Autorca: Mirela Toli,prof. Sveuilite u Zadru Odjel za pedagogiju E-mail: mtolic@unizd.hr

Medijske kompetencije i odgoj za medijeSaetak: U tekstu se analizira pitanje kakva je uloga i znaenje medijske kompetencije u strukturi razvoja medijskog odgoja. Autorica pojanjava ulogu medijske pedagogije u stjecanju medijskih kompetencija, te istie nunost obrazovanja medijskih pedagoga. Stjecanje medijskih kompetencija ne smjeta samo u djelokrug poslova uitelja, nego i uenika, to smatra osobito vanim iskorakom u medijskom odgoju. Uenici moraju (o)vladati medijima, a ne da mediji vladaju njima. Iznosi intepretaciju pet poduja dimenzija medijskih kompetencija. Navodi praktine primjere iz inozemstva koji (kroz medijske projekte i medijski rad) analiziraju problematiku suvremenog medijskog okruenja, nudei rjeenja kod negativne uloge medija u odgoju i obrazovanju. Zakljuuje nunost integriranja medijskih kompetencija u kolski sustav.

Kljune rijei: medijska pedagogija, medijska kompetencija, medijska pismenost, medijski odgoj

1

1. Uvodne napomeneMediji sve vie upravljaju ivotima ljudi i postaju sastavni dio kulture. Danas je nemogue razmatrati bilo kakve aspekte ivota (mladih) izvan konteksta utjecaja mas-medija. Mediji imaju ambivalentnu ulogu u suvremenoj odgojnoj paradigmi jer su, s jedne strane, obrazovno informativnog sadraja, dok s druge strane, poprimaju oblik manipuliranja i/ili indoktrinacije, posebice, kod djece i mladih (Milia i Zlokovi, 2008: 131). Medijska pedagogija se posljednjiih 60-ih godina etablirala kao zasebna znanstvena disciplina. Nastala je kao rezultat razvoja odgojnih znanosti i kao reakcija na pedagogijske posljedice naglog razvitka (inovativnih) medija. Teorijski razvitak medijske pedagogije nije se jo u cijelosti formirao. U pozadini te mlade discipline stoje razliita podruja znanosti (odgojne znanosti, sociologijske, komunikacijske znanosti), te zbog toga su i nastale razliite perspektive i interpretacije o medijima: medijska znanost, simboliki interakcionizam, semiotika, komunikacijske teorije, medijska psihologija i sociologija. Glavna uloga medijske pedagogije je bavljenje (inovativnim) medijima, kako bi se razvile odgovarajue kompetencije i na taj se nain sprijeila medijska manipulacija.

2. Pozicionirannje medijske pedagogije kao znanstvene disciplineMedijska pedagogija je pedagogijska disciplina. Sadri sociopedagoke, sociopolitike i sociokulturne analize u ponudama medija za djecu, mlade, ali i ljudi tree dobi, te njihove kulturne interese u odrastanju, radu, slobodnom vremenu i obiteljskom ivotu. Razvoj medijskog obrazovanja pospjeuje razvoj suvremenih komunikacija. (Baacke, 2007: 40.). Medijska pedagogija vodi razvoju medijskih kompetencija nudei nove vizije i koncepte, te razvijajui nove metode kako bi (posebice) mladi znali koristiti medijima. Medijsku pedagogiju moe se razmatrati u uem i irem znaenju:

2

Medijska pedagogija u uem znaenju Metodiki pristupi pedagogijskim zahtjevima koncetracija odnosa u interpretacijama i stjecanju nastavnikih kompetencija koncetracija na djecu i mlade zapostavljena teorija perspektive s pozicija kolskog sustava, prevenstveno didaktika i metodika medijska pismenost

Medijska pedagogija u irem znaenju -teorijsko- praktini pristupi u svjetlu analize razvoja suvremenih medija -masovna komunikacija, politike i drutvene dimezije -medijska pedagogija kao aspekt u multikuluralnim analizama drutva -favoriziranje interdisciplinarnih pristupa -antropoliki koncepti i njihove (znaajne) funkcije u sociokulturnom ambijentu -transfer informacija s globalne i interkulturalne perspektive

(Izvor: Schrob, 1995: 27). Njemaki medijski pedagog Scrob, B. (1995) istie da se medijsko-pedagoki koncepti i ciljevi trebaju ukljuiti u tumaenju novog kolskog curricula to bi osmislilo medijsko-pedagogijske projekte, a koji bi imali funkcije djelovanja, doivljaja, iskustvenu funkciju, informacijsku i funkciju stjecanja znanja .Stajalita sam da medijsko obrazovanje ukljuuje: obrazovanje o medijima i obrazovanje u smislu upotrebe medija (to ukljuuje obrazovanje znati se koristiti s medijima..(Schrob, 1995: 34) Tri su kljuna pitanja u suvremenoj medijskoj pedagogiji: :1. Kako i na koji nain se mijenja komunikacija kod mladih u obitelji, koli, socijalnoj okolini?, 2. Koje su posljedice trivijalnih medijskih ponuda za mlade? i 3. Na koje bi se znaajne aspekte medijski pedagozi trebali (u analizama) oslanjati kod stjecanja medijskih kompetencija? Baacke saima da sumediji nositelji komunikacijskih procesa(Baacke, 2007: 4), a zbog toga medijska pedagogija treba intepretirati sadrje: izgovoreni jezik1, knjige, slike, fotografije, TV, CD, kompjuter, internet..kao informacijske i komunikacijske medije. Pojedini autori smatraju kako je medijska pedagogija stajalita da svaki ovjek ivi u simbolikom svijetu (Luhmann, 1991). Ti simboli trebaju biti dekodirani i tako sprijeio negativni utjecaj medija na mlade. Mediji su nositelji sistema znakova i simbola, a uz njihovu (ne)pomo ovjek konstruira svoj svijet stvarnosti i/ili fikcija. Zbog toga, pozicioniranje medijske pedagogije u suvremenoj pedagogiji podrazumijeva i dekodiranje simbola manipulatora. Mladi sve vie1

Jezik kao sistem sistem povezivanja znaajnih simbola. Simboli se sastoje od tri znaenja: signifikants (materijalni znakovi, pisana rije), signifikat (predodba, to primatelj uz pomo signifikants povezuje odreenu radnju) i referenz-a (postojei objekt u realnom svijetu na to je simbol upuen). Medijska pedagogija je stajalita da svaki ovjek ivi u simbolikom svijetu (Luhmann, 1991: 34). Ti simboli trebaju biti dekodirani kako bi odgoj i obrazovanje bili uspjeani. U tome je sutina razvoja medijskih kompetencija.

3

postaju robovima masovnih komunikacija, ovisnici o internetu (blogvimi, videogames..), a socijalna potitenost i izoliranost pojedinca je sveprisutna. (Milia, 2007: 45). Milia, Z. i Zlokovi, J. u knjizi Odgoj i manipulacija djecom u obitelji i medijima (2008) istiu posljedice manipuliranja medija nad djecom i mladima, a kao preventivno rjeenje vide u razvoju Medijske pedagogije u Hrvatskoj na nastavnikim fakultetima u cilju stjecanja medijskih kompetencija.

3. Uloga medijske pedagogije u stjecanju medijskih kompetencijaAnaliza razvoja medijske pedagogije Schrob, B. (1995) je razvrstao u est faza:1.

Medijska pedagogija: prva polovica XX. Stoljea, koja se paralelno razvija s razvojem filmske industrije, ekspanzije tiskanih medija Indoktrinarna medijska pedagogija: medijska pedagogija u treem Reich-u, socijalizmu..

2.

3. Normativna medijska pedagogija (poetak emancipiranja kao zasebne znanstvene discipline). Ova trea faza je jedna od najbitnih toaka povijesti razvoja medijske pedagogije jer u ovoj fazi dolazi do uoavanja dvostruke uloge medije: manipulacija-odgoj/ili komunikacija. U ovoj fazi se poeo formirati zakon o zatiti mladih naspram manipulativnih medijia (FSK 19492- vrijeme Weimerske republike). 4. Kritiko receptivna i emancipatorska medijska pedagogija. Glavna teza ove faze je razvoj medijske kompetencije s ciljem razvijanja kritikog stava kod sprijeavanjamanipulativne forme od strane medija.. (Schrob i Hther, 2005: 27). Bitno je razlikovati odgojne forme od manipulativnih. Evo primjera odgojnih formi od strane medija:

2

Jugendmedienschutz, 1949: 1. freiwillige Selbstkontrole, 2. Gesetz zum Schutz der Jugend in der ffentlichkeit- 1951 (JSCHG), 3. Gesetz ber Verbreitung jugend- gefrdener Schriften (GJS: 1953) i 4. Bundesprdstelle fr jugendgefhrdenden Schriften: BPJS (1954)- Weimer Zeit, (Schrob i Hther, 2005: 25).

4

MEDIJSKO- METODIKE FORME: Odabir sadraja Redukcija Selektivnost Perspektivno Interesno Tehniki sastavljeno Znanstveno ovisno U natjecanju Ovisnost o koritenju

GLAVNO PITANJE SVAKE FORME: Od ega? S kojim ciljem? Do koje mjere? Poslije ega?- Po kojem kriteriju? Nasuprot emu? Zbog ega i s kojom svrhom? Je su li interesi intrizino ili ekstrinzino motivirani? Kako i s ime? Do koje mjere? S kim? Kako?, Od koga?, Koje djelovanje ima na svijest i ponaanje?

(izvor: Hoffmann, 2003: 198). 5. Obrazovno tehnoloka i funkcionalna medijska pedagogija. U ovoj fazi razvoja glavno pitanje je bilo uvoenje novih medija u odgojnoobrazovnom sustavu u nastavnom procesu. Poele su se razvijati ostale podiscipline medijske pedagogije: medijska didaktika, obrazovana tehnologija, medijska pismenost.. 6. Refleksivno praktina medijska pedagogija. Nije temeljno pitanje to mediji s korisnicima planiraju napraviti, ve to e korisnici medija uz pomo medija u konanici napraviti? (Schrob i Hther, 2005: 78). U toj fazi naglasak je stavljen na akcijskoj metodi kompetencije) . Pod pojmom aktivnog medijskog rada Schrob i Hther (2005) podrazumijevaju: 1. medije kao sredstvo refleksije, ponaanja i komunikacije; 2. prepoznavanje vlastitih interesa u skladu s realnou i sposobnostima; 3. mediji kao sredstvo za proizvodnju informacija, stjeui prihvatljivu poziciju u drutvu i znanju; to je pitanje kako svoje interese javno artikulirati i 4. mediji kao sredstvo analize kritikog aspekta; uoavanje razlike medijia kao manipulatora i medija kao transfera komunikacija (Schrob i Hther, 2005: 32). Razvoj medijske pedagogije od prolosti do donas je postupno doprinosio razvoju medijskih kompetencija. U stjecanju medijskih kompetencija potrebno je detektitati vanost medija meu drugim agensima socijalizacije; medije shvatiti kao partnere te kako utjecati na medije koji negativno utjeu na formiranje svijesti i/ili ponaanja djece i mladih. (u stjecanja medijske

5

3.1. Od medijske kompetencije k medijskom obrazovanju pedagoga Medijski pedagozi pokuavaju pronai poveznice izmeu pedagokih implikacija uloge medija u drutvu i potreba drutvenih inovacija u suvremenom medijskom okruenju. Cilj joj je stvaranje adekvatnih dimenzija medijskih kompetencija, koje vode k zadatcima: zatita privatne sfere ivota i razvoj samokritinosti, razvoj u interkulturalnog dijaloga, usvajanju analitikih, refleksivnih i etikih dimenzija, pravo na informiranosti, te sposobnost za koritenje inovativnih medija, npr. novi kompjuterski Software-i)3 Mediji se koriste se kao pomono sredstvo, i mogu biti (zasebna) nastavna tema. Cilj je da se uz pomo medija potie stvaralatvo uitelja i uenika. Odatle pitanje: Kako obrazovati medijskog pedagoga? Sve su to pitanja ili vani aspekti za inovativnu pedagogiju. (Ptinger i sur., 2004: 45). U obrazovanju buduega medijskog pedagoga, trebaju biti zastupljena barem tri podruja koja e obuhvatiti medije i informacijske tehnologije u odgoju, obrazovanju i nastavi: a) Opa medijska kompetencija: teorija medija i informacijskih tehnologija, izbor i primjena medija i informacijsko-tehnikih sustava, stvaranje medijskih softvera, drutveno znaenje medija pri izmjeni informacija, medijska estetika, medijska etika i medijsko pravo; b) Medijsko didaktika kompetencija: primjena informacijskih tehnologija u nastavi, znaenje medija u nastavi, uporaba medija i informacijskih tehnologija u predmetnoj nastavi, primjena medija i informacijskih tehnologija u izvannastavnom radu s djecom i mladei- analiza i procjena vrijednosti medijske ponude, drutveni i institucionalni uvjeti za medijsku produkciju, implementacija i evaluacija medijskih nastavnih modula i c) Kompetencija u podruju medijskog odgoja (Ptinger i sur., 2004: 49). Termini medijska pismenost i medijska kompetencija esto se koriste kao sinonimi. Medijska pismenost4 se ponekad odnosi na stjecanje vjetina, kao to je kompjuterska pismenost ili za grupe medija (tehnoloka ili digitalna pismenost), dok medijska kompetencija ukljuuje i znanje i upuenost o ambivalentnoj ulozi medija.3 4

35 milijuna stanovnika USA-a posjeduju vlastiti PC- u kui. (Baacke, 2007: 101).

Medijska pismenost je ui pojam Medijska kompetencija a koja znai sposobnost kritike analize medijskih ponuda, istovremeno koristei medije kao sredstvo za kreativno izraavanje. Ona vodi ka realizaciji glavnog cilja medijskog odgoja i obrazovanja.

6

Medijska kompetencija oznaava sposobnost kretanja po svijetu medija na kritiki, reflektivan i nezavisan nain, s osjeajem za odgovornost, koristei medije kao sredstvo za nezavisno i kreativno izraavanje. (Ptinger i sur., 2004: 71). Medijska kompetencija se mora bazirati na kvalifikaciju uitelja i uenika, ali i roditelja, a to je nuno za ivot s medijima u treem tisuljeu. Dakle, nije bit medijske kompetencije u stjecanju znanja i vjetina samo nastavnika (kako ivjeti s medijima), nego i odgajanika-uenika- kako ih kritiki vrednovati. Integrativna medijska pedagogija sadri normativno znaenje (opis odreene namjere) gdje atribut integrativno sadri dvostruku kvalitetu. S jedne strane, sva tri aspekta medijske pedagogije: medijska didaktika, medijski odgoj i medijska pismenost (od planiranja, odabira metode do evaluacije nastave) i s drugog aspekta, odnosa medijske pedagogije naspram inovativnih medija. U doglednoj budunosti bi se sustav medijske kompetencije mogao integrirati u kolski sustav, kao to je to u veini drava u Europi. U tom cilju neophodno je imati kolegij Medijska pedagogija na nastavnikim fakultetima, a koji samo pojedini nastavniki fakulteti u Hrvatskoj imaju.

4. Dimenzije medijske kompetencijeMedijska kompetencija5 je sredinji pojam u medijskoj pedagogiji. Ona ukljuuje sposobnosti koje pojedinac unutar medijsko-informacijskog drutva mora usvojiti. Te sposobnosti se odnose na izgradnju kritike refleksije naspram ponuenih medijskih sadraja. Baacke, D. (2007) je uveo prvi pojam komunikativna kompetencija u odgojnim znanostima kao preddiskusiju za medijsku kompetenciju. Pod pojmom komunikativna kompetencija podrazumijeva se sposobnost odgajanika da razumije, sporazumi se i izmijenjuje jezine simbole. (Schrob, 1995., 27). Medijska kompetencija sadri slijedee imbenike: a) individualne karakteristike primatelja, b) dekodiranje medijskih simbola, c) aktivno koritenje medija, d) kritiku refleksiju: razvitak kritikog medijskog okruenja, e) motiviranost medijskog korisnika. Baacke ih je operacionalizirao u slijedee predimenzije: medijska kritika (sposobnost analize sadraja medija), medijsko znanje (znanje o medijima i5

Medijska kompetencija kako smo ranije utvrdili odnosi se na (samo)analizu medijskih sadraja (Baacke, 2007: 67).

7

sistemima, te sposobnost produkcije), medijsko koritenje (receptivna komponenta koritenje medija, npr. interaktivno koritenje kako i na koji nain, te s kojim posljedicama) i medijeke forme djelovanja (inovativni medijski sistemi, kreativnost i estetske forme) (Baacke, 2007: 44). Dva temeljna glagola su osnova za izgradnju medijske kompetencije: znati i moi-djelovanje. Osnovne dimenzije medijske kompetencije u medijskoj pedagogiji su: Kognitivna dimenzija: odnosi se na znanje, razumijevanje i analizu sadraja u medijima. Ova dimenzija omoguava stjecanje znanja medijske kompetencije kako bi se simbolike poruke putem medija mogle uspjeno dekodirati i razumijeti znaenja. Druga se odnosi na moralnu dimenziju: ona zagovara tezu da se mediji trebaju s etikog aspekta promatrati. Trea je socijalna dimenzija: odnosi se na prava, medijsku politiku i socijalna djelovanja. etvrta dimenzija je estetska dimenzija: mediji su nositelji izraaja i informacijskih poruka. Ovu dimenziju najvie koriste medijski manipulatori putem estetskog sadraja poput: slika, bojaitd. Upravo ti sadraji bude emocionalne efekte kod korisnika (posebice djece i mladih, npr. internet, video-games). Peta je dimenzija djelovanja. Ona bi trebala razviti sposobnosti aktivnog ukljuivanja u interpretaciji sadraja medija. Od pasivnog pojedinca razviti aktivnog. Ova dimenzija je takoer vana u decoding procesu. Neki strunjaci nazivaju sve ove dimenzije i nove vizije ili paradigme za poboljanje ineraktivnog uenja u dvosmjernoj ulozi medija. Baacke ih naziva i novom filozofijom obrazovanja u informacijskom drutvu. Smatra da je proces komeptencije uspjean ako se u pojedinca razviju sve dimenzije (Hofmann, 2003: 65) Chomsky istie da je jezina kompetencija uroena sposobnost (prema Moser, 2006: 89). Prema Baacke-u komunikacija se ne sastoji samo od jezine interakcije. Zbog toga, nije dovoljno samo imati jezinu kompetenciju. Za Baacke-a je bitno da ono to pojedinac vidi i uje i to moe sam producirati (Baacke, 1997: 52). Iz tog razloga Kbler (1996) istiemedijske kompetencije ne mogu biti ostavarive kao nova paradigma u medijskoj pedagogiji ako se primjeri uzimaju samo od Chomskoy-g. (Kbler, 1996: 12). Uz pomo kodova slika i digitalnih (inovativnih) medija mogu se intepretirati informacije, ali ne mogu biti dekodirane bez usvojene medijske kompetencije. (Doelker, 1997: 48). Konkretni nastanak razliitih medijskih kompetencija koje su shvaene kao nove paradigme medijske pedagogije je usko vezano za uporabu inovativnih medija. (Doelker, 1997: 53).

8

Uenik mora znati vladati medijima, a ne mediji s njim. etiri su znaajne toke koje odgovaraju na pitanje to je to pedagoko u medijskoj kompetenciji: 1. kompenzatorsko: reakcijsko, socijalno, etiko, 2. interkulturalno: kulturalne perspektive, vrijednosne orijentacije, kulturne povezanosti, suivot, 3. teorijsko znakovno: semantiko, dekodiranje simbola i znakova6 u medijima, i 4. drutvenosocijalno: odgovornost i sudjelovanje s razliitim medijima. Heinz Moser (2000) istie obrazovni standardi dobivaju na znaenju stjecanjem medijskih kompetencija kao nove paradigme medijskog obrazovanja (Moser, 2000: 87). To podrazumijeva INPUT (u kurikulumu a ne OUTPUT) onoga to je uenik usvojio i nauio. (Moser, 2000: 88). Za realizaciju INPUT modela u Njemakoj se zadnjih godina orijentiralo na nastavne predmete: njemaki, matematiku i jedan strani jezik. Na toj razini trebaju se razviti obrazovni standardi koje e uenik u odreenoj dobi morati usvojiti. Takav prijedlog razvoja kod usvajanja razina medijske kompetencije se poeo primjenjivati u Zrichu zadnjih deset godina. (Moser, 2000: 97). Postojale su tri polja djelovanja, gdje su se uenici morali kvalificirati: 1. uporaba medijskih proizvoda, 2. razmjena medijskih poruka (komunikacijski mediji) i 3.medijska refleksija i medijska kritika (medijska kritika se razvila 80-ih god.). Ove tri polja djelovanja zapravo predstavljaju tri podruja kompetencije7. Na temelju njih su u Zrichu usvojeni standardi na etiri razine dobi: a) od 1 - 6 razreda, b) od 7 9 razreda, c) od 9 10 razreda i d) od 10 12 razreda8(Moser, 2006: 221). Tablice opisuje standarde pri usvajanju medijskih kompetencija kod uenika. Tablica: 1. Podruje djelovanja: Upotreba i oblikovanje medijskih proizvodaKompetencija o spoznaji objekta/stvar-i RAZINA KOMPETENCIJE: 1. Koristi medije kao pomagala u procesima uenja i razvijanja kreativnosti. RAZINA KOMPETENCIJE: 2 Prepoznaje sadraje medija i prosuuje. RAZINA KOMPETENCIJE: 3. Prepoznaje odreu vrstu medija meu ostalim medijima, te ga odabire za ciljnu upotrebu.6 7 8

Metodika kompetencija Optimizira osnovne funkcije medijskog prostora. Postavlja medije ka pedagokom diskursu. Prepoznaje odreu vrstu medija meu ostalim medijima.

Socijalna kompetencija Doivljava medije kao podrku u promicanju interaktivne matode Koristi medije za kooperaciju i socijalnu komunikaciju. Postavlja odreenu vrst medija kao sredstvo za analizu procesa kooperacije svih aktera.

Ova podjela se odnosi na vicarski sistem kolovanja: primarna kola: 1-6 , sekundarna I: 7 9, sekundarna kola II: 10 12 (Moser, 2006: 221).

9

RAZINA KOMPETENCIJE: 4. Koristi medije na temelju diferencijalnog (steenog) znanja te ih upotrebljava za uenje i rad.

Postavlja medije kao koristan aparat za razvoj kreativnosti uenika i uitelja.

Odnosi se na socijalno uenje uz uporabu medija uenje vjetinama komuniciranja.

(Moser, 2006: 221) Tablica: 2. Podruje djelovanja: Razmjena i interveniranje medijskih porukaKompetencija o spoznaji objekta/stvar-i RAZINA KOMPETENCIJE:1. Uvia medije kao sredstvo u procesu razmjene informacije kod komunikacije. RAZINA KOMPETENCIJE: 2. Raspolae odreeno znanje za upotrebu medija pri razmjeni informacije. RAZINA KOMPETENCIJE: 3. Raspolae odreeno znanje o socijalnim uvjetima (putem medija) kod procesa komunikacije i kooperacije RAZINA KOMPETECIJE: 4. Upotrebljava odreeno steeno znanje o medijima za mogunost medijske komunikacije i koperacije pri rjeavanje socijalnih i radnih problema. Metodika kompetencija Upotrebljava pojedine medije kao sredstvo za kooperaciju i komparaciju. Komunicira i kooperira s odabranim medijima; (svi akteri u obrazovnom procesu). Koriste ciljano medije u artikulaciji nastavnog sata. Socijalna kompetencija Razmjena iskustava putem medija uenje na daljinu- tzv. E Learning, upoznavanjaitd. Uoava da se putem medija stvara kvalitetniju komunikaciju i za razvoj socijalnih standrada ponaanja. Koristi odreene medije za analizu sadraja u razliitim medijima komparacija sadraja i ponuda. Preuzima iz odreenog medija informacije pri razmjeni informacije u usporeuje stavove i ponaanja.

Organizira zmjene informacija putem novih medija uenje na daljinu, tzv. E-Learning.

Za aktivan medijski rad Moser predlae uenje na daljinu, tzv. E- Learning.(Moser, 2006: 222). Tablica: 3. Podruje djelovanja: Refleksija i medijska kritika.Kompetencija o spoznaji objekta/stvar-i RAZINA KOMPETENCIJE:1 Razmilja o prednostima i posljedicima pri koritenu medija. RAZINA KOMPETENCIJE: 2. Procjenjuje medijski prozvod na temelju funkcija i djelovanja. RAZINA KOMPETENCIJE: 3. Spoznaje utjecaje medija na pojedince i drutvo i (ne) vrijednosti koje promovira Metodika kompetencija Upotrebljava odreene kriterije za osuivanje inforamacije od strane medija (a koji su neprimjereni za mlade, npr. senzacionalistiki). Donosi kriterije za osuivanje medija koji manipuliraju. Intepretira i procjenjuje informacije. Socijalna kompetencija Upotrebljava medije kao sredstvo za analizu socijalnih radnji. Razvijanje kritikog dijaloga o otuenju kroz tzv. nove medije. Korsiti kriterije (nakon to ih je ocjenio-la) u socijalnim procesima. Koristi medije i spoznaju o njima za odreeni socijalni proces uspostavljanja dijaloga.

10

RAZINA KOMPTENCIJE: 4. Osuuje razmjene djelovanje informacija izmeu drutva i pojedinca.

Prepoznaje i vrednuje interese profita i oglasivaa, reklamerakritika dimenzija.

Djeluje aktivno i odgovorno pri upotrebi medijski dobivenih infomacija, referira se na svaku informaciju u medijima.

(Moser, 2006: 223) Slijede standardi koji se nadopunjuju pomou ostalih indikatora: S obzirom da je tablica tri bazirana na medijsku kritiku i za aktivni medijski rad, predlaem slijedee aktivnosti: kritika analiza asopisa za mlade, (ne)stvarni idoli, analiza reklama manipulativnog sadraja, funkcije novih medijaitd. Tablica: 3.1. Upotreba i oblikovanje medijskih proizvoda: standardi s indikatorimaKompetencija o spoznaji objekta/stvar-i Medije moe koristiti na temelju steene kompetencije pri upotrebi stjecanje vlastitih ciljnih intencija. Oblikuje medije za rjeavanje zadataka. Mediji slue pojedincu kao alat pri rjeavanju radnih zadataka u procesu uenja. Ciljno orijentira medija pri zadatku uenja te ih oblikuje s obzirom na dane medijske informaciije- sadraje. Neke pojmove u podruju medijskog koritenja razluuje, razumije, odbacuje i sastavlja kao strukturu i pripremu pri rjeavanju nekog problema. Metodika kompetencija Upotrebljava medije ciljno za odreeni uzrast. Poeti s usporedbom kolskih listova i listova za tinejdere. Upotrebljava medije pri rjeavanju problema vezano za procese uenja Odreene medije koristi u formuliranju zadataka i planiranju radnji pri procesu uenja. Prosuuje medijske produkte i rjeava probleme pri zadanim postupcima. Nove funkcije inovativnih medija sistematino analizira, prevenstveno najsofosticiranije manipulativne emisije-reality show, talk-showitd. Socijalna kompetencija Koristi medije za podizanje suradnje meu djecom i djece s odraslima. Medijske proizvode oblikuje i prezentira ovisno o socijalnom okruenju Upotreba medije za zajedniko uenje i pri rjeavanju zadataka za razvoj prosocijalnih vrijednosti. Na temelju steenih kompetencija medije ciljno orijentira za ivot u zajednici poticanje interkulturalnosti. Kod zajednikog uenja koristi inovativne medije kao pomoni alat pri prikupljanju korisnih informacija u analizama socijalnih odnosa u razliitim kulturama.

(Moser, 2006: 224) Ove tri razine predstavljaju se kao zadaci koji (egzemplarno) prikazuju to bi se npr. u kurikulumu kolstva trebalo postojati da bi se stekle nove vjetine i/ili kompetencije. Formuliranje medijske kompetencije kroz te tri razine pokazuje nam kako i na koji nain npr. uenik razvija (kompletnost) usvajanja dimenzija medijske kompetencije. Npr. podruje djelovanja- refleksija (kod socijalnih kompetencija- razina 1, tablica 3B) ukazuje na to da se mediji mogu koristiti kao pomagala prilikom rjeavanja nekog zadatka. Prelazak na razinu 2 (tab.3) predstavlja stupanj ve usvojenih formi koji se odnose na kritiku uporabu medija. U treoj razini (tab.3) podrazumijeva se

11

preuzimanje odgovornosti i samokritinost i dok etvrta razina predstavlja zapravo nadopunjavanje ve steene razine znanja i vjetina. Tablice su zapravo zadaci i ciljevi u odreenom kurikulum medijske pedagogije kod stjecanja kompetencija i nude poveznice pri razvoju i usvajanju sposobnosti. Na temelju intepretiranja medijske kompetencije kroz medijsko obrazovanje prikazani model je primjer to bi to uenik u odreenoj koli, na odreenoj razini i odreenom polju morao usvojiti, (prilikom prijelaza na veu razinu). Pedagoko djelovanje u tome kontekstu je nuno za medijsko obrazovanje, jer se usvaja djelovanje dvaju bitnih glagola znati (wissen) i moi (knnen), koji su potrebni za snalaenje u suvremenom medijskom okruenju. Oni se nadopunjuju. Moser ih (2006: 332) sagledava preko digitalnih medija. Iz roga mogu se saeti temeljni zadaci u savladanju medijskih kompetencija: a) medijske proizvode smisleno razumijeti, odabrati odreeni medijski proizvod i znati ga korsititi (za komunikaciju, uenje, igru, simulacije, telekomunikaciju), b) pojedine medije preoblikovati na taj nain da slue kao sredstvo pri procesu uenja i pri rjeavanju problema u suvremenom medijskom okruenju, c) medijske sadraje znati prihvatiti i/ili odbaciti, d) oduprijeti se manipulaciji (videoclips, comics, listovi za tinejdere, reklame) i e) medijske proizvode znati analizirati, kritizirati (Willke, 1995: 38). Wolfgan Schill-a (1999)9 je izradio medijski projekt za osnovne kole sa zadacima stjecanje medijskih kompetencija: Tablica: 4. Primjer aktualizacije medijske kompetencije.Zadaci- podruje rada Rasprava o doivljaju medija i razmjena iskustva refleksivno Uenici(e) diskutiraju o medijima kako su ih doivjeli . Rasprava o medijskih proizvodima analitiko Uenici(e) razlikuju na temelju njihovih medijskih iskustava razliite stilove medija (genres) i mogu imenovati tzv. djeje medije. Uenici (e) znaju na primjerima razlikovati realnost i fikciju. Uenici(e) kritiki sadraje. istrauju medijske Aktivni medijsi rada produktivno

kolska akad.godina 2. razred

Uenici(e) e na primjerima odreenih medijskih proizvoda znati sadraj intepretirati . Uenici(e) ue sluiti se razliitim tehnikim medijima: znati ih korisiti . Uenici(e) su u stanju samostalno izraziti sadraje uz pomo tehnikih pomagala.

3 i 4. razred.

Uenici(e) spoznaju znaenje i funkcije medija kao fakror alat. Uenici(e) raspoznaju manipulaciju u medijskim ponudama.

9

Wolfgang, S. (1999: 121)

12

5. i 6. razred

Uenici(e) pronalaze uzroke kako pojedini medijski sadraju utjeu na njhovom svakidanji ivot. Uenici(e) se suprostavljaju neselektivnom prihvaenju odreenih medijskih ponuda. Uenici(e) diskutiraju da li i kako se isplatilo koristiti odreene medije pri ostvarivanji ciljeva npr. u uenju i kako se to odrazilo na njihov privatni ivot (slobodno vrijeme).

Uenici(e) pronalazi poveznice i odnose izmeu realnosti i fikcije danih od medijskih ponuda. Uenici(e) istrauju samostalno koje zahtjeve s kojim medijima se mogu uspuniti u obrazovne ili odgojne svrhe. Uenici(e) raspoznaju odreene primjere koji rekonstruiraju fikciju a koji realnost.

Uenici(e) otkrivaju specifinosti medija putem eksperimentalnog djelovanja. Uenici(e) proizvode sami medijske prozvode koje e im posluiti za odreeno predstavljanje i izraavanje (kolski listovi). Uenici(e) se znaju sluiti specifinim tehnikim sredstvima kao pomo pri rjeavanju zadataka (iz razliitih predmeta).

Iz navedenog primjera je vidljivo da su stupci koji predstvaljaju -Raspravu o medijskim proizvodima analitiki imaju znaajnu ulogu u prepoznavanju fikcijemanipulacije. Mediji najvie sa slikom i estetskim doivljajima manipuliraju, na taj nain of fikcije stvaraju realnost (primjeri razliitih reklama za djecu, igrica koje promoviraju nasiljeitd.) ili nameu kriterije estetskog- vanjskog izgleda. Na taj nain se stvaraju stilovi ivota, a koji utjeu na ponaanje. To su hedonizam, konzumerizam ili nasilje kao stilovi ivotaPotiu ih mediji, a uloga medijskih pedagoga je da ih djeca i mladi prepoznaju i na vrijeme steu kritiki stav.

Zakljuak: Medijska pedagogija je stajalita da svaki ovjek ivi u simbolikom svijetu . Ti simboli trebaju biti (u pedagogiji) dekodirani kako bi odgoj i obraazovanje izbjegli utjecaju medijske manipulacije. Mediji su sistem znakova i simbola, a uz njihovu (ne)pomo ovjek konstruira svoj svijet stvarnosti i/ili fikcije. Baacke je uveo prvi pojam komunikativna kompetencija u odgojnim znanostima kao preddiskusiju za medijsku kompetenciju. Ona ukljuuje sve sposobnosti koje pojedinac (unutar medijsko-informacijskog drutva) mora usvojiti kod uporabe medijskih proizvoda, razmjeni medijskih poruka te medijsku refleksiju i medijsku kritiku. Medijske kompetencije moraju voditi k medijskom odgoju i obrazovanju. 13

Cilj joj je stvaranje adekvatnih dimenzija medijskih kompetencija koje vode k zadatcima: zatita privatne sfrere ivota, samokritinost, interkulturalnom dijalogu, usvajanje analitikih, refleksivnih i etikih dimenzija u (novim) medijima. Analizirajui medijsku kompetenciju s konstruktivistikog pristupa podrazumijeva se spoj sposobnosti izmeu dva temeljna glagola to (pojedinac mora usvojiti) i znati (upotrijebiti usvojene kompetencije). Pojedinac, posebice uenik mora znati vladati medijima, a ne mediji s njim. U tim novim obzorjima u suvremenoj pedagogiji medijska kompetencija mora voditi k razvoju medijskog obrazovanja i medijske kulture, koji su sastavni dio medijske pedagogije u suvremenom medijskom okruenju u cilju spreavanju procesa manipulacije. Dakle, nunost je shvaanja integriranja medijskih kompetencija i s aspekta potreba uenika (a ne samo uitelja) u kolski sustav jer ona vodi cjelovitom pedagogiji. razvoju medijskog odgoja u suvremenoj

Literatura 14

Baacke, D. (2007) Medienpdagogik, Tbingen, Max Niemeyer. Doelker, C. (1997) Ein Bild ist mehr als ein Bild, Stuttgart: GmbH. Hoffmann, B. (2003) Medienpdagogig Eine Einfhrung in Theorie und Praxis, Paderborn, Schningh UTB. Luhmann, N. (1991) The Theory of Communication, Amsterdam, Loet Leydesdorff. Kbler, H. (1996) Kompetenz der KompetenzAnmerkungen zur Lieblingsmetapher der Medienpdagogik in: medien praktisch, 11, Tbingen, Max Niemeyer. Milia, Z; Zlokovi, J. (2008) Odgoj i manipuliranje u obitelji i medijima, Zagreb, Markom. Moser, H. (2000) Einfhrung in die Medienpdagogik-Aufwachsen im Medienzeitalter. Opladen, Leske und Budrich. Moser, H. (2006) Standards fr Medienbildung, in: Compjuter + Unterricht 1, Opladen, Leske und Budrich. Ptinger, i sur., (2004) Medienbildung im Dopelpack- Wie Schule und Jugendhilfe einander ergnzen knnen, Bielefeld, GMK. Schrob B. i Hther J. (2005.) Grundbegriffe Medienpdagogik, IV Auflage, Mnchen, Kopaed. Schrob, B. (1995) Medienaltag und Handeln. Medienpadagogik in Geschichte, Forschung und Praxis, Opladen, Leske und Budrich. Willke, R. (1995), Der produktiver Zuschauer- Medienaneigung als kultureller und athetischer Prozess. Mnchen, Kopaed. Wolfgang, S. (1999) Medienprojekte in der Grundschule: Mglichkeit und Grenzen schulischer Frderung von Medienkompetenz, Medienkompetenz- Grundlagen und pdagogisches Handeln, Mnchen, god.3, sv. 2 (4), str. 121 127.

15