�eu vijesti

Uz to, EU je postavio tri uvje-ta za potpisivanje sporazuma, među kojima je okončanje "selektivne pravde", koju sim-bolizira slučaj bivše premijer-ke Julije Timošenko. Ona je 2011. osuđena na sedam go-dina zatvora zbog zloporabe ovlasti pri kupnji ruskog pli-na, no to je po mišljenju Eu-rope bio politički motiviran proces. EU je tražio da se Ti-mošenko barem pusti na lije-čenje u Njemačku, no Kijev je to odbio. S obzirom na to da od spora-zuma sada neće biti ništa, EU više ne mora imati grižnju savjesti zbog manjkavosti u ukrajinskom pravosuđu i po-litici i korupcije. Ukrajina je sada ruski problem. Ruskom Gazpromu još duguje gotovo 1,3 mlrd. dolara.

Ipak, u EU-u vlada osjećaj da ih je Moskva nadmudrila i da su bili naivni. Jedan europ-ski ministar vanjskih poslova kazao je da su ukrajinski poli-tičari obmanuli EU i da ih nije ni zanimala europska buduć-nost nego su balansirali izme-đu Europe i Rusije i prodali zemlju onome tko je ponudio više. Rusija Ukrajinu želi u svojoj carinskoj uniji s Bjelo-rusijom i Kazahstanom, koja bi 2015. trebala prerasti u Eu-roazijsku ekonomsku uniju.

Budući da će Timošen-ko, najveća suparnica ukra-jinskog predsjednika Vikto-ra Janukoviča i potencijalni protukandidat na izborima 2015., sada ostati iza rešetaka, i bez obveze da uvede reda u zemlji i suzbije korupciju, Ja-nukovič sada ima veće šanse za reizbor, u čemu može oče-kivati i potporu Rusije. Tek tada, nakon reizbora 2015., mogao bi se ponovno usre-dotočiti na Europu i razmo-triti opcije za obnovu prego-vora, što uostalom želi većina ukrajinskih glasača. "Ukraji-na bi mogla nastaviti balan-sirati između Rusije i EU-a, a oni nastaviti vući je u svoje sfere interesa, Kremlj prijet-njama, a EU pogodnostima", rekao je Speck. B.B.

utorak 26/11/2013

Kijev i Moskva su 'prevarili' Bruxelles, ali EU može odahnuti

Prošli tjedan u Strasbourgu bio je u znaku proračuna. Nakon dugih prego-vora između Parlamenta i Vijeća usvo-jen je višegodišnji proračunski okvir za razdoblje 2014-2020. Usvojena je i re-gulativa za provedbu proračuna od ko-hezijske preko poljoprivredne do poje-dinačnih programa poput Erasmus+. Life, Europa za građane, Horizon 2020, Fiscalis…Iz kohezijske politike očekuje nas u se-dam godina 8 milijardi eura odnosno 60 milijardi kuna, a iz poljoprivredne do-datnih oko 3,3 milijarde eura odnosno 25 milijardi kuna. Jedna kolegica zapo-slena u međunarodnoj financijskoj in-stituciji pitala je zašto bi ovih 12 milijardi kuna godišnje iz europskog proračuna bilo važno i od pomoći kada ne uprav-ljamo dobro sa 120 milijardi koliki je dr-žavni proračun. Odgovor je u strukturi državnog proračuna: plaće, mirovine i socijalne naknade čine 69 posto prora-čuna; kamate i ostali financijski rashodi čine dodatnih 8 posto; subvencije i ka-pitalne pomoći (sredstva dana javnim i drugim trgovačkim društvima, poljopri-vrednicima) te donacije (sredstva dana neprofitnim organizacijama) i pomoći (prijenosi sredstava iz državnog prora-čuna jedinicama lokalne i područne (re-gionalne) samouprave) su još 14 posto proračuna što je sve zajedno već 91 po-sto proračuna, preko 110 milijardi kuna. Kada se dodaju materijalni rashodi (u to ulazi sve što je potrebno za svakod-

nevni rad ministarstava, sudova, bolni-ca, centara za socijalnu skrb, fakulteta…troškovi za potrošni materijal, režije, ko-munalije, intelektualne usluge) koji čine 7 posto proračuna, svega 2 posto pro-računa, nešto više od 2 milijarde kuna ostaje za kapitalna ulaganja i razvojne projekte. Zato je ovih 10 milijardi iz eu-ropskog proračuna važno. To su sred-stva za razvoj kojih u proračunu nema. Važno je sad kada smo ih dobili odmah ih koristiti i ne čekati. Na žalost, svat-ko tko se približi praksi uočava da Vla-da ne radi svoj posao. Čak je i zastu-pnik Picula na raspravi o EU fondovima u Europskom parlamentu istaknuo da iz iskustva razgovora sa lokalnim jedi-nicama u Republici Hrvatskoj vidi da je veliki problem za provedbu europskih fondova predfinanciranje i sufinancira-nje projekata. Zastupnik Picula je izvr-sno uočio da je u Hrvatskoj to problem. Međutim pomoći nam ne može Europ-ska komisija jer je već sve u regulativi i ti problemi su odavno prepoznati iz isku-stava drugih država članica koje puno duže od nas koriste fondove. Mi iMaMo vladu koja sjedi i čeka, ne komunicira i ne radi pa tako nema niti regionalnu politiku kojom bi, kori-steći instrumente iz kohezijske regu-lative poput zajmova EIB-a, pomogla općinama, gradovima i županijama s nižim fiskalnim kapacitetom, u pripre-mi i sufinanciranju projekata. Hrvatska propušta prilike zbog Vlade koja ne radi i ne zna. To je čak i zastupnik Picula de-tektirao. Podsjećam, od 1. srpnja 2013. Republici Hrvatskoj dodijeljeno je 450 milijuna eura iz europskih fondova. Vla-da nije započela niti jedan projekt koji troši ta sredstva, nije raspisala niti jedan natječaj za financiranje projekata. Obe-ćali su prve natječaje za lokalne jedini-ce, znanstveno-istraživačke institucije i za srednje i male poduzetnike u rujnu, odgodili za listopad, sad je studeni. Što čekaju? Od 1. srpnja 2013. godine do danas u Europski proračun uplatili smo 1,4 milijardi kuna, a od dodijeljenih 450 milijuna eura nismo povukli ni eura.U novoj omotnici 2014-2020 čekaju nas velika sredstva. Kad ćemo ih i kako koristiti? Sve je jednostavno i uređeno, mnoge su države uspješne u tome, ali one imaju nešto što mi nemamo, a to je PAMETNA VLADA. Ovoj Vladi ide sve po planu, kriza će trajati još dvije godine iako su od početka najavljivali zaokre-te pa ih iz mjeseca u mjesec odgađali. Svaki proračun planiraju s rastom pa iz rebalansa u rebalans smanjuju prihode, povećavaju deficit i planiraju sve manji rast, a u stvarnosti ih iznenadi pad.

Iz kohezijske politike očekuje nas u sedam godina 8 mlrd. eura, a iz poljoprivredne dodatnih oko 3,3 milijarde eura odnosno 25 milijardi kuna

Uspješne države imaju nešto što mi nemamo - PAMETNU VLADU

ja je da je ruski predsjednik Vladimir Putin svojom ne-popustljivošću prisilio EU na politiku sile, pa je ovo postalo ponajprije geopolitička igra." Da je EU pobijedio, to bi mož-da bila gorka pobjeda, barem kratkoročno.

Ne samo da je Rusija prije-tila da će prekinuti isporuke plina Ukrajini, što bi značilo da bi EU morao pronaći rješe-nje, nego se ukrajinsku valu-tu umjetno održava na životu, njezin dug proglašen je "sme-ćem" i bori se za novu kredit-nu liniju MMF-a od navodno 10 do 15 mlrd. dolara, koja je sada ozbiljno dovedena u pi-tanje. Raskid s EU-om znači da će i europski zajam, u izno-su od 610 mln. eura, vjerojat-no biti zamrznut.

Problem dugaUkrajina prijeko potrebuje pomoć kako bi servisirala 60 mlrd. američkih dolara dugo-va koji uskoro dolaze na na-platu, a raspolaže sa samo 22 mlrd. dolara deviznih rezervi.

Ivana MaletIć, zastupnica hdZ-a u Europskom parlamentu

koluMna — Priče iz Bruxellesa