditi i opremiti novcem iz EU? Tko treba napraviti projekt, a tko ga treba kandidirati?

Grad priprema i kandi-dira projekt na natječaj za društvenu infrastruktu-ru. U prioritetima za po-la 2013. godine od čitave društvene infrastrukture uključeni su zdravstve-na i socijalna infrastruk-tura, pa će se u prvoj fazi upravo ovi projekti moći financirati. Sada čekamo da ministarstva konačno raspišu natječaje.

Mogu li ‘obični’ lju-di, privatni poduzetnici, obrtnici ili udruge direk-tno dobiti novac iz EU za svoje projekte, primjerice jedan poljoprivrednik ko-ji želi uzgajati, recimo, za-činsko bilje?

Poduzetnici, obrtnici, udruge, poljoprivrednici i svi ostali javljaju se sa svo-jim projektima na natje-čaje koje raspisuju odgo-vorne državne institucije. Tako primjerice natječaj za poduzetnike raspisuje

Ministarstvo malog i sred-njeg poduzetništva i upra-vo je prošao rok za prijavu na natječaj otvoren u pro-sincu, koji je bio prvi takav natječaj za sredstva EU fondova. Za poljoprivred-nike – obiteljska poljopri-vredna gospodarstva, Mi-nistarstvo poljoprivrede najavljuje natječaj u ožuj-ku ove godine. Nadamo se da će zaista i biti raspisan, a sadržajno će biti nasta-vak IPARD-a, jer još nismo završili pripreme za pro-grame za poljoprivredu i ruralni razvoj. Svatko se može javiti sam sa svojim projektom. Prepreku na-ravno može stvoriti drža-va propisivanjem kriterija za prijavu na natječaj koji su daleko od stvarnih po-treba naših poduzetnika, udruga, poljoprivrednika. Tako su za ovaj natječaj iz prosinca za srednje i male poduzetnike propisali da je minimalno ulaganje od milijun eura, što je za na-še male i srednje poduzet-nike ogromno te su tako u startu najveći dio njih eli-minirali.

Priprema projekata nije nuklearna fizika, ali tim poslom treba upravljati. Dubrovačko-neretvanska županija ima ogromne mogućnosti. Od projekata zdravstvenih usluga i zdravstvenog turizma, nautike, kreativne industrije, proizvodnje zdrave i eko hrane…

Piše: Anton Hauswitschka Foto: Željko Tutnjević Priprema projekata nije

nuklearna fizika, ali tim poslom treba upravljati. - kaže Ivana Maletić