BernikrazvlastioFarkaša,Rosu iČovićaTEPEŠIJA PO ME IMURJU\

ČrečanČrečan

AGROME\IMURJE d.d.

^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10Tel: 040 / 390-822

^akovec, 200 .UTORAK, 25. studenog 8Godina X . Broj .IV 690 Cijena 6 kuna

ww

w.m

novin

e.h

r

ME\IMURSKA TRGOVINASUVREMENOG STILA

�RTAVA FAŠIZMA 2/A

40000 ^AKOVEC

tel 040 375 700

fax 040 375 716

E-MAIL:

METSS .HR@METSS

56

u ovom broju

MT Tvornica rubljaČ d.d. i

BernikrazvlastioFarkaša,Rosu i

Na pomolu nova promjena Uprave

Čovića

Dvokrevetnesobe i noviapartman

ČAKOVEČKO rodilište obnovljeno

Duplerica

IVAN KOLARIĆ, direktor egre, o poslovanju pod okriljem "Eurovi "T e

Do nekih stvarisami ne bismo došlijoš godinadeset

NEZADOVOLJSTVOnovim GP Goričan

Mađarskarazmišlja oponovnomotvaranjuGoričana

Najbrnoćenja uHrvatskoj

ži rastRAZVOJ turizma u Međimurju

IVANA SKLEPIĆ, studenticaIVANA SKLEPIĆ, studentica

Mnogi suroditelji ukreditima

studijasvojezbog

djece

VODOZAŠTITNI nasip u Podturnu

Čekali smo gapedeset godina

str.3

str.3

str. 5str.7

str. 7

str.2

str.13

25. studenog 2008.2

Najve�i zamah me�imurskom turizmu dale su Toplice Sveti Martin, vinske ceste, dobra hrana i pitomi brežuljci. U prvih deset mjeseci ove godi-ne broj no�enja porastao je za 61 posto, a i lani je stopa rasta u odnosu na onu prethodnu godinu bila visoka, iznad 40 posto. Me�imurje, koje je do prije koju godinu vidjelo turiste iz isto�nih europskih zemalja samo na proputovanju do mo-ra, polako i samo postaje turisti�ka destinacija. Uskoro bi trebalo biti uvršteno u ponudu touro-peratora adriatica.net.

Od svih županija u Hrvatskoj, najbrži trend rasta broja turisti�kih no�enja bilježi se u Me�i-murskoj županiji. Istina da su apsolutne brojke male, ali je trend rasta izuzetno pozitivan. Ove je godine Me�imurje do sada zabilježilo 44 no-�enja doma�ih turista i 13 tisu�a stranih turista, izvijestio je na sastanku strukovne grupe za tu-rizam pri Županijskoj gospodarskoj komori Rudi Grula, tajnik Turisti�ke zajednice Me�imurske županije. Pove�anom broju no�enja zna�ajno je doprinio i rast broja smještajnih kapaciteta. Otvorena su dva nova hotela u Donjem Kraljevcu i Prelogu s �etiri i tri zvjezdice. Otvoren pansion u Puš�inama, jedan hotel je prekategoriziran u sobe za iznajmljivanje, a u Nedeliš�u i �akovcu djeluju i dva hostela.

I dalje se nastavlja velika investicijska aktiv-nost me�u onima koji su registrirani da pružaju usluge tzv. selja�kog turizma. U tom segmentu je registrirano ukupno 78 kreveta, u pripremi je još pet, šest objekata po 20 kreveta. Neki od njih u tom segmentu usluga radije se registriraju kao obrtnici jer imaju širi dijapazon mogu�nosti pružanja usluga u turizmu.

No nisu dovoljni samo smještajni kapaciteti ve� i raznovrsni i zanimljivi sadržaji koji mogu privu�i turiste, kao što je petogodišnji projekt ozna�avanja biciklisti�kih staza, cesta tradicije i uklju�ivanje Me�imurja u programe velikih turisti�kih agencija.

- Trenutno najteža financijska investicija u turizmu u Hrvatskoj odvija se u Toplicama Sveti Martin, teška je 25 milijuna eura, rekao je na sa-stanku strukovne grupe Željko Zadravec, direktor za marketing iz Toplica Sveti Martin. Uz wellness ponudu i gol� terene s devet rupa s greenovima od zelene grijane trave, imat �e i dvoranu za pripre-mu sportaša, te mogu�nosti za kongresni turizam. Rast broja no�enja i pove�anje turisti�kih kapa-

citeta ljepša su, da tako kažemo, strana medalje. No postoji

i druga strana medalje, a to je nelojalna konku-rencija koja je sada više izražena u ugostiteljstvu. Ugostitelji se žale da su im zapravo najve�a ne-lojalna konkurencija klubovi, udruge gra�ana, lova�ka društva koji organiziraju razne turnire ili mani�estacije na kojima se odvija prava ugosti-teljska djelatnost na crno uz prodaju pi�a, peku se volovi na ražnju i kuhaju lova�ki specijaliteti i sli�no. Uz nogometne klubove dnevno se nakon treninga ispijaju gajbe piva, u klupskim prostori-jama ure�uju šankovi oko kojih se okupljaju nji-hovi �lanovi. Ta pojava poprima zabrinjavaju�e razmjere na štetu ugostitelja koji pla�aju poreze, radnike, sanitarne preglede, ure�uju prostore. Kako tome stati na kraj, odgovor su zatražili i od državne inspektorice koja je bila nazo�na na sa-stanku strukovne grupe turizma pri Županijskoj gospodarskoj komori prošli tjedan.

Inspektori ne mogu kao tajni agenti vrebati u žbunju na turnire kako bi ocijenili odvija li se prodaja napitaka u okviru zakonskih okvira ili poprima razmjere ugostiteljske djelatnosti na cr-no, ali im se prilikom najave takvih mani�estacija može dostaviti prijava o njihovom odvijanju kako bi bili u prilici da prekontroliraju odvija li se ma-ni�estacija u tom dijelu u zakonskim okvirima. Post �estum i bez prijave njima su svezane ruke. Naime, udruge mogu pod odre�enim uvjetima svojim �lanovima prodavati napitke i ukoliko zadovoljavaju minimalne tehni�ke uvjete. No inspektorica je tako�er rekla da su u odre�e-nim slu�ajevima intervenirali gdje su ti zakonski okviri prekora�eni. (BMO)

t

A��L��

Dražen Tkalec, �akovec - Ne znam kako bih komentirao Sa-naderovu izjavu o stezanju re-mena. Mislim da ova kriza utje�e na sve i da nam je svima teško. Nitko nije pošte�en i nitko nema ‘privilegiju’ da ga ova ekonomska kriza zaobi�e. Što je najgore, mi-šljenja sam da ovo ne�e stati, ne-go bi moglo biti još i gore. Osobno ne znam to�no na �emu �e moja obitelj pokušati prištedjeti ne-što novca. Možda �e nadolaze�i blagdani biti nešto skromniji nego prošlih godina.

Savo Tomaševi�, �akovec - Mislim da nemamo drugog izbora nego ste-gnuti remenje, kako je rekao Sana-der. Ekonomska situacija je takva da bi sve drugo bilo zavaravanje. Morat �emo se prilagoditi situaciji koja nas je snašla, ne samo Hrvatsku ve� i cijeli svijet. Ja sam penzioner pa mogu re�i da ve� dulje vrijeme špa-ram, tako da više ne postoji mjesto na kojem mogu ‘stegnuti remen’.

Liliana Srša, Prekopa - Mislim da bi Sanader svoju izjavu o stezanju remena trebao prvo uputiti sebi i svojim kolegama u Vladi. Neka prvo oni po�nu stezati remenje pa �emo onda i mi. Ili neka sebi smanje pla�e pa mi ne�emo morati šparati ili ne-ka nama povise pla�e pa �emo on-da šparati svi zajedno. Mi smo ve� ‘stegnuti’ skroz, tako da smatram da je na njima da se odreknu nekih stvari.

Davorka Žvorc, �akovec - Stvar-no ne znam kako bih komentirala Sanaderovu izjavu da treba stezati remenje. O�ito trebamo prestati i jesti i na taj na�in stegnuti remen do kraja, jer je jedino ovdje ostalo nešto mjesta. Kao i ja, mislim da i ostali gra�ani više nemaju na �emu prištedjeti. Ako ho�eš nešto stezati, trebaš prvo kupiti remen, a problem je taj što ve�ina nema novac ni za re-men.

Adriano Posavec, �akovec - Osob-no osje�am ekonomsku krizu i stoga smatram da treba štedjeti na sve mo-gu�e na�ine. Jedini problem je taj što Sanader i ostali politi�ari nisu i ne�e osjetiti ovu krizu. Trebalo bi prvo njima srezati puno toga, a tek onda nama govoriti da štedimo i stežemo remenje. Na �emu �emo mi osobno štedjeti, još razmišljamo. Što se ti�e nadolaze�ih blagdana, za djecu �emo se pobrinuti da ne osjete razliku, no mi �emo je sigurno osjetiti.

Natalija Hrustek, Pleškovec - Definitivno mogu re�i da se ekonomska kriza osje�a. Radim u du�anu i to�no se vidi pad pro-meta. Osobno isto osje�am krizu te �u morati stegnuti svoj remen. Nadolaze�i blagdani ove �e godi-ne biti iz tog razloga nešto skro-mniji. Me�utim, smatram da mi obi�ni gra�ani uop�e ne bismo trebali štedjeti ve� da bi stegnuti remenje trebali politi�ari �ije su pla�e znatno ve�e od naših.

(H. Ze�ar; �oto: Vrzan)

Iako je rekao da nikad nije spomenuo �razu o stezanju reme-na, upitali smo naše sugra�ane kako komentiraju ovu izjavu Ive Sanadera. I dok su se svi složili da

osje�aju ekonomsku krizu, ve�i-na rješenje vidi u stezanju remena Ivi Sanaderu i njegovoj Vladi. Neka prvo oni po�nu stezati remenje pa �emo onda i mi, kazali su. Ili neka

sebi smanje pla�e pa mi ne�emo morati šparati ili neka nama po-vise pla�e pa �emo onda šparati svi zajedno, dodali su. I dok jedni smatraju da o�ito trebaju prestati

jesti te na taj na�in stegnuti remen, drugi kažu da je njihov remen ve� odavno stegnut do kraja. Oni ko-ji još uvijek imaju što stegnuti, razmišljaju na �emu �e ovaj put

prištedjeti. Spominju se boži�ni blagdani koji su na pomolu, no ho-�e li nadolaze�i blagdani zaista biti nešto skromniji, tek �e se vidjeti.

(H. Ze�ar)Anketa “Pod vurom”

Remen Me�imuraca ve� je odavno stegnut

Sve je vidljivije da se približavaju izbori, izborna “groznica”, te da su poli-ti�ari osjetljivi na javne “žaoke”. Nakon tri i pol godine mirnog “plova”, u kojima su županijske pressice uglavnom služile u protokolarne svrhe, župan Posavec je progovorio na temu sportskih dota-cija i o “ulaganjima u sport”, o �emu se u posljednja dva tjedna digla prašina napisima u medijima.

Najprije je oštro demantirao da Me�imurska županije radi bilo što pro-tivno zakonu kad je u pitanju dotiranje sporta, a što im je kao imputirano u jed-nom objavljenom tekstu na primjedbe Zajednice sportskih udruga i saveza Me-�imurske županije kojeg ina�e financira upravo Županija. Županija je spremna na razgovore koje idu na boljitak sporta, ali ne ovakav na�in, rekao je župan. Za daljnji razvoj sporta u Me�imurju po-trebna je prvenstveno ve�a angažira-nost �elništva Zajednice sportova, a ne �ekanje samo sredstava iz prora�una. O�ito toga nema, pa bi se trebalo razmi-sliti o kadrovskim promjenama u tom tijelu odgovorio je na njihove primjedbe župan prozvavši time �elništvo krovne udruge sporta zbog navodne inertnosti. Na taj na�in prakti�ki je pozvao na smje-nu predsjednika Miljenka Topli�anca s kojim je ina�e navodno u posljednje

vrijeme u osobnom konfliktu, iako je ovaj nedavno izabran za predsjednika sportske Zajednice u novom �etvero-godišnjem mandatu.

Pozvao je tako�er �elne ljude Zajed-nice na izradu javnih potreba u sportu, jer najlakše je re�i dajte novce iz prora�u-na iako se ne zna kolike su zapravo uku-pne potrebe pojedinih sportova i udruga i na koji na�in isfinancirati potrebe.

Župan je tako�er pokušao deman-tirati da Me�imurska županije izdvaja “mizerna sredstva” za sport. Izdvaja sredstva u skladu svojih mogu�nosti, pa i više od toga zaklju�uje župan, rekavši da se izdvaja ukupno više od 6 milijuna kuna na razli�ite na�ine “kao potpora sportu” što je više od 10 posto izvornih sredstava županijskog prora�una. Mi bi smo dodali da je ipak to više zagla�i-vanje situacije oko podignute prašine u javnosti, jer izravna potporu sportu je ipak znatno manja i iznosi s nagradom za osvajanje olimpijskog srebra Filipa Ude oko 2,7 milijuna kuna ili pak oko 5 posto izvornih prora�unskih sredstava, dok su ostatak ipak in�rastrukturalne investicije. Drugo je pitanje, može li se i treba li za ulaganja u sport izdvajati više !? Prema iskustvima iz drugih gradova i županija odgovor je da bi se trebalo i moralo izdvajati više, posebice još ako

se udari na sportske udruge koje se sna-laze na razli�ite na�ine u preživljavanju raznim inspekcijskim nadzorima i sli�-no, što predlažu neki, jer to je mnogima najvažniji izvor da uop�e održavaju svoju aktivnost. Naime, potpore lokal-ne samouprave zaista su mizerne s ob-zirom na druge krajeve Hrvatske, iako je �injenica da su i takvi “me�imurski prora�uni”, dok su donatori i sponzori uglavnom sve rje�i i nedostupni. Samo nam nije jasno kako to da nas onda u Za-grebu i dalje percipiraju kad treba dati novce u Me�imurje za puno važnije i fi-nancijski teže projekte od financiranja sporta da smo “mala Švicarska” kojoj zapravo ništa ne treba !?

(Dejan Zrna)

Rudi Grula, tajnik Turisti�ke zajednice Me�imurske županije.

STRUKOVNA GRUPA za turizam pri Županijskoj gospodarskoj komori

Broj turisti�kih no�enja raste najbrže u Hrvatskoj

ŽUPANOVA “istina” o financiranju i razvoju sporta u Me�imurju

Župan Posavec pozvao na smjenu Miljenka Topli�anca!?

Na žalost, izvorni prihodi središ-nje me�imurske jedinice lokalne sa-mouprave mali su s obzirom na jedan Zagreb, jer nije isto raspolagati s 50 milijuna kuna, koliko prihoduje Župa-nija, ili pak 250 milijuna kuna, koliko su izvorni prihodi cijele me�imurske lokalne samouprave prema onome kakav je prora�un Grada Zagreba koji iznosi, primjerice, 8 milijardi kuna, žali se Posavec. Stoga, Županija svaki lipu “preokrene” triput nego je potroši i nekamo usmjeri kazao je župan. Je li to baš tako, ipak je veliko pitanje, jer neki “projekti” poput ulaganja u glasi-lo Me�imurje News koje uglavnom sa zakašnjenjem “objektivno in�ormira javnost”, a za koje se “troškari” lije-pi novci (približno milijun kuna go-dišnje op.a.) mogli su primjerice biti usmjereni izravno u sport ili kulturu. Takvih primjera navodno ima još,

pa je itekako upitno troši li se zaista racionalno svaka lipa iz tako malog prora�una kao što to sugerira župan.

Što pak se ti�e županovih pri-mjedbi da bi u Zajednici svi trebali ra-diti volonterski (pla�aju se ina�e samo 2 �ovjeka op.a.) tj. zašto se troši novac na “hladni pogon”, baš nas zanima bi li barem župan i njegovi najbliži su-radnici - bili volonteri (u nekim europ-skim zemljama to je sve uobi�ajena praksa), jer se ipak (ne)potrebno na-gomilana županijska administracija mora platiti (županijske pla�e su ina�e uglavnom duplo, pa i triput ve�e nego službenika u državnoj upravi op.a.) umjesto da si župan i njegovi najbliži suradnici dijeli nekoliko prosje�nih hrvatskih pla�a, te koliko, kako i zašto postotaka izvornog prora�una troši “hladni pogon” Županije, ako su izvor-ni prihodi tako mali…(dz)

Što je zapravo 6,1 milijun kuna!?

Kako je “napisano na papiru” koji smo dobili kao prilog iznijetim županovim argumentima, ovogodiš-nja ulaganja u sport kao iznose 6,1 milijun kuna, iako bi na tom papiru trebalo razdvojiti ulaganja u sportske udruge i saveze, sportska natjecanja i projekte od ulaganja u sportsku in�ra-strukturu. Na tom papiru piše da �e se u “u sport” uložiti ove godine nešto više od 6 milijuna kuna ili �ak 12 po-sto izvornog županijskog prora�una. Impresivna brojka, ali samo naizgled. Naime, ovogodišnja izravna potpora me�imurskom sportu na koju je temu je sazvana ova pressica po tom papi-ru uklju�uju�i nagradu za osvajanje olimpijskog srebra Filipa Ude ipak je tek oko 2,5 milijuna kuna, dok se ostatak do 6 milijuna kuna odnosi na ulaganja u sportsku in�rastrukturu, školski sport itd. (dz)

Bi li župan i suradnici možda radili volonterski!?

25. studenog 2008. 3AKTULNO

akon što su Me�imurske no-vine prve upozorile na probleme koji su nastali otvaranjem auto-ceste i zatvaranjem GP-a Gori�an za promet automobilima, o ovom problemu po�eli su pisati i ma�ar-ski mediji. �ni posljednja dva tjed-na u velikom broju dolaze na GP Gori�an i u op�inu Gori�an gdje s mještanima, vlasnicima restorana i drugih objekata te na�elnikom Mariom Mohari�em razgovaraju o nastalom problemu i prometnici za koju se govorilo da �e spajati a u praksi se pokazalo da razdvaja dva naroda te otežava hrvatskoj nacio-nalnoj manjini u Ma�arskoj kontakt s maticom.

Ma�arska novinska agencija M�I jedna je od onih koja izvještava o ovom problemu. �ako je u petak 14. studenog objavila reakciju ma-�arske Vlade �iji je glasnogovornik objavio da nadležna ma�arska ministarstva razmatraju ponovno otvaranje hrvatsko - ma�arskog grani�nog prijelaza izme�u Gori-�ana i �etenya za promet osobnih vozila.

�red glasnogovornika ma�ar-ske Vlade priop�io je sljede�e:

- �dbor Ministarstva redarstva, Ministarstva financija, Ministarstva prometa, telekomunikacija i energe-tike dobio je ovlaštenje da analizira u�inak ponovnog otvaranja staro-ga grani�nog prijelaza za promet osobnih vozila. Predstavnik �dbora navedenih ministarstva mora pod-nijeti izvještaj za najkasnije dva mje-seca. �koliko rezultat istraživanja to opravda, �dbor �e dati prijedlog

Vladi u kojem �e inicirati izmjenu sporazuma izme�u dvije vlade, za što je potreban dogovor s hrvat-skom stranom. Me�utim, hrvatska strana još se nije o�itovala.

Protestirali još 2003. a�elnik op�ine Gori�an Mario

Mohari�, kojega ovih dana mnogi napadaju i optužuju da je odgovo-ran zbog nastale situacije, na takve optužbe ne odgovara.

- e vidim zašto bih na njih odgovarao. �e 2003. godine kada je op�ina Gori�an dobila na uvid projekte autoceste ja nisam bio na vlasti. Mene su godinu dana rani-je maknuli pa nisam znao ništa o projektu. Sada kada smo prou�ili staru dokumentaciju vezanu uz ovu problematiku našli smo pro-testno pismo koje je upu�eno pro-jektantu i na druge adrese, a kojim je tadašnja op�inska vlast izrazila protivljenje i neslaganje s predo�e-nim projektom. �p�ina, me�utim, nije dobila nikakve povratne reak-cije. � situaciji u kojoj smo se našli sada pokušavamo djelovati i u�ini-ti najbolje što možemo jer nam nije svejedno. ije ugodno �uti kada odre�eni javno govore da su kupci lokala na GP-u Gori�an znali što ih �eka, da je prijelaz tek privremeno rješenje. �oliko su mene upoznali, kada se gradio prijelaz, nitko u �p-�ini nije za to znao, a nisu to znali ni oni koji su kupovali lokale da je ovome prijelazu unaprijed utvr-�en rok trajanja. Pitam se zašto nas oni koji su to znali na to nisu upozorili, kazuje Mohari�.

Mohari� pisao Sanaderu

�n je prošli tjedan uputio pismo predsjedniku Vlade RH Ivi Sanade-ru, a ranije i ministru financija Ivanu Šukeru, ministru prometa Božidaru �almeti i ministru vanjskih poslo-va Gordanu Jandrokovi�u kojim ih upoznaje s problemima nastalim otvorenjem novoga grani�nog pri-jelaza.

- Stari grani�ni prijelaz je ogro-mna investicija modernog sadržaja koji �e zbog novog na�ina regulacije prometa za osobna vozila isklju�ivo preko autocestovnog prijelaza osta-ti neiskorišten, prazan i devastiran, a to je državna višemilijunska in-vesticija koja je Hrvatsku koštala oko 32 milijuna njema�kih maraka u vrijeme otvaranja 1995. godine. Problem �e se osjetiti i u integraciji Hrvatske u Europsku uniju, koja pre�erira pograni�nu suradnju, a koja je sad prili�no otežana, i Hrvati, kojih u okolici �etenya ima mnogo, udaljeni su od mati�ne zemlje. a-�elnici ma�arskih op�ina s hrvat-skom ve�inom, kojih ima desetak, a koje tako�er gravitiraju na grani�-nom prijelazu Gori�an, potpisali su peticiju i uputili je ma�arskoj Vladi u Budimpeštu, piše Mohari�, i moli za pomo� budu�i da Vlada RH može me�udržavnim sporazumom otvo-riti stari grani�ni prijelaz Gori�an - �etenye za osobna vozila, odnosno putni�ki promet.

� pismu predsjedniku Vlade i ministrima Mohari� isti�e da je ma�arska Vlada reagirala na ovaj problem i da je spremna otvoriti

- Svi koji su kupovali poslov-ne prostore od Me�imurje inže-njeringa na GP-u Gori�an bili su upoznati da �e oni služiti svrsi samo na odre�eno vrijeme, na kojih desetak godina, jer je ve� tada bilo predvi�eno da oni ne�e biti svrsishodni na duže razdoblje, rekao je predsjednik županijskog HDZ-a Vladimir Ivkovi� nakon što se u javnosti podigla prašina oko statusa staroga GP-a Gori�an i ta-mošnje gospodarske aktivnosti. Me�utim, HDZ �e se kao stranka

grani�ni prijelaz �etenye ukoliko se s tim suglasi hrvatska Vlada.

- �o što automobilima nije do-pušteno prometovanje preko GP-a Gori�an, odnosno �etenya nije naš jedini problem. Projektima nije predvi�ena povoljna spojna cesta koja bi povezala stari i novi grani�ni prijelaz. �sim toga, problem koji se javlja otvaranjem novog prijelaza za osobna vozila jest da se produžuje put do prvoga ma�arskog mjesta �etenya za 15 km. S obzirom na to da se vozi autocestom, onemogu-�en je promet osobnim vozilima bez naplate autoceste. �akvim na�i-nom regulacije putni�kog prometa osobnim vozilima onemogu�en je dolazak do prvoga ma�arskog mje-sta ali i vinograda i ku�a za odmor nemalog broja državljana Hrvatske bez da moraju kupiti vinjetu za sva-ki prelazak u Ma�arsku, naglašava Mohari� u svom pismu, izražavaju�i nadu u pomo� Vlade i ministarstava i povoljno rješenje nastalog proble-ma. (D.Mihoci)

Pitanje novog - starog GP-a Gori�an nadamo se da ne�e biti pretvoreno u politi�ku trakavi-cu, ve� da �e se konkretno riješi-ti odre�eni problemi. Me�utim, predsjednik MDS-a, kojeg je pro-zvao Vladimir Ivkovi�, na ovu te-mu istog demantira sljede�im:

- �govor izme�u dvije vlade, hrvatske i ma�arske, o uspostavi zajedni�kog grani�nog prijelaza Gori�an - �etenye II za kontrolu grani�nog prijelaza nije potpisan 2004. godine, tj. za vrijeme ‘Ra�a-nove vlade’, kako tvrdi Ivkovi�, ve� 8. srpnja 2005. godine na Plitvi-cama, tj. za vrijeme ‘Sanaderove

vlade’. �sobno se kao saborski za-stupnik, na žalost, nisam imao pri-like izjasniti ili odlu�ivati o ovom ugovoru i upozoriti na mogu�e probleme, jer je u promjenama za sklapanje prije navedenog ugo-vora ‘Sanaderova vlada’ izbjegla zakonsku obvezu (u prvom nacrtu 2004. godine bilo je navedeno da �e o tome Sabor raspravljati, op. a.) da se o ovom ugovoru raspravlja, te da ga potvr�uje Hrvatski sabor, rekao je Pavlic, i pozvao pred-sjednika me�imurskog HDZ-a da ubudu�e u svojim istupima koristi potvr�ene i istinite �injenice i ar-gumente. (dz)

Uskoro asfaltiranje ceste Kotoriba - GP Gori�an

Vrlo blizu je realizacija as�altiranja i otvaranja ceste GP Gori�an - �otoriba za pro-met svih vrsta vozila, koja �e spojiti ne samo taj isto�ni dio Me�imurja ve� i otvoriti novu dimenziju u kojoj se otvaraju vrata �oprivni�ko - križeva�ke županije u oba smjera, istaknuo je u posljednjem “druženju” s novinarima predsjednik me-�imurskog HDZ-a Vladimir Ivkovi�. Iako je cesta prvotno trebala i�i samo do Gori�ana, sada �e produžiti do starog GP-a Gori�an. �kupna dužina ceste iznosi oko 14 km. (dz)

zauzeti da taj prostor ipak ne ostane gospodarski mrtav. Ivkovi� je tako-�er “okrznuo” i prozvao aktualnu SDP-ovu lokalnu vlast op�ine Go-ri�an o tome da nije vodila ra�una o tome što �e se dogoditi nakon otvaranja novog prijelaza iako su se “kotrljale pivske ba�ve preko novog mosta”, kao i zastupnika u prošlom sazivu Sabora Željka Pa-vlica koji “nije reagirao kad je bilo vrijeme, iako je to mogao 2004. kao saborski zastupnik”. Pavlic nam je isto demantirao, ponudivši pisane

argumente kako Ivkovi� ne govori istinu u ovom slu�aju.

a njega se nadovezao HDZ-ov kandidat za novoga me�imurskog župana Mladen �rižai� koji je re-kao da je u razgovorima s najvišim državnim dužnosnicima koji su ne-davno pohodili �akovec i Me�imur-je (Bianca Matkovi�, �uka Bebi� itd., op. a.) spomenuti problem korište-nja staroga GP-a barem za lokalno stanovništvo i da �e se u odre�e-nom vremenskom roku pokušati tom prijelazu vratiti mogu�nost prometovanja osobnim vozilima.

Budu�i da s ma�arske strane dolaze tako�er pozitivni signali u vezi s tim, nadamo se da �e ovi ape-li vrlo skoro uroditi plodom. �sim toga, radit �e se na tome da stari GP Gori�an dobije status odmorišta, ali taj projekt za sad izgleda ipak nije realan, ve� tek kad se u�e u E�.

Me�utim, mi bismo dodali da se s gospodarske strane oživljavanje starog prijelaza tako dugo ipak ne može �ekati, jer se s turisti�kog tr-žišta isto�ne Europe predstoje�ih godina i dalje o�ekuje najve�i broj turista koji ne�e mo�i promijeniti eure i ostaviti poneku kunu u Me-�imurju. Stoga bi trebalo djelovati interventno i prema HAC-u, za što su ina�e životno zainteresirani svi oni koji imaju poslovne prostore na starom GP-u Gori�an.

(Dejan Zrna)

Najve�e prošlotjedno politi�ko iznena�enje u �akovcu dogodilo se prilikom usvajanja prora�una za idu-�u godinu na sjednici Gradskog vije�a �akovca. Vladaju�i SDP u �akovcu, uz koalicijske partnere HSS i HNS, ima dovoljno debelu ve�inu, tako da ne-ma nikakvih problema s osiguranjem dovoljnog broja ruku za izglasavanje klju�nih odluka, pa tako i prora�una.

Uvijek je samo pitanje poli� �ke vo-lje vladaju�ih ho�e li prora�un pro�i ve� na prvom �itanju ili za volju oporbe u drugom �itanju. No ove godine nije bilo nikakve potrebe za � m. Jedini aman-dmani za predloženi prora�un došli su iz HDZ-a, i to za Sportski dom Krišta-novec, za Društveni dom Krištanovec i ure�enje Podru�ne škole Krištanovec. Tražena sredstva za ure�enje Društve-nog doma u iznosu do 300 � su�a kuna u cijelos� su prihva�ena i sastavni su dio prora�una, a uvjetno su prihva�e-ne i odluke za Sportski centar gdje je potrebno razriješi� imovinsko - pravne odnose, a što se � �e škole, i tu �e se ulo-ži� odre�ena sredstva.

No nije to bio klju�ni razlog za to što je klub vije�nika HDZ-a podržao prora�un za koji su drugi oporbeni vi-je�nici, posebice iz redova HSLS-a, te nezavisni govorili da je nerealan, pre-napuhan i da se iz godine u godinu radi kao plan želja, jer, kada se svede u re-alne okvire, od planiranih 160 milijuna kuna da �e se realizira� u visini od oko 100 milijuna kuna.

Svojevrsno iznena�enje bila je izja-va Zdravka Holcingera, predsjednika kluba vije�nika HDZ-a, koji je izjavio: - Svi dosadašnji prora�uni ove vlas� bili su izborni i prenapuhani i ta mi je dosljed-nost simpati�na, premda se ti i takvi prora�uni ne realiziraju zbog državnih potpora koje najve�im dijelom ne osta-ju realizirane. Zbog zakonskih obveza moraju se planira� u prora�unu da bi se na njih uop�e moglo ra�una� , stao je u obranu predlaga�a prora�una.

No tada je rekao re�enicu koja je odjeknula u ušima svih vije�nika: - Podržat �emo prora�un, jer su izbori u maju i sigurni smo da �emo nakon tih izbora participirati u vlasti i zato ga podržavamo. I tvrdim i garan� ram da i takav prora�un kakav jest mi mo-žemo realizira� . Nakon toga uslijedio je pljesak ostalih vije�nika u dvorani. Veselin Biševac, predsjednik Gradskog

Milan Bernik, najve�i pojedina�-ni investicijski ulaga�, a time i stvarni raspolagatelj dionicama u M��-u d.d. raskinuo je ugovor o kupoprodaji dio-nica s �omislavom Farkašom, Matom Rosom i Božeom �ovi�em. aime na-vedena trojica nisu isplatili dogovo-rene iznose iz ugovora o kupoprodaji dionica do dogovorenog roka.

Milan Bernik izvijestio je adzor-ni odbor M�� d.d. i M�� �vornicu ru-blja da �omislavu Farkašu, Mati Roso i Boži �ovi�u prestaje vlasništvo nad predmetnim dionicama i svaki drugi oblik upravljanja navedenim dionica-ma. � tome je obavijestio i Središnju depozitarnu agenciju u Zagrebu.

�omislav Farkaš novinarima se predstavljao kao onaj koji ima deset milijuna (kuna) razloga za spas M��-a te je na prvom susretu postavio zago-netku koju su trebali odgonetnuti o svom dolasku u M��. E pa sada se za-gonetka jednim dijelom odgonetnula. �omislav Farkaš nikada nije postao pravi vlasnik M�� d.d.

Prije �omislava Farkaša u poslov-nom odnosu s Milanom Bernikom iz

Škofje �oke bili su Miljenko Bregovi� i Ste�an Andreas �resta, koji su do odre-�enog datuma trebali otkupiti vlasni�-ke pakete, ali to tako�er do zadanog roka nisu u�inili, nakon �ega su razri-ješeni s dužnosti direktora M�� d.d. i M�� �vornice rublja. S �elnog mjesta najprije odlazi Miljenko Bregovi� na �elo M�� d.d . dolazi Vlado Bošnjak, a potom je s direktorskog mjesta u M�� �vornici rublja smijenjen Ste�an Andreas �resta i postavljen �omislav Farkaš. jihove neispla�ene vlasni�ke pakete tada preuzima trojac Farkaš, Roso, �ovi�.

Vlado Bošnjak nije ušao u vlasni�-ku strukturu, pa je prema javnosti �o-mislav Farkaš uvijek vodio glavnu rije� u obje vlasni�ki povezane firme.

“Papirnato” prenošenje vlasni�kih udjela na spomenuti trojac �omislav Farkaš, Mato Roso i Bože �ovi�, trajalo je od po�etka kolovoza 2006. godine, a sredinom studenog ove godine Milan Bernik iz Škofje �oke i njih razvlastio. Postavlja se pitanje što je slijede�i Bernikov potez, do sada je uvijek bila promjena na �elu uprave. (BM�)

vije�a, rekao je da je o�ito da je ovakav prora�un ostvariv, zna�i nije dovoljno napuhan da bi puknuo.

Dražen Blažeka iz HSLS-a pitao je je li sklopljena nova koalicija, na što je gradona�elnik Šalamon odgovorio da ne još. Veselin Biševac, predsjednik gradskog SDP-a, rekao je da do sada on i gospodin Holcinger nisu razgova-rali ni o prora�unu ni o bilo �emu, ni� o kakvoj koaliciji, ali da �e u predizbornoj kampanji razgovara� sa svima.

Marija Ruži� je na to rekla: - Ako dopelate 28 milijuna kuna u Grad (mi-sle�i na odre�ene potpore, op. a.), ta-da, molim vas, potpišite koaliciju danas. Veselin Biševac je na to rekao: - Ne�e sve HDZ, imamo mi i HSS, a imamo i HSLS u državnoj strukturi (preko pro-�elnika u Gradskoj upravi).

Aleksandar Makovec, nezavisni, rekao je da je svaki od osam prora�una bio izborni. Branko Šalamon je rekao da je ra�unaju�i sve vlas� , SDP ve� 12 godina gradona�elnik �akovca. - Svi, osim opcije Aleksandra Makovca i gospodina Bela, svi su s nama razgo-varali o koaliciji, svi koji tu sjede, rekao je Šalamon. - Ne znate li da vaši �elnici s nama razgovaraju i nude nam kon-kretno: Vi Šalamon za gradona�elni-ka, mi za zamjenika i ostvarujemo sve kaj ho�ete. Sigurno �e se promijeni� opcije svih stranaka. Pus� te nama da to dogovorimo. Ništa nismo de� nirali. Prora�un je prihva�en s osamnaest gla-sova za, jedan pro� v i �e� ri suzdržana. Gradona�elnik je šaptao: - Idemo dalje, a Veselin Biševac glasno protuma�io da to nije zbog HDZ-a nego zbog vremena, jer ina�e sjednica ne�e završi� do šest sa� , a zapo�ela je u 12 sa� . (BMO)

GRADSKO vije�e �akovec

HDZ podržao prora�un jer se od novih izvora vidi u vlasti

Zdravko Holcinger, predsjenik kluba vije�nika HDZ-a ( drugi zde-sna): Podržat �emo prora�un, jer su izbori u maju i sigurni smo da �emo nakon tih izbora participirati

u vlasti i zato ga podržavamo. I tvrdim i garantiram da i takva prenapuhan možemo realizirati.

JE LI NA POMOLU ponovna promjena na �elu MT�-a i Tvornice rublja

Bernik razvlastio Farkaša, Rosu i �ovi�a

ZATVARANJE starog grani�nog prijelaza ne odgovara niti susjedima

Ma�arska Vlada razmatra ponovno otvaranje GP Gori�an i Letenye

Na�elnik Mario Mohari� pisao premjeru

HDZ o starom Grani�nom prijelazu Gori�an

Križai�: Radi se na povratku osobnih vozila!

Pavlic: Sanaderova Vlada potpisala je ugovor bez potvrde Sabora

Vladimir Ivkovi�

25. studenog 2008.4 GOSPODARSTVO

Za razliku od planskog ( naredbodavnog, reguliranog ) poslovanja, u tržišnom poslova-nju pojedinci i poduze�a donose odluke vo�eni svojim interesima, prilago�avaju�i se uvjetima oko-line, zakonske regulative, sustava cijena, dobiti i rizika, inicijativa i nagrada. �roizvodi se ono što donosi najve�u dobit, i to tehni-kama proizvodnje koje najmanje koštaju, a poduze�a, pojedinci i doma�instva biraju na što �e potrošiti. �akav sustav trebao bi rezultirati u�inkovitim tržištem koje regulira sva tri ekonomska pitanja; što, kako i za koga?

Idealna tržišna ekonomija ne postoji, ve� je na djelu mješoviti sustav u kojem sve ve�i utjecaj imaju države i vlade. �ržišna ekonomija Engleske u 19. stolje-�u bila je najbliža idealnoj tržišnoj ekonomiji, no zbog velikih kriza koje su pogodile mnoge zemlje, u ekonomske odluke sve su se više uplitale vlade. �ne i sada donose zakone, odluke i pravila kojima reguliraju ekonomski život, or-ganiziraju obrazovanje, policiju i vojsku te zaštitu okoliša.

No, tržište je ipak prevlada-vaju�i koordinator ekonomskih aktivnosti.

Na tržištu se susre�u ponuda i potražnja i tako se formiraju ci-jene. �ržište je posrednik izme�u proizvodnje i potreba potroša�a.

�azlikujemo tržište roba, tr-žište usluga, �inancijsko tržište, tržište nekretnina, tržište rada...

�ržište može biti otvoreno - na koje svaki interesent i svaka roba imaju pristup, ili zatvoreno - na koje novi ponu�a�i nemaju pristupa (npr. vodoopskrba ).

Nama najzanimljivije je za-jedni�ko tržište EU od gotovo 500 milijuna stanovnika – potroša-�a. Zajedni�ko tržište EU zna�i da nema ograni�enja izme�u država �lanica. �matra se da je to jedinstveno tržište najve�e po-stignu�e u zajedni�kom funkcio-niranju zemalja �lanica. Hrvatska ve� koristi mnoge privilegije tog tržišta, što je zna�ajan doprinos razvoju tržišnog poslovanja kod nas. �ostoje �etiri osnovne slobo-de tržišta – slobodni promet roba, osoba, usluga i kapitala te dodat-na sloboda platnog prometa koja se naziva petom slobodom. Na taj na�in smo kao potroša�i slobod-ni birati i kupovati dobre robe i usluge a izbjegavati loše robe i usluge. Kao ponu�a�i slobodni smo proizvoditi ono što tržište treba. �sim širokog europskog tržišta, blisko nam je i regionalno tržište sa svojim speci�i�nim po-trebama, a dodatni zna�aj mora se posvetiti lokalnom tržištu. �ko ne�eg nemamo, onda to trebamo proizvesti i stvoriti, a ne uvoziti po svaku cijenu! �o je izazov tr-žišnog poslovanja.

�ako je i za ovo razdoblje u kojem se svi pozivaju na krizu, najbolje rješenje tržišno poslo-vanje. �reba dakle poticati pro-izvodne aktivnosti, potrošnju i investicije jer upravo time se prevladava kriza! Zastoj u aktiv-nostima doveo bi do kolapsa iz kojeg se još teže izvla�iti. �osad smo trošili i investirali te time poticali tu�i razvoj, a sada tre-bamo investirati u svoj razvoj. Naglasak ostaje na investiranju, a ne na suzdržavanju.

(Zlatko Boži�, dipl.oec.)

Kriza koja se, eto, preselila iz �merike do zadnjeg zaseoka u Lici direktore poduze�a natjerala je da razmišljaju o svakoj kuni i tri put je okrenu u ruci prije nego je ulože na nesigurno tržište. Zadržati postoje-�eg kupca i što uspješnije na�i novog postalo je pitanje opstanka. Na ne-davnom predavanju o marketingu u organizaciji me�imurske razvojne agencije �E�E�-e od predava�ice mr. sc. Elvire Milvi� Budeš mogli smo �uti da poduze�a, kako bi što sigurnije nastupala na tržištu, traže pomo� od strane psihologa kako bi utrenirali njihove ljude za što bolji direktni kontakt s klijentima, a naj-traženiji su NL� treneri.

Istražili smo što NL� treneri uop�e rade i kako mogu pomo�i tvrtkama da opstanu na tržištu. �ije� je o ulaganju u kadrove, koji nakon treninga znaju kako plasi-rati svoj proizvod i kako prikazati kupcu svoje prednosti u odnosu na konkurenciju. Najbliži centar za obu�avanje NL� znanjem nalazi se u �araždinu. �azgovarali smo s di-rektorom tog consulting i trening centra �ašom �enodijem.

• O �emu je zapravo rije� i ka-ko NLP može pomo�i u uspjehu na kriznom tržištu?

— Metodom NL� (neurolin-gvisti�ko programiranje) skidaju se potezi drugih uspješnih ljudi, tj. preuzimaju se metode menadžera koji su dokazali svoju izvrsnost u poslovanju. Uz znanje NL�-a ponu-�a� usluge može puno lakše otkriti prave potrebe kupca, otkriti njegov na�in razmišljanja, njegove vrijed-nosti, pa �e tako znati i zadovoljiti njegove potrebe, što je preduvjet za uspješno poslovanje s klijentima.

• Je li tu ustvari rije� o dobroj komunikaciji s klijentom?

— �a. �vaki put kad proda-va� ili ponu�a� bilo kakve usluge uspješno sklopi posao zna�i da je otkrio što kupcu treba, a svako neuspješno sklapanje posla zna�i da smo promašili potrebe ili, bolje

re�eno, prave potrebe kupca. �akle, nismo uspostavili dobru komuni-kaciju. Upravo tu nastupa NL�. �im vještinama kupcu se pristupa na na�in na koji je on spreman komu-nicirati s nama i otkriti i ono što u standardnoj komunikaciji ne bismo uspjeli saznati. Možda zbog njego-voga razli�itog odgoja, miljea iz ko-jeg dolazi, govora ili drugog sustava vrijednosti.

• To doista funkcionira? Po-treban je samo sadržajniji razgo-vor i znat �emo razgovaramo li s potencijalnim kupcem?

— Iskustvo u dosadašnjem radu s poduze�ima potvrdilo je da tvrtke u vrlo kratkom roku, imam jedan primjer iz Zagreba, podižu prodaj-nu efektivnost. �oj je tvrtki u roku od tri mjeseca prodaja porasla za 20 posto. Moram napomenuti da su ljudi koje sam obu�avao i prije toga ve� sami po sebi bili izvrsni proda-va�i, te su iz NL�-a znali upotrijebiti upravo ono što njima treba za ve�u uspješnost.

• Nije li to varanje kupaca? Obu�iti svoje prodava�e da što više prodaju?

— Ne. Upravo suprotno. � ob-zirom na krizu, kupci si ne mogu dozvoliti promašene investicije i moraju biti što informiraniji o proizvodima i uslugama kako bi znali što izabrati to�no ono što im je najpotrebnije. �akle, korištenje vještina NL�-a nije varanje ve� to�-no lociranje želja i potreba kupaca i davanje upravo one usluge koja je kupcu potrebna i nužna. �ime se ra-zvija odnos povjerenja s kupcem, a svi znamo što to danas zna�i.

• Što to�no tvrtke dobivaju uvo�enjem NLP-a u obuku svo-jih ljudi?

— Ni jedna tvrtka danas nema više novac na za bacanje, a obu�ava-njem svojih prodava�a vještinama NL�-a dobit �e profesionalce koji �e u kratkom vremenu znati individu-alno pristupiti klijentu/kupcu, što zna�i da �e prodava� još bolje razvi-

ti osjetila, svojevrsno ‘šesto �ulo’ za potrebe klijenata. Znat �e otkriti odgovor na pitanje – zašto ovaj ku-pac bi ili ne bi kupio naš proizvod? �ako tvrtka puno brže uspostavlja potreban odnos s tržištem, a ako treba gradi novi, u�inkovitiji.

NL�-om obu�en prodava� mo-že to�no procijeniti želje i potrebe kupaca.

• Zna�i li to NLP namijenjen samo tvrtkama, tj. prodava�ima i menadžerima?

— NL� je namijenjen svima ko-ji žele podi�i razinu kvalitete svoje komunikacije ili odnosa bez obzira na svoju struku ili obrazovanje. NL� op�enito pomaže u komunikaciji, ne samo u poslovnoj sferi ve� i u privat-nim ili obiteljskim odnosima.

• Ako bih ja htio upisati NLP trening, koliko bi me to stajalo?

— �ko se NL� te�aj upisuje pojedina�no, onda je cijena punog programa 7.200 kuna plus ���, no cijena ovisi i o broju dana jer se pro-gram može individualizirati ili pro-vesti samo po odabranim temama. �sim toga, ukoliko se upisuju grupe, onda je popust 10 posto za termine preko vikenda, a 20 posto grupnog popusta je kroz radni tjedan, tako da poduze�a imaju naro�ite pogod-nosti.

• Nije li to prili�no visoka in-vesticija?

— Cijena je prilago�ena orga-nizacijskim troškovima treninga. Moram napomenuti da je to inve-

sticija u ljudske resurse koja se brzo vra�a. Cijena je prilago�ena našem tržištu, jer na zapadu su cijene NL� treninga tri puta više, no tamo su i prihodi tri puta ve�i i puno je brži okret kapitala.

• Nisu li onda i obuke u ino-zemstvu kvalitetnije?

— Naprotiv. Naša je obuka pri-lago�ena regionalnim zahtjevima tržišta, koje se bitno razlikuje od ‘zapadnog’. �oma�i ljudi ‘okidaju’ na druge vrijednosti i menadžment mora znati naše potrebe. �oznato je da su strane tvrtke upravo zbog toga prepustile vo�enje svojih po-slovnica u hrvatskoj našim ljudima koji bolje razumiju i poznaju do-ma�e tržište te postižu uspješnije rezultate. Npr. poznato je da �e se Hrvati prije odlu�iti za kupnju ne-kog kvalitetnog proizvoda nego jeftinog, dok u mnogim razvijenim zemljama nije tako.

• Koliko traje NLP obuka?— �uni standardni NL� trening

traje 14 dana, što je podijeljeno na period od tri do šest mjeseci, ovisno o željama i potrebama polaznika. NL� trening ne smije biti u ‘komadu’ od 14 dana, kako bi polaznici novo-usvojene vještine mogli istrenirati u praksi u svom poslovnom okru-ženju. � tada su i u mogu�nosti dati povratnu informaciju, što im treba i gdje vide naro�ite izazove.

�iše o NL�-u saznajte na www.komunikacija.net.

(tn)

�ije�e ���H u utorak 17. stu-denog donijelo je nekoliko staja-lišta vezano uz premijerov pri-jedlog o zamrzavanju pla�a i to:

1. ���H ne prihva�a zamr-zavanje ili ograni�avanje rasta pla�a u 2009 godini kao mjeru za izlazak iz krize i nametanje bilo kakvih izdvajanja za zdravstvenu reformu, iz razloga što su pla�e u Hrvatskoj preniske i u ve�ini slu-�ajeva nedostatne za podmire-nje osnovnih životnih troškova! �la�e su dogovorene kolektivnim ugovorima ili sporazumima i je-dino se mogu mijenjati socijalnim dijalogom s partnerima, na na�in kako su i dogovorene.

2. ���H traži od vlade, kao najodgovornije za novonastalu situaciju, konkretnu analizu sta-nja i prijedlog mjera (umanjenje prevelikih pla�a i bene�icija duž-nosnika, ukidanje povlaštenih mirovina, ukidanje besplatnih parkirališta i garaža, smanjivanje troškova reprezentacije…).

3. ���H kao odgovoran soci-jalni partner ne bježi od sudje-lovanja u rješavanju problema, ali to treba �initi kroz otvoreni i odgovoran socijalni dijalog.

4. ���H se protivi u sadašnje-mu trenutku megalomanskim in-vesticijama, a zalaže se za stimu-

liranje manjih investicijskih pro-jekata koji zapošljavaju doma�u radnu snagu, koriste doma�e materijale , brzo vra�aju uloženo i podižu životni standard.

5. ���H se protivi otpuštanju radnika. �oslodavci menadžer-ske zarade i bonuse trebaju sma-njiti i preusmjeriti u o�uvanje radnih mjesta, a država u prora-�unu treba osigurati sredstva za pomo� poslodavcima koji imaju teško�e u poslovanju zbog krize, kako bi se sa�uvala proizvodna radna mjesta.

6.���H traži e�ikasniju drža-vu i djelotvorniju borbu protiv sive ekonomije i rada na crno, jer tu leže rezerve s kojima se može djelovati u kriznim situacijama.

Franjo Veble, regionalni povjerenik SSSH

EKONOMSKI BREVIJAR

Tržišno poslovanje

SAVEZ samostalnih sindikata Hrvatske ne prihva�a zamrzavanje pla�a

Smanjite menadžerske zarade i bonuse za o�uvanje radnih mjesta

PODUZE�A TRAŽE IZLAZ IZ KRIZEPODUZE�A TRAŽE IZLAZ IZ KRIZE razvojem ljudskih resursa razvojem ljudskih resursa

Tvrtku mogu spasiti Tvrtku mogu spasiti samo vlastiti ljudisamo vlastiti ljudi

Klju� svega je dobra komunikacija, kaže Saša Tenodi

POGLED ODOZDO

�emokracija kakvu sa-da poznajemo našla se pred novim izazovom. Ili možda tranzicijom. Elite koje na izbo-rima dobivaju ve�inu i formi-raju vlast osje�aju se nemo�ne pred nadolaze�im problemima. Naime, sva potrebna pamet i znanje nakon izbora ne preliju se u pobjedni�ki tabor. Krize s kojima se svijet suo�ava pak ne dozvoljavaju selektivno ko-rištenje znanja i pameti, samo one koja se nalazi u pobjedni�-kom taboru. Zato pobjednici u kriznim situacijama posežu za pame�u koja je ostala izvan pobjedni�kog bloka. �oliti�ari koji su dobili izbore ne mogu svojim bira�ima priznati golu istinu da u svom taboru nemaju dovoljno znanja i pameti, nego je tu surovu stvarnost potreb-no zamotati u lijep celofan. �a-ket za rješavanje krize onda se zove okupljanje nezavisnih

stru�njaka ili, ako je kriza vrlo ozbiljna, to se naziva konsen-zus svih stranka u nacional-nom interesu.

U protivnom bi se bira�i zapitali: a �emu onda služe stranke i strana�ke mašinerije na koje se troši ogroman novac gra�ana. � nema te stranke ko-ja u svojoj strukturi nema jako puno balasta koji treba zbri-njavati i hraniti kroz državne i paradžavne institucije. �i ba-lasti su temeljne baze glasa�ke mašinerije. �ni su one ruke koje zaokružuju ili osigurava-ju zaokruživanje na izbornim listi�ima, bilo da ih vole ili ih se boje.

�jerojatno bi bilo puno jef-tinije kada bi države funkcioni-rale kao dioni�ka društva, tvrt-ke. Gra�ani bi u tom slu�aju bili dioni�ari, a vlast bi birali i smje-njivali kao uprave tih tvrtki, ne gledaju�i na ideološke i druge

opcije koje sada nude stranke. �li to bi vodilo ukidanju stra-naka i demokracije kakvu sada poznajemo.

Zbog toga se igra ova dru-ga igra. �na �e posebno do�i do izražaja na sljede�im izbo-rima kada �e se direktno birati gradona�elnici i na�elnici. �iše nego ikada do sada sklapat �e se interesni izborni paktovi i osovine, koji �e presko�iti do-sadašnje ideološke pre�ke. �o �e se zasigurno zvati projektne koalicije. Ina�e je rije� projekt sada rije� - mezimica. �anas je sve projekt, od doma�e zada�e do paljenja zelenog svjetla na semaforu, koji se zove projekt sigurnog prelaska pješaka pre-ko zebre.

�ako �e i nove vlasti biti projektne kako ne bi trpjeli projekti op�ina, gradova i žu-panije, u �ijem, ako ne interesu gra�ana.

�anas se stvari odvijaju br-zo i nitko više nema vremena �ekati da mu se poklopi politi�-ka opcija, npr. u gradu s onom u državi. Zato se treba poslo-žiti za sve opcije. Kao što se sav novac zbog sigurnosti ne �uva u jednoj banci, tako se više ni udjeli u vlasti ne drže samo u jednoj opciji, nego u svima koje omogu�avaju realizaciju “naših projekata.”

Piše: Božena Malekoci-Oleti�

Osovine za našu stvar

25. studenog 2008. 5GOSPODARSTVO

� Ivanom Kolari�em, direktorom �egre, razgovarali smo prije nekoliko mjeseci kada su se u toj tvrtki pojavili strahovi da �e do�i do sužavanja ak-tivnosti, otpuštanja, kada je otvoreno govorio o promjenama u organizaciji poslovanja te tvrtke nakon što ju je preuzela francuska Eurovia. �vo je ujedno i prva proizvodna tvrtka ko-ja posluje po standardima europske tvrtke te su njihova iskustva i u tom kontekstu dragocjena za možda neke druge �irme koje �e se s tim sretati u budu�nosti.

— Kao što vidite, nije došlo do gašenja aktivnosti, štoviše, uz manji broj ljudi ostvarili smo prihode, od-mah je istaknuo Ivan Kolari�, direktor �egre.

Nezaobilazno, razgovor smo za-po�eli s krizom i pitanjem osje�aju li gra�evinari krizu. - Za sada se odra-�uju ranije ugovoreni poslovi, te su u fazi novih ugovaranja, potkraj godine vidjet �e se prava situacija, rekao je Kolari�. �ravi utjecaj krize osjetit �e se u prosincu ili sije�nju idu�e godine.

• Je li Vas promjena vlasni�ke strukture, koja je sa sobom doni-jela i novu organizaciju i na�in po-slovanja, u�inila spremnijima za novonastalu situaciju?

— Za nas je sre�a što smo proces promjena po�eli vrlo brzo. I vlasnici su zadovoljni s na�inom i brzinom promjena. �ko se promjene zbivaju u dužem vremenskom roku, više i nisu promjene, odnosno tada se gubi efekt promjena. Usporedio bih to s brodo-gradnjom, da smo je po�eli rješavati prije pet godina, imali bi riješen pro-blem. Umjesto toga stavljali smo je pod tepih i sada je problem izbio u najgore mogu�e vrijeme, u doba recesije. Mi u �egri, na žalost, tako�er promjene ni-smo napravili ranije, ali sada smo ipak u godinu dana napravili takve pro-mjene da možemo biti konkurentni na tržištu i da se možemo prilagoditi uvjetima krize, jer imamo e�ikasnu strukturu upravljanja i smanjili smo troškove koji su nas optere�ivali.

• Koje ste to klju�ne promjene proveli?

— Najbolnija promjena bila je smanjenje broja ljudi. Kad smo po�eli s promjenama, imali smo 333 zapo-slena, s time da smo preuzeli ljude iz Me�imurje - �egre, a godinu �emo završiti s 265 ljudi. Izuzeli smo dje-latnosti koje primarno nisu graditelj-ske. �ri tome prvenstveno govorim o �uvarskoj službi u koju smo, kao i mnoge gra�evinske �irme, stavljali ljude koji su imali razna �izi�ka ogra-ni�enja za rad na gradilištima. �ve njih smo zbrinuli, osigurali otpremnine, neki su otišli u mirovine ili smo im našli posao u zaštitarskim �irmama, tako da isti ljudi koji su radili u �u-varskoj službi rade na istom radnom mjestu, ali su zaposleni u �uvarskoj �irmi. Jednako tako je i s �ista�icama. I neke �ista�ice rade isti posao kod nas, samo preko servisne �irme. Što se ti�e režije, smanjili smo režijsko osoblje po svim segmentima. Ljudi su iskoristili otpremnine i �ekanje do mirovine godinu ili dvije. Novi na�in organizacije rada isklju�uje manual-ne poslove u papirologiji, ono što smo znali re�i da tri “preme�u” jedan te isti papir. Informati�kim pra�enjem tvrtke izbjegnuto je višestruko mani-puliranje papirima. �io viška ljudi bio je u radionama. �rošle i ove godine na-bavljena je mehanizacija vrijedna oko 12 milijuna kuna, pa nema potrebe za mehani�arima koji su popravljali stare rabe. Zanimljivo da svi koji su

otišli iz �egre rade u drugim tvrt-kama. �sobno znam gdje i što rade. Mla�i su otišli u automehani�arske radionice, a stariji bravari u metalske �irme. �irektori tih �irmi zvali su me i govorili: ako budeš imao viška, pošalji ih k meni. �o su ljudi s petnaest - dva-deset godina iskustva, koji su se dobro snašli u novim sredinama i sada izra-žavaju žaljenje što ranije nisu otišli. Znao sam im govoriti: vi se po inerciji stvari ne želite maknuti, a kod mene se stalno žalite. Kao graditeljska �irma ne možemo imati akcent na bravari-ma i njih pla�ati više nego �ovjeka na gradilištu. � u metalskoj struci netko je spreman platiti bravara. Neki od njih su se i preporodili jer žive i rade u �onjem Kraljevcu, više ne putuju, rade u struci, dobili su otpremnine i još k tome imaju svoju pla�u.

Uvo�enjem novog na�ina pra�e-nja troškova tako�er smo reducirali dio ljudi koji su se bavili gradilišnom dokumentacijom. �oditelj gradilišta ima �C u koji unosi sve dnevne troš-kove, od spiska ljudi koje uzima iz ‘me-nija’, proizvode koji mu trebaju, sav potrebni materijal, sve strojeve, sve cijene, i ‘klika’ na podatke u kompjuto-ru, dnevno prati troškove, a podatke na kraju svakog tjedna šalje prate�im službama u �irmi. �d 1. sije�nja G���-om slat �e preko mobitela podatke u ra�unovodstvo na daljnju obradu. Nema više grešaka kod prepisivanja, a �inancijske službe rade kontroling, a ne više unos podataka, osim vanjskih faktura.

Inženjeri gradilišta sada imaju u svojim rukama instrumente planira-nja gradilišta, gdje mogu pratiti troš-kove i prihode svakodnevno. �akva organizacija poslovanja omogu�ila nam je konkurentnost, upravo zbog rezanja režijskih troškova.

Napravili smo i promjene u opre-manju tvrtke i imidžu da i ljudi shva-te da funkcioniramo na novi na�in. �romijenjen je i logo �irme i zaštitna boja koja je sada bijela. �akva su i naša vozila i novi strojevi u koje smo uložili oko 12 milijuna kuna. Nabavili smo autocisternu za gorivo koja zadovo-ljava sve EU standarde uz sigurnosti isticanja i zaštite okoliša.

Nabavili su smo tri bagera, dvije kombinirke, utovariva� �olvo, stroje-ve koji pojedina�no prelaze i milijun-ske vrijednosti. ��ekujemo dolazak buldožera, nabavili smo valjke i idemo u rekonstrukciju benzinske crpke u krugu �irme. �ostoje�a je tu od vre-mena koje pamte najstariji djelatni-ci. Novu �emo izgraditi prema svim standardima EU i Eurovie. �ve što radimo kontrolira centralni odjel te tvrtke zadužen za nabavu mehaniza-cije i takve investicije koji provjerava da ne napravimo nešto ispod standar-da te tvrtke.

• Kako se to približavanje EU osje�a kod Vašeg vlasnika?

— Kažu nam: vi �ete za dvije godi-ne biti u EU i ne želimo imati dodatne troškove prilago�avanja. �ve investi-cije koje planiramo rade se kao da ve� jesmo u EU. Njima je tako�er u intere-su da do�emo �im prije u EU kako bi se približili i knjigovodstveno ra�uno-vodstveni standardi i mali segment vezan uz zaštitu okoliša, recikliranje gra�evinskog otpada, kako bismo bi-li potpuno kompatibilni. �eško im je razumjeti logiku paradržavnih tvrtki tipa Zagreba�ki holding, gdje grad s poreznim obveznicima ima tvrtku i radi bez natje�aja. ��ekuju da �e se u podru�ju javne nabave stvari promi-

jeniti ulaskom u EU i da �e se svi poslo-vi dobivati na javnim natje�ajima.

• Na koji na�in kontaktirate, dolaze li samo oni u �akovec, ili i Vi idete u Francusku i poznajete nekog iz uprave Eurovie?

— �oznajem sve ljude iz Eurovie, uklju�uju�i i najvišeg �ovjeka, s time da ne mogu s obzirom na veli�inu dnevno ga vi�ati. �nevno imam tu sa-vjetnika iz Uprave Eurovie, koji nam proba približiti papirnato prilago�a-vanje uvjetima poslovanja Eurovie. Imamo �lana Uprave zaduženog za strateška planiranja i ulaganja, koji u ime regionalnog direktora prati po-slovanje �egre, ali isto tako i pomaže u guranju naših zahtjeva za investicije.

• Malo nam predstavite Euro-viu.

— �od tim imenom posluju od 1998. godine. Eurovia je nastala fuzijom malih �irmi niskogradnje i cestogradnje u Francuskoj, jer su shvatili da kao mali ne mogu opstati, ali i zbog sinergijskog u�inka u na-bavi. Eurovia ima 7,5 milijardi eura prometa godišnje, to je više nego cijelo hrvatsko graditeljstvo i skoro jednogodišnji hrvatski B��. Eurovia pak je u sustavu �inci (�itaj: �in�i) koji ima 25 milijardi eura godišnjeg prometa. �inci je konglomerat fran-cuskog, ameri�kog i engleskog kapi-tala, investicijskih fondova, banaka. Eurovia �ini 27 posto grupacije �inci. �d starih �lanica EU posluju osim u Francuskoj u Španjolskoj, Engleskoj, Njema�koj, Belgiji. U Italiji imaju sa-mo proizvodnju bitumena. �d novih �lanica jesu u �lova�koj, �eškoj, �olj-skoj, Litvi, �umunjskoj, Hrvatskoj. �laniraju se širiti u još neke zemlje na istoku. U prekomorskim zemlja-ma imaju tvrtku na Martiniku, �ileu, Kanadi i ���-u, zatim Francuskim �ntilima i Novoj Kaledoniji.

Koncepcija Eurovie nije iznala-ziti na ona tržišta gdje se trenutno rade autoceste. U tom slu�aju kod nas bi se moglo re�i da su debelo zakasnili. Njihov je cilj dugoro�no pozicioniranje na nekom tržištu. �jeluju mrežno. Ne njeguju �vrstu piramidalnu hijerarhiju, nego mrež-nu, gdje svaka �irma zadržava auto-nomiju na svom podru�ju tržišta i prati što se na tom tržištu doga�a sada. �ko padne i izgradnja autoce-ste, dobro, ali budu�nost se ne gradi na tim jednokratnim investicijama nego na investicijama na kojima tra-dicionalno djeluje �egra. Lokalno je uvijek potrebno graditi i obnavljati infrastrukturu, ceste. � oni u tu mre-žu regionalno povezanih tvrtki uno-se najracionalniji na�in poslovanja. �laniraju kupiti barem još pet tvrtki u Hrvatskoj, od kojih neke na tradi-cionalno �egrinim tržištima: kao što su Istra, Zadar, ali i središnjem dijelu Hrvatske, �lavoniji, Zagrebu. � tome otvoreno pregovaramo. U razli�itim smo dijelovima u razli�itim fazama pregovora. Mi iz �egre u tom procesu imamo jedinstvenu priliku da iz Me-�imurja prodamo znanje i iskustvo u ustrojavanju tvrtki po Hrvatskoj. �o što je GK nekada propustio raditi i što je bila teška greška. �ni su upor-no hodali raditi na teren, umjesto da su kupovali �irme, kamenolome. �ri-�a bi bila završila druga�ije.

Eurovia prakti�ki daje slobodu. Iz ovog centra u �akovcu mogu or-ganizirati ljude i logisti�ku mrežu za druge tvrtke po Hrvatskoj. � me-ni i mojim suradnicima ovisi koliko �emo sposobnosti pokazati. �ni ne misle ovamo dovoditi Francuze da

to rade. �itanje je sada ho�u li na�i takve ljude i unutar �egre, jer smo do-sta nemobilni. �adna snaga unutar Hrvatske dosta je nemobilna. Mladi ljudi nisu spremni na preseljava-nje, ali došlo je vrijeme kad �emo se morati odre�i tih svojih snova, da je mogu�e imati karijere i ku�e i vrto-ve u kojima �emo kopati u �akovcu. �o može imati jedan sloj koji nema ambicije za globalnije rukovo�enje ili sudjelovanje u rukovo�enju veli-kim sustavima. �ko to želi, mora biti spreman na radnu mobilnost. �u ne govorim samo o �egri, ve� i o drugim �irmama. Mi sada jedini u Hrvatskoj imamo iskustvo rada s Euroviom i u mogu�nosti smo svoja iskustva prenašati svim novim �irmama koje �e Eurovia kupiti. Kako �emo u tome uspijevati, tako �emo i participirati u nekakvom budu�em ustrojstvu Eu-rovie u Hrvatskoj.

�tkako radimo s Francuzima, iznenadili smo se kako su mladi ljudi koji su odgovorni za procjene neke �irmu. �o su ljudi od tridesetak godi-na, a povjeravaju im se složeni zadaci iza kojih se traži velika odgovornost. Na temelju njihove odluke direktor koji je iznad njih mora im vjerovati da bi stavio svoj potpis na njihovu procjenu ili opravdao zašto se neki novac u nešto ulaže. Naša prosje�na starost �irme je nekih 44 godina, ako stalnim osvježavanjem �irme uspije-mo zadržati tu starosnu dob, tako da smo za gra�evinsku �irmu dovoljno iskusna i dovoljno stara.

• Kako su ljudi prihvatili pro-mjene koje su se provodile u fir-mi?

— �e�ina je dobro prihvatila, a neki su i otišli iz �irme jer nisu mogli prihvatiti promjene. �o su promjene koje ne traže ‘fakultet’, ve� se radi o uvo�enju pojednostavljenih postu-paka koji zahtijevaju koncentraciju i kombinatoriku, ali više u planiranju. No u nekim segmentima je bilo po-trebno složiti globalnu sliku što se s tim želi posti�i. �o je potpuno druga-�ije pra�enje troškova nego što je to do sada bilo. �ažno je u glavi složiti sliku što ti radiš. Najgore je da radiš, a ne znaš što radiš. Budu�i da svi oni bave nekakvim segmentima, probaš

im da se previše ne mu�i s ne�im drugim prikazati njegovu poziciju, tako da shvate kako je njihov korak vrlo bitan za dva - tri ostala dalje, da ne misle da je odre�eni proces samo za njega. �a dobije osje�aj da je nje-gov podatak s gradilišta najbitniji za sve dalje.

Za usporedbu, u nekadašnjem sustavu GK-a ispadalo je da su na gradilištu sve sami ‘tutleki’, a neki ta-mo u režiji: ekonomisti i pravnici bili su pametniji od onih na gradilištu. I svi su mislili da oni na gradilištu nisu bitni, nego su ekonomisti i pravnici i da ne kažem i administratori vodili �irmu. Mi smo to sada preokrenuli. Kod nas su svi drugi servis, a ono što je na gradilištu je najbitnije. �odatak koji dolazi s gradilišta je najbitniji, ako je netko potrošio deset kubika betona, to je nama podatak i poka-zatelj troška. � kad znamo trošak, onda znamo i prihod. �rošak, puta neki koe�icijent koji sadrži režijske troškove i nekakvu zaradu, jest pla-nirani prihod, a poslije �emo ga ana-lizirati je li takav ili manji. Mene kao menadžera i onoga na gradilištu ne zanima ho�e li se on poslije situirati. �o je dužnost ra�unovodstava i svih drugih. �ko imam sustavno pra�enje troška, znam i koji mi je prihod. �ve što se radi mora se i pisati svaki dan, jer sve što se radi stvara neki trošak, i �ovjek i stroj i materijal.

�o nekih stvari, da nismo ušli u Eurovia grupaciju, ne bismo došli deset ili više godina.

�ni su neke stvari razvijali pu-no prije nas. �anas je specijalizirani software najskuplji, a ljudi Eurovie prilagodili su ga za Euroviu. � dje-latnosti su nam sli�ne, samo netko više gradi ceste, drugi kanalizaciju, a iz programskog si menija biraš što ti treba. Uložili smo znatne napore da ih prevedemo na hrvatski.

�remda smo ušli u veliki sustav Eurovie, ostali smo društveno odgo-vorna �irma prema sredini u kojoj za-ra�ujemo novac. �omažemo svima, od nogometnih klubova, KU�-ova, lova�kog društva. �omažemo u ure-�enju dje�jih igrališta i drugih potre-ba po mjestima gdje i gradimo.

(Božena Malekoci - �leti�)

SEMINAR o državnim potporama

Najviše u razvoj, zaštitu okoliša, zapošljavanje i uštedu energije

U �akovcu je u �etvrtak 20. studenog u zgradi “�cheier” odr-žan seminar na temu državnih potpora. � kontroli državnih potpora te o pravilima državnih potpora za sanaciju i restruktu-riranje govorio je Zlatan Janeš iz �gencije za zaštitu tržišnog na-tjecanja. �itanje državnih pot-pora veoma je osjetljivo pitanje svake države jer potporama mo-že narušiti tržišno natjecanje.

�itanje državnih potpora zaoštrit �e se ve� po�etkom sije�nja idu�e godine, kad �e biti objavljen novi natje�aj za državne potpore. Naime, zbog �inancijske krize državnu pot-poru �e mo�i dobiti i tekstilne i obu�arske tvrtke, uz osnovni cilj da se održi zaposlenost i da tvrtke ne propadnu. �o zna�i da �e se na natje�aj mo�i javiti svi tekstilci i obu�ari koji zadovo-ljavaju uvjete.

�ržišno natjecanje najmanje narušavaju državne potpore za zapošljavanje, pa se one pla-niraju kao važan instrument pomo�i tvrtkama. Zapravo, tendencija Europske unije je da zaštiti slobodno tržišno natje-canje na na�in da se nacionalne državne potpore smanjuju, a da ja�aju takozvane horizontal-ne državne potpore, po logici: svima jednako. U Hrvatskoj se horizontalnim potporama sma-traju podru�ja ulaganja u razvoj, zaštitu okoliša, ulaganje u malo poduzetništvo, zapošljavanje, usavršavanje, kulturu te ušte-du energije, a prema naputcima EU. �osebna sektorska pravila vrijede za proizvodnju �elika, kopneni, željezni�ki, zra�ni i po-morski te rije�ni promet, kao i brodogradnju.

Uz ostalo, iznesen je i po-datak da zbog �inancijske krize HB�� više ne odga�a po�ek ot-plate kredita za one koji su do-bili potpore ve� se kredit mora vra�ati.

Kad je rije� o sanaciji i re-strukturiranju, potpore mogu dobiti tvrtke koje su starije od tri godine, uz ograni�en iznos koji se dodjeljuje jedanput, a ne beskona�no mnogo puta. (jš)

Seminar o potporama pratili su i poslovni ljudi županije, uz pred-

stavnike op�ina i gradova

Do nekih stvari sami ne bismo došli još deset godina

IVAN KOLARI�, direktor Tegre, o poslovanju pod okriljem europske firme “Eurovia”

25. studenog 2008.6 CRNA KRONIKA

Policija ne trenira smo stro-go�u, ve� i razumnim preventiv-nim akcijama pomaže oko po-ve�anja sigurnosti u prometu. Tako su u srijedu dijelili zaštitne prsluke biciklistima na sajmu na koji Me�imurci tradicional-no do�u biciklima pogledati saj-

menu ponudu. Mnogi biciklisti pojma nemaju da su im ti prsluci neophodni kako bi bili uo�ljivi-ji u prometu, posebice u magli, sumraku ili no�u. Ovako su ne samo doznali od policajaca da su prsluci potrebni ve� su ih dobili i na poklon.

Nasilnik, za kojega je kasnije utvr�eno da ima psihi�ke smet-nje, ušao je u prostorije Raja i pri-tom razbio ulazna vrata, prozore i inventar, po�inivši materijalnu štetu u iznosu od oko 25 tisu�a kuna.

Na vozilu registarskih oznaka �K 931-AI, koje je bilo parkirano ispred Raja, po�initelj prethodno pobrojanih nedjela razbio je vje-trobransko staklo, oštetivši vla-snika za 2.500 kuna. U daljnjem razbijanju i nasrtanju sprije�ila su ga dvojica muškaraca koji su ga zadržali do dolaska policije.

Kada su ga predali policiji, on je nasrnuo na njih te su policajci mo-rali primijeniti silu da ga svladaju, odnosno primire. Odbio je i alko-testiranje. Policajci su ga svezali te ga odvezli na odjel Psihijatrije u Županijskoj bolnici u �akovcu.

Policija �e protiv po�initelja podnijeti prekršajnu prijavu zbog drskog i nedoli�nog ponašanja, a pokušai �e i rasvijetliti je li on po-razbijao prostorije VMO-a Pekle-nica i ŠRD-a “Karas” Peklenica iste ve�eri, gdje je pri�injena materijal-na šteta od pet tisu�a kuna.

(S. Mesari�)

Vlak naletio na automobilNOVO SELO ROK - Na prijelazu ceste preko željezni�ke pruge na kojem nema ure�aja za zatvara-nje prometa, ni ure�aja za dava-nje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka, ali je prijelaz ozna�en prometnim znakom “Obavezno zaustavljanje” i “An-drijin križ”, u utorak 18. studenog u 10 sati u ulici Maršala Tita u No-vom Selu Rok dogodila se promet-na nesre�a.

Dolaskom do željezni�ke pru-ge, 62-godišnjak iz Novog Sela Rok koji je upravljao automobilom �a-kove�kih registracija vozilo nije zaustavio ispred prijelaza ve� je nastavio vožnju, zbog �ega je u prednji desni bo�ni dio osobnog automobila udarila prednjim lije-vim dijelom udarila lokomotiva Hrvatskih željeznica. Vlakom je na relaciji Lendava - �akovec upravljao 49-godišnji strojovo�a iz Varaždina.

Uslijed sudara automobil je odba�en u lijevo van kolnika. Vo-za� je zbrinut u Županijskoj bolnici u �akovcu, gdje je utvr�eno da je teško ozlije�en te zbog toga zadr-žan na lije�enju.

Zbog spomenute prometne nesre�e nije došlo do kašnjenja vlakova, a o prometnoj nesre�i slijedi posebno izvješ�e ODO-u u �akovcu.

Pobjegla s mjesta nesre�e BELICA - U ulici Kralja Tomislava u Belici u ponedjeljak 17. studenog oko 18,15 sati dogodila se teža prometna nesre�a koju je skrivila 51-godišnjakinja iz Pribislavca. Ona je prilikom pretjecanja pri izlasku iz blagog lijevog zavoja iz-gubila nadzor nad automobilom registarske oznake �K 810-DU kojim je upravljala te je prednjim desnim dijelom svoga automobila udarila u lijevi bo�ni dio automo-

bila registarske oznake �K 959-BK. Tim vozilom upravljao je 34-godiš-njak iz Belice.

Uslijed udara došlo je do zano-šenja njegova vozila, slijetanja van kolnika u desno te udara prednjim dijelom u stražnji dio parkiranog osobnog automobila registarske oznake �K 795-CM, vlasništvo 42-godišnjaka iz Belice.

Voza�ica je pobjegla s mjesta nesre�e i ostavila bez pomo�i oso-bu koju je teško tjelesno ozlijedila svojim automobilom. Policija ju je pronašla u 19,50 sati na adresi pre-bivališta.

Tijekom o�evida, 34-godišnjak je zatražio lije�ni�ku pomo� pa je zbrinut u Županijskoj bolnici �ako-vec, gdje je utvr�eno da je zadobio teške tjelesne ozljede, no nakon pružene lije�ni�ke pomo�i pušten je ku�i.

Protiv voza�ice slijedi podnoše-nje kaznene prijave zbog po�injenih kaznenih djela - izazivanja promet-ne nesre�e i nepružanja pomo�i oso-bi koja je teško tjelesno ozlije�ena u prometnoj nesre�i.

Stradao pijani biciklist iz PleškovcaPRIBISLAVEC - U ponedjeljak 17. studenog nešto iza 15 sati u ulici Bra�e Radi� u Pribislavcu dogodila se prometna nesre�a u kojoj je stra-dao 50-godišnjak iz Pleškovca koji je u tom trenutku vozio bicikl. On je biciklom skretao u lijevo prema lijevom rubu kolnika a da se pret-hodno nije uvjerio da to može u�i-niti na siguran na�in. Zbog toga je u prednji lijevi bo�ni dio njegovog bicikla udario automobil registar-ske oznake �K 926-BM. Njime je upravljao 52-godišnjak iz Novakov-ca koji je pokušao sprije�iti nemili doga�aj, no unato� ko�enju udario je biciklista koji je pao na kolnik. Na mjesto doga�aja pozvana je Hitna pomo� pa je unesre�eni prevezen u Županijsku bolnicu u �akovec gdje je zbrinut i gdje je utvr�eno da je tek lakše ozlije�en. Dan kasnije ozljeda

je prekvalificirana u tešku. Voza� bicikla bio je pod utjecajem alkoho-la, u organizmu je imao 1,83 g/kg alkohola.

Suputnice teško ozlije�ene�AKOVEC - U �akovcu na obila-znici, na raskrižju državne i župa-nijske ceste kod naselja Ivanovec, u �etvrtak 20. studenog ujutro u 5,30 sati dogodila se prometna ne-sre�a. Voza� osobnog automobila registarske oznake �K 159-DR, 42-godišnjak iz Peklenice, prili-kom skretanja u lijevo oduzeo je prednost prolaska automobilu re-gistarske oznake �K 418-DB, kojim je iz suprotnog smjera upravljao i zadržavao smjer kretanja 26-go-dišnji voza� iz Palovca. Pritom je ovo vozilo prednjim dijelom udari-lo u prednji desni bo�ni dio drugog automobila pri �emu je to vozilo sletjelo u lijevo na prometni otok gdje je “pokupilo”plo�u za ozna�a-vanje prometnog otoka i prometni znak izri�itih naredbi, vlasništvo Hrvatskih cesta.

Vozilom hitne medicinske po-mo�i u Županijsku bolnicu �ako-vec prevezene su putnice iz vozila registarske oznake �K 418-DB, ženska osoba ro�ena 1969. godine iz Ivanovca kojoj su okvalificirane teške tjelesne ozljede ali je nakon li-je�ni�ke obrade puštena ku�i, zatim

ženska osoba ro�ena 1986. godine iz Šte�anca kojoj su okvalificirane teške tjelesne ozljede pa je zadržana na lije�enju i ženska osoba ro�ena 1986. godine iz Ivanovca kojoj su okvalificirane lake tjelesne ozljede pa je nakon lije�nike obrade pušte-na ku�i.

Protiv voza�a iz Peklenice slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u �akovcu.

Dje�aci biciklom srušili i teško ozlijedili djevoj�icuKURŠANEC - Na nogostupu s juž-ne strane kolnika u Glavnoj ulici u Kuršancu u �etvrtak 20. studenog dogodila se prometna nesre�a koju su skrivili 13-godišnjak iz Oreho-vice i njegov 15-godišnji suputnik iz Kuršanca, koji je sjedio na stra-žnjem nosa�u prtljage.

Oni su prednjim dijelom bicikla naletjeli na 12-godišnjakinju iz Kur-šanca, koja se kretala nogostupom u skupini djece te je dolazila iz njima suprotnog pravca. Uslijed udara djevoj�ica je oborena na nogostup, a došlo je i do prevrtanja bicikla te pada voza�a i putnika na biciklu.

Djevoj�ica je vozilima hitne pomo�i prevezena u Županijsku bolnicu u �akovcu, gdje su kod iste okvalificirane teške tjelesne ozljede pa je zadržana na lije�enju.

O prometnoj nesre�i slijedi pod-nošenje posebnog izvješ�a ODO-u za mladež u �akovcu.

Ostao bez ribi�kih štapovaDOMAŠINEC - Dvije tisu�e kuna štete prouzro�eno je provalom i kra�om iz vikend ku�e vlasništvo 58-godišnjaka iz Domašinca. Vi-kendica se nalazi u polju zvanom “Vrbulja”, a iz nje su ukradena dva ribi�ka štapa nepoznate marke s pripadaju�im ribolovnim rolicama, jedan tranzistor nepoznate marke, jedna sjekira i jedna tzv. rudarska baterija.

P�elinjaci na meti kradljivacaDOMAŠINEC - U polju zvanom “Ša-lavari” kod Domašinca nepoznati po�initelj popeo se na krovište p�e-linjaka, vlasništvo 67-godišnjaka, gdje je fizi�kom snagom razbio dvi-je salonit plo�e, te se kroz na�injeni otvor spustio u unutrašnjost p�e-linjaka. Otud je otu�io dva �eki�a, litru doma�e rakije, jednu sjekiru, jednu ru�nu bateriju i kekse. Nakon toga je iz unutrašnjosti uzeo drve-ne ljestve pomo�u kojih je izašao iz unutrašnjosti p�elinjaka. Po�injena šteta procijenjena je na iznos od 300 kuna.

U polju zvanom “Drvarium”, tako�er nedaleko od Domašinca, nepoznati po�initelj pokušao je izvršiti tešku kra�u iz p�elinjaka, vlasništvo muške osobe ro�ene 1929. godine. Nepoznati je beton-skim stupom nasilno otvorio ula-zna vrata p�elinjaka, ali iz njega nije

ništa otu�io. Potom je fizi�kom snagom razbio daske na stra-žnjim vratima p�elinjaka. Na-stala materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 3 tisu�e kuna. U polju zvanom “Felinš�ak” nepo-znati po�initelj izvršio je tešku kra�u iz vikend ku�e i p�elinjaka u vlasništvu muške osobe ro�ene 1952. godine iz Domašinca. Ne-poznati je podesnim predmetom otkinuo lim kojim je bila zatvore-na rupa na vratima vikend ku�e, te je kroz rupu dimenzije 64x60 cm ušao u unutrašnjost, odakle je otu�io dvije boce piva, a potom je fizi�kom snagom iza vikend ku�e otkinuo dio drške na ru�noj pum-pi i istom pokidao alku lokota na vratima p�elinjaka, te iz njega otu�io škare za rezanje vo�ki, kli-ješta, dalekozor s torbicom nepo-znate marke, ru�nu bateriju i nož. Nakon toga je na istovjetan na�in pokidao alku lokota na vratima spremišta, no iz njega nije ništa otu�io. Nastala materijalna šte-ta procijenjena je na iznos od oko tisu�u kuna.

Okradena prodavaonicaDONJI MIHALJEVEC – U no�i s 18. na 19. studenog u Donjem Mihaljevcu, u Kolodvorskoj ulici, nepoznati po�initelj, ili više njih, okrao je prodavaonicu, vlasniš-tvo poduze�a “Fontanela” d.o.o. sa sjedištem u Donjem Vidovcu.

Nepoznati je podesnim ala-tom slomio uložak cilindra brave na ulaznim vratima prodavao-nice, ušao u unutrašnjost, gdje je otu�io neutvr�enu koli�inu raznih cigareta u kutijama koje su se nalazile ispod prodajnog pulta, dok je iz skladišta ukrao neutvr�enu koli�inu raznih ci-gareta u štekama. Zatim je s po-lica u trgovini otu�io jednu PVC vre�u za sme�e i nekoliko pako-vanja kave, �okolada i bomboni-jera. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 3 tisu�e kuna, dok �e se stvarna šteta utvrditi nakon zaprimanja odštetnog zahtjeva. Protiv nepoznatog po�initelja sli-jedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u �akovcu.

Razvalio “rajska vrata” i nasrnuo na policiju

Policajci dijelili zaštitne prsluke biciklistima

MALI MIHALJEVEC - U polju iz-me�u naselja Knezovec i Mali Mi-haljevec u subotu oko 16,10 sati došlo je do incidenta u kojem je smrtno stradao pas, a njegov (su)vlasnik je zadobio lakšu tjelesnu ozljedu.

Kriti�nog trenutka je 56- go-dišnji mještanin Malog Mihaljevca, obavljaju�i posao lovnika u polju 300-tinjak metara udaljenom od posljednje ku�e u naselju, ugledao psa kako napada srnu.

Lovnik nije puno razmišljao kada je vidio da �e srna stradati, nego je odmah naciljao i opalio

iz puške, te na mjestu ubio psa za kojeg je smatrao da je luta-lica.

Nakon toga do njega su dotr-�ala dvojica muškaraca iz Palovca, koji su ga pitali zbog �ega ili zašto je ubio njihovog psa. Lovnik se razljutio te je šakom u lice udario starijeg Palov�ana, ro�enog 1954. godine, a zatim otišao svojoj ku-�i. Ovi su pozvali policiju koja je pretražila lovnika te mu oduzela dvije puške i streljivo, a prijavit �e ga i Prekršajnom sudu u �akovcu zbog narušavanja reda i mira.

(S. Mesari�)

SELNICA - Neugodno je bio izne-na�en An�elko Kova�i� iz Zebanca, donedavni direktor poduze�a Au-tobusnog poduze�a tours �akovec, kada je u petak 21. studenog došao na parkiralište ispred zgrade Op�i-ne Selnica i tu nije vidio vozilo ko-jim se dovezao odraditi na�elni�ke poslove.

Pozvao je policiju koja je ustvr-dila da je vozilo registarskih oznaka �K 215-DI, u vlasništvu PBZ leasin-ga, s parkirališta u vremenu od 18 do 21 sata odvezlo dvoje zaposle-nika APT-a.

Jedan od njih je na parkirali-štu primijetio spomenuto vozilo, u dogovoru s odgovornom osobom u APT-u pozvao je kolegu te su oni prerezali bravu i vozilo odvezli u sjedište poduze�a. Policija još nije okvalificirala djelo, s obzirom na to da je stvarni vlasnik vozila APT �akovec i da ono nije ukradeno, ve� su zaposlenici na ovaj na�in bivšem direktoru uskratili pravo na njego-vo korištenje. A direktor pak ga nije otu�io, nego se njime služio vjero-jatno misle�i ili znaju�i da na to ima pravo. (S. Mesari�)

Bivšem direktoru odvezli službeni auto

Lovo�uvar “boksnuo” vlasnika psa

25. studenog 2008. 7KROZ ME�I�URJE

Me�imurski demokratski savez jedinstvena je stranka u Hrvatskoj koja u svom djelovanju materijalno, a ne samo na rije�i-ma, radi na podizanju obrazovne strukture u Me�imurju. � ove �e godine u Fond za stipendiranje studenata uplatiti 60.000 kuna i time �e stipendirati 20 studenata. MDS je od svog osnivanja, 2005. godine, odvojio ukupno 255.000 kuna za stipendiranje 84 studen-ta. �adi se o stipendijama u visini do 3.000 kuna za školsku godinu, a sredstva su bespovratna.

MDS svake godine raspisuje javni natje�aj i stipendije dodje-ljuje prema kriterijima iz natje�a-ja, pri �emu je najvažniji socijalni kriterij pri dodjeli stipendija.

Željeli bismo naglasiti da so-cijalno stanje obitelji ne bi smjelo biti prepreka za studiranje. � tom duhu željeli bismo promijeniti po-litiku stipendiranja i stimuliranja studenata. Ne treba zaboraviti da su pla�e najniže u Hrvatskoj, a troškovi studiranja iz godine u godinu sve više rastu, tako da su Me�imurci i dodatno zakinuti, uz to što imaju najniže stope visoko-obrazovanih stanovnika.

Nakon 4. hrvatskog sajma ne-kretnina, održanog u travnju, Cen-tar nekretnina nastavio je tradiciju i održao 5. sajam nekretnina i prate-�e industrije 8 i 9. studenog u Bo�ar-skom domu �rinjevac u �agrebu, na kojem je izlagala i �akove�ka agen-cija za posredovanje nekretnina SmS, vlasnice i direktorice Milice Celinger. Agencija posjeduje licen-cu Hrvatske gospodarske komore - položenu stru�nu osposobljenost za posrednika nekretninama. - Sajam je bio i prilika za prezentiranje na-šega malog Me�imurja - hrvatskog cvjetnjaka, brežuljkastog gornjeg Me�imurja i plodne nizine donjeg Me�imurja, rekla je Milica Celinger. Me�imurci su znani kao vrijedni ljudi izrazitoga poduzetni�kog du-ha i visoke radne kulture. �sto tako iskustva mnogih govore da su Me�i-murci uvijek ljubazni, gostoljubivi i prijateljski raspoloženi, zbog �ega se u Me�imurju svatko osje�a dobro došlim.

�sim tradicionalnog okuplja-nja investitora, agencija, banaka, posjetitelji su imali mogu�nost raz-govora s pravnikom, dizajnericom interijera i arhitektima koji su da-vali savjete o stambenim temama.

Bila su održana i dva okrugla stola na kojima se govorilo o tržištu ne-kretninama u 2008. i o�ekivanjima u 2009. godini, o financiranju ne-kretninama gradnje - kupnje. Glav-na tema okruglog stola bila je kupiti stan sada ili �ekati prolje�e.

Gosti okruglog stola bili su: Goj-ko Bežovan, pro�esor na Pravnom �akultetu u �agrebu, koji je prozvao i pozvao bankare da se odreknu di-jela ekstra profita i ponude partner-stvo hrvatskim gradovima koji su, kako kaže, najve�a poduze�a.

Dražen Nikoli� iz �ai��eisen banke odgovorio je da je istina da

banke ne mogu spasiti ni tržište nekretninama ni gra�evinsku in-dustriju jer Vlada pove�ani oprez. Banka banci ne posu�uje novac, nego odgovorno plasira novac šte-diša.

�osip Tica, pro�esor na �konom-skom �akultetu u �agrebu, kaže da je najbolje kupiti stan onda kada je cijena stana kvadrata najniža, a to je onda kada dosegnemo dno krize. - Problem je, me�utim, to što se dno krize otkrije tek kad kriza pro�e, nakon �ega porastu i cijene nekret-nina. Trošak gradnje stana 1965. go-dine iznosio je 90 posto cijene stana.

Danas od ukupne cijene stana koju plati kupac na gradnju otpada 50 po-sto, a ostalo pojedu cijene zemljišta, troškovi države i marža investitora, izjavio je pro�esor Tica.

�slijedio je odgovor investito-ra i agenata da je pravo vrijeme za kupnju stana upravo onda kada rje-šavate svoje životne potrebe i time definirate svoj prostor za življenje, tj. kada kupac na�e što traži, neka kupi odmah, neka ne �eka prolje�e. �injenica je da se o�ekuje pad cijena kvadrata, ali, s druge strane, ban-ke najavljuju pove�anje kamate na kredite. (BM�)

Željko Pavlic, predsjednik MDS-a, rekao je: - �injenica je da se u Me�imurju pove�ava broj stude-nata, ali je prisutna i nemogu�nost da na�u posao u Me�imurju, što je u direktnoj vezi sa strukturom gospodarstva u Me�imurju. Više od 70 posto zaposlenih radi u pre-ra�iva�koj industriji, gra�evinar-stvu i trgovini, a da gotovo nema zaposlenih u industrijama ekono-mije znanja. Na žalost, do sad se u Me�imurju malo radilo na tome. Nemamo ni jednu instituciju koja bi razvijala svijest i pomagala ta-kve poduzetnike. �koliko želimo nešto napraviti, i me�u politi�kim strankama potreban je konsen-zus da se što hitnije krene u tom smjeru, da Me�imurje ne ostane samo izvor za iskorištavanje je�ti-ne radne snage.

Postoji mogu�nost da se situ-acija promijeni. Svaka op�ina ili grad ima najmanje jednu podu-zetni�ku zonu, ali u njih dolaze poduzetnici koji i dalje razvijaju radno intenzivnu industriju, tek-stil, obradu kože i sli�no. To sa-mo cementira postoje�e stanje i gospodarsku strukturu koja je u Me�imurju sli�nija kraju 19. sto-lje�a, a ne po�etku 21. stolje�a. � poduzetni�kim zonama trebalo bi barem jednu ili dvije zone osigura-vati za poduzetnike koji razvijaju industrije znanja. Postoji prostor za to, ali je potrebna vizija i stra-tegija i konsenzus, a Me�imurje je potrebno gledati kao jednu inte-gralnu cjelinu, a ne da svaka op�i-na vodi politiku za sebe.

Roditelji u kreditima za studij djece

� konkretnim problemima i teško�ama studenata na studiju u �agrebu govorila je �vana Sklepi�, studentica �etvrte godine socijal-nog rada na Pravnom �akultetu: - Prve godine studija platila sam 5.500 kuna svoju školarinu, jer

vrlo mali broj studenata studira na trošak Ministarstva znanosti. Tome si pridodajte 300 kuna za upis koji pla�aju svi studenti. To je ve� 5.800 kuna. Ako se tome dodaju troškovi indeksa i knjiga, koje koštaju od 200 kuna na dalje, ra�unica raste. �z osnovnu ško-larinu pla�a se i svaki preneseni �CTS bod po sto kuna. �ijetki su studenti koji mogu potpuno o�isti-ti godinu bez prenošenja bodova. Može se prenijeti 10 bodova, što je ve� daljnjih tisu�u kuna.

�ve godine moji su kolege pla-�ali uz sve troškove oko 7.800 ku-na za godinu. �mala sam sre�u pa sam se sa svojim prosjekom riješila pla�anja školarine, ali na nekim �a-kultetima školarine dosežu i do 10 tisu�a kuna, kao što je primjerice F�� i Stomatologija, a tamo se stu-denti ni visokim prosjekom ocjena ne mogu riješiti pla�anja školarine. Dosta roditelja mora podi�i kredit ako želi da mu dijete studira. Sre�a da se sada školarina može pla�ati i na rate, prije se sve moralo platiti odjednom, kazala je �vana.

- �z sve to studenti imaju i troškove stanovanja. � student-skim domovima nema mjesta za sve, a prednost imaju djeca hrvatskih branitelja, te studenti s prosjekom ocjena višim od 4,5, premda takvih nije puno.

Sve je teže dobiti mjesto u do-mu, jer se podiže bodovni prag. �nam primjer brata i sestre stude-nata, koji i uz mla�u sestru doma ne mogu dobiti doma jer nemaju dovoljno bodova na socijalnom statusu i brojnosti obitelji. Možete samo zamisliti troškove te obitelji. �znajmljivanje stana je jedini na-�in, a minimalni troškova su sto eura plus režije, što ni u kom slu-�aju nije manje od tisu�u kuna. � �agrebu se svašta iznajmljuje pod stanove, neki �ak i za nehumane uvjete traže tisu�u kuna na mje-sec, kazala je �vana Sklepi�.

Teret mladima na po�etku života

�latko Bacinger je govorio o politici poticaja studenata u na-šoj županiji. Kritiku je uputio na naplatu stipendije po završetku studija kad je to mladom �ovjeku na po�etku života velik teret. Po-stoji mogu�nost osloba�anja od te obveze, uz visok prosjek ocjena, ali to je nestimulativno uz ovaj mali postotak visokoobrazovanih u Me�imurju. Pravilnik o tome mi-jenjao se tri puta, a smatra da su nedovoljno transparentni uvjeti prema kojima povjerenstvo može odlu�iti kada �e Županija na sebe preuzeti povrat kredita, potrebni su �isti kriteriji da ne bilo sumnje u raznorazne podobnosti.

- Što se ti�e financiranja posli-jediplomskih studija, iz vlastitog iskustva znam da županija to odo-brava, ali da prakti�ki banka odlu-�uje o dodjeli, ovisno o kreditnoj sposobnosti podnositelja zahtje-va, rekao je Bacinger. (BM�)

�AKOVE�KA AGENCIJA SmS sudjelovala na 5. sajmu nekretnina u Zagrebu s kojeg je upu�en poziv bankama

Odreknite se dijela ekstra profita

Milica Celinger, vlasnica SmS nekretnina (druga slijeva) sa suprugom (prvi slijeva), te sa sudionicima okruglog stola

ME�IMURSKI DEMOKRATSKI SAVEZ jedina je stranka u Hrvatskoj koja stipendira studente

Trebamo industriju baziranu na znanju, a ne preradi tekstila i kože

Ivana Sklepi�, studentica: - Dosta roditelja mora podi�i kredit ako

želi da mu dijete studira

Željko Pavlic, predsjednik MDS-a: - Me�u politi�kim

strankama potreban je konsen-zus da se što hitnije krene u tom smjeru da Me�imurje ne ostane

samo izvor za iskorištavanje jeftine radne snage

Obnovljeni prostori �akove�kog ro-dilišta u kojemu se godišnje u prosjeku ra�a 1.200 djece sve�ano su otvoreni u ponedjeljak 20. studenog nakon tromje-se�ne obnove.

Sve�anosti otvorenja nazo�ili su mnogobrojni lije�nici i uglednici me�u kojima i gradona�elnik grada �akovca Branko Šalamon, župan Josip Posavec i njegov zamjenik, a ujedno i predsjed-nik Upravnog vije�a bolnice Mladen Križai�.

Goste je pozdravio ravnatelj bolnice Dragu� n Kopasi� ne kriju�i zadovoljstvo zbog uspješne realizacije još jednog pro-jekta u vrijeme kada je bolnica u � nan-cijski nezavidnom položaju s osmogo-dišnjim kreditom na le�ima i blokiranim decentraliziranim sredstvima.

Bolnica je baš zbog te situacije zahvalna gradu �akovcu na pruženoj � nancijskoj pomo�i od oko 400 � su�a kuna bez koje bi teško mogu�a rekon-strukcija 620 kvadrata rodilišta. Ona je u kona�nici koštala 808 � su�a kuna, a trošak bi bio i ve�i da nije bilo tehni�ke službe �akove�ke bolnice i donacija izvo-�a�a radova.

Obnovom rodilišta zna�ajno su se poboljšali uvje� smještaja trudnica i rodilja. Donedavne trokrevetne sobe adap� rane su u dvokrevetne, a po dvije sobe povezane su kupaonicom. Sobe su opremljene novim namještajem: ležaje-vima za bebe, komodama za presvla�e-nje i kupanje djece. U novoure�enom

rodilištu ukupno je 28 ležajeva. Ure�en je i jedan apartman – jednokrevetna so-ba sa kupaonicom u kojoj se kao luksuz nalazi i televizor. Koliko �e se dodatno pla�a� korištenje apartmana u Županij-skoj bolnici tek trebaju odlu�i� . Trudnice i rodilje u novoobnovljeni dio �akove�-kog rodilišta uselit �e idu�i tjedan.

- Prostori prilago�eni našim te po-trebama trudnica i rodilja. Sobe smo opremili namještajem kako bi se sve radnje s djetetom odvijale pred maj-kom tako da nau�i djetetu kod ku�e na kvalitetan na�in pruži� potrebnu skrb i njegu. Standard je poboljšan i � me što sada možemo u ovom obnovljenom di-jelu rodilišta ima� Odjel za babinja�e kao i Odjel za trudnice s trudno�om od 24. tjedna na dalje. U�injeno je najviše što se moglo, kazao je dr. med. Nino Škvorc, voditelj djelatnos� ginekologije i porod-ništva u Županijskoj bolnici �akovec.

Dodao je kako �e ubudu�e inzis� ra� na opremanju rodilišta. - Ve� smo naru-�ili dva famozna tzv. stol�i�a za ra�anje koji bi za najkasnije dva tjedna trebali bi� dostavljeni našem rodilištu. Naru�ili smo i dvije postelje koje se tako�er mo-gu modi� cira� u stolac za ra�anje i još neku drugu opremu. Naš Odjel je dobro ekipiran s lije�nicima i medicinskim oso-bljem. Vrlo smo mlada ekipa, poru�uje šef ginekologije i dodaje kako se nada da �e se u ovim novim uvje� ma Me�i-murske �eš�e odlu�iva� ra�a� u ovom rodilištu. (D.Mihoci)

NOVI STANDARDI u �akove�kom rodilištu

Dvokrevetne sobe i apartman

�akove�ko rodilište je uz bolji komfor u svim sobama dobilo i apartman

25. studenog 2008.8 KROZ ME�I�URJE

� �etvrtak 20. studenog, kada se obilježavao Me�unarodni dan dje�jih prava, u Prelogu je konsti-tuirano Dje�je gradsko vije�e.

�ini ga 17 �lanova, predstav-nika u�enika �Š Prelog i �Š Draš-kovec u dobi od 9 do 15 godina. Proporcionalno broju u�enika, draškove�ka škola dala je 5 �la-nova, 2 su po�asna �lana, dok su ostali predstavnici �Š Prelog.

Vije�nici Dje�jega gradskog vije�a me�u sobom su izabrali dva kandidata za predsjednika Vije�a – Petra Krušelja iz Cir-kovljana, u�enika 8. razreda �Š Prelog, te �osipa Slavi�eka iz �ukovca, u�enika 8. razreda �Š Draškovec.

Tajnim glasovanjem za pred-sjednika je izabran Petar Krušelj koji je uo�i glasovanja pitao odra-sle prisutne na konstituiraju�oj sjednici, me�u kojima je bio i pre-loški gradona�elnik Dragutin Gla-vina, može li na glasa�kom listi�u zaokružiti svoje ime.

- Dakako da možeš. To je tvoja obaveza, jer tako potvr�uješ da si zaslužio kandidaturu i da zavrje-�uješ biti predsjednikom, obja-snio mu je iskusni gradona�elnik Glavina.

Bez dlake na jezikuPrvi predsjednik Dje�jega

gradskog vije�a zahvalio je svi-ma koji su glasovali za njega te poru�io: - �demo dalje!

�ije�i zahvale bira�ima uputio je i �osip Slavi�ek koji je automatizmom postavljen za zamjenika predsjednika Dje�je-

Na prijedlog vije�nika Stje-pana Blagusa pri �p�inskom vi-je�u op�ine Gori�an formirana je komisija koju pored njega �ine još i predsjednik Vije�a Stjepan �ibari� i na�elnik Mario Moha-ri�, a �iji je zadatak napisati stav Vije�a vezan uz problem nastao oko zatvaranja GP-a Gori�an za automobile, kao i niz drugih po-pratnih problema.

Mišljenje Vije�a bit �e upu�e-no na razne adrese, me�u ostalim i saborskim zastupnicima kojima se želi poru�iti da ovo pitanje za op�inu Gori�an nije tek usputno, kao što to neki od njih prikazuju, ve� je od vitalnog zna�aja.

Na aktualnom satu sjednice �p�inskog vije�a, održane u pe-tak nave�er, vije�nici su postavi-li niz pitanja vezanih uz nastali problem. Tako je, primjerice, Mladen Lepoglavec pitao što je �p�ina radila do sad i kako se takvo što uop�e moglo dogoditi. �dgovoreno mu je da je �p�ina na vrijeme reagirala, ali da na njene primjedbe nije bilo nika-kvih reakcija.

�sim ovog pitanja, vije�nici su razmotrili prijedlog rebalansa ovogodišnjeg prora�una koji je planiran u iznosu od 3,9 miliju-na kuna, a bit �e nešto ve�i od 4 milijuna kuna.

Prvi put pred Vije�em se našao i prijedlog prora�una za

2009. godinu koji se planira u iznosu od 4,1 milijun kuna.

� prora�unu za idu�u godi-nu planira se 500 tisu�a kuna za iskop i izgradnju temelja sport-ske dvorane, ne osiguraju li se sredstva iz odre�enih fondova, zatim se planira izdvojiti 400 ti-su�a kuna za modernizaciju jav-ne rasvjete, pola milijuna kuna za rekonstrukciju Doma kulture, 550 tisu�a za nastavak izgradnje pješa�ko biciklisti�kih staza, 200 tisu�a za izgradnju vodovodne i plinske mreže u novim ulicama te 800 tisu�a kuna za sanaciju odlagališta otpada.

Vije�nici su se pozabavili i dugovanjima pravnih osoba na ime komunalne naknade. Tvrtke i država op�ini duguju nešto više od 1,3 milijuna kuna. �ako je još u ožujku obe�ano da �e Ministar-stvo �inancija namiriti svoj dug od gotovo 900 tisu�a kuna, to se do sad nije dogodilo. �a razliku od države, poduzetnici su od tog vremena do sad platili ukupno negdje oko 400 tisu�a kuna du-ga.

�ne tvrtke koje su se oglušile na poziv �p�ine vezan uz dogovor oko obro�ne otplate duga, takvih je dvadesetak, upravo �e ovog utorka na svoje adrese primiti rješenja o ovrsi pa �e, kad nisu htjele milom, dug platiti silom.

(D.Mihoci)

�nstitut prometa i veza izra-dio je koncepciju prometnog ra-zvitka grada Preloga koja �e biti na javnom uvidu u prostorijama Gradske uprave do 31. prosinca ove godine.

�vaj dokument me�u osta-lim predvi�a izgradnju sjeverne obilaznice grada Preloga za kojom grad toliko vapi i koja bi ga ubudu-�e trebala spasiti od prometnog kolapsa.

Trasa obilaznice predvi�ena je na potezu od županijske ceste, koja ide uz jezero H� Dubrava prema �ndustrijskoj zoni u Prelo-gu, pa preko državne ceste D-20 izme�u Cirkovljana i Preloga do županijske ceste koja Prelog spaja s �ehovcom u razini Gospodar-ske zone Sjever, i dalje sa sjeverne strane grada izlazi na državnu cestu D-20 nedaleko od ulaza u Prelog iz smjera �akovca. Spušta se dalje na cestu koja vodi prema �toku i do županijske ceste u jeze-ro H� Dubrava.

� prvoj fazi planira se izgrad-nja spoja državne ceste D-20 kod �ndustrijske zone sa županijskom cestom koja prolazi uz Gospodar-sku zonu Sjever i ponovno držav-nom cestom D-20, na ulazu u Pre-log iz smjera �akovca.

�ainteresirani mogu dobiti uvid u podrobnosti tijekom traja-nja javne rasprave svakodnevno od 7 do 15 sati.

Prijedlog koncepcije po prvi put bit �e javno predstavljen na prvoj sljede�oj sjednici Gradskog vije�a.

Najavljeno je i predstavljanje �ak dva idejna rješenja izgradnje mrtva�nice i ure�enja groblja u Prelogu, kao i prijedlog rekon-strukcije Trga sv. Lovre u Cirkov-ljanu.

��ekuje se da �e u planu prora�una za 2009. godinu Grad predvidjeti odre�ena sredstva za realizaciju koncepcije prometnog razvitka, ali i druga dva projekta.

(D.Mihoci)

� petak 21. studenog održana je sve�ana osniva�ka skupština Dje�jega gradskog vije�a Grada �akovca.

S obzirom na to da su od ove godine na podru�ju Grada �akovca po�ela djelovati �etiri dje�ja foruma – tri �akove�kih osnovnih škola – “�maji�i” iz �. �Š, “�vjezdica” iz ��. �Š. “Smješko” iz ���. �Š i dje�ji forum “Sre�a” iz �Š Kuršanec, odlu�eno je da se forumi još bolje povežu me�u-sobno i s Gradskom upravom. Tako je došlo i do osnivanja ovog vije�a, �ijem �e se radu uskoro pridružiti i forum djece �Š �vanovec.

� Dje�je gradsko vije�e u�i �e po troje predstavnika iz svakog fo-ruma, me�u kojima �e biti izabran i

dje�ji gradona�elnik, a mališani �e imati pravo sudjelovati u sjednica-ma Gradskog vije�a i predlagati sve što bi za djecu Grada �akovca bilo dobro napraviti, odnosno što su uvi-djeli da Grad ve� dobro radi.

Cilj je potaknuti odrasle da još više �uju mišljenje mališana. Njima ovo omogu�uje Konvencija �N-a o pravima djeteta temeljena na �lan-ku 11. koji dozvoljava djeci da par-ticipiraju u radu lokalne zajednice, a prava djece ovom su prilikom u gradskoj vije�nici predstavili ma-lene predstavnice dje�jih foruma. �z predstavnike Grada i �lanova foruma, sjednici su se odazvali i svi ravnatelji �akove�kih osnovnih škola. (mn)

Povodom Me�unarodnog da-na djeteta u srijedu su polaznici Dje�jeg vrti�a “Dje�ja maštanja” iz Murskog Središ�a posjetila Gradsku upravu i porazgovarali s gradona�elnikom �osipom Do-brani�em.

Djeca su dobila odgovore na pitanja što je zapravo grado-na�elnik, je li to teško biti, kako dolazi na posao i mnogo drugo. �n pak im je strpljivo na sve od-

govorio i poželio da netko od njih jednog dana bude gradona�el-nik. Naglasio je kako Grad skrbi o djeci i da su upravo vrti�i me�u prioritetima gradskog �elništva, jer svi žele da djeca imaju dobar smještaj, logistiku i odgajatelje. Djeca pak su gradona�elniku pre-dala plakat na kojem je ispisano što ona žele i na što imaju pravo, te mu uputila poziv da ih obi�e u njihovom vrti�u. (S. Mesari�)

ga gradskog vije�a. Pokazalo se da je Krušelj s pravom postavljen za predsjednika i da �e pod njegovim vodstvom Dje�je gradsko vije�e raspravljati ne samo o dje�jim te-mama ve� i o ozbiljnim problemima koji se ti�u odraslih.

Predsjednik Dje�jega gradskog vije�a bio je izrazito direktan te je zahtijevao odgovore na mnoga pi-tanja zbog kojih gradona�elniku, kojemu su bila upu�ena, nije bilo nimalo lako.

- To nisu djeca, to su odrasli ljudi i ne razlikuju se puno po zahtjevi-ma od naših gradskih vije�nika, komentirao je Glavina nakon što je izrešetan pitanjima.

Predsjednika Dje�jega grad-skog vije�a zanimalo je kada �e napokon biti izgra�ena pješa�ko biciklisti�ka staza koja bi spojila Cirkovljan i Prelog, zanimao se za ogradu za koju se godinama obe�a-va da �e biti postavljena oko crkve u Cirkovljanu, a zanimalo ga je i zbog

�ega je preloška tvrtka “Hilding” otpustila 70 ljudi.

- Postavljanje nove ograde stvar je župe, Grad u tome može pomo�i, ali nikako pokrenuti cijelu stvar. Pješa�ko biciklisti�ka staza plani-ra se graditi, ali još ne znam to�no re�i kada, a što se otpuštanja ti�e, koliko je meni poznato, otpušteni su oni ljudi koji su u Hildingu bili zaposleni kao sezonski radnici. Mi danas živimo u kapitalizmu koji po-znaje samo dobit. Pitaj tatu što zna�i kapitalizam, odgovorio je Glavina, i pokušao objasniti djeci da su se u gradu Prelogu posljednjih godina jako trudili ulagati u ure�enje gos-podarskih zona i otvaranje novih radnih mjesta, kako bi njihovi rodi-telji imali gdje raditi.

Kada �e Draškovec dobiti sportsku dvoranu

� ime djece iz Draškovca pitanje gradona�elniku postavila je Marti-na Kobal koju je zanimalo ho�e li i

kada njihova škola i Draškovec dobiti sportsku dvoranu.

�dgovoreno joj je da bi se to moglo dogoditi za dvije - tri go-dine.

�ednog dje�aka iz Cirkovlja-na zanimalo je zašto nije do kraja ogra�eno igralište u �dencima, dok je zamjenik predsjednika Dje�jeg vije�a �osip Slavi�ek pitao za pomo� oko daljnjeg ure�enja prostora koje je dobila na korište-nje �druga mladih u �ukovcu.

Danas djeca, sutra odrasli ljudi

Dje�je gradsko vije�e ponov-no �e se sastati 3. prosinca u 17 sati u Gradskoj knjižnici u Prelogu gdje �e održavati redovite jedno-mjese�ne sastanke.

Na tom sastanku, osim Silvije Kosec, koordinatorice Dje�jega gradskog vije�a ne�e biti drugih odraslih jer djeca sama žele utvr-diti program svog djelovanja.

�a razliku od poodavno osno-vanog Vije�a mladih, koje je slabi-je aktivno od Dje�jega gradskog vije�a, barem sude�i po onome kako je po�elo, možemo o�eki-vati ozbiljnu aktivnost. Djeca su gradona�elniku ve� pokazala koliko mogu i da ne�e prezati pred postavljanjem i neugodnih pitanja. Stoga preporu�ujemo i Gradskom vije�u da se pripremi na dje�je vije�nike. �ni danas jesu djeca, ali ve� �e sutra biti odrasli ljudi. �ato bi bilo mudro uvažavati ih i s njima razgovarati kao sa sebi jednakima.

(D.Mihoci)

� želji da približe romsku kultu-ru široj javnosti, da povežu romske zajednice Me�imurja i Pomurja pu-tem kulturnih i sportskih doga�aja, Me�imurski savez sportske rekre-acije u suradnji s �drugom �oma Bajaša i Me�imurskom županijom, a uz izrazitu �inancijsku potporu ��, osmislili su i tijekom ove godi-ne proveli u djelo osebujan projekt “Stalno, održivo i kreativno o�uva-nje kulture i naslje�a �oma”.

� sklopu projekta vrijednog 90 tisu�a eura održan je prvi me�una-rodni Festival sportske rekreacije �oma, zatim izložba likovnih radova i tradicionalnih predmeta i instru-menata koje su izradili �omi, održan je i koncert na kojemu se moglo uži-vati u romskoj glazbi, prikazan je i dokumentarac o životu i kulturi me-

�imurskih �oma. Tako�er je održan susret me�imurskih i prekmurskih �oma, kao i prva nacionalna kon-ferencija na kojoj se raspravljalo o smanjenju nejednakosti u zdravlju romske populacije. Cijeli ovaj hvale vrijedan projekt zaklju�en je obja-vom knjige naslova “�z života �oma”. Knjiga je predstavljena novinarima u �etvrtak 20. studenog, a donosi fo-togra�ije i izvješ�a s aktivnosti koje su provedene u sklopu projekta. �na je osobito zna�ajna i vrijedna jer objavljuje podatke o povijesti i tradiciji �oma, o njihovim obitelj-skim prilikama i naporima koji se �ine kako bi �omi živjeli bolje. �a-nimljivo je i to što ova knjiga donosi iste podatke i za �ome u Sloveniji, a dijelom i �ome u Ma�arskoj.

(D.Mihoci)

K�D �van Musta� Kantor i caffe bar �ibica iz Svete Marije organi-ziraju manifestaciju pod nazivom “Prikaz svetomarskog kolinja”. �sta �e biti održana 29. studenog, u su-botu, na vanjskom i u unutarnjem prostoru Doma kulture u Svetoj Ma-riji. Po�etak je zakazan za 12 sati.

Prikaz kolinja na tradicionalni na�in popratit �e tamburaši i bogata po-nuda doma�ih jela i pi�a. �d 19 sati zapo�inje u prostorijama doma veli-ka fešta uz Limenu glazbu “Branko i prijatelji” i kulturno umjetni�ki pro-gram doma�eg kuda, a tu je friška kolinjska ve�era. (A. Fuš)

O�UVANJE kulture i naslje�a

Približili Rome Romima

Oni su osmislili i ponijeli glavni teret realizacije projekta

OVE SUBOTE u Svetoj Mariji

Prikaz tradicionalnog kolinja

PRELOG izradio koncepciju prometnog razvitka

Sjeverna obilaznica spas od prometnog kolapsa

Oko Preloga planira se izgraditi prometni prsten

ME�UNARODNI DAN djeteta u M. Središ�u

Djeca posjetila gradona�elnika

U SKLOPU projekta “�akovec - grad prijatelj djece”

Osnovano Dje�je gradsko vije�e

foto: vijece djeca 06

Na osniva�koj skupštini bile su i predstavnice Dje�jeg foruma “Smješko”

OVRHE Op�ine Gori�an

Tko ne�e milom, platit �e silom

NA ME�UNARODNI DAN dje�jih prava u Prelogu konstituirano Dje�je gradsko vije�e

Prvi predsjednik Petar Krušelj

Petar Krušelj i Josip Slavi�ek s gradona�elnikom (slijeva nadesno)

DOBRO JE ZNATI25. studenog 2008. 9

25. studenog 2008.10 KROZ ME�I�URJE

�nato� svim problemima, u �rehovici su uspjeli staviti pod krov novi Sportsko - vatrogasni objekt veli�ine 670 kvadrata u koji je samo u ovoj godini uloženo 750 tisu�a kuna.

- Da bismo kompletno uredili ovaj objekt, potrebno nam je još oko 2 milijuna kuna. Nastojat �emo u�initi sve kako bismo ga što prije stavili u funkciju jer su, primjerice, naši nogometaši sada smješteni u kontejnerima, isti�e Franjo Bukal, na�elnik op�ine �rehovica.

� Podbrestu op�ina �rehovica gradi objekt od 750 kvadrata. �adi se o Domu kulture i vatrogasnom spremištu.

- Tu smo s radovima došli do pod plo�u. �aspisali smo natje�aj za izradu krovišta i odabrali izvo�a-�a radova. �brtni�ka zadruga taj �e posao obaviti za iznos od 856 tisu�a

kuna. Nadamo se da �emo imati lije-po vrijeme i da �emo do Boži�a i taj objekt staviti pod krov i da �e nam do tada Ministarstvo kulture ispla-titi dio potrebnog novca za ovu inve-sticiju. �sto tako o�ekujemo potporu Županije. Moram kazati da smo do sad u ovaj objekt utrošili preko 600 tisu�a kuna, kazao je Bukal.

Na�elnik poziva sugra�ane da podmire sve svoje obaveze koje se ti�u komunalne i grobne naknade jer i o prilivu tih sredstava ovisi napre-dovanje navedenih dviju kapitalnih investicija. Dug doma�instava na ime naknada iznosi oko 170 tisu�a kuna. �z op�ine pozivaju dužnike da, uko-liko nisu u stanju cijelo dugovanje podmiriti, odmah do�u dogovoriti obro�nu otplatu duga. Na�elnik Bu-kal upozorava da �e op�ina, zatreba li, posegnuti za nepopularnom mje-rom ovrhe. (D.Mihoci)

Dvanaest predlaga�a poslalo je osamnaest prijedloga mogu�ih laureata javnih priznanja koja Grad Prelog dodjeljuje na sve�anosti u povodu proslave Dana grada.

� njima je u dva navrata ra-spravljalo Povjerenstvo i na koncu Gradskom poglavarstvu Preloga predložilo da ove godine nagradi sedam osoba i jednu tvrtku.

Prijedlog je da se Grb grada Preloga dodjeli tvrtki LPT, zatim �vanki Novak iz Preloga i njenu su-mještaninu Mati Kljai�u. Tako�er se predlaže da se Plaketa grada Preloga dodijeli Petru Novaku iz Preloga, Stjepanu Soka�u iz �po-rovca, �osipu Glavini iz Cirkovlja-na, Stjepanu Matja�i�u iz Draškov-ca i Krešimiru Glavini iz Preloga.

�ako je bilo i prijedloga za dodjelu nagrade za životno djelo, ona ove godine ne�e biti uru�ena.

Poglavari su razmotrili prijed-log Povjerenstva i s njim se složili, ali �e kona�nu odluku o mogu�im laureatima donijeti Gradsko vije-�e.

- �ve je godine zaista bilo pu-no prijedloga, mnogi su ih dostav-ljali bez ikakva obrazloženja, što nije dobra praksa. To, naravno, nije prihvatljivo pa ubudu�e takve pri-jedloge Povjerenstvo ne�e uzimati u obzir. Kako bismo olakšali rad Povjerenstvu, morat �emo razmi-sliti i o novim kriterijima dodjele priznanja, ali i rada Povjerenstva, rekao je gradona�elnik Glavina.

(D.M.)

Na 55. sjednici �p�inskog poglavarstva op�ine Nedeliš�e, održanoj prošli utorak, �lanovi Poglavarstva utvrdili su prijed-log prora�una op�ine Nedeliš�e za 2009. godinu.

Nakon održanih sastanaka s predsjednicima vije�a mjesnih odbora op�ine Nedeliš�e, izvrše-ne su korekcije te je predvi�en prora�un od 30,123.500 kuna.

�a potrebe predstavni�kih i izvršnih tijela, mjesnih uprava i samouprave planirano je preko 14 milijuna kuna, od �ega za po-trebe programa jedanaest mje-snih odbora nešto manje od 10

milijuna kuna. Sredstva u iznosu od 4,5 milijuna kuna planirana su za rad �pravnog odjela za komunalne djelatnosti i gospo-darstvo za idu�u godinu, dok se za društvene djelatnosti planira nešto više od 6 milijuna kuna. �a potrebe �pravnog odjela za �inancije planirano je preko 5 milijuna kuna.

�z prijedlog prora�una za 2009. utvr�en je i prijedlog od-luke o njegovom izvršenju te prijedlog procjene prora�una za 2010. i 2011. godinu.

Donesen je prijedlog odluke o izmjenama i dopunama prostor-

nog plana op�ine ograni�enog sadržaja, zbog korekcije granice gra�evinskog podru�ja katastar-ske op�ine Nedeliš�e po zahtjevu stranke radi pogreške kod utvr-�ivanja vlasništva te odre�ivanje lokacije reciklažnog dvorišta za gra�evni otpad.

�tvr�en je i prijedlog izmjene i dopune detaljnog plana ure�e-nja sjevernog dijela naselja Nede-liš�e “Mesap” i S�C-a “Sjever”, za što �e se od 26. studenog do 11. prosinca održati javna rasprava i javno izlaganje. �zmjenama se utvr�uju prostori za smještaj no-ve �snovne škole te Turisti�ko –

sportsko - rekreativnog parka “Trate”. Na sjednici Poglavarstva prihva�en je prijedlog odluke o prodaji nekretnine Društvenog doma s dvorištem u Macincu. S obzirom na to da se prostor ne koristi za društvene namjene te su potrebna znatna ulaganja u njegovo ure�enje, sukladno zahtjevu Vije�a Mjesnog odbora Macinec, zaklju�eno je da se pro-da putem natje�aja po po�etnoj cijeni od 143.387 eura, odnosno 1,025.217 kuna, dok �e se dobi-vena sredstva utrošiti na druge projekte u Macincu.

(H. �e�ar)

Vije�nici Donjeg Vidovca na svojoj su sjednici donijeli odluku da vrijednost boda za komunal-nu naknadu u idu�oj godini ostaje ista, 25 lipa za metar kvadratni. Sukladno zakonskim odredbama, donesena je odluka o zbrinjava-nju gra�evinskog otpada. �sti �e se mo�i deponirati sjeverno od Donjeg Vidovca na nekadašnjoj deponiji še�erne repe, prostor �e se ograditi, a deponiranje �e se vr-šiti uz kontrolu. Pred vije�nicima se našlo izvješ�e Državne revizije u kojem nije bilo ni jedne primjed-be vezane uz �inancijska izvješ�a i tijekove. Višak prihoda iz pret-hodne godine u visini 680.628 kuna bit �e raspore�en za sana-ciju asfalta i kupnju gradilišta za

izgradnju nove školske zgrade. �p�ina Donji Vidovec raspisat �e natje�aj za obavljanje dimnja�ar-skih poslova na podru�ju op�ine.

Na aktualnom satu sjednice na�elnik �osip Grivec dao je vi-je�nicima važne informacije za op�inu. Vezano uz novu školsku zgradu, re�eno je da je u tijeku izrada projektne dokumentacije te je izvršena geodetska izmjera. Kupljene su nekretnine na kojima �e se urediti parkiralište pokraj groblja. �d aktualnosti još valja iz-dvojiti radove na ure�enju Doma kulture, radove na parcelaciji po-duzetni�ke zone te ugovor koji je potpisan s Fondom za regionalni razvoj o izgradnji cestovne infra-strukture u zoni. (A. Fuš)

� nazo�nosti �adranke Kosor, ministrice branitelja, me�ugenera-cijske solidarnosti i obitelji, Domu za nezbrinutu djecu u Nazorovoj ulici u �agrebu uru�ene su brojne materi-jalne donacije.

Me�u donatorima bile su i dvije braniteljske zadruge iz Me�imurske županije, �iji su predstavnici bili na prigodnoj sve�anosti.

Braniteljska zadruga “Mura” iz Murskog Središ�a (na snimci je nje-

zin predsjednik Stjepan Tarandek), domu “u Nazorovoj” podarila je pola tone svježih jabuka, dok je Branitelj-ska zadruga Farmer iz Gori�ana da-rovala pedeset pari cipelica te klupu koju su izradili sami branitelji za-drugari. �sim osoblja doma, me�i-murskim braniteljima zadrugarima zahvalila je i ministrica Kosor, usput pohvalivši Me�imurce kao ljude koji redovito pomažu i razumiju tegobe ljudi i djece. (S. Mesari�)

ODRŽANA SJEDNICA OV-a Donji Vidovec

Višak prihoda za sanaciju asfalta i kupnju zemljišta za novu školu

Me�imurski branitelji za djecu u Nazorovoj

U OP�INI OREHOVICA uspjeli staviti pod krov dva kapitalna objekta

Gra�ani pozvani da plate dugovanja, jer svaka je kuna bitna

JAVNA PRIZNANJA Grada Preloga

Od osamnaest mogu�ih laureata izabrano njih osam

POGLAVARSTVO op�ine Nedeliš�e predložilo prora�un

Za idu�u godinu predvidjeli 30 milijuna kuna

25. studenog 2008. 11KROZ ME�I�URJE

Program gradnje objekata i ure-�aja komunalne infrastrukture te program održavanja komunalne infra-strukture za 2009. godinu utvr�en je prošli utorak na sjednici Poglavarstva op�ine Nedeliš�e.

Programom gradnje objekata i ure�aja komunalne infrastrukture obuhva�ene su javne površine, neraz-vrstane ceste, groblja, javna rasvjeta, opskrba pitkom vodom te odvodnja i pro�iš�avanje otpadnih voda. Prora-

�unom su za te potrebe predvi�ena sredstva u ukupnom iznosu od 12,3 milijuna kuna, od �ega se iz komunal-nog doprinosa osigurava 367 tisu�a kuna. �d toga se za rekonstrukciju dijela �lice maršala Tita u Nedeliš�u predvi�a nešto manje od 3 milijuna ku-na, za gradnju novih cesta 3,6 milijuna kuna, dok se za javnu rasvjetu predvi-�a 589 tisu�a kuna. �a opskrbu pitkom vodom predvi�a se preko milijun kuna, dok se za objekte i ure�aje za odvodnju

otpadnih voda predvi�a nešto više od 3,5 milijuna kuna, od �ega 2 milijuna kuna za nastavak izgradnje kanalizaci-je u naseljima Puš�ine, Gornji Hraš�an, Dunjkovec i Pretetinec.

�a program održavanja komu-nalne infrastrukture u 2009. godini u svim naseljima op�ine Nedeliš�e pred-vi�ena su ukupna sredstva u iznosu od 1,9 milijuna kuna, a potrebna sredstva osigurat �e se iz sredstava prora�una i komunalne naknade. (H. �e�ar)

�lanovi više udruga op�ine Belica udruženim su snagama u subotu or-ganizirali radnu akciju ure�enja druš-tvenog doma. �dazvao se velika broj

�lanova udruga Limene glazbe Belica, dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, �lanova K�D-a Belica, udruge umirovljenika, Me�imurske udruge

POGLAVARSTVO op�ine Donja Dubrava

Novi natje�aj za dimnja�ara

Na�elnik op�ine Marijan Varga informirao je pogla-vare o aktualnostima. S vlasnikom tvrtke “Betex” do-govoreno je da op�ina bude nositelj projekta izgradnje poslovno - trgova�kog centra na prostoru stare škole, a da se Betexu osigura prostor do 450 kvadrata. �držan je sastanak s na�elnikom PP-a Prelog �dravkom Kola-ri�em vezano uz pojavu droge na podru�ju op�ine te ošte�enje stupi�a oko crkve. Na završnoj koordinaciji za izgradnju novog vrti�a preuzeti su radovi uz obvezu dovršenja vanjskog ure�enja i postavljanje parketa. Do-vršenje ostalih radova o�ekuje se do kraja studenog.

Prihva�ena je izrada procjene ugroženosti i plan zaštite spašavanja, uzimaju�i u obzir veli�inu teritorija op�ine, broj stanovnika, materijalna dobra te ostale �imbenike. Cijena pripreme i izrade cjelokupne do-kumentacije iznosi 12 tisu�a kuna plus PDV, a izrada je povjerena tvrtki “Nw-wind” d.o.o. iz Varaždina. Na sjednici je prihva�en aneks ugovora za izradu detaljnog plana ure�enja Gospodarske zone Sjeveroistok. Detalj-ni plan izra�uje Arhitekt - atelje, a u me�uvremenu je na snagu stupio novi �akon o prostornom ure�enju koji je znatno proširio i proceduru i obim potrebnih radova. Pove�anje iznosi 24.247,50 kuna, a ukupno �e izrada detaljnog plana op�inu koštati 103 tisu�e kuna.

�dbor za raspisivanje natje�aja, odabir najboljih ponuda te nadzor i prijem izvršenih radova predložio je najpovoljniju ponudu za dodjelu koncesije za obavljanje dimnja�arskih poslova na podru�ju op�ine. Najpovolj-niju ponudu dao je Dimnja�arski obrt Fišter iz Sivice, a godišnja koncesija iznosi 7 tisu�a kuna. � me�uvreme-nu je došlo do vlasni�kih promjena kod pravnog subjek-ta, pa je koncesija dana samo na dva mjeseca, a op�ina �e raspisati novi natje�aj. Na godinu dana produžen je ugovor �an�ec centru iz Donje Dubrave za obavljanje pogrebnih usluga. �elnici op�ine isti�u da je potrebno što prije oformiti zajedni�ki pogon za �etiri donjome-�imurske op�ine za pogrebne usluge.

�d strane Pre-koma stigao je dodatak ugovora kojim �e Grad Prelog putem spomenutog poduze�a osigurati op�ini korištenje reciklažnog dvorišta na lokaciji Gospodarska zona sjever Prelog parcela GKP-a Pre-kom. �p�ina Donja Dubrava ne�e imati dodatne troškove za izgradnju reciklažnog dvorišta, a ovakav je dodatak ugovora prihva�en.

Županijskoj upravi za ceste predlaže se u idu�oj godini temeljita obnova ceste prema Kotoribi od �agre-ba�ke ulice do Mlina jer postoje udubljenja, potrebno je izvršiti rekonstrukciju krivine i izgraditi pješa�ko biciklisti�ku stazu. (A. Fuš)

Pred kotoripskim poglavarima našao se nacrt pro-ra�una op�ine za 2009. godinu. Na�elnica Blaženka �vo-šec nazvala ga je prora�unom želja, a planirani prihodi o�ekuju se nešto manje od 13 milijuna kuna. Tri miliju-na kuna pomo�i o�ekuje se iz državnog i županijskog prora�una, 2,5 milijuna su prihodi od poreza, 2 milijuna o�ekuju se od prodaje poljoprivrednog i gra�evinskog zemljišta, 1,5 milijuna kuna jesu administrativne pri-stojbe, 2 milijuna kuna je višak prihoda iz 2008. godine, dok se 2 milijuna kuna odnosi na kreditno zaduživanje vezano uz program ��B-a za asfaltiranje nerazvrstanih cesta. � prora�unu �e još biti rasprave na sjednicama Poglavarstva, a kona�nu odluku o prihva�anju donijet �e �p�insko vije�e. Na sjednici je re�eno da �e op�ina Kotoriba Ministarstvu poljoprivrede kandidirati iz-gradnju kanalizacijske mreže u ulici Alojzija Stepinca u iznosu od 400 tisu�a kuna.

� Kotoribi se etapno izgra�uje kanalizacijski su-stav, a na red je došla ulica Pavleka Miškine. Me�imur-ske vode provele su javni natje�aj te je prihva�en spo-razum izme�u op�ine i Me�imurskih voda o ure�enju me�usobnih odnosa o �inanciranju radova i realizaciji projekta. Dionica je duga 391 metar, vrijednost radova je 368.700 kuna, a s 50 posto su�inancirat �e ih Fond za regionalni razvoj. � op�ini o�ekuju i �inancijsku potpo-ru Hrvatskih voda koje su i do sad sudjelovale u izgrad-nji kanalizacije. �adovi su zapo�eli ovih dana.

Poglavarstvo Kotoribe odlu�ilo je raspisati natje-�aj za dodjelu studentskih stipendija. Stipendije mogu ostvariti studenti koji polaze redovni studij na višim i visokim školama, odnosno fakultetima od druge godi-ne studija na više i imaju prosjek ocjena 2,50, a �iji ro-ditelji imaju prebivalište na podru�ju op�ine najmanje pet godina prije objave natje�aja. Molbe s potrebnom dokumentacijom treba dostaviti na adresu �p�ine Kotoriba do 12. prosinca. � prošloj akademskoj godini op�ina je imala dvije stipendistice, dok �e se u ovoj go-dini dodijeliti još �etiri stipendije. Visina stipendije za studij u �akovcu, Varaždinu i Koprivnici je 300 kuna, a za ostale gradove 500 kuna.

�koliko dozvole vremenski uvjeti, ve� ove godine krenut �e se s izgradnjom pješa�ko biciklisti�ke staze u dijelu ulice Kralja Tomislava. � prvoj fazi uredit �e se dionica od Kolodvorske ulice do Stjepana �adi�a, pa je za taj dio raspisan natje�aj. Pristiglo je pet ponuda, od kojih je najpovoljnija bila ponuda �brta Blažon iz Murskog Središ�a. �ni �e radove obaviti za 257.757,94 kune. Polovi�an iznos su�inancirat �e Županijska upra-va za ceste.

� ovoj godini je op�ina za potrebe Hrvatskoga Cr-venog križa - GDCK� uplatila 3.500 kuna. Na prijedlog Miljenka Fuša odlu�eno je da se još isplati 4 tisu�e kuna, koliko je prema zakonskoj regulativi potrebno pla-titi. Na objavljeni natje�aj za idejno rješenje spomen - obilježja svim Kotorip�anima koji su umrli, poginuli i nestali pristigle su dvije ponude, ali nepotpune i ne zadovoljavaju uvjete natje�e. Stoga je odlu�eno da se po�etkom idu�e godine raspiše novi natje�ej za spo-men - obilježje koje �e biti na oproštajnom trgu mjesnog groblja.

�p�ina Kotoriba �e u suradnji s Turisti�kom za-jednicom povodom boži�no - novogodišnjih blagdana izraditi razglednice. Štampat �e se 4 tisu�e komada, a po dva primjerka mještani �e dobiti besplatno uz Koto-ripski vjesnik. Tisak �e odraditi tvrtka “Georg” po cijeni od 0,84 kune za jednu razglednicu. (A. Fuš)

Dimnja�ar dostavio popis neplatiša

Na posljednjoj sjednica Poglavarstva Kotoribe na�elnica Blaženka �vošec izvijestila je poglavare da je dimnja�ar Željko Srbrnjak dostavio popis do-ma�instava koja ne pla�aju dimnja�arske usluge ili pak ga ne puštaju u ku�u kako bi izvršio �iš�enje. � koliko je takvih doma�instava rije�, nije znala preci-zirati jer još nedostaju neki podaci. Poglavari su dali zeleno svijetlo da koncesionar pokrene sve zakonske postupke u suradnji s nadležnim inspekcijama i ko-munalnim redarom. �elnici op�ine smatraju da im je najvažnije da se usluge �iš�enja obavljaju uredno i kvalitetno zbog sigurnosti mještana. Što se ti�e s kašnjenjem uplate za koncesijsku naknadu, poglavari su dimnja�aru Željku Srebrnjaku dali rok do kraja go-dine da pomiri sve obaveze prema op�ini. (A. Fuš)

POGLAVARSTVO op�ine Kotoriba

Op�ina dodjeljuje Op�ina dodjeljuje još �etiri stipendijejoš �etiri stipendije

Nikolina Fuš Zvošec, prof., �lanica Poglavarstva i pred-sjednica Povjerenstva za stipendije

UTVR�EN PROGRAM gradnje i održavanja komunalne infrastrukture

Za ceste, javnu rasvjetu i kanalizaciju predvi�eno 12,3 milijuna kuna

Za gradnju novih cesta u idu�oj 2009. godini predvi�ena su sredstva od 3,6 milijuna kuna

URE�ENJE društvenog doma Belica

Zajedni�ka radna akcijaza proizvodnju merkantilnog krumpi-ra i drugih udruga, kako bi iz dvorane izvezli velike naslage šljunka. Naime, to je mogu�e samo ru�nim radom jer su vrata preuska za strojeve, trebalo je iz dvorane izvesti stotine i stotine ta�ki šljunka, kako bi se dobila ravna površi-na. Dvorana Društvenog doma u Belici služila je kao kino te imala koso gledali-šte, a nova �e dvorana imati ravan pod,

pogodniji za sva planirana doga�anja. � akciju ure�enja Društvenog doma na svoj su se na�in uklju�ile i �asne sestre, koje su za sve sudionike radne akcije priredile doma�e kobasice. Na�elnik op�ine �vonimir Taradi, koji je i organi-zator akcije, na kraju je zahvalio svima na pomo�i, rekavši da su ovom akcijom doprinijeli da ure�enje doma bude jefti-nije za dvadesetak tisu�a kuna. (�Š)

Dio �lanova udruga koji su se odazvali na akciju ure�enja domaDio �lanova udruga koji su se odazvali na akciju ure�enja doma

25. studenog 2008.12 KROZ ME�I�URJE

��enici povijesne grupe �Š Šen-kovec ove godine rade na projektu “��enje o ljudskim pravima na pri-mjeru holokausta“ u sklopu kojeg �e 27. sije�nja idu�e godine otvoriti mali muzej holokausta u kabinetu škole.

� muzeju �e biti prikazana sudbina Židova u Drugom svjet-skom ratu, s posebnim naglaskom na problemu ljudskih prava. Cen-tralni dio muzeja bit �e lanci sa-stavljeni od 100.000 spajalica. Svaka spajalica predstavlja jednu žrtvu nestalu u paklu holokausta. ��enici ve� dva mjeseca prikuplja-ju spajalice i do sad su ih skupili oko 50.000. �z pomo� bloga na �nternetu (http://pg-senkovec.blog.hr/) akcija skupljanja širi se Hrvatskom. Tako spajalice sti-žu iz Kutine, Lekenika, �agreba,

Slavonskog Broda, Splita i drugih mjesta.

� akciji aktivno sudjeluje i �konomska škola �akovec koja uz podršku ravnateljice skuplja spaja-lice za muzej. ��enici �TS �akovec i �Š Šenkovec i posebno �e obilježiti Dan �ovjekovih prava (10. prosinca) i tom �e prilikom lancima spajalica okružiti neku kulturno - povijesnu znamenitost �akovca (vjerojatno pala�u Staroga grada ili Dom sindi-kata – ovisno o broju spajalica koji skupe).

� petak 29. studenog s po�et-kom u 19 sati u prostorijama vi-je�nice �p�ine Šenkovec Miljenko Hajdarovi�, prof. povijesti i voditelj povijesne grupe, održat �e preda-vanje “�zrael - prošlost i sadašnjost“ u sklopu kojeg �e i predstaviti pro-jekt.

� petak 21. studenog u Do-njem Kraljevcu održana je sve�a-nost u povodu dovršetka ure�enja Ludbreške ulice, odnosno glavne prometnice kroz mjesto u pravcu Preloga. Sama je sve�anost bila kratka, a prva je u nizu sve�ano-sti dovršetka pojedinih dionica ure�enja cesta i ulica u mjestima op�ine Donji Kraljevec.

Na�elnik op�ine �latko Hor-vat u svojem je govoru istaknuo da je sad Ludbreška ulica u potpu-nosti rekonstruirana, uz izgrad-nju kanalizacije te novi kolni�ki i biciklisti�ki trak, kao i nogostup za pješake s obje strane ulice po cijeloj dužini. Na taj je na�in dobi-vena velika sigurnost u prometu kroz mjesto, a sigurnost su dobili i biciklisti i pješaci.

Cijelio posao stajao je ukupno s izgradnjom kanalizacije oko 5 milijuna kuna, a samo ure�enje i rekonstrukcija ceste u dužini nešto manjoj od dva kilometra, oko 3 milijuna kuna. Sredstva su osigurana iz programa ��B ��, uz

Na užem podru�ju op�ine Sveti �uraj na Bregu zapo�eli su radovi na izgradnji odvodnje oborinskih voda te rekonstrukciji postoje�eg i dogradnji novoga magistralnog i sekundarnog voda. � sklopu �ita-vog projekta ugradit �e se kanali-zacijske cijevi za odvodnju fekalnih voda s doma�instava. Gradilište su u srijedu obišli op�inska na�elnica Dragica Vugrinec, direktor Me�i-murskih voda mr. �osip �or�ec i ravnatelj Ž�C-a �oran Šari�, koji su

izrazili zadovoljstvo što su radovi po�eli i što �e njihovim dovršenjem nestati problemi s oborinskim vo-dama. �sto tako je ustvr�eno kako �e se ovim zahvatom riješiti opskr-ba vodom ovog dijela Me�imurja.

�adovi obuhva�aju dužinu od 400-tinjak metara te ugradnju cije-vi pro�ila Fi 300 i proširenje kolnika za pedesetak centimetara. � �inan-ciranju sa 70 posto iznosa sudjeluju Me�imurske vode i s 30 posto Me�i-murske vode. (sm)

pomo� Ministarstva regionalnog razvoja koje je osiguralo 1,2 mili-juna za ure�enje ceste. Županijska uprava za ceste osigurala je 1,1 milijun kuna, a Fond regionalnog razvoja 850.000 kuna.

Na�elnik op�ine �latko Horvat istaknuo je ponovno da je rekon-

strukcija i ure�enje ceste rezultat ulaganja države u op�inu od 47 mi-lijuna kuna za izgradnju kanalizaci-je, s tim da Hrvatske vode ulažu još 10,2 milijuna kuna, a sama op�ina Donji Kraljevec 12,2 milijuna kuna, te zahvalio premijeru i ministrima pojedinih ministarstava na pomo�i.

Župan Me�imurske županije tako�er je zahvalio Ministarstvu regionalnog razvoja, te Ministar-stvu poljoprivrede i vodnoga gos-podarstva na pomo�i, istaknuvši da se u Me�imurju gradi jedna europska Hrvatska.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede �dravko Krmek naglasio je da se ulaže u razvoj kraja, a kako bi ljudi ostali ovdje i zapošljavali se. - Nama je cilj da svi vi ostanete ovdje, rekao je �dravko Krmek, uz napomenu da �e se prema novom zakonu koji je pred donošenjem još više ulagati u regionalni razvoj. �n je stoga zamolio sve dužnosnike kako op�inske, tako i županijske da prirede kvalitetne programe na osnovu kojih �e dobiti poticajna sredstva. Sve�anosti otvorenja nazo�ila je i ravnateljica u Mini-starstvu regionalnog razvoja Ka-tica Miškovi�, te dožupan Mladen Križai�, kao i na�elnici i gradona-�elnici susjednih op�ina.

(�Š)

Predsjednik Gradskog vije�a �van Le�ek na sjednici Gradskog po-glavarstva gradona�elniku �osipu Dobrani�u i poglavarima postavio je nekoliko pitanja u vezi s Dje�jim vrti�em “Masla�ak”, s osvrtom na zaklju�ke s posljednjih sjednica Po-glavarstva i Vije�a.

- Što je u�injeno, jesu li nepra-vilnosti otklonjene, kakvo je po-slovanje vrti�a nakon što je Grad za isplatu pla�a posudio 36 tisu�a kuna, pitao je Le�ek.

- �dnos s ravnateljicom je loš i u vrti�u se politizira. Treba ga o�isti-ti od politikanstva. Mene se ima za budalu, jer ništa ne znam o stanju u vrti�u, a mi se svi borimo da pomo-gnemo. �vako više ne ide, vidno ljut rekao je gradona�elnik Dobrani�.

Na to je Le�ek ustvrdio kako su problemi u vrti�u zapo�eli s bivšim gradona�elnikom Klennertom.

- Želimo vrti�u pomo� i sura�i-vati, ali iz vrti�a ne dolazi ni malo dobre volje. �vakvo ponašanje je nerazumljivo.

Gradona�elnik Dobrani� je na-glasio kako je ravnateljici �admili Baljak predložio da podnese ostav-ku, a isto to i Mariju Nereru, pred-sjedniku �pravnog vije�a vrti�a.

- �a imam rješenje za vrti�, ali ne s ovom ravnateljicom i ovim �prav-nim vije�em. Na odgovornost �emo pozvati �pravno vije�e i ravnate-ljicu i, ako se nakon toga stanje ne popravi, tražim smjenu i ravnate-ljice i Vije�a. � sve to još ove godine,

energi�an je bio Dobrani�, dodavši kako �pravno vije�e u ovom sasta-vu uop�e nije legitimno.

Samostalni su samo kad se troši

� �inancijskom stanju u vrti�u izvijestila je Marija Kralji�, vodite-ljica �dsjeka za �inancije i prora�un u Gradskoj upravi.

- Do 11. studenog ukupan ma-njak u Dje�jem vrti�u “Masla�ak” iznosi 129.399,44 kune. �vog trenut-ka na žirora�unu je 71.584,01 kuna, što nije dovoljno za isplatu pla�a, premda se nadam kako �e roditelji do�i platiti obveze, pak �e se za pla�e skupiti, izvijestila je Kralji�.

Tajnik grada Miljenko Štefani� izvijestio je kako je vrti� pitanje otplate namještaja riješio na na�in da �e se svaki mjesec isplatiti po pet tisu�a kuna. Poglavarka Nada Žilavec zatražila je da ravnateljica izradi plan rada i �inancijski plan, a dona�elnik Dražen Srpak pak je predložio da se “ekipi vrti�a” pruži još jedna šansa.

Bilo je još rije�i o nerazumnom odnosu ravnateljice i �pravnog vije-�a prema svom vlasniku i osniva�u, Gradu Mursko Središ�e, i njegovom �elništvu, a zaklju�ak Poglavarstva

je Le�ekovo razmišljanje da treba na-praviti potpunu analizu poslovanja, te donijeti projekciju za naredno raz-doblje (broj djece, broj djelatnika ...) .

�er, kako je unisono ustvr�eno: oni (vrti�ko vodstvo) su samostalni samo kada treba trošiti. �van Le�ek je poglavarima i novinarima podije-lio svoje o�itovanje na tri napisane stranice, gdje na kraju piše kako njemu nije cilj ni�ija smjena, nego kvalitetan rad i odnos prema djeci.

(S. Mesari�)

- Gradona�elnik Grada Mursko Središ�e na adrese 204 poduzetnika i obrtnika, te mjesnim odborima, �la-novima Poglavarstva i Vije�a poslao je anketni list u vezi s Poduzetni�kom zonom Jug u Murskom Središ�u.

Na njegovu veliku žalost, do sada mu je vra�eno tek nešto više od deset ispunjenih anketnih lista.

Dobrani� poziva sve koji su dobili upitnik da budu toliko vrijedni da od-govore na njega i vrate ga u Gradsku upravo,jer o anke� zavisi mnogo toga. Osobito glede gospodarstva i radnih mjesta, što se u Murskom Središ�u, �esto puta smatra najvažnijim za ra-zvoj sredine i mladih u njoj.

(sm)

Poslovanje Turisti�ke zajednice Grada Mursko Središ�e bila je to�ka dnevnog reda 8. sjednice Gradskog poglavarstva Grada Mursko Sredi-š�e.

�lan Poglavarstva zadužen za turizam �latko Bek pripremio je brojne materijale s potpisima pred-sjednice Mihele Trajber Ban, a pred poglavare je iznio niz ohrabruju�ih podataka.

- Najve�i problem dugovanja, vezan uz novogodišnji program Boris Kosmach Shov, od 56 tisu�a kuna riješen je.

�iješio sam i sanaciju, odnosno otplatu i drugih dugovanja, te mo-gu re�i kako �e Turisti�ka zajedni-ca do kraja godine, što se �inancija ti�e, biti na �istoj ništici (0), ozarena lica naglasio je Bek, nakon �ega su uslijedile kolegijalne �estitke osta-lih poglavara i predsjednika Vije�a �vana Le�eka, koji je naglasio kako

�itava ova “akcija” za cilj nije ima-la kazniti Mihaelu Trajber Ban, jer oni koji rade volonterski ne smiju biti kažnjeni, ali �e biti upozoreni na nepravilnosti u radu. Bek je rekao kao treba što prije sazvati sjednicu i izabrati novo Turisti�ko vije�e.

Poglavarstvo je prihvatilo Be-kov prijedlog te je donijelo odluku da se u sije�nju idu�e godine izabere novo Turisti�ko vije�e, kako bi Tu-risti�ka zajednica mogla djelovati kako treba i kako se od nje o�ekuje.

Na Le�ekov prijedlog odlu�eno je da se, kao u nekim drugim grado-vima, na Badnjak ljudima podijele besplatne pržene ribice.

Kako je za programe u prosincu predvi�eno potrošiti 20 tisu�a kuna

i kako T� ne�e biti organizator niti nositelj priredbi, poglavari su odlu-�ili da uz pomo� vije�nika prirede odre�ene programe. �z ribice na Badnjak, gra�ani �e Novu godinu mo�i do�ekati u središtu grada uz živu glazbu, ali bez vatrometa. Bek je rekao kao �e do�ek biti bolji nego ikada do sada i sa samo 20 tisu�a kuna. Vrlo znakovitom porukom je na to usko�io poglavar Damir Ci-lar rekavši: - Ako ne budemo znali kako potrošiti te novce, pozovemo Mihaelu.

�z priredbe na Badnjak i Silve-strovo, u gradu �e biti još nekoliko kulturno - glazbenih priredbi, ali bez sudjelovanja Turisti�ke zajed-nice. (S. Mesari�)

Tome Masarika 17/2 . �akovec . T 040 310 063radno vrijeme . 09.00 � 20.00 . subotom do 15.00 sati

www.oxifatcentarcakovec.hr

za estetsku korekciju tijela . SPA zona . masaženjega ruku i nogu by Catherine nails

estetsko oblikovanje tijela aparatima vrhunske tehnologije tvrtke Oxiline, smanjuje obujam za 2�3 konfekcijska broja

u jednoj kuri . besplatne konzultacijenutricionisti�ko pra�enje. depilacija . šminkanje

HOT STONE MASAŽA

DODIR JESENI (peeling i zagrijavaju�i biljni pakung od �okolade,

masaža lica i vlasišta)

TRETMAN LICA S WASH OF MASKAMA

od 25.11. � 01.12. 2008.

OŠ Šenkovec

Predavanje “Izrael - prošlost i sadašnjost”

OP�INA Sveti Juraj na Bregu

Problem oborinskih voda odlazi u povijest

TURISTI�KA ZAJEDNICA Murskog Središ�a

Ribice na Badnjak, živa mužika na Silvestrovo

Zlatko Bek sredio je stanje u Turisti�koj zajednici

DONJI KRALJEVEC

Završeni radovi u Ludbreškoj ulici

Na�elnik op�ine Zlatko Horvat, dožupan Mladen Križai�, državni tajnik Zdravko Krmek, ravnateljica u Ministarstvu regionalnog razvoja Katica

Miškovi�, župan Josip Posavec (slijeva nadesno)

POGLAVARSTVO MURSKOG SREDIŠ�A o katastrofalnom stanju u Dje�jem vrti�u “Masla�ak”

Smijeniti ravnateljicu i Upravno vije�e

- Ovako više ne ide. Tražim smjene, odlu�an je gradona�elnik Josip

Dobrani�

Slab interes za Poduzetni�ku zonu Jug

25. studenog 2008. 13KROZ ME�I�URJE

Sredinom studenog završena je sezona za razgledavanje i obi-lazak Centra za posjetitelje u Kri-žovcu, koji djeluje u sklopu �avne ustanove za upravljanje zašti�e-nim prirodnim vrijednostima na podru�ju Me�imurske županije.

Prema rije�ima Siniše Goluba, idejnog za�etnika Centra, od 25. travnja ove godine, kada je cen-tar otvoren, posjetilo ga je preko 2.400 posjetitelja.

� centru su bile postavljene zbirke i izložbe, od kojih je “Ma-mut u Me�imurju” privukao naj-ve�i interes posjetitelja.

Polaznici i zaposlenice Dje�jeg vrti�a “Dje�ja maštanja” u Murskom Središ�u �esto puta iza�u iz svojih prostorija i dvorišta kako bi obišli ustanove i znamenitosti u gradu.

Proteklih dana posjetili su Poli-cijsku postaju Mursko Središ�e, po-tom poslovnicu Me�imurske banke

te gradsku Knjižnicu i �itaonicu. �sim što su vidjeli kako izgledaju policija, banka i knjižnica, djeca su ponešto i doznala o njihovom poslu i komunikaciji sa strankama, koje su pak njihovi roditelji, djedovi, bake, ro�aci i susjedi.

(S. Mesari�, DM)

Kod naselja Podturen u petak su zapo�eli radovi na izgradnji desnog obalnog nasipa Podtu-ren - Lon�arevo. �tvorenju rado-va nazo�ili su me�imurski župan �osip Posavec, njegov zamjenik Mladen Križai�, te �adranko Hu-sari�, glavni direktor Hrvatskih voda, i �dravko Krmak, državni tajnik u Ministarstvu regional-nog razvoja, te drugi dužnosnici i mještani. �vom prigodom je op�inski na�elnik �osip Lepen naglasio kako je ovo povijesni dan za Podturen, jer zapo�inju radovi na nasipu koji �e naselje zaštititi od eventualnih poplava i kako hrvatska Vlada posljednjih godina u op�inu Podturen ulaže zna�ajna sredstva.

- Ni jedna, ali zaista ni jedna, Vlada prije kao ova HD�-ova u razvoj op�ine Podturen nije ulo-žila toliko sredstava. � dvije i pol

godine iz raznih ministarstava u razvoj i izgradnju naše op�ine sti-glo je oko 24,5 milijuna kuna. �vaj nasip jamstvo je da se više nikada ovdje ne�e ponoviti kolovoz 2005. godine kada su nam poplave zagor-�ile život. S ovog mjesta upu�ujem apel hrvatskoj Vladi kako želimo imati i most koji �e povezivati tri susjedne države, Hrvatsku, Ma�ar-sku i Sloveniju, istaknuo je na�elnik Lepen.

� izgradnju ovog nasipa, dužine 2,2 kilometra, država ulaže 14,5 mi-lijuna kuna, a dovršetak su Husari� i Krmek najavili za kraj idu�e 2009. godine.

�d 2005. do 2008. godine u iz-gradnju nasipa na podru�ju Me�i-murske županije država je uložila 50 milijuna kuna, a toliko �e još tre-bati kako bi Me�imurje jednom zau-vijek bilo osigurano od poplava.

(S. Mesari�)

�ekali smo pedeset godinaSlavko Ruži� vrlo je zadovoljan što su zapo�eli radovi na izgradnji nasi-pa, kaže: - Prije pedeset godina smo upozorili na potrebu izgradnje nasipa, me�u� m, svi su nam samo obe�avali a ništa nisu napravili. Svaka �ast i hvala ovoj vlas� što po�inje gradnju nakon koje �emo mirnije živje� .

�d �etvrtka 20. studenog u op-�ini Gornji Mihaljevec postoji dje�ji vrti�, koji je u sklopu svog obilaska i boravka u Me�imurskoj županiji na korištenje predao ministar regio-nalnog razvoja, šumarstva i vodno-ga gospodarstva Petar �obankovi�. Trobojnu vrpcu prerezala je pola-znica vrti�a Sabina Petkovi�.

Ministar �obankovi� je na ko-rištenje predao vrti� pod nazivom ��PKA, koji se nalazi u zgradi �p�ine Gornji Mihaljevec, a kao ustanova je u privatnom vlasništvu �omane Ži-žek iz �akovca, koja je i ravnateljica vrti�a.

�vog trenutka vrti� polazi 35 djece, a njegov kapacitet je 50-ak djece. Vlasnica je u opremanje ulo-žila oko 300 tisu�a vlastitih kuna. Po ure�enosti i opremljenosti vrti�

spada me�u vode�e u županiji, a tre-nutno zapošljava �etiri odgajateljice te pomo�no osoblje.

� rekonstrukciju gra�evine te u njezinu obnovu uloženo je skoro 2 milijuna kuna, od kojih je najve�i dio pristigao iz hrvatskih ministar-stava i fondova.

Na sve�anosti su bili i me�imur-ski župan �osip Posavec, njegov za-mjenik Mladen Križai�, predsjednik Skupštine Me�imurske županije Vladimir �vkovi� i drugi dužnosnici i op�inski na�elnici.

Prostorije je blagoslovio vele�a-sni �van Vugrin�i�, doma�i župnik, dok su zipkicu i korpicu ministru predali David Vugrinec, polaznik vrti�a, i Franjo Kova�i�, op�inski na�elnik.

(Stjepan Mesari�)

Golub kaže kako su Centar posje�ivale organizirane skupine ljudi svih starosnih dobi iz �itave Hrvatske, �ime je centar promovi-rao turisti�ke i prirodne vrijedno-sti Me�imurja. (S. Mesari�, C�P)

GORNJI MIHALJEVEC dobio prvi vrti�

Zipka ve� skoro popunjena

Ravnateljica ministra i uzvanike upoznaje sa sadržajem vrti�a

CENTAR ZA POSJETITELJE u Križovcu

Oko dvije i pol tisu�e posjetitelja

DJE�JA MAŠTANJA Mursko Središ�e

Posjetili središ�anske policajceME�IMURSKA KUHARICA

Recepti “Iz rajnglica naših mamica”�z me�imurske kuharice, za

ko ju su preloški srednjoškolci pu ne dvije godine prikupljali re-cepte i objedinili ih u knjizi pod na slovom “�z rajnglica naših ma-mica”, u sljede�im brojevima Me-�i murskih novina donosit �emo

ne ke od nama zanimljivijih re-cepata kako biste tradicionalna me �imurska jela i sami mogli iskušati.

Budu�i da je vrijeme kolinja ovaj put objavljujemo kako spremiti �inu me �imursku hladnetinu.

Sastojci za 10 obroka500 g svinjskih nožica500 g svinjskih kožica 500 g svinjskih repova3 lista lovora100 g mrkve100 g korijena peršina3 g papra u zrnu2 g crvene paprike20 g soli5 g �ešnjaka100 g crvenog luka

PostupakSvinjske nožice, repove i koži-

ce nasjecite i blanširajte – proku-hajte. Vodu odlijte, meso operite, stavite u hladnu vodu i kuhajte uz dodatak luka i �ešnjaka u komadu i ostalih za�ina. Meso kuhajte 4 do 5 sati na laganoj vatri. Voda se ne smije dolijevati. Kuhano meso ras-poredite u posude i zalijte juhom koja se prethodno procijedi i po potrebi za�ini. �stavite da se meso i juha ohlade i da se masa stegne. Po želji prije serviranja hladnetinu možete posipati crvenom papri-kom i servirati s dodatkom crve-nog luka narezanog na ploške.

Hladnetina

ZAPO�ELI RADOVI na vodozaštitnom nasipu u Podturnu

Polustoljetni san postao java

O NASIPU SU REKLI

Nikad nismo mirno spavaliAntun Jambroši� presretan je što je zapo�ela izgradnja nasipa. - Mnoge smo no�i bili budni i u strahu. �im se Mura dizala, u nama se budio strah od poplave. Prije tri godine bilo je strašno i hvala Bogu što �e ovim mukama do�i kraj. Kona�no je netko zapo�eo ono što su mnogi samo lažno obe�avali.Mještani Podturna došli su na “povijesni” po�etak

Želite li naru�iti svoj primjerak kuharice “�z rajnglica naših mamica” možete to u�initi putem narudžbe-nice koju i ovoga puta objavljujemo. Knjiga se prodaje po cijeni od 90 kuna, a poslužit �e kao lijep poklon u dolaze-�e blagdansko vrijeme. (D.Mihoci)

Cijena kubnog metra vode nije se mijenjala i ne�e se mijenjati, in-formacija je iz “Me�imurskih voda” nakon upita nekih gra�ana koji su kažu dobili prevelike ra�une pa su pomislili da je došlo do promjene cijena pitke vode.

�ije� je o godišnjim obra�u-nima potrošnje vode koji se rade sa stanjem vodomjera 30. rujna, a koji su gra�ani primili ovih dana. Prema informacijama iz “Me�imur-skih voda” ove godine bilo je svega �etrdeset reklamacija iz cijelog Me�imurja na o�itanja vodomjera,

odnosno prevelike potrošnje vode, a ti se slu�ajevi provjeravaju.

�a sada je teško ustanoviti je li potrošnja vode u doma�instvu pove�ana zbog stvarne potrošnje ili negdje voda curi i puštaju cijevi, pa gra�ani naj�eš�e tek kad dobiju ra�un koji je deblji nego prethodnih godina ustanove da nešto nije u re-du. Naime, �esto se i ne vidi da cijevi propuštaju, pogotovo ne u zimskom periodu. Ako je doma�instvo do sa-da trošilo 20 kubnih metara vode mjese�no, a odjednom se ustanovi da stvarno troši 40 kubnih metara

a �lanovi ku�anstva nisu promije-nili navike, naravno da nešto nije u redu, naj�eš�e je pukla cijev ili olabavili spojevi, a mogu� je i kvar vodomjera.

Kako u “Me�imurskim voda-ma” ne znaju je li razlog pove�ane potrošnje vode cijev koja pušta ili nešto drugo, akontacije za idu�u go-dinu baziraju na stvarnoj potrošnji vode u prošlog godini, u našem pri-mjeru akontacije za idu�u godinu iznosit �e u vrijednosti 40 kubnih metara mjese�no. Tako je mogu�e da su pojedini gra�ani dobili pove-

�ane ra�une, naoko bez razloga, a stvaran razlog može biti da negdje pušta.

Ako se jednog dan ugrade elek-tronski vodomjeri, biti �e mogu�a provjera stanja brojila svakog dana ili mjeseca, pa �e sama nadzorna služba “Me�imurskih voda” mo�i upozoriti nekog korisnika i zapitati ga troši li stvarno pove�ane koli�ine vode. Tada �e tehni�ki biti mogu�e i da gra�ani mogu o�itati svoj vodo-mjer putem mreže i tako drže pod kotrolom eventualna puknu�a cije-vi. (�Š)

ME�IMURSKE vode

Nako godišnjih obra�una �etrdeset reklamacija

25. studenog 2008.14 POLJODJELSTVO

CIJENE NA �AKOVE�KOM SAJMU

- bijelo zelje 30 kn/vre�a- krumpir 110 do 140 kn/mtc- kukuruz zrno 70 do 100 kn/mtc- je�am 140 kn/mtc- pšenica 120 do 140 kn/mtc- zob 160 do 180 kn/mtc- zimska jakna 360 kn/kom- bukova drva 260 kn/metar- agacijina drva 220 kn/metar- kuhano vino 6 kn/�aša

S �AKOVE�KOG placa

S �AKOVE�KOG sajma

CIJENE NA �AKOVE�KOM PLACU

- kiselo zelje 10 do 15 kn/kg- kisela cikla 12 kn/vre�ica- paprika 15 kn/kg- paradajz 15 kn/kg- crveno zelje 7 kn/kg- trijebljeni orasi 40 kn/kg- jabuke 6 kn/kg- mrkva 7 do 10 kn/kg- blitva 5 kn/pušlek- turoš 8 kn/kom

Poglavarstvo Me�imurske županije na svojoj je posljednjoj sjednici donijelo sve potrebite ak-te te ozakonilo pušipel kao robnu marku vina, proizvedeno iz grož�a moslavac - šipon, koje se proizvodi isklju�ivo na podru�ju me�imur-skog vinogorja.

�ime je kraju prived en projekt koji se po�eo provoditi u prosincu 2007. i koji službeno završava 30. studenog 2008. godine.

- �vo, posljednjeg dana stude-nog završava velik projekt na oza-konjenju vina robne marke pušipel. �vo je ogroman uspjeh, kojeg vje-rojatno svi, pa �ak ni vinari, nisu još svjesni. �obili smo, odnosno radom smo uspjeli dobiti �istu me�imur-sku marku vina kojom �emo iza�i na tržište i njome se ponositi, kaže Mladen Križai�, zamjenik me�i-murskog župana i od samog po�et-ka �lan tima koji je radio na ovom projektu.

Po�inje komercijalno korištenje naziva

�ladimir Masten, ravnatelj Gospodarske škole �akovec koja je u po�etku bila nositelj projekta na završetku dugog posla na zaštiti marke vina pušipel, rekao je kako je ukupna vrijednost projekta 160 tisu�a eura koji su pristigli iz pret-pristupnog fonda Phare-Interreg III A, a Me�imurska županija dodala je svojih 200 tisu�a kuna.

- �bavljen je i riješen vizualni identitet, te postignuta zakonska zaštita, pa može zapo�eti i komerci-jalno korištenje pušipela. U �itavom projektu najvažnija je sama zaštita pušipela, a sada su na redu vinogra-dar i vinari da rade kako treba i da u plasmanu vina budu uspješni, kaže Masten.

U Povjerenstvu za dodjelu i nad-zor robne marke pušipel je i Boris Novak iz Ban�ija, koji je me�u prvi-ma ušao u projekt.

- U po�etku je išlo teško, no ka-snije su se stvari posložile i danas pušipel proizvodi 15-ak vinogra-dara, uglavnom �lanova �ruštva

Proteklih dana prodava�i na �akove�koj tržnici potužili su nam se kako je promet strahovito pao i da se prodaje vrlo malo. �to-ga su mnogi prodava�i odustali od dolaska na plac do predboži�-nih blagdana jer, kako kažu, više potroše na placarinu i hranu nego zarade.

- A �ujte, košta i prijevoz, a i hladno je, rekla je mlada prodava-�ica nude�i posljednje primjerke paprike i paradajza iz vlastitog uzgoja.

Ponuda i potražnja bili su siromašni, a donekle zadovoljni bili su prodava�i crvenog zelja, oraha, kiselog zelja, te mrkve i pastrnjaka.

Na dijelu tržnice s cvije�em gotovo mrtvilo. �u i tamo pone-

�vih artikala iz naslova naj-više je bilo na �akove�kom sajmu pretposljednje novembarske sri-jede na �akove�kom sajmu.

Cijene ovih proizvoda niže su nego pred mjesec dana i svi koji su do sada �ekali sa spremanjem zimnice došli su na svoje. Zelja vje-rojatno više ne�e biti, s obzirom na najavljeno vrijeme sa snijegom, a i krumpira �e biti manje.

Kupaca su imali brojni kon-fekcionari, kako tekstilni, tako i obu�arski, te pe�enjari. �ve je ve�i interes za ogrjevna drva, premda ne onakav kakav o�ekuju proda-va�i. Peradi je sve manje, a ponu-�ena je, kao i kuni�i, rasprodana. �dojaka nije bilo ni ove srijede, premda je upita bilo vrlo mnogo. Adventski vijenci našli su svoje

ME�IMURSKA ŽUPANIJA ozakonila pušipel kao robnu marku vina

Nove i velike mogu�nosti za me�imurske vinareRobna marka pušipel jesu vina proizvedena od sorte grož�a moslavac, proizvedenog u me�imurskim vinogradima uz poštivanje pravilnika koji propisuje uvjete za proizvodnju grož�a i vina

vinogradara i vinara Hortus Cro-atiae te Agrome�imurje - Podrum Štrigova.

Kona�no smo dobili svoju mar-ku vina, tako da ne�emo smetati �lovencima sa šiponom, a drugima pak s moslavcom. � ovoga dobrog vina skinuta je teorija ‘kiseliša’, što ono nikako sada nije, zadovoljan je Boris Novak. �ino pušipel za svog je boravka u Me�imurskoj županiji odli�nim ocijenio i Petar �obanko-vi�, ministar regionalnog razvoja, i sam vrstan vinogradar.

Kategorije classic i prestige

Grož�e za marku pušipel proi-zvodit �e se na prilago�enim vino-gradskim položajima, a na kvalitetu �e utjecati i starost nasada, razmaci trsova te minimalne koli�ine še�era u grož�u. Za kategoriju vina pušipel classic u grož�u treba biti minimal-no 84 oexla,a za kategoriju pušipel prestige pak 94 oexla.

Pušipel �e se na tržištu nalaziti u dvije kategorije.

Pušipel classic bit �e vina iz re-dovite berbe, a prvo �e nositi godinu berbe 2007.

�ruga kategorija bit �e pušipel prestige, i to �e biti predikatna vina koja �e se na tržištu pojaviti nakon što odleže propisano vrijeme u ba-

Ministar �obankovi� o pušipelu više doznaje od me�imurskog dožupana Križai�a

Vladimir Masten i Boris Novak nazdravljaju uspjehu projekta

Butelja pušipela classic

spremna za tržište

Zelje, krumpir i vijencikupce. U o�ekivanju su najzna-�ajnije sajamske srijede, one “ka-talenske”, mnogi prodava�i, ali i kupci, jer onda se tradicionalno dobro trguje svime i sva�ime.

(�. Mesari�, Z. �rzan)

- Zelje, svima na veselje, samo ga treba odnesti doma

Slab promet i samo poneki cvjeti� u ponudi

- Budem uzela ciklame, jer su mi se stare zdošle ...

ki cvjeti� u lon�i�u ili u buketi�u. Mljekara je tako�er malo, no oni koji dolaze svoje proizvode lako prodaju. �li�no je i s ukiseljenim zeljem, rezanim i u glavicama, a ljudi sve više pitaju za kiselu repu.

(�. Mesari�)

�vama i buteljama. �ino pušipel pro-davat �e se samo u bocama i nikako u rinfuzi. �ve su boce jednake i na ve�em dijelu etikete nose naziv vina pušipel, dok se na manjem desnom dijelu nalaze podaci o svakom vino-gradaru. (�tjepan Mesari�)

DONJI KRALJEVEC

Puštena u rad farma za 1.600 svinjaU �onjem Kraljevcu otvorena

je novoizgra�ena farma za 1.600 prasadi obitelji Balog. Farma se nalazi iza Cvjetne ulice u �onjem Kraljevcu prema Gori�anu, gotovo kilometar od prvih ku�a �onjeg Kraljevca, a gra�ena je po najsu-vremenijim metodama gradnje farmi u �U. Zbog proglašenja zaštitne zone za zaštitu prirode Mure i �rave, na izgradnju farme �ekalo se više godina, trebalo je uskladiti papire.

�lasnik farme Ivan Balog za-hvalio je izvo�a�ima na gradnji, kako je rekao, “teško je bilo njemu s izvo�a�ima, a izvo�a�ima s njim”, te Ministarstvu regionalnog razvoja na pomo�i, kao i Me�imurskoj župa-niji i op�ini �onji Kraljevec. Farma se prostire na površini od 2,3 hekta-

ra, te spada u manje poljoprivredne objekte za �U, a ima 1.400 kvadrata izgra�enog prostora. Prvi praš�i�i trebali bi sti�i na farmu za uzgoj ve� u prosincu.

�ožupan Mladen Križai� odao je priznanje obitelji Balog na ulaganji-ma i na strpljenju, te uz ostalo rekao da moraju biti hrabra obitelj kad su se upustili u ovaj veliki rizik, bez kojeg,

me�utim, nema novog zapošljava-nja i novih vrijednosti. �ržavni tajnik Zdravko Krmek ponovio je isto ono što je rekao i u �onjem Kraljevcu na otvorenju ceste, da se ovdje ostva-ruje osnovni cilj, otvaranje novih radnih mjesta, kako bi ljudi ostali na selu i ne bi odlazili. �o �e biti i osnovni cilj Ministarstva regionalnog razvoja u narednom periodu, kada �e još više pomagati takve i sli�ne projekte.

�rpcu su prerezali �lanovi obitelji Balog te tako simboli�no ozna�ili po�etak rada farme, a bla-goslovio ju je doma�i župnik župe �raškovec u koju spada i �onji Kra-ljevec Mato �oni�.

Uzvanici i gosti potom su razgle-dali unutrašnjost farme, rije� je o au-tomatiziranoj farmi koja ne�e trebati previše ljudskog rada. (�. Šimunko)Obitelj Ivana Baloga prerezala je vrpcu i tako otvorila farmu

25. studenog 2008. 15

POLJODJELSTVOVAŠ VRT Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijepVETERINARSKI SAVJETIBIOINSTITUT D.O.O.

�AKOVEC

�AK���C: BI�IN��I�U� d.o.o. (bivša �eterinarska sta-nica d.o.o. �akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. �pecijalisti�ka ambulanta za ku�ne ljubimce, Rudolfa �teinera 7, �akovec, tele-fon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, a subotom od 7 do 12 sati, te nedjeljom od 7 do 9. �eterinarska ambulanta

�UG d.o.o. �akovec, Nikole Pavi�a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PR���G: �pecijali-zirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, �etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu-�ajevi na mob 098 491 652. �eteri-narska stanica PR���G: dežurni ve-terinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MUR�K� �R��IŠ"�: �eterinarska

ambulanta Mursko �rediš�e: dežur-ni veterinar na mobitel 098/465-473. Š�RIG��A: �eterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. ��N�A �UBRA�A: Ambulanta �onja �ubra-va, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. ��MAŠIN�C: Am-bulanta �omašinec: dežurni veteri-nar na tel. 863-110 od 0-24.

Švenda �ko Farm �ervis d.o.o., poduze�e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekci-ju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RA�N� �RI��M�: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. ��ŽURNI ����F�N: 040 645 058.

DEŽURNI VETERINARI

Potroša�i namirnica imaju pravo o�ekivati da su namirnice koje konzumiraju zdravstveno ispravne i pogodne za konzu-maciju, dakle gotovo bez rizika po njihovo zdravlje. Želimo li da prilikom konzumacije namirnica u restoranima uživamo u gastro-nomiji ponu�enih jela, neoptere-�eni razmišljanjem o njihovoj zdravstvenoj ispravnosti, tada bi naši doma�ini morali znati da su upravo oni odgovorni za neškod-ljivost namirnica koje proizvode.

Bolesti koje se prenose na-mirnicama glavni su problem jav-nog zdravstva suvremenog svije-ta te je procijenjeno da godišnje utje�u na 10% ili više populacije u industrijskim razvijenim zemlja-ma. �iljem svijeta samo pojava dijereti�nih slu�ajeva procijenje-na je na 4.000 milijuna godišnje što ukazuje na ozbiljan temeljni problem zdravstvene ispravnosti namirnica.

Poznato je da je 30 – 40% bolesti prenosivih namirnica-

Trovanje hranomma prouzro�eno nedovoljnom toplinskom obradom. �ko 40% alimentarnih toksoinfekcija uzro-kovano je propustom u hla�enju namirnica.

�o bolesti koje su prenosive hranom dolazi kada osoba oboli nakon konzumiranja hrane koja je zaražena neželjenim mikroorganiz-mima ili patogenima (bakterije, pa-raziti, virusi ili gljivice) te njihovim toksinima. �vo stanje tada se naziva “trovanje hranom”.

Naj�eš�i uzro�nici trovanja hranom su: �taphylococcus aureus, �almonella vrste, Clostridium per-fringens, Clostridium botulinum, �ibrio parahaemolyticus, Bacillus cereus, �isteria monocytogenes, Campylobacter jejuni/coli, �sche-richia coli �157:H7, Yersinia ente-rolitica, �ibrio cholerae, a zna�ajni su i mnogi drugi.

Bolesti koje se prenose hranom su neugodne, a u najgorem obliku mogu biti i fatalne. Mnogi slu�ajevi bolesti ostanu vrlo �esto neprijav-ljeni, a naj�eš�i simptomi su želu-

�ani gr�evi, mu�nina, povra�anje, dijareja i groznica.

U�estalost ovih oboljenja uka-zuje na �injenicu da je postoje�i su-stav kontrole namirnica, zasnovan isklju�ivo na analizi gotovih proi-zvoda, nedovoljno u�inkovit.

Naime, namirnice su do pris-pije�a rezultata analiza ve� u pro-metu ili su potrošene, a uredan nalaz u uzorcima nije jamstvo da ostala koli�ina namirnica iz koje je uzet uzorak ne sadrži štetne mikroorganizme ili njihove tok-sine.

Naju�inkovitiji na�in kontrole neškodljivosti jela pripremljenih u ugostiteljskim objektima je vla-stita kontrola (samokontrola) svih opasnosti pri nabavi namirnica i procesu njihove obrade. Za primje-nu vlastite kontrole potrebno je u svoje poslovanje uvesti dva zaštitna sustava:

HACCP sustav – kontrola opa-snosti kriti�nih postupaka procesa pripreme jela (nabava, hla�enje, ru�na obrada, toplinska obrada, serviranje i sli�no) prema unaprijed odre�enim standardima – pravi-lima rada.

���P sustav – standardiza-cija sustava pranja i dezinfekcije radnih površina, okoliša i ruku osoblja u neposrednom dodiru s hranom.

Uvo�enjem ova dva susta-va proizvo�a�i hrane posluju sa znatno manjim rizikom te gosti-ma pružaju odre�eno povjerenje u zdravstvenu ispravnost pripre-mljenih namirnica.

Bioinstitut d.o.o. �akovecmr. sc. Bojana Božovi�,

dr. vet. med.

Nek kona�no padne i taj snijeg. Nek u sebe skupi svu maglu svijeta i onda se otopi, i ispere ljudsku sjetu. Kad je ovako bezobli�no vrijeme, a gradom jure neka zabrinuta lica, dr-ve�e ve� ostalo bez liš�a i ljudske su duše bez veselja. Možda nam samo fali dobrog poticaja – akcija neka smislena i poželjna.

Mjesec je studeni dobro vrije-me za sadnju sveg drvenastog bilja. Posebno to vrijedi za vo�ke koje se u pravilu proizvode kao jedno i dvogodišnje cijepljene sadnice golog korijena. Nabaviti se mogu od sre-dine studenog, a saditi, ako uvjeti dozvoljavaju, sve do prolje�a.

Kako se to radi malo �emo po-noviti.

�d viška znanja glava ne boli. Zato �u si danas dopustiti da �as i opet podsjetim kako �ete dobro posaditi sadnice drve�a koje su u rasadniku izva�ene bez grumena zemlje.

Ako tlo nije duboko obra�eno (rigolano ili nasipano) rupe za sad-nju iskopajte tjedan do dva prije pla-nirane sadnje. �o bi �am moglo biti nekako ovih dana. Nek �as ne plaše dimenzije tih jama! �tara je prepo-ruka da se, ako niste rigolali, jame kopaju 100x100 cm. �o �e re�i 1 m3 po svakoj biljci. �a mi ne padnete u nesvijest od iscrpljenosti, uzimaju�i u obzir �izi�ku kondiciju današnjeg Homo sapiensa, sad su za prosje�nu vrtnu zemlju dozvoljene redukcije sve do veli�ine 50x50 cm.

�adnici obrežite krošnju na 2/3 veli�ine, a korijenu odrežite preduga�ke i ošte�ene dijelove.

Sadnja drve�a golog korijena

Korijen sadnice prije sadnje dobro je barem sat vremena namakati u vodi ili blatnoj kaši. kolac za u�vr-š�enje biljke obavezan je i zabada se u �vrsto dno jame za sadnju prije postavljanja sadnice.

Na dno jame za sadnju možete staviti mješavinu zemlje i treseta ili komposta i na to �istu zemlju pa sadnicu. Ako upotrebljavate stajski gnoj koji obi�no nije dovoljno star i fermentiran, bolje ga je staviti gore, nakon što smo ve� korijen zasipali sipkom zemljom. Korijen biljke nika-ko ne smije do�i u neposredan dodir s gnojivima, posebno mineralnim. �d mineralnih gnojiva upotrijebite neko s niskim sadržajem dušika.

�adnicu vo�ke (i ve�ine dru-gog cijepljenog drve�a) postavite na sadno mjesto tako da cijepljeno mjesto bude oko 10 cm iznad razine tla. Kad ja biljka posa�ena u�vrstite je za kolac širokim vezivom u obliku osmice. �ko sadnice od preostale zemlje formirajte zdjelu za zalijeva-nje i po mogu�nosti mal�irajte bar 50-60 cm uz biljku.

Zalijevanje nakon sadnje oba-vezno je i to je dobro da bude obilno, 20 - 100 l po biljci.

Nemojte žaliti truda kod sadnje. I tu vam vrijedi ona narodna: «Kako �eš saditi, tako �eš i žeti».

Pozdravi iz I��!

25. studenog 2008.16

Trebate li besplatan savjet, javite se!Ako sanjate o svom prekrasno ure�enom domu, uskla�enih boja i s� lo-

va, možda vam mi možemo pomo�i. Javite nam se i “Este� khere� k studio” �e pokuša� odgovori� na vaša pitanja, riješi� vaše dvojbe i da� vam koji savjet o ure�enju. Zato ve� ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku�e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna�ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice šaljite na adresu Me�imurskih novina – Ivana Mažurani�a 2, 40 000 �akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra� rajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@este� khere� k.com.

Poštovani!Žitelji op�ine Donji Kraljevec i

Gori�an koje su najbliže dosadašnjim grani�nom prijelazu imaju velikih pro-blema i poteško�a sa novootvorenim prijelazom poglavito naselja Gori�an, Donji Hraš�an i Hodošan i njeni poje-dini žitelji koji gravi� raju dosadašnjim prijelazu kako zbog svojih nekretnina tako i zbog gospodarskih ak� vnos� te posebne specifi�nosti – naše nacio-nalne manjine, naši Hrva� koji žive u pograni�nim naseljima.

Novouvedeni sadašnji režim cestovnog prelaska državne granice umjesto bolje racionalnos� i još ve�e u�inkovitos� donio je mnogo nezado-voljstva i gor�ine svih nas ve�inom Me-�imuraca koji smo zbog svojih potreba odlazili u Ma�arsku.

Zbog što boljeg razvoja i napret-ka te suradnje pograni�nih podru�ja trebao je osta� ak� van dosadašnji ce-stovni prijelaz i za osobne automobile lokalnog stanovništva i nije se smjelo dogodi� da lokalno stanovništvo ne-ma alternativne cestovne pravce za naselja uz granicu i bliža središta te na-ma svima koji živimo na tom podru�ju postaje sve jasnije da je važan samo pravac Budimpešta-Zagreb-Rijeka, a što nije dobro.

Sadašnjim režimom prelaska gra-nice lokalno stanovništvo ima mnogo-struko pove�ane troškove putovanja jer mora kupiti vinjete za autocestu koja koša 5 Eura za vožnju do Letenya ili za vožnju do Budimpešte isto je. Isto tako pove�ava se duljina putovanja autocestom do najbližih naselja kon-kretno do samog Letenya i do 15 km, a zasigurno za vrijeme turis� �ke sezone lokalno stanovništvo optere� lo bi pri-jelaz na autoces� gdje bi se vremenski odužio prelazak granice pa bi turis� na ulazu u Lijepu našu bili nezadovoljni � m više što bi prvo odmorište imali tek kod Novog Marofa.

Danas svi postajemo svjedoci sve ve�e financijske krize i recesija koje

nas o�ekuju i okružuju i zaista je teš-ko shva� � kako se naša Država olako odri�e svojih ogromnih sredstava koje je uložila prije nekih deset godina, zna-�i ne tako davno u izgradnju velikog cestovnog prijelaza Gori�an-Letenye pa se onda možda i nemamo �emu �udi� . Koliko li je samo ljudi radilo na postoje�em prijelazu, a koliko �e ih sa-da osta� veliko je pitanje kao i to kakav �e bi� prvi dojam onih putnika koji ula-ze u našu Državu bez onih potrebnih sadržaja koji trebaju svakom putniku posebno turistu.

Zasigurno da i u ovom slu�a-ju postoji rješenje � m više što ima tehni�kih mogu�nos� za rješavanje što boljeg i kvalitetnijeg cestovnog prijelaza državne granice, me�u� m izostala je odre�ena komunikacija što se sve može riješi� u skoroj bu-du�nosti na zadovoljstvo svih nas, samo…

Zbog toga je u interesu daljnjeg razvoja i boljitka ovoga pograni�nog prostora ME�IMURSKI DEMOKRAT-SKI SAVEZ upu� o pismo Predsjedniku Republike Hrvatske sa apelom da se u okviru svojih ustavnih ovlas� uklju�i u rješavanje ovoga problema. U svom dopisu Predsjedniku Republike Hrvat-ske u ime zakinutog lokalnog stanov-ništva tražimo slijede�e:

1. Da se hitno sporazumom otvori stari grani�ni prijelaz Gori�an-Letenye i za osobna vozila u putni�kom prome-tu �ime bi se omogu�ilo gra�anima i putnicima iz Republike Hrvatske pro-metovanje postoje�im cestama bez naplate cestarine.

2. Da se što prije izgradi silazna cesta sa autoceste nakon novog mo-sta na Muri u pravcu starog grani�nog prijelaza (dužine oko 1 km) sa krakom za ulaz na autocestu u smjeru Republi-ke Hrvatske.

S poštovanjem! Predsjednik Ogranka MDS D. Kraljevec Zlatko

Lovren�i�, Predsjednik Ogranka MDS Gori�an Vlado Bašnec

Tek što smo s tugom i boli u sr-cima obilježili još jednu obljetnicu tragi�nog pada grada heroja – Vu-kovara, u hrvatskom društvu se opet javljaju nakaradne pojave.

Dok su pošteni momci 1991. god. branili Domovinu, neki su drugi u to isto vrijeme stjecali ba-snoslovni kapital i otvarali velebna poduze�a. Takve izopa�enosti na-žalost nisu zaobišle ni naše Me�i-murje, pa danas ti isti veliki “gazde” svojim zaposlenicima oduzimaju elementarna ljudska prava, njiho-vi radnici rade i po dvanaest sati dnevno u groznim uvjetima, a da se ti sati ili ne upla�uju, ili se pla�aju paušalno. Ve� se tradicionalno odu-zimaju radni�ka prava na godišnje odmore, pla�e zaposlenicima su mi-zerne, a radna se vremena odre�uju stihijski. S druge strane, kolektivni ugovori se u pravilu ne potpisuju, a i ono malo što je dobro u Zakonu o radu se ne poštuje. Stoga Zakon o ra-du treba mijenjati u korist radnika i zatim strogo kontrolirati njegovo provo�enje. Velik dio braniteljske populacije nezaposlen je i pred sa-mim stanjem suicida, dok se onima zaposlenima u ovakvim tvrtkama oduzima i ono jedino što im je ostalo – samo ljudsko dostojanstvo.

Nakon tisu�ugodišnje borbe protiv robovlasništva, hrvatski narod danas u 21. stolje�u, ima najgori oblik robovlasni�kog druš-tva. Nekad se je ubirao hara�, koji je u pravilu iznosio deset posto od svega proizvedenog, dok danas hrvatskom radniku niti ne ostane deset posto od onoga što je proi-zveo. Da cjelokupna situacija bude �ak i gora, aktualna emocionalna vlast još i štiti ove privilegirane robovlasnike, a obi�nom narodu ponovno nalaže da zategne svoje remene. Stoga H�SP ovim putem aktualnoj vlasti upu�uje najoštriju kritiku i poru�uje da hrvatski na-rod ve� odavno nema više kamo zategnuti svoje remenje jer dok je puk ‘91. god. branio Domovinu – neki su drugi na njegov ra�un stje-cali imovinu. Naravno, zatezanje remenja ne�e osjetiti tajkuni koji su ratne godine proveli u hotelima i luksuznim vilama, ve� upravo oni koji su svoje živote stavili na raspo-laganje Domovini – hrvatski brani-telji, radnici, seljaci i nažalost kao i uvijek: hrvatski umirovljenici.

S poštovanjem. Hrvatska �ista stranka prava, Županijsko vije�e

Me�imurske županije, Goran Roha�ek, predsjenik

Op�e zamrzavanje pla�a koje ste najavili nije i ne može biti op�e. Za-mrzavanje može biti samo parcijal-no i može obuhvatiti u potpunosti je-dino zaposlene u državnim i javnim službama, odnosno tek dio zaposle-nih u javnim poduze�ima. Kad ve� u Vladi Republike Hrvatske nema politi�ke volje za upuštanjem u pre-ispitivanje državne i javne potrošnje, svih neopravdanih i prekomjernih troškova koji su, zna�ajnim dijelom i naslije�eni, duboku krizu državne potrošnje potrebno je iskoristiti na na�in da se jednom za svagda riješi pitanje nepravednih pla�a u držav-nom i javnom sektoru.

Kako u svakom zlu ima i pone-što dobro, tako i u ovom zlu koje je snašlo svijet pa i Hrvatsku, treba prona�i rješenje koje �e s jedne strane obuzdati prekomjernu javnu

potrošnju, ali pri tom ne�e produ-biti stare ili stvoriti nove nepravde. Svako rješenje za koje se Vlada od-lu�i treba biti pravedno. Oni s najni-žim pla�ama “zamrzavanje” trebaju najmanje osjetiti. Potrebno je voditi ra�una o nejednakostima koje po-stoje me�u pojedinim državnim i javnim djelatnostima, ali i razlika-ma koje postoje unutar pojedinih djelatnosti. Iz “zamrzavanja”, ako do njega do�e, trebalo bi izuzeti one djelatnosti koje imaju prosje�ne ili ispod prosje�ne pla�e.

Prosje�ne pla�e u obrazovanju u posljednje dvije godine ili su niže od prosje�nih pla�a ili na razini prosje�-nih pla�a u državi. Prosje�ne pla�e u osnovnom školstvu u istom su razdo-blju znale biti i 500 kuna niže, a u sred-njem školstvu i do 200 kuna niže od prosje�nih pla�a u državi. Zaostaja-

nje za javnom upravom i zdravstvom kretalo se od 500 do 1000 kuna mje-se�no. Sve ovom treba sagledati u kontekstu važnosti i odgoja i obrazo-vanja, složenosti nastavni�kog posla i iznimno velikog broja visoko obra-zovanih zaposlenika u osnovnom i srednjom školstvu.

U 19. stolje�u jedna je politi�ka stranka u svome djelovanju istica-la krilaticu “Prosvjetom k slobodi”. Nije li danas, poštovani premijeru, prilika da napokon pružimo priliku prosvjeti da nas dovode do blago-stanja koje zaslužuju hrvatski gra-�ani. Hrvatske blagostanje ne�e i ne može biti bez socijalne pravde. Hr-vatske blagostanja ne�e i ne može biti bez visoko kvalitetno odgojenih i obrazovanih mladih ljudi. Hrvat-ske blagostanja ne�e i ne može biti s sramotno potpla�enim zaposleni-

cima u školama.Obra�aju�i Vam se, Predsjedni-

�e Hrvatske Vlade, ispred �lanstva Sindikata Preporod, tražimo od Vas da još jednom, zajedno sa svojim suradnicima, razmotrite mogu�-nost selektivnosti u najavljenim mjerama smanjena državne i javne potrošnje. Ceste i mostovi jesu važ-ni. No, ne postoje hrvatski gra�ani zbog cesta i mostova, nego svi ti kilometri mostova i cesta postoje radi hrvatskih gra�ana. Uvjereni smo, poštovani premijeru, kako naši zahtjevi nisu samo naši, kako je rije� o zahtjevima prihvatljivim velikom broju hrvatskih gra�ana, kako se ovaj put radi i o najdubljem interesu Hrvatske Vlade.

Željko Stipi�, Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvat-

skom školstvu - Preporod

Poštovani,roditelji su nam u obiteljskoj

ku�i izdvojili nešto prostora ko-ji bi mi željeli preurediti u stan za mladi par. Stan bi trebao sa-državati kupaonicu s kadom i tuš kabinom, dnevni boravak, kuhinju, blagovaonicu, spava�u sobu i po mogu�nosti malu osta-vu. Instalacije za kupaonicu ve� postoje, a ulaz može biti s isto�-ne ili zapadne strane. Visina pro-stora je oko 3,30 m. Želja nam je imati što ve�i dnevni boravak moderno ure�en. Molim Vas za pomo�.

Hvala, Darko.

Skupljajte kupone za novogodišnji poklon

Este� khere� k, studio za uživao-ce prostora i Me�imurske novine za svoje su �itatelje i ljubitelje dizajna interijera pripremili poseban boži�-no/novogodišnji poklon. Od idu�eg brojna novina kre�u kuponi sa zani-mljivim pitanjima iz podru�ja ure�e-nja prostora i interijera, njih �etvero do 30. prosinca. Najvredniji �itatelji koji sakupe sve kupone i to�no odgo-vore na pitanja dobit �e nagradu koju je Este� khere� k pripremio za njih – kompletni detaljni projekt interijera (stambeni ili uredski prostor).

estetikheretik – STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORAPiše: Bruno �estetikheretik� Kontrec

SINDIKAT ZAPOSLENIKA U HRVATSKOM ŠKOLSTVU – PREPOROD

Otvoreno pismo premijeru

Dio ku�e za mladi par

Poštovani,u Vašem slu�aju postavio sam

prostorije na sljede�i na�in:pošto ste rekli da je mogu�e

izvesti ulaz s bilo koje strane, od-lu�io sam se na zapadnu stranu jer je ideja da spava�a soba kao i dnevni boravak dobe �im više svijetla. Tako je odmah kod ulaza ostavljeno prostora za ormar koji služi za odlaganje kaputa, cipela i sli�nih stvari. Taj prostor ujed-no služi i kao predsoblje. Dnevni boravak je centralni dio stana, a iz njega je mogu�a komunikacija u svim pravcima i prema svim

ostalim prostorijama. Namjerno nisam trpao nepotrebne elemen-te, ve� je odabrano ono najosnov-nije – sjede�a garnitura, element za TV, mali stoli� i jedan element s vratima i ladicama kod ulaza u kupaonicu koji služi za pohranu, a može biti i u funkciji biblioteke. Spava�a soba je relativno velika, a tome je kumovao postoje�i raspo-red prozora. Bilo kako bilo, ta soba je ciljano pozicionirana na isto�nu stranu kako bi vas jutarnje sunce osvježilo, a poslijepodnevno kako ne bi zagrijalo cijelu prostoriju i �inilo vam ljetne sparne no�i ne-mogu�ima za spavanje.

Kuhinja je izvedena u dvije pa-ralelne linije a postavljena je uz spa-va�u sobu s ostavom smještenom

u kut stana, dok je blagovaonica zamišljena kao poveznica izme�u dnevnog boravka i kuhinje. Blaga-vaoni�ki stol je predvi�en za 4 - 6 ljudi, s mogu�noš�u izvla�enja s mjestom do 8 ljudi.

Kupaonica je prema zahtjevu opremljena sa svim potrebnim elementima, uz dodatak kade/tuš kabine.

U interijeru koristite jedan do maksimalno dva drvna dekora ili pak jednu vrstu drva u dvije bo-je. Sjede�a garnitura neka bude u neutralnoj boji s jastucima ili dekoracijama u življim bojama. Spava�u sobu opremite tako�er namještajem neutralnih nijansi, a s dekoracijama se sami poigrajte. Važno je da ona ne bude prešare-na. Kuhinja je postavljena u dvije linije koje daju dojam zrcalne sli-ke pa probajte i razmišljati na taj na�in – identi�ni elementi s jedne i druge strane dat �e dojam ele-gancije, koji �e poja�ati i vrata od ostave izme�u njih.

U kupaonici si dajte oduška. Sanitarije postavite u bijeloj bo-ji, a što se ti�e plo�ica – dajte si oduška.

HRVATSKA �ISTA STRANKA PRAVA, Županijsko vije�e Me�imurske županije

Cijenjenom uredništvu!

ME�IMURSKI DEMOKRATSKI SAVEZ �AKOVEC, Op�inski ogranci Donji Kraljevec i Gori�an

Poteško�e oko GP Gori�an

25. studenog 2008. 17RELIGIJA

BOG mojih detalja

Piše: vl�. Antun Štefan

DUHOVNI VELIKAN

Posljednje nedjelje u studenom Katoli�ka crkva slavi 1. nedjelju došaš�a ili adventa, koji traje do Badnjaka, odnosno završava 4. ne-djeljom 21. prosinca. �etiri nedjelje spomen su na �etiri tisu�lje�a, koli-ko je po Bibliji prošlo od stvaranja svijeta do dolaska Kristova.

Došaš�e ili advent zna�i “dola-zak”. Katoli�ki se puk veseli �suso-vom dolasku u naš svijet.

Takva priprava za blagdan Bo-ži�a javlja se u 4. stolje�u na �stoku, a od 7. stolje�a ustaljena je na Zapadu. Prva nedjelja adventa ili došaš�a, koja ujedno ozna�ava i po�etak no-ve liturgijske godine, jest ona koja je najbliža blagdanu Svetog �ndrije.

Crkva o tome dolasku govori na tri na�ina: kao o �susovom dola-

sku njegovim ro�enjem prije dvije tisu�e godina, kao njegovom dola-sku u našu nutrinu danas, i kao o njegovom dolasku u slavi na kraju vremena.

Pravi vjernici - krš�ani trebali bi slaviti dolazak �susa Krista k nama, njegov dolazak u naša srca. Premda znamo da je on stvarno došao prije dvije tisu�e godina kao �ovjek na ze-mlju i ve� je dugo prisutan s nama, svake se godine iznova veselimo kroz došaš�e i Boži� u nutrini svojeg srca i doma.

Nije liturgijski, ali je lijep obi�aj

Od nedjelje na mnogim mje-stima i u gotovo svim domovima vjernika i nevjernika nalazit �e

se adventski vijenci. Njemu �e u obiteljskim domovima, školama, vrti�ima, uredima i predvorjima pripasti po�asna mjesta. �dvent-ski vijenac stavlja se na stol ili se objesi na ulazna vrata. Mnogi �e ga izraditi sami, a može se kupiti u prodavaonicama i na tržnicama. �dventski vijenac nije samo ukras u zimskom vremenu, nego na oso-bit na�in okuplja obitelji, poti�e ih na �ekanje ne�ega ili nekoga tko uskoro dolazi. Zapravo, danas je adventski vijenac jednako važan kao i boži�no drvce (betlehem, krispan, bor, cmrek ...), jaslice, polno�ka i boži�ni objed.

�dventski se vijenac u Hrvat-skoj, pa tako i u Me�imurju, udoma-�io posljednjih dvadesetak godina,

s kraja osamdesetih i po�etka de-vedesetih godina prošlog stolje�a. Donijeli su ga naši ljudi (gastarbaj-teri) iz �ustrije i Njema�ke, zemalja u kojima je on nešto uzvišeno na stolovima u to vrijeme.

Premda nije liturgijski pro-pisan, on se nalazi i u crkvama i uglavnom je ukrašen ljubi�astim vrpcama, jer je ljubi�asta boja u ka-toli�kom bogoslužju boja došaš�a. Najvažnije je da se u vijencu nalaze �etiri svije�e koje se pale postupno, po jedna više svake adventske ne-djelje, te se tako do�ekuje Boži�. Pr-va se pali ve� ove nedjelje, i to nakon što doma�ini do�u s jutarnje svete mise, a zaposlenici u ponedjeljak ka-da do�u u svoje urede, škole, usta-nove i vrti�e. (S. Mesari�)

Više nego potreban i prakti�an poklon prošli je �etvrtak stigao u Caritasov dom “Dr. �ntun Bogdan” u �akovcu.

Dobili su perilicu i sušilicu ru-blja, koje im je podarila Zajednica žena HDZ-a “Katarina Zrinski”, a Katarini Hoblaj, voditeljici doma, uru�io ih je Mladen Križai�, zamje-nik me�imurskog župana.

Ovom prigodom Križai� je re-kao kako HDZ i Zajednica žena, kada god mogu, s radoš�u potrebitima pomažu, ili nov�ano ili materijalno.

�parati su rezultat posjeta i ste�enih dojmova domu od strane Bianke Matkovi�, predsjednice Za-

IMENDANI I BLAGDANI

utorak, 25. studenog Katarina �leksandrijska, Kata

srijeda, 26. studenog Konrad, �eonardo, Dubravko

�etvrtak, 27. studenog Virgilije, Severin, Velimir

petak, 28. studenog �akov, Držislav, Sostensubota, 29. studenog

Saturin, Svjetlana, Vlastanedjelja, 30. studenog

1. DOŠ�Š"�, �ndrija, �ndrejaponedjeljak, 1. prosinca Natalija, Nataša, Božena

GORNJI MIHALJEVEC - Svoje naj-ve�e župno proštenje župljani, mještani i njihovi gos� u Gornjem Mihaljevcu proslavljaju u utorak 25. studenog.

To je blagdan Svete Katarine Aleksandrijske, patronice gornjo-mihaljeve�ke župe.

Blagdan �e bi� proslavljen sre-dišnjom svetom misom, koja �e u župnoj crkvi zapo�e� u 11 sa� .

Predvodit �e je vele�asni Pavao Mesari�, župnik u Vra� šincu. Doma-�i župnik vele�asni Ivan Vugrin�i� na svetu misu i proštenje poziva sve ljude dobre volje, a mi dodajemo kako se s ‘katalenskog proš�enja’ u Gornjem Mihaljevcu uvijek odlazi zadovoljan. (S. Mesari�)

RIJE�I MUDRE“Bog mudro krije budu�nost u mra�noj no�i.” (MK��,sm)

�ndrija na hrvatskom zna�i ja-kost, hrabrost, junaštvo. Radi se o duševnoj jakosti. Bio je u�enik �vana Krstitelja. Kad je �sus vidio �ndriju i njegovog brata Petra kako bacaju mreže u more, re�e im: “Hajdete za mnom i u�init �u vas ribarima ljudi”, i odmah sve ostaviše te po�oše za njim.

Posebno je �ndrija imao dušev-nu jakost u svom apostolskom radu. Predaja govori da je nakon Duhova otišao propovijedati �van�elje u Skitiju, u �užnu Rusiju izme�u Dnje-pra i �ralskog jezera.

Zatim je prešao u #r�ku, gdje je zbog propovijedi u Patrosu završio u zatvoru. Osudiše ga na smrt, i to na križu. Zapisi govore da je tri dana visio na križu razapet i prisutnim krš�anima govorio o Kristu Spasite-lju. Krš�ani su njegovu glavu preni-jeli u Rim 1462. godine. Papa Pavao V�. vratio je �ndrijinu glavu u gr�ki Patras, u nadi da �e se tako pravo-slavci približavati katolicima.

Sveta�ka je oznaka svetog �n-drije “�ndrijin križ” (X), sredstvo njegova mu�eništva. #lavni je za-štitnik Škotske. (���ZSK, sm)

Prije kraja gra�anske godine, vjernici slave po�etak nove, s Pr-vom nedjeljom Došaš�a. Krš�ani svoju povijest gledaju oko cen-tralnog doga�aja njihove vjere, a to je ro�enje �susa Krista u Betle-hemu. Vrijeme prije njega je vri-jeme njegovog došaš�a, vrijeme naše �ežnje i iš�ekivanja. Vrijeme poslije Njega je vrijeme uživanja Njegove prisutnosti, Njega koji je Bog s nama, �manuel. Za krš�ane Nova godina tako po�inje na Bo-ži�. � za nju se treba pripremiti, zar ne?! Zato Došaš�e po�inje �e-tiri nedjelje prije. Zamislite kojih li priprema! Na po�etku liturgijske godine (Došaš�e), pozvani smo da spustimo naš pogled prema Djetetu položenom u jaslicama, a na kraju smo pozvani, (tu smo sada mi), da uzdignemo pogled prema onome od kojeg nam do-lazi snaga, prema Kralju slave, #ospodinu, Sucu živih i mrtvih. Na kraju vremena nalazi se svet-kovina Krista, Kralja svega sve-mira. �n�eo je navijestio Mariji o njezinom djetetu: “On �e biti velik i zvat �e se Sin Svevišnjega. Njemu �e #ospodin Bog dati prijestolje Davida, oca njegova, i kraljevat �e nad domom �akovljevim uvijeke i njegovu kraljevstvu ne�e biti kraja” (�k 1, 32-33). O kakvom se Kralju i kraljevanju radi’ �itaju�i �van�elja, sasvim je jasno: �sus ne shva�a svoje kraljevsko dostojan-stvo kao neko ‘bogovanje’. Svojim �e u�enicima preporu�iti: “Znate da vladari gospoduju svojim na-rodima i velikaši njihovi drže ih pod vlaš�u. Ne�e tako biti me�u vama! Naprotiv, tko ho�e da me-�u vama bude najve�i, neka vam bude poslužitelj. � tko god ho�e da me�u vama bude prvi, neka vam bude sluga. Tako i Sin �ovje�ji nije došao da bude služen, nego da slu-ži i život svoj dade kao otkupninu za mnoge” (Mt 20, 25-28). �vo Kralja. �edinoga i pravoga! Kralja koji daje život svoj za svoje. Kao otkupninu. Kako taj Kralj živi? �van�elje nam to precizira. Naj-prije, �sus - kralj traži izgubljenu

Logika besplatne ljubavi!

ovcu, okuplja raspršeno stado, bdije nad njim, štititi ga i osloba-�a. Brine za svoje na na�in koji je svakome priro�en. �sus - kralj je prepun brige i nježnosti, skroman je i širokogrudan, ne hlepi za uzvi-šenoš�u i sjajnim pala�ama. Kralj s trnovom krunom na glavi! Kralj dostupan svome narodu, jer mu je stalo do njega. � kad do�u grabe-žljivci u svim oblicima, ljudskim ili vremenskim, ne bježi i ne ostavlja svoje, nego za njih daje svoj život. Postaje žrtvovani �aganjac, da-ruju�i svoj život za sve. �jubav, pošteno darovani život definitiv-no pobje�uje. �sus je pobjednik! Svojim kraljevanjem pobje�uje grijeh i smrt. Ne oružjem, nego sebedarjem. Ne zbog svoje osobne slave, nego radi svojih. Zbog toga su i njegovi pozvani na ‘kraljevsko ponašanje’: nahraniti gladnoga, obu�i gologa, primiti stranca, po-hoditi bolesnoga ili zatvorenoga, razumjeti, prihvatiti i biti za �o-vjeka. � sve besplatno. To je logika Kraljevstva, �susovog kraljevstva! �ogika besplatne ljubavi! Besplat-na je ali nije na rasprodaji. �jubav je život. Život kao put i ispunjenje onoga što je ve� zapo�elo. Da, bla-ženi su oni kojima su djela prožeta duhom ljubavi. Takvi ve� gledaju lice Božje. Kaže nam �sus: ‘Sve što ste u�inili jednome od ovih naj-manjih, meni ste u�inili.’ �sus za sva vremena. Živio �sus kralj!

Andrija apostol, 30. studenog

Katalensko proš�enje

CARITASOV DOM u �akovcu

Dobili perilicu i sušilicu rubljajednice žena “Katarina Zrinski”, od pred nekoliko dana.

Uru�ivanju aparata uz Križai�a nazo�ili su Danica Marciuš, �lanica Zajednice, i Vedran Mikuli�, pred-sjednik #O-a HDZ-a #rada �akovca, koji je u ime poduze�a Perutnina P�-PO rekao kako �e ova tvrtka domu pokloniti tri ra�unala.

Voditeljica doma Katarina Hoblaj, zahvaljuju�i na poklonu, istaknula je kako je predsjednica Zajednice Bianka Matkovi� ovom gestom ušla u obitelj dobro�initelja koja nosi i širi dobrotu i radost do-brotvorne ljubavi.

(S. Mesari�)

USUSRET USUSRET Boži�uBoži�u

Božji narod veseli Božji narod veseli se Isusovom dolaskuse Isusovom dolasku

25. studenog 2008.18 NOVI ŽIVOT SE RA�A

MT� “LEPTIRI�” poklanja benkicu i partlekBenkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri�

dobivaju naše novoro�ene bebe, �iji se roditelji pri-stanu fotogra�irati za rubriku “Novi život se ra�a” M�$�MURSK�H N���N�. Prigodnim �e ih poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omo-gu�io je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka M�� tvornica trikotaže iz Štrigove.

Dragan (27) i Jelena (27) �onkaš iz Preloga dobili su Patrika, ro�enog 13. studenog u 16,18 sati. Po bracu je došla i Nika (19 mj).

Joža Ignac (33) i Gordana Oršuš (33) iz Gornjeg Kuršanca dobili su Gordana, ro�enog 16. studenog u 2 sata. Imaju i �ulijetu (16), Samantu

(14), Zvezdanu (12), Zvezdana (13), Aleksandra (9), Renatu (8) i An�elu (7).

Miljenko (28) i Dijana (25) Ma�ari� iz Vratišinca dobili su Lanu, ro�enu 17. studenog u 11,55 sati. Po seku je došao i Marko (2,5).

Damir (29) i Luca (27) Antonovi� iz Štefanca dobili su Bornu, ro�enog 17. studenog u 23 sata. Po bracu je došao i Andreas (4).

Završna konferencija za jav-nost projekta �DU CR�SS 2007. održana je u �etvrtak 13. studenog ove godine. �zme�u Ministarstva �inancija, Središnje jedinice za �i-nanciranje i ugovaranje i Pu�ko-ga otvorenog u�ilišta �akovec 19. studenog 2007. godine potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava �uropske unije iz pro-grama za susjedstvo �N��RR�G ��� � Slovenija – Ma�arska – Hrvat-ska. Provedba projekta trajala je 12 mjeseci.

Ukupna vrijednost projekta iznosila je 101.172 �UR, od �ega je 75 posto dolazilo iz pretpristupnog fon-da Phare 2006 te MM�PR, dok su 25 posto sufinancirali: Pu�ko otvoreno u�ilište �akovec kao nositelj projekta i Pu�ko otvoreno u�ilište �araždin kao partner na projektu.

Cilj projekta �DU CR�SS 2007. bio je organizirati besplatne edu-kacijske programe za 9 de�icitarnih zanimanja koji �e omogu�iti razvoj ljudskog potencijala, bolju pripre-mu za tržište rada i time pružiti

ve�u gospodarsku konkurentnost u pograni�nom podru�ju Me�imur-ske i �araždinske županije. Ukupno je 210 polaznika dobilo potvrde o uspješno završenom programu.

Projekt je bio namijenjen neza-poslenima s prvim i drugim stup-njem obrazovanja, nezaposlenima s nedovoljnim kvali�ikacijama, za-poslenima u tercijarnom sektoru, te svim zainteresiranim za ovaj pro-gram – od pojedinaca do obrazovnih institucija za cjeloživotno obrazova-nje u regiji

Zanimanja koja su bila uklju�e-na ovim projektom jesu: samostalni knjigovo�a, njegovateljica, farmer - mljekar, pomo�ni kuhar, ra�uno-vo�a, zidar, vo�ar, konobar, operater na ra�unalu.

�mplementacijski period od 12 mjeseci uklju�ivao je seminare, prezentacije, konferencije za medi-je, kontakt s javnoš�u putem oglasa, brošura, s namjerom da se pove�a svijest o potrebi obrazovanja odra-slih i njihovo cjeloživotno usavrša-vanje.

EDU CROSS 2007 - „EDU CROSS 2007 - Prekograni�nom edukacijom do bržeg razvoja pograni�nih krajeva“

Pove�anje svijesti o potrebi obrazovanja odraslih

ME\IMURSKE NOVINE 25. studenog 2008.2

Suvremenu crnu komediju ”Zmije“ u izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta iz Varaždina �akove�ka je publika dobila priliku pogledati na prošlotjednoj Tribini �akovec �etvrtkom.

“Zmija” (u izvorniku “Snake in the Grass”), nastala prema tekstu britan-skog dramati�ara Alana Ayckbournea, na pozornicu �akove�kog Centra za kulturu donijela je napetu pri�u, dubo-ke i neo�ekivane odnose izme�u tri živa ženska lika i onih koji žive još samo kroz iznena�uju�e slike i zastrašuju�e pri�e iz prošlosti. Ayckbournova konstrukcija pri�e nikad se ne odvija onako kako vi o�ekujete. Isprepli�u�i komediju, pri�u o duhovima i psihološku dramu, autor razotkriva humor i žmarce, a režija Tee Gjergizi Agejev zadržava jezivu komi�-nost kroz cijelu predstavu.

Razvedena i boležljiva Annabel vra�a se obiteljskoj ku�i na sprovod svoga oca, te se susre�e sa svojom sestrom Miriam. Po povratku nailazi na problem, Alice, medi-cinsku sestru njenog oca, koja tvrdi da je Miriam ubila oca, te da ima dokaze za to koje �e otkriti ako ne bude pla�ena 100.000 funti. Dvije sestre skuju plan kako je spri-

je�iti u tome – ubiti je. Što i u�ine, otrovavši joj �ašu vina. No Alice se vra�a kao prikaza iz mrtvih, te uzrokuje Annabelin kobni in-farkt. Ispostavlja se kako su Alice i Miriam zapravo bile ljubavnice koje su htjele do�i do Annabelinog novca. No Miriam ne staje na sestri ve� ubija i Alice ...

Ova predstava ne zastaje na prenoše-nju jedne od mnogih tužnih pri�a iz crnih kronika ve� progovara o našoj potrebi da izvla�imo zlo�in s margina društva i stavljamo ga u centar naše svakodnevne zabave i opuštanja. Ayckbourne u “Zmiji” istražuje poznatu temu, nedostatak ko-munikacije me�u ljudima, no na uznemi-ruju� na�in. Doti�e se i obiteljskog nasilja, jer su obje sestre žrtve psihi�kog i �izi�-kog maltretiranja od strane roditelja.

Što se zapleta radnje ti�e, “Zmija” nije pretjerano komplicirana, iako se možda tako �ini. Ono što je �ini zanimljivom jest što je svaki element u produkciji dosta dobro izveden, od Ayckbournovoga gro-zovitog i smiješnog scenarija crne kome-dije, preko dobre režije i solidne izvedbe gluma�kog trojca Sun�ane Zelenike - Ko-njevi�, Ines Bojani� i Beti Lu�i�.

(mn, foto: Z. Vrzan)

U utorak 18. studenog u Gornjem Kuršancu održana je sve�anost 344. obljetnice smrti hrvatskog bana, voj-skovo�e i pjesnika Nikole Zrinskog �akove�kog, tragi�no stradalog u lovu na vepra 1664. u Kuršane�kom lugu, pa se taj dan slavi kao sje�anje na hr-vatskog bana i cijelu obitelj Zrinski. Matici hrvatskoj Ogranak �akovec ove se godine kao nositelj organizacije pri-družila Me�imurska županija, a ve� je godinama doma�in i op�ina Nedeliš�e i Mjesni odbor Gornji Kuršanec, te župa Novo Selo na Dravi. U zadnjih nekoliko godina i pridružuju se i Družba “Bra�a hrvatskoga zmaja” i Zrinska garda �a-kovec, te ma�arska izaslanstva.

Na sve�anosti su bili nazo�ni i sa-borski zastupnik i predsjednik Skup-štine Me�imurske županije Vladimir Ivkovi�, me�imurski župan Josip Po-savec i njegov zamjenik Mladen Križai�, predsjednik Op�inskog vije�a op�ine Nedeliš�e Mladen Horvat, kao i župnici iz više župa.

Predsjednik �akove�kog ogranka Matice hrvatske dr. sc. Zvonimir Barto-li� uz ostalo je istaknuo da je hrvatski ban, vojskovo�a i pjesnik Nikola Zrinski �akove�ki bio jedna od najistaknutijih osoba u povijesti hrvatskog naroda. Bio je utemeljitelj Franjeva�kog samo-stana u �akovcu, graditelj Novog Zri-na, utemeljitelj najpoznatije hrvatske knjižnice toga doba Zriniane i za�etnik anticentralisti�kog pokreta. Njegova smrt, za koju nikada nije utvr�eno je li bila nesre�a ili politi�ko umorstvo, bila je uvod u još tragi�niju katastro-fu, odnosno umorstvo Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana 30. travnja 1671. godine. Ti su doga�aji bili takvog zna�enja da su doslovno izmijenili po-vijest Hrvata koji su nakon nekoliko stolje�a poraza tada prvi put bili u si-tuaciji da steknu neovisnost, istaknuo je Bartoli�.

Na žalost, ime Zrinskih je zbog obrane hrvatske državnosti stolje�i-ma bilo sotonizirano, što je slu�aj bez presedana. - Život i djela Zrinskih, osim spomena u pojedinim prigodama, ob-

vezuju današnje naraštaje u odnosu prema njihovoj povijesno - kulturnoj i materijalnoj ostavštini, rekao je dr. Bar-toli�. Podsjetio je kako je 18. studenog op�enito nacionalno povijesni dan jer se tog dana cijeli hrvatski narod prisje�a i herojskog grada Vukovara i svih njegovih branitelja.

Predsjednik Op�inskog vije�a op�ine Nedeliš�e Mladen Horvat istaknuo je ka-ko je povijest svakog naroda velikim dije-lom dio temelja njegove budu�nosti. Tako je i dio povijesti vezan uz obitelj Zrinski u temeljima hrvatske budu�nosti jer su pojedini njezini �lanovi poput Nikole Zrinskog �akove�kog ne samo zadužili Me�imurje nego i �itavu Hrvatsku, pa i Europu.

Me�imurski župan Josip Posavec podsjetio je kako Županija radi na obnovi i revitalizaciji kompleksa Staroga grada Zrinskih u �akovcu te je najavio otkriva-nje nekoliko spomenika Zrinskima. U po-vodu 500. obljetnice trebao bi uskoro pri-vremeno biti postavljen spomenik Nikoli Zrinskom Sigetskom, a u travnju idu�e godine spomenik Zrinskima “Oproštaj”. Uz to, Me�imurska županija �e se založiti da Hrvatski sabor ispoštuje svoju odluku o gradnji spomenika Zrinskima iz 1906. godine, koja nikad nije provedena, pa da se do ulaska Hrvatske u EU i taj spomenik izgradi.

Vijence i svije�e položila su iza-slanstva Me�imurske županije, Mati-ce hrvatske Ogranak �akovec, op�ine Nedeliš�e i Mjesnog odbora Gornji Kuršanec, Zrinske garde �akovec, Družbe “Bra�a hrvatskoga zmaja”, Hr-vatskoga vojnog u�ilišta “Petar Zrin-ski” Zagreb, Franjeva�kog samostana i bratstva �akovec, župe Novo Selo na Dravi, Vojne akademije “Nikola Zrinski” Budimpešta, Viteškog reda ma�arske kulture, izaslanstvo iz Letenya, Odreda izvi�a�a Ma�ara Osnovne škole Ivana Gunduli�a iz Zagreba i Lova�kog saveza Me�imurske županije.

U prigodnom programu sudjelo-vali su �lanovi muške vokalne skupine Pjeva�kog zbora “Josip Vrhovski” iz Nedeliš�a, a recitacijama u�enik OŠ “Ivan Gunduli�” Zagreb i Ištvan Hor-vat iz Ma�arske. U kapeli Majke Božje na Nebo Uznesene u zajedništvu s do-ma�im župnikom vl�. mr. sc. Josipom Jankovi�em, župnikom �akove�ke župe Sv. Nikole i samostanskim gvar-dijanom fra Stankom Belobrajdi�em, župnikom iz Orehovice i dekanom �a-kove�kog dekanata pre�. Stjepanom Moste�akom i župnikom iz Štrigove i dekanom Gornjome�imurskog deka-nata predvodio župnik varaždinske župe Sv. Fabijana i Sebastijana Mijo Horvat. (jš)

TRIBINA �akovec �etvrtkom, 27. studenog u 19,30 sati

Premijera filma “Iza stakla”

Na Tribini “�akovec �etvrtkom” 27. studenog u 19,30 sa� u Centru za kulturu održat �e se premi-jera � lma Zrinka Ogreste “Iza stakla”.

Film �e do�i predstavi� Janko Heidl, � lmski kriti�ar i novinar Ve�ernjeg lista, Davorin Gecl, direktor fotogra� je, Vladimir Gojen, montažer, i dio gluma�ke ekipe. Na žalost, redatelj Zrinko Ogresta ne može do�i zbog sudjelovanja na � lm-skom fes� valu u Kairu.

Drama u režiji Zrinka Ogreste o ljubavnom trokutu �iji �e sudionici u nekoliko dana doživje� lom izme�u stvarnih i prividnih života. Lažni život i prividni red jedva se održavaju u kao� �nom ne-redu troje ljudi i njihove okoline. Strukturirana u pet dana, pri�a dinamikom mnogobrojnih likova prividno povezanih doga�ajima ocrtava ljubavni trokut jednog muškarca i dvije žene. Takav prividni red života neminovno �e se razbi� u sudaru s nji-hovim pravim živo� ma koji je nepredvidiv ...

Film je svjetsku premijeru imao na fes� valu u Karlovym Varyma, a na nacionalnom fes� valu u Puli osvojio je Zlatnu arenu za najbolju kameru (Davorin Gecl) i za glavnu žensku ulogu (Jadranka �oki�), te Nagradu mladih � lmo� la za najbolji � lm. I kri� �ari su ga hvalili i stavili su ga na 2. mjesto me-�u � lmovima iz nacionalne konkurencije, odmah iza pobjedni�kog “Ni�ijeg sina”.

Damir Radi� (Nacional) proglasio ga je naj-boljim � lmom Pulskog fes� vala, u kojem je “sve besprijekorno - od ideje preko scenarija do režije i glume”. Is� �e i auten� �nost u slikanju emocio-nalnog, duhovnog i prostornog miljea gra�anskog Zagreba, te vrsno�u gluma�kih izvedbi.

Janko Heidl (Ve�ernji list) tako�er hvali sigu-ran redateljski nastup i upe�atljive glumce, is� �u�i prije svih Jadranku �oki�. Pali su i sitni prigovori, pa Nenad Polimac (Jutarnji list) zamjera Ogres� da se previše osje�a prora�unatost, no svejedno uspore�uje film s francuskim melodramama i ocjenjuje ga produkcijski impresivnim i vizualno dotjeranim. U Motovunu je � lm osvojio nagradu publike, što je najbolja preporuka � lmu koji po�i-nje igra� u hrvatskim kinima.

Scenarij: Lada Kaštelan, Zrinko Ogresta; ulo-ge: Leon Lu�ev, Jadranka �oki�, Daria Lorenci, Anja Šovagovi� - Despot, Božidarka Frait, Nina Vio-li�, Dara Vuki�, Boris Svrtan, Krešimir Miki�, Bojan Navojec, Trpimir Jurki�. Trajanje: 80 minuta.

GORNJI KURŠANEC: obilježena 344. obljetnica Nikole Zrinskog

Županija po prvi put organizator sve�anosti

Izaslanstvo Hrvatskoga vojnog u�ilišta “Petar Zrinski” i �lanovi Zrinske garde �akovec odaju po�ast Nikoli Zrinskom

PREDSTAVA “ZMIJA” varaždinskog HNK-a igrala u �akovcu

Crna strana života na komi�an na�in

25. studenog 2008. 3

�AKOVEC - izložbeni pro-stor Centra za kulturu – izlož-ba Lászla Nemesa, ma�arskog slikara, grafi�ara i muralista. Izložba dokumentira sve što je umjetnik naslikao u protekla �e-tiri desetlje�a i �ini fini presjek njegova cjelokupna stvaralaštva. Izabrano je tridesetak radova iz svih njegovih dominantnijih �aza slikarstva. U cjelini, ovdje je �itav opus koji je uistinu raznovrstan, tematski, što se tehnike ti�e, sa-držajno i poeti�ki.

Izložbeni salon Muzeja Me�imurja �akovec – izložba Restauratorske radionice Muze-ja Me�imurja. Po prvi put pred-stavlja se restauratorsko - kon-zervatorska djelatnost navedene radionice u razdoblju od ‘93. do 2008. godine. Izložba predstavlja mali dio cjelokupne gra�e koji je prošao kroz ruke restauratora Stjepana Jerkovi�a, ak. kipar. Od preko 500 obra�enih predme-ta, on je napravio je izbor od 19 predmeta, koji najbolje ilustrira-ju zahtjevnost ove struke.

Reiffeisen stambena šte-dionica – izložba u organizaciji UOLL-a, HDLUM-a i Rai��eisena. Prodajna izložba �iji prihodi idu u dobrotvorne svrhe sadrži doni-rane radove me�imurskih slika-ra okupljenih u HDLUM-u, radove velikana kao što je Priska Kul�ar te slike nastale na radionicama UOLL-a.

Galerija Sabol – za predsto-je�e dane darivanja u Galeriji Sa-bol, Kralja Tomislava 17, �akovec, (pokraj Gradskog poglavarstva) možete odabrati autore kao što su V. Jorda, I. Oreb, M. Berber, M. Veža, M. Džamonja, E. Svilan, D. Žili�, I. Lackovi�, G. Politeo, D. Ba-hunek, D. Škoda i drugi. Slike su razli�itih motiva, tehnika i obli-ka, a možete ih pogledati svaki dan do 15. sije�nja 2009. godine.

Memorijalna zbirka La-dislava Kralja Me�imurca, Ru-�era Boškovi�a 7 - stalni postav. Memorijalna zbirka ve� je gotovo 30 godina u kulturnom prospek-tu �akovca, obuhva�a brojne ra-dove Ladislava Kralja stare izme-�u 50 i100 godina, te poku�stvo i osobne predmete umjetnika. U skladu sa svojim pre�erencijama oblika, boja i duhovnog zna�aja motiva, autori su izgradili cijeli jedan mikrosvijet na temu crkve Svetog Jakoba, iskreno odgovara-ju�i na mogu�a pitanja.

NEDELIŠ�E - Caffe bar “Martin” - izložba Zlatka Vrzana. Fotogra� Zlatko Vrzan ponovno se predstavlja izložbom svojih naslovnica podlistka Media pod nazivom “Media by Zvrzan II.” U Martinu je izloženo petnaest �o-tografija naših me�imurskih lje-potica, kao i naslovnica s našim olimpijcom Filipom Udeom.

PRELOG – Ugostiteljski objekt na Marini - izložba Slav-ka Duki�a. Slavko Duki� iz Donjeg Kraljeva �lan je Likovnog udruže-nja donjeg Me�imurja Prelog. Na izložbi se predstavlja crtežima ribljih i lova�kih motiva. Izložba je otvorena do daljnjeg.

Caffe bar “Art” - izložba Pa-vla Ružmana i Martine Golubi�. �lan Likovne udruge donjeg Me-�imurja Prelog Pavao Ružman izlaže nekoliko motiva stare Drave, dok se Martina Golubi� predstavlja radovima od stakla i drugih materijala koje posebnom tehnikom ukrasa na salvetama pretvara u trajne oblike.

Jedan od najboljih svjetskih gitarista Vlatko Ste�anovski po-novno je oduševio �akove�ku pu-bliku. Ste�anovski je na prošlotjed-nom koncertu održanom u Centru za kulturu �akovec nastupio uz glazbenike iz svog trija te nizo-zemskoga gitaristi�kog virtuoza Jana Akkermana.

U dvosatnom koncertu Ste�a-novski je svirao pjesme sa starih albuma njegove bivše grupe “Leb i sol”, ali i stvari s novog, blues albuma “Thunder From the Blue Sky”. Na repertoaru te ve�eri svo-je mjesto našle su kultne skladbe poput “Spider In My Web”, “Rock Me Baby”, “Street Walker” i “Ama-zing Grace”, ali i “Kao kakao”, “Si zaljubiv edno mome” i “Jovano Jovanke”.

Improvizacije i me�usobni gi-taristi�ki dueli s temeljem u rock, blues ali i heavy metal izri�aju atmos�eru su u publici dovodili do usijanja i još jednom dokazali zašto �akove�ka publika naprosto obožava koncerte Ste�anovskog. Mi pak priliku nismo mogli propu-stiti da mu ne postavimo nekoliko pitanja...

• Zbog �ega tek sada blues album?

- Na prvu loptu blues se može u�initi jednostavnom muzikom jer se sastoji uglavnom od tri akorda, ali na drugu i tre�u loptu to je izuzetno slojevita i suptilna

muzika koju je prili�no teško svi-rati kao mlad �ovjek. Naravno, ima mladih blues gitarista koji savrše-no rade, ali u mom slu�aju mislim da je bilo dobro što sam toliko toga prošao prije nego što sam snimio blues album, jer se tu radi o nekoj fino�i zvuka, izraza, o tome da ne pretjeraš u ne�emu, da ne odeš u neku pateti�nu varijantu. Nadam se da sam sve te zamke izbjegao, da ne zvu�im kao terasa blues, nego da zvu�im ipak kao neki muzi�ar koji ima background i koji blues svira s odre�enim stilom.

• Koja to iskustva jedan glaz-benik mora ste�i da bi uop�e mo-gao razumjeti blues i na kraju ga i svirati?

- Muzika nije pitanje razumije-vanja. To je pitanje osje�aja, tehnike i vlastitog izraza, a pritom pitanje zrelosti, po meni. Neki ljudi sazrije-vaju prili�no rano, recimo Hendrix je živio samo 27 godina, ali je stigao napraviti revoluciju elektri�ne gi-tare. U mom slu�aju je to tako kako je. Meni su �anovi odavno tražili da snimim jedan blues album i ja sam ga snimio. A i sam od sebe sam to želio prili�no dugo.

• Kako je do suradnje s Akker-manom?

- Ja sam odabrao Akkermana za suradnju jer mi je on bio gitarski he-roj iz mladosti i dugo sam htio nešto s njim snimiti. To sad i radimo, stal-no sviramo i oboje uživao u tome.

• Okušali ste se u rocku, blue-

su, etnu, jazzu, što je sljede�e?- Isprobao sam se u raznim

glazbenim pravcima. Što ja znam, mislim da prili�no kompetentno sviram sve �ega sam se prihvatio. A što poslije... Stalno ima gdje da se ode. Horizont je daleko. Treba i�i daleko, pokušati napraviti nešto, pa kamo stigneš, stigneš. Mislim da znam aranžmanski što �u raditi, ali ne znam tematski.

Gitara i kava su prve stvari ujutro

• Gdje Vam je ugodnije svirati, u studiju ili pred stotinama i tisu-�ama ljudi u publici?

- Pred publikom mi je najugod-nije, vjerujte mi. U studiju zna biti �rustriraju�e, u �etiri zida s magne-to�onom i kompjutorom. To zna biti jako dosadno, jer svirati za kom-pjutor nije neka motivacija. S dru-ge strane, svirati za ljude je stalno motivacija. Vidjeti kome sviraš, dati nešto i dobiti nešto za uzvrat, zbog toga i postoji cijeli ovaj naš posao. Zbog te krajnje instance, susreta s publikom.

• Koja je najdraža gitara koju posjedujete?

- Imam puno najdražih gitara. Svaka je vezana za odre�eni period iz mog života i ne znam za koju bih se opredijelio, zato ih sve �uvam, njih dvadesetak. Možda �u jednog dana sve to pokloniti nekome, ali u ovom trenutku ne bih to mogao oda-brati. Imam, evo, ovu gitaru na kojoj sad sviram na hrvatskoj turneji, Leo Scala gitara, koju je majstor napra-vio samo za mene. Puno je respekta i ljubavi uložio da je izradi, pa tako i ja imam puno respekta prema toj gitari. Odli�na je to gitara.

• Kad ste kod ku�e, koliko pu-ta uhvatite gitaru u ruke?

- Najmanje 15 do 20 puta dnev-no. To je nešto bez �ega ne mogu. Ne moram dugo svirati, do 10 - 15 minuta, ali tako barem dvadesetak puta dnevno. Ujutro uz prvu kavi-cu to mi je obavezno. Uzmem gita-ru i kad sam u polusvjesnom stanju pokušavam iz sebe iskopati kakvu novu ideju. Zato je prva stvar koju

svako jutro uradim to da si skuham kavu i uhvatim gitaru.

Uspjeh je samo privid• O �emu razmišljate kad ste

na pozornici?- O svemu i sva�emu, ali uglav-

nom je za mene to vrsta meditacije. Ne razmišljam ni o �emu. Jednostav-no gledam što �u proizvesti i gledam i slušam što sam proizveo. Nema tu puno razmišljanja. Naravno, može se razmišljati o bilo �emu, ali to nije dobro. Najbolje se prepustiti. Zna-te što je najteže? Natjerati mozak da ne misli ništa. To se zove stanje meditacije i stanje duboke kontem-placije. Ako uspijete u tome, daleko ste otišli.

• Je li uspjeh sve o �emu ste sanjali kad ste bili mla�i i tek po-

�injali svirati?- Možda �e zvu�ati neskro-

mno i pateti�no, ali, vjerujte, ja se ne bavim vlastitim uspjehom. Meni je drago ako pro�itam neku finu recenziju, vidim dobru �otku u novinama i vidim da su ljudi bili zadovoljni s koncertom, ali ne ba-vim se mjerenjem uspjeha. Meni je važno da mi plate honorar od koncerta i to je to. Vjerujte, uspjeh je zamka, privid. Svi smo smrtni i svi �emo na kraju izgubiti ovu bitku. Ali dok god smo živi glavno da nam je dobro, da sviramo i do-bro se zabavljamo. Ja ne vjerujem u uspjeh, barem ne onu vrstu s estradne strane, reality showova i tih stvari, dolaska na naslovnu stranu po svaku cijenu. Nikad ne bih htio biti poznat kao što je Ma-donna ili Michael Jackson. Nikada. To je uništavanje vlastitog života.

• Gdje se vidite kroz dvade-setak godina? Što �ete raditi?

- Bit �u valjda negdje penzio-ner. Ako uspijem kupiti ku�u na moru ili jezeru, vidim se ondje uz obalu kako gledam u vodu, u hori-zont. (M. Novosel, �oto: Z. Vrzan)

Prva Osnovna škola �akovec, to�nije, u�enici, roditelji i u�iteljica Vesna Horvat iz 1. a razreda orga-nizirali su humanitarni koncert u sklopu UNICEF-ovog projekta pod nazivom “Škole za A�riku”.

Dobrotvornom koncertu, na kojem su nastupili Dje�ji zbor “�a-kove�ki mališani”, Plesni studio Te-uta, �olkloraši I. OŠ, Dje�ji zbor Mali �akovec, Trio Šminkerice, Marko Kupper i u�enici 1. a razreda, Marija Jambroši� i Ivana Horvat, studentica solo pjevanja Glazbene akademije u Osijeku, odazvalo se mnogo gra�a-na koji su željeli dati dobrovoljni prilog hvale vrijednoj akciji.

Ina�e UNICEF projektom “Škole za A�riku” ve� �etiri godine, u su-radnji sa Zakladom Nelson Man-

dela i Hamburškim društvom za promoviranje demokracije i me�u-narodnog prava, u svijetu prikuplja sredstva za škole u Angoli, Malaviju, Mozambiku, Ruandi, Južnoa�ri�koj Republici i Zimbabveu. Cilj je omo-gu�iti djeci A�rike pristup obrazova-nju i time im dati priliku za iskorak iz za�aranog kruga siromaštva.

I. OŠ �akovec jedna je od 50 hrvatskih škola koje su se uklju�i-te u provedbu projekta, a naše su škole svoje aktivnosti usmjerile na pomo� djeci u Ruandi. Namjera je prikupiti sredstva kojima �e se pomo�i izgradnju te obnova škola i sanitarnih prostorija, osigurati opskrba pitkom vodom, a za djecu bez roditeljske skrbi i onu koja žive u osobito teškim životnim uvjetima

ODRŽAN HUMANITARNI KONCERT u orga-nizaciji 1. a razreda I. OŠ �akovec

�akove�ki u�enici pomažu djeci u Ruandi

Na dobrotvornom koncertu nastupio je i Dje�ji zbor “�akove�ki mališani”

omogu�iti nabava školskih knjiga. Projekt je mogu�e podržati i upla-

tom na UNICEF-ov ra�un preko ove stranice, ili uplatom na žirora�un

2360000-1500124852, poziv na broj 8612 - 02. (mn)

RAZGOVOR S VLATKOM STEFANOVSKIM, jednom od najboljih svjetskih gitarista današnjice

Glazba je pitanje osje�aja, tehnike i vlastitog izraza

Stefanovski i Akkerman atmosferu u �akovcu doveli su do usijanja

AKTUALNE IZLOŽBE

25. studenog 2008.4

Prošlo je Mar� nje, jedva smo se spasili, a ve� se nemilice približavaju boži�no-novogodišnji dani..Uglavnom, s kolegicom s posla ispija se nevino pi�ence, kad kolega tako�er s posla upu�uje poziv da nek se “dotepemo” na brucošijadu. Javlja da se lokal puni i puni, mi ajde popuštamo pri� sku pa odlu�ujemo baci� oko.

Neka cura organizira novope-�ene studente, navodno su nekoga i “krstili”, obe�aju svi sve u “šesnajs” da �e vjerno studira� , pušta� i znoj i krv za knjigu, ukaže li se za to potrebe. Ah, mlado i nadobudno. Sve te lijepe želje, �es� tke i pozdravi...Po�inju svi-ra� isto�ni ritmovi, na podiju se izvija trbušna plesa�ica...Svi �eznutljivo gle-daju taj tanki i gipki struki�. Kolegica i ja ovaj put (sto� put) za “ziher” obe�a-vamo da �emo i mi više kona�no po�i na te�aj trbušnog plesa. Nema onda više “šlau� ” oko struka, samo ritam i “volim se gibat, gibat”...

Stalno neka zbivanja na toj bru-cošijadi, kona�no i baš dobro... Dolazi na red striper! Pitam se ja jesu li svi dovoljno “stari” za tu rije�, a kamoli za prizore. Ako sam dobro pratila situaciju pravi striper se nije skinuo, on je samo plesao na stolu, ali odmah poslije njega je neki dobrovoljac zavr-šio u svojim dugim ga�ama na stolu, a koju minu� cu kasnije i bez njih, kao od majke ro�en. Auuu...uzvici se prela-mali prostorijom... Krenule pri�e rekla-kazala da nije on to sam, nego mu je netko povukao sve dolje, ali ljudi dragi “tko se ma�a la�a od ma�a i pogiba”. Tješila ga cura cijelu no�...

Še�er na kraju; najavljuju plesa�i-cu! Minijaturni grudnjak, minijaturni šosek, visoke potpe� ce... Drži se cura za strop, mrda lijevo, mrda desno... Je-dino mi nije bilo jasno od �ega cura ima modrice i izguljena koljena? Nije valjda

da se ina�e bavi nekim teškim � zi�kim radom... Nije danas lako zaradi� “kruh naš svakdašnji”.Sja� lo se cijelo veselo društvo do nje, bljeskaju fotoapara� . Fascinantno! Kao da nema golotinje na svakom koraku, još smo je željni! Komen� raju svi da ima lijepo � jelo, a ne ko manekenke, ova ima “mesa”! Sje�am se da su radili nekakvu anketu na zagreba�koj špici, saznali da muš-karci na špici gledaju žene. Ali saznali da i žene na špici gledaju žene! Bokci muškarci, nemaju šanse... Ista stvar se i tu ponavlja. De�ki gledaju, cure gleda-ju... Svima dobro. Ne znam jedino što bi mama i tata rekli na sve to.

Za nas “malo starije” ima tu još jedan problem. Ne možeš uop�e više razlu�i� koliko tko ima godina. Ve�ina cura je ve� s petnaest potpuno razvi-jena, mislim � zi�ki, a na�e se i poneki momak koji odgovara tom opisu. Veli moj tata da je to jer same “hibride” jedemo. Nagledava me neki momak, nagledavam ja njega. Izgleda stariji, pa si mislim možda je i on tu zalutao. Mislim, pa bilo je tu i nešto “vje�nih” studenata. Kolega s posla se po�inje smija� i veli: “Cure, to dijete jedva da ima osamna-est, pazite da vas ne bi tajna operacija ‘Sledge Hammer’ sredila...”. No, pa onda si vi pomognite. Za�as budemo morali i osobnu traži� prilikom upoznavanja. Gdje je onda tu roman� ka?

Što nudi “uhu“ �akove�ki izla-zak i zašto se to pitam!? Zato jer, kako isti�u oni koji su “upu�eniji“, pa i kompetentniji od mene, glazba je dobra za sve nas, kao i zato jer se svi pitaju “kakva se tamo pušta glazba“! Ve�ina ljudi vjerojatno bi se složila s postavkom da bez glazbe nema zabave, a mnogi se pitaju zašto to uop�e naglašavam. Prvenstveno zato jer “glazbene u�inke“ �esto uzimamo: ili (pre)olako, ili pak zdravo za gotovo, ili pak, na kraju krajeva, da se kao o ukusima ne raspravlja! Me�utim, jesmo li zbog sintagme da se o glazbenim ukusima ne raspravlja dogurali do toga da se prešutno prolazi preko toga što se to zaista doga�a oko nas kad su glazba i zabava u pitanju!? Naime, glazba ima vrlo mo�ne u�inke, ne samo zabavne, tj. za stvaranja ugodne, pa i hedonisti�ke atmosfere u ka-�i�u, klubu ili diskoteci, ve� i one puno važnije kulturološke, kao i one “prikrivene“ (stvaranje vri-jednosnih sudova itd.), te je i te kako važna za sveukupno “pona-šanje“ u sredini u koji živimo, ali i svekolikom poimanju iste.

Tako je �akovec posebice, pa i Me�imurje op�enito, tijekom ‘80-ih bila sredina u kojoj su se “njegovale“ kvalitetne glazbene vrijednosti, iz koje su se diljem Hr-vatske, pa i puno dalje, širile naj-bolje mogu�e glazbene vibracije, grad i sredina iz koje su se u Zagre-bu ili Ljubljani organizirali najve�i hrvatski koncerti. I sredinom, sve do kraja ‘90-ih, �akovec je bio još uvijek prepoznatljivo mjesto za dobru zabavu, poznat po tome što se može �uti glazba koju tada nitko nije “furao“ ne samo “preko Drave“ u VŽ, ve� se usudim re�i i u Zagrebu.

Me�utim, sve se naglo promi-jenilo u posljednjih desetak godi-na. Postali smo zarobljenici ušto-gljenih glazbenih klišeja o tome da se vani jedino možeš zabaviti ako se slušaju narodnjaci, ‘80-e, stari rock ...

Dobro, pokušavaju se ponov-

no isfurati moderne glazbene vrijednosti kao što je elektronska glazba, scena koja je nekada u Exu, kasnije Bar Flyu bila prepoznatlji-va naširoko.

Me�utim, �ini mi se da se ista pokušava vratiti previše “ekstre-mno“, tj. bez stvaranja nekakvog main-streama te scene koju bi prihvatile mase kao nešto što je ok, a ne samo najve�i “pobornici“ slušanja tog glazbenog izri�aja, ko-ji su se ina�e ve� glazbeno odredili, pa su sve zahtjevniji. Kao da se na takvu glazbu trebaju furati samo “odre�eni“ ...

I dok je elektronska glazba ne-što sasvim normalno za kvalitetnu klupsku scenu, žalosna je �injenica da kad je u pitanju main-stream, novu doma�u i stranu rock glazbu ne pušta gotovo nijedan DJ u �a-kovcu. Svi pokušavaju ugoditi kao svima “na dobrim starim vreme-nima“, gdje se kao za svakog na�e ponešto i onda se vrti više - manje: “svašta i ništa“.

Uglavnom, �akove�ka zabava je deja vu, a što je najgore, gotovo pa svi pomirili smo se, uklju�uju�i one koji bi trebali ljude “usmjeriti“ na nove glazbene vrijednosti, da je to jednostavno tako, da �akovec postaje glazbena i kulturološka selendra u kojem to prolazi, a da je danas Varaždin postao “šmensi“ grad u kojem se prate ili stvaraju novi glazbeni trendovi.

Pita li se neeetkoo zašto je to tako i, što je najvažnije, može li se i ho�e nešto promijeniti?!

Piše: Dejan Zrna

U restoranu “Kruna” u �akov-cu u petak je predstavljen 17. te�aj Hrvatskoga kajkavskog kolendara Matice hrvatske �akovec za 2009. godinu, koji je danas ve� opširna knjiga s 565 stranica. Tema HKK-a 2009., a kako ga je uvodno predsta-vio predsjednik Matice hrvatske dr. Zvonimir Bartoli�, ujedno glav-ni i odgovorni urednik HKK-a, jest 350. obljetnica dolaska franjevaca u �akovec. O toj važnoj obljetnici piše Stanko Belobrajdi�, gvardijan �akove�kog samostana, kao i dr. Zvonimir Bartoli�. Tekstovi su uvod u proslave obljetnice jer su franjevci u �akovec stigli 1659. godine na po-ziv hrvatskog bana Nikole Zrinskog �akove�kog.

U biblioteci Zriniana, koja se svake godine objavljuje u HKK-u, o temi Zrinski pišu dr. Zvonimir Bar-toli�, Ljiljana Križan, Josip Šimunko, Bojan Kocijan, Ivan �repinko, Franjo Martinez, Tomo Blažeka te Gracijan Birši�. U toj se biblioteci objavljuju manje poznate pojedinosti o vre-

menu obitelji Zrinski i naporima da se sa�uva što više podataka, kao i suvremena doga�anja uz Zrinske. Godina Zrinskih obogatila je kultur-ni život u Me�imurju i Hrvatskoj, te doprinijela da ta obitelj dobije do-stojnije mjesto u hrvatskoj kulturi.

U HKK-u govori se i o obljetnica-ma demokratskih stranaka u Me�i-murju i obljetnicama pojedinaca, o Hrvatima izvan domovine, o ratnim i poratnim žrtvama, tu su teme iz hrvatske etnogra�ije i etnologije, prinosi za povijest hrvatske kaj-kavštine, teme iz povijesti, kulture i prosvjete, a nije zaobi�eno ni gos-podarstvo, poljodjelstvo i vinogra-darstvo, ljudi, doga�aji i sudionici i, dakako, osvaja� srebrne medalje na OI Filip Ude.

Knjiga je podijeljena na dvade-setak podru�ja, a svoj je doprinos dalo stotinjak autora, tako da je teško sve i pobrojiti. Osim iz Me-�imurja, autori dolaze iz Zagreba, Varaždina, Koprivnice, Virovitice, Varaždina, Siska i drugih mjesta.

Mnogo je tekstova koji zaslužu-ju posebnu pažnju javnosti. Ove �e godine sasvim sigurno iz povijesne teme o Zrinskima i ljudima našeg kraja posebnu pažnju izazvati tekst Mladena Genca iz Bednje o skrive-nom blagu NDH koje je još zakopano u Sloveniji i Austriji.

Naime, devizne pri�uve NDH na-laze se zakopane na mjestu gdje je voj-ni vlak miniran od strane partizana u Sloveniji u svibnju 1945. godine. Godi-nama se tajilo gdje je to mjesto, zbog njega su ljudi ginuli, a sad jedan svje-dok, koji je napokon progovorio, zna nešto više o tome. Blago NDH trebalo bi biti zakopano nekoliko kilometara prije Celja kod mjesta Opoka, izme�u ceste i željezni�ke pruge.

Tajnik Matice hrvatske Tomo Blažeka zahvalio je brojnim autori-ma od kojih su mnogi stigli na pred-stavljanje Kolendara, a Vera Zemu-ni� podijelila je pojedine primjerke

Kolendara najmla�im �lanovima Matice hrvatske �akovec, djeci ko-ja su napisala nagra�ene sastave. Skup je pozdravio i Stelio Prodan, predsjednik Matice hrvatske iz Umaga, te zahvalio dr. Bartoli�u na gostovanju u Umagu kad su pred-stavljene nagra�ene knjige Matice hrvatske �akovec: Dekretum, Trip-tih Zriniana i Sibila i druge.

Hrvatski kajkavski kolendar za 2009. godinu može se nabaviti u Ma-tici hrvatskoj �akovec po cijeni od 60 kuna, iako je, kako je istaknuto, njegova cijena zapravo znatno ve�a prema vrijednosti i koli�ini štiva u njemu. Tiskan je u nakladi od 2.700 komada u TIZ-u Zrinski, a gra�i�ki urednik je Dado Štrebih, dok je ko-rice izradio Vanja Štebih. O�ekuje se da novi HKK, kao i svake godine, bude rasprodan, manje je poznato da se njime �inancira izdava�ka dje-latnost MH�. (J. Š.)

Jedna od najtiskanijih knjiga u Me�imurju jest zbirka pjesama Si-niše Novaka “Pjesme u boji”. No tek slijedi iznena�enje, zbirka pjesama “Pjesme u boji” ne može se kupiti u Me�imurju jer još nije tiskana, ve� samo u Indiji. Tamo je na hindu jezi-ku tiskana u pet tisu�a primjeraka i ve� besplatno raspodijeljena.

Zbirka pjesama “Pjesme u boji” do sada je prevedena na engleski, njema�ki, kineski, talijanski, špa-njolski i hindu jezik te, naravno, hrvatski i može se za sada vidjeti na Internetu na adresi www. pe-lud.net. Knjigu su na strane jezike preveli studenti u Londonu. Zbirka pjesama sadrži 5 pjesama i 26 foto-gra�ija, a motivi su pjesama op�e-ljudski. Prema rije�ima Ljubice Dui� Jovanovi�, pjesnik Siniša Novak je humanizator života, o �emu svje-do�i i široka poetska komunikacija putem mreže, elektroni�ke pau�ine što obavija zemlju. Maria Deyana iz Londona pak kaže da su poezije Si-niše Novaka nesumnjivo osvježenje u literaturi moderne poezije. Zbirka pjesama “Pjesme u boji” uskoro �e biti tiskana u Hrvatskoj u dvojezi�-nom hrvatsko - engleskom obliku.

Prva knjiga Siniše Novaka “Pelud prezrelih trava” tako�er je

stvorena na Internetu prije neko-liko godina u suradnji s Helenom Herceg. Danas njegova web stranica www.pelud.net ima sto �lanova, a registrirana je i istoimena udruga za promicanje Internet umjetnosti i kulture. Manje je poznato da Siniša Novak osim što radi svoj redoviti posao u Muzeju Me�imurja �akovec ima i poseban hobi - fotogra�iranje svih starih zdenaca u Hrvatskoj, do sada je fotogra�irao 665 zdenaca, šterni i objekata, od Istre i Dalmacije do Slavonije i Me�imurja. (jš)

Kulturna udruga Pokret plus or-ganizirala je drugi po redu Friška � ga � lm fes� val. Fes� val dokumentarnog rock � lma koji se održavao u �akove�-kom Prostoru za mlade protegao se na dva dana u koja je publika dobila priliku pogledati ukupno osam film-skih ostvarenja iz pet zemalja.

Prve ve�eri prikazani su hrvatski film “Tri boje revolucije” omnibus iz prve radionice dokumentarnih � lmo-va DORF 2008., ameri�ki “Unknown Passage - The Dead Moon Story” (SAD) - pri�a o jednoj od najve�ih ameri�kih garage punk grupa Dead Moon, � lm iz Kosova koji se bavi tema� kom priš� n-ske glazbene scene nazvan “Shu e: Poli� cs, bullshit and rock’n’roll” i nizo-zemski � lm “Neformat” koji prikazuje pri�u tri banda iz Moskve.

Drugu ve�er fes� vala otvorio je � lm “Mariška band” s nesvakidašnjom pri�om o baki rockerici Mariški Holu-bek - Funjak iz Koprivnice, nizozemski

� lm “100 ways to become cool”, srpski � lm “Napred u prošlost” i doma�i � lm “Ritam rock plemena” - o rije�koj rock sceni, koja je do danas ostala jednom od najvitalnijih u ovoj regiji.

Poanta Friške fige je, kaže nam Emil Marciuš, direktor fes� vala, da svi � lmovi imaju neku glazbenu tema� ku, popra�eni sociološkim efek� ma. Od prikazanih filmova jedan je izdvojio kao posebno zanimljiv: - Od � lmova iz-dvojio bih ovaj � lm o baki Mariški koja je u svojoj osamdesetoj godini po�ela svira� u jednom koprivni�kom country rock bendu. Tako da je poruka � lma, ali i ovoga našeg fes� vala – da nikad nismo prestari da se ne bismo mogli bavi� ne�im krea� vnim.

Iako vrijeme preko vikenda nije bilo naklonjeno fes� valu, mladi su se ipak odazvali, a atmosfera se posebno zahuktala u subotu nakon projekcija uz urnebesnu X-YU slušaonicu i DJ-ski duo Mirko’n’Slavko. (mn)

POGLED ISPOD OBRVA

Kako je lijepo biti brucoš!Piše: Tihana Babi�

Kaj to ovdje svira!?

DRUGA KNJIGA Siniše Novaka

“Pjesme u boji” tiskane na hindu jeziku

Siniša Novak

MATICA hrvatska �akovec

Novi Hrvatski kajkavski kolendar Novi Hrvatski kajkavski kolendar ima 565 stranicaima 565 stranica• Uz mnoge povijesne teme, HKK donosi i sen-

zacionalan tekst o skrivenom blagu NDH koje je i danas zakopano u Sloveniji

Dr. Zvonimir Bartoli� predstavlja HKK 2009.

�lanica Predsjedništva MH�-a Vera Zemuni� dodjeljuje nagrade najmla�ima

Unato� lošem vremenu, Friška figa film festival okupio je dosta mladih

ODRŽAN 2. po redu Friška figa film festival

Nikad nismo prestari da budemo kreativni

25. studenog 2008. ME\IMURSKE NOVINE 5

O�ekuje vas mnogo stra-s� i emocija pa vamljubavni

život ovaj tjedan ne�e bi� dosadan. Ako ste u vezi, nemojte upas� u za-mku rutine. Potreban vam je neki odmak, osvježenje koje �e probudi� uspavane osje�aje. Dokazat �ete se kao odli�an organizator. Ako vam sadašnja zarada ne omogu�uje od-govaraju�i standard, razmislite o do-datnim prihodima ili, možda, novom poslu. Pokazat �ete zavidnu snalažlji-vost i poduzetnost. U ponedjeljak je mogu� pad imuniteta ili slabija kon-centracija, što �e vas omes� u poslo-vima i zacrtanim planovima. Pažnju posvetite pravilnoj prehrani. Vaše �e ideje bi� prihva�ene, a suradnja s utjecajnim ljudima bit �e prilika koju ne smijete propus� � . Dokazat �ete i sebi i drugima koliko vrijedite.

BIK (21.4.-20.5.) BLIZANCI (21.5.-21.6.) RAK (22.6.-22.7.)

Vaše osje�ajne reakcije bit �e nagle i nepromišljene.

Vodit �e vas srce, ne�ete se lišava� ni�ega te nerijetko, u potrazi za uži-cima, prihva�ati ponude za druže-nje koje vas ne�e ispuni� osje�ajem mira i zadovoljstva. Odli�no �ete se snalazi� u radnim okolnos� ma. Iako �ete se ponekad osje�a� preoptere-�enima, uloženi trud bi vam se ubrzo mogao vra� � u obliku jedne vrijedne nagrade, stoga nemojte odustaja-� . Trebat �e vam mnogo strpljenja i tolerancije da razumijete svog par-tnera. Ovo je još osjetljivo razdoblje za vašu vezu pa budite maksimalno nježni i pažljivi. Zahvaljuju�i prijate-lju i dobrom poznavanju situacije, uspješno �ete riješi� jedan problem. Svojim posjetom razveselit �ete sta-rijeg �lana obitelji.

Ne ulazite u rasprave �ak ni onda kada mislite da je

to potrebno. Voljenoj osobi pokažite da ste tolerantni i da možete izdrža� prolazno zahla�enje u vašim odno-sima. Samci ne�e biti raspoloženi za druženje. Broj obveza �e se ovaj tjedan pove�a� , a vi na žalost ne�ete ima� dovoljno energije da bi se nosili s postavljenim zadacima. Važno je da svaki radni dan pažljivo organizirate i smanjite ovisnost o nekim osobama i njihovim uslugama. Ne�ete dobiva� zadovoljavaju�e odgovore na svoja pitanja. Voljena osoba mogla bi bi� umorna od prepirki. Pokušajte smi-riti situaciju u kojoj se nalazite. Ne pogledavajte prema onom što je ne-dostupno, ve� se okrenite onom što možete i priuš� te si jedan dan posve-�en ispunjavanju vlas� � h želja.

HOROSKOP

OVAN (21.3.-20.4.)

Bit �ete skloni burnim unutarnjim previranjima.

Osjetljivo �ete reagira� na izazove, a najmanji propustvašeg partnera u vama �e ra�a� nepovjerenje. Mo-gli biste />zaoštri� odnos s bliskom osobom. Kontak� �e se intenzivi-ra� , a vi �ete odli�no funkcionira� i bez problema organizira� sve što je potrebno. Ako se nalazite na ruko-vode�em položaju, pokazat �ete se kao dobar šef i bi� primjer drugima. Partneru bi mogla sve više smeta-ti vaša potreba da uvijek vodite glavnu rije�. Želite li da u ku�i vlada mir, vrijeme je da smanjite pri� sak. Prodorni ste i nepokolebljivi. S ve-likim �ete elanom ideje pretvara� u poslovne pothvate, a spretnost i komunika� vnost bit �e zaslužni za vaš uspjeh.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Pred vama su burni dani za�injeni ljubomorom i pose-

sivnoš�u prema osobi do koje vam je stalo. Pokušajte izbje�i raspravu, ne inzis� rajte na nevažnim sitnicama i inicija� vu prepus� te mnogo smire-nijem partneru. O�ekuje vas mnogo obveza koje �e vas prili�no iscrpljiva� . Neizvjesnost i otpor bliskih suradnika primorat �e vas da snagu svog auto-riteta pokažete u tamnijem izdanju. Vlas� te pogreške pokušat �ete sakri� u srijedu. S novim poslovnim ponu-dama budite oprezni jer ve�ina toga ne�e ovisi� o vama, stoga nemojte dopus� � da vas se obmanjuje lažnim obe�anjima. Iskoris� t �ete splet nekih povoljnih okolnos� , a intuicija �e vam pomo�i da izbjegnete rizik. Dovoljno �e bi� i to što znate slabe strane kon-kurencije

LAV (23.7.-23.8.)

VAGA (24.9.-23.10.) ŠKORPION (24.10.-22.11.) STRIJELAC (23.11.-21.12.) JARAC (22.12.-20.1.) VODENJAK (21.1.-19.2.) RIBE (20.2.-20.3.)

Jedan doga�aj pota-knut �e vas da iskreno pro-

govorite o stvarima koje vas mu�e. No, suprotna strana mogla bi vrlo burno reagirati na kritike i opirati se nekim prijedlozima o poboljšanju kvalitete vaše veze. Ovaj �e tjedan u radnom okružju vrijedi� pravilo šutnja je zlato, stoga sa suradnici-ma komunicirajte odmjereno i vrlo oprezno. Bavite li se vanjskom tr-govinom ili izdavaštvom, o�ekuje vas uspjeh. Može vam se u�ini� da vas netko namjerno sabo� ra i ko�i u planovima. U tome bi moglo bi� i is� ne pa ne ra�unajte na bilo �iju be-skompromisnu lojalnost. Vaš talent i krea� vnost sigurno �e vam i ovaj tjedan donijeti uspjeh u jednom poslu. Od �etvrtka �e i � nancijska situacija bi� stabilnija.

Unato� porastu broja obveza, ne zanemarujte važ-

nost druženja s partnerom. Nastoj-te više razgovara� o svakodnevnim zbivanjima - to �e vas zbliži� . Zajed-ni�ko putovanje na nekoliko dana bit �e pun pogodak. Budite borbeni i beskompromisni jer druk�ije ne�ete pridobiti naklonost osoba koje su vam važne. Poradite na strpljivos� i ne istjerujte pravdu pod svaku cijenu. Zasluženu nagradu sigurno �ete dobi� . Potpisivanje važnih do-kumenata ovaj tjedan nalaže pose-ban oprez. Naglašena je mogu�nost pogrešnih procjena, zato budite na oprezu. Iskoris� te tjedan za putova-nja i kontakte s prijateljima. Imate li prilike, više pažnje posve� te projek-� ma vezanim uz kulturu, trgovinu i izdavaštvo.

Preuveli�avat �ete pro-bleme, komplicirati rješive

teško�e i uo�avati ih ondje gdje ih nema. Na prigovore voljene osobe reagirat �ete ljutnjom. �uvajte se pretjerane sumnji�avos� i kontro-lirajte svoju ljubomoru. Potrudit �ete se i riješiti zaostale zadatke, kao i neke probleme koje ste do sada uspješno izbjegavali. Odnos s pretpostavljenima zaoštrit �e se sredinom tjedna. Neugodno �e vas iznenadi� jedan komentar. Budite pažljivi u ljubavnoj komunikaciji. Ne-mojte previše, a ni� prerano otkriva-� svoje in� mne misli i osje�aje osobi koju nedovoljno poznajete. Obra� te više pažnje na svoju odje�u, poseb-no ako trebate prisustvova� jednom važnijem doga�aju. Manji luksuz �e pove�a� vaše samopouzdanje

Odustanite od name-tanja strogo�e i svog autori-

teta �ak i u odnosima s najmla�im �lanovima obitelji. Ako ste slobodni, o�ekuje vas uspjeh. No, da bi se že-lje ostvarile, više izlazite u društvo. Puni ste planova za nove projekte, ali biste s njihovom realizacijom ipak trebali pri�ekati. Budite oprezni u kontak� ma s kolegama i poslovnim partnerima jer bi vas jedna pogrešna procjena mogla vra� � na po�etak. Uložite više energije u ‘popravljanje’ ljubavne situacije. Ako vas obuzme depresija, ne posežite za tabletama. Više �e vam pomo�i prijateljski raz-govor. Mogli biste razveseli� stariju osobu ili ostvariti prisniji odnos s jednim �lanom obitelji. Bit �ete u prilici ispuni� nekome želju ili pruži� uslugu.

Ostvarivat �ete uzbudlji-ve kontakte putem SMS-a, na

društvenim i sportskim doga�ajima ili proslavi ro�endana dragog prija-telja. Spremni na flert s osobom koju poznajete otprije, bit �ete za vikend. Svakako suzbijte napade pretjerane kriti�nosti i potrudite se poboljšati odnose sa suradnicima jer �e o tome ovisiti i vaš osobni uspjeh. Brzih rezul-tata ne�e biti, mada su u nekim situa-cijama mogu�i iznenadni obrati. Ne obe�avajte ono za što niste sigurni da �ete uspjeti izvršiti. Zato u ponedjeljak budite posebno pažljivi kad dajete ga-rancije ili pristajete na neke dogovore. Ovih dana na ra�unu možete o�eki-vati manji nov�ani iznos, vjerojatno naplatu starijeg duga ili naknadu za obavljeni posao. Mogu�a je povoljna kupnja ili prodaja.

Privla�it �e vas osobe mla�e dobi, a bit �ete osobi-

to ‘slabi’ na duhovite i komunika� vne pripadnike suprotnog spola. Zauze� �e uživa� u svojoj vezi. Donijet �ete važne profesionalne odluke, možda završiti jedan zahtjevan posao ili dobi� priliku da dokažete svoje kva-litete obavljaju�i jedan iznimno od-govoran i složen zadatak. Sredinom tjedna o�ekuje vas važan sastanak. Jedna bliska osoba neprestano �e vas podsje�a� na vaše mane i pogreške, što �e vas zaustavljati u nepretku. Krenite naprijed bez grižnje savjes� , a iz vlas� � h propusta izvucite pouku. Shva� t �ete da je u nekim trenucima mnogo bolje ne uplita� se, ve� samo promatra� doga�aje. Razveselit �e vas poziv jednog starog poslovnog partnera.

Mogla bi vas privu�i neozbiljna, možda i zauzeta

osoba, uz koju ne�ete prona�i mir. Ako vam je samo do zabave, nema problema, no ako poželite istu oso-bu vidje� �eš�e, postoji opasnost da se zaljubite. Koncentracija vam je odli�na pa �ete s lako�om obavlja� zahtjevne zadatke. Ako radite s lju-dima, strpljivo �ete podnosi� nervo-zne ili netak� �ne prigovore stranaka. Mogu�e je da u ponedjeljak neke vaše primjedbe polu�e neželjeni u�inak. Stoga bi bilo mudro kloniti se uredskih tra�eva, a na sastanci-ma zadržava� svoje mišljenje samo za sebe. Ponovnim uspostavljanjem kontakta s osobama koje ne vi�ate svakodnevno, a koje vas simpa� zi-raju, mogli biste brže poslovno na-predova� .

ME\IMURSKE NOVINE 25. studenog 2008.6

Zahvaljuju�i našem premijeru koji se ovih dana ponio kao plašlji-vi vrabac i uznemirio sve ostale u jatu, Hrvatsku je obljubio strah. Strah od budu�nosti.

Stezanje remena, što premijer, kako sada tvrdi, nikada nije izu-stio, i njegove rije�i, koje su preni-jeli neki sindikalni predstavnici, da smo u banani, istinski su zabrinule Hrvate. Još su ih više uznemirile izjave o rastu kamata na kredite, kao i najave da banke više ne�e da-vati nove kredite. Mnoge su svojim potencijalnim uznicima odobrile kredite, no za sad ih još ne ispla-�uju. Kada �e, ne zna se.

Cijela ova situacija izaziva ne-mir i tjeskobu i blago pani�arenje.

S jedne strane ljudi su izrazito zabrinuti, strahuju pred budu�no-š�u, a s druge strane i dalje troše novac koji nemaju, koji tek trebaju zaraditi.

�udan smo mi narod. Zaista �udan.

Jedan uspješni poduzetnik koji zapošljava nekoliko desetaka ljudi uvjerava me da je kriza o kojoj se govori dobro došla. Ona zna�i katarzu. U kriznim vremenima me�imurski poduzetnici, kaže on, najbolje funkcioniraju, najbolje se snalaze, postižu najviše. Kriza je za njih blagoslov.

To me podsje�a na jednu �i-lozo�iju koja kaže da su brige i

problemi, bolesti i druge neda�e blagoslov i da ih treba tako i pri-hvatiti, ponekad �ak i zazivati jer samo �emo uz njih u�iti, napredo-vati i rasti.

Iz osobnog iskustva mogu to potvrditi. Probleme treba prigrli-ti, s njima se suo�iti i od njih u�iti. Oni otvaraju novu perspektivu, ma koliko god bili teški. Suo�iti se s problemom zna�i riješiti se straha koji nas obi�no paralizira i smu�uje nam pogled.

I zato je ohrabruju�e �uti da me�imurski poduzetnici nisu u strahu pred krizom, ve� su spre-mni uhvatiti se u koštac s proble-mom i dati najbolje od sebe.

Daj Bože da je kriza dobra za me�imursko poduzetništvo. To onda zna�i da nikome od nas ne�e do�i glave.

Do prije koje godine prvo što sam pro�itala kad sam uzela no-vine u ruke bio je horoskop. Iako ne mogu re�i da sam vjerovala u ono što piše (možda onda kad mi je odgovaralo ono što sam pro�i-tala), nisam mogla odoljeti a da ne pro�itam što mi ovaj put, takore�i, donose zvijezde.

Praznovjerje je sveprisutno otkada postoji �ovjek. �esto nas samo dobro zabavi i nasmije, no pri-znajte da vas mnoge “štrecne“ kad vam crna ma�ka pro�e put ili kad razbijete zrcalo. Ja priznajem da mi nije svejedno. Svaki narod ima svo-ja praznovjerja. Naši su preci prije mnogo stolje�a željeli objasniti neke misteriozne pojave, što je dovelo do pojave praznovjerja, pod �im �esto mislimo na nešto što ne možemo razumjeti ili objasniti.

Moram priznati da me obuzme neki �udan osje�aj kad do�e petak 13. Nije da pratim kad �e taj dan do-�i, niti cijelog petka 13. razmišljam o njemu i lošim stvarima koje navod-no donosi, ali u onom trenutku kad shvatim da je došao taj dan proleti mi kroz glavu da moram biti opre-znija nego ina�e.

Zašto baš petak 13.? Prema vje-rovanju starih Rimljana, vještice su se uvijek sastajale u skupini koju su �inile njih 12. Trinaesti sudionik grupe bio je Vrag. I u Bibliji postoji referenca na nesretni broj 13. Juda, apostol koji je izdao Isusa, bio je tri-naesti gost na Posljednjoj ve�eri.

Strah od broja 13 prisutan je i danas. Prema istraživanjima, vi-še od 80 posto nebodera u svijetu nema 13. kat. Mnoge zra�ne luke nemaju 13. sletnu stazu, dok su u Firenzi ku�e koje se nalaze izme�u ku�nih brojeva 12 i 14 ozna�ene

brojem 12 i pol. Tako�er i nu-merolozi imaju svoje mišljenje o “nesretnom“ broju 13. Oni broj 12 smatraju “potpunim“ brojem jer 12 je mjeseca u godini, 12 je bogova na Olimpu … Kad se broju 12 doda 1, narušava se njegova potpunost i dobiva se “nesavršen broj”.

Zanimljiva stvar koju sam pro-�itala, a vezana je za ovaj “nesretan“ dan jest procjena da gospodarstvo svakog petka 13. izgubi 800 do 900 milijuna dolara zbog toga što ljudi izbjegavaju tog dana poduzimati rizike koji su im ina�e svakodnevna aktivnost.

Držanje pal�eva, kucanje u dr-vo, hvatanje za gumb kad sretnemo dimnja�ara samo su neka od pra-znovjerja koja su dio naše kulture. O�ito nam odre�eni rituali daju osje�aj sigurnosti i dodatno samo-pouzdanje koje nam može pomo�i kod obavljanja nekih važnih zada-taka. Smatram da je sve to u redu kad ne prelazi odre�ene granice i ne sputava nas u svakodnevnom životu. Ne vidim ništa loše u vje-rovanju da postoji sila koja �e nam pomo�i obu�emo li sretnu majicu ili �arapu jer mnogima takvo vje-rovanje donosi dodatnu hrabrost i vjeru u sebe.

Neki su ljudi ranoranioci. Dižu se u cik zore, otr�e krug po kvartu, kupuju kruh iz prve svježe ispe-�ene ture u obližnjoj pekari. Do�u ku�i, otuširaju se, nadoru�kuju i uživaju �itaju�i novine. Obave ne-koliko telefonskih poziva, prosur-faju Internetom, pa lagano krenu na posao i do�u 20 minuta ranije.

Ja de�initivno ne spadam me�u te ljude. Mislim da mi je budilica - taj Damoklov ma� koji svakodnevno visi nad mojim dragocjenim snom, stvarno najomraženija stvar koju posjedujem. Zanimljiva je to sprava s kojom se družim još iz osnovnoš-kolskih dana koja nikako da krepa unato� “slu�ajnim” rušenjima s police sada ve� najmanje nekoliko tisu�a puta (ne pretjerujem). Ne da se ona i ne da, ve� svako jutro iritantno i uporno piskuta redovi-to svakih pet minuta, pa tako onda pola sata, jer je meni onaj “snooze” gumb dio obaveznog jutarnjeg ri-tuala koji ve� godinama para živce svim uku�anima.

Nakon pola sata oglašava se i mobitel navijen do daske. Svira Ja-miroquai i njegov “Runaway” – „I just want to runaway, Got people around running me down, I cant stay, I just want to get away, Get them off my back today... “ Nekako mi se to �ini prigodno jer bi svakog jutra najradije pobjegla natrag u zemlju snova ... Pjesma je skoro pri-godna kao i ona kad je u srednjoj školi nekih sedam tjedana prvo mjesto na ljestvici zauzimao “Join me” benda “Him”. Kako je hit dana išao to�no u sedam sati, a sestrina budilica malo kasnila, redovito se uklju�ivala na onaj dio “This life ain’t worth living”. Nema ti bolje inspiracije prije škole od tih sti-hova ...

Skrenuh malo s teme. Uglav-nom, svakog jutra (a za nas novi-nare su subote, a �esto i nedjelje, radne od ranog jutra) neizbježno je to da moram napustiti svoj topli, udobni krevet i zamijeniti ga stvar-noš�u. Oti�i na posao i probuditi se nekih pola sata nakon što tamo stignem.

De�initivno nisam jutarnja osoba, ali zato mogu ostati budna do koliko god ho�ete i redovito idem spavati u sitne no�ne sate (za neke �ak ranojutarnje sate). Ima ne�eg terapeutski opuštaju�eg u ti-šini koja obavije grad nakon pono-�i. Onda kreativnost nama no�nim pticama proradi. Po glavi se kome-šaju svakakve lude ideje, svakakva pitanja. Primjerice, zašto je Tarzan, ako živi u divljini, u svim �ilmovima uvijek svježe obrijan? Ili zašto po-stoji toliko viceva o svekrvama, a gotovo ni jedan o svekrima? Zašto uvijek kad usisavamo i nai�emo na nešto što ne možemo usisati to podignemo, prou�imo i, umjesto da bacimo u sme�e, bacimo na pod i ponovo pokušamo usisati... i tako razmišljanja u nedogled.

Ali dizanje ujutro ... Nema gorega ... Zato svi vi ranoranioci nemojte tražiti od nas “no�nih ptica” da se dižemo ranije ujutro. Da, i pet minuta nam puno zna�i. Pokušajte shvatiti da naša tijela nisu stvorena za ranojutarnje ak-tivnosti. Tr�anje ujutro (ili samo rastezanje s Vesnom Mimicom uz “Dobro jutro, Hrvatska”) moglo bi nas dotu�i ... Obavljanje bilo kakvih poslova �inancijske naravi ujutro za nas je siguran put k bankrotu, a bilo kakvi ozbiljniji razgovori mo-gu završiti samo loše ...

Pa onda, ako ste jutarnja oso-ba, imajte razumijevanja za svog zijevaju�eg kolegu ili kolegicu. Nisu oni ni lijeni ni ludi. Samo su u krivoj vremenskoj zoni ...

Piše: Danijela Mihoci

Piše: Helena Ze�ar

Piše: Maja Novosel

Zašto svi mislimo da Me�imur-je nije turisti�ki kraj, ili da nema epitete koji bi zadovoljili probran ukus modernih nomada? Doduše, ne baš doslovno svi, no pred o�ima nam je sigurno turist koji se kupa na Jadranu, dok je ovdje samo pro-laznik. Ideja turista u našim gla-vama tako je u nas poistovje�ena s tezom da je turist samo onaj koji voli senzacije. A mi senzacija i ne-mamo previše, pa onda ni turizma, prevladavaju�i je stav.

Nema sumnje, turizam je veo-ma složena djelatnost. Sve se više govori i o takozvanom doživljaj-nom turizmu, traganjem za smi-slom života putem turizma. Dok je rekreacijski i razonodni turizam svima poznat, manje je poznat ek-sperimentalni geografski turizam i egzistencijalni turizam, traganje za duhovnim uporištem.

Turizam možemo podijeliti u etni�ki, kulturni, povijesni i na niz drugih na�ina. U praksi se vr-ste turizma uvijek spajaju, pa ako se putuje u Dalmaciju, mnogi žele upoznati prave i Dalmatince, a ako se putuje u Tajland, žele se upozna-ti i Tajlan�anke.

Turisti�ke agencija ve� odgaja-ju specijalizirane turisti�ke vodi�e za pojedine krajeve, što zna�i da bi oni trebali biti dirigenti turisti�ke ponude. Pitanje je: mogu li vodi�i biti dirigenti turisti�ke ponude ako nisu i kustosi? Po de�iniciji, kustos je �uvar zbirke, �uvar katedrale duha s argumentima. Kakav i koji �e duh kraja �uvati turisti�ki vodi-�i, ovisi o njima.

Na taj na�in kustos kao po-srednik izme�u kulture nekog kraja i publike bira što �e ponuditi gostu, te je umnogome zaslužan za stav koji �e turist odnijeti ku�i. Kustos, me�utim, nije tek bi�e koje zna objasniti nešto, ve� su njegove zada�e na mnogo višoj razini.

On mora, da bi doista �uvao, voljeti kraj i biti uvjeren u jedin-stvenost kulture nekog kraja, bez toga on je samo papagaj ili tehni�-ko osoblje. Kustos gosta mora uvje-riti da je nešto izuzetno i vrijedno, a to ne�e uspjeti ako i on sam ne misli da je nešto zbilja izuzetno i vrijedno. Zatim, on mora, da bi bio dobar kustos, približiti gostu kraj u koji je došao i zainteresirati ga,

navesti ga da povjeruje. Da da bi bio dobar kustos on mora imati na dlanu Me�imruje kao umjetni�ko djelo i tako ga tuma�iti.

Prema dosadašnjem iskustvu Me�imurja, najboljim su se kusto-sima pokazali vinari, upravo zato jer je svaki od njih tvrdo uvjeren da je njegovo vino najbolje, pa zbog toga imaju ve� solidne uspje-he ne samo kao pojedinci ve� i kao predstavnici kraja.

Ukratko, da bi imali više uspjeha u dovo�enju i opho�enju s turistima i gostima, nije dovolj-no osigurati im smještaj i bilo što drugo. Nužno je da onaj koji ima goste bude kustos koji je i sam naj-više uvjeren da je Me�imurje naj-ljepši kraj na Zemlji, da je svako selo jedinstveno, da su Mura i Dra-va opjevane rijeke i hraniteljice, da je on najbolji doma�in. A ne tek turisti�ki vodi� ili doma�in s malo volje, kojemu baš i nije stalo.

Kustos uop�e i ne treba biti školovan za kustosa. Mnogi bi Me�imurci mogli biti kustosi jer vole svoj kraj možda i više nego što se zna. Ni jedan turisti�ki vodi� ne�e znati to što zna jedan ribi�ki kustos koji je svaki dan na Dravi, ni jedan povjesni�ar ne�e znati tko je prije bio vlasnik nekog mjesnog vinograda ili zašto je na cijeni neka stara sorta jabuke, ni jedan turisti�ki vodi� ne�e zna-ti rije�i neke stare me�imurske pjesme, kao što ih to zna neka stara baka. Zato ne treba olako prodavati suvenire na turisti�koj ruti jer je gostu naj�eš�e suvenir cijelo Me�imurje, ukupnost živo-ta. Na kraju, obar kustos ne može biti netko tko ne voli svoj posao kustosa.

Piše: Josip Šimunko“Dragi japa i mama! Najpredi

vas lepo pozdravljam, od srca svo-ga do dragoga Boga.

Ja sam, fala Bogu, živ i zdrav, koje zdravlje i vama želim. Isto tak lepo pozdravljam brata Jošku, njegovu ženu i decu, strica $uru i strinu Treziku, kak i krsne kume i fermanoga kuma.

Kak je suseda Mari�a, kak su susedi Valent i Filip i dojde kaj nji-hov Ivo dimo z Kranja.

Ve da se vas to se skupa lepo pital, morem vam javiti kak sem se znajšel v tu�emu svetu. Nej je leh-ko, ali je bole nek doma se cele dne-ve mo�iti, a nikaj nej zaslužiti. Tu v Medvodaj je velika fabrika v šteroj se dela paper za celo Jugoslaviju. Prve dneve sam delo z celulozom, to vam je kak kaša prosena i z toga se paper dela.

Onda me jeden Zagorec z Po-znanovca pitao ak o�em delati v skladištu i ve delam kak skladištar z gotovim paperom.

Ve dok dojdem za Boži� dimo donesem par tejki i pakpapera ili pak pošlem po zebanskomu Tin�i. Date bratovoj deci, a malo pak si ostavite za sebe. Napišite mi ako budu koline jer komaj �ekam kaj si malo doma�ega mesa pojem. Ste morti prodali tele i je Perga breja?

Za ve vam ne bi drugo mel kaj pisati, nego još jemput vas se skupa pozdravljam i želim puno sega, a najve� pak zdravja i veselja. Vidim �rez oblok kaj je po�eo sneg iti. Pišem vam ovoga listeka, lepo vas još jemput pozdravlja i prosim kaj mi odpišete. Vidimo se za Bo-ži�, ak Bog da. I napišite mi ak su �ehare po�ele i što se ženi za Novo leto i �i je što poznati hmrl.

Vaš Pavel z Medvod”

Ovo je pismo koje je jedan Pavao iz Frkanovca 1962. godine pisao svojim roditeljima, a pismo sam dobio od njegovog ne�aka.

I što sam njime želio re�i? Neki dan nakon duljeg vremena sreo sam prijatelja Mirka iz Nedeliš�a i pitao ga o mnogo �emu, pak i o djeci. I re�e mi Miro kako su dje-ca u svijetu i da mu se baš �esto ne javljaju, odnosno ne javljaju se onako kako je naša generacija nau�ena. Kad smo mi bili mali i mladi, naj�eš�i, gotovo jedini, na-�in komuniciranja bila su pisma. Danas Mirko i ja s djecom ali i s drugima komuniciramo telefoni-ma ili SMS porukama. �ini mi se da sam posljednje pismo primio pred dvadesetak godina. I mjesni poštar mi veli kako raznosi puno pošte, ali obi�nih kuverti (pisama) je tek manji dio. Želim pitati. Jesmo li zaboravili pisati? I u�i li netko djecu pisati pisma? Ne moraju biti kao ovo, prepuna grešaka, ali nji-hov sadržaj i toplina neusporedivi su s današnjom poštom.

Piše: Stjepan Mesari�

U Knjižnici “Nikola Zrinski” �ako-vec u utorak 25. studenog s po�etkom u 18,30 sa� održat �e se predstavljanje knjige “Ovo je Moja rije�”. Predstav-ljanje organizira udruga “Univerzalni život”.

Knjiga “Ovo je Moja rije�” djelo je koje prelazi sadržaj Biblije, jer auten-� �no sadrži život, mišljenje i djelovanje Isusa iz Nazareta kojeg doživljavamo kao najve�eg proroka, duhovnog

u�itelja i mudraca. Ohrabruju�a i obe-�avaju�a poruka, o�aravaju�e jasan proro�ki jezik. Ovim velikim djelom objave kona�no se uklanjaju greške i zbrke oko jednostavnog u�enja Isusa iz Nazareta.

Kako je živio Isus, i što je zaista re-kao prije 2000 godina? Što Krist kaže danas o mu�enju živo� nja, oskvrnu�u prirode, ratu i miru, e� ci i moralu, rein-karnaciji ... i još mnogo �emu ...

Me�imurski autor Aleksej Milinovi� predstavit �e svoju knjigu “Tajna � ren-� nskoga podruma Michelangela Bou-narro� ja” u�enicima i profesorima Gra-diteljske škole. Promocija �e se održa� u srijedu 3. prosinca u 13 sa� u prostoriji na katu sportske dvorane Graditeljske škole �akovec.

Knjiga Alekseja Milinovi�a plod je mukotrpnoga višegodišnjeg istraživanja is� ni� h povijesnih �injenica, ovaj put ve-zana za genija ljudskog roda Michelange-la. Kako bi se što više približio povijesnim �injenicama, Milinovi� je prostudirao povijesne dokumente, ali i novije teorije o slavnom slikaru, kiparu i arhitektu.

Praznovjerje kao zabava i razbibriga ili ...?

Listeka ti pišem, lepo te pozdravljam Tko rano rani, il’ je pekar il’ budala

Strah od budu�nosti

Uloga kustosa u novijoj povijesti Me�imurja

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” �akovec, 25. studenog

Predstavljanje knjige “Ovo je Moja rije�”

ALEKSEJ MILINOVI� predstavlja knjigu

Tajna firentinskoga podruma Michelangela Bounarrotija

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE

(SVADBE, RO�ENDANE, PROSLAVE...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

- 30 KN - 1 SAT.

Odgovor: ___________________________

�l. br: _______________________________

Ime i prezime: ______________________

________ _____________________________

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

NAGRADNO PITANJE(tri besplatne posudbe)

TOP LISTA

Film “Seks i grad” je: 1. romanti�na komedija 2. erotski triler 3. akcija

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Renato Ignac, �akovec

1. 88 MINUTA

2. HORTON

3. POŽUDA, OPREZ

4. HULK 2

5. ZAUVIJEK DJEVERUŠA, NIKAD ...

6. MOJA OTKA�ENA DJEVOJKA

7. 2 DANA U PARIZU

8. BAGRA

9. LUDA LOVA

10. BIT �E KRVI

FILMSKA TOP LISTA “ME�IMURSKIH NOVINA”

1. WALL*E

2. BUNTOVNICA U INTERNATU

3. VICKY CHRISTINA BARCELONA

4. MAMA MIA

5. U2 3D

6. SMRTONOSNA UTRKA

7. TROPSKA GRMLJAVINA

8. OKO SOKOLOVO

9. KUNG FU PANDA

10. FUNNY GAMES US

US BOX OFFICE

1. BURN AFTER READING

2. SAW V

3. RIGHTEOUS KILL

4. IGOR

5. MIRROR

6. TAKEN

7. THE DARK KNIGHT

8. MAMA MIA

9. EAGLE EYE

10. GHOST TOWN

SEKS I GRAD OBMANA

VIDEO IZLOG

CENTAR ZA KULTURU �AKOVEC

Film ‘Seks i grad’ na-stavlja to�no tamo gdje je stala serija. Za one koji su propustili posljednju epizodu, evo nekih klju�-nih elemenata. Carrie je ponovno sa svojim muš-karcem iz snova – Facom, vragolasta Samantha se kona�no skrasila uz jednog muškarca – nekoliko go-dina mla�eg Smitha, kon-zervativna Charlotte živi u sretnom braku s Harryjem, a Miranda i dalje pokušava uskladiti svoju karijeru odvjetnice s odgajanjem djeteta u �emu joj pomaže simpati�ni Steve.

HBO i New Line Cinema su se �etiri godine natezali s glavnim glumicama oko ho-norara nakon �ega se na ra-dost obožavateljica diljem svijeta napokon izrodio film. Pitate se što novoga on donosi? Pa iako je serija završila gotovo idili�no, ja-vili su se neki novi problemi i pitanja – Ho�e li se Carrie napokon udati? Zaru�ena je, dakako, za Facu. Char-lotte ostaje u drugom sta-nju, Samantha se preselila u Los Angeles, a Miranda i Steve se suo�avaju s njego-vim preljubom.

Zavodljiv psihološki triler o �udnom, eroti�nom putova-nju otkrivanja samoga sebe. Jonathan McQuarry (Ewan McGregor) je revizor koji pluta morem njujorške elite mo�i. Njegov osnovni životni moto je ‘rad, rad i samo rad’ pa ni ne �udi da su prijatelji, djevojke, ili bilo kakva druga �orma društvenog života za njega totalna nepoznanica. No, slu�ajno upoznaje kariz-mati�nog odvjetnika Wyatta Bosea (Hugh Jackman) koji ga uvodi u dio New Yorka rezer-viran samo za privilegirane. To je dio Manhattana rezervi-ran za dekadentnu višu kre-mu koja nosi odijela od �etiri tisu�e dolara, a kad razvežu kravate obilaze podzemlje puno predivnih i prije svega, dostupnih žena.

Za brokere kojima osa-mnaest radnih sati u danu ne ostavlja vremena za privatni život tu je ‘The List’, seks klub u kojem ih jedan tele�onski poziv (‘Što radiš ve�eras?’) može odvesti u no� seksu-alnog ispunjenja. To je svijet intimnosti bez komplikacija u kojem Jonathan otkriva dio sebe za kojega nije ni znao da postoji. No, jedna ga predivna i misteriozna strankinja, koju poznaje samo po inicijalu ‘S’ (Michelle Williams) odvo-di dalje – u svijet prijevare i ubojstva.

DOBRODOŠAO KU�I ROSCOE JENKINS

Hrvatska dramaRežija: Zrinko Ogresta

Scenarij: Lada Kaštelan, Zrinko OgrestaUloge: Leon Lu�ev, jadranka �oko�, Daria Lorenci, Anja Šovagovi�-Despot, Božidarka Frait, Nina Vio-

li�, Dara Vuki�, Boris Svrtan, Krešimir Miki�, Bojan Navojec, Trpimir Jurki�

25. studenog 2008. ME\IMURSKE NOVINE 7

88 MINUTAAl Pacino je dr. Jack Gra-

mm, pro�esor na koledžu u Seattlu koji honorarno radi i kao �orenzi�arski psihijatar za FBI.

Proslavio se kao klju�ni svjedok na su�enju serijskom ubojici Johnu Forsteru koji je na kraju upravo zbog Jacko-vog svjedo�enja i osu�en na smrt. Jednog jutra dobiva tele�onski poziv. Misteriozni glas mu govori da ima još 88 minuta života. Ubojica je precizan, prati svaki Jackov pokret. Mnogo je ljudi koji ga okružuju i svi postaju sum-njivi. Sada Jack mora upotri-jebiti sve svoje sposobnosti i vještine kako bi suzio spisak osumnji�enih na kojem se nalaze odba�ena ljubavnica, nezadovoljni student i još je-dan serijski ubojica koji hara gradom ...

Martin Lawrence je R. J. Stevens (ustvari, Roscoe Steven Jenkins), hollywood-ska zvijezda i guru knjiga i filmova o samopomo�i. Ima sina kojeg zapostavlja i pre-krasnu zaru�nicu, zvijezdu reality showa. Nakon što je devet godina bio odvojen od obitelji, R. J. se vra�a ku�i na proslavu 50. godišnjice bra-ka svojih roditelja.

Ve� prvo jutro bra�a, koja nisu impresionirana njegovom slavom, prirede neugodno bu�enje. Tako�er �e se morati i nadmetati sa svojim kompetitivnim bra-ti�em Clydeom (Cedric the Entertainer) koji mu je oteo srednjoškolsku ljubav Lu-cindu. Kako vikend prolazi i bliži se sve�anost, R. J. �ezne za poštovanjem svoga oca, mogu�nosti da se opet zbliži s Lucindom i poboljšanjem odnosa s vlastitim sinom … Romanti�na obiteljska ko-medija za pogledati.

Iza staklaŽeneKomedija/drama

Režija: Diane English («Murphy Brown»)Uloge: Meg Ryan, Annette Bening, Eva Mendes,

Debra Messing, Jada Pinkett Smith, Bette Midler

Temeljen na filmu Geor-ga Cukora iz 1939. godine i kazališnom komadu Clare Boothe Luce iz 1936. godine, ŽENE nas nose u užurbano društvo na Manhattanu, društvo izdava�a, mode i financija. U središtu pri�e je lik Meg Ryan, Mary Haines, potpuno moderna žena ko-ja se iznenada mora nositi s problemom koji postoji od pamtivijeka: mužem koji va-ra. Dame u njezinom životu odmah stanu na Marynu stranu, a predvodi ih nje-zina najbolja prijateljica,

Sylvie Fowler, dinami�na urednica �asopisa koju igra Bening. Me�utim, kada Syl-vie izda Mary �austovskom pogodbom, cijela grupa biva potresena do temelja - i dvije žene se suo�avaju s najbolnijim prekidom od svih - prekidom njihovog prijateljstva.

Ukratko: pametna, ve-sela komedija o modernim ženama i snazi ženskih od-nosa.

Trajanje: 114 minuta. Preporu�ujemo starijima od 12 godina.

utorak, 25.11.

17,30 i 19,30 ŽENEkomedija, drama

srijeda, 26.11.nema filmskog programa

�etvrtak, 27.11.19,30 Tribina ��

IZA STAKLApremijera hrvatskog filma s gostima

Režija: Zrinko OgrestaUloge: Leon Lu�ev, Jadrnka $oki�,

Daria Lorenci, Anja Šovagovi�-Despot

petak, 28.11.

17,30 ŽENEkomedija, drama

19,30 IZA STAKLAhrvatska drama

subota, 29.11.

17,30 ŽENEkomedija, drama

19,30 IZA STAKLAhrvatska drama

nedjelja, 30.11.

16,00 NIM NA OTOKU MAŠTE

NIM’S ISLANDobiteljska avantura/komedija

Režija: Mark Levin, Jenni�er FlackettUloge: Abigail Breslin, Jodie Foster,

Gerard Butler

17,30 ŽENEkomedija, drama

19,30 IZA STAKLAhrvatska drama

ponedjeljak, 1.12.

17,30 ŽENEkomedija, drama

19,30 IZA STAKLAhrvatska drama

utorak, 2.12.

17,30 ŽENEkomedija, drama

19,30 IZA STAKLAhrvatska drama

DOM KULTURE PRELOG

subota, 29.11.nedjelja, 30.11.

19,00 BUNTOVNICA U INTERNATU

ameri�ka romanti�na komedija

Drama u režiji Zrinka Ogreste o ljubavnom troku-tu �iji �e sudionici u nekoliko dana doživjeti lom izme�u stvarnih i prividnih života.

Lažni život i prividni red jedva se održavaju u kaoti�-nom neredu troje ljudi i nji-hove okoline. Strukturirana

u pet dana, pri�a dinamikom mnogobrojnih, likovima pri-vidno povezanih doga�aja ocrtava ljubavni trokut jed-nog muškarca i dvije žene. Takav prividni red života neminovno �e se razbiti u sudaru s njihovim pravim ži-votima koji je nepredvidiv...

ME\IMURSKE NOVINE 25. studenog 2008.8

25. studenog 2008. ME\IMURSKE NOVINE 9

Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave

za svoje selo ili su po ne�emu znani. Ovo je posve�eno njima i

njihovim selima.

Piše Ivan Le�ek

MALA TEPEŠIJA po me�imurskaj selaj II/6

Ima jedna zanimljivost za koju danas ne znaju ni mnogi �re�an�a-ri. Selo je dobilo ime po trešnjama. U središtu sela raslo je puno trešanja. Ma�ari su selo zvali �erešnješ. I tako �re�an�ari imaju jako puno sli�nosti s Japancima. To što se ti�e rada. Razlika je samo u tome što oni na istoku obo-žavaju trešnjin cvijet, a �re�an�ari su pak obožavali trešnje. No, nekad bilo, sad se spominjalo. Od trešanja nema više ni koštica. Ni u Leš�u, ni u Gor-njem dijelu, a ni u Donjem. Pa ni u Pe-kleniš�aku. Ili Šumskoj ulici. Tako su podijelili selo. Ali to samo neki znaju. A oni su se pak podijelili u Gorjen�are i Doljen�are. Ali nikada sa sva�ama. Uli�ica je dosta, imena nemaju, pa im je o�ito to bilo najjednostavnije. No, kad je u pitanju središte mjesta, još je nešto ostalo u sje�anju. �re�an�ari su krasno pjevali. Pa su njihovi de�ki znali zapjevati u središtu sela. Kažu da je ostalo zabilježeno da su tako lijepo pjevali ljubavne pjesme da su pucama “srca drhtala kak šibe na po-toku Dragoslavcu“. Bilo je to u vrijeme države kada su ih žandari natjeravali po selu. Ali, pjesma je svejedno odje-kivala. Ljubavni žar nisu mogli ni žan-dari ugasiti. Sad se �ula iz ovog, sad iz onog kraja sela. Ali svejedno samo s ravnice jer brežuljci ionako po�inju na kraju sela. A i oni nemaju baš puno veze s bregima. To je zanimljivo. Ni-kad ih bregi nisu privla�ili. Oko sela su ionako samo šume: Dužine, Pu�-kovica, Kitje, Oseni grm, $urova špica, Tihanje … Danas ih ve� i malo zna za ta

je otišlo. A onda su morali zavažati te grabe. I to je tako bilo. Pri bregu su, a zavažali su grabe. Sada pak odmah pored brega rade ekopark.

Svadimo se samo na Pivskom placu

Makar nemaju nazive za ulice u selu, jedan bi dio mogli nazvati Pivski plac. To je onaj dio ispred jedine trgo-vine u selu. Tu se sastaju da se popije pivo, a onda je normalno i razgovor. A o �emu bi drugom nego o odbojci. Seoskom sportu broj jedan. Pa ma-kar padne sva�a, sve je poslije isto kao prije. Osim što je više praznih sanduka piva. Uostalom, to se jedino i pamti. Jer drugi dan sve po�inje ispo�etka. Pam-ti se i to da su nekada na Treskovim grabama žene namakale konoplju. Danas mnogi nisu ni �uli za Treskove

imena. Kako bi i znali kada imaju jako veliki “hatar“ za tako malo mjesto.

Sa šmarnicom je se bole išlo

Još je uvijek živo sje�anje na šmarnicu s Ladi�evog brega. Ili onu koja je rasla u polju. Bila je to ona pra-va koja ih je tjerala. Kažu da ni cep iz njihovih gorica u Stanetincu i Urbanu nije davao toliko energije. Onda im se

više nije dopala pak su je se riješili. Ipak stari još i danas vele da je ona bole “cukala“ na pjesmu. Ili na nešto drugo. Jer su onda �re�an�ari imali nekog duha da budu prvi. Tako su 1938. godine nabavili motornu štr-caljku. Onda kada su se vatrogasci u drugim selima borili da imaju ru�ne štrcaljke, oni su nabavili motornu. Ka-žu da je dugo ostalo u sje�anju kolika se sila naroda okupila da vidi to �udo.

Vele da je to bilo vrijeme kada su bili skupa “pri delu, bitki i jelu“. Ono bitki je zna�ilo da de�ki iz susjednih sela ni-su smjeli do�i u �re�an. Odmah su se malo “pobuhali“. Da su bili složni, po-kazuje i to da imaju i svoj vatrogasni dom. A onako mali ve� su 1950. godine izgradili društveni dom. Istina je da bi ga sada trebalo obnoviti, no nekako to ide sporije nego nekada. No, ništa, treba pri�ekati do svibnja i proštenja.

Pa se onda možda i dogovore, a posli-je �e i napraviti. Ina�e je tu uvijek sve bilo stvar dogovora. Tako su se morali dogovoriti da zavažaju grabe. I to one na predjelu zvanom Ciglenice. Tamo gdje su cigle pekli. Danas je tamo rib-njak. Istina, još i danas nije jasno zašto su �re�an�ari kopali zemlju za cigle u grabi. A brijeg s ilova�om bio im je pod nosom. Ne mu�e se to objasniti jer tako je bilo. Što je bilo, bilo je, to

�re�an�arke i �re�an�ari iz �re�ana pod bregom lepo popevaju

Ulaz u �re�an iz pravca Gornjeg Hraš�ana. Uz natpis �re�an doma�ini su dodali i

(city), što govori da vole svoje selo

Sun�ana Pešak iz Zagreba, projektantica igrališta, Igor Lesar, Branko Borko snimljeni u stanci na izgradnji igrališta. - Igralište je originalno

i takvog nema nigdje Dio sela sa starim ku�ama kao turisti�ka atrakcija sela

Violeta Novak pripada mladim �re�an�arima: - Ovdje nemamo nikakve mogu�nosti zabave, ali je za miran život idealno. Blizu su i �akovec i Varaždin

Karolina Horvat i Radmila Kopa�evi�, predsjednica i tajnica

Udruge žena, pred cvjetnjakom kod autobusne postaje: - Cvije�e u selu

naš je posao, kažu onePredsjednik VMO-a Tino Borko sa sestrom Mašom i majkom

Mirom: - Za �re�an �e se još više �uti

Radovan Horvat, Karolina Horvat, Tino Borko i Alojz Ozmec �lanovi su Vije�a Mjesnog odbora: - Trudimo se da �re�an napreduje

UTO

RA

K 2

. pro

sinc

a 20

08.

05.5

0 No

rmal

an ži

vot -

em

isija

o

osob

ama

s inv

alid

iteto

m06

.40

TV ka

lend

ar07

.00

Dobr

o ju

tro, H

rvat

ska

07.0

5 Vi

jes�

07.10

Do

bro

jutro

, Hrv

atsk

a07

.35

Vije

s� 07

.40

Dobr

o ju

tro, H

rvat

ska

08.3

5 Vi

jes�

08.4

0 Do

bro

jutro

, Hrv

atsk

a09

.05

Hrva

tska

vina

, ep

repo

rtaža

09.10

Sv

e �e

bi�

dob

ro,

tele

nove

la10

.00

Vije

s� 10

.09

Vrije

me

dana

s10

.10

Vije

s� iz

kultu

re10

.15

Puto

vanj

e on

kraj

ulic

e, d

ok.

serij

a11.

10

Opra

h sh

ow11.

55

Burz

ovno

izvj

eš�e

12.0

0 Dn

evni

k12

.13

Vrije

me

12.15

TV

kale

ndar

12.3

5 Op

ijeni

ljub

avlju

, tel

enov

ela

13.2

0 Da

n za

dan

om, m

ozai

�no-

zaba

vna

emisi

ja14

.30

Vije

s� +

prij

evod

za gl

uhe

14.3

9 Vr

ijem

e su

tra14

.45

Me�

u na

ma

15.3

5 Em

isija

pu�

ke i p

reda

jne

kultu

re16

.10

Hrva

tska

uživ

o - V

ijes�

16.15

Hr

vats

ka u

živo

17.3

0 Hr

vats

ka u

živo

- Vije

s� 17

.35

Dana

s na

Zagr

eba�

koj b

urzi

17.3

7 HP

B � t

17.4

5 Na

jslab

ija ka

rika,

kviz

18.2

7 Pr

omet

dan

as18

.35

Sve

�e b

i� d

obro

, te

leno

vela

19.3

0 Dn

evni

k19

.57

Spor

t20

.02

Vrije

me

20.15

Gl

obal

no si

jelo

20.5

0 Ja

ne Ey

re, s

erija

21.4

5 HP

B � t

21.5

5 Po

slovn

i klu

b22

.25

Burz

ovno

izvj

eš�e

22.3

5 Ot

vore

no23

.35

Poslo

vne

vije

s� 23

.45

Dnev

nik 3

00.0

0 Vi

jes�

iz ku

lture

00.10

Do

sjei X

, ser

ija (1

2)00

.55

Puto

vanj

e on

kraj

ulic

e, d

ok.

serij

a (5

2’)

01.4

5 CS

I: La

s Veg

as, s

erija

(12)

02.3

0 Sp

ecija

lna

post

rojb

a, se

rija

(12)

03.15

Op

rah

show

04.0

0 Sk

ica za

por

tret

04.0

5 Em

isija

pu�

ke i p

reda

jne

kultu

re04

.35

Glob

alno

sije

lo05

.05

Opije

ni lj

ubav

lju, t

elen

ovel

a

06.4

0 TE

ST06

.55

Naja

va p

rogr

ama

07.0

0 Th

omas

i prij

atel

ji, cr

tani

� l

m07

.05

Nove

pus

tolo

vine

: Luc

ky

Luke

, crta

na se

rija

07.3

0 M

ali c

rven

i tra

ktor

, crta

ni

� lm

07.4

0 Ob

an, c

rtana

serij

a08

.04

Spike

, crta

na se

rija

08.0

5 Na

kraj

u ul

ice08

.20

Dani

ca

08.2

5 Vi

dri�,

dok

. � lm

08.3

5 U�

ilica

08.5

0 M

oji s

u ro

dite

lji

izvan

zem

aljci

, ser

ija za

dj

ecu

09.15

Be

verly

Hill

s, se

rija

09.5

7 Ki

no in

form

ator

10.0

0 An

tolo

gija

hrv

atsk

og

glum

išta:

Jest

e li

bili

u Za

greb

u, go

spon

Cab

aret

?11.

10

Repr

izni p

rogr

am11.

35

Dale

ko o

d do

ma,

serij

a za

m

lade

12.10

Ka

d se

sje�

š m

ene,

am

eri�k

i � lm

13.4

5 TO

P 40

14.3

0 Pr

ijate

lji, h

um. s

erija

15.0

0 Dr

agi J

ohne

, hum

. ser

ija15

.30

Crve

ni p

atul

jak,

hum

. se

rija

16.0

5 Zv

jezd

ane

staz

e: D

eep

Spac

e Ni

ne, s

erija

16.5

5 Dr

ugi f

orm

at17

.40

Ruko

met

, Eur

opsk

o pr

vens

tvo

(Ž):

Hrva

tska

- Sr

bija

, prij

enos

19.2

0 Ve

liki o

dmor

: Nav

rh je

zika

19.3

0 Ve

liki o

dmor

- te

ma

19.5

0 La

line

a, cr

tani

� lm

20.0

5 Uz

mi i

li os

tavi

, TV

igra

20.4

0 Vi

jes�

na

Drug

om20

.52

Vrije

me

21.0

0 Ra

tnici

, (Ul

oge:

Yung

W

oo-S

ung,

Zhan

g Ziy

i, Ah

n Su

ng-K

ee, Y

oo Ji

n-M

o, P

ark

Yong

-Woo

, Par

k Jeo

ng-H

ak,

Yu H

ye-Ji

n, Le

e Du

-Il;

Scen

arist

: Kim

Hyu

ng-K

u;

Reda

telj:

Kim

Sung

-Su)

23.0

5 Pr

omet

dan

as23

.15

CSI:

Las V

egas

, ser

ija (1

2)00

.00

Kino

info

rmat

or00

.05

Spec

ijaln

a po

stro

jba,

serij

a (12

)00

.50

TV ra

spor

ed

05.55

M

agnu

m, a

kcijs

ka se

rija ®

06.4

5 Sp

užva

Bob

Skoc

kani

, crta

na

serij

a07

.40

Sam

svoj

majs

tor,

hum

.se

rija

08.0

5 Ko

rak p

o ko

rak,

hum

.serij

a ®

08.3

5 Pu

na ku

�a, h

um.se

rija ®

09.0

5 U

dobr

oj fo

rmi, e

misi

ja09

.35

Kuno

lova

c, kv

iz10

.35

Puno

m p

arom

, kul

inar

ski

izazo

v ®11.

00

Malc

olm

u sr

edin

i, hum

.se

rija ®

11.30

Da

dilja

, hum

.serij

a ®12

.00

Reba

, hum

.serij

a ®12

.30

Vije

s� , in

form

a� v

na em

isija

12.3

5 Ex

kluziv

, mag

azin

® 12

.50

Ve�e

ra za

5, lif

esty

le em

isija

®

13.2

0 M

arin

a, te

lenov

ela14

.15

Cobr

a 11,

krim

i ser

ija

15.10

M

agnu

m, a

kcijs

ka se

rija

16.0

5 Ko

rak p

o ko

rak,

hum

.serij

a16

.35

Puna

ku�a

, hum

.serij

a 17

.05

Malc

olm

u sr

edin

i, hum

.se

rija

17.3

0 Da

dilja

, hum

.serij

a18

.00

Reba

, hum

.serij

a18

.30

Vije

s� , in

form

a� v

na em

isija

18.55

Ex

kluziv

, mag

azin

19.0

5 Ve

�era

za 5,

lifes

tyle

emisi

ja

19.3

5 Pu

nom

par

om, k

ulin

arsk

i iza

zov

13:35

Da

nas p

ogled

ajte..

.13

:37

Mali

oglas

i13

:40

Snim

ka no

gom

etne

utak

mice

15

:15

Lola,

serij

ski �

lm16

:00

Slatk

a Vale

n� n

a, se

rijsk

i � lm

17:0

0 Vi

jes�

17:10

Sp

ort p

oned

jeljko

m, p

onav

ljanj

e18

:10

Dom

2, em

isija

o ure

�enj

u int

erije

ra

18:4

0 Py

lates

& Yo

ga19

:00

Me�

imur

je da

nas

19:10

Vo

ice of

Am

erica

19:20

Gl

azba

20

:00

�ako

ve�k

i kut

ak21

:00

Boži�

ni kv

iz23

:00

Gosp

odar

ski t

jedan

, gos

poda

rski

preg

led24

:45

Puls,

gosp

odar

ske a

ktua

lnos

t00

:15

Poslo

vne v

ijes�

00:20

M

e�im

urje

dana

s00

:35

Voice

of A

mer

ica00

:40

Sutra

na pr

ogra

mu

TV ku

�e im

aju

prav

o pr

omje

ne p

rogr

ama

05.0

0 VI

JEST

I (H

R�+Z

G);

05.0

5 RA

DIO

DR

OBILI

CA; 0

6.30

GLA

S AM

ERIK

E; 0

7.10

RA

DIO

PLAC

; 08

.00

VIJE

STI

+ HR

�AK

INFO

; 09

.00

VIJE

STI

URED

NIKA

; 09

.05

TERE

NAC;

09

.30

PROG

RAM

U

BOJI;

10

.00

VIJE

STI

(HR�

+ZG)

; ;

11.4

2 RA

DIO

PL

AC; 1

1.53

HITO

VI T

JEDN

A; 1

2.00

POD

-NE

VNA

KRON

IKA

+ HR

�AK

INFO

; 12:

30

PARL

AFON

; 13.

30 C

NN V

IJEST

I; 14

.00

VI-

JEST

I ZA

DOBA

R TE

K; 15

.00

CNN

VIJE

STI;

15.0

5 VI

JEST

I U 16

+ H

R�AK

INFO

; 18.

00

ME�

IMUR

SKA

KRON

IKA;

18

.15

RADI

O

PLAC

; 19.

03 R

ADIO

PLA

NER;

19.3

0 PH

O-NE

BOX

& SM

S BOX

; 21.0

0 TO

P 20

; 23.

00

HITO

VI T

JEDN

A; 0

0.00

Mus

ic Sp

ecia

l: NI

CKEL

BACK

; 01.0

0 NO

NI P

ROGR

AM

6.35

Vid

eost

rani

ce 10

.15 D

je�j

i pro

gram

11.5

5 Tj

edni

izb

or 1

3.00

Vije

s�

13.15

Tje

dni

izbor

15

.55

Doku

men

tarn

a se

rija

16.3

0 Vi

jes�

16.

50

Šetn

je p

o pr

irodi

17.0

5 Dok

umen

tarn

a em

isija

17

.10 K

njig

a m

ene

nije

brig

a 17

.30

Skriv

nos�

17

.40

Doku

men

tarn

a se

rija

18.4

5 Cr

tani

� l

m 1

9.00

Tv

dnev

nik

20.0

0 M

e�un

arod

na

obzo

rja 2

0.55

Akt

ualn

o 22

.00

Odj

eci 2

2.45

Am

eri�k

i � lm

0.2

5 No

�ni p

rogr

am

8.30

Dob

ar d

an,

Koro

ška

® 9.

00 V

ideo

-st

rani

ce 1

5.00

TV

prod

aja

15.3

0 Tj

edni

izbo

r 17

.25

Konc

ert

18.0

0 Gr

adi�

Peyt

on,

serij

a 18

.30

Prim

orsk

i m

ozai

k 19

.00

Vide

ospo

tovi

19

.40

Rije

� Ti

ma

Rice

a 20

.00

TV ig

ra 2

0.50

Am

eri�k

a se

rija

22.2

0 Do

kum

enta

rna

emisi

ja

23.2

0 Am

eri�k

i � m

1.15

Ser

ija 2

.15 D

nevn

ik

pogr

ani�n

e TV

2.3

5 Vi

deos

poto

vi 3

.20

Vid-

eost

rani

ce

7.00

24

UR 8

.00

Dje�

ji pro

gram

- cr

tani

� lm

o-vi

10.

00 S

mije

h ni

je g

rijeh

10.

25 T

v pr

odaj

a 10

.55 V

ikto

rija,

serij

a 11.5

0 O

svet

a, se

rija 1

2.45

Tv

pro

daja

13.

05 O

te� ,

ser

ija 1

4.05

Opr

ah

show

15.

00 M

arin

a, s

erija

15.

55 B

iser,

serij

a 16

.55

24 s

ata

17.0

5 Vi

tkor

ija, s

erija

18.0

0 O

s-ve

ta, s

erija

19.0

0 24

sata

20.

00 F

arm

a 21

.00

Prov

jere

no 2

2.00

Dr.

Hous

e, s

erija

22.

55 2

4 sa

ta 2

3.15

Zak

on i

red:

Odj

el z

a žr

tve,

ser

ija

0.10

Neu

stra

šiva

Jane

, se

rija

1.00

Prija

telji

, hu

m. s

erija

1.30

No�

na p

anor

ama

7.05

Tv

prod

aja

7.05

Dje

�ji

prog

ram

10.

15

Uživ

ajm

o živ

ot, s

erija

10.

45 V

ražje

nev

jest

e,

dok.

ser

ija 11

.35

Dadi

lja, h

um. s

erija

12.0

5 Tv

pr

odaj

a 12

.35

Sret

na li

nija

13.

40 T

ihi z

lo�in

, se

rija

14.3

5 Be

zuvj

etna

lju

bav,

� lm

16.

10

Svije

t pre

ma

Jimu,

hum

. ser

ija 16

.40

Hann

ah

Mon

tana

, hum

. ser

ija 1

7.10

Eki

pa z

a o�

evid

, se

rija

18.0

0 Sv

ijet 1

8.30

Skr

iven

i adu

� , s

erija

19

.20

Navi

gato

r 19

.50

Svije

t 20

.00

Smr-

tono

sna

pošil

jka,

� lm

21.5

5 Si

vnge

ri 22

.25

Jer-

icho,

ser

ija 2

3.15

Sei

nfel

d, h

um. s

erija

23.

45

Obi

telj

Sopr

ano,

ser

ija 0

.50

Poslj

ednj

i da

ni

�ovj

e�an

stva

2, �

lm

10.0

0 TV

vod

i� +

turis

� �ka

sre

dišt

a Hr

vats

ke

15.2

5 Kon

cert

16.0

5 Gla

zben

a em

isija

17.10

Emisi

-ja

za d

jecu

i m

lade

18.0

0 Za

bavn

i pro

gram

19.3

5 Do

k. P

rogr

am 2

0.00

Zab

avni

pro

gram

21.0

0 Ko

ncer

t 23

.00

Film

00.

30 U

dob

rom

dru

štvu

01

.15 T

EST

07:5

5 Ba

ywat

ch, s

erija

08:

40 O

bite

lj, s

erija

09

:00

Sabr

ina,

serij

a 09

:25

Hallo

Hol

ly 0

9:45

M

alco

lm u

sre

dini

, hum

. ser

ija 1

0:10

Sta

žist,

hum

. se

rija

10:3

0 SO

KO K

itzbü

hel 1

1:15

Die

Über

� ieg

er 11

:55

Moj

uja

k Ch

arlie

, ser

ija 12

:15

Bayw

atch

11:5

5 M

oj u

jak

Char

lie, s

erija

12:

15

Bayw

atch

, ser

ija 1

3:00

Die

Sch

lüm

pfe

13:2

5 De

r ro

saro

te P

anth

er 1

3:30

Tro

llz 1

3:50

Dis-

neys

Hot

el Z

ack

& C

ody

14:15

Sco

oter

14:

40

H2O

15:

05 S

abrin

a, s

erija

15:

30 H

allo

Hol

ly

15:5

0 Zi

B Fl

ash

15:5

5 O

bite

lj, h

um.

serij

a 16

:20

Gilm

orice

, se

rija

17:0

5 M

alco

lom

u

sred

ini,

hum

. ser

ija 1

7:30

Moj

uja

k Ch

arlie

, se

rija

17:5

0 Zi

B Fl

ash

17:5

5 Si

mps

oni,

crta

na

serij

a 18

:45

Staž

ist, h

um. s

erija

20:

15 S

oko

Kitz

bühe

l 22:

45 C

obra

11,

serij

a 23

:35

MA

2412

0.0

0 No

�ni p

rogr

am

07:5

5 Dv

a i p

ol m

uška

rca,

hum

. ser

ija 0

8:20

M

alco

lm u

sred

ini,

hum

. ser

ija 0

9:15

Sta

žist,

hum

. se

rija

10:10

Cha

rmed

11:0

0 Uv

od u

an

atom

iju, s

erija

12:

00 S

AM 1

4:00

Mi s

mo

obite

lj! 1

5:00

U20

16:

00 D

eine

Cha

nce!

17

:00

ta�

18:0

0 Vi

jes�

18:

10 S

imps

oni 1

9:10

Ga

lileo

20:

15 S

ingi

ng B

ee 2

1:15

Com

edy

Zoo

22:15

Sw

itch

Relo

aded

23:

15 Q

uats

ch C

om-

edy

Club

23.

25 N

o�ni

pro

gram

05:3

0 Ju

tarn

ji pr

ogra

m 1

0:00

Dvo

je k

od

Kallw

assa

11:0

0 Su

tkin

ja B

arba

ra S

ales

ch

13:0

0 Br

i 14

:00

Dvoj

e ko

d Ka

llwas

sa 15

:00

Sutk

inja

Bar

bara

Sal

esch

16:

00 S

udac

Ale

x-an

der

Hold

17:

00 N

iedr

ig u

nd K

uhnt

18:

00

Lenß

en &

Par

tner

18:3

0 K

11 19

:30

Mag

azin

20

:00

Vije

s� 2

0:15

Ora

o, �

lm 2

2:20

AKT

E 08

23

:20

24 S

tund

en 0

.20

No�n

i pro

gram

08:0

0 Izm

e�u

nas

08:3

0 Do

bra,

loša

vre

-m

ena

09:0

0 To

�no

u 9

09:3

0 Fa

mili

enhi

lfe

mit

Herz

10:

30 M

oje

dije

te 1

1:00

Unse

re

erst

e ge

mei

nsam

e W

ohnu

ng

11:3

0 Di

e Ki

nder

ärzt

e vo

n St

. Mar

ien

12:0

0 To

�no

u 12

14:

00 O

liver

Gei

ssen

Sho

w 1

5:00

Mi

en

im L

eben

! 17:

00 E

iner

geg

en H

unde

rt 17

:30

Izme�

u na

s 18

:00

Expl

osiv

18:

30 E

xclu

siv

18:4

5 Vi

jes�

19:

03 V

rijem

e 19

:05

Alle

s w

as

zähl

t 19:

40 D

obra

, loš

a vr

emen

a 20

:15 E

kipa

za

o�e

vid,

serij

a 21

.15 D

r. Ho

use,

serij

a 22

:15

Mon

k, s

erija

23:

10 Z

akon

i r

ed:

Odj

el z

a žr

tve,

serij

a 0.

00 N

o�ni

pro

gram

08:2

0 Ju

tarn

ji pr

ogra

m 0

9:00

Fra

uent

ausc

h 11

:00

Obi

telj

13:0

0 Ki

cker

s 13

:25

Poké

-m

on 1

4:45

Yu-

Gi-O

h! 1

5:05

Pok

ito T

V 15

:15

Drag

on B

all G

T 15

:40

Naru

to 16

:05

Take

shin

dv

orac

, hum

. ser

ija 1

6:30

Pun

a ku

�a, h

um.

serij

a 17

:00

Rodn

ey, h

um. s

erija

18:0

0 Sv

ijet

prem

a Jim

u, h

um. s

erija

19:0

0 Hö

r mal

, wer

da

häm

mer

t! 2

0:00

Vije

s� 2

0:15

Dob

rodo

šli

22:15

exk

lusiv

0.15

No�

ni p

rogr

am

6.00

Pok

er 8

.00

Spor

tqui

z 11

.00

Rekl

amni

pr

ogra

m 1

3.30

Spo

rtqu

iz 17

.00

DSF

Bike

19

.00

Skat

20.

00 P

oker

22.

00 S

mac

kDow

n 23

.00

Boks

, prij

enos

8.30

Nog

omet

12.

45 E

iskun

stla

uf,

prije

nos

13.3

0 No

rd.

Kom

bina

� on,

prij

enos

14.

45

Skisp

ringe

n, p

rijen

os 1

6.45

Kug

lanj

e 19

.00

Abfa

hrt d

e He

rren

, prij

enos

22.

00 B

oks,

pri-

jeno

s 0.0

0 Ku

glan

je

20.0

0 Bi

g Bro

ther

, sho

w21

.10

Guru

, (ko

med

ija, 2

002.

; Re

dalje

: Dais

y von

Sche

rler

May

er; U

loge

: Jim

i Mist

ry,

Heat

her G

raha

m, M

arisa

To

mei)

22.55

Za

bora

vljen

i slu

�aj, k

rimi

serij

a23

.55

Vije

s� , in

form

a� v

na em

isija

00.0

5 Ku

nolo

vac,

kviz

02.0

5 Slo

mlje

na st

rijela

, igra

ni

� lm

, akc

ijski

®03

.50

Zabo

ravlj

eni s

lu�a

j, krim

i se

rija ®

04.3

5 Bi

g Bro

ther

, sho

w

05:4

0 Ru

žna

ljepo

� ca,

serij

a06

:30

�aro

bnja

ci, cr

tana

serij

a06

:55

Pow

er ra

nger

s, se

rija

07:2

0 To

mica

i prij

atel

ji, cr

tana

se

rija

07:4

5 Gr

adite

lj Bo

b, cr

tana

serij

a08

:00

Poco

yo, c

rtana

serij

a08

:30

Nova

lova

10:3

0 Kr

alj Q

ueen

sa, s

erija

11:05

Za

kon

ljuba

vi, s

erija

12:10

�u

var p

ravd

e, se

rija

13:10

Vi

jes�

13:2

5 Ni

kita

, ser

ija14

:25

Insp

ekto

r Rex

, ser

ija15

:20

K�i m

og b

ossa

, igr

ani �

lm

17:0

0 Vi

jes�

17:15

Re

d ca

rpet

ligh

t, sh

owbi

z m

agaz

in18

:10

Zako

n lju

bavi

, ser

ija19

:15

Dnev

nik N

ove

TV20

:00

Tren

utak

is� n

e, ga

me

show

21:0

0 Kl

opka

, (19

99.,

SAD/

Velik

a Br

itani

ja/N

jem

a�ka

, tri

ler;

Reda

telj:

Jon

Amie

l; Gl

ume:

Cat

herin

e Ze

ta-Jo

nes,

Sean

Con

nery

, Vi

ng R

ham

es, W

ill P

a� o

n,

Mau

ry C

hayk

in, K

evin

M

cNal

ly)

23:0

5 Po

d no

ž, se

rija

(12)

00:0

5 Vi

jes�

00:2

0 Se

ks i g

rad,

serij

a00

:50

Sein

feld

, ser

ija

01:2

0 Ži

vot n

a sje

veru

, ser

ija02

:10

Lolit

a, d

ram

a04

:15

Niki

ta, s

erija

05:0

5 Kr

aj p

rogr

ama

Adam

San

dler

Adam

San

dler

(29.

11. u

22.

00 h

, RTL

Tel

eviz

ija)

(29.

11. u

22.

00 h

, RTL

Tel

eviz

ija)

TVPR

EGLE

Do

d 2

6.11

.200

8.d

o 2

.12.

2008

.

08:0

0 NA

JAVA

PROG

RAM

A08

:02

SPOR

TSKI

ZOOM

emisi

ja o s

portu

09:0

0 VE

KERI

CA ju

tarn

ji pro

gram

VTV

-a11:

00

KOKT

EL m

ozai�

na em

isija

12:0

0 HR

VATS

KO SR

CE O

D SJ

EVER

A DO

JUGA

EU

ROPE

puto

pisn

i ser

ijal

13:0

0 DO

KUM

ENTA

RNI P

ROGR

AM14

:00

ZLAT

NA D

OLIN

A em

isija

o pol

jopr

ivred

i14

:40

VEKE

RICA

16:4

0 VI

JEST

I VTV

-A16

:45

PRES

SICA

talk

show

18:0

0 ZA

STUP

NI�K

I KLU

B

18:35

IZ

PROŠ

LOST

I TV

kalen

dar

18:4

0 VI

JEST

I VTV

-A19

:00

NEW

SFLA

SH - G

LASA

AM

ERIK

E19

:10

GLAZ

BENI

IN ko

ntak

t em

isija

sa SM

S po

ruka

ma

20:0

0 VI

JEST

I VTV

-A20

:05

JUNA

CI H

RVAT

SKE S

LOBO

DE

doku

men

tarn

i ser

ijal

21:0

0 BO

ŽINI

KVIZ

kont

akt e

misi

ja23

:00

VIJE

STI V

TV-A

------

- IZ

PROŠ

LOST

I TV

kalen

dar

23:20

RA

ZODI

JEVA

NJE s

erijs

ki � l

m---

----

ODJA

VA PR

OGRA

MA

------

- VI

DEOS

TRAN

ICE

06:10 Kultura 06:15 Odm

evi 07:00 Vijes� 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes� 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes� 09:05 Sport 09:35 Crtani � lm

ovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga m

ene briga 11:00 Dokum

entarna emisija 11:30 M

odro 12:00 Ljudje i zem

lja 13:00 Vijes� , sport, vrijeme

13:25 Umjetnost igre 13:50 O

dpe� pesniki 14:00 Dokum

entarac mjeseca 15:10 M

ostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 M

ale sive ce-lice, kviz 17:00 Novos� , sport, vrijem

e 17:35 Z vam

i 18:30 Loto 18:40 Cratani � lmovi 18:55

Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijem

e 19:40 Sport 19:55 Njem

a�ki � lm 22:00 O

dmevi, kul-

tura, sport, vrijeme 23:05 O

mizje

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje�ji program

12.00 Vijes� 12.20 Dram-

ski program 14.00 Hum

oris� �ne serije 18:00 Vijes� 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Am

eri�ki � lm

22:00

Francuska priredba

00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Slovenski � lm

7.00 24 UR 8.00 Dje�ji program - crtani

� lmovi 10.00 Sm

ijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 O

sveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 O

te� , serija 14.05 O

prah show 15.00 M

arina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, seri-ja 18.00 O

sveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Farm

a 20.50 Ameri�ki � lm

22.30 24 UR 22.50 M

onk, serija 23.45 Neustrašna Jane, serija 0.40 Prijatelji, hum

. serija 1.10 No�na panoram

a

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje�ji program 11.20

Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20

Sretna linija 13.25 Tihi zlo�in, serija 14.25 Film

16.05 Svijet prema Jim

u, hum. serija

16.35 Hannah Montana, hum

. serija 17.05 Ekipa za o�evid, serija 18.00 Svijet 18.55 Re-belde, serija 19.45 Svijet 20.00 Trenuci pred katastrofu, dok. serija 21.00 M

ali vragolani, dok. serija 21.35 Svingeri 22.05 Jericho, seri-ja 22.55 Seinfeld, hum

. serija 23.25 Obitelj

Soprano, serija 0.20 Film

10.00 TV vodi� + turis� �ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena em

isija 17.10 Em

isija za djecu i mlade 18.00 Zabavni pro-

gram 19.35 Dok. Em

isija 20.00 Zabavni pro-gram

21.00 Film 23.25 U dobrom

društvu 00.15 Koncert 01.15 TEST

07:55 Baywatch, serija 08:40 O

bitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 M

alcolm u sredini, hum

. serija 10:10 Stažist, hum

. serija 10:30 SOKO

Kitzbühel 11:15 Die Über� ieger 11:55 M

oj ujak Charlie, serija 12:15 Bayw

atch 11:55 Moj ujak Charlie, serija

12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlüm

pfe

13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack &

Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O

15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 O

bitelj, hum. serija

16:20 Gilmorice, serija 17:05 M

alcolom u sre-

dini, hum. serija 17:30 M

oj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Sim

psoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum

. serija 20:15 Nogomet, pri-

jenos 0.00 No�ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum

. serija 08:20 M

alcolm u sredini, hum

. serija 09:15 Stažist, hum

. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u

anatomiju, serija 12:00 SAM

14:00 Mi sm

o obitelj!

15:00 U20

16:00 Deine

Chance! 17:00 ta� 18:00 Vijes� 18:10 Sim

psoni 19:10 Galileo 20:15 Ku�anice, serija 21:15 Pushing Daisies, serija 22:15 Sam

atha, hum. serija

22:45 Stažis� , hum. serija 23.15 Tv Total 0.20

No�ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kall-

wassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00

Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sut-

kinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen &

Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00

Vijes� 20:15 Liga prvaka, prijenos 23.15 24 Studen 0.15 No�ni program

08:00 Izme�u nas 08:30 Dobra, loša vrem

e-na 09:00 To�no u 9 09:30 Fam

ilienhilfe mit

Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste

gemeinsam

e Wohnung 11:30 Die Kinderärzte

von St. Marien 12:00 To�no u 12 14:00 O

liver Geissen Show

15:00 Mi en im

Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izm

e�u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes� 19:03 Vrijem

e 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra,

loša vremena 20:15 Super dadilja 21.15 Raus

aus den Schulden 22.15 Stern Tv 0.00 No�ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00

Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokém

on 14:45 Yu-Gi-O

h! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum

. serija 16:30 Puna ku�a, hum. serija

17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prem

a Jim

u, hum. serija 19:00 Hör m

al, wer da häm

-m

ert! 20:00 Vijes� 20:15 Heroji, serija 21.20 Sm

allville, serija 23.05 Andromeda, serija

0.00 No�ni program

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni

program 15.00 Sportquiz 17.30 Bundesliga Hits

21.15 DSF Bike 22.00 Poker 23.00 Sportquiz

8.30 Wa s 11.30 Nogom

et 14.15 Eiskunstlauf 16.15 Skispringen 18.25 Eurogols 19.35 Segeln 22.00 Eiskunstlauf 23.00 Nogom

et, prijenos

05.55 M

e�u nama

06.45 TV kalendar

07.00 Dobro jutro, Hrvatska

07.05 Vijes�

07.10 Dobro jutro, Hrvatska

07.35 Vijes�

07.40 Dobro jutro, Hrvatska

08.35 Vijes�

08.40 Dobro jutro, Hrvatska

09.10 Sve �e bi� dobro, telenovela

10.00 Vijes�

10.09 Vrijem

e danas10.10

Vijes� iz kulture10.15

Vrhunska putovanja, dok. serija

11.10 Oprah show

11.55 Burzovno izvješ�e

12.00 Dnevnik

12.13 Vrijem

e12.15

TV kalendar12.35

Opijeni ljubavlju, telenovela13.20

Dan za danom, m

ozai�no-zabavna em

isija14.30

Vijes� + prijevod za gluhe14.39

Vrijeme sutra

14.45 Ekum

ena, religijski kontakt program

15.35 Alpe-Dunav-Jadran

16.10 Hrvatska uživo - Vijes�

16.15 Hrvatska uživo

17.25 Hrvatska uživo - Vijes�

17.30 Danas na Zagreba�koj burzi

17.32 HPB � t

17.40 Najslabija karika, kviz

18.22 Prom

et danas18.30

Sve �e bi� dobro, telenovela19.15

Loto 7/3919.30

Dnevnik19.57

Sport20.02

Vrijeme

20.15 Idem

o na put s Goranom

Mili�em

: Rusija21.10

Luda ku�a, TV serija21.55

Proces22.25

Burzovno izvješ�e22.35

Otvoreno23.35

Poslovne vijes� 23.45

Dnevnik 300.00

Vijes� iz kulture00.10

Dosjei X, serija (12)00.55

Vrhunska putovanja, dok. serija

01.45 E-Ring, serija (12)

02.30 Specijalna postrojba, serija (12)

03.15 Oprah show

04.00 Skica za portret

04.10 Proces

04.40 Alpe-Dunav-Jadran

05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela

06.40 TEST

06.55 Najava program

a07.00

Simfolije, crtani � lm

07.05 Nove pustolovine: Lucky Luke, crtana serija

07.30 Brum

, crtani � lm07.40

Oban, crtana serija08.05

Na kraju ulice08.20

Ninin kutak08.30

Vidri�, dok. � lm08.35

U�ilica08.50

Moji su roditelji

izvanzemaljci, serija za

djecu09.15

Beverly Hills 6., serija09.57

Kino informator

10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora

13.35 Garaža

14.05 Prijatelji, hum

. serija14.35

Dragi Johne, hum. serija

15.05 Crveni patuljak, hum

. serija

15.40 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija

16.25 Veliki odm

or - Ta poli� ká16.35

Veliki odmor - tem

a16.55

Scien� a Croa� ca - znanstveni forum

17.25 Znanstvene vijes�

17.40 Županijske panoram

e18.00

Vrijeme

18.05 Vijes� na Drugom

18.20 Košarka, Euroliga - em

isija18.25

Košarka, Euroliga: Cibona - Avellino, prijenos

20.25 Nogom

etna Liga prvaka - em

isija20.35

Nogometna Liga prvaka:

Inter - Panathinaikos, 1. poluvrijem

e21.40

Nogometna Liga prvaka:

Inter - Panathinaikos, 2. poluvrijem

e22.35

Vijes� na Drugom22.40

Vrijeme

22.45 Nogom

etna Liga prvaka - em

isija i sažeci23.30

Promet danas

23.40 E-Ring, serija (12)

00.25 Kino inform

ator00.30

Specijalna postrojba, serija (12)

01.15 TV raspored

05.05 Big Brother, show

06.10 M

agnum, akcijska serija ®

07.00 Spužva Bob Skockani, crtana serija

07.50 Sam

svoj majstor, hum

. serija

08.15 Korak po korak, hum

. serija ®

08.45 Puna ku�a, hum

. serija ®09.15

U dobroj formi, em

isija09.45

Kunolovac, kviz10.45

Malcolm

u sredini, hum.

serija ®11.10

Dadilja, hum. serija ®

11.40 Reba, hum

. serija ®12.05

Vijes� , informa� vna

emisija

12.10 Exkluziv, m

agazin ® 12.25

Ve�era za 5, lifestyle em

isija ®12.55

Punom parom

, kulinarski izazov ®

13.25 M

arina, telenovela14.15

Cobra 11, krimi serija

15.10 M

agnum, akcijska serija

16.05 Korak po korak, hum

. serija

16.35 Puna ku�a, hum

. serija 17.05

Malcolm

u sredini, hum.

serija17.30

Dadilja, hum. serija

18.00 Reba, hum

. serija18.30

Vijes� , informa� vna

14:10 Danas pogledajte...

14:12 M

ali oglasi14:15

Gospodarski tjedan, ponavljanje

14:45 Puls, ponavljanje

15:15 Lola, serijski � lm

16:00 Slatka Valen� na, serijski � lm

17:00 Vijes�

17:10 Pove�alo, ponavljanje

18:10 Zov prirode, em

isija o lovu18:40

Pylates & Yoga

19:00 M

e�imurje danas, inform

a� vna em

isija19:15

Voice of America

19:30 G

lazba 20:00

Me�im

urske škole, Gornji

Mihaljevec

21:00 M

e�imurje danas, inform

a� vna em

isija21:20

Partymaker, glazbena em

isija22:00

Sretni muškarci, igrani � lm

23:45 Kanadski KZO

, serijski � lm00:20

Poslovne vijes� 00:25

Me�im

urje danas00:40

Voice of America

00:50 Sutra na program

uTV ku�e im

aju pravo promjene program

a

05.00 VIJESTI (HR�+ZG); 05.05 RADIO DRO-BILICA; 06.30 GLAS AM

ERIKE; 07.10 RADIO

PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR�AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM

U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR� + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR�AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 M

OVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI;

16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZOR-NICE (BACK STAGE); 18.00 M

E�IMURSKA

KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO

PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX;

21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 M

usic Special: AYO; 01.00 NONI PROGRAM

08:00 NAJAVA PROGRAM

A08:02

JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokum

entarni serijal09:00

VEKERICA jutarnji program VTV-a

11:00 NARODNO VESELJE zabavna em

isija12:30

GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin

13:00 EUROPSKI DNEVNIK TV m

agazin13:30

OPASNE VEZE talk show14:40

VEKERICA16:40

VIJESTI VTV-A16:45

NINJA KORNJA�E animirana serija

17:15 LAKU NO HRVATSKA zabavna em

isija18:00

RIJE� ŽIVOTA duhovni program18:35

IZ PROŠLOSTI TV kalendar18:40

VIJESTI VTV-A18:58

VREMENSKA PROGNOZA

19:00 NEW

SFLASH - GLASA AMERIKE

19:10 TAJNE USPJEHA dokum

entarni serijal20:00

VIJESTI VTV-A20:05

KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija

22:00 HR TOP 20 glazbena em

isija23:00

VIJESTI VTV-A-------

IZ PROŠLOSTI TV kalendar23:00

RAZODIJEVANJE serijski � lm-------

ODJAVA PROGRAMA

------- VIDEOSTRANICE

PO

NE

DJE

LJAK

1. pro

sinca 2008.

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes� 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes� 17.00 Crtani � lm

ovi 17.20 Dogodovš� ne u veseloj hos� , crt. serija 17.30 Dolina na m

eji, emisija 18.30 LO

TO 3x3 PLUS

18.40 Izvla�enje Astra 18.45 Crtani � lm 19.00

TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00

Dokumentarna serija 21.55 O

djeci 22.45 Kn-jiga m

ene briga 23.00 Skrivnos� 23.15 No�ni program

7.30 Vremenska panoram

a 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje�ji program

14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi�ne zgode Tw

istovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije� Tim

a Ricea 20.00 Ameri�ki � lm

21.45 Tempi-

rana bomba, dok. em

isija 22.30 Brane Ron�el izza odra 23.45 Dnevnik pograni�ne TV 0.30 Videostranice ®

7.00 24 UR 8.00 Dje�ji program - crtani � lm

ovi 10.00 Sm

ijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 O

sveta, serija 11.50 Slatka tajna, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 O

te� , serija 14.05 Oprah show

15.00 M

arina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 O

sveta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Farm

a 21.00 Lepo je bi� sosed, slovenska serija 21.40 Ružna Be y, serija 22.35 24 sata 22.55 Ženska džungla, serija

23.50 Kaliforniciranje,

serija 0.30

Neustrašiva Jane, serija 1.20 Prijatelji, hum.

serija 1.50 No�na panorama

7.00 Tv prodaja 6.25 Dje�ji program 11.35

Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35

Sretna linija 13.40 Tihi zlo�in, serija 14.35 Zlo�esta skrbnica, � lm

16.10 Savršeni divl-jaci, hum

. serija 16.40 Hannah Montana, hum

. serija 17.10 Ekipa za o�evid, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu� , serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Ins� kt, � lm

22.15 Jericho, serija 23.05 Seinfeld, hum

. serija 23.35 Obitelj

Soprano, serija 0.40 Žrtve rata, � lm

10.00 TV vodi� + turis� �ka središta Hrvatske 16.00 Glazbena em

isija 17.25 Dok. emisija

18.10 Obrazovna em

isija 18.35 Koncert ozbiljne glazbe 19.30 Zabavna glazba 21.00 Film

22.45 Koncert 23.30 TV raspored za ponedjeljak 23.35 TEST

07:55 Baywatch, serija 08:40 O

bitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 M

alcolm u sredini, hum

. serija 10:10 Stažist, hum

. serija 10:30 SOKO

Kitzbühel 11:15 Die Ü

ber� ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija

12:15 Baywatch 11:55 M

oj ujak Charlie, serija 12:15 Bayw

atch, serija 13:00 Die Schlümpfe

13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50

06.10 Drugo m

išljenje06.40

TV kalendar07.00

Dobro jutro, Hrvatska07.05

Vijes� 07.10

Dobro jutro, Hrvatska07.35

Vijes� 07.40

Dobro jutro, Hrvatska08.35

Vijes� 08.40

Dobro jutro, Hrvatska09.10

Sve �e bi� dobro, telenovela

10.00 Vijes�

10.09 Vrijem

e danas10.10

Vijes� iz kulture10.15

Putovanje onkraj ulice, dok. serija

11.10 Tre�a dob, em

isija za um

irovljenike11.55

Burzovno izvješ�e12.00

Dnevnik12.13

Vrijeme

12.15 TV kalendar

12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela

13.20 Dan za danom

, mozai�no-

zabavna emisija

14.30 Vijes� + prijevod za gluhe

14.39 Vrijem

e sutra14.45

Normalan život - em

isija o osobam

a s invaliditetom15.35

Direkt16.10

Hrvatska uživo - Vijes� 16.15

Hrvatska uživo17.30

Hrvatska uživo - Vijes� 17.35

Danas na Zagreba�koj burzi

17.37 HPB � t

17.45 Najslabija karika, kviz

18.27 Prom

et danas18.35

Sve �e bi� dobro, telenovela

19.30 Dnevnik

19.57 Sport

20.02 Vrijem

e20.15

La� nica21.55

Potroša�ki kod22.25

Burzovno izvješ�e22.35

Otvoreno23.35

Poslovne vijes� 23.45

Dnevnik 300.00

Vijes� iz kulture00.10

Dosjei X, serija (12)00.55

Južnja�ka dinas� ja, serija01.40

Dr. House, serija (12)02.25

Skica za portret02.30

Direkt03.00

Potroša�ki kod03.30

La� nica05.05

Opijeni ljubavlju, telenovela

06.40 TEST

06.55 Najava program

a07.00

Pingu, crtani � lm07.05

Nove pustolovine: Lucky Luke, crtana serija

07.30 M

oj mali poni, crtani � lm

07.40 Oban, crtana serija

08.04 Spike, crtana serija

08.05 Na kraju ulice

08.20 �arobna plo�a (2. razred)

08.35 U�ilica

08.50 M

oji su roditelji izvanzem

aljci, serija za

djecu09.15

Beverly Hills 6., serija09.57

Kino informator

10.00 Antologija hrvatskog glum

išta: O’Kaj12.15

Is� na o Jane, ameri�ki � lm

13.50 TOP 40

14.35 Prijatelji, hum

. serija15.05

Dragi Johne, hum. serija

15.35 Crveni patuljak, hum

. serija

16.10 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija

17.00 Obi�ni ljudi, TV serija

17.50 Županijske panoram

e18.10

Vrijeme

18.15 Vijes� na Drugom

18.35 Na rubu znanos� : Znanje prije znanja

19.20 Veliki odm

or: Brlog19.35

Veliki odmor - tem

a19.50

La linea, crtani � lm20.05

Uzmi ili ostavi, TV igra

20.40 Južnja�ka dinas� ja, serija

21.30 Vijes� na Drugom

21.42 Vrijem

e21.50

Dr. House, serija (12)22.35

Promet danas

22.40 Garaža

23.15 Ciklus europskog � lm

a: Angela-A, francuski � lm

00.45 Kino inform

ator00.50

Specijalna postrojba, serija (12)

01.35 TV raspored

05.25 Big Brother, show

05.55 M

agnum, akcijska serija ®

06.45 Spužva Bob Skockani, crtana serija

07.40 Sam

svoj majstor, hum

.serija

08.05 Korak po korak, hum

.serija ®

08.35 Puna ku�a, hum

.serija ®09.05

U dobroj formi, em

isija09.35

Kunolovac, kviz10.35

Punom parom

, kulinarski izazov ®

11.00 M

alcolm u sredini, hum

.serija ®

11.30 Dadilja, hum

.serija ®12.00

Reba, hum.serija ®

12.30 Vijes� , inform

a� vna em

isija12.35

Exkluziv, magazin ®

12.50 Ve�era za 5, lifestyle em

isija ®13.20

Marina, telenovela

14.15 Cobra 11, krim

i serija15.10

Magnum

, akcijska serija16.05

Korak po korak, hum.serija

16.35 Puna ku�a, hum

.serija 17.05

Malcolm

u sredini, hum.

serija17.30

Dadilja, hum.serija

18.00 Reba, hum

.serija18.30

Vijes� , informa� vna

emisija

18.55 Exkluziv, m

agazin19.05

Ve�era za 5, lifestyle em

isija 19.35

Punom parom

, kulinarski izazov

20.00 Big Brother, show

21.00 Slom

ljena strijela, (akcijski, 1996.; Redatelj: John W

oo; Uloge:John Travolta, Chris� an Slater, Sam

antha

13:10 Danas pogledajte...

13:13 M

ali oglasi13:15

Razbija�i mitova, serijski � lm

14:15 Auto m

oto nau� c vision, ponavljanje14:45

Gile� e svijet sporta15:15

Lola, serijski � lm16:00

Slatka Valen� na, serijski � lm17:00

Vijes�

17:10 100%

Me�im

ursko, ponavljanje18:40

Pilates & Yoga, crtani � lm

19:00 M

e�imurje danas

19:15 Voice of Am

erica19:30

Glazba20:00

Sport ponedjeljkom, em

isija o sportu21:00

Me�im

urje danas21:20

Snimka nogom

etne utakmice

23:00 Zapisano u zvijezdam

a00:00

Poslovne vijes� 00:05

Me�im

urje danas00:20

Voice of Amerika

00:25 Sutra na program

u

TV ku�e imaju pravo prom

jene programa

05.00 VIJESTI

(HR�+ZG);05.05 RADIO

DROBILICA;06.30

GLAS AM

ERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR�AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM

U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR� + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO

PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 POD-NEVNA KRONIKA + HR�AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR�AK INFO; 18.00 M

E�IMURSKA

KRONIKA; 18.15

RADIO

PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX &

SMS BOX; 21.00 M

USIC NEWS

- NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI

TJEDNA; 00.00 Music Special: VATRA;

01.00 NONI PROGRAM

Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40

H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly

15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum

. serija 16:20 G

ilmorice, serija 17:05 M

alcolom u sredini,

hum. serija 17:30 M

oj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Sim

psoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum

. serija 20:15 Ekipa za o�evid, serija 21:05 Ku�anice, serija 21:50 M

en in Trees, serija 22:35 Krim

inalni iden� tet, serija 23:20 Dexter, serija 0.00 N

o�ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum

. serija 08:20 Mal-

colm u sredini, hum

. serija 09:15 Stažist, hum.

serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatom

iju, serija 12:00 SAM

14:00 Mi sm

o obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta� 18:00 Vijes� 18:10 Sim

psoni 19:10 Galileo 20:15 Simpsoni,

serija 21:15 Supernatural, serija 23:10 Tv Total 0.10 No�ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kall-

wassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri

14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Bar-

bara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen &

Partner 18:30 K 11 19:30 M

agazin 20:00 Vijes� 20:15 Spanglish, � lm

22:20 Toto & Harry 22:50 Focus TV 23:20

Reži me, serija 0.20 No�ni program

08:00 Izme�u nas 08:30 Dobra, loša vrem

ena 09:00 To�no u 9 09:30 Fam

ilienhilfe mit Herz

10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gem

ein-sam

e Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St.

Marien 12:00 To�no u 12 14:00 O

liver Geissen Show

15:00 Mi en im

Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izm

e�u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes� 19:03 Vrijem

e 19:05 Alles w

as zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko

želi bi� milijunaš? 21.15 Rach 22:00 Extra 23:30

30 Minuten Deutschland 0.00 No�ni program

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch

11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokém

on 14:45 Yu-Gi-O

h! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum

. serija 16:30 Puna ku�a, hum

. serija 17:00 Rodney, hum

. serija 18:00 Svijet prema Jim

u, hum. serija

19:00 Hör mal, w

er da hämm

ert! 20:00 Vijes� 20:15 Die Kochpro� s 21:15 Frauentausch 23:15 Cheaters 0.10 No�ni program

6.00 Poker 8.00 Bundesliga aktuell 9.00 Dop-pellpass 13.00 Reklam

ni program 13.00 Bundes-

liga aktuell 14.30 Sportquiz 17.30 Bundesliga Pur II 19.45 Ha rick, prijenos 22.45 Nogom

et

9.00 Nogom

et, em

isije o

nogometu

18.00 Snooker 20.00 Kam

pfsport 23.00 Eurogoals

emisija

18.55 Exkluziv, m

agazin19.05

Ve�era za 5, lifestyle em

isija 19.35

Punom parom

, kulinarski izazov

20.00 Big Brother, show

21.20 Kos� , krim

i serija22.15

Dexter, krimi serija

23.20 Grad uragana, krim

i serija00.20

Vijes� , informa� vna

emisija

00.30 Kunolovac, kviz

02.30 Happy Gilm

ore, igrani � lm,

komedija ®

04.05 Big Brother, show

05:15 Ružna ljepo� ca, serija

06:05 �arobnjaci, crtana serija

06:30 Pow

er rangers, serija07:20

Tomica i prijatelji, crtana

serija07:45

Graditelj Bob, crtana serija08:00

Pocoyo, crtana serija08:30

Nova lova, TV igra10:45

Zakon ljubavi, serija11:45

�uvar pravde, serija12:45

Vijes� 13:00

Nikita, serija14:00

Inspektor Rex, serija15:00

Miris slave, (1994., SAD,

obiteljski; Redatelj: Paul M

ichael Glaser; Glume:

Kevin Bacon, Charles Gitonga M

aina, Yolanda Vazquez, W

inston Ntshona, M

abutho ‘Kid’ Sithole)

17:00 Vijes�

17:15 Operacija Trijum

f, reality show

18:10 Zakon ljubavi, serija

19:15 Dnevnik Nove TV

20:00 Lud, zbunjen, norm

alan, serija

21:20 Bra�ne vode, serija

21:50 Ku�anice, serija

23:45 Vijes�

00:00 Seks i grad, serija

00:30 Seinfeld, serija

01:00 Život na sjeveru, serija

01:50 Ljubim

ac, igrani � lm

03:25 Nikita, serija

04:10 Inspektor Rex, serija

05:00 Kraj program

a

Mathis, Delroy Lindo, Bob

Gunton)22.50

CSI, krimi serija

23.45 CSI: New

York, krimi serija

00.50 Vijes� , inform

a� vna em

isija01.00

Kunolovac, kviz03.00

CSI, krimi serija ®

03.45 CSI: New

York, krimi serija ®

04.30 Big Brother, show

05:40 Ružna ljepo� ca, serija

06:30 �arobnjaci, crtana serija

06:55 Pow

er rangers, serija07:20

Tomica i prijatelji, crtana

serija07:45

Graditelj Bob, crtana serija08:00

Pocoyo, crtana serija08:30

Nova lova10:30

Kralj Queensa, serija11:05

Zakon ljubavi, serija12:05

�uvar pravde, serija13:05

Vijes� 13:20

Nikita, serija14:20

Inspektor Rex, serija15:20

Boži� obitelji Ramiro,

(SAD, 2004., obiteljski/boži�ni; Redatelj: Eric Laneuville; Glum

e: George Lopez, Jam

es Kirk, Lisa Vidal, Bianca Collins, Dan M

cLean)17:00

Vijes� 17:15

Operacija Trijumf, reality

show18:10

Zakon ljubavi, serija19:15

Dnevnik Nove TV20:00

Ne zaboravi s� hove, glazbeni kviz

21:00 Operacija Trijum

f, reality show

23:40 Vijes�

23:55 Seks i grad, serija

00:25 Seinfeld, serija

00:55 Život na sjeveru, serija

01:50 Boži� obitelji Ram

iro, igrani � lm

03:15

Nikita, serija04:05

Inspektor Rex, serija04:55

Kralj Queensa, serija05:15

Kraj programa

SR

IJED

A 26. stud

enog

2008.

08:00 NAJAVA PROGRAM

A reportaža08:02

ŽUPANIJSKE TEME

09:00 VEKERICA jutarnji program

VTV-a11:00

MEUNARODNI TURNIR U RITM

I�KOJ GIM

NASTICI “VINDIJA” snimka

14:00 VTV TJEDNIK uz kom

entar za slušno ošte�ene osobe

14:40 VEKERICA

16:40 VIJESTI VTV-A

16:45 AUTO M

OTO NAUTIC VISION emisija o

automobilizm

u17:15

PEVECOV KUTAK emisija pod

pokroviteljstvom

17:45 SPORTSKI ZOOM

emisija o sportu

18:35 IZ PROŠLOSTI TV kalendar

18:40 VIJESTI VTV-A

19:00 NEW

SFLASH - GLASA AMERIKE

19:10 GLAZBENI IN kontakt em

isija sa SMS

porukama

20:00 VIJEST VTV-A

20:05 KOKTEL m

ozai�na emisija

21:00 PAT POZICIJA zabavna em

isija21:30

SPORTSKI ZOOM em

isija o sportu22:30

MOJA ISTRA dokum

entarna emisija

23:00 VIJESTI VTV-A

------- IZ PROŠLOSTI TV kalendar

23:20 RAZODIJEVANJE serijski � lm

------- ODJAVA PROGRAM

A-------

VIDEOSTRANICE

NE

DJE

LJA

30.

stu

den

og

200

8.

8.00

Dje

�ji

prog

ram

9.5

5 Ko

ncer

t 10

.30

Divl

je ži

vo� n

je 1

0.55

Oza

re 11

.30

Serij

a za

dj

ecu

i mla

dež

12.0

0 Lj

udi i

zem

lja 1

3.00

Vi

jes�

13

.10 T

jedn

i izb

or 1

5.00

Vid

espo

-to

vi 1

6.05

Sim

pson

i 16

.30

Vije

s�

16.5

0 Am

eri�k

i � lm

18.

35 I

zvla

�enj

e lo

ta 1

8.45

Cr

tani

� lm

19.0

0 Dn

evni

k 20

.00

24, s

erija

20

.45

Doku

men

tarn

a em

isija

22.

00 V

ijes�

22

.45

Amer

i�ki �

lm 0

.25

No�n

i pro

gram

7.30

Vid

eost

rani

ce 10

.30

Glaz

ba 11

.00

TV

prod

aja 1

1.30

Volim

Lucy

, ser

ija 12

.00

Naša

pj

esm

a 12

.20

TV p

roda

ja 1

2.55

Film

za

djec

u i m

lade

ž 15.

00 Sp

ort n

edje

ljom

18.15

Vi

deos

poto

vi 1

9.30

Vije

s� 2

0.00

Ush

uia,

se

rija

20.4

5 Fr

aise

r, se

rija

21.15

Taj

živ

ot,

serij

a 21

.55

Ve�e

r ba

leta

22.

45 D

nevn

ik

pogr

ani�n

e TV

23.

15 V

ideo

stra

nice

7.30

Tv

pr

odaj

a 8.

00

Dje�

ji pr

ogra

m

11.2

5 Šk

olsk

a ko

šark

aška

liga

12.2

5 Bi

llova

ku

hinj

a 13

.00

Najm

anji

ljudi

na

svije

tu,

dok.

ser

ija 1

4.00

Pre

sa�i

vanj

e or

gana

, do

k. s

erija

14.

35 M

o� p

rirod

e, d

ok. s

erija

14

.45

Bra�

a i s

estr

e, se

rija

15.4

0 M

uška

rci

u kr

ošnj

ama,

ser

ija 16

.35

Mr.

Bean

, hum

. se

rija

17.10

Dje

d Bo

ži�nj

ak, �

lm 1

7.20

24

UR 1

8.55

Vrij

eme

19.0

0 24

UR

20.0

0 As

�

tud

not p

adu?

! 21.4

0 Sh

ark,

serij

a 22

.35

Phila

del�

ja, �

lm 0

.30

Zvije

zde,

hum

. ser

ija

1.05

No�n

a pa

nora

ma

7.30

Tv

prod

aja

8.00

Pus

tolo

vine

, do

k.

serij

a 9.

00 S

vi m

rze

Chris

a, h

um.

serij

a 9.

25 B

lizan

ci, s

erija

9.5

5 Ko

d St

even

son-

ima,

ser

ija 1

0.20

Ser

ije z

a dj

ecu

i mla

dež

11.2

0 Cy

bill,

hum

. se

rija

11.4

5 Pr

ijate

lji s

ob

ale,

ser

ija 12

.25

Sret

na li

nija

13.5

5 Kr

alj

Que

nnsa

, hum

. ser

ija 14

.25

Fros

t: Na

padi

na

dje

cu, �

lm 16

.20

Gilm

orice

, ser

ija 17

.10

Pobj

eda,

ser

ija 1

8.10

Paz

i ka

mer

a 18

.40

Potp

una

preo

braz

ba, d

ok. s

erija

19.

30 T

v Tu

ba 2

0.00

Pok

raj z

akon

a, �

lm 2

1.35

Ve-

roni

ca M

ars,

serij

a 22.

25 U

mri

u za

bavn

om

park

u, �

lm 0

.20

Zvje

zdan

a vr

ata,

serij

a

10.0

0 TV

vo

di�

+ tu

ris� �

ka

sred

išta

Hrva

tske

15.

25 K

once

rt 1

6.05

Gla

zben

a em

isija

17.

10 E

misi

ja z

a dj

ecu

i m

lade

18

.00

Zaba

vni p

rogr

am 19

.35

Dok.

Em

isija

20

.00

Konc

ert

Jacq

uesa

Hou

deka

, pr

i-je

nos

iz KD

Vat

rosla

v Lis

insk

i 21.3

0 Fi

lm

23.0

0 U

dobr

om d

rušt

vu 2

3.50

Kon

cert

00

.35

TEST

6.10

Jut

arnj

i pr

ogra

m 7

.25

Prog

ram

za

djec

u i

mla

dež

12.3

0 Ja

mie

Oliv

er 1

2.55

M

oja

ljuba

v i j

a 13

.20

Kate

Fox

14.2

5 Fr

ed-

die

14.4

5 Si

mps

oni 1

5.10

Sm

allv

ille,

ser

ija

16:15

Što

je sa

Bria

nom

?, se

rija

17:0

0 Al

les

Be y

! 17

:45

Ku�a

nice

, se

rija

18:2

5 Hi

tna

služb

a, s

erija

19.3

0 Ne

wto

n 20

:00

ZIB

20

20:0

7 Vr

ijem

e 20

:15 S

lalo

m d

er D

amen

, pr

ijeno

s 22

:45

ZiB

Flas

h 22

:55

Mon

te

Crist

o, �

lm 0

0:25

Col

umbo

, � l

m 0

.55

No�n

i pro

gram

07:4

5 St

ažist

, hu

m.

serij

a 8:

40

Cine

-Ti

pp08

:50

Gülca

n un

d Co

llien

zie

hen

aufs

Lan

d 09

:50

Sara

h &

Mar

c 10

:45

Disn

ey F

ilmpa

rade

12.10

Crt

ani �

lm 12

:20

Jack

ie C

han,

� lm

14:10

Stö

rfall,

� lm

16.0

0 Eu

reka

, se

rija

17.0

0 44

00,

serij

a 18

:00

New

s� m

e 18

:10 S

imps

oni,

crta

na s

erija

19

:10 G

alile

o 20

:15 T

rans

port

er, �

lm 2

2.15

Ki

ll Bi

ll 2,

� lm

0.3

0 No

�ni p

rogr

am

08:0

0 W

eck

Up 1

0:00

Zac

k! 1

0:30

Paa

re

11:0

0 De

ich T

V 11

:30

Film

za d

jecu

i mla

dež

13:2

0 Da

s w

eiß

doch

jed

es K

ind!

14:

20

Grä�

n g

esuc

ht 15

:30

Insp

ekto

r Rex

, ser

ija

16:3

0 De

r Bul

le v

on T

ölz,

� lm

18:3

0 Vi

jes�

19

:05

Grä�

n g

esuc

ht 2

0:15

Voj

na e

kipa

za

o�ev

id, s

erija

21:1

5 Za

kon

broj

eva,

ser

ija

22:15

Sec

hser

pack

22:

45 P

lane

topi

a 23

:30

Vojn

a ek

ipa

za o

�evi

d, s

erija

0.3

0 No

�ni

prog

ram

08:0

0 Pr

inc

iz Be

l Aira

, hum

. ser

ija 0

9:00

Al

les

was

zäh

lt 11

:30

Auto

pro�

s 12

:00

Air

Race

14:0

0 Se

rije

za d

jecu

i m

lade

ž 15

:40

Mei

n Ga

rten

16:4

5 M

ario

Bar

th 17

:45

Ex-

clusiv

18:

45 V

ijes�

19

:03

Vrije

me

19:0

5 Ex

clusiv

Spe

zial

20:15

Ku�

a ko

ju v

idim

, � l

m 2

2:10

Spi

egel

TV

22:5

5 Di

e gr

oße

Repo

rtag

e 23

:35

Prim

e Ti

me,

ser

ija 2

3.55

No

�ni p

rogr

am

8.00

Dje

�ji p

rogr

am 1

1:00

Mag

ic A

ack

11

:15 D

oug

12:15

Sta

nley

12:4

5 Hi

ggly

stad

t He

lden

13.

15 C

rtan

i � lm

ovi 1

4:15

Ja

sam

Sa

m, �

lm 15

:35

Klub

, � lm

16:0

5 Sk

unk

Fu

16:2

0 Ca

mp

Lazlo

16:

40 T

ypisc

h An

dy!

17:4

5 Ho

tel

Zack

& C

ody

19:15

Disn

eys

Kuzc

os

Köni

gskl

asse

19

:45

Hote

l Za

ck

& C

ody

20:15

Pol

icijsk

a ak

adem

ija,

� lm

22

:10 B

lood

Tie

s, se

rija

23:0

5 Au

tops

ija,

dok.

serij

a 0.

10 N

o�ni

pro

gram

6.00

Pok

er 9

.30

Bund

eslig

a Pu

r 11

.00

Dopp

elpa

ss,

prije

nos

13.0

0 Bu

ndes

liga

Pur 1

3.30

Pok

er 15

.30

Spor

tqui

z 17.

30 D

SF

Repo

rtaž

a 18

.30

DSF

Mot

or 19

.30

Ha r

ick

21.0

0 Bu

ndes

liga

Pur 0

.00

Spor

t Clip

s

10.0

0 La

ngla

uf, p

rijen

os 11

.30

Nord

. Kom

-bi

na� o

n, p

rijen

os 1

2.15

Ski

sprin

gen

12.4

5 La

ngla

uf, p

rijen

os 1

4.30

Nor

d. K

ombi

na-

� on,

prij

enos

16.4

5 Ku

glan

je 18

.00

Slal

om

der

Dam

en,

prije

nos

20.3

0 Sk

isprin

gen

21.0

0 Sl

alom

der

Dam

en, p

rijen

os 2

2.00

M

otor

spor

t

07.10

Eu

rom

agaz

in07

.40

Naja

va p

rogr

ama

07.4

5 TV

kale

ndar

08.0

0 Vi

jes�

08.10

Ko

ncer

t - ci

klus

kom

orne

gl

azbe

: Fra

ncus

ka n

o� u

Za

greb

u (2

.dio

)09

.00

Oper

a bo

x09

.35

Jelo

vnici

izgu

blje

nog

vrem

ena

10.0

0 Vi

jes�

10.0

9 Vr

ijem

e da

nas

10.10

Vi

jes�

iz ku

lture

10.2

0 Ca

dfae

l, m

ini s

erija

10.4

5 TV

izlo

žba

11.55

Bu

rzov

no iz

vješ

�e12

.00

Dnev

nik

12.13

Vr

ijem

e12

.15

TV ka

lend

ar12

.27

Hrva

tska

vina

, ep

repo

rtaža

12.3

0 Pl

odov

i zem

lje13

.25

Rije

ka: M

ore

14.0

0 Ne

djel

jom

u d

va15

.02

Kultu

rni i

nfo

15.0

4 Pr

omet

dan

as15

.10

Mir

i dob

ro15

.45

Lijep

om n

ašom

: Ogu

lin16

.35

Vije

s� 16

.44

Vrij

eme

sutra

16.5

0 Os

tarje

li la

vovi

, igr

ani �

lm18

.45

Uš�a

rije

ka: K

rka,

dok

. se

rija

19.15

Lo

to 6

/45

19.3

0 Dn

evni

k19

.57

Spor

t20

.02

Vrije

me

20.15

1 p

ro� v

100,

kviz

21.2

0 Od

mor

i se,

zaslu

žio si

- TV

se

rija

22.15

Ri

zzi-b

izzi

23.0

0 Bu

rzov

no iz

vješ

�e23

.05

Dnev

nik 3

23.15

Vi

jes�

iz ku

lture

23.2

5 Fil

msk

i klu

b: B

ruba

ker,

(Ulo

ge: R

ober

t Red

ford

, Ya

phet

Ko�

o, J

ane

Alex

ande

r, M

urra

y Ha

milt

on, D

avid

Kei

th,

Mor

gan

Free

man

)01

.35

Film

ski m

arat

on: V

lak

Zhou

Yu, i

gran

i � lm

03.0

5 Fil

msk

i mar

aton

: Slik

a� i

li vo

di�

ljuba

v, ig

rani

� lm

04.4

0 Pl

odov

i zem

lje05

.30

Rije

ka: M

ore

06.0

0 Gl

as d

omov

ine

07.0

0 TV

vodi

� + p

anor

ame

turis

� �ki

h sr

edišt

a Hr

vats

ke07

.15

Mal

a sir

ena,

crta

na se

rija

07.4

0 Zu

bi� v

ila, i

gran

i � lm

09.10

Le

o, se

rija

za d

jecu

09.3

5 No

ra Fo

ra, T

V ig

ra za

dje

cu10

.20

Na p

rvi p

ogle

d, se

rija

za

mla

de10

.45

Kino

info

rmat

or10

.50

Bibl

ija11.

00

Križe

vci:

Misa

- izr

avni

prije

nos

12.0

5 Pl

es sa

zvije

zdam

a13

.15

Film

14.4

5 Eu

rops

ko ju

do p

rven

stvo

do

23 go

dine

, rep

orta

ža15

.00

Volim

nog

omet

17.5

5 As

pen:

Svje

tski

SKI k

up

- sla

lom

(Ž),

prije

nos 1

. vo

žnje

18.5

0 La

ke Lo

uise

: Svj

etsk

i SK

I kup

- su

per G

(M),

prije

nos

20.0

0 HN

L - e

misi

ja20

.10

HNL:

Varte

ks -

Dina

mo,

pr

ijeno

s22

.05

HNL -

em

isija

22.2

0 Sp

orts

ke vi

jes�

22.2

5 Pr

omet

dan

as22

.30

Aspe

n: Sv

jets

ki SK

I kup

- s

lalo

m (Ž

), sn

imka

2.

vožn

je23

.10

Zašt

o de

mok

racij

a?,

dok.

serij

a00

.05

Vrije

me

je za

jazz

01.0

5 Ki

no in

form

ator

01.10

Sp

ecija

lna

post

rojb

a,

serij

a (12

)01

.55

TV ra

spor

ed 05

.15

Big B

roth

er, s

how

05.5

0 Lu

trija

živo

ta, d

ram

ska

serij

a ®

06.3

5 Je

dna

od d

e�ki

, hum

. se

rija

07.0

5 Ul

ica Se

zam

, crta

na

serij

a08

.10

Bike

ri s M

arsa

, crta

na

serij

a08

.35

Tran

sform

eri,

crta

na

serij

a09

.00

Lijep

e že

ne, d

ram

ska

serij

a09

.55

Krle

tka,

kom

edija

12.0

5 Tr

i am

igosa

, kom

edija

13.5

0 Vi

jes�

, inf

orm

a� v

na

emisi

ja

14.0

0 Ex

ploz

iv sp

ecija

l: RT

L po

maž

e dj

eci,

mag

azin

14.0

5 Od

red

za �i

sto�

u,

zaba

vna

emisi

ja14

.40

Disc

over

y: P

reživ

je�

divl

jinu:

Trop

ske

šum

e Ko

star

ike, d

ok. s

erija

15.3

5 Ru

kom

et: T

urni

r �e

� ri n

acije

, Dan

ska

- Hr

vats

ka, p

rijen

os17

.35

Exkl

uziv,

mag

azin

18.3

0 Vi

jes�

, inf

orm

a� v

na

emisi

ja

19.0

0 Ni

vea

for m

en

Nogo

met

ni iz

azov

, re

ality

show

20

.00

Big B

roth

er, s

how

21.0

0 Ja

, ja

i Ire

na, (

kom

edija

, 20

00.;

Reda

telji

: Bob

by

Farre

lly, P

eter

Farre

lly;

Ulog

e: Ji

m C

arre

y, Re

née

Zellw

eger

, Ant

hony

An

ders

on, M

ongo

Br

ownl

ee, C

hris

Coop

er,

Robe

rt Fo

rste

r)23

.10

CSI:

Mia

mi,

krim

i ser

ija00

.05

Kuno

lova

c, kv

iz

13:4

0 Da

nas p

ogle

dajte

…13

:42

Mal

i ogl

asi

07:3

0 Dj

e�ja

tele

vizij

a11

:30

Lola

, pon

avlja

nje

2 ep

izode

12:4

5 Ra

zbija

�i m

itova

, ser

ijski

� lm

13:4

5 Pl

anet

razo

node

, ser

ijski

� lm

14:15

Ek

ran

zdra

vstv

a

14:4

5 Vi

note

ka, p

onav

ljanj

e15

:15

Poljo

priv

redn

i sav

jetn

ik, p

onav

l-ja

nje

16:0

0 Sl

atka

Val

en� n

a, se

rijsk

i � lm

17:0

0 Tj

edna

kro

nika

17:3

0 Ve

geta

rijan

ska

kuha

rica

18:0

0 Vi

jes�

iz p

olici

je, p

onav

ljanj

e18

:00

100

% m

e�im

ursk

o19

:30

Glaz

ba ko

ja sr

ce d

ira23

:45

Tjed

na k

roni

ka00

:15

Sutra

na

prog

ram

u

TV ku

�e im

aju

prav

o pr

omje

ne p

rogr

ama

05.0

0 RA

DIO

BUDI

LICA;

06

.30

GLAS

AM

ERIK

E; 0

7.00

HITO

VI T

JEDN

A; 0

7.30

RECE

PTI

�AKO

VE�K

IH M

LINOV

A; 0

8.00

VI

JEST

I; 08

.15 R

ADOS

NA V

IJEST

; 09

.00

EVER

GREE

NCAJ

G; 1

0.00

VIJE

STI

(ZG)

+

HR�A

K IN

FO;

10.0

5 HA

LO O

LDTI

MER

I; 11.

00 P

OLJO

PRIV

REDN

A EM

ISIJA

; 12

.00

TJED

NIK;

12.

45 J

A SA

M S

VAM

A U

SVE

DANE

...; 13

:00

HR�A

K IN

FO; 1

3.03

A S

RCE

KUCA

; 13

.15 M

E�IM

URSK

I M

INUL

I CA

-JT

I; 15

.30

VIJE

STIZ

A DO

BAR

TEK

- REP

RIZA

; 16

.30

VIJE

STI (

ZG);

16.3

5 LIG

A 98

; 18

.30

VIJE

STI(Z

G);

18.3

5 FO

RMUL

A 13

; 22

.00

HITO

VI T

JEDN

A; 2

2.07

AB

POEZ

IJA; 0

0.00

M

usic

Spec

ial: K

ILLER

S (TH

E); 0

1.00

NON

I PR

OGRA

M

02.0

5 Bi

lly M

adiso

n, ig

rani

� l

m, r

oman

� �na

ko

med

ija ®

03.3

5 Tr

i kra

lja, i

gran

i � lm

, ak

cijsk

i ®

06:3

5 Co

de ly

oko,

crta

na se

rija

07:0

0 Yu

-Gi-O

h GX

, crta

na

serij

a07

:25

Supe

rher

oj Sp

ider

man

, cr

tana

serij

a07

:50

Iron

Kid,

crta

na se

rija

08:15

Do

ra is

tražu

je, c

rtana

se

rija

08:4

5 Br

atz,

crta

na se

rija

09:10

Au

tom

o� v,

aut

o-m

oto

mag

azin

09:4

0 No

vac,

buisn

ess

mag

azin

10:10

La

nac s

udbi

ne, s

erija

11:05

Sm

allv

ille,

serij

a12

:00

Tko

je H

arry

Cru

mb?

, ko

med

ija13

:40

Moj

tata

je b

olji

od tv

og

tate

, obi

teljs

ki sh

ow15

:10

Bra�

ne vo

de, s

erija

15:5

0 Lu

d, zb

unje

n, n

orm

alan

, se

rija

17:2

0 Vi

jes�

17:3

0 Op

asno

st iz

dub

ine,

ig

rani

� lm

19

:15

Dnev

nik N

ove

TV20

:00

Nad

lipom

35,

hu

mor

is� �n

o-gl

azbe

ni

show

21

:10

K�i m

og b

ossa

, (SA

D,

2003

., ko

med

ija;

Reda

telj:

Dav

id Zu

cker

; Gl

ume:

Ash

ton

Kutc

her,

Tara

Rei

d, Je

� rey

Ta

mbo

r, An

dy R

ichte

r, M

ichae

l Mad

sen,

Ca

rmen

Elec

tra, T

eren

ce

Stam

p)22

:50

Red

carp

et, s

how

biz

mag

azin

(18)

00:10

Sv

i mrz

e Ch

risa,

serij

a01

:05

Zodi

jak,

igra

ni �

lm (1

8)02

:40

Red

carp

et, s

how

biz

mag

azin

(18)

03

:50

Lana

c sud

bine

, ser

ija04

:35

Smal

lvill

e, se

rija

05:2

0 Kr

aj p

rogr

ama

�E

TVR

TAK

27.

stu

den

og

200

8.

06:10

Kul

tura

06:

15 O

dmev

i 08

:05

Dobr

o ju

tro

09:0

0 Vi

jes�

09

:05

Mal

e siv

e ce

lice

09:5

0 Cr

tani

� lm

09:

55 M

i zna

mo

10:15

Ber

-lin

, Ber

lin, s

erija

10:

40 Z

vam

i 11:3

5 O

mizj

e 13

:00

Vije

s� ,

spor

t, vr

ijem

e 13

:15 V

ojko

An-

zeljc

13:4

5 Pi

ram

ida

15:0

0 Vi

jes�

15:

10 M

os-

tovi

– H

idak

15:4

0 Cr

tana

ser

ija 16

:05

Doku

-m

enta

rni �

lm 1

6:20

Jed

anae

sta

škol

a 17

:00

Novo

s� ,

slove

nska

kro

nika

, sp

ort,

vrije

me

17:3

0 Ja

sno

i gla

sno

18:3

0 Žr

eban

je d

etel

jice

18:4

0 Cr

tani

� lm

19:

00 D

nevn

ik 1

9:35

Vri-

jem

e 19

:40

Spor

t 19:

55 M

iliju

naš

z Jo

naso

m

20:5

5 Tj

edni

k 22

:00

Odm

evi,

kultu

ra, s

port

, vr

ijem

e 23

:00

Knjig

a m

ene

brig

a 23

:20

Kon-

cert

00:

55 D

nevn

ik

07:3

0 Tv

pro

daja

18:0

0 Vi

jes�

18:

05 G

lazb

eni

spom

ini z

bor

isom

kop

itarje

m 19

:00

Z gl

asbo

in

s p

leso

m ..

. 20:

00 D

okum

enta

rna

serij

a 20

:35

Amer

i�ki

� lm

22:

35 E

misi

ja n

akon

ut

akm

ice 2

3:30

Film

01:1

0 In

foka

nal

7.00

24

UR 8

.00

Dje�

ji pr

ogra

m -

crt

ani

� lm

ovi

10.0

0 Sm

ijeh

nije

grij

eh 1

0.25

Tv

prod

aja

10.5

5 Vi

ktor

ija, s

erija

11.5

0 O

svet

a,

serij

a 12

.45

Tv p

roda

ja 1

3.05

Ote

� , s

erija

14

.05

Opr

ah sh

ow 15

.00

Mar

ina,

serij

a 15

.55

Bise

r, se

rija

16.5

5 24

sata

17.0

5 Vi

ktor

ija, s

eri-

ja 1

8.00

Osv

eta,

ser

ija 1

9.00

24

sata

20.

00

Farm

a 20

.50

Tren

ja 2

2.25

24

sata

22.

40

Ekip

a za

o�e

vid,

ser

ija 2

3.40

Neu

stra

šiva

Jane

, se

rija

0.35

Prij

atel

ji, h

um.

serij

a 1.0

5 No

�na

pano

ram

a

6.20

Tv

prod

aja

6.25

Dje

�ji

prog

ram

11.2

0 Da

dilja

, hu

m.

serij

a 11

.50

Tv p

roda

ja 1

2.20

Sr

etna

lin

ija 1

3.25

Tih

i zlo

�in,

serij

a 14

.20

Film

16.

05 S

vije

t pr

ema

Jimu,

hum

. se

rija

16.3

5 Ha

nnah

Mon

tana

, hu

m.

serij

a 17

.05

Ekip

a za

o�e

vid,

ser

ija 1

8.00

Svi

jet

18.5

5 Re

beld

e, s

erija

19.4

5 Sv

ijet 2

0.00

Um

orst

va

u M

idso

mer

u, �

lm 2

1.50

Svin

geri

22.2

0 Je

r-ich

o, s

erija

23.

10 S

einf

eld,

hum

. ser

ija 2

3.40

O

bite

lj So

pran

o, se

rija

0.40

Film

10.0

0 TV

vod

i� +

turis

� �ka

sred

išta

Hrva

tske

15

.25

Konc

ert

16.0

5 Gl

azbe

na e

misi

ja 1

6.25

Ru

kom

et,

Duka

t pr

emije

r lig

a -

11.

kolo

, pr

ijeno

s 18

.00

Dok.

Pro

gram

18.

45 Z

abav

ni

prog

ram

20.

00 K

once

rt 2

2.00

Film

23.

40 U

do

brom

dru

štvu

00.

25 T

EST

07:5

5 Ba

ywat

ch, s

erija

08:

40 O

bite

lj, s

erija

09

:00

Sabr

ina,

se

rija

09:2

5 Ha

llo

Holly

09

:45

Mal

colm

u s

redi

ni, h

um. s

erija

10:

10

Staž

ist,

hum

. se

rija

10:3

0 SO

KO K

itzbü

hel

11:15

Die

Übe

r� ie

ger

11:5

5 M

oj u

jak

Char

lie,

serij

a 12

:15 B

ayw

atch

11:5

5 M

oj u

jak

Char

-lie

, se

rija

12:15

Bay

wat

ch,

serij

a 13

:00

Die

Schl

ümpf

e 13

:25

Der r

osar

ote

Pant

her 1

3:30

Tr

ollz

13:5

0 Di

sney

s Hot

el Z

ack

& C

ody

14:15

Sc

oote

r 14:

40 H

2O 15

:05

Sabr

ina,

serij

a 15

:30

Hallo

Hol

ly 15

:50

ZiB

Flas

h 15

:55

Obi

telj,

hum

.

serij

a 16

:20

Gilm

orice

, ser

ija 1

7:05

Mal

colo

m

u sr

edin

i, hu

m. s

erija

17:

30 M

oj u

jak

Char

lie,

serij

a 17

:50

ZiB

Flas

h 17

:55

Sim

pson

i, cr

tana

se

rija

18:4

5 St

ažist

, hum

. ser

ija 2

0:00

Vrij

eme

20:15

Dr.

Hous

e, s

erija

21.0

5 Ek

ipa

za o

�evi

d,

serij

a 21

.45

ZiB

Flas

h 21

.55

Wir

sind

Kaise

r 22

.40

Will

kom

men

Öst

erre

ich 2

3.40

Ja

sam

Ea

rl, h

um. s

erija

0.0

0 No

�ni p

rogr

am

07:5

5 Dv

a i p

ol m

uška

rca,

hum

. ser

ija 0

8:20

M

alco

lm u

sre

dini

, hum

. ser

ija 0

9:15

Sta

žist,

hum

. se

rija

10:10

Cha

rmed

11:0

0 Uv

od u

an

atom

iju,

serij

a 12

:00

SAM

14:

00 M

i sm

o ob

itelj!

15:0

0 U2

0 16

:00

Dein

e Ch

ance

! 17:

00

ta�

18:0

0 Vi

jes�

18:

10 S

imps

oni 1

9:10

Gal

ileo

20:15

Pop

star

s 21:1

5 Ja

na In

a &

Gio

vann

i 23:

15

Tv T

otal

00:

15 ta

lk ta

lk ta

lk

05:3

0 Ju

tarn

ji pr

ogra

m 1

0:00

Dvo

je k

od K

all-

was

sa 1

1:00

Sutk

inja

Bar

bara

Sal

esch

13:

00

Bri

14:0

0 Dv

oje

kod

Kallw

assa

15:0

0 Su

tkin

ja

Barb

ara

Sale

sch

16:0

0 Su

dac

Alex

ande

r Ho

ld

17:0

0 Ni

edrig

und

Kuh

nt 1

8:00

Len

ßen

&

Part

ner 1

8:30

K 11

19:3

0 M

agaz

in 2

0:00

Vije

s�

20:15

Plö

tzlic

h Pa

pa 2

1.15

Dr.

Mol

ly &

Kar

l, se

rija

22.15

Voj

na e

kipa

za

o�ev

id, s

erija

23.

15

Zako

n br

ojev

a, se

rija

0.15

No�

ni p

rogr

am

08:0

0 Iz

me�

u na

s 08

:30

Dobr

a, l

oša

vre-

men

a 09

:00

To�n

o u

9 09

:30

Fam

ilien

hilfe

m

it He

rz 10

:30

Moj

e di

jete

11:0

0 U

nser

e er

ste

gem

eins

ame

Woh

nung

11:3

0 Di

e Ki

nder

ärzt

e vo

n St

. Mar

ien

12:0

0 To

�no

u 12

14:0

0 O

liver

Ge

issen

Sho

w 1

5:00

Mi

en im

Leb

en!

17:0

0 Ei

ner g

egen

Hun

dert

17:3

0 Iz

me�

u na

s 18

:00

Expl

osiv

18:3

0 Ex

clus

iv 18

:45

Vije

s� 1

9:03

Vri-

jem

e 19

:05

Alle

s w

as z

ählt

19:4

0 Do

bra,

loša

vr

emen

a 20

:15 C

obra

11,

serij

a 21

:15 E

kipa

za

o�ev

id, s

erija

22.

15 K

os� ,

ser

ija 2

3.10

No�

ni

prog

ram

08:2

0 In

form

acije

09:

00 F

raue

ntau

sch

11:0

0 O

bite

lj 13

:00

Kick

ers

13:2

5 Po

kém

on 1

4:45

Yu

-Gi-O

h! 1

5:05

Pok

ito T

V 15

:15 D

rago

n Ba

ll GT

15:4

0 Na

ruto

16:0

5 Ta

kesh

in d

vora

c, h

um.

serij

a 16

:30

Puna

ku�

a, h

um.

serij

a 17

:00

Rodn

ey, h

um. s

erija

18:

00 S

vije

t pre

ma

Jimu,

hu

m.

serij

a 19

:00

Scha

u di

ch s

chla

u! 2

0:00

Vi

jes�

20:

15 Z

akon

i re

d: O

djel

za

žrtv

e, s

erija

21

:10 F

raue

ntau

sch

23:10

exk

lusiv

0.10

No�

ni

prog

ram

6.00

Pok

er 8

.00

Bund

eslig

a ak

tuel

l 11.3

0 Re

-kl

amni

pro

gram

15.

00 S

port

quiz

17.3

0 DS

F M

otor

20.

30 P

oker

22.

30 M

änne

r Tv

23.

00

Spor

tqui

z

8.30

Nog

omet

13.

15 S

kisp

ringe

n 15

.00

Kug-

lanj

e, p

rijen

os 1

9.15

Nog

omet

, em

isija

20.

00

Nogo

met

, prij

enos

22.

00 B

oks

23.0

0 No

gom

-et

, prij

enos

05.5

5 Ek

umen

a, re

ligijs

ki

kont

akt p

rogr

am06

.45

TV ka

lend

ar07

.00

Dobr

o ju

tro, H

rvat

ska

07.0

5 Vi

jes�

07.10

Do

bro

jutro

, Hrv

atsk

a07

.35

Vije

s� 07

.40

Dobr

o ju

tro, H

rvat

ska

08.3

5 Vi

jes�

08.4

0 Do

bro

jutro

, Hrv

atsk

a09

.10

Sve

�e b

i� d

obro

, te

leno

vela

10.0

0 Vi

jes�

10.0

9 Vr

ijem

e da

nas

10.10

Vi

jes�

iz ku

lture

10.15

Vr

huns

ka p

utov

anja

, dok

. se

rija

11.10

Op

rah

show

11.

55

Burz

ovno

izvj

eš�e

12.0

0 Dn

evni

k12

.13

Vrije

me

12.15

TV

kale

ndar

12.3

5 Op

ijeni

ljub

avlju

, te

leno

vela

13.2

0 Da

n za

dan

om, m

ozai

�no-

zaba

vna

emisi

ja14

.30

Vije

s� +

prij

evod

za gl

uhe

14.3

9 Vr

ijem

e su

tra14

.45

Tren

utak

spoz

naje

15.3

5 Ti

ho�it

je, d

ok. �

lm16

.10

Hrva

tska

uživ

o - V

ijes�

16.15

Hr

vats

ka u

živo

17.3

0 Hr

vats

ka u

živo

- Vije

s� 17

.35

Dana

s na

Zagr

eba�

koj

burz

i17

.37

HPB

� t17

.45

Najsl

abija

karik

a, kv

iz18

.27

Prom

et d

anas

18.3

5 Sv

e �e

bi�

dob

ro,

tele

nove

la19

.30

Dnev

nik

19.5

7 Sp

ort

20.0

2 Vr

ijem

e20

.15

1 pro

� v 10

0, kv

iz21

.20

doss

ier.h

r22

.10

Pola

ure

kultu

re22

.40

Burz

ovno

izvj

eš�e

22.5

0 Ot

vore

no23

.35

Poslo

vne

vije

s� 23

.40

Kultu

rni i

nfo

23.4

5 Dn

evni

k 300

.00

Vije

s� iz

kultu

re00

.10

Dosje

i X, s

erija

(12)

00.5

5 U

obla

ku d

ima,

(Ulo

ge:

Met

hod

Man

, Red

man

, Ob

ba B

abat

undé

, Lar

k Vo

orhi

es, C

huck

Dav

is,

Esse

nce

Atki

ns, J

e� re

y Jo

nes,

Hect

or El

izond

o,

Mike

Epps

; Sce

naris

t: Du

s� n

Abra

ham

; Re

date

lj: Je

sse

Dyla

n)02

.25

Spec

ijaln

a po

stro

jba,

se

rija

(12)

03.10

Op

rah

show

03.5

5 do

ssie

r.hr

04.4

0 Po

la u

re ku

lture

05.10

Op

ijeni

ljub

avlju

, te

leno

vela

06.4

0 TE

ST06

.55

Naja

va p

rogr

ama

07.0

0 Th

omas

i prij

atel

ji, cr

tani

� l

m07

.05

Nove

pus

tolo

vine

: Luc

ky

Luke

, crta

na se

rija

07.3

0 Br

a�a

Koal

e, cr

tani

� lm

07.4

0 Ob

an, c

rtana

serij

a08

.05

Na kr

aju

ulice

08.2

0 Da

nica

08.2

5 Vi

dri�,

dok

. � lm

08.3

5 U�

ilica

08.5

0 M

oji s

u ro

dite

lji

izvan

zem

aljci

, ser

ija za

dj

ecu

09.15

Be

verly

Hill

s, se

rija

09.5

7 Ki

no in

form

ator

10.0

0 Pr

ijeno

s sje

dnica

Hr

vats

kog s

abor

a13

.35

Gara

ža14

.05

Proc

es14

.35

Prija

telji

, hum

. ser

ija15

.05

Drag

i Joh

ne, h

um. s

erija

15.3

5 Cr

veni

pat

ulja

k, h

um.

serij

a16

.10

Zvje

zdan

e st

aze:

Dee

p Sp

ace

Nine

, ser

ija17

.00

Obi�n

i lju

di, T

V se

rija

17.5

0 Žu

pani

jske

pano

ram

e18

.10

Vrije

me

18.15

Vi

jes�

na

Drug

om18

.35

Inde

ks19

.10

Velik

i odm

or: K

okice

19.2

5 Ve

liki o

dmor

- te

ma

19.4

0 cr

tani

� lm

20.15

No

gom

etni

Kup

UEF

A -

emisi

ja20

.40

Nogo

met

ni K

up U

EFA:

Di

nam

o - S

parta

k, 1.

po

luvr

ijem

e21

.45

Nogo

met

ni K

up U

EFA:

Di

nam

o - S

parta

k, 2

. po

luvr

ijem

e22

.35

Nogo

met

ni K

up U

EFA

- em

isija

22.5

0 Pr

omet

dan

as23

.00

Vije

s� n

a Dr

ugom

23.12

Vr

ijem

e23

.20

Gara

ža23

.55

Šlja

m, h

um. s

erija

(18)

00.2

5 Ki

no in

form

ator

00.3

0 Sp

ecija

lna

post

rojb

a,

serij

a (12

)01

.15

TV ra

spor

ed

06.10

M

agnu

m, a

kcijs

ka se

rija

®07

.00

Spuž

va B

ob Sk

ocka

ni,

crta

na se

rija

07.5

0 Sa

m sv

oj m

ajst

or, h

um.

serij

a08

.15

Kora

k po

kora

k, h

um.

serij

a ®

08.4

5 Pu

na ku

�a, h

um. s

erija

®09

.15

U do

broj

form

i, em

isija

09.4

5 Ku

nolo

vac,

kviz

10.4

5 M

alco

lm u

sred

ini,

hum

. se

rija

®11.

10

Dadi

lja, h

um. s

erija

®11.

40

Reba

, hum

. ser

ija ®

12.0

5 Vi

jes�

, inf

orm

a� v

na

emisi

ja12

.10

Exkl

uziv,

mag

azin

®

12.2

5 Ve

�era

za 5,

life

styl

e em

isija

®12

.55

Puno

m p

arom

, kul

inar

ski

izazo

v ®13

.25

Mar

ina,

tele

nove

la14

.15

Cobr

a 11,

krim

i ser

ija

15.10

M

agnu

m, a

kcijs

ka se

rija

16.0

5 Ko

rak p

o ko

rak,

hum

. se

rija

16.3

5 Pu

na ku

�a, h

um. s

erija

17

.05

Mal

colm

u sr

edin

i, hu

m.

serij

a17

.30

Dadi

lja, h

um. s

erija

18.0

0 Re

ba, h

um. s

erija

18.3

0 Vi

jes�

, inf

orm

a� v

na

emisi

ja18

.55

Exkl

uziv,

mag

azin

19

.05

Ve�e

ra za

5, li

fest

yle

emisi

ja

19.3

5 Pu

nom

par

om, k

ulin

arsk

i iza

zov

20.0

0 Bi

g Bro

ther

, sho

w

14:10

Da

nas p

ogled

ajte..

.14

:13

Mali

oglas

i14

:15

Zov p

rirod

e, po

navlj

anje

14:4

5 Ve

geta

rijan

ska k

uhar

ica, p

onav

ljanj

e15

:15

Lola,

serij

ski �

lm16

:00

Slatk

a Vale

n� n

a, se

rijsk

i � lm

17:0

0 Vi

jes�

17:10

M

e�im

ursk

e ško

le, po

navlj

anje

18:10

Ob

zori,

emisi

ja o k

ultu

ri18

:40

Pylat

es &

Yoga

19:0

0 M

e�im

urje

dana

s19

:15

Voice

of A

mer

ica19

:30

Glaz

ba

20:0

0 Pu

šipel,

zaš�

�ena

mar

ka vi

na,

spon

zorir

ana e

misi

ja21

:00

Me�

imur

je da

nas,

info

rma�

vna

em

isija

21:20

Cu

re na

vrhu

, igra

ni �

lm23

:00

Zapi

sano

u zv

ijezd

ama,

kont

akt e

misi

ja00

:00

Poslo

vne v

ijes�

00:0

5 M

e�im

urje

dana

s00

:20

Voice

of A

mer

ica00

:30

Sutra

na pr

ogra

mu

08:5

8 NA

JAVA

PRO

GRAM

A09

:00

VEKE

RICA

juta

rnji p

rogr

am V

TV-a

11:00

KO

KTEL

SPEC

IJAL g

lazb

ena e

misi

ja13

:00

HR TO

P 20

glaz

bena

emisi

ja14

:00

TAJN

E USP

JEHA

dok

umen

tarn

i ser

ijal

14:4

0 VE

KERI

CA16

:40

VIJE

STI V

TV-A

16:4

5 EU

ROPA

TV m

agaz

in17

:30

KUTI

ONIC

A dj

e�ja

emisi

ja18

:35

IZ P

ROŠL

OSTI

TV ka

lend

ar18

:40

VIJE

STI V

TV-A

19:0

0 NE

WSF

LASH

- GL

ASA

AMER

IKE

19:10

GL

AZBE

NI IN

kont

akt e

misi

ja sa

SMS

poru

kam

a20

:00

VIJE

STI V

TV-A

20:0

5 OT

VORE

NI ST

UDIO

kont

akt e

misi

ja21

:00

LAKU

NO

HRV

ATSK

A za

bavn

a em

isija

21:3

0 X-

ICA

stude

ntsk

a em

isija

22:0

0 M

ETAL

EYE g

lazb

ena e

misi

ja23

:00

VIJE

STI V

TV-A

------

- IZ

PRO

ŠLOS

TI TV

kale

ndar

23:2

0 RA

ZODI

JEVA

NJE s

erijs

ki � l

m---

----

ODJA

VA P

ROGR

AMA

------

- VI

DEOS

TRAN

ICE

TV ku

�e im

aju

prav

o pr

omje

ne p

rogr

ama

05.0

0 VI

JEST

I (HR

�+ZG

); 05

.05

RADI

O DR

O-BI

LICA;

06.

30 G

LAS

AMER

IKE; 0

7.10

RADI

O

PLAC

; 08

.00

VIJE

STI

(ZG)

+HR�

AK I

NFO;

09

.00

VIJE

STI U

REDN

IKA; 0

9.03

TER

ENAC

; 09

.30 P

ROGR

AM U

BOJ

I; 10.

00 V

IJEST

I (HR�

+

ZG);

11.00

CNN

VIJE

STI;

11.42

RAD

IO P

LAC;

11.

53 H

ITOVI

TJED

NA; 1

2.00

PODN

EVNA

KRO-

NIKA

+ HR

�AK I

NFO;

13.0

0 CN

N VI

JEST

I; 13.0

3 TU

ŽIBAB

A; 1

4.00

VIJE

STI

ZA D

OBAR

TEK

; 15

.00 C

NN VI

JEST

I; 16.

00 VI

JEST

I U 16

+ HR

�AK

INFO

; 17.0

0 HI

T DA

NA; 1

7.03

KULT

URNJ

AK;

18.0

0 M

E�IM

URSK

A KR

ONIKA

; 18.

15 R

ADIO

PL

AC; 18

.25 CR

O TO

P 5; 19

.00

RADI

O PL

ANER

; 19

.30 P

HONE

BOX

& SM

S BO

X; 2

1.00

TOP

LISTA

SVIH

VRE

MEN

A; 22

.30 H

ITOVI

TJED

NA;

00.0

0 M

usic

Spec

ial:

NICK

ELBA

CK;

01.0

0 NO

NI P

ROGR

AM

21.0

0 Uv

od u

ana

tom

iju,

dram

ska

serij

a22

.00

Ku�a

nice

, dra

msk

a se

rija

(dvi

je e

pizo

de)

23.5

5 Vi

jes�

, inf

orm

a� v

na

emisi

ja00

.05

Vatre

ni d

e�ki

, dra

msk

a se

rija

00.5

5 Ku

nolo

vac,

kviz

02.5

5 De

xter

, krim

i ser

ija ®

03.5

0 Ko

s� , k

rimi s

erija

®04

.35

Grad

ura

gana

, krim

i ser

ija

®

05:15

Ru

žna

ljepo

� ca,

serij

a06

:05

�aro

bnja

ci, cr

tana

serij

a06

:30

Pow

er ra

nger

s, se

rija

07:2

0 To

mica

i prij

atel

ji, cr

tana

se

rija

07:4

5 Gr

adite

lj Bo

b, cr

tana

serij

a08

:00

Poco

yo, c

rtana

serij

a08

:30

Nova

lova

, TV

igra

10:4

5 Za

kon

ljuba

vi, s

erija

11:45

�u

var p

ravd

e, se

rija

12:4

5 Vi

jes�

13:0

0 Ni

kita

, ser

ija14

:00

Insp

ekto

r Rex

, ser

ija15

:00

Ravn

atel

j, (19

87.,

SAD,

akc

ija; R

edat

elj:

Chris

toph

er C

ain

; Glu

me:

Lo

uis G

osse

� , Ja

mes

Be

lush

i, Ra

e Da

wn

Chon

g,

Mich

ael W

right

, Esa

i M

oral

es)

17:0

0 Vi

jes�

17:15

Op

erac

ija Tr

ijum

f, re

ality

sh

ow18

:10

Zako

n lju

bavi

, ser

ija19

:15

Dnev

nik N

ove

TV20

:00

Istra

ga, k

rimin

alis�

�ki

mag

azin

21:15

Pr

ovje

reno

, inf

orm

a� v

ni

mag

azin

22:15

Na

vy C

IS, s

erija

23:2

0 Vi

jes�

23:3

5 Se

ks i g

rad,

serij

a00

:05

Sein

feld

, ser

ija00

:35

Živo

t na

sjeve

ru, s

erija

01:3

0 Vr

a� t

�e se

rode

, ser

ija02

:25

Ravn

atel

j, ig

rani

� lm

04

:10

Niki

ta, s

erija

04:5

5 Kr

alj Q

ueen

sa, s

erija

05:15

Kr

aj p

rogr

ama

12:58

NA

JAVA

PROG

RAM

A13

:00

ME

UNAR

ODNI

TURN

IR U

RI

TMI�

KOJ G

IMNA

STIC

I “VI

NDIJA

” sn

imka

16:0

0 PE

VECO

V KU

TAK e

misi

ja po

d po

krov

iteljs

tvom

16:35

VJ

ERA

I NAD

A vje

rski p

rogr

am17

:00

HRVA

TSKO

SRCE

OD

SJEV

ERA

DO

JUGA

EURO

PE pu

topi

sni s

erija

l18

:00

JUNA

CI H

RVAT

SKE S

LOBO

DE

doku

men

tarn

i ser

ijal

18:55

IZ

PROŠ

LOST

I TV

kalen

dar

19:0

0 ZL

ATNA

DOL

INA

emisi

ja o

poljo

privr

edi

19:30

VT

V TJ

EDNI

K uz k

omen

tar z

a slu

šno

ošte

�ene

osob

e20

:05

KULT

URNI

MAG

AZIN

emisi

ja o

kultu

ri21

:00

IGRA

JTE N

AM M

UŽIK

AŠI g

lazbe

na

emisi

ja22

:00

PRES

SICA

talk

show

23:0

0 IZ

PROŠ

LOST

I TV

kalen

dar

------

- OD

JAVA

PROG

RAM

A---

----

VIDE

OSTR

ANIC

E

PE

TAK

28. studeno

g 2008.

6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje�ni program 13.00

Vijes� 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hi-

dak 16.45 Vijes� 17.00 Divlja ma�ka, am

. seri-ja 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokum

entarna serija 18.30 Crtani � lm

19.00 Tv dnevnik 20.00 Am

eri�ki � lm 21.30 Hom

o turis� cus 22.15 Vijes� 23.00 Pono�ni klub 0.20 No�ni program

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak

9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje�ji program

13.00 Videostranice 16.35 TV

prodaja 17.05

Dokumentarna

serija 18.00 Gradi� Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja

18.50 M

inijature 19.00

Videospo-tovi 20.00 Am

eri�ki � lm 21.30 Praksa, serija

22.15 Ameri�ki � lm

23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni�ne TV 3.20 Video-stranice

7.00 24 UR 8.00 Dje�ji program - crtani

� lmovi 10.00 Sm

ijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 O

sveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 O

te� , serija 14.05

Oprah

show

15.00 M

arina, serija

15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Vikto-rija, serija 18.00 O

sveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Farm

a 21.05 Ameri�ki � lm

23.15 24 UR 23.35 Bez traga, serija 0.30 Film

2.15 No�na panoram

a

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje�ji program 11.20

Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20

Sretna linija 13.25 Tihi zlo�in, serija 14.15 Film

16.05 Svijet prema Jim

u, hum. serija 16.35

Obiteljsko bojište, hum

. serija 17.05 Ekipa za o�evid, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Pidžam

a party, � lm

21.45 Skins, serija 22.40 Luda zabava u Ham

ptonu 2, � lm 0.15 Hex, serija

10.00 TV vodi� + turis� �ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena em

isija 17.10 Em

isija za djecu i mlade 18.00 Dok. Em

isija 18.40 Glazbena em

isija 20.00 Koncert 21.40 Film

23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

07:55 Baywatch, serija 08:40 O

bitelj, serija 09:00

Sabrina, serija

09:25 Hallo

Holly 09:45 M

alcolm u sredini, hum

. serija 10:10 Stažist, hum

. serija 10:30 SOKO

Kitzbühel 11:15 Die Über� ieger 11:55 M

oj ujak Charlie, serija 12:15 Bayw

atch 11:55 Moj ujak Char-

lie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die

Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30

Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15

Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30

Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum

. serija 16:20 Gilm

orice, serija 17:05 Malcolom

u sredini, hum

. serija 17:30 Moj ujak Charlie,

serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana

serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:00 ZIB

20 20:07 Vrijeme 20:15 Starm

ania 21.35 ZiB Flash 21.45 Starm

ania 23.00 Monk, serija

07:55 Dva i pol muškarca, hum

. serija 08:20 M

alcolm u sredini, hum

. serija 09:15 Stažist, hum

. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u

anatomiju, serija 12:00 SAM

14:00 Mi sm

o obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00

ta� 18:00

Vijes� 18:10

Simpsoni

19:10 Galileo 20:15 Jackie Chan, � lm 23.00

Galileo Mystery 23.50 Focus Tv 0.50 No�ni

program 05:30 Jutarnji program

10:00 Dvoje kod Kallw

assa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00

Bri 14:00

Dvoje kod

Kallwassa

15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen &

Partner 18:30 K 11 19:30 M

agazin 20:00 Vijes� 20:15 Aloha! 22.45 Sechserpack 23.15 M

annsbilder 23.45 No�ni program

08:00 Izme�u nas 08:30 Dobra, loša vre-

mena 09:00 To�no u 9 09:30 Fam

ilienhilfe m

it Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere

erste gem

einsame

Wohnung

11:30 Die

Kinderärzte von St. Marien 12:00 To�no u

12 14:00 Oliver Geissen Show

15:00 Mi en

im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30

Izme�u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv

18:45 Vijes� 19:03 Vrijeme 19:05 Alles w

as zählt 19:40 Dobra, loša vrem

ena 20:15 Tko želi bi� m

ilijunaš? 21.15 Die ul� ma� ve Chart

Show 23.05 Alles Atze 0.00 No�ni program

08:20 Inform

acije 09:00

Frauentausch 11:00

Obitelj

13:00 Kickers

13:25 Poké-

mon 14:45 Yu-Gi-O

h! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum

. serija 16:30 Puna ku�a, hum.

serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svi-

jet prema Jim

u, hum. serija 19:00 Hör m

al, w

er da hämm

ert! 20:00 Vijes� 20:15 Bra�a, � lm

22.15 Bu�enje mrtvih, � lm

23.55 No�ni program

6.00 Poker 10.00 Reklamni program

13.00 Bundesliga

aktuell 13.30

Reklamni

pro-gram

14.00 DSF Bike 15.00 Sportquiz 18.30 Bundesliga

aktuell 20.15

Boks, prijenos

22.20 Ha rick 23.45 Sportquiz

8.45 Nogomet 12.45 Eiskunstlauf, prijenos

14.15 Kuglanje, emisija 17.00 Skispringen,

prijenos 19.15 Eiskunstlauf 21.00 Kra� sport 22.00 Poker 23.00 Yoz Xtrem

e

05.55 Trenutak spoznaje

06.45 TV kalendar

07.00 Dobro jutro, Hrvatska

07.05 Vijes�

07.10 Dobro jutro, Hrvatska

07.35 Vijes�

07.40 Dobro jutro, Hrvatska

08.35 Vijes�

08.40 Dobro jutro, Hrvatska

09.10 Sve �e bi� dobro, telenovela

10.00 Vijes�

10.09 Vrijem

e danas10.10

Vijes� iz kulture10.15

La vie reveé des rats, dok. � lm

11.10 Oprah show

11.55 Burzovno izvješ�e

12.00 Dnevnik

12.13 Vrijem

e12.15

TV kalendar12.35

Opijeni ljubavlju, telenovela13.20

Dan za danom, m

ozai�no-zabavna em

isija14.30

Vijes� + prijevod za gluhe14.39

Vrijeme sutra

14.45 Glas dom

ovine15.10

Znanstvena pe� ca15.40

Drugo mišljenje

16.15 Hrvatska uživo - Vijes�

16.20 Hrvatska uživo

17.40 Hrvatska uživo - Vijes�

17.45 Danas na Zagreba�koj burzi

17.47 HPB � t

17.55 Iza ekrana

18.25 Prom

et danas18.35

Sve �e bi� dobro, telenovela19.30

Dnevnik19.57

Sport20.02

Vrijeme

20.15 High School M

usical 2., (Uloge: Zac Efron, Vanessa Hudgens, Ashley Tisdale, Lucas Grabeel, Corbin Bleu, M

onique Coleman, M

ark L. Taylor, Robert Cur� s Brow

n, Jessica Tuck; Scenarist: Peter Barsocchini; Redatelj: Kenny Ortega)

22.05 Dok. em

isija23.00

Lica nacije23.50

Poslovne vijes� 23.55

Burzovno izvješ�e00.00

Dnevnik 300.15

Vijes� iz kulture00.25

Dosjei X, serija (12)01.10

Filmski m

araton: Nam

ještaljka, igrani � lm02.40

Filmski m

araton: Rize, igrani � lm

04.15 Oprah show

05.00 Opijeni ljubavlju, telenovela

05.45 Skica za portret

06.40 TEST

06.55 Najava program

a07.00

Pingu, crtani � lm07.05

Nove pustolovine: Lucky Luke, crtana serija

07.30 I to je to, crtani � lm

07.40 Oban, crtana serija

08.05 Na kraju ulice

08.20 �arobna plo�a (u�im

o engleski)

08.35 U�ilica

08.50 M

oji su roditelji izvanzem

aljci, serija za djecu09.15

Beverly Hills, serija

14:10 Danas pogledajte...

14:13 M

ali oglasi14:15

Partymaker, ponavljanje

14:45 O

bzori, ponavljanje16:00

Lola, serijski � lm17:00

Vijes� 17:10

Pušipel, zaš� �ena marka vina,

ponavljanje

18:10 Boja novca, � nancijski m

agazin18:40

Pylates & Yoga

19:00 M

e�imurje danas, inform

a� vna em

isija19:15

Voice of America

19:30 Glazba

20:00 Ve�eras uživo..., zabavna em

isija21:00

Boži�ni kviz23:00

Sanjari, igrani � lm01:15

Poslovne vijes� 01:20

Me�im

urje danas01:45

Voice of America

01:55 Sutra na program

u

TV ku�e imaju pravo prom

jene programa

05.00 VIJESTI (HR�+ZG); 05.05 RADIO

DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10

RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PRO-GRAM

U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN

VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR�AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 M

OJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 M

USIC NEWS; 15.00 CNN

VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR�AK INFO; 18.00

ME�IM

URSKA KRONIKA;

18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX &

SMS BOX; 21.00 ELEC-

TRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special:

DIDO; 01.00 NONI PROGRAM

09.57 Kino inform

ator10.00

Prijenos sjednica Hrvatskog sabora

13.45 Slikovnica

14.15 Dokuteka - M

iroslav M

ikuljan: LJubav na kušnji, dok. � lm

14.45 Prijatelji, hum

. serija15.10

Dragi Johne, hum. serija

15.40 Crveni patuljak, hum

. serija

16.10 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija

17.00 Obi�ni ljudi, TV serija

17.50 Županijske panoram

e18.10

Vrijeme

18.15 Vijes� na Drugom

18.35 Drugi red partera, em

isija o kazalištu

19.20 Veliki odm

or: Glazbeceda19.35

Veliki odmor - tem

a19.50

Janko Striži�, crtani � lm20.10

Bez komentara

20.45 Vijes� na Drugom

20.57 Vrijem

e21.05

Eureka, serija21.50

Promet danas

22.00 Um

orstva u Midsom

eru, m

ini-serija (12)23.35

Nabrijani, serija (15)00.20

Transfer00.50

Kino informator

00.55 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija

01.40 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija

02.25 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija

03.10 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija

03.55 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija

04.40 TV raspored

05.20 Big Brother, show

06.10 M

agnum, akcijska serija ®

07.00 Spužva Bob Skockani, crtana serija

07.50 Sam

svoj majstor, hum

. serija

08.15 Korak po korak, hum

. serija ®

08.45 Puna ku�a, hum

. serija ®09.15

U dobroj formi, em

isija09.45

Kunolovac, kviz10.45

Malcolm

u sredini, hum.

serija ®11.10

Dadilja, hum. serija ®

11.40 Reba, hum

. serija ®12.05

Vijes� , informa� vna

emisija

12.10 Exkluziv, m

agazin ® 12.25

Ve�era za 5, lifestyle em

isija ®12.55

Punom parom

, kulinarski izazov ®

13.25 M

arina, telenovela14.15

Cobra 11, krimi serija

15.10 M

agnum, akcijska serija

16.05 Korak po korak, hum

. serija

16.35 Puna ku�a, hum

. serija 17.05

Malcolm

u sredini, hum.

serija17.30

Dadilja, hum. serija

18.00 Reba, hum

. serija18.30

Vijes� , informa� vna

emisija

18.55 Exkluziv, m

agazin19.05

Ve�era za 5, lifestyle

emisija

19.35 Punom

parom, kulinarski

izazov20.00

Big Brother, show22.15

Munjeni i zbunjeni,

(komedija, 1993.; Redatelj:

Richard Linklater; Uloge: Jason London, Rory Cochrane, W

iley Wiggins)

00.20 Vijes� , inform

a� vna em

isija00.30

Crvena rijeka, akcijski triler02.05

Kunolovac, kviz04.05

Munjeni i zbunjeni, igrani

� lm, kom

edija ®

05:40 Ružna ljepo� ca, serija

06:30 �arobnjaci, crtana serija

06:55 Pow

er rangers, serija07:20

Tomica i prijatelji, crtana

serija07:45

Graditelj Bob, crtana serija08:00

Pocoyo, crtana serija08:30

Nova lova, TV igra10:30

Kralj Queensa, serija11:00

Zakon ljubavi, serija12:00

�uvar pravde, serija13:00

Vijes� 13:15

Nikita, serija14:15

Inspektor Rex, serija15:15

Ne umri m

uški, komedija

17:00 Vijes�

17:15 Operacija Trijum

f, reality show

18:10 Zakon ljubavi, serija

19:15 Dnevnik Nove TV

20:00 M

oj tata je bolji od tvog tate, obiteljski show

21:20 Casper, (1995., SAD, obiteljski; Redatelj: Brad Silberling ; Glum

e: Chauncey Leopardi, Bill Pullm

an, Chris� na Ricci, M

alachi Pearson, Spencer Vroom

an, Cathy Moriarty)

23:15 Vijes�

23:30 Vrijem

e osvete, (1996., SAD, krim

inalis� �ki; Redatelj: Barry Levinson; Glum

e: Kevin Bacon, Robert De Niro,Vi� orio Gassm

an, Minnie Driver,

Dus� n Ho� man)

02:10 Žigolo, dram

a03:55

Nevina, triler05:35

Kralj Queensa, serija05:50

Kraj programa

SU

BO

TA 29. stud

enog

2008.

05.55 Slikovnica

06.25 Znanstvena pe� ca

06.55 Iza ekrana

07.20 TV kalendar

07.35 Nebeski vrt, dok. serija

08.00 Vijes�

08.15 Kinoteka - ciklus klasi�nog vesterna: �ovjek bez zvijezde, igrani � lm

09.40 Hrvatska kulturna baš� na

10.00 Vijes�

10.09 Vrijem

e danas10.10

Vijes� iz kulture10.15

Ku�ni ljubimci

10.50 Veterani m

ira, emisija za

branitelje11.55

Burzovno izvješ�e12.00

Dnevnik12.13

Vrijeme

12.15 TV kalendar

12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela

13.20 Prizm

a, mul� nacionalni

magazin

14.05 Duhovni izazovi

14.40 Reporteri

15.55 Eurom

agazin16.30

Vijes� 16.39

Vrijeme sutra

16.40 Hrvatska kulturna baš� na: M

otovun17.00

Svirci moji, glazbena

emisija

17.30 Prom

et danas17.40

Škrinja: Ježeva ku�ica18.35

TV Bingo show19.15

Loto 7/3919.30

Dnevnik19.57

Sport20.02

Vrijeme

20.15 Ples sa zvijezdam

a, 1. dio21.20

Ples sa zvijezdama, 2. dio

21.40 M

amu� ca, krim

i serija22.25

Burzovno izvješ�e22.30

Dnevnik 322.40

Vijes� iz kulture22.55

Ciklus Jamesa Bonda:

Casino Royale, (Uloge: Peter Sellers, Ursula Andress, David Niven, Orson W

elles, Joanna Pe� et, Kurt Kaszanar, W

oody Allen, Deborah Kerr, Barbara Bouchet, W

illiam Holden, John

Huston, Orson Welles;

Scenaris� : Wolf

Mankow

itz, Michael

Sayers, Val Guest, Ken Hughes (prem

a rom

anu Iana Fleminga);

Redatelji: Val Guest, Ken Hughes, John Huston, Robert Parrish, Joseph M

cGrath)01.15

Ciklus horora: Ispod površine, igrani � lm

03.00 Film

ski maraton:

Starkweather, igrani � lm

04.30 Film

ski maraton:

Mjese�ev m

a�, igrani � lm06.10

Opijeni ljubavlju, telenovela

06.55 Skica za portret

06.25 TEST

06.40 Najava program

a

06.45 Disneyjevi cr� �i: M

iki i prijatelji

07.05 Disneyjevi cr� �i: Kuzco - careva nova škola

07.30 Žutokljunac

07.55 Danica

08.00 �arobna plo�a

08.15 Ninin kutak

08.25 Pripovjeda�

08.55 Veliki odm

or: Brlog09.10

Veliki odmor: Kokice

09.25 Kino inform

ator09.30

Briljanteen10.20

Doctor Who, serija za

djecu i mlade

11.05 Hrvatski dje�ji fes� val, snim

ka12.35

Uhode u � grovoj prašumi,

dok. serija13.30

Filmski klasici - � lm

ovi Elizabeth Taylor: The Only Gam

e in Town, igrani � lm

15.25 KS autom

agazin15.55

Košarka (M), NLB liga:

Zadar - FMP, prijenos

17.50 Aspen: Svjetski SKI kup - veleslalom

(Ž), prijenos 1. vožnje

18.50 M

agazin Lige prvaka19.20

Lake Louise: Svjetski SKI kup - spust (M

), prijenos20.30

Sportska popuna20.55

Aspen: Svjetski SKI kup - veleslalom

(Ž), prijenos 2. vožnje

21.50 Brodovi hranitelji: Posljednji drveni autobusi, dok. serija

22.25 60 godina SKUD-a “Ivan Goran Kova�i�”

23.25 Prom

et danas23.30

Sportske vijes� 23.35

Kino informator

23.40 No� u kazalištu

01.40 TV raspored

05.30 Look, zabavna em

isija ®05.55

Najbolje godine, hum.

serija06.25

Ulica Sezame, crtana

serija07.30

Bikeri s Marsa, crtana

serija07.55

Transformeri, crtana serija

08.20 Lutrija života, dram

ska serija

09.15 Big Brother, show

®11.15

Vijes� uz ru�ak, inform

a� vna emisija

11.25 Annie, obiteljski m

juzikl13.45

Look, zabavna emisija

14.20 Rukom

et: Turnir �e� ri nacije, Egipat - Hrvatska, snim

ka15.55

Premier League: Aston

Villa - Fulham, prijenos

18.00 Zvijezde Extra: 50 zvjezdanih skandala (4. dio), zabavna em

isija 18.30

Vijes� , informa� vna

emisija

19.05 Exploziv, m

agazin19.30

Big Brother, show20.00

Rukomet: Turnir �e� ri

nacije, Austrija - Hrvatska, prijenos

22.00 Billy M

adison, (rom

an� �na komedija,

1995.; Redatelj: Tamra

Davis; Uloge: Adam

Sandler, Bridge� e Wilson,

Darren McGavin)

TV ku�e imaju pravo prom

jene programa

05.00 VIJESTI (HR�+ZG); 05.05 RADIO

DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10

RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR�AK INFO;

09.00 RECEPTI;

10.00 VIJESTI

(HR�+ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42

RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR�AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX &

SMS BOX;

14.00 VIJESTI (HR�+ZG); 15.00 LATINO

PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO

PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SM

S PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 M

usic Special: COLDPLAY; 01.00 NONI PROGRAM

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu

i m

ladež 11.45

Pono�ni klub

® 12.55

Vijes� 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri�ka

humoris� �na

serija 14.55

Caroline u

metropoli, serija 15.20 Em

isija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes� 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, em

isija 17.35 O

zare 17.40 Doma�e viže 18.10 Sloven-

ski magazin 18.40 Crtani � lm

19.00 TV Dnevnik 20.05 Am

eri�ki � lm 21.40 Velika

imena m

aloga ekrana 22.45 Vijes� 22.55 Serija 23.40 No�ni program

7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje�ji program

12.30 Film za

djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50

Tv prodaja

16.30 Videostranice

18.00 Gradi� Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Am

eri�ki � lm 21.40 O

liver Twist, serija

22.30 Koncert subotnjih no�i 0.50 Dnevnik prekograni�ne TV 1.10 Videostranice

7.30 Tv prodaja 8.00 Dje�ji program 11.15

Živo� njski velikani, dok. serija 11.45 Duboko u džungli, dok. serija 12.50 As � tud not padu? 14.35 Ordinacija, serij 15.35 Zlo�ini pred ku�nim

pragom, serija 16.30 Valter

brani Sarajevo,

jugoslavenski � lm

18.20

Desetka 18.55 Vrijeme 19.00 24 sata 20.00

Uzmi ili ostavi 20.55 Zadnji praznici, � lm

23.20 Dexter, serija 0.20 Bolesnica, � lm

2.35 No�na panoram

a

7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. serija 9.00 Svi m

rze Chrisa, hum. serija

9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevenson-im

a, serija 10.20 Serije za djecu i mladež

11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s

obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Kralj Q

uennsa, hum. serija 14.25 Eloise i Boži�,

� lm 16.15 Gilm

orice, serija 17.10 Pobjeda, serija 18.10 Pazi kam

era 18.40 Povratak u Jericho, dok. serija 19.30 TV Tuba 20.00 Paulie, � lm

22.00 Las Vegas, serija 22.50 Nedovršena ljubav, � lm

0.45 Zvjezdana vrata, serija

10.00 TV

vodi� +

turis� �ka središta

Hrvatske 15.25

Koncert 16.05

Glazbena em

isija 17.10 Emisija za djecu i m

lade 18.00 Zabavni program

19.35 Dok. Emisija 20.00

Film 21.30 Koncert 23.30 U dobrom

društvu 00.20 TEST

6.10 Jutarnji program 7.25 Program

za djecu i m

ladež 12.30 Jamie O

liver 12.55

Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Fred-

die 14.45 Simpsoni 15.10 Sm

allville, serija 16:15 Što je sa Brianom

?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku�anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 N

ewton 20:00 ZIB 20

20:07 Vrijeme 20:15 Tko želi bi� m

ilijunaš? 21.45 ZiB Flash 21.55 Transport, � lm

23.40 N

o�ni program

07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50

Simply the Best 10:45 Elton vs. Sim

on 11:45 sw

itch 12:15 Family Guy 12:45 Futuram

a 13:10 Am

erican High 13:40 American Cam

-pus 14:05 M

alcolm u sredini, hum

. serija 15:00

Stažist, hum

. serija

16:00 Deine

Chance! 17:00 U20 18:10 Sim

psoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 Die große Tv Total Stock Car Crash, prijenos 0.15 M

e-hanika, � lm

1.45 No�ni program

08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak

Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod Kallw

assa 15:00 Sut-kinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexan-der Hold 17:00 autom

agazin 17:30 Lenßen &

Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30

Vijes� 18:40 Magazin 19:15 Deal or no Deal

20.15 Die Lego Show 22:05 Genial daneben

23:05 Die Wochenshow

0.00 No�ni pro-gram

08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, loša vrem

ena 12:00 Crtani � lmovi 13:50 Do-

kumentarni � lm

15:20 Die 90er Show 16:45

Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten Promi-

Pärchen 18:45 Vijes� 19:03 Vrijeme 19:05

Explosiv 20:15 Das Supertalent 21.15 Ab du-rch die W

and 23.25 No�ni program

07:10 Vodeni štakori, crtani � lm 09:00 X-

Factor 11:00 Oliver’s Tw

ist 12:30 Doru�ak, � lm

14:15 Mrtav kao ja 16:05 Sm

allville, serija 18:00 Das A-Team

20:00 Vijes� 20:15 Reine Nervensache 2, � lm

22.30 Inferno, � lm

0.30 No�ni program

6.00 Poker 10.15 DSF Bike 11.45 Normal

13.30 Sportquiz 17.00 DSF Bike 19.00 Skat 20.00 Poker 22.00 Sm

ackDown 23.00 Boks,

prijenos

8.30 Eiskunstlauf, prijenos 16.15 Skisprin-gen 11.00 Nord. Kom

bina� on, prijenos 11.45 Langlauf, prijenos 13.30 Nord. Kom

bina� on, prijenos 14.45 Skispringen, prijenos 16.45 Kuglanje 19.00 Abfahrt de Herren, prijenos 22.00 Boks, prijenos 0.00 Kuglanje

23.40 Tri kralja, (akcijski, 1999.; Redatelj: David O. Russell; Uloge: George Clooney, M

ark Wahlberg, Ice

Cube, Spike Jonze, Cli� Cur� s, Nora Dunn, Jam

ie Kennedy)

01.40 Kunolovac, kviz

03.40 Crvena rijeka, igrani � lm

, akcijski triler ®

05:50 Code lyoko, crtana serija

06:15 Yu-Gi-Oh GX, crtana serija

06:40 Superheroj Spiderm

an, crtana serija

07:10 Iron Kid, crtana serija

07:35 Dora istražuje, crtana serija

08:05 Bratz, crtana serija

08:30 Nova lova, TV igra

10:40 �arobnice, serija

11:40 Frikovi, serija

12:40 Casper, igrani � lm

14:35

Nad lipom 35,

humoris� �no-glazbeni

show

16:05 Ne zaboravi s� hove, glazbeni kviz

17:05 Vijes�

17:15 Kod Ane, kulinarski show

18:05 Trenutak is� ne, gam

e show

19:15 Dnevnik Nove TV

20:00 Opasnost iz dubine, (2004., SAD, akcija; Redatelj: Rex Piano; Glum

e: Doug Savant, Brandy Ledford, Larson M

cAllister, Jus� n Melvey,

John Novak)21:45

Mravi ubojice, (2005.,

SAD, akcija; Redatelj: Fred Olen Ray; Glum

e: C. Thom

as Howell, Stella

Stevens, Siri Baruc, Brent Hu� , Chick Vennera)

23:20 Zodijak, triler/horor

01:00 Nostradam

us, SF akcija02:35

Mravi ubojice, igrani � lm

(12)

04:05 R. Pilcher: Ljetna ljubav 2, m

ini serija05:35

Frikovi, serija06:10

Kraj programa

07:35 Danas pogledajte…

07:27 M

ali oglasi07:30

Dje�ja televizija11:30

Lola, ponavljanje 3 epizode14:00

Boja novca, ponavljanje14:30

Ve�eras uživo..., ponavljanje16:00

Slatka Valen� na, serijski � lm

17:00 Vijes�

17:10 Poljoprivredni savjetnik

18:00 Zagrljaj ljepote, em

isija o kulturi življenja

19:00 Vijes�

19:10 Vijes� iz policije

19:30 Glazba koja srce dira

23:45 Auto m

oto nau� c vision00:00

Vijes� 00:10

Sutra na programu

08:00 NAJAVA PROGRAM

A08:01

KOKTEL mozai�na em

isija09:00

ŠKOLSKA LIGA emisija o sportu

09:30 RIJE� ŽIVOTA duhovni program

10:00 DOKUM

ENTARNI PROGRAM snim

ka koncerta

12:00 GOSPODARSKI TJEDAN m

agazin12:30

NARODNO VESELJE zabavna emisija

14:00 DOKUM

ENTARNI PROGRAM15:00

KUTIONICA dje�ja emisija

16:00 OTVORENI STUDIO kontakt em

isija17:00

HR TOP 20 glazbena emisija

18:15 VJERA I NADA vjerski program

18:35 IZ PROŠLOSTI TV kalendar

18:40 VIJESTI VTV-A

19:00 PAT POZICIJA zabavna em

isija19:35

EUROPSKI DNEVNIK TV magazin

20:05 HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal

21:05 EUROM

AXX TV magazin

21:40 VIJESTI VTV-A

------- IZ PROŠLOSTI TV kalendar

22:00 NONA M

ORA kontakt emisija

------- VIDEOSTRANICE

08:00 NAJAVA PROGRAM

A08:01

OTVORENI STUDIO kontakt emisija

09:00 VEKERICA jutarnji program

VTV-a11:15

YU-GI-OH animirana serija

11:45 AUTO M

OTO NAUTIC VISION emisija o

automobilizm

u12:15

PULS TV magazin

12:45 ARTS 21 m

agazin o umjetnos�

13:15 LAKU NO HRVATSKA zabavna em

isija13:45

IGRAJTE NAM M

UŽIKAŠI glazbena emisija

14:40 VEKERICA

16:40 VIJESTI VTV-A

16:45 AUTO M

OTO NAUTIC VISION emisija o

automobilizm

u17:15

ZAGRLJAJ LJEPOTE emisija o s� lu života

18:35 IZ PROŠLOSTI TV kalendar

18:40 VIJESTI VTV-A

19:00 NEW

SFLASH - GLASA AMERIKE

19:10 GLAZBENI IN kontakt em

isija sa SMS

porukama

20:00 VIJESTI VTV-A

20:05 KOKTEL m

ozai�na emisija

21:00 BOŽINI KVIZ kontakt em

isija22:00

KVIZ23:00

VIJESTI VTV-A-------

IZ PROŠLOSTI TV kalendar23:20

RAZODIJEVANJE serijski � lm-------

ODJAVA PROGRAMA

------- VIDEOSTRANICE

Seoske zanimljivosti

Seoske zanimljivosti- Tamo vam je �re�an selo, Pjesma vas tamo vodi smjelo, V �re�an selo. Tako je to u pjesmi rekao Josip Vrhovski, ugledni hrvatski skladatelj i dirigent ro�en u �re�anu. I �re�an tako kao jedno od rijetkih malih sela ima svoju himnu. Tako bi se po tome reklo da �re�an�ari znaju pjevati. Žive oni u op�ini Nedeliš�e, a župi Macinec. Malo su se �udno podijelili, ali tako im ide. Ide im i proštenje koje imaju po�etkom svibnja na blagdan Uznesenja svetog Križa. Kapelica je lijepa, to�no usred sela. Kako i mora biti. Makar je teško odrediti sredinu sela �re�ana jer je selo u obliku osmice. I ono što je još zanimljivo, u znaku je �etiri mosta. Kroz selo protje�e Dragoslavec potok i na njemu su �etiri mala mosta. Onaj najpoznatiji, blizu središta, mjesto je sastanaka kao što ve� to biva u životu. Tako je �re�an mala Venecija. Samo što je u potoku ipak premalo vode.

grabe. Jer je sve više onih koji u �re-�an dolaze. Doma�i se tome vesele. Samo još da se dotepenci prilagode. Nekako im to sporo ide, a i doma�i se baš i ne otvaraju previše. Uostalom selo nikada nije bilo toliko veliko da se ne bi znalo tko se ženi i tko se doselio. Tako se uostalom i znalo tko je koliko rakije jabukova�e dobio. Šale se da se nekada najviše u �re�anu pila jabu�-nica. Po tome su bili poznati. A onda kad bi “trop“ sazrio selom bi se širio miris rakije. Pravo vino pili su samo na zabavama. Zato se i šale najstariji da su zabave uvijek i uspijevale. Tako se nadaju da �e i njihova vatrogasna zabava, kada �e slaviti devedeset go-dina Društva idu�e godine, biti prava. Kao nekada.

Se delamo po dvaput - za sigurnost

Kada su gradili dje�je igralište, napravili su odmah dva. Jedno u gor-njem dijelu, a jedno u donjem. Sada se gradi i tre�e. Gradi ga udruga Kneja. I to tamo kod ribnjaka. �im se s tim završi, odmah �e prije�i na djecu. Jer se ina�e ne�e imati tko igrati na igralištima. Ispalo je i dvaput kada su osnovali odbojkaški klub. Prvo su ga osnovali od prve. Onda je bila velika zabava koja �e se pamtiti. A kako je baš onda umro jedan politi�ar pa je bila “žalost“, platili su kaznu. Pa �e i po njoj pamtiti tu zabavu. Kažu da su za sve što su god gradili u selu do novca dolazili održavanjem zabava. Zato su uvijek bile i vesele. Jako se vo-le okupljati i vele da ih baš puno i ne mu�i jal. Ina�e, imali su prije Društvo Naša djeca. Kako je djece manje, sada imaju Udrugu žena. No jedna pri�a iz Društva Naša djeca pamti se i danas. Tako su jednom žene imale probu. A

bilo je baš Martinje. Mužeki pak su imali svoju probu u kr�mi. I žene su odlu�ile oti�i malo pokrstiti mošt. Že-na predsjednika MZ-a bila je najbliže pa je otišla po novac i dojurila vi�u�i: - Puce, stari me op�e nej �ul, tak ve� spi. A njezin stari je sjedio tu za dru-gim stolom. Da li zbog toga ili ne�eg drugog, uglavnom, �re�an�ari više nemaju kr�me u selu. Jednima fali, a drugima ne. Kad se dogovore, bit �e nešto. Jer �re�an�ari nikad ne žale za onim što je prošlo. Tako nisu žalili ni za svojim vatrogasnim vozilom koje su im Rusi odvezli 1945. godine. Iona-ko su poslije nabavili drugo.

Mi jako volimo skakati i jahati

Ska�i i jašu. Kažu to onako u šali, ali se misli na dvije stvari. �re�an-�arke tvrde za svoje muže da su jako dobri. I da �ak hodaju redovito u tr-govinu. Istina, na Pivski plac, ali idu. No, vratimo se mi skakanju. Rije� je ipak o odbojci. Njihov klub danas je u 1. ligi. I tako je �re�an središte me-�imurske odbojke. I još ne�ega. �re-�an postaje i centar me�imurskog konji�kog sporta. I ve� je i Konji�ki klub �re�an pred osnivanjem. U selu imaju �ak trinaest �istokrvnih grla. Vele da je to po glavi stanovnika više nego u Zagrebu. A na nekadašnjem nogometnom igralištu na Tratama sada ska�u konji. Vele doma�i de�ki da su samo �re�an�arke ljepše. No-gomet je ovdje izgubio bitku. �re-�an�ari sada vole otmjenije sporto-ve. Kažu da nije daleko dan kada �e dolaziti ovamo iz Londona na natje-canja. Mogu se dovesti i vlakom jer do željezni�ke stanice u Macincu i nije daleko. I kako bi �re�an�ari rekli: - To bi bilo sve, drugo pa ni�.

O selu …�re�an se nalazi op�ini Nede-

liš�e i župi Macinec. Smješten je u ravnici, to�no u podnožju bregova. Prema njihovom predanju, selo je dobilo ime po trešnjama koje se rasle u središtu sela. U selu imaju mjesni dom, vatrogasni dom, lijepo ure�enu kapelicu Uznesenja sve-tog Križa. Ima svu infrastrukturu, osim kanalizacije. Selo ima Odboj-kaški klub, a odbojku su sredinom pedesetih godina donijeli Zvonko Petran i Franjo Preložnjak. Klub je službeno osnovan 1971. godine, a vodio ga je Ivan Ladi�, a kasni-je su mu pomagali Franjo Dolar, Ivan Horvat - Furi, Marijan Kiri� i Dražen Horvat. Danas je Klub u 1.A nogometnoj ligi. Predsjednik je Mladen David, dopredsjednici Darko Posavec i Sre�ko Horvat, tajnik Jadranko Kiri�, rizni�ar Pejo Kova�evi�, �lanovi Izvršnog odbora Mladen Preložnjak, Marin-ko Posavec, Ivan Horvat - Pištek i Josip Treska. Po�asni predsjednik kluba je Davor Zidari� koji je ujedno s bratom Tihomirom glavni spon-zor kluba (Centrometal). Klub nosi naziv “Me�imurje Centrometal“ �re�an.

U selu djeluje i DVD �re�an koji je osnovan 1919. godine. Društvo okuplja 35 �lanova. Predsjednik je Goran Tiri�, Radovan Horvat je zamjenik predsjednika i blagaj-nik, Branko Borko je zapovjednik

i tajnik je Siniša Ivanuša. Najmla�e društvo u selu je Udruga žena �re-�an koja je osnovana 2005. godine. Predsjednica je Karolina Horvat, tajnica Radmila Kopa�evi� i blagaj-nica Jagoda Posavec. Udruga ima 130 �lanica, a djeluju kroz dramsku, sportsku i folklornu sekciju, a ne-davno su osnovale i pjeva�ki zbor.

O ljudima …Do 1789. �re�an je pripadao žu-

pi Nedeliš�e. Po�etkom 19. stolje�a u �re�anu je živjelo 148 žitelja, 1937. bilo ih je 395, 1981. 402 i 1991. 425. Prema popisu iz 2001., tu je živjelo 450 stanovnika u 127 ku�anstava i 146 stanova. Tako je �re�an me-�u rijetkim naseljima u Me�imurju gdje raste broj stanovnika. Iako za sada imaju još sedam praznih ku�a u selu, vidljivo je stalno naseljava-nje. Tome pogoduje i blizina �akov-ca. �re�an�ari se ponose svojim slavnim dirigentom i skladateljem Josipom Vrhovskim te domoljubom vl�. Jakobom Ladi�em.

Seoske zanimljivostiU �re�anu vrijedi pogledati dio

sela sa starim ku�ama, kapelicu Uznesenja svetog Križa i ribnjak. Tu je sada i Knejino dje�je igralište, tako da ih ukupno imaju tri u selu. Na nekadašnjem su nogometnom igralištu prepreke za preponsko jahanje jer je �re�an središte ko-nji�kog sporta u Me�imurju.

�lanice Udruge žena prilikom jednog nastupa

Maja i Damir Kiri� grade ribnjak. - U prolje�e �e biti ot-voren za ribolov, ali �e pružati

i druge sadržaje jer ovakvo tiho mjesto za odmor teško je

na�i, kaže Damir

Maja i Damir Kiri� grade ribnjak. - U prolje�e �e biti ot-voren za ribolov, ali �e pružati

i druge sadržaje jer ovakvo tiho mjesto za odmor teško je

na�i, kaže Damir

Dvanaestogodišnja Valentina Turek na vježbama u preponskom jahanju: -

Svi�a mi se ovdje jako

Antun Harambaši�, i na konju De la Rosa Dario Harambaši�: - Ja sam došao iz �akovca jer ovakav mir nema nigdje, a osim toga idealno je mjesto za

uzgoj konja i konji�ki sport

Luka Boj, Denis Harambaši�, Dina i Luka Blaževi� na dje�jem igralištu: - Mjesta za igru u našem selu ima jako puno

Sre�ko Horvat je potpredsjed-nik i trener Odbojkaškog kluba: - Selo živi za odbojku pa je i okosnica kluba od šest igra�a iz samog �re�ana. Odbojka je proslavila selo

ME\IMURSKE NOVINE 25. studenog 2008.16

Svjetska organizacija Super-brands i ove je godine superbran-dovima proglasila dvije marke najve�e hrvatske prehrambene industrije iz Varaždina.

1. Na uprili�enoj sve�anosti u zagreba�kom hotelu Regent Esplanade titulu prestižne hrvat-ske robne marke dobila je “Kvali-teta Vindija”, krovni brand tvrt-ke koji objedinjuje preko tisu�u Vindijinih proizvoda i ‘z bregov, prvi mlije�ni brand na ovim pro-storima koji datira još od davne 1977 godine.

- Širok asortiman zdrave i si-gurne hrane priskrbio nam je ve� �i-

Mali šminkeri, koji znaju što je dobar komad odje�e, sada mogu svoj istan�an ukus zadovoljiti u novootvo-renoj prodavaonici Original Marines u �akovcu. Original Marines nalazi

se u trgova�kom centru Mercator, na adresi Zagreba�ka 87 u prizemlju. Radi se o svjetski poznatom brendu, koji u svojoj ponudi ima asortiman dje�je, ženske i muške mode, a u �a-

OTVOREN ORIGINAL MARINES

Moderno i udobnokovcu je prisutan specijaliziranim du�anom dje�je garderobe. Ponudu Original Marinesa odlikuje visoka kvaliteta, udobni materijali, te ša-renilo mnogobrojnih modela koji doprinose atraktivnosti kolekcije. Modna linija namijenjena je djeci od ro�enja po do šesnaeste godine života. Posjetiti ih možete svakod-nevno od 8 do 20 sati. (SZ; ZV)

Vindija i ‘z bregov drugu godinu zaredom proglašeni hrvatskim superbrandovima

tav niz vrijednih me�unarodnih pri-znanja. Nagrada Superbranda ve� drugu godinu zaredom dodatna je potvrda �injenice da je Poslovni sustav Vindija simbol prehrambe-nih proizvoda premium kvalitete, izjavila je Ivana Kaplan, zamjenica voditelja marketinga Vindije. Ina�e, uz stru�ni žiri u sastavu od �ak 67 eminentnih stru�njaka iz najrazli-�itijih gospodarskih grana, u izboru vode�ih robnih marki u Hrvatskoj, ove su godine po prvi put sudjelo-vali i potroša�i, i to njih 10 tisu�a, koji su birali izme�u 780 finalista, od kojih samo prvih 100 dobiva i titulu Superbrands.

SEMPRE FIDELIS iz �akovca i Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) organiziraju

seminar i radionicuu �akovcu, 2. prosinca (utorak)

u Scheierovoj zgradi, Matice hrvatske 1s po�etkom u 10 sati

Predava�i: Franjo Lacko, dipl.iur, ravnatelj Agencije za zaštitu osob-nih podataka, Mr. Mirko Smilevski, na�elnik Odjela središnjeg regi-stra i in�ormati�kih tehnologija

Prijave:Kotizacija za seminar iznosi 790,00 kuna. Molimo Vas da svoj dolazak potvrdite najkasnije do petka, 28. studenog. Kontakt tele�oni: 040/363-969; 091/9400-158.

Zaštita osobnih podataka i obveze voditelja zbirki

Zakonom o zaštiti osobnih podataka ure�ena je zaštita osob-nih podataka o fizi�kim osobama, te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj.

Svrha zaštite osobnih poda-taka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.

S ciljem pomo�i u ispunja-vanju obveza pravnih subjekata - voditelja zbirki da dostave svoje evidencije o zbirkama osobnih podataka koje vode, kao i boljeg sagledavanja prava i obveza na podru�ju zaštite osobnih poda-taka.

Prošle srijede u posjetu naj-ve�oj prehrambenoj industriji Vindiji boravio je veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj Robert A. Bradtke te savjetnica za trgovi-nu pri ameri�kom veleposlanstvu Pamela Ward.

Tom prilikom �elnik ameri�ke diplomacije u pratnji generalnog direktora Vindije Dragutina Dr-ka obišao je proizvodne pogone varaždinskog proizvo�a�a te se, uz detaljna objašnjenja Vindijinih tehnologa, upoznao s proizvod-nim procesima i visokotehnološ-kim odlikama �arme za tov brojle-

ra, Industrije mesa Koka i Vindijinih novih pogona.

- Posebno su me se dojmili vi-soki proizvodni standardi, kao i �injenica da Vindijini proizvodi po-štuju najstrože europske i svjetske norme i uspješno se izvoze na za-padnoeuropsko i ameri�ko tržište. Kao veleposlanik SAD-a po�aš�en sam što su postrojenja opremljena

i visokokvalitetnim tehnološkim proizvodima ameri�kih proizvo-�a�a, istaknuo je Bradtke.

Nakon razgleda tvornice uzva-nici su imali prilike razgledati širok asortiman reprezentativnih pro-izvoda objedinjenih pod znakom Kvaliteta Vindija, nositelja najviših svjetskih certifikata kvalitete koji se uspješno izvoze.

Ameri�ki veleposlanik u posjetu modernim Vindijinim pogonima

Tijekom susreta s vode�im predstavnicima varaž-dinske prehrambene industrije, Robert A. Bradtke razgledao je proizvodne pogone Koke i Vindije te farmu za tov brojlera

Dragutin Drk rekao je: - Prije par godina krenuli smo s izvozom na zahtjevno ameri�ko tržište koji dodatno otežavaju visoki troškovi transporta. Rije� je o velikom isko-raku za Vindiju i op�enito hrvatsku prehrambenu industriju. Ameri�-ko tržište posebno je zaintere-sirano za naše sireve, na prvom mjestu ov�ji i kozji. Veleposlanik je zahvalio Drku i na iskazanoj po-dršci najpopularnijem ameri�kom sportu baseballu u Varaždinu te i sam iskazao želju za sudjelovanjem u nekoj baseball utakmici u “baro-knom gradu” idu�e godine.

Savez udruga s invaliditetom Me�imurske županije i ove godine, kao i niz prijašnjih, organizira okrugli stol u petak 28. studenog u 10 sati u zgradi “Scheier”. Okrugli stol na temu Prava osoba s invaliditetom održava se uz Me�unarodni dan osoba s invaliditetom, koji se obilje-žava 3. prosinca. U �etvrtak 12. prosinca u crkvi Svetog Nikole u �akovcu služit �e se sveta misa, a prethodit �e joj sveta ispovijed za sve koji osje�aju potrebu. (BMO)

Udruga “Zora” za nenasilje i ljudska prava organizira okrugli stol na temu rezultata CARDS projekta “Odgovor civilnog društva na korupciju” i posebno istraživanje sukoba interesa na razini lokalnih vlasti s naglaskom na Grad �akovec. Okrugli stol s temom istraživanja poslova-nja Grada �akovca koje je udruga provodila u 2008. godi-ni održat �e se u zgradi “Scheier” u �akovcu u 11 sati.

OKRUGLI stol

Prava osoba s invaliditetomUDRUGA “Zora” za nenasilje i ljudska prava

Istraživanje poslovanja Grada �akovca

25. studenog 2008. ME\IMURSKE NOVINE 17

ME\IMURSKE NOVINE 25. studenog 2008.18

25. studenog 2008. ME\IMURSKE NOVINE 19

Piše dr. med. Alija Mujezinovi�, spec. neurolog, psihijatar Piše mr. Jelena Klin�evi�, spec. klini�ki psiholog

Internet: www.mnovine.hr

e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr

urednik@mnovine.hrmarketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr

komercijala@mnovine.hroglasnik@mnovine.hr

Direktor: BOJAN HRKA� (tel. 311 788), glavni urednik: TOMISLAV NOVAK, zamjenik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, pomo�nici glavnog urednika: Božena MALEKOCI-OLETI", Dejan ZRNA, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari�, Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze�ar, fotogra�ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), gra�i�ka priprema: Blanša Blaževi�, Ivana Mihalinec, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) Snježana Zorkovi�, komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor�ec

ŽIRORA�UN: 2392007-1100000800 kod Me�imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 300 kn, polugodišnja 150 kn, tromjese�na 75 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo (+ poštarina za Europu 675kn; avio pošiljke 1575kn)DEVIZNI RA�UN: 2392007-1100000800 kod Me�imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X)Tisak: GLAS SLAVONIJE d.d., Ulica Republike Hrvatske 20, Osijek

Rukopise, fotogra�ije i CD-e ne vra�amo.

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA�:ME$IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani�a 2, 40000 �akovec

TELEFAX:040 311 699

S&'*�<

Piše dr. med. Damir Mamuzi�

Poglavarstvo op�ine Sveti Juraj na Bregu otvorilo je kod Me�imurske banke �akovec donacijski žirora�un za obnovu srušene crkve u Svetom Jurju na Bregu. Svi koji žele mogu svoj nov�ani prilog uplatiti na žirora-�un broj: 2392007-1500049231 swift Me�imurska banka �ako-vec MBCKHR2X. Do sada su ve� prikupljena zna�ajna sredstva, osobito po župama Varaždinske biskupije. Svaki iznos je dobro došao i bit �e korisno utrošen.

CRKVA u Svetom Jurju na Bregu

Donacijski žirora�un

Piše: Patricija Simov, Spa wellness terapeut

estetsko oblikovanje tijela aparatima tvrtke Oxiline . besplatne konzultacijei nutricionisti�ko pra�enje . SPA zona . masaže . njega ruku i nogu by Catherine nails

Strah od javnog na-stupa po�iva na uvjerenju da nas drugi više ili manje procjenjuju, da vrednuju našu izvedbu. To je, na-ravno, to�no. Drugi nas vide kao više ili manje uspješne performere u životu op�enito, pa zašto bi ovo bila iznimka? Ho�emo li stal-no strepiti zbog toga kako nas drugi vide?! Zašto se stalno zapli�emo u nepotrebne zavrzlame poput ove? Sliku o sebi ne treba rušiti ili graditi na tome koliko se naša samoprezen-tacija svi�a drugim ljudima, jer je taj pristup jako neizvjesnog isho-da. Stvarno im se ne moram svi�ati, bezbroj je razloga za takvu mogu�-nost. Pa jesam li ja zbog toga manje ja i vrijedim li manje?! Znate, ljudi dragi, nekako me zamara ta stalna potreba da vam se objašnjava kako nije bitno što su drugi oko vas više ili manje zlonamjerni. Neka su, pa što onda. Zar ste na svijetu zato da bi zadovoljili ne�ije tu�e kriterije? Koje i �ije? Ako imate nekom nešto za re�i, bilo da je to svakodnevna me�uljudska situacija ili radite takav posao da morate javno na-stupati, onda je to jedna od vaših zada�a tog trena, tog dana. Vi znate što treba re�i, zašto i kako. Vjerujte, za uspješan javni nastup nisu vam potrebne nikakve posebne komu-nikacijske vještine. Znate, smiješne su mi pomalo sve te silne radionice i seminari koje ste spremni skupo pla�ati jer ne prepoznajete elemen-tarne vrline dobre i uvjerljive komu-nikacije. Mislim, dobro je da se i tako mogu zara�ivati lijepi novci, ali što

se na takvim seminarima zapravo nau�i? Ono što bi svatko od nas mogao sam prepoznati u sebi, što ve� ima u sebi. Uspješna komunikacija po�iva na svemu onome što imamo u svakodnevnom govo-ru. Glavni cilj govora je

da slušatelji razumiju stajališta koja im prezentirate. Ajde budimo dobronamjerni dok se ovako �ita-mo, mene i vas valjda ne zanimaju oni ljudi i one situacije kad govor nema za svrhu sporazumijevanje ve� manipulaciju. Zna�i, cilj je da se razumijemo ako ve� govorimo. Slušatelji su ipak zainteresirani za to što imate re�i, a tek onda ih zani-maju vaše govorni�ke sposobnosti. Bolje je umjesto pristupa usmjere-nog na efektnu izvedbu prihvatiti komunikacijski pristup, koji po�iva zapravo na jednostavnom pravilu da je nama ljudima važno da mo-žemo shvatiti ne�ije poruke i vje-rovati im. Možete biti elokventni i visokostru�ni, ali ako slušatelji nisu razumjeli što želite re�i, vaš je nastup bio neuspješan, makar ste vi njime zadovoljni. Tako je mogu-�e da vrhunski stru�njaci i znalci imaju problem u prijenosu svojih poruka jer ne ostvare atmosferu u kojoj bi njihove poruke doprle do slušatelja. Ljudskost, jednostav-nost, bogat rje�nik koji slušatelji razumiju, kontakt o�ima, osmjeh... I nije tako jednostavno kao što se �ini, jer smo se iskvarili trude�i se da budemo druga�iji. Sre�om, sve ovo je lako (ponovno) nau�iti, jer negdje u sebi to imamo.

Ako ve� govoriš, budi to što jesi

Talasoterapija ( thallasso – gr�.-more) primjenjuje prirodne �initelje svojstvene moru i primorju u lje-kovite svrhe.Glavna odlika talasoterapije je upotreba „snage mora“ – gimnastika u morskoj vodi, zamatanje u alge, masaža mlazovima morske vode.Razlikujemo dvije vr-ste talasoterapije:Stru�nu – koja se koristi u posebnim zdravstvenim ustanovama i/ili drugim mjestima pod stalnim lije�ni�kim nadzorom, te samostalnu , koja se provodi izvan zdravstvenih ustanova, a po lije�ni�koj preporuci.Ciljevi stru�-ne talasoterapije su sprje�avanje i lije�enje razli�itih bolesti te opo-

ravak i rehabilitacija, a samostalne održavanje i unaprje�enje zdravlja, te poboljšanje kvalite-te življenja. Pojavljuje se kao vid rekreacije i u sklopu zdravstve-nog turizma. Nakon 3 do 12 dana boravka u morskim lje�ilištima može do�i do promjene

u ljudskom organizmu koju nazi-vamo talasoreakcija. Manifestiraju se kao umor, depresija, nesanica, prolazne smetnje i sl. te bolovi u bolesnim i/ili ošte�enim djelovima tijela. Upravo je talasoreakcija, re-akcija organizma na stres izazvan primjenom ljekovitih morskih �i-nitelja, pokazatelj njihove ja�ine i pomaže u doziranju.

Talasoterapija

U Zagrebu je od 13.do 16.stude-nog ove godine održan 1.Hrvatski kongres ginekološke onkologije. Zadnji dan 16.11. bio je posve�en raku dojke ,na kojeg �u se posebno osvrnuti. Voditelj predavanja o raku dojke bio je predsjednik Hrvatskog senološkog društva Prof.Dr.Ivo Drinkovi�.

S epidemiološkog aspekta rak dojke je proširen na sve zemlje svi-jeta i obzirom na broj slu�ajeva u stalnom je porastu. Ukupno je u svijetu prošle godine bilo 1,301867 novooboljelih žena i 464854 umr-lih od ove opake bolesti. Najve�a je u�estalost raka dojke u razvije-nim zemljama Europe i Amerike , a najniža u azijskim zemljama, što se dovodi u vezu s na�inom života i prehranom. Uvo�enjem probira-skrininga mamogra�ijom u ve�ini razvijenih zemalja od 1990. godine na ovamo došlo je do znatnog pada smrtnosti-mortaliteta prosje�no i više od 20 %.

U Hrvatskoj je tako�er došlo do znatnog porasta u�estalosti raka dojke. Tako se zadnjih 25 godina broj oboljelih udvostru�io. 2005 .godine oboljelo je u Hrvatskoj 2300 a 2006.godine umrlo 830. Mortali-tet-smrtnost je do nedavno bila u stalnom laganom porastu a sada stagnira.

Od listopada 2006 provodi se Nacionalni program skrininga ra-ka dojke. Pozvano je 560000 žena u dobi od 50-69 godina svake druge godine na mamogra�iju. Cilj ovog

programa je smanjiti smrtnost raka dojke za 25 %. Idealno bi bilo da su obuhva�ene žene ve� od 40.godine i da se mamogra�ija provodi svake godine, bar one koje imaju pozi-tivnu anamnezu i pozitivne gene za rak dojke. Zbog ograni�enih �i-nancijskih sredstava i nedovoljnog broja aparata kao i radiologa ovaj program je u stvari jedan kompro-mis. Za uspjeh programa potreban je odaziv od 70 % svih pozvanih žena.

Rezultati do sada nisu nažalost zadovoljavaju�i. Odaziv je bio na ra-zini države 55,8 % svih pozvanih. Samo u nekim županijama je izno-sio 70 % a u našoj varaždinskoj sve-ga 41 %.Time se nalazimo nažalost na zadnjem mjestu svih županija. Takav podatak ne krasi razvijena, kulturna podru�ja i kosi se s ostalim pokazateljima našeg grada i župani-je. Do sada je otkriveno ukupno 760 karcinoma u �itavoj državi.

I na kraju mogu samo naglasiti, ako ste dobili poziv na mamogra�i-ju, svakako se odazovite. Pretraga je brza, bezbolna, zra�enje je mini-malno, bezopasno. Napominjem, ako ste «odre�eni» da dobite rak dojke, jedina ,prava šansa je otkriti ga u ranoj fazi, a to je kad je tumor manji od 1 centimetra.

To se opet može samo posti�i ako radimo mamogra�iju i ultra-zvuk dojke u kombinaciji, redovito svaku godinu zapo�evši od 40.go-dine života,a u slu�ajevima rizika i ranije.

1. Hrvatski kongres ginekološke onkologije

Moj brat doživio je prometnu nesre�u u kojoj je došlo do ozljede glave. Nakon prometne nesre�e izgubio je svi-jest, a ubrzo iza toga došao je k svijesti. Jed-no kra�e vrijeme osje-�ao se dobro, nije imao nikakve smetnje ali je putem do bolnice osjetio slabost u ruci i ponovno izgubio svijest. Bio je hitno operiran i re�eno nam je da je imao prijelom kosti lubanje i moždano krvarenje. Interesira me zašto je došlo do ponovnog gubitka svijesti?

Prema opisu i na�inu nastanka simptoma kod vašeg brata se radilo o epiduralnom krvarenju. Epidural-no krvarenje je arterijsko krvarenje koje nastaje nakon prsnu�a srednje meningealne arterije i to naj�eš�e nakon loma ljuske sljepoo�ne kosti. Tom prilikom se nakuplja krv u epi-duralnom prostoru. Kao posljedica nakupljanja krvi u epiduralnom prostoru dolazi do pove�anja intra-kranijskog tlaka, pomicanja mož-danih masa, kompresije središnjih moždanih tvorbi i pritiska na mož-dano deblo, uklještenja mozga, de-cerebracije i do smrti ozlje�enog.

Kod epiduralnog krvarenja oz-lje�eni gubi svijest (potres mozga) i nakon toga se brzo osvijesti. Po-slije nekoliko minuta do nekoliko

sati opet uslijedi gubitak svijesti. Prisvjesno sta-nje, dakle stanje izme�u dva gubitka svijesti je bez neuroloških simptoma i njega nazivamo “slobod-ni interval”. Nakon toga “slobodnog intervala” slijedi razvoj tipi�nih

simptoma. Postupno se pojavljuju pomu�e-

nje svijesti, žarišni ispadi (djelomi�-na ili potpuna kljenut ekstremiteta na suprotnoj strani od ošte�enja). Zbog pove�anog intrakranijskog tlaka javljaju se glavobolje, mu�ni-ne, povra�anja, vrtoglavice, tinitus, bradikardije, ubrzano i površno disanje. Zbog uklještenja pod ten-torijum uncinatusa i potiskivanja moždanog debla nastane kljenut živca okulomotorijusa (Hutchinso-nova zjenica – proširena zjenice na istoj strani ozljede) a kasnije se jav-lja skretanje o�ne jabu�ice u stranu i spuštenost (ptoza) gornje vje�e.

Elektroencefalografski dobije se niskoniskovoltažni EEG preko zahva�ene regije. Na CT mozga vidi se hiperdenzna tvorba koja je oštro ograni�ena od mozga i nehomoge-ne je strukture. Jedino u�inkovito lije�enje je kirurško a to zna�i tre-panacija lubanje i hitno uklanjanje hematoma. Ishod operacije ovisi o vremenu kada je ona u�injena.

Epiduralno krvarenje

ME\IMURSKE NOVINE 25. studenog 2008.20

1. Opel 241 12,55%

2. Volkswagen 185 9,63%

3. Peugeot 168 8,75%

4. Renault 152 7,91%

5. Škoda 144 7,50%

6. Ford 123 6,40%

7. Mazda 118 6,14%

8. Citroen 110 5,73%

9. Honda 100 5,21%

10. Hyundai 84 4,37%

11. Toyota 84 4,37%

12. Chevrolet 77 4,01%

13. Seat 44 2,29%

14. Kia 42 2,19%

15. Fiat 35 1,82%

16. BMW 31 1,61%

17. Mercedes 31 1,61%

18. Suzuki 31 1,61%

19. Dacia 29 1,51%

20. Audi 24 1,25%

21. Nissan 18 0,94%

22. Volvo 14 0,73%

23. Mitsubishi 10 0,52%

24. Alfa Romeo 7 0,36%

25. Land Rover 4 0,21%

26. Lada 3 0,16%

27. Jaguar 2 0,10%

28. Jeep 2 0,10%

29. Mahindra 2 0,10%

30. SsangYong 2 0,10%

31. Great Wall 1 0,05%

32. Lancia 1 0,05%

33. Lexus 1 0,05%

34. Subaru 1 0,05%

UKUPNO 1921 100%

www.autostil.infoUre�uje: Dalibor Flajpan

info@autostil.info

Citroën Nemo Furgon 1,4 HDi

EKO KUTAK

Poredak voza�a nakon 14 od 15 utrka

SPORT

Eurosuper 95 7.32 7.32Super plus 98 7.37Super 100 BS 7.59Eurodizel 7,69 7.69Eurodizel BS 7.76LPG auto plin 3.35 3.35

Cijene goriva u RH

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 13. studenog 2008.

Prodaja novih vozila u Me�imur-skoj županiji od 1.1. do 31.10.2008.

Izvor: Promocija Plus

ZA UPRAVLJA�EM

1. S. LOEB 1122. M. HIRVONEN 1023. D. SORDO 594. J. LATVALA 505. C. ATKINSON 506. P. SOLBERG 417. F. DUVAL 228. H. SOLBERG 229. G. GALLI 1710. M. WILSON 15

Poredak teamova nakon 14 od 15 utrka

1. CITROEN TOTAL WRT

175

2. BP FORD ABU DHABI WORLD RALLY TEAM

164

3. SUBARU WORLD RALLY TEAM

93

4. STOBART VK M-SPORT FORD RALLY TEAM

64

5. SUZUKI WORLD RALLY TEAM

28

6. MUNCHI'S FORD WORLD RALLY TEAM

22

Okretan i prakti�an• Nemo Furgon je inovativno vozilo, s modernim, prijateljskim i dinami�-

nim stilom. Kompaktan izvana i prostran iznutra, on je funkcionalan, robustan i ekonomi�an

Citroën Nemo od-l i � a n j e izbor reno-m i r a n o g francuskog p r o i z v o -�a�a koji predstav-lja start u bogatoj ponudi gospodarskih vozi-la. Glavne odlike Citroëna Nemo su kompaktne vanjske dimenzije koje mu omogu�uju jednostavno mane-vriranje u gradskoj vožnji. Iznutra ga karakterizira prostranost za vo-za�a i suvoza�a sprijeda te poseb-no prakti�an teretni prostor straga obujma 2,5 m3. Pristup do teretnog prostora jednostavan je kroz asime-tri�na dvokrilna stražnja vrata koja

se otvaraju pod kutem o d 1 8 0 stupnjeva, te kroz kli-zna vrata smještena na desnom boku Ne-ma.

Prakti�nost ovog vozila je upotpunjena još jednom bitnom ka-rakteristikom, a to je ekonomi�nost s ugra�enim pogonskim agregatom moderne dizelske tehnologije obuj-ma 1,4 litre. Izuzetno niska prosje�-na potrošnja od 4,6 litara goriva te niska emisija štetnih plinova (123 g CO2 po km) tako�er ga svrstavaju u izuzetno poželjno okretno i prakti�-no gospodarsko vozilo.

Tehni�ki podaci:Citroën Nemo Furgon 1,4 HDi

Snaga: 70 KS pri 4.000 o/min

Moment: 160 pri 1.750 o/min

Ubrzanje: 16.9 s

Najve�a brzi-na:

152

Potrošnja:

grad 5.7

otvoreno 3.8

mješovito 4.5

Cijena testira-nog modela:

82.478 Kn

Ove godine Peugeot slavi desetu obljetnicu eko projekta „Spremnici ugljika“. Projekt se odnosi na pošumljavanje gotovo 2.000 hektara šume na opustoše-nom podru�ju u Fazenda Sao Ni-colau u jugoisto�noj Amazoniji, na sjeveru brazilske pokrajine Mato Grosso. U deset godina zasa�eno je ukupno 2 milijuna stabala od 50 razli�itih lokalnih biljnih vrsta. U deset godina prikupljeno je uku-pno 51.000 tona CO2, ili 5.1 tona CO2 godišnje. Koli�ina prikuplje-nog CO2 varira od 2 do 12 t CO2 godišnje, ovisno o gusto�i sadnje i vrsti biljke. U rujnu 1998. godi-ne, Peugeot i francuski Nacionalni ured za šume (ONF) potpisali su ugovor za projekt pošumljavanja. 1999. godine brazilska podružni-ca ONF-a kupila je 10.000 hekta-ra zemljišta na desnoj obali rijeke Rio Juruena, dok Peugeot nije želio biti vlasnikom zemljišta. Brazil je odabran jer je amazonska šuma od velike važnosti kao prirodni „spremnik ugljika“. U po�etku je na projektu bio zaposlen tim od stotinjak ljudi. Uslijedila je reha-bilitacija podru�ja, sre�ivanje zemljišnih vlasni�kih papira, iza-biranje i ozna�avanje podru�ja za pošumljavanje, izgradnja infra-strukture i sistema navodnjava-nja, a sve to u teško dostupnom i

infrastrukturno slabo razvijenom podru�ju. Stoga je to bio veliki ljudski izazov. Ciljevi projekta su daljnje pra�enje spremnika uglji-ka raznim metodama, kreiranje privatnog prirodnog rezervata, te ja�anje socijalnog aspekta projek-ta. Projekt danas služi i kao baza za druga znanstvena i ekološka istraživanja. Peugeot je investirao 2.8 milijardi eura u kompletnu ob-novu svojih dizelskih i benzinskih motora u manje od 10 godina. U 2011. godini Peugeot namjerava prodati nekoliko stotina tisu�a vo-zila sa „Stop and Start“ sistemom, koji smanjuje potrošnju goriva i emisiju CO2 do 15%. Iste godine Peugeot �e komercijalizirati i pr-vo hibridno vozilo s 35% manjom potrošnjom goriva i pogonom na sva 4 kota�a.

10 godina Peugeotovog eko projekta

Cijena: Testni Nemo furgon ima cijenu

u osnovnoj izvedbi do registracije 84.668 kn, a od dodatne opreme ima paket Plus (sadrži elektri�ne podiza�e prozora sa sekvencijalnim pomicanjem i zaštitom od priklje-štenja na strani voza�a i suvoza�a, elektri�ne retrovizore s grija�ima i centralno zaklju�avanje daljinskim upravlja�em, zasebno zaklju�avanje kabine i prostora za teret te � pku za zaklju�avanje na armaturnoj plo�i) �ija je cijena 3.294 kn, ostaklejena stražnja dvokrilna vrata (915 kn), kli-ma ure�aj (7.686 kn) te preklopivo sjedalo suvoza�a (915 kn). Cijena ova-ko opremljenog testnog modela je 97.478 kn, a � jekom studenog vrijedi akcija u kojoj se ostvaruje popust od 15.000 kn što �ini primamljivu cijenu od 82.478 kn.

Alfa Romeo 159 - posebna ponuda

Tvrtka Autocommerce, ovlašte-ni uvoznik Alfa Romea za Hrvatsku odlu�ila je ponuditi svoje modele Alfa Romea 159 s posebnim popu-stima koji iznose od 14.000 kn do �ak 50.000 kn, a odnose se na nova vozila s lagera.

Fiat Sedici - prodajna akcija

Fiat i Autocommerce su odlu�ili napravi� prodajnu akciju na modelu Fiat Sedici. Nakon što je kompleti-rana ponuda sa svim motorima i pogonima koji se proizvode, krenula ja akcija ograni�enog karaktera sa isporukom odmah. U akciji su sve verzije: benzinski modeli dynamic 1,6 4x2 i 4x4 te dizelski modeli 1,9 JTD dynamic 4x2 i 4x4. Cijene su niže od cijenika i do 19.000 kuna a za najbrže je napravljena cijena od 99.999 kuna s PDV-om.

Peugeot Lavlje ludiloPeugeot Hrvatska i ovlaštena

mreža koncesionara za svoje su kli-jente pripremili posebne ponude za sve Peugeot modele. Posebno su atrak� vne ponude za model Peuge-ot 207, koji se nudi ve� od 79.900 kn s PDV-om, i Peugeot 308, koji je dostupan ve� od 99.900 kn s PDV-om. Ponuda vrijedi do isteka zaliha, a modeli su dostupni kod ovlaštenih Peugeot koncesionara.

Izvrsna prodaja Honde CR-V

U prvih deset mjeseci ove go-dine, atrak� vna Honda CR-V bilježi rast prodaje od 125% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Zbog jedinstvenog dizajna, prepoznatljive elegancije te njegovanog sportskog duha, Honda CR-V slovi kao jedan od najpoželjnijih automobila u Hr-vatskoj. Tome u prilog svakako idu i prodajni rezulta� , iz kojih se može iš�itati da je u prvih deset mjese-ci ove godine registrirano dvjesto osamdeset primjeraka Hondi CR-V prema sto dvadeset i pet registri-ranih primjeraka u istom razdoblju prošle godine. Za izvanrednu prihva-�enost Honde CR-V na našem tržištu, svakako su najzaslužniji jedinstven dizajn, iznimna elegancija te velika doza zadovoljstva u vožnji. Pri tom ne smijemo zaboravi� i atrak� vne uštede koje za ovaj model iznose �ak do 20.000 kn.

25. studenog 2008. ME\IMURSKE NOVINE 21

U ponedjeljak, 17. studenog pro-glašeni su rezultati izbora “Europe-an Car of the Year 2009.”. Žiri sastav-ljen od 59 novinara iz 23 eurposke zemlje me�u 37 kandidata odabrao je 7 �inalista te objavio pobjednika izbora europskog automobila godi-ne - Opel Insigniu. To je druga titula za Opel od 1964. godine od kada se održava izbor za europski auto godine. 1987. godine ovu je titulu osvojila Opel Omega. Rezultati: 1.

Europski auto godine je Opel Insignia

Opel Insignia 321, 2. Ford Fiesta 320, 3. Volkswagen Golf VI 223, 4. Citroën C5 198, 5. Alfa Romeo MiTo 148, 6. Škoda Superb 144, 7. Renault Megane III 121

ME\IMURSKE NOVINE 25. studenog 2008.22

Think big.www.dacia.hr

Vlasnici Dacie navikli su dobiti više.Dacia Sandero već od 55.555 kn

Dac

ia S

ande

ro. P

rosj

ečna

pot

rošn

ja g

oriv

a: o

d 6,

9 - 7

,2 l/

100

km.

Emis

ija C

O2:

od 1

66-1

70 g

/km

. Slik

a au

tom

obila

je s

imbo

lična

.

GODINE

ili 100 000 km*JAMSTVA

Autocentar Kos, Cehovska 18, Varaždin Tel: 042 403 311

25. studenog 2008. ME\IMURSKE NOVINE 23

TOP LISTA DOMA�IH

TOP 2001. DODIRI OD STAKLA - NINA BADRI

02. BLUES ZA MOJU MAJKU - STILLNESS

03. AKO TO SE ZOVE LJUBAV - TONY CETINSKI

04. U�INI NEŠTO DANAS - RAMIREZ

05. DIVOTA - SONGKILLERS � . Ivanka Mazurk.

06. NE KUNI SE - BORIS NOVKOVI

07. BALADA - MOR ROLL

08. INDIJA - MASSIMO

09. SANJA SAN JUTROS -

CIMA � . HELENA BASTI

10. VOLIM BITI ZALJUBLJENA - LANA

TOP LISTA DOMA�IH

TOP LISTA DOMA�IH

TOP LISTA RADIA ME�IMURJE

TOP LISTA DOMA�IH

TOP LISTA DOMA�IH01. LANA �

VOLIM BIT ZALJUBLJENA

02. JASMIN STAVROS � EMILIJA

03. TOŠE PROESKI � NESANICA

04. LUKA NIŽETI �

NA TREN I ZAUVIJEK

05. NINA � DODIRI OD STAKLA

06. DINO DVORNIK �

HIPNOTIZIRAN �RMX�

07. TONY CETINSKI �

AKO TO SE ZOVE LJUBAV

08. BORIS NOVKOVI � NE KUNI SE

09. BARUNI � DRAGA

10. ET � VARAT U TE

01. TOŠE PROESKI �

IGRA BEZ GRANICA

02. SMS � MOJA ULICA

03. COLONIA

POD SRETNOM ZVIJEZDOM

04. VLADO JANEVSKI

RUŽ SA TVOJIH USANA

05. KINGS � ZAKUNI SE

06. BORIS NOVKOVI � RUŽO SNENA

07. LUKA NIŽETI � SLOBODNO DIŠEM

08. ITD BAND � SAMO JE TVOJE LICE

09. LEO� DVIJE VATRE

10. BORIS BABAROVI

TI NISI VIŠE MALENA

TOP LISTA DOMA�IHFORMULA 13

TOP LISTA STRANIH

01. THE LOVERS ARE LOSING - KEANE

02. HUMAN - KILLERS

03. THIS IS THE LIFE - AMY MACDONALD

04. IF I WERE A BOY - BEYONCE

05. ANOTHER WAY TO DIE -

JACK WHITE & ALICIA KEYS

06. PJANOO - ERIC PRYDZ

07. MILES AWAY - MADONNA

08. LUCID DREAMS - FRANZ FERDINAND

09. LUCIA - MARQUESS

10. LIVE YOUR LIFE - T.I. feat RIHANNA

10. COLDPLAY � VIOLET HILL

09. MAROON 5 FEAT. RIHANNA

IF I NEVER SEE YOUR FACE AGAIN

08. MANIC STRET PREACHERS

UMBRELLA

07. CHRIS BROWN � WITH YOU

06. LEONA LEWIS � BETTER IN TIME

05. ALICIA KEYS � TEENAGE LOVE AFFAIR

04. MADONNA FEAT. JUSTIN TIMBERLAKE

4 MINUTES

03. USHER FT. YOUNG JEEZY

LOVE IN THIS CLUB

02. ONE REPUBLIC � STOP AND STARE

01. RIHANAN � TAKE A BOW

10. ET � PRAZAN STAN

09. MLADEN GRDOVI

RECI MI RECI ŽIVOTE

08. JASMIN STAVROS

ŠTO BI JA S TOBOM

07. NENAD VETMA � LJUBAV

06. MATE BULI � KADA PIJEM

05. ZAPREŠI BOYS � SAMO JE JEDNO

04. DAVOR BORNO � LJUDI

03. TONY CETINSKI

UMIREM 100X DNEVNO

02. ZDRAVKO ŠKENDER

POLETI SRCE

01. DRAŽEN ZE�I � IDI

TJEDNI KALORIFER

Brzopotezni razvod Madonne i Guya

Ono što je zapo�elo idili�nim vjen�anjem u škotskom dvorcu prije nešto manje od osam godi-na okon�ano je u petak na lon-donskom Visokom sudu u samo nekoliko minuta.

Bivši supružnici nisu se u petak ni pojavili na raspravi na Visokom sudu u Londonu koja je trajala tek nekoliko minuta. Par se odlu�io na “ekspresni” razvod nakon što su 15. listopada objavili da se razilaze. Prema sudskim do-kumentima, Madonna je zatražila razvod zbog suprugovog “nerazu-mnog ponašanja”. Madonna i Guy dogovorili su se da �e podijeliti skrbništvo nad sinovima, Roccom i posvojenim Davidom.

Guy se odrekao polovice nje-zinog 300 milijuna funti vrijed-

nog bogatstva, ali mu je Madonna navodno odlu�ila dati dva miliju-na funti kao poklon, što ne�e biti uneseno u sudske dokumente. Redatelj �e zadržati i ladanjsko imanje Ashcombe, na kojem se Madonna ne tako davno u Vo-gueu predstavila kao engleska nevjesta, te 2,5 milijuna funti vri-jedan pub u Londonu. �etiri ku�e koje par posjeduje u Londonu, procijenjene na 17 milijuna funti, prodat �e a novac podijeliti.

Što se ti�e ulaska u nove lju-bavne veze, oboje se navodno i te kako dobro snalaze. Madonna je navodno bila nevjerna još za vri-jeme braka s bejzbol zvijezdom Alexom Rodriguezom, dok Guy ljubi englesku televizijsku glumi-cu Kelly Reilly.

Sevka snimila spot za pjesmu “Tridesete”

“I sama se ponekad osje�am kao da sam na trapezu i da se mo-ram vinuti visoko u zrak iznad životnih neda�a, svih žonglera i klaunova, a i moj se život puno ne razlikuje od života u cirkusu: skoro se svaki dan selim iz grada u grad da bih nave�er zabavljala publiku”, rekla je Severina u razgovoru za Gloriju i tako objasnila zbog �ega se radnja videospota za njezin novi singl “Tridesete” odvija u cirkusu.

Radnju spota osmislili su producent Viktor Drago i redatelj Vanja Vascarac, a svoju videopre-mijeru imat �e sljede�i �etvrtak.

36-godišnja pjeva�ica promijenit �e u manje od �etiri minuta šest stylinga, a osim nje bit �e tu jedan muškarac,”stara” Severina i ne-koliko životinja. A njoj se upravo svidjela njihova simbolika: konj simbolizira snagu, pas prijatelj-stvo, krotitelj muškarca, glazbe-nici veselje.

Seve najavljuje i svoju turneju koju �e zapo�eti u zagreba�kom Domu sportova 21. prosinca, dok za Ljubljanu, Split, Sarajevo, Beo-grad i još neke gradove nema to�-nih datuma.

Foto: Folk Guru za Index

EXHIBITION EVENT u disco clubu “Dijana”

Dolazak Petra Dundova U petak 28. studenog u disco

klubu “Dijana” nastupit �e hrvat-ski Mozart elektronske glazbe Petar Dundov.

Nakon premijere clubing projekta s Martinom Eyererom te obavljenoga prvog koraka u na-stojanju vra�anja istinskog i kva-litetnog klupskog izbrijavanja u naše krajeve, Exhibition clubbing

publici sjeverozapadne Hrvatske predstavlja sljede�u zvijezdu, ovaj put, doma�e elektronske glazbe. Nakon dužeg izbivanja s naših pro-stora svojim dolaskom po�astit �e nas Petar Dundov, �ije najnovije remekdjelo žari i pali klubovima po cijelom svijetu. Osim Petra, nastupit �e Exhibition rezidenti Fibo& Nino te Vj-a Eyemolestera, a vatru �e

potpaliti, iz redova “Mlade snage“ Memories of the future. Po�etak je u 21 sat, dok cijena ulaznice iznosi 40 kuna.

Exhibition clubbing publici sjevero-zapadne Hrvatske predstavlja

jedno od najve�ih imena hrvatske glazbene scene - Petra Dundova

KimberlyKimberly

Alan

47��� ������ ���� ��

sport@mnovine.hr

U pretposljednjem kolu III. HNL-istok u veli�anstvenoj atmosferi ve� dugo nevi�enoj na me�imurskim nogometnim terenima u Prelogu pred više od 1.000 gledatelja odi-gran je me�imurski derbi izme�u doma�e Mladost i Nedeliš�a koji je završio bez pobjednika 1:1 (0:0). Završnica utakmice ponudila je istinsku dramu u kojoj su gosti u posljednjoj minuti utakmici pogot-kom Duman�i�a uspjeli poravnati rezultat na 1:1 i osvojiti bod. Prije toga u 70. minuti Mladosti je vode�i zgoditka donio najbolji njihov igra� Balent, ali Preložani prednost nisu uspjeli zadržati do kraja.

Uvod u utakmicu bio je veli�an-stven zahvaljuju�i u potpunosti is-punjenoj tribini preloškog stadiona. “Glava do glave”, kažu svi koji su to vidjeli iz daljine, da je to bio impre-sivni prizor u Prelogu, barem kad je nogomet u pitanju. Tako nešto nije se dogodilo ove sezone u III. HNL-istok, a vjerojatno ni ne�e. Isto vri-jedi i za me�imurske nogometne terene, posebice kad su hrvatske nogometne lige u pitanju. Nažalost isto ne vrijedi za sam teren koji je u Prelogu daleko od idealnog i vjero-jatno je ovaj put išao više na ruku gostima, jer doma�i nisu mogli svih 90 minuta igrati kombinatorno, po-

Utakmica je protekla u feno-menalnom ozra�ju dupkom pune tribine preloškog stadiona. Sve je bilo u “engleskoj atmosferi” koju možemo vi�ati na engleskim sta-dionima, koji su svi od reda puni. Nije bilo ni incidentnih situacija, istini za volju i na terenu su obje ekipe odigrale fer i korektno, s tek nekoliko žeš�ih situacija. Uglav-nom, sve je proteklo OK, kako bi

ina�e trebalo biti, a što nažalost u nekim prošlim vremenima po-sebice kad su rivalstva u pitanju nije bio slu�aj. Me�utim, to je bio putokaz i onima mla�ima kojih je tako�er bilo puno da vrijedi do�i na nogometnu utakmicu, ne samo zbog nogometa, nego i stvarno super-atmosfere koja se nažalost doga�a jako rijetko na našim no-gometnim stadionima.

Preloška Mladost u subotu za-jedno s brojnim navija�ima putuje u Vukovar. Nakon remija u derbi-ju, Preložani bi za zadržavanje pozicije u gornjem dijelu tablice trebali slaviti na ovom gostova-nju, a i bod bi bio zadovoljavaju�i. Me�utim, to ne�e biti nimalo lako. U Vukovaru �e imati i podršku, jer uz autobus s nogometašima, idu još dva busa koja �e posjetiti hrvatski grad-heroj i pokloniti se braniteljima me�u kojima je bilo i dosta Me�imuraca. Napunjen je jedan bus i do pola drugi, pa svi

zainteresirani mogu prona�i i svoje mjesto. Sastav bi trebao biti kompletan. S druge strane, Nede-liš�e posljednje jesensko kolo igra kod ku�e. Protivnik je zahuktala Slavija. Ali u kompletnom sastavu o�ekuje se pobjeda s kojom bi je-sen mogla biti ocijenjena kao vrlo dobrom isti�e trener Mar�ec.

U posljednje vrijeme se nešto govorkalo da bi tre�eligaši mo-gli odigrati i prvo proljetno kolo, ako posluže vremenski uvjeti, ali takve, de�initivne odluke još nema. (dz)

Ostali rezulta� : Marsonia – Croa� a 2:2; Križevci – Graf. Vodovod 1:1; Olimpija – Virovi� ca 4:2; Bjelo-var – Vukovar ‘91 2:1; Slavija – NAŠK 5:2; akovo – Mladost (C) 1:2; Grani�ar – Višnjevac 4:0.

TABLICA1. Graf. Vodovod 16 10 3 3 33:14 332. akovo 16 10 3 3 26:12 333. Grani�ar 16 9 4 3 27:22 314. Križevci 16 9 3 4 26:13 305. Vukovar ‘91 16 8 3 5 27:22 276. Slavija 16 8 2 6 24:17 267. Bjelovar 16 8 2 6 27:22 268. Virovi� ca 16 7 4 5 26:17 259. Mladost (P) 16 7 4 5 28:25 2510. Nedeliš�e 16 7 2 7 22:25 2311. NAŠK 16 6 1 9 30:31 1912. Olimpija 16 5 4 7 22:28 1913. Mladost (C) 16 5 4 7 12:20 1914. Koprivnica 16 5 3 8 24:26 1815. Višnjevac 16 6 0 10 15:27 1816. Beliš�e 16 5 1 10 25:26 1617. Croa� a 16 4 3 9 16:26 1518. Marsonia 16 1 2 11 12:51 5Parovi 17. kola: Koprivnica – Grani�ar; Mladost (C) – Beliš�e; Virovi� ca – akovo; NAŠK – Olimpi-ja; Nedeliš�e – Slavija; Vukovar ‘91 – Mladost (P); Graf. Vodovod – Bjelovar; Croa� a – Križevci; Višnjevac – Marsonia.

DEKOR

Za �istu desetku

Duman�i� u posljednji trenutak za podjelu bodova

ME�IMURSKI DERBI III. HNL-istok odigran u sjajnoj atmosferi u Prelogu

sebice u drugom dijelu, kad je teren dodatno “izoran”.

Na kraju pak su naravno puno zadovoljniji bili u redovima gostiju. Trener Mar�ec govorio je o velikom zna�enju boda iz ovog derbija za ne-deliš�anski klub:

- Pretpostavljao sam da nas �eka iz više razloga težak zada-tak, prvenstveno jer je preloška ekipa u puno “nogometnijem” ri-tmu nego moja. Sre�om, ovu uta-kmicu odigrali smo kompletni, imao sam puno širi igra�ki izbor nego na prethodnim utakmicama i to nam je puno zna�ilo, posebice u trenucima kad smo morali lo-viti rezultat u kojima smo uspjeli napraviti pritisak i na kraju se po-kazalo da Duma nije zaboravio zabijati važne golove, iako u ovom trenutku je više posve�en možda su�enju, nego nogometu.-

Nogomet je igra u kojoj se ne smiješ opustiti niti na trenutak. Preložani kao da su pomislili da je ve� sve gotovo, jer je kako se uta-kmica približavala kraju, pritisak gostiju jenjavao, pa su pokušali pri kraju utakmice sti�i i do drugog zgoditka. Kao da su zaboravili malo na obranu, što ih je na kraju koštalo pobjede. Trener Ba�ari nije mogao prežaliti dva izgubljena boda:

- Kad si tako blizu osvajanju sva tri boda, onda je još teže pri-

bice u prvom dijelu. Smatraju da suda�ka trojka nije bila na nivou derbija. Posebice ih boli poništeni zgoditak Jari�u, iako je pomo�ni sudac odmah po upu�ivanju lopte u kazneni prostor gostiju signa-lizirao zale�e. Naravno, to bi sve vjerojatno zaboravilo da je ostalo 1:0, ovako je naravno bilo teško prihvatiti �injenicu da si ostao bez dva boda doslovce pred posljednji su�ev zvižduk.

Ipak, kad se sve zbroji i oduz-me, svakome po bod je najrealnije. Naravno, ako u uzvratu u prolje�e neka od ekipa slavi pobjedu onda �e to biti OK, me�utim, ako bude ponovno neriješeno, onda je možda bolje da svatko uzme tri boda npr. kao doma�in. Me�utim, zbog toga je nogomet najvažnija sporedna stvar na svijetu, jer se ne može predvidjeti što i kako �e se odvijati doga�anja na terenu, pa sigurno u ovom tre-nutku je najmanje bitno što �e biti na prolje�e. Iako, u drugom dijelu sezone, ove dvije ekipe �ekaju �ak dva sudara. Najprije na po�etku sezone u kupu, a na kraju ponovno u prvenstvu. O�ito �e biti ponovno dosta razloga da se pogleda trenu-ta�no dva najbolja me�imurska kluba nakon Me�imurja.

(Dejan Zrna, foto: Zlatko Vrzan)

hvatiti realnost jer si izgubio dva. Mi bi s ovom pobjedom prakti�ki završili svoj zadatak za ovu jesen, posljednje kolo u Vukovaru bilo bi za nas bonus i sve što bi tamo uradili bio bi veliki plus za pro-lje�e.

Iako je sezona pri kraju, a jedna i druga ekipa nisu u punom trenaž-nom procesu, utakmica je imala vrlo dobar tempo. Pri same uzbudljive završnice koja je donijela golove, bilo je prilika na jednoj i drugoj strani. Doma�i su imali više od igre, nekoliko izglednih situacija, dobrih šuteva, ali su odli�ne prilike, možda �ak i bilje imali gosti. Doma�ima je nedostajalo više koncetracije u za-vršnici, Krznar nije bio pravi (opet

ga je minuli tjedan po�elo zezati ko-ljeno op.a.), iako je on imao najbolje šanse za doma�e. U redovima gostiju najopasniji je bio Baksa. Golubi�a se prakti�ki nije vidjelo na terenu, je-dino što je promašio prvu, a možda i najve�u priliku na utakmici, osim naravno zapucanog penala Jageca u 74. minuti. U dvije dobre prilike bio je i Baksa i nije loše pucao, jednom pri kraju prvog dijela nogom, a u drugom navratu u nastavku glavom, ali je Mar�ec odli�no reagirao.

Trener Mar�ec je zadovoljan kako je reagirala njegova mom�ad tijekom svih 90 minuta..

- Doma�i su nametnuli ri-tam u prvom dijelu i jedino što nam je preostalo da pokušamo biti opasni iz kontranapada i to nam je uspijevalo. Posebno sam zadovoljan što nismo pali u na-stavku, dapa�e, mislim da smo u drugom dijelu bili ravnopravan protivnik, imali svoje prilike, za-pucali penal, ali opet mislim da smo zaslužili taj bod, jer se nismo predali do zadnje minute.

U doma�im redovima nisu pak krili razo�aranje su�enjem, pose-

Nedeliš�anski napada� Baksa opasno je prijetio doma�em vrataru Mar�ecu, ali je ovaj oba puta izašao kao pobjednik

POSLJEDNJE kolo jeseni

Nedeliš�e sa Slavijom, Preložani u Vukovaru

MLADOST (P) – NEDELIŠ�E 1:1 (0:0)

PRELOG. Stadion Mladosti. Sudac: Vrabec - 6 (Sl. Brod). Pomo�nici: Radi� i Sudari�.Strijelci: 1:0 Balent (71), 1:1 Duman�i� (90).MLADOST: Mar�ec 7, Radikovi� 6, Ba�ari 6, Vutek 6,5, Jari� 6, Habuš 6, Krznar 6 (od 87.

Hižman - ), Kralji� 6, Vuk 6 (od 63. Bukal 6), Balent 7,5, Sabol 6,5 (od 81. Rogina -). Trener: Zlatko Ba�ari.

NEDELIŠ�E: Posavec 6,5, Golubi� 6, Celinger 6, $ukes 6, Vibovec 6,5, Zavrtnik 6, Bujani� 6, Belovi� 6,5, Zanjko 6 (od 61. Perko 6), Baksa 7 (od 68. Periši� -), Jagec 6 (od 76. Duman�i� 7). Trener: Nenad Mar�ec. Igra� utakmice: Davor Balent.

16. rujna 2008.44 �� ������ ������

Me�imurje je odradilo prvi od dva za-crtana cilja na završetku prvog dijela sezo-ne. Kako bi se na kraju mogla izre�i ocjenja +3 za kompletnu jesen, posebice s obzirom da je klub bez uprave i bio pun turbulencija potrebna je pobjeda u posljednjem jesen-skom kolu u Žrnovnici protiv Mosora, jer samo s njom �e Me�imurje zadržati bodov-ni zaostatak za vode�om �etvorkom koji nudi izglede da se u nastavku može zauzeti jedno od prva �etiri mjesta koje izravno vodi u I. HNL. I peto mjesto nudi kvalifika-cije za prvoligaško društvo, ali bilo bi ipak ljepše da se bez dodatnih trauma ponovno izbori prvoligaški status. To �e se ove se-zone mo�i u�initi “nikad jednostavnije”, ali ostaje za vidjeti ho�e li se prilika isko-ristiti. Ina�e, utakmica protiv Vinograda-ra ponudila je jednu rekli bismo rutinsku pobjedu Me�imurja. Iako tako nešto nije izgledalo na po�etku kad su gosti dobili izvrsnu priliku da povedu. Sre�om posla

oko izvo�enja jako sumnjivo dosu�enog jedanaesterca za goste (ina�e sudac Sušac bio je iznimno slab op.a.) primio se vratar gostiju (!?) i isti nije iskoristio.

Naime, Vinogradarov vratar Kopri� pucao je najstrožu kaznu u 9. minuti uta-kmicu, no njegov udarac obranio je Bano-vi�.

Ubrzo su gosti kažnjeni. Pet minuta kasnije Lima je pokušao ubaciti, ali loptu skre�e netko od igra�a u zelenom dresu i lopta je u mreži. Zakucao ju je za svaki slu-�aj Vuka, iako nije trebalo kažu službene osobe, lopta je bila ve� preko crte.

Drugi gol nakon toga “visio je u zra-ku”, a gostuju�i vratar Kopri� odli�nim se intervencijama donekle “izvadio”. Ipak, u 34. minuti nije mu bilo spasa. Bio je to potez utakmice. Darmopil je sjajno opalio lijevom nogom i pogodio neobranjivo s više od 25 metara. Opet je sjajno radila njegova ljevica, iako mu je “prirodna” desna noga. I

tu je utakmici više-manje bio kraj.Do kraja poluvremena jedino uzbu�e-

nje priredio je doma�i vratar koji je umalo nespretno u vlastitu mrežu propustio po-vratnu loptu svog suigra�a.

U nastavku se kona�no u nekoliko na-vrata “probudio” o�ito ve� lagano uspa-vani Leo kojem izgleda ne pašu ove niske temperature. Odli�no je mladi Brazilac probio stranu i onda idealno naciljao Vuku za kona�nih 3:0.

Ostaje nakon ova tri boda sve isto kao i uo�i ove utakmice, jer nije bilo kikseva, osim što je u derbiju Istra deklasirala Karlovac. Ostaje tako�er pitanje mogu li Karlov�ani u proljetnom nastavku održati nivo �orme od jeseni. Bilo kako bilo, Me�i-murju trebaju sva tri boda u posljednjem kolu. Za tako nešto trener Kova�evi� bi u subotu trebao imati na raspolaganju sve igra�e.

(D. Zrna, �oto: Vjeran Žganec Rogulja)

II. HNL - Nakon pobjede protiv Vinograda, Mosor “ocjenjuje” jesen

Utakmica jeseni u ŽrnovniciOstali rezulta� : Istra 1961 – Karlovac 2:0; Hrvatski dragovoljac – Pomorac 3:1; Lokomo� va – Solin 4:2; Imotski – Mosor 2:0; Trogir – Slavonac CO 0:1; Suhopolje – Segesta 0:1; Moslavina – Junak 0:2.

TABLICA1. Slavonac CO 14 10 4 0 25:9 34

2. Istra 1961 14 9 3 2 21:7 30

3. Karlovac 14 9 2 3 23:13 29

4. Lokomo� va 14 9 1 4 30:19 28

5. Me�imurje 14 7 2 5 35:19 23

6. Solin 14 6 2 6 20:17 20

7. Junak 14 6 2 6 20:27 20

8. Segesta 14 5 4 5 20:22 19

9. Imotski 14 5 2 7 17:19 17

10. Hrv. Dragovoljac 14 4 4 6 17:23 16

11. Pomorac 14 4 3 7 13:21 15

12. Mosor 14 4 3 7 9:17 15

13. Vinogradar 14 3 5 6 15:24 14

14. Suhopolje 14 3 3 8 16:23 12

15. Moslavina 14 2 4 8 11:25 10

16. Trogir 14 1 6 7 14:21 9

Parovi 15. kola: Junak – Trogir; Segesta – Moslavina; Mosor – Me�imurje; Solin – Imotski; Pomorac – Lokomo� va; Karlovac – Hrvatski dragovoljac; Slavonac CO – Istra 1961.

ME�IMURJE – VINOGRADAR 3:0

�AKOVEC. Stadion Mladosti. Sudac: Sušac (Novi Mikanovci). Pomo�nici: Antolovi� i Gradi-štanac. �etvr� sudac: Novak. Delegat: Šokovi�.

Strijelci: 1:0 Cicero Lima (14), 2:0 Darmopil (33), 3:0 Vuka (63).

ME�IMURJE: Banovi�, Pintari�, Georgijevski (od 60. Miatovi�), Para�, Cicero Lima, Žuljevi�, Darmopil, Miši�, Vuka, Slunjski (od 46. Ba�eli�-Grgi�), Eliomar (od 88. Vru�ina). Trener: Mario Kova�evi�.

VINOGRADAR: Kopri�, Badrov, Povrženi� (od 78. Verhas), Zore, Babi� (od 46. Maroslavac), Pinherio (od 46. Domjani�), Biškup, Makarun, Brgles, Kuli�, Peraica. Trener: Damir Mužek.

Žu� kartoni: Ba�eli�-Grgi�, Miši�, Pinherio, Pintari�.

Igra� utakmice: Mario Darmopil.

Brazilac Lima odigrao je još jednu vrlo dobru predstavu ove jeseni i postigao zgoditak

���������� ����� ��

Najvažnija vijest za hrvatsku javnost, posebice sportsku i gi-mnasti�ku organizacija Prvenstva Hrvatske i završnice Hrvatskog gi-mnsti�kog kupa sigurno je upozna-vanje s vrhunskim gimnasti�kim centrom koji danas ima Me�imurje u SGC Aton Nedeliš�e i kojem su se svi divili i govorili “da je nama barem nešto sli�no”. Me�imurje i Hrvatska su dobili uvjete kakve se poželjeti može i brige za daljnji ra-zvoj gimnastike posebice u našem kraju ne bi trebalo biti. Drugo je pi-tanje ho�e li se “roditi” novi gimna-sti�ki šampioni ili pak može li Filip Ude ponoviti uspjeh kao što je to ove godine bilo osvajanje olimpijskog srebra.

To ne ovisi samo o formi i “for-muli za uspjeh” koju su napisali i ve� realizirali na temu “Filip Ude” naj-odgovorniji ljudi GK Marijan Zadra-vec Macan �akovec, ve� i ponešto o sre�i, sportskoj formi itd. Me�utim, da se uz daljnje ulaganje u ovaj sport i potporu kako sponzora, tako i sve-kolike zajednice, kako na državnom nivou, tako i lokalnom, mogu o�eki-vati nove uspjehe i potvrdu odra�e-noga na višesatnim treninzima po-tvrdilo je i ovo državno prvenstvo koje je SGC Aton poslužilo samo kao uvodna proba u ono što klub i ovaj centar žele organizirati 2010. - na-tjecanje u Svjetskom kupu.

PRVENSTVO HRVATSKE u gimnastici na veliku scenu izbacilo novog me�imurskog gimnasti�kog “dragulja”

Nikola Dudek osvajanjem sedam seniorskih medalja najavio velike stvari

Uz veliki broj doma�ih uzva-nika, posebni gosti natjecanja su dosadašnji olimpijci u gimnastici: Slovenac Miroslav Cerar, najtrofej-niji olimpijac našeg doba, global-na gimnasti�ka ikona i sportski slovenski idol, kao i velika imena hrvatske gimnastike Ivan �aklec,

Erna Hawelka Ra�enovi� i Marcel Markulin. Svi oni ostali su odušev-ljeni vi�enim u Nedeliš�u i kazali da svi oni koji se bave ovim spor-tom sada imaju odli�ne uvjete u kojima mogu provoditi sate i sate kako bi usavršili vježbe, što nije bio slu�aj nekad.

Ministarstvo znanosti, obra-zovanja i športa uru�ilo je u po-nedjeljak tri nagrade za životno djelo te dvanaest dobitnika godiš-njih Državnih nagrada za šport “Franjo Bu�ar” u 2008. godini.

Nagradu za životno djelo do-bili su: Ivo Cipci, Željko Mataja i Jo-sip Modri�, dok su 12. ravnoprav-nih godišnjih nagrada dobili: Bra-nimir Budeti�, Igor Koprivnikar, Darko Kralj, Boško Lozica, Matej Mami�, Vlatko Markovi�, Snježa-na Pej�i�, Mirna Rajle-Bro�anac, Sandra Šari�, Filip Ude, Martina Zub�i� i Hrvatska udruga zdrav-stvenih djelatnika u košarci.

Po pravilniku svakom do-bitniku nagrade za životno dje-lo dodijelit �e se povelja i zlatna medalja s likom Franje Bu�ara te nov�ani iznos od 50.000 kuna neto, dok �e svaki dobitnik godiš-nje nagrade (pojedinc, ekipa ili udruga) dobiti povelju i medalju s likom Franje Bu�ara te nov�ani iznos od 20.000 kuna neto.

Nagrade i priznanja dodijelje-na su dobitnicima 25. studenoga na dan ro�enja oca našeg olim-pizma Franje Bu�ara. (dz)

Prigodnim rije�ima obratili su se predsjednik kluba doma�ina mr. Stevo Tkal�ec i predstavnici lokalne zajednice, a natjecanja je otvorenima proglasio Ivan Škoro, predsjednik Hrvatskog gimnasti�-kog saveza. U prigodnom progra-mu nastupile su navija�ice skupine Livi i KUU Selja�ka sloga Nedeliš�e. Natjecanja je pratio i srebrni olim-pijac iz Pekinga Filip Ude, dok je Tina Erceg, koja se tako�er natje-cala na OI u Pekingu, sudjelovala u ocjenjivanju u redovima sudaca.

Predsjednik GK Marijan Za-dravec Macan Stevo Tkal�ec isko-ristio je priliku da uru�i skromne poklone našim ovogodišnjim olim-pijcima Tini Erceg i Filipu Udeu te im poželio još mnogo sportskih uspjeha u budu�nosti, a svim natje-cateljima poželio puno sportskog uspjeha.

Gimnasti�ke legende u Atonu

Dudek pokorio konkurenciju

I dok hrvatski mediji slave Aton (kak bi rekli mi v Me�imurju nig-dor ne znaš tko te tapša jer zaista tak misli, a tko drži �igo v žepo, ali ovaj put Stevica more biti stvarno sretan, jer su oni koji su došli sa strane ostali zadivljeni op.a.), a gimnasti�ke legende s divljenjem opisuju kako je to bilo nekad, a kako danas, gimnastika ide dalje. Kad je tako nešto u pitanju, onda u redovima �akove�kog kluba mogu biti itekako zadovoljni. Naime, Filip Ude o�ito dobiva itekako ozbiljno konkurenciju za odlazak na OI u London. Kako stoje stvari, tamo �e mo�i vježbati samo 1 hrvatski gimnasti�ar kad je u pitanju izra-van plasman iz višebojskog dijela natjecanja. Svi drugi �e mo�i oti�i u London 2012. jedino ako na SP po spravama koje �e biti godinu dana ranije osvoje neku od medalja. I to navodno ne�e biti dovoljno, jer bi i oni mogli dobiti neke dodatne uvje-te. Zaista prokleto težak zadatak, jer teško je o�ekivati da hrvatska gimnastika može imati gimnasti�-ku vrstu koja može ostvariti pla-sman na OI u Londonu.

Koliko god gimnasti�ka specija-lizacija u Hrvatskoj imala medijski odjek jer su neki poput Seligmana i

Možnika, naravno uz višebojca Udea po�eli postizati svjetski zapažene rezultate, ipak se vidi da Svjetska gi-mnasti�ka federacija nije sklona toj ideji i da je višeboj i dalje najcjenjeniji u ovom sportu. Stoga je velika stvar što nakon Filipa Ude, me�imurska gimnastika ima još jednog aduta za olimpijsku utrku - Nikolu Dudeka.

Novi �akove�ki gimnasti�ki dragulj Nikola Dudek pokorio je konkurenciju na 17. prvenstvu Hrvatske u gimnastici koje je odr-žano u Atonu u Nedeliš�u. U prvom nastupu u seniorskoj konkurenciji slavio je pobjedu u višeboju i sku-pio najve�i broj medalja po sprava u srazu sa svim najboljim hrvatskim gimnasti�arima osim srebrnog olimpijca Filipa Ude koji se oporavlja od operacije ramena. Dudek je s vr-lo solidnim zbirom bodova 82,850 slavio pobjedu u višeboju dok je i na svakoj spravi osvojio medalju. Zlato mu je pripalo na ru�ama i karikama, srebro na konju s hvataljkama, pre�i i tlu, a bronca na preskoku. Šteta što je u drugom skoku na preskoku lo-še dosko�io jer bi vjerojatno i na toj spravi osvojio zlato.

Sa 17 godina na 17 državnom prvenstvu Dudek je najavio velike stvari.

Tijana Tkal�ec i Tanja Delladio pokupile su brdo medalja kod seni-orki, ali bez konkurencije. Oba dvije su tek u fazi povratka u vrhunsku gimnastiku, tako da prave vježbe

tek trebaju usvojiti. Medalje za GK Marijan Zadravec Macan �akovec osvajali su u svojim uzrasnim ka-tegorijama još: Stella Petran, Mari-jana Petri�, Alen Vinko i Matija Vin-ko. Ukupno je osvojeno 29 medalja i time je me�imurska gimnastika potvrdila talent i vrijednost.

Sportski direktor Vukoja bio je zadovoljan kako je sve prošlo, iako vremena za odmor gotovo da nema. Stvari se odvijaju filmskom brzinom i taj ritam treba slijediti. Ipak rekao nam je važnost ovog natjecanja za SGC Aton i GK Marijan Zadravec Macan.

- Po�eli smo se kaliti i u orga-nizacijskim poslovima velikih natjecanja, a ako je suditi po pr-vim reakcijama i u tome �e imati puno uspjeha. Gimnastika je u Atonu potvrdila da je tu njezin sportski dom na nacionalnoj ra-zini. Više od 400 natjecatelja u muškoj i ženskoj konkurenciji pod budnim okom sudaca pred-vo�enih vrhovnom sutkinjom Dunjom Lederer, me�unarodnom sutkinjom 3. kategorije ostalo je impresionirano mogu�nostima koje imamo. Naravno, to je samo prvi korak, ve� sljede�e godine organizirat �emo puno ja�a, me-�unarodna natjecanja i pokazati da možemo organizirati najve�e priredbe poput Svjetskog kupa kojeg želimo ovdje 2010. godine, zaklju�io je Vukoja.

(D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

NAJVE�A godišnja nagrada za sport

Filipu Ude najviše državno sportsko priznanje

Ude u gledalištu, Erceg u ulozi sutkinje

Novi me�imurski gimnasti�ki dragulj Nikola Dudek uzeo je 7 seniorskih medalja

Tijana Tkal�ec je u odsustvu Tine Erceg osvojila najviše ženskih

seniorskih medaljaI u ženskoj gimnastici �akove�ki klub ima nadarene klinke

���������� ������

Rukometaši Perutnine Pipo IPC i dalje ne znaju za pobjedu u gosti-ma. To nije promijenilo ni 10. kolo Premijer lige i gostovanje u Metko-vi�u. Put doline Neretve �akov�ani su krenuli u okrnjenom sastavu bez Baloga i Turka te od prije ozlije�e-nih Vidakovi�a i Lesjaka, ali i sam autobus je više li�io na ambulantu. Na ozljede su se žalili "avar, Lon�ar, Pažin, a Arnaudovski je putovao s temperaturom. Najzaposleniji �o-vjek u me�imurskoj ekspediciji pre-ma jugu Hrvatske bio je fizioterape-ut Boris Klari� koji je uspio koliko toliko skrpati mom�ad za utakmicu u �etvrtak.

U gradu mandarina u odboru za do�ek bila su dva poznata lica; Luka Rakovi� i Igor Kara�i� – jedan bivši igra� Perutnine Pipo IPC, a drugi na posudbi u Metkovi�u.

Politika je pomogla da se Met-kovi� nakon što je proglašen ste�aj ipak zadrži u najelitnijem rangu Hrvatskog rukometa. Igra�i koji su svoje angažmane našli po ostat-ku Hrvatske, pred sam po�etak prvenstva doslovce su se morali preko no�i vratiti u svoj bivši klub. Jedan od takvih je bio i Kara�i�. Uz to, Metkovi�u je ruku spasa pruži-lo i Croatia Osiguranje preko sive eminencije hrvatskog rukometa Zorana Gopca koji je bez previše okolišanja ustupio nekoliko igra-�a. Uz jednu bitnu naznaku – i da-

lje su na platnoj listi zagreba�kog kluba.

No, ostavimo sada pri�u o to-me kako i zašto Metkovi� ipak igra Premijer ligu. Metkovi� se kroz po�etak prvenstva isprofilirao kao jedan od najozbiljnijih kandidata za osvajanja titule viceprvaka, redovi-to pobje�uje kod ku�e, u gostima se gubilo jedino od Croatia Osiguranja, a mali kiks bio je remi u Našicama. Uz sve navedeno, a dodaju�i ozlje-de, Perutnina Pipo IPC je bila veliki autsajder. Me�utim, po�etak dvo-boja sugerirao je sasvim suprotno, motivirani �akov�ani zapo�eli su lavovsku bitku i vodili sve do 12. minute i 7:7. U tom dijelu ni jedan ni drugi vratar nisu napravili ništa spektakularno, ali 6-0 obrambena varijanta Me�imuraca djelovala je bolje. Doma�i trener umjesto Uvo-di�a na vrata šalje Grani�a i ovaj mu uzvra�a na ukazano povjerenje serijom �enomenalnih obrana, do kraja utakmice sakupio ih je 17.

Bio je tu još jedan bitan �imbenik koji je skrojio tijek susreta – suda�ki par Lovri�-Petkovi� iz Zagreba koji je za doma�ina navijao i pred “tv-svje-docima”. Nisu pomogli ni prigovori trenera Borkovi�a, za svoje glasno tuma�enje rukometnih pravila igre bio je nagra�en žutim kartonom.

Nakon što je Metkovi� u 19. minuti poveo s 11:10 do kraja polu-vremena uspjeli su iskoristiti ve�i

broj tehni�kih pogrešaka gostiju i za završiti ga velikim vodstvom od 21:15.

I poslije predaha stvara su se nastavile odvijati kao i pri kraju drugog dijela. Goste iz �akovca i dalje je mu�ila velika neefikasnost, ziceri su se i dalje promašivali kao na teku�oj traci. Sva sre�a da je Sla-doljev u svom drugom izlasku na parket proradio pa je koliko toliko držao zaostatak. U 50. minuti Bor-kovi�ev tim kre�e na sve ili ništa i stiže sa na tri gola zaostatka kod 30:27. Više od toga nije išlo i Metko-vi� na kraju slavi sa 37:30.

Upisan je još jedan poraz, a uta-kmica je bila posebno emotivna za jednog u pobjedni�kom sastavu, Igora Kara�i�a. - Bilo mi je jako �ud-no igrati, sve de�ke poznam i na�i se na suprotnim stranama zaista nije bilo lako. De�kima iz �akovca treba �estitati, svaka im �ast, borili su se, igrali muški, �ak i zaprijetili, ali Metkovi� je ove sezone prejak da bi mogao gubiti bodove kod ku-�e. Ovdje (na posudbi) je dobro, na ništa se ne žalim, ali na godinu se vra�am u Perutninu Pipo IPC. Dao sam rije� predsjedniku Kavranu i mislim je održati.

Najbolji pojedinac je bio zagre-baš na posudbi u Metkovi�u, Marko Kopljar sa 14 pogodaka, dok su kod gostiju Pažin i Arnaudovski zabili po 8, a Sladoljev je dodao 13 obrana.

- Uz sve ozlje�ene i bolesne igra-�e te protiv iznimno jakog doma�ina nismo mogli bolje. De�ki su umorni i sada je najvažnije da se posvetimo onome što je pred nama, a to su dvije doma�e utakmice protiv Moslavine i Karlovca. Iskoristit �emo razdoblje od skoro dva tjedna da se odmori-mo i zalije�imo, a onda kvalitetnim treningom stvorimo pobjedni�ku �ormulu za utakmice gdje moramo uzeti bodove. Povla�imo pouke iz Metkovi�a i idemo dalje, rekao je trener Borkovi�.

Razdoblje koje slijedi bit �e iznimno bitno jer se nakon Karlov-ca prvenstvo po�inje igrati u ritmu srijeda subota i tek tu �e do izražaja do�i fizi�ka pripremljenost.

(tj)

TABLICA1. Croa� a Osig. 9 9 0 0 355:206 182. Metkovi� 10 8 1 1 314:311 173. Siscia 10 5 3 2 276:250 134. EMC-Split 9 5 2 2 247:242 125. Varteks DC 9 5 1 3 255:253 116. Pore� 9 4 3 2 233:236 117. Karlovac 8 4 2 2 218:204 108. Medveš�ak KM 9 4 2 3 241:236 109. Nexe 9 3 3 3 260:262 910. Pipo IPC 10 4 0 6 282:293 811. Zamet 10 3 1 6 268:286 712. Moslavina 10 3 1 6 280:304 713. Osijek EM 11 3 1 7 272:307 714. Bjelovar 10 3 0 7 262:283 615. Umag 9 2 0 7 247:268 416. Dubrava 10 1 0 9 283:354 2

Preložani “izravnjavani” i “de-setkovani” nisu uspjeli zabilježiti na gostovanju u Kaštel Starom poziti-van rezultat, iako nisu bili daleko. Izgubili su utakmicu 31:28 (15:13). O�ito �e se preloški sastav tijekom stanke morati posložiti igra�ki, ali i na klupi, kako bi se u nastavku sa-�uvao status. Naime, nakon prekida protiv Solina Prelog je ostao bez tre-nera Peteka koji je kažnjen sa �etiri utakmice kazne, a vrlo vjerojatno više se ni ne�e vratiti na prelošku klupu. Naime, sve glasnije se pri�a da bi se na trenersku poziciju trebao vratiti Saša Ku�ek nakon što se ovaj razišao s Nexe. Tako�er je utakmi-ca registrirana 10:0 Solin, a Prelog kažnjen s oduzimanjem jednog bo-

da. Nakon 9 odigranih kola Prelog je stigao na pretposljednje mjesto tablice s 5 bodova i ima samo bod više nego zadnji Trogir. Što se ti�e kazni u vezi utakmice sa Solinom kad se zbroje sve nov�ane kazne na kraju ispada da �e HRS kasirati oko 1.000 eura, naravno u kunama. Od igra�a kažnjen je samo Martinjak, a što se ti�e službenih osoba najgore je prošao $uro Ujlaki kao mjeritelj vremena koji tu dužnost ne smije obavljati narednih 6 mjeseci. Bez obzira na sve probleme Prelog ne bi smio propustiti priliku i predstoje-�e subote 29. studenog na doma�em terenu svladati Slatinu. Utakmica se igra u preloškoj sportskoj dvorani od 19 h. (dz)

Težak poraz od 36:12 ruko-metašice �akovca doživjele su u $ur�evcu od Nature Agro, vode-�eg sastava lige i �avorita za na-slov prvaka u utakmici 9. kola II. HRL za žene sjever. �akov�anke ni u jednom trenutku nisu uspjele nametnuti svoju igru, tako da se pobjednik znao ve� na kraju pr-vog poluvremena. U $ur�evcu su za �akovec igrale: Kolak, Križai�, T. Horvat, Šulj, Gudlin(3), Modri� (5), Hegeduš, Jurkovi� (6), Cerovec (2), Veble, I. Horvat (2), Mar�ec, Vu-grinec (4), Sklepi�. Trener: Stjepan Golik.

REZULTATI 9. KOLA: Natura Agro-�akovec 36:22, Podravka Li-no-Darda 46:20, Pan $akovo-Brod Gymnasium 21:22, Dragovoljac-Pitoma�a 25:30, Vinkovci-Bjelovar 30:28, Zelina-Ivanec 47:26.

POREDAK: Natura Agro 18, Podravka Lino 16, Zelina 14, Brod Gymnasium 12, Pitoma�a 11, Vin-kovci 8, Bjelovar7, Darda 6, �akovec 6, Pan $akovo 4, Dragovoljac 4, Iva-nec 2 bod(a)ova.

U subotu �akovec do�ekuje Ivanec. Utakmica �e se igrati u dvo-rani Graditeljske škole �akovec od 17 sati. (sm)

PREMIER HRL – O�ekivani poraz Perutnine Pipo IPC

I dalje bez pozitivnog rezultata u gostima

PRVA HRL - muški

Poraz Preloga u Kaštelu, Solin dobio 10:0 prekinutu utakmicu!

II. HRL ZA ŽENE - sjever

U raljama favoritkinja za prvaka

Minule subote u odli�noj or-ganizaciji KK Nedeliš�a održano je državno prvenstvo za uzrast juniora i juniorki do 17 godina starosti u kareteu. Prvenstvo je održano u �akove�koj dvorani GŠ. Doma�ini i organizatori iz Ka-rate klub Nedeliš�e nisu sve samo organizirali za pet, ve� su osvoji-li isto toliko medalja – pet: jedno zlato dva srebra i dvije bronce.

Zlatom se okitio Nikola Horvat u lakoj (-55 kg) katego-

riji. Srebro je osvojila Damira Sutnjak u srednjoj (-53 kg) ka-tegoriji, iako je nominalno još kadetkinja.

Broncu je pak osvojio Stje-pan Bešeni� u srednjoj (-61 kg) kategoriji nakon dvije pobjede i jednog poraza. U ekipnom dijelu još dvije medalje za Nedeliš�e. U muškoj konkurenciji srebro, a u ženskoj bronca. Tako je Nedeli-š�e ukupno tre�i klub Hrvatske u juniorskoj konkurenciji.

Za našim odbojkašima težak je tjedan, koji im je donio jedno razo-�aranje ali i jedan lijep rezultat. U Kupu su naime teško poraženi od Karlovca, da bi mnogo bolji bili protiv nešto slabijeg protivnika u Šibeniku. Hrvatski odbojkaški kup, 2. kolo:

Me�imurje Centrometal – Kar-lovac 0:3 (16:25, 12:25, 14:25); I. hrvatska odbojkaška liga, 7. kolo: Šibenik – Me�imurje Centrometal 0:3 (23:25, 18:25, 20:25).

Karlov�ani su opet gostovali u Atonu i nakon svega tri dana ubilje-žili i drugu pobjedu nad mom�adi Me�imurje Centrometala. Susret je od prve lopte u zraku pokazao da su Karlov�ani nau�ili lekciju iz pr-venstva i da sada znaju kako s Me�i-murcima ne mogu s pola gasa.

Rezultat govori o teškom porazu naših odbojkaša, a on to i jest bio, pri-znaje i trener Sre�ko Horvat: “�ini se da smo se ovim susretom oprostili od Kupa, Karlov�ani su nabili toliku poen razliku da bi nam u uzvratu trebalo �udo. No, ne žalim za ni�im, jer smo odigrali bez cijele standardne sred-nje linije, pošto je Kova� bio bolestan a Marin Posavec poslovno odsutan. Improvizirali smo s Marciušom i Pe-tranom na tim mjestima, nije to bilo to i jasno je kako smo izgubili.”

Bez problema do pobjede u ŠibenikuNakon poraza u kupu, Cen-

trometal je nastavio prvenstvenu

utrku.U 7. kolu I. HOL otputovali su u Šibenik s titulom �avorita. Šiben-�ani su naime još od prošle sezone u odre�enim problemima, ove su ubilježili samo jednu pobjedu, pa je bilo logi�no pretpostaviti da �e naši uzeti barem bod.

Uzeli su me�utim sva tri boda, i to s �istih 3:0. Otpor su doma�i pru-žili tek u prvom setu, nakon �ega su parket prepustili Me�imurcima, ko-ji drugi i kona�no tre�i set osvajaju glatko.

Treba re�i da je Centrometal i u Šibeniku bio bez Kova�a, koji je još uvijek bolestan, dok su Tomica Posavec i Petran bili lagano bolesni. Utjecalo je to na igru, pa utakmica nije pokazala ono najljepše od od-bojke, no naši su odigrali koliko je trebalo za ukupno 11 bodova i peto mjesto prvenstvene ljestvice. Najbolju je svoju rolu u toj utakmici odigrao bivši Šiben�anin, sada igra� Centrometala, tehni�ar Mario Gru-biši�.

“Pred nama je uzvrat Kupa, kojeg odlazimo odraditi, i zatim još jedno gostovanje, mnogo teže no u Šibeniku. Idemo u Sisak, koji je na po�etku sezone jasno obja-vio svoje pretenzije za vrhom lje-stvice, poja�ali su se i imaju zbilja kvalitetnu ekipu, No, mi �emo im se maksimalno suprotstaviti, a možda do�emo do boda”, rekao je trener Horvat.

(Ivana Strahija)

DRŽAVNO karate juniorsko prvenstvu

Organizacija za pet, kao i osvojeni broj medalja

OK CENTROMETAL – odigrao dvije utakmice

U Kupu slabo, u prvenstvu odli�no

«Pun�ecovi» 13-godišnjaci na posljednjem su turniru sezo-ne potvrdili sjajne ovogodišnje rezultate i najavili blistavu 2009. Na Pozivnom turniru izbornika za dje�ake do 13 godina, pozna-tijem kao Masters, na kojem su se okupila 16-orica najboljih, Karlo Škvorc osvojio je drugo, a Marin Šuica tre�e mjesto.

Prvog dana, 15. studenog, igrane su kvalifikacije po round robin sistemu. Karlo je bio po-stavljen kao drugi nositelj te je u svojoj grupi nanizao pobjede nad Serdaruši�em iz Umaga 6/2,6/1, Brankom Lon�arevi�em iz Zagre-ba 7/6,6/4, i Draženom Vukom iz Splita, šestim nositeljem, 6/4,6/4, dok je Marin kao osmi nositelj svladao Filipa Kraljevi�a iz Rije-ke 6/0,6/1, Damjana Peterlina iz Zagreba 6/2,6/1, te najzna�ajnije Dinu Hadžali�a iz Zagreba, ina�e �etvrtog nositelja kvalifikacija, sa 2/6,6/1,6/0.

Time su se plasirali u glavni turnir u kojem su osmorica naj-

boljih igrali na ispadanje. Karlo je u prvom kolu bio bolji od �ubeka iz Zagreba 6/3,6/3, a Marin od Franka Mio�i�a iz Splita 7/6,6/3. U polufinalu Karlo je nastavio niz protiv Dine Hadžali�a i pobijedio s 4/6,7/6,6/2, dok je Marin išao na prvog nositelja "ori�a iz Splita, te izgubio 2/6,0/6.U finalu je sli�no prošao i Karlo. "ori� je slavio sa 6/1,6/0, i time potvrdio da je naj-bolji ove sezone. Ipak, tako U su-sretu za tre�e mjesto Marin je još jednom bio bolji od Hadžali�a.

U konkurenciji djevoj�ica na-stupila je Iva Mekovec, no unato� poziciji sedme nositeljice kvali-fikacija nije se plasirala u glavni turnir. Nakon uvjerljive pobjede nad Barbarom Ba�i� iz Splita 6/0,6/1, i poraza od druge nosi-teljice Marijane Vlahini� iz Du-brovnika 6/4,1/6,0/6, za prolaz joj je trebala pobjeda protiv Ane Konjuh, tako�er iz Dubrovnika. Nažalost, izgubila je nesretno u dva tie-breaka, 6/7,6/7, i time se oprostila od borbe za naslov. (g)

MASTERS Hrvatskog teniskog saveza U-13

Škvorc drugi, Šuica tre�i

Nadarena me�imurska trojka

KOŠARKA A 2 LIGA SJEVERGospodarska školaVladimira Nazora 38

�akovec

Projekt“Organiziranje gospodarskog klastera za ruralni

prostor za bivše i sadašnje u�enike i studente KŠG Novo Mesto i Gospodarske škole �akovec”,

ili kako se udoma�ilo kroz provo�enje projektnih aktivnosti “Projekt Pušipel”

Gospodarska škola �akovec kao nositelj projekta, partnerska škola iz Slovenije, Redea i Me�imurska županija, privode kraju provedbu projekta iz pretpristupnog programa Phare 2006, u sklopu programa INTERREG IIIA-Program za susjedstvo Slovenija-Ma�arska-Hrvatska 2004-2006. pod gore spomenutim naslovom.

Ukupna vrijednost projekta je iznosila 160.883,37 EUR, od �ega je 74,9% fi-nancirano iz pretpristupnog programa Phare 2006, a preostali dio Me�imurska županija i Gospodarska škola �akovec.

Edukacijskim ciljnim skupinama (bivši i sadašnji u�enici i polaznici te�ajeva iz prethodnog razdoblja, uglavnom poljoprivrednih zanimanja i poljoprivredni pro-izvo�a�i koji su izvaninstitucionalno obrazovani) smo željeli osigurati kvalitetne predava�e i voditelje radionica kako bi ih uveli u procese cjeloživotnog u�enja, željeli smo ih upoznati s novim trendovima u proizvodnji, pou�iti o mogu�nostima razvoja obiteljskog seoskog turizma i marketinškim nastupima.

U tim aktivnostima je ukupno održano:• 15 stru�nih predavanja na koja se prosje�no odazivalo 22 polaznika;• 2 te�aja u trajanju 20 i 30 sati sa po 26 polaznika , • 1 te�aj za vinogradare-vinare u trajanju 80 sati sa 27 polaznika koji su stekli

diplomu što �e im omogu�iti dobivanje geogra�skog porijekla vina;• 1 me�unarodna kon�erencija sa na Vo�arskom sajmu u Donjem Kraljevcu sa

4 eminentna inozemna i 4 doma�a predava�a, sa preko 50 sudionika;• 6 nastupa na doma�im sajmovima na kojima smo predstavili me�imurska

vina, posebno Pušipel;• 3 ocjenjivanja vina naših sudionika na najvažnijim doma�im i me�unarod-

nim mani�estacijama;• 17 radio-emisija na lokalnim i 3 na nacionalnim radiopostajama s marke-

tinškom i in�ormativnom tematikom;• 5 marketinških objava u stru�no-popularnim mjese�nicima i 6 u lokalnim

tiskovinama;• 370 sati savjetovanja eminentnih doma�ih stru�njaka na terenu kod obitelj-

skih gospodarstava;• 1 stru�na studija „Stvaranje Me�imurske robne marke vina“;• 32 dizajna-1 dizajn etikete za me�imursku robnu marku vina, 1 logo za me-

�imursku kvalitetu, 1 dizajn oglasa u stru�nim tiskovinama, dizajn letaka za 29 gospodarskih subjekata koji su sudjelovali u projektu;

• 1 TV emisija o projektu na lokalnoj televiziji;• zapo�eta pozitivna selekcija sorte moslavac (vizualna ocjena i odabir i 320

analiza mošteva i 30 analiza vina);• 20 DVD-a za promociju obiteljskih gospodarstava u trajanju 12-15 minuta;

Na kraju kao rezultat svih aktivnosti: -stvorena je Me�imurska robna marka vina; -odre�en je vizualni i tehnološki identitet i zaštita toga na Zavodu za intelek-

tualno vlasništvo RH; -izra�en je pravilnik o postupanju i korištenju Me�imurske robne marke

vina; -obavljen je prijenos autorskih i vlasni�kih prava Gospodarske škole na Me-

�imursku županiju koja �e dalje voditi komercijalno korištenje robne marke “Pušipel”;

Za zaklju�ak možemo re�i da su sredstvima Phare programa znatno poma-knuti nazori svih sudjeluju�ih, da je iz toga proizašla velika materijalna i društve-no-ekonomska korist, da je u Gospodarskoj školi �akovec stvorena kadrovska jezgra koja je s ovim iskustvom spremna participirati sli�ne natje�aje u EU i domovini.

�akovec preuzeo vrh!Nakon 6 odigranih kola još je je-

dino �akovec bez poraza. Vjerni dosa-dašnji pra� telji (Me�imurje, Podravac,

TABLICA:1. �AKOVEC 7 7 0 14/ +228

2. ME�IMURJE 7 6 1 13/ +183

3. Podravac 7 6 1 13/ +141

4. Petar Zrinski 7 6 1 13/ +133

5. ŠK VIndija 7 5 2 12/ +106

6. Gra� �ar 7 4 3 11/ +48

7. Prima pivo Ivan�ica 7 3 4 10/ -30

8. NEDELIŠE 7 2 5 9/ -29

9. Bjelovar 7 2 5 9/ -130

10. Radnik 7 1 6 8/ -161

11. Mladost 7 0 7 7/ -142

12. MODEKS 7 0 7 7/ -347

Poraženo je Nedeliš�e, pomalo neo�ekivano kod slaboga Bjelovara. Dobro su se gosti držali do posljed-njega quartera, onda jednostavno potonuli u poraz s kojim su se lagano približili opasnoj zoni, a to nikako nije bila ideja nastupa u A 2 ligi!

Svaka utakmica s «lakšim» pro� v-nicima Modeksu stvara pri� sak prve pobjede, a pisac ovih redaka smišlja naslov – Kona�no i Modeks pobije-dio! No, to nikako da se desi. Protiv Ivan�ice na po�etku obe�avaju�i re-zultat – 22:23! Samo 5 minuta kasnije – 25:49!? (bh)

KUP KREŠIMIR �OSI�

�akovec osvojio Kup regije Sjever!U � nalu Kupa za regiju Sjever �ako-

vec je pobijedio Podravac u Virju, pa �e u slijede�em susretu igra� pro� v pobjed-nika regije Istok – VROS Darde. (bh)

B LIGA SJEVER

Prelog ja�i u derbiju!U petom kolu najnižega ranga ko-

šarke u našoj regiji Prelog je kao gost svladao Donji Kraljevec u lokalnom der-biju, dok je u drugom Dubrav�an nadja-�ao Me�imurje Globetku u �akovcu, te i dalje drži vrh zajedno s Križevcima. (bh)

TABLICA:1.Križevci 5 5 0 10/ +94

2. DUBRAV�AN 5 5 0 10/ +72

3. PRELOG 5 4 1 9/ +132

4. Podravski list 5 3 2 8/ +31

5. Lepoglava 5 3 2 8/ -15

6. KOTORIBA 5 2 3 7/ -25

7. ME�. GLOBETKA 5 1 4 6/ -33

8. DONJI KRALJEVEC 5 1 4 6/ -40

9. Ces� ca 2000 5 1 4 6/ -79

10. Gra� �ar 2 5 0 5 5/ -137

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER – SKUPINA A

Tri me�imurska kluba imaju juniore!Po istim «pravilima ponašanja»

prema kakvima igraju kade� (93. godi-šte), takvima vrlo sli�nima igraju i juni-ori (91. godište). Dakle, 5 mom�adi (?!) igra u našoj skupini (samo 3 me�imur-ska ?!), pa u daljnje takmi�enje idu prva 3, pa se spajaju s 3 podravska kluba, pa igraju Ligu 6, me�usobne se utakmice

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI

Mladost Ivanovec slobodna

ŠK Varaždin- Ivan�ica 103:66

do tada priznaju, pa na državno idu prva dva (u kade� ma samo jedan). (bh)

LIGA PRETKADETA REGIJE SJEVER – SKUPINA A

Natje�e se 14 klubova! Milina je gleda� tablicu i utakmice lige za najmla�e (igra 95. godište i mla�i). Liga broji �ak 14 klubova – 10 me�imurskih i 4 «zagorska» - iz Varaždinske županije.

Petar Zrinski) otpadaju jedan po jedan, iz kola u kolo. Posljednji koji je poražen je Me�imurje u direktnom dvoboju kod ku-�e pro� v Podravca. Za najlošiju utakmicu dosadašnjeg dijela sezone Me�imurje je odabralo upravo do sada najja�ega pro� vnika. Ništa, ali baš ništa nije pola-zilo za rukom doma�im košarkašima u ovom derbiju koji je odmah od po�etka i rezultata 0:10 o� šao na stranu gos� ju iz Virja. Što je još gore – nitko od igra�a koji su izlazili na parket u dresu Me�i-murja nije zaslužio ocjenu – 2 (ocjene su od 1-5). Bilo je svega – fulanih zicera, fulanih penala, prodanih lop� , smuše-nos� u obrani, dopuštanje ofenzivnoga skoka pro� vniku nakon njihovog rijetko promašenog pokojega šuta, itd...No, da odmah napišemo – davno je re�eno da prvo mjesto u A 2 ligi Sjever ove sezone nije cilj, igra se s vlas� tom djecom plus nekoliko iskusnih, ali doma�ih igra�a, pa dokle se dogura. Vlastita proizvodnja igra�a je prioritet!

�akovec na gostovanju kod solidnog Gra� �ara nije imao nikakvih rezultatskih problema – postavivši se kao izrazi� fa-vorit u ovoj utakmici nije dao doma�ini-ma ni� grama šanse.

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI

ŠK Varaždin – Cestica 2000 126:13

Ivan�ica – Lepoglava 38:27

Me�imurje – Me�imurje Globetka 121:23 (28:7, 21:1, 33:6, 39:9)

ME�IMURJE: Žvorc 10, Štefok 12, Novak 11, Glu-mac 12, Agi� 10, Jambrovi� 9, Franin 14, Mom�ilovi� 15, Kocijan 4, Farkaš 14, Car 10.

ME�IMURJE GLOBETKA: Hamer 6, Ma� 2, Ti�i�, Žini� 2, Mihinja�, Kova�i�, Zorkovi�, Vrus 6, Beriša, Kapelari, Keresteš 5, Rajter 2.

Modeks- Dubrav�an 41:65 (10:16, 11:14, 12:22, 8:13)

MODEKS: Bilas 6, Hasanovi�, Škvorc 2, Roši�, Vinko- Novak 8, Matoša, KOrbelj, Balaž 17, Ben�ek 2, Repalust, Breglec 6.

DUBRAV�AN: Orehovec 10, Šte� � I., Horvat, Duho-vi�, Šte� � N. 14, Matotek, Hani� 3, Blažeka 5, Poljanec, Balog F. 20, Ribi� 10, Varga 1.

Donji Kraljevec – Prelog 77:17 (21:7, 23:0, 10:7, 23:4)

DONJI KRALJEVEC: Pozderec 2, Sinkovi� G. K. 17, Pintar, Me�imurec 13, Špoljar 2, Ivanovi� 14, Bergovec 21, �avlek, Vadlja 8, Mesari�, Setnik, Švenda, Sabol, Sinkovi� G. L.

PRELOG: Hraš�anec 1, Strbad 3, Kalšan, Budiša 1, Mihoci, Ma� ja�i� 3, Podvezanec 9, Bermanec, Golubi�, Naran�a.

Mladost Ivanovec – Kotoriba 107:16 (31:10, 28:0, 24:4, 24:2)

MLADOST IVANOVEC: Hamer 6, Kameni� 6, Bujan 4, Šajnovi� 7, Medlobi 1, Bjelobrk 3, Kranj�ec J. 50, Jan�ec 22, Habjan 2, Blajda 6.

KOTORIBA: Tišler 4, Zvošec A., Žini�, Zvošec V. 11, Igrec, P� �ek, Fuš 1, Sabol, Ujlaki, Mar�etko.

�akovec – Nedeliš�e 107:26 (31:9, 28:8, 19:6, 29:3)

�AKOVEC: Žižek 6, Žuna 6, Vibovi� 18, Škrobar 16, Franji� 32, Sklepi� 2, Lepen 27.

NEDELIŠE: Pintari� 7, Kocijan 13, Novak 1, Kova-�i�, Golik 5, Mihol�ek, Zorkovi�, Ledi�.

Me�imurje – Modeks 87:60 (20:19, 16:8, 31:13, 20:20)

ME�IMURJE: Podvezanec 17, Vuruši� 3, Voni� 3, Jeleni�, Habuš 10, Leva�i� 3, Halusek 23, Turk 2, Blažeka, Hor�i�ka 10, Šopar 16.

MODEKS: Varga 13, Brodar 4, Radikovi� 5, Leva�i� 2, Bedi 18, Vrbani�, Dodlek 11, Bogdan 8.

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

Lepoglava – Grafi�ar 2 73:54

Podravski list – Križevci 62:74

Donji Kraljevec – Prelog 75:79 (23:14, 16:6, 20:21, 16:38)

DONJI KRALJEVEC: Bašnec, Borovi� 6, Vuk, Zrna 6, Belovari, Glavina, Pogorelec 10, Švenda 24, Balent 7, Ruži� 22, Ivanovi�.

PRELOG: Ciglar M. 18, Hajdinjak, Pus� � 2, Blažona 3, Šari� 9, Jankovi�, KLinec 8, Šopar 2, Ciglar D., Jam-broši� 12, Poredoš 21, Blažeka 4.

Me�. Globetka – Dubrav�an 48:59 (13:13, 16:14, 10:11, 9:21)

ME�IMURJE GLOBETKA: Markovi� 7, Belovi� 6, Serdarevi� 2, Gomzi 5, Turk 15, Šantl, Franji�, Ben�ik, Vuruši� 10, Jaluši� 3.

DUBRAV�AN: Me�imurec 15, Rusak 3, Lukša, Ha-ramija 9, Lukša R. 12, Brljak I. 8, Horvat 2, Majcen 6, Orehovec, Tišler, Balog, Šte� � 4.

Cestica – Kotoriba 55:59 (9:8, 20:18, 20:22, 6:11)

KOTORIBA: Mlakar 3, Fuš, Habuš 10, Zvošec A. 23, Sušec, Munka 5, Zvošec F. 10, Pogorelec 4, Seli�anec 4, Zvošec B.

Podravac – �akovec 58:63 (22:11, 4:16, 22:24, 10:12)

�AKOVEC: Novak Mat. 3, Feher, Megla 2, Mudri 16, Zaspan 9, Juras 5, Ostoja 11, Biševac 2, Stani� 9, Novak N., Lenar� �.

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

Petar Zrinski – Radnik 111:78

Vindija – Mladost 98:83

Grafi�ar – �akovec 63:87 (14:18, 15:26, 18:24, 16:19)

�AKOVEC: Mudri 20, Novak Mat. 20, Zaspan 17, Biševac 11, Megla 9, Lenar� � 4, Novak N. 2, Ostoja 2, Stani� 2, Radinovi�.

Me�imurje – Podravac 52:80 (11:20, 14:15, 15:24, 12:21)

ME�IMURJE: Podvezanec, Terek M. 2, Novak Ma-rek 12, Vugrinec, Habuš 3, �aji�, Hrka� N. 12, Drk 2, Leva�i� 2, Novak Mario 19, Capek, Mar� novi�.

Bjelovar – Nedeliš�e 77:66 (14:16, 21:19, 18:17, 24:14)

NEDELIŠE: Gospo�i� 1, Marcijuš, Golubi� A. 18, Murk 5, Mikolaj, Šegovi�, Hrga J., Golubi� N. 4, Kranj-�ec 20, Valkaj 18.

Modeks – Prima pivo Ivan�ica 64:96 (19:23, 16:32, 13:24, 16:17)

MODEKS: Varga 11, Brodar 4, Leva�i� M. 5, Veh-tersbah 2, Radikovi� 2, Leva�i� T., Cilar 9, Bedi 5, Bog-dan 4, Fran�i� 6, Dodlek, Srnec 16.

��������� ���� ��

Naš mali kaj • Naš mali kaj

za velike i male

Moji sosedi

Soseda BaraVe� je leto dni kak so hmrli,

Kak ga ih ni,A meni se �ini kak da so iš�e f�era

Pred hižom cvetje sadili.

Dobri so bili naša soseda Bara:Navek su za nas slatke cukore meli

I za lepo re� re�i �asa si zeli.

Navek so bili v nekvi sili, navek v poslo,V njivom vr�aku se je lepo zraslo.

Deca su im bila v davkomu sveto,Z njimi su se vidli sam jemput na leto.

Jenoga dneva samo su hmrli,Kad da so v zemljo prepali.Njihova hiža još prazna stoji

I to jako žalosno zgledi.

Fali mi njihov glasŠteroga se zmislim

S �asa na �as.

… i ne ga ve� naše sosede Bare,I nema mi ve� što mesto njih

Da� slatke dare…

… i ve� je leto dni kak so hrmli,A meni se �ini da su iš�e f�era

Pred hižom cvetje sadili…

Ivana Šavora, 6.aOŠ GORI�AN

Mentor: Kris� na Sisek

Sosed MiškaPrek puta nas, v jeni veljki hiži,

Živeli so naš sosed Miška.

Dok smo još bili mali,Deda Miškec smo ih zvali.

Radi so si radi zbijali šale,Re� so meli i za veljke i za male.

Za se su meli komentara –Za to so meli posebnoga dara!

Znali so vika� i bi� glasni,Al’ niš�i im je ne zamerivJer znali smo da je sosed

Fakin špajsni!

Stari so bili naš sosed Miška,Al’ su se sejeno dobro držali.

Živeli su jeno vreme negdi drugdi,Kam so dišli posle rata

I tam im se rodila jedina k�er – Kata.

Dobri so bili naš sosed Miška,Makar se negda jako vikali.

Dok so hmrli, žalosni smo biliI za njimi smo se fejst plakali.

Ivana Šavora, 6.aOŠ GORI�AN

Mentor: Kris� na Sisek

TaligeDve ru�ke, jen kota�,

Prek ceste ravno v dra�.

Po dra�u i koprivaj,Po jarko i po jivajTiram sem pak toKaj niš�e zno naj.

Si � kve natovarim iMom se dimo spravim.

Talige ja v garažo pospravimI nekaj � noga za v želodec zbavim.

Sarah Žunek, 6.rOŠ G. MIHALJEVEC

Mentor: Lidija Novak, prof.

HižaNa krajo sela

Stara hižica stojiI dok neš�e prejde

Ni� je ne pogledne.

Stara hiža nema sre�e,Niš�e je obnovi� ne�e.

To je hiža negdaLepa bila,

Sima se je dopala.

A ve pakObloki so spotr� ,

�rep doli visi,Dež� po joj curi

Tu ve� niš�eNe živi.

Marin Bogdani�, 4.bMla�a literarna grupa

OŠ STRAHONINECMentor: Jelena Prepeli�

Ljubav vu srcuLjubav vu mojemu srcu,

Naš mali kaj

5. SUSRET mladih literata

“NAŠ MALI KAJ”Mursko Središ�e, 20. studenog 2008.

Kak tožno jesensko listje žu� I na mrzlo zemljo curi.

Gda pak sonce svoje duge zrake pus� ,V mojemu se srcu nekaj zbudi.

Ljubavne iskrice, male, � etne i veselePo� ho su ples� štele.

Tihi je veter naglo � juknulI moju je ljubav mirno odnesel

Vu daleki široki svet.

Emina Conar, 5.rOŠ IVANOVEC

Mentorica: Maja Milovanovi�, prof.

KruhPšenica se ve�V melin pela,Vun pak seKadi mela.

Pe� je vro�a,Testo se iš�e mesi…

Beli, �rni, doma�i…Sikak je � ni.

Friško pe�eniZ pe�i vun zvle�eni.

Doris Marciuš, 5.bOŠ DR. IVANA NOVAKA

MACINECVoditeljica: Kris� nka Vugrinec

JesenJesen dohaja i se je tmurno.Moje selo pod bregom spi,

Vjutro z jegaSiva megla se kadi.

Listje je scurelo dol z grana,Kak strasilo naše drevo stoji.

Ne �uje se � �a glas,Se je � ho i pusto.

A moje selo pomalen spi,Z jega siva megla se kadi.

Melanija Konc, 5.aMentorica: Ana Špoljari�

OŠ SELNICA

Jesen je…Siva megla po seli se vle�e

I pomalem drevjo kiklico sle�e.Jesen je…

Sonce na nas ve� slabo glediI jedva �eka kaj zaspi.

Dauko doli v jarkima koruze se nušejoKak da nam nekaj velijo.Poslušajte, �ujete i vi?

Jeni � i�i pomalem popevlejo,A oni drugi leno zevlejo

Kak milo dete dok v zipki spi.

Tam na polo traktori brujijo,V goricaj pak mušice koli mošta zujiju.

Jesen je, jesen je…

Jana GrabarOŠ KURŠANEC

U�iteljica: Anamarija GrabarMenotorica: Mateja Horvat Duh

�rešjaNavek na svoji mes� stoji

I lju�e me,Lju�e �es kitje i listje.

V jesenSkup z vetrom

Popevle vesele pesme.

V zimi,Bez jenog listaTožno zgledi

Kaj da se plo�e.F� hla je i ve� ne popevle,

Sigurno spi.Sneg ji se na kitaj drži.

A unda na jo � i�i dojdoI protuletne pesme zapopevlejo.

�rešjo so zbudiliI pak je vesela.

Cela se rascvela!

V le� se š� ma:�udo �rlenih ringlini ima,

K sej me zove, zdalka maše.Viš, leto ji rom paše!!!

Ana Horvat, 5.rOŠ OREHOVICA

U�iteljica: Ivanka Novak

Kak je negda bilo“Negda se, deca droga,za mobitele i Internet

neje ni� znalo,a jena televizina je bila

v zadružnom domu za celo selo.Mesto pice i hamburgeraKuruzni žganci so se jeli,

Zato su vam ljudi bili bolje veseli”

Tak prepoveda moja mamicaŠtera je bosa v školu hodila

I po plo�ici pisala.Pak dok je deš� pal na zada�o

Štero je pri sve�i napisala,Bi joj se saka re� zbrisala.

Iš�e mi mamica velijuDa so staroga kruha jeli,

Bar da su ga meli!Krave je morala saki den

Na pašo gna� ,Ne vam je mogla v jutro

Do deset vur spa� !

Ali teško joj je ne bilo!To je rada delala jer je tam zbo�ke

Mojeg dedeka gledala.

Mela vam je �uda pajdašiciŠtere su ji bile jolne…

Bila je moja mamica fajnaI rada si je de�ke zbirala.

Na kraju vam je skoromStara puca ostala –

Da je mojega japico neZadnjim cugom pobrala!

Ma� ja Juras, 8.bOŠ PODTUREN

U�iteljica: Tajana Gašpari�

Žalosna jesenJesen prihaja,

Za sobom meglu vle�e.A veter zdigne to plahto

I � �e ploši.Pavu�inom mokrom nam lice briše.

Tu je negda cirkveni turen oblake do� -kaval,

A sve� križ se sve� l dalko.Golobi i drugi � �eki

tu su si gnezda delali.Za Valen� novo su se v njemu ženili,

Mlode splesovali.Odslušal je Sve� Juraj Breg koncer� � �jih

�udaj!Nega denes turna, se zrušil.Z megle vun glediju kroveki.

Grabice su skrite.Ve mi se sam �ini

Da �ujem pesmico:Bam, bim-bam, bam-bim, bom.

Dvanaest je vur!

Ida Perko, 5.aOŠ I. G. KOVA�I

SV. JURAJ NA BREGUU�iteljica: Vera Mun�ar

Pod mojim oblokom

Pod mojim oblokom pijsanaBreza stoji.

V zijmi je sauma i zmržjeniSnejg ž je visij.

Na protuletje se rasvete,Oživi.

Lejpo senco i glod v le� Dilij.

Elena Gori�anec, 7.aOŠ SV. MARTIN NA MURI

U�iteljica: An�elka Klemen�i�

FusekTam doli, za potokom, kre Mure stoji,

Fusek se zove, kak raj zgledij.

Stezica mala, �ez njega bežij,Kre pota gizdavo trs� ka visij.

A Mura te�e i Fuska gledij.I tak joj je lepo kaj se ne žurij.

Pomalem kre vrbi se še�eI sitha v megli šepe�e:

“Rada bi tu ostala,ali moram dale te�i.

Kak si Fusek lepi,O�em svetu re�i!”

Lea Zadravec, 5.bOŠ MURSKO SREDIŠE

Mentorica: Sonja Vrši�, prof.

SonceSako me jutro budijI prek obloka gledij.

Z o�imi stalno mige�eI po cejlom tejlu me žige�e.Poplona doli z mene hi� –Moram se sta� i vum i� .

Ono me �eka, pa se smejeI se me bole i bole greje.

Igra se z menom, pleše sko�e,Za oblakom negda igra se skrivo�e.

I v školi me prek obloka pe�e,

Žige�e i maše – vun me vle�e.I tak smo mi skupa dok ne dojde vurica,

Na po�inek ga s� ra sestrica kmica.

Tea Žganec, 5.cOŠ MURSKO SREDIŠE

Mentorica: Sonja Vrši�, prof.

Jesen v goricajJesen se zbudi,Gorice pozla� ,

Hitro se žuriKaj v pesmo se s� sne

I pole� .

Bobica do bobiceSe zori.

Da jo v roki držiš,Ž nje se

Slatki sokCedi.

Lucija Šajnovi�, 7.rOŠ ŠTRIGOVA

Voditeljica: Sanja Jerosimi�-Puklavec, prof.

GOSTI IZ SLOVENIJE

Zveizda lübaviSakši ve�er poglednen v nebo,

Pa vijdin zveizdo,Štera mi želei lejko nou�.

Samo jes neš�en spa� ,Š�en k njemi zbeiža� .

�iglij oba gledava v isto zveizdo,Un misli na njo,

A jes si želin,Ka pozaba bi jo;Pa spreglednu,

Kak lüibin ga jes mo�no.

Sigdar ga boun lüibila,�iglij mi srce gu�i:

“Lübav na konci sigdar bolij”.

Urška Hozjan, 9.bOŠ MIŠKA KRANJCA

VELIKA POLANAMentorica: Mateja Horvat Duh

Ne obüpajNe püs� drügin,

Ka vodijo tvoje misli.Boj svoboden,

Ne henjaj vörva� v svoje senje –Spuni jih,

Ka da gratale is� nske.

�i de te ka potrlo,Ne obüpaj!

�iglij ne de sigdar fse tak,Kak bi šteu,

Nikaj je nejmugau�e,Zatou ne obüpaj.

�i ostaneš san na svei� ,Ne obüpaj!

�iglij napraviš ka naupak,Nigdar je nej prekesno

za nauvi za�ejtek,Samo ne obüpaj.

Vüpaj si, vörvli v sebe,Pokaži, ka lejko napraviš.

Prepüs� se toki,Boj tau, ka si,

Nigdar ne obüpaj.

Alja Kotnjek, 9.aOŠ MIŠKA KRANJCA

VELIKA POLANAMentorica: Mateja Horvat Duh

DOBRO JE ZNATI25. studenog 2008. 49

25. studenog 2008.50BRZO I KVALITETNO rješavamo kredite. Mob. 098/918-2083 ili 099/592-5816RJEŠAVAMO SVE VRSTE KREDITA u najkra-�em roku, bez gledanja C.L. i HROK-a. Za zaposlene i mirovine od 1.000 kuna. Mob. 099/798-5887, DarkoTREBA VAM KREDIT? Nazovite s povjere-njem. Bankovni nenamjenski krediti, novi krediti na ostatak pla�e i mirovine. Tel. 042/321-144 ili 091/881-9931, gosp. Josip

NEKRETNINE

PRODAJE SE OBITELJSKA STAMBENA KUA s garažom i pomo�nom zgradom, površina dvorišta 193�hv. Mala Subo-tica, Augusta Šenoe 5, Me�imurska županija, tel. 098/315-957

NUDIMO I PRONALAZIMO ATRAKTIV-NA ZEMLJIŠTA, te ostale nekretnine na Jadranu. Mob. 091/2177-558

NEKRETNINE „KTB“T. Gori�anca 6, �akovec-Jug

(preko puta Betex-a)Tel: 040/363-030; 098/242-279

www.nekretnine-ktb.hrPRODAJEMO KUE, STANOVE, VIKEN-DICE, POSLOVNE PROSTORE na cijelom podru�ju Me�imurja, te na otoku Krku, Kvarneru i Dalmaciji.POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina za naše cijenjene kupce s podru�ja Me�i-murja i šire. Velik broj stanova u ponudi svih veli�ina na cijelom podru�ju �akov-ca i Me�imurja.

SMS NEKRETNINE�akovec, R. Boškovi�a 21

(preko puta suda)tel/fax: 040/390-766, mob: 099/325-5230

www.sms-nekretnine.hrsms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO: ku�e, stanove, vikendice, poslovne prostore, gradilištaPOTRAŽUJEMO: sve vrste nekretnina na podru�ju Varaždinske i Me�imurske županije

PRODAJE SE KUA U ŠENKOVCU, M. Tita 76, tel. 343-746IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u obitelj-skoj ku�i u �akovcu, tel. 395-936PRODAJEM GRADILIŠTE u Sv. Križu, na gl. ces� za Prelog, izgra�eni temelji i podrum, izveden priklju�ak vode, vrlo povoljno. mob. 091/5636-323IZNAJMLJUJE SE garsonijera u Zagrebu na Trešnjevci. Mob. 098/446-988.UNAJMLJUJE SE soba ili stan u Grazu. Mob. 098/446-988. TREBATE DVOSOBNI STAN – topao, svijetli, s vlastitim brojilom, a pri tom možete pri-premiti «Ve�eru za 5» - iznajmljujem! tel. 091/973-2577ATRAKTIVNO GRA�EVINSKO ZEMLJIŠTE za trgova�ku i uslužnu namjenu u �akovcu, kraj gl. ceste, od 3600 m2, mob. 091/507-0683IZNAJMLJUJE SE 3-sobni komforni namje-šteni stan u Varaždinu, studentima, za-poslenim samcima, na duže vrijeme. Tel. 091/547-0069 PRODAJE SE GRADILIŠTE od 249 �hv, Pribisla-vec, ul. F. Kuhari�a. Tel. 098/951-8993UNAJMLJUJEM STAN u �akovcu na duže vri-jeme. mob. 098/9207-923

PVC STOLARIJA – SALAMANDER « KOZAR d.o.o. «

Prozori, vrata - ulazna i balkonska, s� jene i zimski vrtovi, rolete , grilje (pvc, aluminij).

Brza isporuka, montaža i demontaža stare. Garancija 5 godina.

Telefon 098/493-150, 091/493-1500, 040/396-056

GRADITELJSTVO « KOZAR d.o.o. « Gra�evinski radovi: NOVOGRADNJA, ADAPTACIJE I REKONSTRUKCIJE, KRO-

VOPOKRIVA�KI RADOVI, POSTAVA TLAKAVACA

Završni radovi: GLAZURE, FASADE I ŽBUKE svih vrsta (strojno i klasi�no),

SOBOSLIKARSKI RADOVI. MOGUNOST GRADNJE «KLJU� U RUKE»

Telefon: 098/493-150, 091/493-1500, 040/396-056

BIOTERAPEUT USPJEŠNO POMAŽE kod migrena, Alzheimerove bolesti, o�ne mrene, bolesti uha, sinusi, štitnja�a, astma, crijeva, želudac, žu�, jetra, kolesterol, bubrezi, dijabetes, ki�ma, giht, išijaz, alergije, tumori i vene. Mob. 098/1347-031

OBAVLJAM KOMBI PRIJEVOZ na relaci-ji �akovec – Osijek ponedjeljkom. Mob. 098/290-102«STRIPTIZ» - atrak� vne strip� zete za mo-ma�ke ve�eri, ro�endane, moto susrete… Tel. 099/6299-299GLAZBENIK – sam, u duetu ili trio svira svad-be, fešte, domjenke, može i radnim danom. Tel. 098/535-158OBAVLJAM usluge peglanja, povoljno. Na-zva� na 098/938-7532POSTAVLJAM ANTENE za prijem digital-nih programa zemaljske televizije. tel 099-598-3968PODUKE iz njema�kog i engleskog jezika, mob. 099/723-6664OBAVLJAM MANJI PRIJEVOZ ljudi i stvari na relaciji �k-Zenica, te nudim skladišni prostor za razno, mob. 098/463-502PREVODIM sa/na ENGLESKI JEZIK, sve vrste tekstova, e-mail: prijevod@net.hr ili na mob. 098/681-063, 091/253-2748DIPL. U�ITELJICA daje instrukcije iz njem. je-zika, mob. 091/9222-998 ili 098/173-9083PROF. HRVATSKOG jezika daje poduke iz hrv. za u�enike osnovnih i srednjih škola, a mogu-�a je i pomo� pri u�enju s osnovnoškolcima. mob. 091/180-5588PODUKA IZ SVIRANJA klavira i sintesajzera, mob. 099/577-1915

NAMJEŠTENJA

�akove�ka poslovnica me�udržavne tvrtke traži komunika� vne i inteligen-tne OSOBE ZA MARKETINŠKI RAD (rad i na terenu), INFORMATI�ARA I ADMI-NISTRATIVCE. Životopise s fotogra� jom molimo dostavi� na e-mail adresu: vlat-kam17@yahoo.com

KERAMI�AR s dugogodišnjim iskustvom tra-ži posao polaganja kerami�kih plo�ica. Tel. 098/626-876TRAŽIM OZBILJNU ŽENU za pomo� pri �iš�enju stambenog prostora u �akovcu, tel. 311-015TRAŽIM BILO KAKAV POSAO – �uvanje dje-ce u svom stanu, pomo� gla�anja, �iš�enja nekog objekta ili pomo� starijoj osobi, mob. 099/592-9418TRAŽIM dvije mla�e osobe za uhodan i dobro pla�en posao, mogu�nost stalnog radnog odnosa ili honorarno. mob. 091/336-0005OSOBE ZA HONORARNI POSAO, rad i organi-zacija u vlas� tom domu. mob. 098 257 398.

KREDITI

OVLAŠTENA ZALAGAONICA bez puno papi-rologije daje pozajmice temeljem zaloga �e-kova gra�ana i automobila. Tel. 040/390-560 ili 099/213-6279

OPEL CORSA 1.2 16V COSMO oprema 2005.g, 1.vlasnica, 34.000km, reg do 7/09.g, autom. klima, servisna, garažiran, besprijekoran, 7.400EUR, mob. 095/8948-116FORD ESCORT 1.8TD karavan 1998.g., cen-tralno, radio, maglenke, abs, + 4 zimske gu-me, mob. 095/862-7462OPEL CORSA 1.0 1998., plava, reg. do 7./09., 3vr., cijena 3.300 eur, te opel corsa 1.4 1997.g., plava, 4vr., cijena 2.850 eur. Mob. 098/744-960PRODAJEM AUTO � at punto 1995. god., tel. 543-882PEUGEOT 306 1994.g., reg. do 4./09., za 1.350eur, te kupujem auto ispod cije-ne, i iznajmljujem auto 150kn/dan. Tel. 098/777-095OPEL VECTRA CD 1991.g, 1.vl., sa�uvana, ne-registrirana, mogu�a zamjena za razno. Tel. 098/463-502PRODAJE SE PEUGEOT 406 2.0HDI 110KS 2003.g., 92tkm, reg. do 15.11.2009., na-pravljen servis, ful oprema osim kože, mob. 091/568-9914PRODAJEM LANCIA DEDRA 1.8ie i asconu 1.6D komplet ili za dijelove, cijena veoma povoljna, mob. 095/910-2082

POLJOPRIVREDA

KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus, Zetor – može i neispravno. Tel. 01/2067-370 ili 092/110-7110PRODAJEM TREBLJA�ICU ZA KUKURUZ i dva kardana. Tel. 337-003 ili 098/97-67-123KUPUJEM TRAKTORSKU PRIKOLICU kipe-ricu od 2-3T s papirima, 1-osovinka, mob. 098/9979-102PRODAJE SE TREBLJA�ICA za kukuruz, povolj-no. Tel. 099/524-3488PRODAJEM: pokretne ljestve na kota�ima 12m, traktorski mal�er 175cm, 3-brazdni plug Ebernhardt, 10cola i pauk za sijeno Fela 4,20m. Info: 091/1120-244PRODAJE SE TRAKTOR IMT, 540, 80. godište. Tel. 861-259KOMBAJN za va�enje krumpira, sortira�, ogrija�, tanjura�e 24 diska, u dobrom stanju kupujem. telefon: 091/384-3341PRODAJEM dvoredni bera� kukuruza SIP tor-nado 80, prvi vlasnik, u odli�nom stanju. tel. 091/1688-679 ili 040/895-086KUPUJEM KOTAO za rakiju, inox ba�vu i kabi-nu za IMT 533/539, tel: 098/899-364PRODAJEM sijeno i slama u balama, telefon 343 289PRODAJEM elektri�ni pas� r i kupujem sijeno (drugi otkos) telefon: 040/853-066PRODA JE SE ve�a koli�ina rakije! TEL. 865-027P R O D A J E S E S T O � N A R E P A . m o b . 098/693-400

USLUGE

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI R ADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», �akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru�no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI�AR-SKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino

OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG

FLEX/HILTI/HITACHI/B&DMETABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/PREMATANJE«RODIKOMM» d.o.o.,

K. Tomislava 37, �AKOVEC , Tel. 040/395-180, 091/5005-128

�AKOVEC, USKA BB, TRŽNICAwww.nekretnine-maras.hrinfo@nekretnine-maras.hr

RADNO VRIJEME: Pon-Pet 08:00-16:00Sub 08:00-13:00

Prodajemo i potražujemo ku�e, stanove, apar-tmane, zemljišta, poslovne prostore u Me�i-murju i šire.

TREBATE NOVACA KREDITNO STE NESPOSOBNI!

• Na crnoj lis� ste • Prezaduženi ste • Radite na odre�eno vrijeme • Obrtnik ste • Trebate sudužnika za kredit

Mi imamo rješenje za vašu situaciju pa �ak i kredit na ovjeru kod javnog bilježnika!

Realizacija kredita na tel. 060-654-328Od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati.

Agencija «Posrednik», I. Mažurani�a 5, Karlovac, MBO 92544665

MOTORNA VOZILA

OGLASNIK

sign & multimedia

FOLIJE ZA STAKLA

gra�evine automobili sigurnost

Buzove�ka 77 . 40000 �akovec . HrvatskaT 040 364 270 . F 040 364 944 . www.eltel .com

zaštita od UV zra�enja, temperaturna zaštita (hla�enje - gri janje), bl ještanja, nepoželjnih pogleda, provala i ozl je�ivanja, vizualni izgled vozila i objekata

Kompletna usluga, prodaja fol i ja, opreme i postavljanje.

Agencija za promet nekretninama�AKOVEC , Tome Masaryka 21.

tel. 040 /313 - 655; Mob. 098 /698- 369; 098/211 - 084

www. PANADRIA.hrNAJVEA PONUDA NEKRETNINA

u MEIMURJU i DALMACIJI

www.mn-nekretnine.comO. PRICE 34 �AKOVEC

TEL: 391-373 MOB: 098 426-917PRODAJEMO: KUE, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIŠTARJEŠAVAMO STAMBENE KREDITE ZA KUPNJU NEKRETNINE!

AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat S� lo 1.6 16V 2002.g., registriran; Ford Focus 1.8 TDDI 2002.g.; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2005.g, reg. do 5/09; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g.; Opel Astra G 1.4 16V 2006.g., reg. do 11/08.; Peugeot 206 1.4 12./02.g.VOZILA SU S DOMAEG TRŽIŠTA. GA-RANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U�E-ŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODI-NA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889

AUTO CENTAR VLAH d.o.o., Globetka 4, �akovec, prodaje:AUDI A-6 3.0 TDI QUATRO mod. ‘05.; BMW 320D ‘03., karavan; TOYOTA RAV-4 2.0D 4D ‘03.; JEEP CHEROKE sport 2.8CRD ‘03.; REN. LAGUNA 1.9 DCI ‘02., karavan; REN. LAGUNA 1.9 DCI ‘02.; REN. CLIO 1.5 DCI ‘03.; REN. MEGANE 1.9 DTI ‘01.; MAZDA 626 2.0 DITD ‘99.; VW GOLF 1.9 SDI ‘00., karavan; OPEL CORSA 1.0 ‘02.; OPEL ASTRA 1.7 TD ‘98.; ROVER 400 2.0D ‘98.; REN. LAGUNA 1.8 ‘96.; BMW 318i ‘96.; VW POLO 1.4 ‘96.; VW GOLF 1.9 TD ‘95.; VW GOLF 1.9 TDI ‘95.; BMW 525 ‘90.Uvoz iz Njema�ke. Garancija na sva vozila 6 mjeseci. Kredit 3-7 godina, bez u�eš�a, jamaca i kasko osiguranja uz kamatu od 7,20%. Tel. 040/329-444, 098/242-445, www.ac-vlah.hr

PRODAJE SE BMW 525 TDS 1999.g., registr. do 2./09., 205 tkm, kasko, u dobrom stanju, mob. 091/435-7455 ili 095/4400-444FIAT TEMPRA 1.6 ie SX (klima, el. podiza�i stakla, alufelge), 1994.g., reg. do 1./09., u odli�nom stanju, bijela, cijena 2.000 eura. Mob. 091/510 7261.PRODAJEM DIJELOVE za � at � po i tempru, alfu 33, lanciu deltu, jugo, regatu i autogume 13’’, 14’’ i 15’’ – zimske, ljetne i cijelogodišnje, mob. 091/549-2721AUDI A4 1.6 1996.g., ful oprema osim ko-že, zeleni, serv. knjiga, cd changer, alarm, mul-t- lock, 190 tkm, 5.800 eur. Mob. 098/638-334OPEL KADETT 1.3LS 1989.g., reg. do 3./09., garažiran, ispravan. Tel. 098/9436-382FORD SIERA 2.3 dizel 1989.g., reg. do 10./08., u dobrom stanju, cijena po dogovoru. Tel. 092/11-67-815REN. LAGUNA 2.2D karavan 1996.g., plavi, klima, cijena 3.700 eur i golf 1.6D 1988.g., cijena 1.200 eur. Mob. 099/330-400REN. TWINGO 1.2 2003., dosta opreme, reg. do 7./09., uš�uvan, 70.000 km, serv. knj. Mob. 098/537-787VW GOLF IV 1.9TDI 7mj./04.g., metalik sre-brni, alu felge 16’’, climatronic, 98tkm, serv. knj., veliki servis, cijena 12.000 eur, mob. 091/520-9505

PRODAJU SE �ELI�NE FELGE 16cola 5x100, mob. 098/9020-632F O RD E S C O R T 1 .3 C 19 95 . g . , r e g . d o 24.10.2009., crvene boje, u dobrom stanju, povoljno, mob. 091/8955-447PEUGEOT PARTNER 190C 1.6HDI, klima, 1.vl., 2007.g., reg. do 5./09., 62.000 kn sa pdv, mob. 091/511-40-57REN. LAGUNA 1.6 16V 2001.g., reg. do 9./09., ful oprema, nova linija, cijena 7.350 eur, mob. 095/90-77-062TOYOTA RAV-4 2.2 D-4D execu� ve+, 2006.g., 1.vl., servisna, u sustavu pdv-a, 49tkm, mob. 091/511-40-57PRODAJEM �ELI�NE FELGE 14cola, 4x114,3, suzuki, honda, mitsubishi, 4kom, za 350kn, mob. 098/573-069, može i SMSREN. CLIO 1.9 dizel 1999.g., 5vr., tel . 098/373-091MAZDA 323F 1995., reg. do 7./09., el. šiber, alu, metalik crnoplava. Cijena 3.750 Eur. MOB. 098/705-409Honda SH150 2007.g., 7.300 km, reg do 4/09., serv. knj., 1.vl., garažirana, jako uš�u-vana. telefon: 098/235-989SKUTER PEUGEOT speedfight 2, 2006.g., reg do 4 ./0 9. , c i jena 8 . 20 0 kn . te l : 095/877-8927RENAULT TWINGO 1.2 1998g., registr. do 9/09, cijena 2.200 eur, mob. 098/962 93 99VW POLO 1.4 16V HIGHLINE, novi model 2003.g., 1.vl., 66.000km, klima, alu naplaci, maglenke i ostalo, odli�an, 7400EUR telefon: 091/525-2616VW PASSAT 1.9TDI 2000.god., 175.000km, reg do 10/09, o�uvan, odli�an, 8.200 eur, telefon: 099/211-5763CITROEN C3 HDI, 2005.g., 1.vl., izvrsno sta-nje, potpuno opremljen, garažiran, 7600EUR 091/576-2982FIAT PUNTO 1.2 FRESCO 2005.g., 1,vlasnica, 24.000 km, klima + oprema, besprijekoran, 6.600 EUR, mob. 091/895-6573PRODAJEM OPEL CORSA 1.2 16V,el. stakla, cent. zaklj., 2xairbag, servo, radio te OPEL ASTRA F 1.6 1998. klima, servo, 2x airbag, abs, dalj. centr. zaklj., maglenke, radio Pi-onner cd. Povoljno. zva� poslije 14h na tel. 095/817-8226PRODAJEM ZIMSKE GUME s felgama za ford fiesta ili ford escort dim. 165/70/13 cola, mob. 099/673 94 89.FORD ESCORT 1.3 karavan 1996.god, 2.vl., nova limarija, servisiran, registr. do 12mj, povoljno, mob. 098/9580-727GILERA RUNNER 50 SP, 2008. god, 450 km, reg. do 7./09, prvi vlasnik, 15.900 kn, mob. 099/518-73-85FORD ESCORT CL 1.4 52kw, 85.000 km, reg. do 3/09., prvi vlasnik, u izvrsnom stanju, 8.000 kn, tel: 098/171-9382PRODA JEM ZIMSKE R ABL JENE GUME 185-65-R14 i CD MP3-auto radio marke Ke-nwood. mob. 099/693-2263GUME GOODYEAR 195/60x15, M+S, dubi-na profila 7mm, 2 komada za 250 kn. Tel: 360-602.DAEWOO LANOS 1.6SX, 78 kW, 2000.g., reg. do 12./08., full oprema. Tel: 091/722-9172

PRODAJE SE KUA (dvojna) od 8,80x11,30m2, prizemnica u Nedeliš�u, nedavno adap� rana kompl. iznutra, svi priklju�ci, tel., central-no, podrum, tavan, mogu�a nadogradnja, oku�nica, cijena 68.000 eur. Samo ozbiljne ponude na tel. 099/796-9541KUPUJEM LIVADU ili oranicu oko 400�hv na podru�ju od Šenkovca do Slemenica, Ksajpe ili Knezovca, tel. 098/258-480KUU u M. Središ�u od 160 m2, 2 stana, 2 garaže, 2 podruma, spremište, ljetna kuhinja, vo�njak, sve na zemljištu od 2018 m2, svi pri-klju�ci, prodajem ili mijenjam za dva manja stana. Ponude sla� na e-mail: dusanka.fric@ck.t-com.hr ili mob. 095/863-1441PRODAJE SE ŠUMA u Selnici, kraj ribnjaka, od 512m2, cijena po dogovoru, hitno. Mob. 098/9024-767 ili 099/6940-253PRODAJE SE ILI IZNAJMLJUJE TROSOBNI STAN od 56,8 m2, I. kat, Kolodvorska 1, no-voure�en. Tel. 098/361-401PRODAJE SE KUA VARAŽDINU od 110 m2 stamb. prostora + 289 m2 oku�nice, svi pri-klju�ci. Mob. 098/163-6488PRODAJEM VINOGRAD i vikendicu sa svim inventarom i 850 �okota, struja, voda, asfalt, plin, udaljeno 10km od �k, tel. 312-597PRODAJE SE POLOVICA KUE u �akovcu, s garažom i oku�nicom. Upitati u �akovcu, Travnik 5, Golubi�IZNAJMLJUJE SE polunamješteni stan 60 m2 u �akovcu, Travnik na duži rok. Informacije na telefon 098/426-707TOPLICE SVETI MARTIN - gra�evinsko zemlji-šte 2000m2 u neposrednoj blizini toplica prodajem. mob. 099 673-7919STARA KUA u Dunjkovcu na glavnoj promet-nici povoljno prodajem. mob. 099 673-7919

25. studenog 2008. 51

PRODAJE SE KUA u Murskom Središ�u, s ve-likom oku�nicom, vrtom, vo�njakom, garaža-ma... Odmah useljiva. mob: 098/632-235MURSKO SREDIŠE ku�u u Marinskoj 38 pro-dajem, cijena dogovor, tel. 040-543-825KUPUJEM GRADILIŠTE S DOZVOLOM, blizi-na �akovca, može i manja parcela... Zva� na mob. 095/845-9746IZNAJMLJUJE SE polunamješten dvosoban stan. mob: 098-134-2090 ili 091-556-9091PRODAJEM GRADILIŠTA u S. Vesi od 530 m2 i u Mihovljanu (Šafran) od 1180 m2, mob. 091/1395-244PRODAJEM DVOSOBNI STAN u �akovcu. mob. 098 1846 898ZEMLJIŠTE u Lopa� ncu na lijepoj i mirnoj lo-kaciji uz mogu�nost gradnje obiteljske ku�e, 3744m2, priklju�ci do zemljišta, 15.000EUR, mob. 098/210-886PRODAJEMO DVIJE GRA�EVINSKE PARCELE 934 m2 i 940 m2 u Šenkovcu predjelu Dolec. telefon: 098/241-126PRODAJEM KOMFORNI 4-sobni stan u �akov-cu F. Pun�eca, 2 kat, novogradnja. telefon: 098/241-126KUU u Šenkovcu na glavnoj ces� , atrak� vna lokacija za trgovinu i sl., te VIKEND KUU za stanovanje u Dragoslavcu, prodajem. tele-fon: 098/700-126KUA U NIZU, �akovec Jug, 200m2 stambe-nog prostora, komunalno opremljena, dvo-rište, garaža s tavanom. Super prilika. Cijena za dogovor! mob. 098-393-170IZNAJMLJUJU SE DVIJE SOBE s upotrebom kuhinje i kupaone, blizina Pedagoške akade-mije. tel. 390-094PRODAJEM POSLOVNI PROSTOR od 500 m2 i gradilište sa temeljima za ku�u povoljno, mob. 098 9400 272IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR od 600-1000 m2 u �akovcu, za proizvodnju ili skladište. Mob. 095/666-2-669VARAŽDINSKE TOPLICE (500m od Minerve) – prodaje se ku�a od 110 m2 i cca 2000 m2 oku�nice, svi priklju�ci, cijena 46.000 eur. Mob. 099/215-1379PRODAJE SE STAN NA JUGU �akovca od 70 m2, sa terasom i malim dvorištem, nanovo preure�en. Nazva� na mob. 091/587-3684GRA�EVINSKO ZEMLJIŠTE, stambeno-po-slovna zona južne zaobilaznice, 6500 m2, u cjelini ili pojedina�no prodajem, mob. 099/405-2029TRAŽIM CIMERA/ICU, 2 sobni ve�i stan, za-sebne sobe, privatna ku�a, poseban ulaz, �akovec. Tel. 098/642-456IZNAJMLJUJE SE KUA sa tri sobe, cen-tralno plin-dr va, u M. Subotici, mob. 091/5960-202IZNAJMLJUJE SE STAN od 80 m2, namješte-no, pogodno za 4 studenta, može i posl. pro-stor, kod hotela Park, cijena 300 eur + režije, garantni polog 600 eur. Tel. 091/955-8865PRODAJE SE KUA KATNICA u Vra� šincu sa garažom, gosp. zgradama i velikom oku�ni-com. Tel. 091/5811-358PRODAJE SE ATRAKTIVNA novogradnja sa dvorištem od 120m2 u Strahonincu, mob. 098/749-131KUPUJEM JEDNOSOBNI STAN ili garsonijeru, a može i manja ku�ica, mob. 098/9698-975PRODAJE SE GRADILIŠTE u Ivanovcu, Kalni�-ka 22, mob. 098/136-3827PRODAJE SE STARA KUA s oku�nicom od 400�hv, struja, plin, Brezje 110, mirna i slijepa ulica. Tel. 390-032PRODAJE SE KUA s velikom oku�nicom i gosp. zgradama + oranica u Ivanovcu, po-godno za poljoprivrednike i obrtnike, tel. 337-893 ili 099/671-9445IZNAJMLJUJE SE SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice. Zva� u Depadansu na tel. 395-711, ku�ni 315, ŠantekIZNAJMLJUJE SE POSL. PROSTOR, novograd-nja, 1.kat, 74m2, centar �k, dva vlas� ta par-kirna mjesta. Tel. 364-093, iza 16 sa� IZNAJMLJUJE SE POSL. PROSTOR od 45m2 u centru Preloga, mob. 098/241-251PRODAJE SE MANJI DVOSOBNI stan u centru �k od 39m2 na drugom katu, cijena 46.000 eur, mob. 099/331-5350STAN od 63m2 + garaža + parking, ispod Ša-frana, novogradnja, kredit, prodajem, mob. 098/241-559

ŽIVOTINJE

POKLANJAJU SE PSII malog rasta, stari 2mj., u � pu pin�a, mob. 091/783-3259

FILATELISTI�KI KLUB «MARIJA HUNJAK» poziva sve koji se žele priklju�iti radu kluba da se slobodno jave na broj tele-fona 099/590-6808, Darko Hunjak

TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budu�nost. Molimo na-zovite za dogovor 098/1347-031

PRODAJE SE ŠTENE PEKINEZERA (m) za 600 kn. Mob. 098/944-3339ŠARPLANINCI – muška štenad bez rodovnice, cijena 800 kn/kom, mob. 098/560-985PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma�-ke. Tel. 363-445PUDLICE – sive i bijele, stare 2mj. Upita-ti u Nedeliš�u, �akove�ka 83a ili na mob. 098/939-4637PRODAJU SE BARNARDI (konkuri), zelene aleksandre, rozenkolisi. Tel. 098/944-3338PRODAJU SE NJEMA�KI OV�ARI odli�nih rodi-telja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita� na tel. 363-445PRODAJEM PAPIGE � grice, nimfe, rozekolise, personate, pjevaju�e, rozele, aleksandre, sre-brne, zlatne, dijamantne i pla� naste fazane, mob. 098/912-3938NJEMA�KI BOKSERI – žu� i � gras� štenci, ci-jepljeni i tetovirani, s rodovnikom, pareno u Italiji. Tel. 042/641-417 ili 098/258-552PRODAJU SE ŠTENCI MOPSA stari 2 mj., mob. 098/488-236TELE, muško, 2 kom, 150 kg, ekološki uzgoj, mob. 098/220-743POKLANJA SE MA�AK star 3mj. i psi� mješanac, manjeg rasta, star 3mj. mob. 095 851 38 99PRODAJEM SVINJE za klanje od 100-150kg, mogu�nost klanja, mob. 091/519-1122

ELEKTRONIKA

PRODAJEM DVD player, Samsung P 355B, novi, neraspakirani, te DVD player Sony DVP NS 333, star 3g., uš�uvan. Sve vrlo povoljno! telefon: 098/235-989MIKSETA Soundcra� Spirit, 24 kanala, u kofe-ru, cijena 1800 EUR. Tel. 098/198-9410KUPUJEM DIGITALNI SLR fotoaparat Olym-pus E-330, po mogu�nos� samo � jelo. Mob: 098-305-965PRODAJEM TELEVIZOR marke Schneider por-tabl ekran 38cm, cijena prava sitnica - 250 kn, tel: 099 216 51 45PRODAJEM MOBITELE: samsung u900, i8510 innov8, k800, htc diamond itd., povoljno, zamjena, mob. 095/8766-048KUPUJEM novi ili rabljeni HDD-80gb ili ve�i, mob. 091/908-2329PRODAJEM RA�UNALO AMD 2 Ghz, komplet za 900 kuna. telefon: 092 1297 541

RAZNO

USLUGA OŠTRENJA LANACA motornih pi-la, cirkulara, vidia pila, noževa za blanjali-ce, te obavljamo uslužno piljenje trupaca. Tel. 040-660-353, Pilana Šlibar

PRODAJE SE NOVA STOLARIJA INDUSTRO-GRADNJE -BALKONSKA VRATA 120 X 220 =2000 kna; -STAKLENE STIJENE 120 x 180 = 1500 kna. Tel: (091) 507-0683ULJA NA PLATNU raznih majstora, tržnica u Murskom Središ�u, tel. 040-543-825KUPUJEM RABLJENE EURO PALETE. Mob. 099-5722-002PRODAJE SE PE za centralno grijanje drvo/plin sa opremom, mob. 095/808 6050PRODAJU SE DRVA, sušena 4g. jasen, debljine 5cm... telefon: 098-636 946PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu� te ambalaža za pivu i mine-ralnu vodu, vrlo povoljno. Tel. 098/632-494PRODAJE SE Graco autom. dj. ljulja�ka na bate-rije, malo korištena, luksuzna, 6 brzina, muzika, vrtuljak s igra�kama, više položaja sjedala. Kon-takt: 098 260 764JABUKE DOMAE nešpricane, plinsku pe� MA-JA 8, PE na kruta goriva za kupaonicu, rabljena ostakljena prozorska krila, prodajem povoljno. telefon: 343-557PRODA JEM uramljene goblene. mob. 091/763-6571PRODAJEM 250 vrhunskih dokumentarci za 200 kuna, bbc, national, mili� itd. mob. 095/8766-048PRODAJU SE kupaonski ormari�i s ogledalima – sve novo i nekorišteno, mob. 091/435-7455 ili 095/4400-444PRODAJE SE perilica su�a INDESIT, malo kori-štena, povoljno, mob. 098 306 676PRODAJE SE: protupožarna vrata, produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. mašina za štemanje Kango, drvena vrata, el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, pe� na ugljen i drva, alat za savijanje bakrenih cijevi i ru�na pumpa za lož ulje, crni pisa�i stol. Tel. 858-424KUPUJEM STABLA ili trupce hrasta i oraha, pla-�am odli�no, mob. 098/807-511PRODAJE SE VRLO POVOLJNO I JEFTINO gar-derobni regal dim. 180x230x55, 2 garderobna ormara dim. 105x175x55, te kau� na razvla�e-nje. Mob. 091/158-5598PRODAJEM KOTAO za rakiju, elektromotor 1,1kW, staru pisa�u mašinu, bajunetu (i dr. sta-rine), te knjige, mob. 098/981-3709THUJE - smaragd i kolumne, kvalitetan doma�i uzgoj. Tel. 091/547-0069

OGLASNIK

690

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

ŽELJEZNI�KI KOLODVOR �AKOVEC tel. 384-333AUTOBUSNI KOLODVOR �AKOVEC tel. 313-947LJEKARNA �AKOVEC, V. Morandinija 1 tel. 310-651POLICIJSKA UPRAVA ME�IMURSKA tel. 373-111ŽUPANIJSKA BOLNICA �AKOVEC, I.G. Kova�i�a 1e tel. 375-444DOM ZDRAVLJA �AKOVEC, I.G. Kova�i�a 1e tel. 372-300ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova�i�a 1e tel. 311-790HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE tel. 311-755HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE �AKOVEC tel. 372-900HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE �AKOVEC, Bana J. Jela�i�a 1 tel. 396-800ME�IMURSKA BANKA �AKOVEC tel. 340-000ME�IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 tel. 395-199ME�IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 tel. 373-700ELEKTRA �AKOVEC, Ž. fašizma 2 tel. 371-700- prijava kvara na tel. 371-600GKP �AKOM, Mihovljanska 74 tel. 372-466AMBULANTA ZA KUNE LJUBIMCE �AKOVEC, R. Steinera 7 tel. 390-859MATICA HRVATSKA �AKOVEC, Park R. Kropeka 1 tel. 314-080ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 tel. 396-294REDEA – Regionalna razvojna agencija (R. Boškovi�a 2, zgrada županije) tel. 374-090ME�IMURSKA ŽUPANIJA �AKOVEC tel. 374-111HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA �AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000HRVATSKE TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 tel. 0800-9000MUZEJ ME�IMURJA �AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH �akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114HRV. GOSPODARSKA KOMORA �AKOVEC, I.G. Kova�i�a 2 tel. 311-160OBRTNI�KA KOMORA ME�. ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971FINA �AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, �AKOVEC V. Nazora 16 tel. 391-920HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644

INSPEKCIJEDRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava �akovec, Zrinsko-frankopanska 9 tel. 391-970SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi�a 2 (zgrada županije) tel. 374-229; 374-121; 374-106

POREZNA UPRAVAIspostava �AKOVEC, O. Keršovanija 11 tel. 371-200Ispostava PRELOG tel. 379-730Ispostava MURSKO SREDIŠE tel. 370-790

URED DRŽAVNE UPRAVEMa� �ni ured �AKOVEC tel. 374-111Ma� �ni ured PRELOG tel. 645-125Ma� �ni ured M. SREDIŠE tel. 543-600Ma� �ni ured M. SUBOTICA tel. 631-112Ma� �ni ured NEDELIŠE tel. 821-806Ma� �ni ured ŠTRIGOVA tel. 851-012Ma� �ni ured KOTORIBA tel. 682-136Ma� �ni ured DEKANOVEC tel. 849-017

UDRUGA “PRIJATELJI” - “AZIL ZA NAPUŠTENE ŽIVOTINJE

MEIMURSKE ŽUPANIJE” POKLANJA PSE I MA�KE

�lanovi i simpa� zeri Udruge “Prijatelji”

POSAO - Ponuda 1. 164106 :AGENCIJA potražuje ve�i broj punoljetnih djelatnika oba spola bez ob-zira na godine, za uredski posao u podruž-nicama diljem RH. Edukacija uklju�ena, pla�a 12 000 kn. Tel. 091/675-1315. 2. 164188 :AMBICIOZNE DJELATNIKE bez obzira na godine, za poslove � nancijskog savjetovanja traži ugledna � nancijska ku-�a, pla�a 12 000 kn i više. Šifra:164188. Tel. 060/523-641. 3. 130602 :BRODOVI, ribarice, jahte, mari-ne, pla� orme, na� ovodi, predstavništva u inozemstvu, potražuju ve�i broj mornara, NKV, KV radnika, tehni�ko i bijelo osoblje i �asnike. Šifra:130602. Tel. 060/523-641. 4. 162796 :DJELATNICU za rad u lokalu tražim. Tel. 091/794-5757. 5. 164648 :DJELATNIKA, za rad kod ku�e, poslovi pakiranja koverti, zarada 1500 kn tjedno, tražim. Šifra:164648. Tel. 060/523-641. 6. 164656 :DODATNI posao trebate, mogu�nost zarade od 300-1000 E. Ši-fra:164656. Tel. 060/523-641. 7. 153023 :KOMUNIKATIVNE i ambicio-zne djelatnike, dob i stru�na sprema nisu važni, odli�na pla�a, za rad s kreditima, tražim. Šifra:153023. Tel. 060/523-641. 8. 164653 :OSOBE za rad kod ku�e, traži-mo. Šifra:164653. Tel. 060/523-641. 9. 163732 :OZBILJNE SURADNIKE za novu poslovnu mogu�nost tražimo. Odli�na za-rada s tendencijom rasta. Isplata u eurima. Tel. 052/741-479, 098/937-6447. 10. 164623 :POSLOVNE SURADNIKE, za veliki unosan posao trenutno tražen u Hr-vatskoj, može se po�e� odmah, kao osobni ili honorarni posao, zarada odli�na. Tel. 095/822-9490. 11. 125423 :STALNI I PODSEZONSKI PO-SLOVI U EU.Radnike, ugos� telje NKV, KV, majstorska zanimanja, branje vo�a, po-vr�a, njegovateljice, �uvari, hostese i sl. Šifra:125423. Tel. 060/523-641. 12. 164645 :ZARADITE radom kod ku�e do 1500 kn tjedno, tražimo osobe iz svih župa-nija. Šifra:164645. Tel. 060/523-641.

TURIZAM - Ponuda 13. 8054 :AKO IZNAJMLJUJETE apartman ili sobu na Jadranu ili želite da se Vaš oglas �ita diljem Hrvatske, iskoristite mogu�-nost oglašavanja u 12 listova i na Internetu, pozivom na samo jedan broj. Šifra:8054. Tel. 060/523-641. 14. 90902 :NAJVEA TURISTI�KA PONU-DA privatnih smještaja u DALMACIJI i šire. www.dimb.hr, Tel. 060/523-641.

STANOVI - Ponuda 15. 164647 :CAVTAT, stan 145 m2 + 200 m2 + dva parkirna mjesta, kompletno ure�en s centralnim grijanjem, cijena 1500 E/m2, vlasnik, prodajem. Tel. 091/447-8690. 16. 90533 :NAJVEA BURZA NEKRETNI-NA!!! Ako prodajete- kupujete ku�u, stan, apartman ili neku drugu nekretninu, po-tražite potrebnu informaciju bez provizije na www.dimb.hr. Tel. 060/523-641.

PRODAJE SE BRAVARSKI ALAT, šiva�a mašina Bagat, polunova, galge i razni elektromotori. Tel. 333-253SOBNI BICIKL – malo korišten, povoljno proda-jem, mob. 091/520-2576DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaše-vi�, Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Ze-ppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr. Telefon: 091/2518-371PRODAJEM elektrociklin i dva bicikla, cijena po dogovoru, i prodajem rakiju tropicu 30lit. Tel. 390-976, �k, S. Radi�a 13, Kedmenec Mar-garetaPRODAJU SE KUPINE i vino od kupine. Tel. 098/191-6659PRODAJE SE više plinskih boca, škrinja od 400 lit., vrlo povoljno i ugost. roš� lj, te hladnjaci, mob. 098/849-030 ili 098/1660-757PRODAJE SE DRVENA VITRINA sa staklenim vratima, ru�ni rad, puno drvo, kvalitetno, potpuno novo i nekorišteno – povoljno. Tel. 098/408-049NUDIM uslugu �iš�enja i peglanja u �akovcu, te prodajem pl. pe� za kupaonu, novi bide i kupujem crijep Kikinda 272, stariji. mob. 098/185-4043PRODAJEM elektromotor Elektrokovina 7,5kW; kabel 5-žilni od 100m; �eki�ar klip-zr-no, motorna sje�kara, kardan i trajnožare�a pe�. Tel. 363-813PRODAJE SE TRA�NA PILA (banzek) radni stol 110x90cm, te stroj za izradu brodskog poda i lamperije. Tle. 543-882PRODAJEM trosjed na razvla�enje, 2 fotelje, stoli� za dnevnu sobu, 2 manje vitrine za dnev-nu sobu i kau� na razvla�enje, tel. 364-881STUPOVI BETONSKI za vo�arstvo i vinogradar-stvo duž. 2.7m i 3.6m, pocin�ana žica 3.1mm, cijev za navodnjavanje sistem «kap po kap». Tel. 098/9830-368POKLANJAM DJE�JA KOLICA i stolac za hranje-nje djeteta, tel. 629-048 ili 099/693-1854PRODAJE SE: regal, kau� + fotelje, kuhinja + ure�aji, ležaj, tapec. garnitura, stoli�, dvosjed, ormari�, vitrina, muzi�ka komoda i ostalo iz ku�e, tel. 099/3361-032PRODAJE SE trosjed, dvosjed, fotelja i dj. sto-lica za hranjenje – vrlo povoljno. Tel. 822-283 ili 098/1811-750PRODAJEM kau� trosjed star 2g. za 800kn, pe� za centralno, bojler, plinske pe�i za sobu, mob. 098/463-502PRODAJE SE VRLO POVOLJNO nova sobna plin-ska pe� Maja 8, tel. 098/241-251

POKLANJAJU SE ŠTENCI stari 2 mjeseca, vrlo umilja� , samo u dobre ruke. Mob. 091/567-8718

25. studenog 2008.52 INFORMAC<JE

IZ MATI�NOG UREDA

RO�ENI:LUK�S T�ST� ��K, sin >irjane i �oberta; VIKT��I�� GL�VI[�, k�i >artine i Darka; LU[I�� ŠI>U I", k�i >artine i �leksandra; IV� >UST��, k�i ede i Ivice; L�� ��Š�Š, sin Sa-mirke i Sla�ana; L�� ��D� B�L�G, sin ovele i Dejana; �� �� G�T�L, k�i >aje i Gorana; �L� � H��V�T, k�i Božene i �n�elka; VIT� V��SK, sin Svjetlane i Zdravka; �� ���H�-V�[, sin >arine i >ladena; D�>�G�� >�LT��, sin >artine i Danijela; L�-V�� P��� [, sin Željke i Siniše; �� �V�K, sin Ines i Ivana.

VJEN�ANI:Spomenka Sabol i Igor Salaj; Ivana Korbelj i Denis Hoblaj (�akovec). >onika Domini� i Damir Pascuttini (Kotoriba).

UMRLI:�ugustin �uras, ro�. 1928.; >irko >esari�, ro�. 1938.; >arija �am-brovi�, r. Vuruši�, ro�. 1933.; Zora >arciuš, r. Kiri�, ro�. 1927.; �osip Pti�ek, ro�. 1940.; �udolf Gori�a-nec, ro�. 1928.; Ivan Sabo�anec, ro�. 1949.; Ljiljana �esen, r. Bedi�, ro�. 1960.; >arija Korbelj, r. Bu-�ek, ro�. 1933.; >ilena >adžar, r. Hamer, ro�. 1924.; Ivan >arunica, ro�. 1969.; Biserka Žganec, ro�. 1966. (�akovec). �ozina Dodlek, r. Brzuhalski, ro�. 1940. (Dekano-vec). �elena Vrtari�, r. >un�ar, ro�. 1929. (>ursko Središ�e). >agda-lena Držani�, r. Srpak, ro�. 1921.; Stjepan Šte�i�ar, ro�. 1948. (>ala Subotica). >arija >ejaš, r. Lesinger, ro�. 1938. (Prelog).

SLOBODNA RADNA MJESTA

1. RESTORAN “TRATORIA RUSTICA”, I. G. Kova�i�a 6, �akovec, 1 KV KONOBAR na neodre�eno, javi� se na adresu ili na 311-207. do 30.11.2. Ca� e bar THERAPIA �AKOVEC, I. G. Kova�i�a 30, traži 1 KONOBAR-ICA na neodre�eno vrijeme, pola radnog vremena, javi� se osobno ili na tel,. 310-219. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.3. TERMO SMOLEK d.o.o. HODOŠAN, traži MONTERI CEN-TRALNOG GRIJANJA, VODOINSTALATERI, PLINOINSTALATERI - više izvršitelja na neodre�eno vrijeme, javi� se na 098-241-943. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.4. Kerami�arski obrt vl. Vladimir Žuni�, �AKOVEC, Dr. I. Novaka 38, traži KV, PKV KERAMI�ARE - više izvršitelja na ne-odre�eno vrijeme, javi� se na 098-167-1048. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.5. ELEKTROING GRABAR d.o.o., �k, M. Bu�i�a 8, traži 5 ELEKTROINSTALATERA na odre�eno vrijeme uz mog. stal-nog radnog odnosa, radno iskustvo 5g., rad u Zg, �k i okolici. Dostavi� pismene ponude na gornju adresu ili mail: elektro-ing-grabar@ck.tel.hr do 30.11.6. Autoprijevoznik Milovan Todorovi�, PEKLENICA, traži 1 VOZA� C i E kat. na neodre�eno vrijeme, javi� se na 099-3502-344. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.7. Caffe bar PADOVA �AKOVEC, K. Tomislava 45, traži 1 KONOBARICA na odre�eno vrijeme, javi� se osobno ili 098-426-344. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.8. MT� Tvornica rublja d.d. �AKOVEC, M. Hrvatske 10, traži 1 KROJA� UZORAKA; 2 ŠIVA�A UZORAKA, KV, SSS teks� lnog usmjerenja, 1-2 godine radnog iskustva, na odre�eno uz mogu�nost stalnog radnog odnosa, javi� se na tel.638-423. Natje�aj otvoren do 29.11.2008.g.9. “KERAKAM” d.o.o. ŠENKOVEC, J. Bedekovi�a 2, traži 1 SSS GRA�EVINSKI TEHNI�AR - POSLOVO�A na odre�eno vrijeme uz mogu�nost stalnog radnog odnosa, 1 godina radnog iskustva, javi� se na 343-677 do 28.11.2008.g.10. GRADNJA POSEDI d.o.o. BREZJE 142, traži 1 KV TESAR, 1 POMONI RADNIK na neodre�eno vrijeme, javi� se na 855-403, 098-257-450. Natje�aj otvoren do 29.11.2008.g.11. POSAVEC d.o.o. NEDELIŠE, A. Šenoe 4, traži 2 MONTERA CENTRALNOG GRIJANJA na neodre�eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, a može i pripravnik, javi� se na 098-426-500. Natje�aj otvoren do 29.11.2008.g.12. BA�I d.o.o. G. Hraš�an, Varaždinska 45, traži 1 ZIDAR, GRA�EVINSKI RADNICI-više izvršitelja na neodre�eno vri-jeme, poželjno radno iskustvo, javiti se na 098-132-1096. Natje�aj otvoren do 29.11.2008.g.13. MARING d.o.o. NEDELIŠE, Livadarska 53, traži 2 BRAVA-RA-STROJOBRAVARA; 2 ZAVARIVA�A; 1 STROJARSKI INŽENJER na neodre�eno vrijeme, javi� se na 098-313-455 ili dostavi� pismene zamolbe do 30.11.2008.g.14. TID-EXSTRA d.o.o. M. Središ�e, Sla� ne 6, traži 1 SERVI-SERA PNEUMATIKE (preciznog mehani�ara), na neodre�eno vrijeme uz probni rad, zamolbe sa životopisom dostavi� na e-mail: � d-extra@ck.t-com.hr di 30.11.2008.g.15. PLASTEX vl. Baksa Nenad, Strahoninec, traži DJELATNIKE ZA POSTAVLJANJE ŽI�ANIH OGRADA na neodre�eno, javi� se osobno ili na 333-488. Natje�aj otvoren do 30.11.16. SLK d.o.o. �AKOVEC, ZAVNOH-a 16, traži 1 VOZA� E kate-gorije za doma�i prijevoz na neodre�eno vrijeme, javi� se na 099-215-1846. Natje�aj otvoren do 15.12.2008.g.17. AQUAINST d.o.o. VRATIŠINEC 328, traži 5 VODOINSTA-LATERA, MONTER CENTR. GRIJANJA, PLINOINSTALATERI na neodre�eno vrijeme, javi� se na 867-108, 099-605-2248. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.18. PIRAMIDA d.o.o. LOPATINEC, V. Nazora 18a, traži VIŠE DJELATNIKA METALNE STRUKE na neodre�eno vrijeme, javi� se na 856-060. Natje�aj otvoren do 03.12.2008.g.19. Ustanova za zdravstvenu njegu u ku�i Živkovi�, �AKOVEC, ZAVNOH-a 45, traži 2 MEDICINSKE SESTRE na neodre�eno vrijeme, radno iskustvo 1 godina, položen stru�ni ispit, poželjno vlas� to vozilo, javi� se na 098-463-525. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.20. Auto servis-auto prijevoz Josip Dobrani�, M. Središ�e, R. Kon�ara 71, traži 2 KV VOZA�A C i E kategorije na neo-dre�eno vrijeme, javi� se na 543-010. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.21. JB-MODELARIJA BLAŽEKA, �EHOVEC 81, traži STOLAR, TOKAR, GLODA� na neodre�eno vrijeme, javi� se na 646-545, 098-241-646. Natje�aj otvoren do 02.12.2008.g.22. MEI d.o.o. K. P. Krešimira, KOTORIBA, traži 1 INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE na neodre�eno vrijeme, javi� se na 098-905-1948. Natje�aj otvoren do 02.12.2008.g.23. I-KONG d.o.o. M. Središ�e, Poljska 43, traži 4 ŠIVA�A TEKSTILA na neodre�eno vrijeme, javiti se na 543-022, 098-95-95930, rad u jednoj smjeni. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.24. KI-MI SJAJ d.o.o. UKOVEC 21, traži 1 KONOBAR na ne-odre�eno vrijeme, mjesto rada Donja Dubrava, javi� se na 099-27-177-16. Natje�aj otvoren do 05.12.2008.g.25. “INTERIJERI-HORVAT” vl. Dražen Horvat, KNEZOVEC 119, traži SOBOSLIKARI - KV, PKV na neodre�eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, rad na terenu, javi� se na 865-593,099-2865-593. Natje�aj otvoren do 15.12.2008.g.26. MTK, NEDELIŠE, Žarkovice 15, traži DJELATNICE ZA RU�-NO PAKIRANJE RIBE na odre�eno vrijeme, javi� se na 822-250. Natje�aj otvoren do 04.12.2008.g.27. Restoran MALA HIŽA MA�KOVEC 107, traži 1 KUHAR na neodre�eno vrijeme, 8 satno radno vrijeme, � mski rad, javi� se na 098-241-666. Natje�aj otvoren do 03.12.2008.g.

28. GRAWE HRVATSKA d.d. �AKOVEC, V. Morandinija 4, traži ZASTUPNICI OSIGURANJA na neodre�eno vrijeme, voza�ka dozvola “B” kat., rad na ra�unalu, komunika� vnost, inova� v-nost, � mski rad, javi� se osobno ili dostavi� pismene zamolbe na gornju adresu do 05,12.2008.g.29. VIG d.o.o. STRAHONINEC, P. Miškine 72 , traži 2 MONTERA CENTRALNOG GRIJANJA, VODOINSTALATERA, PLINOINSTALATERA na neodre�eno vrijeme uz probni rad, javi� se na 098-273-460. Natje�aj otvoren do 03.12.2008.g.30. DIVAL d.o.o. �AKOVEC, I. Pl. Zajca 13, traži 5 KV, PKV SO-BOSLIKARA na neodre�eno vrijeme, javi� se na 098-354-197. Natje�aj otvoren do 06.12.2008.g.31. GRADITELJSTVO SAŠKO d.o.o. ZASADBREG 17A, traži 2 ZIDARA, 2 TESARA, 1 GRA�. RADNIK na neodre�eno vrijeme uz probni rad, javi� se na 098-179-0151. Natje�aj otvoren do 04.12.2008.g.32. KNAUF-FAL NOVO SELO ROK, Školska 24, traži MONTERI SUHE GRADNJE, ŠPAHTLERI, POM. RADNICI na neodre�e-no vrijeme, javi� se na 098-9244-510. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.33. AC-instalacije PRIBISLAVEC, Radni�ka 21, traži 2 MONTE-RA CENTRALNOG GRIJANJA, VODOINSTALATERA, PLINOIN-STALATERA na neodre�eno vrijeme, javi� se na 098-303-764. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.34. MIDA d.o.o. �AKOVEC, K. Zrinski 2, traži 1 PRODAVA� U PEKARI, 1 POMONI RADNIK KOD PROIZVODNJE U PEKARI,1 �ISTA�ICA na neodre�eno vrijeme, javi� se na 091-582-8639. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.35. STROJOMETAL FAI d.o.o. MA�KOVEC 293 A, traži 1 SSS, VŠS EKONOMIST na neodre�eno vrijeme, 5 godina radnog iskustva za poslove knjigovodstva, informa� �ka znanja.; BRA-VARI - KV više izvršitelja; ZAVARIVA� MIG, MAG - 2 izvršitelja, na neodre�eno, 5 godina radnog iskustva. Natje�aj otvoren do 30.11.36. Pekara HIT-PEK �AKOVEC, K. Tomislava 46, traži 1 PRODA-VA� PEKARSKIH PROIZVODA na odre�eno vrijeme, javi� se na 395-694. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.37. Ca� e bar THERAPIJA �AKOVEC, I. G. Kova�i�a 30, traži 1 KONOBAR na neodre�eno vrijeme, javi� se osobno ili 310-219. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.38. KOZAR d.o.o. �AKOVEC, I. Mažurani�a 28, traži ZIDARI, TESARI, KROVOPOKRIVA�I, SOBOSLIKARI, RADNICI U GRA-�EVINARSTVU-više izvršitelja na neodre�eno vrijeme, javi� se na 098-493-150. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.39. SUŠARA I TRGOVINA SILADI d.o.o. KOTORIBA, R. Boš-kovi�a 61, traži 2 VOZA�A POLJOPRIVREDNIH STROJEVA na neodre�eno vrijeme, javi� se na 682-538, 098-915-8006. Natje�aj otvoren do 05.12.2008.g.40. ALU TEHNIKA d.o.o. DONJI VIDOVEC, traži 1 GRA�EVINSKI TEHNI�AR na neodre�eno vrijeme, javi� se na 098-180-3139. Natje�aj otvoren do 05.12.2008.g.41. Acapulco d.o.o. IVANOVEC, J. Broza 101, traži 1 KONOBAR na neodre�eno vrijeme, javi� se osobno ili 337-035. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.42. STOLARIJA PURI �EHOVEC 77, traži 1 RADNIK U STOLAR-SKOJ RADIONICI na neodre�eno vrijeme, javi� se na 645-517, 098-242-764. Natje�aj otvoren do 05.12.2008.g.43. RADIKOVI-Postavljanje bet. Elemenata PRELOG, JUG II 32, traži 2 RADNIKA NISKOGRADNJE na neodre�eno vrije-me, javi� se na 646-609, 091-506-7891. Natje�aj otvoren do 06.12.2008.g.44. ALLIANZ ZAGREB d.d. �AKOVEC, traži 3 SAVJETNIKA/SAVJETNICE ZA PRODAJU OSIGURANJA najmanje SSS, vlas� � auto, poznavanje rada na ra�unalu, nazovite na mob.098-460-294, 099-3133-729, e-mail; ivan.sinovic@allianz.hr s naznakom “za natje�aj-SAVJETNIK”. Natje�aj otvoren do 06.12.2008.g.45. DOMEX-ID DOMAŠINEC, Glavna 238, traži 1 PRODAVA� MJEŠOVITE ROBE na odre�eno vrijeme, javi� se na 863-444 ili osobno. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.46. HOI-HOZMEC d.o.o. LOPATINEC, E. Kardelja 24, traži 1 KV, PKV MONTER GRIJANJA na neodre�eno vrijeme, radno iskustvo 2 godine, javi� se na 855-490, 098-632-284. Natje�aj otvoren do 11.12.2008.g.47. GIV-MONT d.o.o. PRELOG, Dravska 64, traži VIŠE MON-TERA CENTRALNOG GRIJANJA I VODOINSTALATERA na neo-dre�eno vrijeme, rad u Sloveniji, stan i hrana osigurani, javi� se na 646-088, 098-626-834 do 05.12.2008.g.48. HAIX-OBUA d.o.o. �AKOVEC, Zagreba�ka 93, traži 2 SKLADIŠTARA na neodre�eno vrijeme uz probni rad, poželjno ispit za voza�a viljuškara i znanje njema�kog jezika, znanje rada na ra�unalu, dostavi� pismenu zamolbu ili se javi� osobno ili tel. 384-950 do 30.11.2008.g.49. COMPLEX d.o.o. PRIBISLAVEC, Dr. A. Star�evi�a, traži MONTERI CENTRALNOG GRIJANJA-više izvršitelja na neo-dre�eno vrijeme, javi� se osobno ili 098-210-166. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.50. Soboslikarsko-li�ila�ki obrt “GANZER” NEDELIŠE, Vrtna 16, traži 5 SOBOSLIKARA, 5 FASADERA na neodre�eno vrijeme, javi� se na 098-910-9407, do 30.11.2008.g.51. Tomatane d.o.o. ZAGREB, Bosutska 31, traži 2 DOSTAVLJA-�A NOVINA, LETAKA, REKLAMA na odre�eno vrijeme, voza�ki ispit “B” kat., javi� se na 091-388-7524. Natje�aj otvoren do 31.11.2008.g.52. STIL-MONT Cirkovljan, Brestek 25, traži MONTER PVC STOLARIJE na neodre�eno vrijeme, javi� se na 641-170, 098-948-0197. Natje�aj otvoren do 10.12.2008.g.53. Autoprijevoznik MEZNARI VLADIMIR �AKOVEC, K. Ra-cina 5, traži 1 VOZA� C I E KATEGORIJE ZA DOMAI PRIJEVOZ na neodre�eno vrijeme, 2 godine radnog iskustva na šleperu

ili kamionu sa prikolicom, javi� se na 098-426-840. Natje�aj otvoren do 18.12.2008.g.54. MEDIC PRO d.o.o. �akovec, Dr. R. Horvata 48, traži 1 VSS ADMINISTRATORA za prodaju, prezentaciju medicinskih pro-izvoda; farmaceut, � zioterapeut, medicinskog, biokemijskog ili zdravstvenog usmjerenje, na odre�eno uz mog. Stalnog radnog odnosa, skra�eno radno vrijeme, znanje engleskog jezika, znanje rada na ra�unalu, voza�ki B kat., javiti se na 091/137-2756. Natje�aj otvoren do 30.11.55. “36”d.o.o. STRAHONINEC, Kalni�ka 7, traži 1 SSS TRGO-VA�KI PUTNIK za prodaju telekomunikacijskih usluga na ne-odre�eno vrijeme uz probni rad, rad na podru�ju Županije Me�imurske i Varaždinske, voza�ki ispit “B” kat., komunika-� vnost, dostavi� pismenu zamolbu na gornju adresu. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.56. Cvje�arnica RUŽA M. SUBOTICA, Glavna 23, traži 1 DJE-LATNIK ZA ODRŽAVANJE ZELENIH POVRŠINA na odre�eno vrijeme, rad na podru�ju Op�ine Male Subo� ca, javi� se na 099-6631-007. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.57. KERA-TIM d.o.o. NEDELIŠE, M. Gupca 1, traži 3 KV, PKV KERAMI�ARA neodre�eno vrijeme, javi� se na 099-234-1590. Natje�aj otvoren do 13.12.2008.g.58. MILENA SHOP d.o.o. HLAPIINA 1, traži 1 ZIDAR, 1 GRA�. RADNIK na neodre�eno vrijeme, javi� se na 091-502-3933. Natje�aj otvoren do 15.12.2008.g.59. Obiteljski dom za djecu s mentalnom retardacijom VRATI-ŠINEC, Crkvena 32, traži 1 MEDICINSKA SESTRA na neodre�eno vrijeme, pola radnog vremena, javi� se osobno ili 866-900. Natje�aj otvoren do 15.12.2008.g.60. “ESTRA” d.o.o. NOVO SELO ROK, R. Kon�ara 39, traži 1 VOZA�/RADNIK NA OTPREMI ROBE na odre�eno vrijeme uz mogu�nost stalnog radnog odnosa, poželjno “C” kategorija ali nije uvjet, javi� se na 098-241-282. Natje�aj otvoren do 08.12.2008.g.61. Instalacije “MARTI-MONT” NEDELIŠE, B. Radi�a 37, traži 2 MONTERA CENTRALNOG GRIJANJA, PLINOINSTLATERA na neodre�eno vrijeme, javi� se na 092-125-8002. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.62. STOLARIJA CEGLEC Strahoninec, Ž. Fašizma 139, traži 6 POMONIH RADNIKA NA POSTAVLJANJU OPTI�KIH KABLOVA na odre�eno vrijeme uz mogu�nost stalnog radnog odnosa, javi� se na 098-903-5278. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.63. Trgova�ki obrt MAVRICA PODBREST, S. Vojvode 20, traži 1 PRODAVA� MJEŠOVITO-PREHRAMBENE ROBE na odre�eno vrijeme, poželjno radno iskustvo ali nije uvjet, okolica Podbre-sta, javi� se osobno ili na 099-681-7744 do 30.11.2008.64. ELEKTROINSTALACIJE PIN d.o.o. PRELOG, N. Tesle 17, traži 1 KV ELEKTROINSTALATER na neodre�eno vrijeme,2 godine radnog iskustva, poslovi voditelja, javi� se na 098-173-5981. Natje�aj otvoren do 18.12.2008.g.65. MEDIA-SOFT d.o.o. �AKOVEC, Bra�e Graner 14, traži 1 VŠS, VSS PROGRAMER SQL BAZA PODATAKA na neodre�eno vrijeme, znanje stranog jezika, voza�ki ispit, dostavi� pismene zamolbe ili se javi� 638-111, e-mail:katarina@media-so� .hr. Natje�aj otvoren do 01.12.2008.g.66. Ca� e bar BACARDI �AKOVEC, Mihovljanska 49, traži 1 KONOBARICA na neodre�eno vrijeme, javi� se na 098-1867-118. Natje�aj otvoren do 03.12.2008.g.67. Ugostiteljski obrt ARCUS �AKOVEC, traži 1 KONOBAR na neodre�eno vrijeme, javi� se na 310-572, 091-314-6080. Natje�aj otvoren do 15.12.2008.g.68. Autoservisni centar SINIŠA d.o.o. �AKOVEC, Zagreba�ka 14, traži 1 AUTOMEHANI�AR/AUTOELEKTRI�AR na neodre�eno vrijeme uz probni rad, poželjno radno iskustvo, javi� se osobno ili 386-000, 098-351-964. Natje�aj otvoren do 20.12.2008.g.69. Ugostiteljski obrt “�APA” �AKOVEC, R. Boškovi�a 32, traži 1 KONOBAR/ICA na neodre�eno vrijeme, na pola rad-nog vremena, javi� se na 098-241-767. Natje�aj otvoren do 03.12.2008.g.70. MONTMING d.o.o. �AKOVEC, R. Boškovi�a 16, traži PLINOINSTALATERI, MONTERI CENTRALNOG GRIJANJA, VO-DOINSTALATERI - više izvršitelja na odre�eno vrijeme, javi� se osobno ili 390-845. Natje�aj otvoren do 07.12.2008.g.71. SJAJ COLOR d.o.o. �AKOVEC, Dr. V. Žganca 18, traži 4 KV, PKV SOBOSLIKARA na neodre�eno vrijeme, javi� se na 098-749-169. Natje�aj otvoren do 20.12.2008.g.72. PARTNER PROJEKT d.o.o. �AKOVEC, Putjane 15, traži ZIDARI, TESARI, GRA�EVINSKI RADNICI- više izvršitelja na odre�eno vrijeme, javi� se osobno ili 364-699. Natje�aj otvo-ren do 20.12.2008.g.73. ŽIŽEK d.o.o. SVETA MARIJA, Trg B. J. Jela�i�a 11, traži 5 DJELATNIKA ZA RAD U RASADNIKU na odre�eno vrijeme, javi� se na 098-632-158. Natje�aj otvoren do 19.12.2008.g.74. KAVANA DADA MIKLAVEC bb, traži 2 KONOBARICE na ne-odre�eno vrijeme, javi� se na 098-1922-144. Natje�aj otvoren do 15.12.2008.g.75. Bukal elektronika d.o.o. �AKOVEC, N. Pavi�a 4, traži 3 KV, SSS PRODAVA�A NA ODRE�ENO VRIJEME uz mogu�nost stalnog radnog odnosa, javi� se na 098-502-400, mjesto rada �akovec, Varaždin. Natje�aj otvoren do 27.11.2008.g76. Kroja�ki obrt ZANOS ŠENKOVEC, V. Bukovca 14, traži 1 ŠI-VA� TEKSTILA S RADNIM ISKUSTVOM na neodre�eno vrijeme uz probni rad, rad u jednoj smjeni, nazva� na 343-581. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.77. TERMO BEK M. Središ�e, A. Šenoe 29, traži 2 INSTALA-TERA GRIJANJA, PLINA, VODE I KLIME na neodre�eno vrije-me, javi� se na 098-242-899, 543-896. Natje�aj otvoren do 31.12.2008.g.78. Poljodiskont AGROTIM d.o.o. GORI�AN, Murska 3, traži 1 VSS, VŠS AGRONOM-VODITELJA POLJOAPOTEKE na neodre-

�eno vrijeme, javi� se na 098-180-4881. Natje�aj otvoren do 20.12.2008.g.79. KIKI d.o.o. GORI�AN, Kalni�ka 47, traži 5 LIMARA, 5 IZO-LATERA na neodre�eno vrijeme, rad na terenu, javi� se na 643-205. Natje�aj otvoren do 20.12.2008.g.80. Mesna industrija VAJDA d.d. �AKOVEC, Zagreba�ka 4, traži 1 STRU�NJAK ZAŠTITE NA RADU I ZAŠTITE OKOLIŠA, VŠS tehni�kog smjera (poželjno kemijskog ali nije uvjet), stru�ni ispit za stru�njaka zaš� te na radu, radno iskustvo na poslovima zaš� te na radu i zaš� te okoliša, poznavanje rada na ra�una-lu, znanje jednog stranog jezika, voza�ka dozvola “B” kat., dostavi� pismene zamolbe na gornju adresu sa naznakom “ponuda za natje�aj”, kontakt:372-588. Natje�aj otvoren do 28.11.2008.g.81. JUR�EC TRANSPORTI d.o.o. PRELOG, F. Glada 1, traži 1 VOZA� KAMIONA S PRIKOLICOM za me�unarodni promet na neodre�eno vrijeme, javi� se na 098-241-479. Natje�aj otvoren do 20.12.2008.g.

IZVOR PODATAKA:HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

PODRU�NA SLUŽBA �AKOVECISPOSTAVA �AKOVEC: 396-802ISPOSTAVA PRELOG: 646-740

ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200

RADNA MJESTA VARAŽDIN:

1. UGOSTITELJSKI OBRT “MISTER X”, Gornji Knegi-nec, Topli�ka 180, traži 3 KONOBARICE, posluživanje jela i pi�a, na neodre�eno, OŠ, PKV, KV, SSS bez obzira na školu i radno iskustvo, ženske osobe, mog. zaposlenja iz bilo koje županije RH – poslodavac osigurava smještan, najava na 099/215-1325 (Vladimir Kefelja) do 31.12.2. ŠAR�EVI d.o.o. Žigrovec, V. Nazora 16, traži 1 OSO-BU ZA POSLUŽIVANJE PIA, na odre�eno (mogu�nost na neodre�eno), ženska osoba bez obzira na zvanje i dosadašnje radno iskustvo, ako je iz udaljenog podru�ja postoji mogu�nost smještaja u prostorima poslodavca, mjesto rada Ca� e bar “Mimoza”, Žigrovec, najava na 091/723-2351 (Tomislav Barulek) do 17.12.3. UGOSTITELJSKI OBRT DIJANA, Dravska 88, B. Trnovec, traži 1 KONOBARICU- posluživanje pi�a, na neodre�eno, OŠ, PKV; KV, mla�a ženska osoba, za kandi-date s udaljenih podru�ja postoji mogu�nost smještaja, najava na 042/683-980, 091/202-2860 (Verica Videc) do 31.12.4. LUCATELLA CO d.o.o., Varaždin, A. Štera 23, traži 1 OSOBU ZA IZDRADU KLIMATIZACIJSKIH SUSTAVA I SUSTAVA GRIJANJA, na neodre�eno, VŠS, SSS-strojarski inž., ak� vno poznavanje njem. Jezika u govoru i pismu, poželjno radno iskustvo; 1 PREDRADNIKA na izradi kli-ma� zacijskih sustava i sustava grijanja, na neodre�eno, VKV varioc – majstor, ak� vno poznavanje njem. Jezika u govoru i pismu, poželjno radno iskustvo; VIŠE VARI-OCA-CJEVAR na neodre�eno, KV, SSS, poželjan ATEST (mogu�nost doškolovanja za dobivanje ATESTA), najava na 042/214-601 (Smiljana Jambrovi�) ili 098/9832-138 (Josip Jakopec), radi se u Njema�koj (osiguran smještaj) do 14.12.5. MAKO-TRANS d.o.o., Stjepana Radi�a 92, Vidovec, traži 1 VOZA�A TERETNOG VOZILA u doma�em prijevo-zu, na neodre�eno, KV, SSS, potrebno radno iskustvo, voza�ki C kat., najava na 098/822-295 (Vlado Kova�i�) do 1.12.6. PIVNICA PARTY, Madžarevo bb, traži 1 KONOBAR/ICU na neodre�eno, OŠ, KV, SSS bilo koje struke, radno iskustvo nije važno, rad u dvije smjene, nema mogu�nost smještaja, najava na 091/611-9010 (Karmela Šmentanec) do 31.12.7. INEL-ELEKTRO d.o.o. Ivanec, Trg Hrvatskih Ivano-vaca 9/A, traži 10 ELEKTROINSTALATERA, pomo�ni radnik (na štemanju, uvla�enju žica, dubljenju zidova i sl.) na odre�eno, pismene zamolbe na adresu, najava na 042/771-701, 091/343-4082 (Gordana Ernoi�) do 31.12.8. UGOSTITELJSKI OBRT SANDA, Tuhovec 2a, traži 1 KONOBARICU na odre�eno (mogu�nost na neodre�e-no), najava na 042/676-025, 095/888-3187 (g�a. Neda Branovi�) do 31.12.9. VULKANIZER BRANKO GEIGER, Varaždin, Zagre-ba�ka 254, traži 2 OSOBE ZA poslove vulkanizera, rad na op� ci, na neodre�eno, KV, SSS, poželjno radno iskustvo (2 godine) na takvim poslovima, voza�ki B kat., osobno na adresu, najava na 042/242-042, 098/467-760 (Bran-ko Geiger) do 29.11.10. TISAK d.d. Zagreb, Slavonska Avenija 2, traži 1 VODI-ELJA ODRŽAVANJA – vodi i koordinira poslove održava-nja, sudjeluje u prikupljanju ponuda i izboru dobavlja�a za vršenje usluga održavanja, sudjeluje u izradi plana održavanja i prati njegovu realizaciju; na odre�eno, VŠS, VSS gra�evinske ili strojarske struke, 2 god. Radnog iskustva, znanje eng. Jezika, izvrsno znanje MS O� ce-a, voza�ki B kat., iznimno u obzir dolazi i SSS is� h struka uz potrebno radno iskustvo i dodatna znanja, mjesto rada Varaždin, najava na 01/364-1114 (Anita Vrvilo) do 27.11.11. Dje�ji vr� � �IRA �ARA, Varaždin, Anina 27, traži 1 ODGOJITELJA predškolske djece, na odre�eno, VŠS, može i apsolvent, najava na 091/250-9052 (Žaklina An-toli�) do 29.11

TEHNI�KA, INDUSTRIJSKA IOBRTNI�KA ŠKOLA �AKOVEC

tel. 328-522

Temeljem odluke Školskog odbora Tehni�ke, industrijske i obrtni�ke škole �ako-vec, Športska 5, objavljuje se

N A T J E � A J

o prikupljanju pismenih ponuda za davanje u zakup

poslovnog prostoraI. PREDMET PONUDE - KANTINA PROSTOR ZA POSLUŽIVANJE TOPLIH I HLADNIH JELA I NAPITAKA TE

BEZALKOHOLNIH PIA – ukupno 58 m2 Prostor za posluživanje toplih i hladnih jela i napitaka te bezalkoholnih pi�a

(u nastavku: kan� na) daje se u zakup u vi�enom stanju uklju�uju�i i inventar (ukupno 10 komada opreme prema popisu).

U kan� ni zakupac može izvodi� gra�evinske zahvate i vrši� dodatno opre-manje prostora. Prije pristupanja radovima na ure�enju kan� ne, najpo-voljniji ponu�a� s kojim �e se sklopi� ugovor o zakupu dužan je pribavi� suglasnost Škole na „Elaborat ure�enja kantine“ za koji mora imati sve zakonom propisane suglasnos� .

Sve troškove oko ure�enja kan� ne radi privo�enja namjeni u cijelos� snosi zakupnik, a za troškove kojima se pove�ava gra�evinska vrijednost objekta Škole zakupnik može potraživati kompenzaciju sa zakupninom koju �e pla�a� zakupodavcu. Pove�anu gra�evinsku vrijednost objekta zajedni�ki �e utvrdi� zakupnik i Škola.

II. Po�etni iznos mjese�ne zakupnine iznosi 50 kuna po m2. Uz mjese�ni iznos zakupnine po m2, u dogovoru sa najpovoljnijim ponu�a-

�em odredit �e se mjese�ni paušalni iznos za troškove energenata - ovisno o apara� ma koje bi zakupnik koris� o.

III. Predmetni prostor daje se u zakup na odre�eno vrijeme od 4 godine. IV. Ponuda mora sadržava� : - osnovni podaci o ponuditelju - prvenstveno reference u dosadašnjem

obavljanju pružanja usluga u ugos� teljstvu i trgovini, asor� man roba koje namjerava nudi� u školskoj kan� ni (sa cijenama u trenutku davanja ponu-de)

- dokaz o hrvatskom državljanstvu - izvadak iz obrtni�kog registra odnosno izvod iz registra trgova�kog suda - rok u kojem �e pristupi� eventualnom ure�ivanju kan� ne, - rok u kojem �e po�e� obavlja� djelatnost posluživanja toplih i hladnih jela i

napitaka te bezalkoholnih pi�a - ponu�ena mjese�na zakupnina izražena u kunamaV. Nepotpune i zakašnjele ponude ne�e se uze� u razmatranje.VI. Najpovoljnijom ponudom smatrat �e se ona ponuda koja uz ispunjene uvjete

iz natje�aja sadrži i najviši iznos zakupnine.VII. Sudionici natje�aja bit �e pismeno obaviješteni o izboru najpovoljnije ponu-

de.VIII. Najpovoljniji ponu�a� dužan je u roku 8 dana od pismene obavijes� sklopi�

ugovor o zakupu i preuze� prostor.IX. Najpovoljniji ponu�a� dužan je na dan sklapanja ugovora o zakupu, a to je

dan ovjere potpisa i solemnizacije ugovora kod javnog bilježnika (koji dan je ujedno i dan preuzimanja prostora kan� ne) položi� na žiro-ra�un Škole broj 2392007-1100041533 poziv na broj 02 ili MB/JMBG trostruki iznos izlici� ra-nog iznosa mjese�ne zakupnine koji ostaje na ra�unu Škole u beskamatnom depozitu za cijelo vrijeme trajanja zakupa.

X. Ponude se podnose u roku 10 dana po objavi natje�aja, u zatvorenoj kuver� , s naznakom “Natje�aj za zakup prostora kan� ne - NE OTVARAJ” na adresu Tehni�ka, industrijska i obrtni�ka škola �akovec, Športska 5.

XI. Provo�enje natje�aja i zasnivanje zakupa provest �e se po odredbama Zakona o zakupu poslovnog prostora /NN br. 91/96, 124/97, 174/04./ i Odluke Me�i-murske županije o cijenama prostora i opreme u školskim ustanovama.

Obavijes� o prostoru koji je predmet zakupa mogu se dobi� na telefon 040/328-522 ili na mobitel 098/241-278 svakim radnim danom od 8 – 15 sa� , a razgledavanje se može vrši� u isto vrijeme uz prethodnu najavu.

Ravnatelj: Dražen Blažeka, dipl. ing.

Pozamanterija-mt� d.o.o.Josipa Broza 88

40315 Mursko Središ�e

t r a ž i :

1. TERENSKI KOMERCIJALIST- VŠS ekonomskog smjera- poznavanje engleskog jezika- radno iskustvo poželjno- mogu�nost napredovanja- voza�ka B kategorije

2. ING. TEKSTILNO-KEMIJSKE TEHNOLOGIJE- poznavanje engleskog jezika- rad na najmodernijim strojevima- radno iskustvo poželjno- mogu�nost napredovanja MJESTO RADA: MURSKO SREDIŠE

MOLBE SA POTREBNIM DOKUMENTIMA POSLATI NA GORNJU ADRESU

MEIMURSKA ŽUPANIJA, OPINA STRAHONINECJEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL OPINE

OBJAVLJUJE OGLAS O

JAVNOJ RASPRAVIo prijedlogu Urbanis� �kog plana ure�enja sjeverozapadnog

dijela naselja Strahoninec uz južnu �akove�ku obilaznicu

Na temelju �lanka 84. Zakona o prostornom ure�enju i gradnji (NN br. 76/07), u daljnjem tekstu Zakona, Poglavarstvo Op�ine Strahoninec na svojoj 27. sjednici održanoj 21.11.2008. godine utvrdilo je prijedlog Urbanis� �kog plana ure�enja sje-verozapadnog dijela poslovne zone u Strahonincu uz južnu �akove�ku obilaznicu za javnu raspravu.

Javna rasprava o prijedlogu UPU u trajanju od 30 dana po�et �e 8 dana od dana objave, tj. trajat �e od 02.12.2008. do 02.01.2009. godine.

Javni uvid u Prijedlog UPU, mogu� je u prostorijama Op�ine Strahoninec radnim danom u vremenu od 8,00 do 15,00 sa� .

Javno izlaganje održat �e se dana 10.12.2008. godine u 11,00 sa� u prostorijama Uprave Op�ine Strahoninec.

Pisana o�itovanja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog UPU dostavljaju se do zavr-šetka javne rasprave na adresu nositelja izrade UPU – Jedinstveni upravni odjel Op�ine Strahoninec, Dravska 1, 40000 �akovec.

25. studenog 2008. 53INFORMAC<JE

na hrvatskog branitelja

FRANJU TARADIJA27.11.1991. - 27.11.2008.

Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata �akovec

IN MEMORIAM

poginulom hrvatskom branitelju

FRANJI TARADIJU27.11.1991. - 27.11.2008.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata

Me�imurske županije

IN MEMORIAM

poginulom hrvatskom branitelju

BRANKU MARIN�I�U28.11.1991. - 28.11.2008.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me�imurske županije

IN MEMORIAM

poginulom hrvatskom branitelju

ŽELJKU �UN�UŠU 28.11.1995. - 28.11.2008.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me�imurske županije

IN MEMORIAM

na našu dragu

MARIJU MESARI� ro�. Deban

iz >erhatovca22.11.2001. – 22.11.2008.

Život prolazi, ali sje�anje ostaje zauvijek.

Hvala svima koji te se sje�aju.

Sin Stjepan s obitelji i unuka Marija s obitelji

SJE�ANJE

na voljenu suprugu

MARIJU MESARI� ro�. Deban

iz >erhatovca22.11.2001. – 22.11.2008.

Sje�anje na tebe bolno je,vrijeme koje prolazi tužno je,

život bez tebe težak je,ali ljubav prema tebi vje�na je.

Zauvijek tvoj suprug Ivan

BOLNO SJE�ANJE

MESNA INDUSTRIJA – VAJDA d.d.Zagreba�ka 4, �AKOVEC

raspisuje

N A T J E � A Jza popunu radnog mjesta

STRU�NJAK ZAŠTITE NA RADU I ZAŠTITE OKOLIŠA

– 1 izvršitelj1. VŠS tehni�kog smjera (poželjno kemijskog, ali nije uvjet)2. stru�ni ispit za stru�njaka zaš� te na radu3. radno iskustvo na poslovima zaš� te na radu i zaš� te okoliša4. poznavanje rada na ra�unalu 5. poznavanje jednog svjetskog jezika6. voza�ka dozvola B kategorije

Ponude sa životopisom posla� u roku od 8 dana od objave natje�aja na adresu :MESNA INDUSTRIJA – VAJDA d.d. �akovec, Zagreba�ka 4, 40000 �AKOVEC, s naznakom „ponuda za natje�aj“.

Kontakt telefon: 040/372-588

Temeljem Odluke Upravnog vije�a Ljekarne �akovec, od 11.11.2008. godine, Broj: 10/08 – 01-150/2008,

Ljekarna �akovec raspisuje

N A T J E � A J

ZA DODJELU STIPENDIJA STUDENTIMA

FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKOG FAKULTETA SMJER FARMACIJA

I. Ljekarna �akovec odobrava do 5 s� pendija studen� ma Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, smjer farmacije.

II. Na ovaj Natje�aj mogu se javi� redovi� studen� viših godina studija FBF-a smjer farmacija, i to tre�e (3), �etvrte (4) godine te 9 semestra.

III. S� pendija se dodjeluje pod uvjetom da �e korisnici s� pendije nakon zavr-šetka studija, sukladno ugovoru koji �e potpisa� , zaklju�i� radni odnos u Ljekarni �akovec. Nakon obavljenog pripravni�kog staža u Ljekarni �akovec i položenog stru�nog ispita u obvezi su proves� na radu u Ljekarni �akovec najmanje dvostruko duže vrijeme od onog vremena za koje su dobivali s� pendiju.

IV. Pravo na sudjelovanje na ovom Natje�aju imaju studen� sukladno uglavku I. i II. ovog Natje�aja uz dodatne uvjete:

- da su državljani Republike Hrvatske- da imaju prebivalište ili boravište na podru�ju Me�imurske županije

V. Mjese�ni iznos s� pendije iznosi 1.000,00 kuna. S� pendija se ne prima za vrijeme ljetnih mjeseci odnosno za vrijeme mjeseca srpnja i kolovoza.

VI. Dokumen� potrebni za dodjelu s� pendija:- molba za dodjelu s� pendije - domovnica- preslika osobne iskaznice- potvrda fakulteta o redovnom upisu u akademsku godinu 2008./2009. u

svrhu ostvarivanja prava na s� pendiju- prijepis ocjena položenih ispita � jekom sutdijaVII. Ako se na Natje�aj javi ve�i broj studenata od broja odobrenih s� pendija

prednost imaju studenti s boljim prosjekom ocjena na osnovi prijepisa ocjena položenih ispita � jekom studija.

VIII. Student kojem bude dodjeljena s� pendija dužan je prilikom sklapanja po-sebnog ugovora preda� jednu bjanko zadužnicu na iznos ukupnog iznosa s� pendije kao osiguranje povrata sredstava u slijede�im slu�ajevima odno-sno u slu�ajevima kada je dužan vra� � cjelokupno primljen iznos s� pendije uve�an sukladno odredbama posebnog ugovora:

- ako prekine studij - ako prestane ima� status redovnog studenta- ako odbije zaposlenje u Ljekarni �akovec- ako mu prestane radni odnos u Ljekarni �akovec prije okon�anja roka iz

uglavka III. ovog Natje�aja IX. Nepotpune i nepravodobne ponude ne�e se razmatra� .X. Molbe kandidata se dostavljaju na adresu: Ljekarna �akovec, �akovec,

Valenta Morandinija 1, s naznakom za “Natje�aj za dodjelu s� pendija”.XI. Ljekarna �akovec �e na osnovi zaprimljenih molbi utvrdi� listu reda prven-

stva za dodjelu s� pendija te �e podnositelje molbi studente obavijes� � o rezulta� ma natje�aja u roku 30 dana od proteka roka za dostavu molbi.

XII. Rok za dostavu molbi je 15 dana od dana objave Natje�aja.XIII. Na temelju kona�ne odluke o dodjeli s� pendija student skalapa poseban

ugovor o korištenju s� pendije kojim se pobliže reguliraju prava i obveze korisnika i davatelja s� pendija sukladno Odluci Upravnog vije�a Ljekarne �akovec.

XIV. Sve dodatne upute i obrazloženja ovog natje�aja možete dobi� � jekom redovnog radnog vremena Uprave Ljekarne �akovec, na adresi �akovec, Valenta Morandinija 1, ili na telefon 310-651.

REPUBLIKA HRVATSKA - MEIMURSKA ŽUPANIJAOPINA PODTUREN - OPINSKO POGLAVARSTVO

Na temelju �lanaka 4. odluke o s� pendiranju studenata, Op�insko poglavar-stvo Podturen raspisuje

N A T J E � A J

Za dodjelu stipendija za akademsku 2008./09. godinu

redovitim studentima 1. Op�ina Podturen za akademsku godinu 2008./09. raspisuje natje�aj za

dodjelu 10 (deset) studentskih s� pendija za bilo koju vrstu studija.2. Studentske s� pendije se dodjeljuju za studente od druge godine pa nadalje

za studij u Republici Hrvatskoj.3. Uvje� da dodjelu studentskih s� pendija su slijede�i: - hrvatsko državljanstvo, - �iji roditelji i skrbnici imaju prebivalište na podru�ju op�ine Podturen najma-

nje 6 godina prije objave natje�aja, - prosjek ocjena minimalno 2,5 za proteklu godinu studija, 4. Kriteriji za dodjelu studentskih s� pendija: - socijalno-imovinski status - uspjeh na studiju 5. Odre�uje se visina studentskih s� pendija u iznosu: - 700,00 kn mjese�no za studij na podru�ju Zagreba ili udaljenih gradova, - 500,00 kn mjese�no za studij na podru�ju Varaždina, - 300,00 kn mjese�no za studij na podru�ju �akovca, 6. Dokumen� potrebni za dodjelu studentskih s� pendija su: - zamolba za dodjelu s� pendije s kratkim životopisom, - uvjerenje o redovitom upisu na drugu godinu studija, - potvrda fakulteta o prosjeku ocjena ili ovjerena preslika indeksa, - izjava studenta da ne prima ni� jednu drugu s� pendiju, - domovnica, - izjava o broju �lanova zajedni�kog doma�instva, - potvrda poslodavca o prosjeku pla�a za posljednjih šest mjeseci prije raspi-

sivanja, natje�aja za sve �lanove doma�instva koji su u radnom odnosu, - preslika Rješenja Porezne uprave o razrezanom porezu u godini prije raspi-

sivanja, natje�aja po bilo kojem osnovu, - uvjerenje fakulteta o statusu redovnog studenta �lana zajedni�kog doma-

�instva, - potvrda o visini mirovine, - potvrdu Zavoda za zapošljavanje (ukoliko je netko od �lanova doma�instva

nezaposlen), - izjava za djecu bez jednog ili oba roditelja, djecu poginulih i nestalih branitelja,

te za djecu samohranih majki i o�eva, - u slu�aju potrebe od podnositelja molbe može se zatraži� i dopuna doku-

menata.

Rok podnošenja molbi je do 5.12.2008. godine. Molbe se podnose na adresu: OPINA PODTUREN, OPINSKO POGLAVARSTVO,

Ivana Grš�i�a 5, 40317 PODTUREN s naznakom „natje�aj-s� pendije“. Imena kandidata kojima �e bi� dodijeljene studentske s� pendije bit �e pismeno

obaviješteni u roku 15 dana od dana zaklju�enja natje�aja. Za sve dodatne informacije možete se obra� � osobno u ured Op�ine Podturen

ili na telefon 847-260, uredovnim danom od 7,00 do 15,00 sa� .(srijedom 7,00 – 19,00 sa� ).

POGLAVARSTVO OPINE PODTUREN

REPUBLIKA HRVATSKA - MEIMURSKA ŽUPANIJAOPINA ŠENKOVEC, J. Bedekovi�a 11

Op�insko poglavarstvo raspisuje

N A T J E � A J

za dodjelu stipendija za akademsku godinu

2008./2009.1. Kriteriji za dodjelu s� pendija:

- socijalni status - prebivalište na podru�ju Op�ine Šenkovec - uspjeh u u�enju

2. Dokumen� potrebni za dodjelu s� pendija: - zamolba s kratkim životopisom - potvrda o redovnom upisu na fakultet - preslika svjedodžbe 3. i 4. razreda (za studente prve godine studija) - izjava da ne prima ni� jednu drugu s� pendiju - izjava o broju �lanova zajedni�kog doma�instva - potvrda fakulteta o redovnom studiju za �lana uže obitelji (ako ima) - potvrda o prosjeku pla�e roditelja za zadnja 3 mjeseca.

Zahtjevi se podnose u roku 15 dana od dana objave natje�aja, na adresu:Op�ina Šenkovec, J. Bedekovi�a 11, 40 000 �akovec, s naznakom «za natje�aj – s� pendije».

25. studenog 2008.54 INFORMAC<JE

I. Obavještavaju se zainteresirane � zi�ke i pravne osobe da Grad �akovec prodaje gra�evinsko zemljište:

A/ DPU Martane – Istok �akovec, Zona male privrede „I 2“

dana 03.12.2008.godine, srijeda, s po�etkom u 12,00 sa� održat �e se usmene javne dražbe za prodaju gra�evinskog zemljišta na licu mjesta, Zona male privrede „I 2“, uz Južnu obilaznicu �akovca izme�u poduze�a Tim – P d.o.o. �akovec i Kavrana, (u blizini ulice Putjane na potezu izme�u Travni�ke ulice i Ulice Domovinskih žrtava u �akovcu), i to zemljišta upisanog u:

zk.ul.br.7291, k.o. �akovec,

1.) �est.br.536/1/1, pašnjak od 2724 m2 i oranica od 204 m2, ukupno 2928 m2, (ident. s k�br.4150/1, k.o. iste),

zk.ul.br.6224, k.o. �akovec,

2.) �est.br.1135/4/1/1/6/1/1/10, pašnjak površine 2832 m2, (ident. s k�br.4128/23, k.o. iste),

3.) �est.br.1135/4/1/1/6/1/1/2, pašnjak površine 3923 m2 (ident. s k�br.4128/15, k.o. iste ),

4.) �est.br.1135/4/1/16/1/1/3, pašnjak površine 4120 m2 (ident. s k�br.4128/16, k.o. iste),

5.) �est.br.1135/4/1/1/6/1/1/4, pašnjak površine 4310 m2 (ident. s k�br.4128/17, k.o. iste),

6.) �est.br.1135/4/1/1/6/1/1/9, pašnjak površine 2745 m2 (ident. s k�br. 4128/22, k.o. iste),

zk.ul.br.7211, k.o. �akovec,

7.) �est.br.58/C/4/2/1, pašnjak površine 47 m2 (ident. s k�br.4128/22, k.o. iste), pro-daje se istovremeno i zajedno sa �est.br.1135/4/1/1/6/1/1/9, ident. s k�br.4128/22, k.o. �akovec, kao jedna parcela (spajanje kupac vrši naknadno),

8.) �est.br.58/C/4/2/2, pašnjak površine 29 m2 (ident. s k�br.4128/23, k.o. iste), pro-daje se istovremeno i zajedno sa �est.br.1135/4/1/1/6/1/1/10, ident. s k�br.4128/23, k.o. �akovec, kao jedna parcela (spajanje kupac vrši naknadno).

Po�etna visina cijene zemljišta je 70-EUR/m2 (u protuvrijednos� kuna po sred-njem te�aju HNB na dan javnog nadmetanja).

B/ DPU Martane – Istok �akovec, višestambena izgradnja „S“

dana 03.12.2008.godine, srijeda, s po�etkom u 13,00 sa� održat �e se usmene javne dražbe za prodaju gra�evinskog zemljišta, na licu mjesta u novoj ulici Ivana Meštrovi�a (preko puta dje�jeg vr� �a Masla�ak) u �akovcu, i to zemljišta upisanog u:

zk.ul.br.6817, k.o. �akovec,

1.) �est.br.460/1/50/58, livada površine 637 �hv, (ident.s k�br.3274/58, k.o. iste, površine 2.291 m2),

2.) �est.br.460/1/50/59, livada površine 654 �hv, (ident.s k�br.3274/59, k.o. iste, površine 2.354 m2),

3.) �est.br.460/1/50/60, livada površine 545 �hv, (ident.s k�br.3274/60, k.o. iste, površine 1.960 m2).

Po�etna visina cijene zemljišta je 105-EUR/m2 (u protuvrijednosti kuna po srednjem te�aju HNB na dan javnog nadmetanja).

i

C/ DPU Martane – Istok �akovec, za obiteljsku ku�u „S“

zk.ul.br.6817, k.o. �akovec,

-�est.br.460/1/50/77, livada površine 192 �hv, (ident.s k�br.3274/77, k.o. iste, po-vršine 689 m2).

Po�etna visina cijene zemljišta iznosi 175,-EUR/�hv, (u protuvrijednos� kuna po srednjem te�aju HNB na dan javnog nadmetanja).

Napomena za zemljište pod to�kom C/:

Zemljište se kupuju prema stanju na dan održavanja javnog nadmetanja. Gra�evna �es� ca je formirana prema Detaljnom planu ure�enja, DPU Martane-Istok �akovec, (Službeni glasnik Grada �akovca broj 6/2000).

Gra�evinsko zemljište ne ispunjava u cijelos� uvjete za trenutno dobivanje dozvole za gradnju prema propisima iz Zakona o prostornom ure�enju i gradnji. Ova �injenica ne utje�e na obvezu pla�anja izlici� rane kupoprodajne cijene pod uvje� ma i u roku odre�enim javnim natje�ajem.

Navedene okolnos� sastavni su dio Javne objave prodaje zemljišta, Zapisnika o provo�enju javne dražbe, bit �e i sastavni dio Ugovora o kupoprodaji nekretnine, a Grad �akovec ne snosi nikakvu odgovornost za dužinu roka �ekanja na dobivanje dozvole za gradnju.

Uplata jam�evine i pristupanje javnoj dražbi smatra se prihvat svih javno objavljenih uvjeta te pristanak da ovo gra�evinsko zemljište nema nedostataka.

II. Uvje� prodaje gra�evinskog zemljišta

-u cijeni je sadržana samo vrijednost zemljišta,

-zemljište se kupuje po na�elu „vi�eno – kupljeno“, bez komunalne infrastruktu-re, što isklju�uje naknadne prigovore kupaca na materijalne i pravne nedostatke nekretnina.

III. Uvje� pristupanja javnoj dražbi

Javnoj dražbi, kao kupci, mogu pristupi� i u njoj sudjelova� samo osobe koje su prethodno upla� le jam�evinu za svaku pojedinu zemljišnu �es� cu za koju se nadme�u. Smatra se izvršenom i valjanom samo ona uplata koja je vidljiva na ra�unu Grada �akovca na dan održavanja javne dražbe do 10,00 sa� ; jedini dokaz o tome koji �e se uvaži� je izvod iz platnog prometa sa ra�una Grada �akovca izlistan u 10,00 sa� na dan 03.12.2008.godine, kao dan održavanja javnih dražbi, i koji dokaz �e bit predo�en svim dražbovateljima, ako to budu zah� jevali; drugi dokazi uplate, na�ini ili naknadne uplate ne�e se uvažava� i prima� ni� �e se mo�i pristupi� javnoj dražbi.

Jam�evina iznosi:

-za zemljišnu �es� cu pod brojem I.A/1.) - 149.000,00 kn (slovima: sto�etrdese-tdeve� su�a kuna),

-za zemljišnu �es� cu pod brojem I.A/2.) - 142.000,00 kn (slovima: sto�etrdese-tdvije� su�a kuna),

-za zemljišnu �es� cu pod brojem I.A/3.) - 196.000,00 kn (slovima: stodevede-setšes� su�a kuna),

-za zemljišnu �es� cu pod brojem I.A/4.) - 206.000,00 kn (slovima: dvjestoše-s� su�a kuna),

-za zemljišnu �es� cu pod brojem I.A/5.) - 216.000,00 kn (slovima: dvjestošesna-es� su�a kuna),

-za zemljišnu �es� cu pod brojem I.A/6.) - 137.000,00 kn (slovima: stotrideset-sedam� su�a kuna),

-za zemljišnu �es� cu pod brojem I.A/7.) - 2.400,00 kn (slovima: dvije� su�e�e-� risto kuna),

-za zemljišnu �es� cu pod brojem I.A/8.) - 1.450,00 kn (slovima: � su�u�e� risto-pedeset kuna),

-za zemljišnu �es� cu pod brojem I.B/1.) - 175.000,00 kn (slovima: stosedamde-setpe� su�a kuna),

-za zemljišnu �es� cu pod brojem I.B/2.) - 180.000,00 kn (slovima: stoosamde-se� su�a kuna),

-za zemljišnu �es� cu pod brojem I.B/3.) - 150.000,00 kn (slovima: stopedese� -su�a kuna),

-za zemljišnu �es� cu pod I.C/ - 25.000,00 kn (slovima: dvadesetpe� su�a ku-na).

Uplata jam�evine se vrši na ra�un Grada �akovca br. 2392007-1806000006 poziv na br. 21/22-7757-MB/JMBG, sa svrhom doznake - jam�evina za kupnju zemljišta u �akovcu.

�es� ce se dražbuju i prodaju pojedina�no po redoslijedu iz ovog natje�aja, dražba se zaklju�uje nakon proteka pet minuta neposredno poslije stavljanja najpovoljnije ponude, a kupcem se utvr�uje dražbovatelj koji je ponudio najvišu cijenu. Nakon zaklju�enja dražbe voditelj prodaje pisanim Zaklju�kom utvr�uje koji je ponuditelj ponudio najve�u cijenu i da je ispunio uvjete da mu se proda nekretnina. Svi sudionici javne dražbe potpisuju Zapisnik o provo�enju javne dražbe koji sadrži Pravila dražbovanja i Zaklju�ak o prodaji nekretnine.

IV. Uz navedeno utvr�uju se i slijede�i uvje� kupoprodaje

1. Kupac koji uspije na javnoj dražbi dužan je ukupnu kupoprodajnu cijenu zemlji-šta u cijelos� pla� � Gradu �akovcu u roku od 8 dana od dana održavanja javnog nadmetanja, u pro� vnom gubi jam�evinu i pravo na kupnju. Ponu�a�ima �ija ponuda nije prihva�ena, ili koji su odustali od dražbe, ili koji nisu dražbovali, vra� t �e se jam�evina bez kamata u roku od 15 dana nakon zaklju�enja javne dražbe.

2. Kupcu se jam�evina ura�unava u cijenu zemljišta. Kupac koji potpiše Zapisnik i Zaklju�ak o prodaji nekretnine, a kasnije odustane od kupnje, jam�evina se ne vra�a, a Grad �akovec ima pravo na naknadu štete i troškova postupka. Ako ku-pac u roku iz to�ke 1. ne pla� ukupnu kupovninu i ne sklopi ugovor o prodaji Grad �akovec �e utvrdi� gubitak prava kupnje, prodaju oglasi� nevaže�om i odredi� novu prodaju, a iz položene jam�evine uz navedeno u prethodnoj re�enici namirit �e se svi troškovi.

3. Nakon što kupac u cijelos� ispla� cijenu zemljišta, pristupit �e se sklapanju ku-poprodajnog ugovora izme�u Grada �akovca i kupca. Kupac snosi sve troškove u vezi sklapanja ugovora, sudske pristojbe, porez na promet nekretnina te naknadu za promjenu namjene zemljišta iz poljoprivrednog u gra�evinsko.

4. Grad �akovec ima pravo izabra� onu ponudu za koju ocijeni da odgovara svrsi ovog natje�aja; tako�er nije obvezan prihva� � nijednu ponudu i ima pravo poniš� � natje�aj pri �emu nije dužan dava� posebna obrazloženja i pri svemu tome ne snosi nikakvu odgovornost prema ponu�a�ima.

5. Pravo sudjelovanja na javnoj dražbi uz naprijed utvr�ene uvjete imaju sve do-ma�e � zi�ke i pravne osobe te gra�ani pojedinci (iden� tet se utvr�uje uvidom u obrtnicu, registraciju poduze�a, osobnu iskaznicu). U slu�aju da sudjeluje strana pravna osoba (ili osobe) dužna je najkasnije 1 (jedan) dan prije dana javnog nad-metanja preda� Gradu �akovcu izvornik izvoda iz sudskog registra o osnovanom trgova�kom društvu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje kupuje nekretninu.

6. Svi zainteresirani mogu informacije u vezi predmetnog natje�aja i uvid u po-stoje�u dokumentaciju dobi� u Upravi Grada �akovca, K. Tomislava 15, �akovec, soba broj 204, II kat, svaki radni dan od 8,00 do 13,00 sa� .

Gradsko Poglavarstvo Grada �akovca

ZAVOD ZA KONTROLU KVALITETE I CONZULTING d.o.o.Park Rudolfa Kropeka 2, 40000 �AKOVEC

ZAŠTITA NA RADU – ZAŠTITA OD POŽARA – ZAŠTITA OKOLIŠAzbog pove�anog obima posla

OGLAŠAVA

potrebu za zapošljavanjem na neodre�eno vrijeme

- DIPLOMIRANOG INŽENJERA STROJARSTVA – 1 izvršitelj- DIPLOMIRANOG INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE – 1 izvršitelj

UVJETI:- VSS- poznavanje rada na ra�unalu- prednost �e ima� kandida� sa 5 godina radnog iskustva u struci od �ega dvije

godine na poslovima zaš� te na radu te položenim stru�nim ispitom stru�-njaka zaš� te na radu, položenim ispitom iz andragogije i stru�nim ispitom iz podru�ja zaš� te od buke.

- uz kratak životopis priloži� preslike diploma i uvjerenja u koliko ih kandidat posjeduje.

Rok za podnošenje ponuda je 14 dana od dana objave dostavom na nave-denu adresu. Kandida� �e o izboru bi� obaviješteni u roku 30 dana od dana zaklju�enja oglasa.

GRAD �AKOVEC�akovec, Kralja Tomislava 15,

temeljem Zaklju�aka Gradskog Poglavarstva Grada �akovca od 15.05.2008., 10.07.2008., 03.05.2007., 28.02.2008. i 25.09.2008. objavljuje

PRODAJU GRA�EVINSKOG ZEMLJIŠTA U �AKOVCU USMENOM JAVNOM DRAŽBOM

Temeljem �lanaka 23. Statuta Centra za kulturu, Trg Republike bb, 40000 �AKOVEC, ravnatelj raspisuje

N A T J E � A Jza radno mjesto

KINOOPERATER – ODRŽIVA� OBJEKTA I OPREME

- 1 izvršitelj na odre�eno radno vrijeme s pokusnim rokom od 2 mjeseca

Uvje� : - srednja stru�na sprema tehni�kog usmjerenja- položen voza�ki ispit B kategorije- poznavanje rada na ra�unalu Uz prijavu priloži� : - svjedodžbu o završenoj školi- životopis- domovnicu Rok za podnošenje prijava je petnaest dana od dana objave natje�aja.Prijave posla� na adresu: CENTAR ZA KULTURU, Trg Republike bb, 40000 �akovec

REPUBLIKA HRVATSKA - MEIMURSKA ŽUPANIJAOPINA SVETI JURAJ NA BREGU

Na temelju Odluke s 22. sjednice Op�inskog vije�a Sve� Juraj na Bregu raspisuje se

JAVNI NATJE�AJ ZA PRODAJU GRA�EVINSKOG ZEMLJIŠTA U

PODUZETNI�KOJ ZONI U BREZJU1. Op�ina Sve� Juraj na Bregu u vlasništvu gra�evne �es� ce u Poduzetni�koj zoni Brezje, koju �ini kat. �est. br. 6518/5 k.o. Zasadbreg, upisana u zk.ul.br. 1876 k.o Slakovec, veli�ine 3031 m² ili 843 �hv-a, upisana u 1/1 djela na ime Op�ine Sve� Juraj na Bregu, objavljuje njezinu prodaju.2. Namijenjena gradnji poslovne gra�evine koja je u potpunos� u skladu s lokacijskim uvje� ma i odredbama prema važe�em Detaljnom planu ure�enja Gospodarske zone u Brezju te sa svim ostalim Zakonima i propisima. 3. Po�etna cijena iznosi 35€/1�hv (u protuvrijednos� kuna po srednjem te�aju HNB na dan pla�anja ).4. Prodaja nekretnine iz to�ke 1. ovog natje�aja bi� �e obavljena na na�in da se podnesu pisane ponude.5. Ponuda mora sadržava� :- ime, prezime i adresu ponu�a�a, odnosno naziv i adresu tvrtke pravnog subjekta i naznaku odgovorne osobe,- domovnicu za � zi�ke osobe, odnosno važe�u registraciju za pravne osobe,- izjavu o planiranoj gradnji na kupljenoj �es� ci i njezinu namjenu.6. Sve troškove kod sklapanja kupoprodajnog ugovora, te porez na promet nekretnine snosi kupac.7. Nepravodobne i nekompletne ponude, kao i ponude sa cijenom nižom od po�etne cijene smatrat �e se nepotpunima i ne�e se razmatra� .8. Odluku o izboru ponude donosi Op�insko poglavarstvo Sve� Juraj na Bregu i ista �e bi� dostavljena svim ponuditeljima u roku od 10 dana od dana njezinog donošenja.9. Op�insko poglavarstvo Sve� Juraj na Bregu zadržava pravo poništenja ovog natje�aja i neprihva�anja ponuda bilo kojeg ponuditelja, bez posebnog obrazloženja.10. Ponude se mogu dostavi� poštom ili u ured Jedinstvenog upravnog odjela Op�ine Sve-� Juraj na Bregu na adresu: Op�ina Sve� Juraj na Bregu, Pleškovec 25, 40311 Lopa� nec.11. Rok za podnošenje prijave je 8 dana od dana objave natje�aja.

OPINA SVETI JURAJ NA BREGU

DOBRO JE ZNATI25. studenog 2008. 55

DOBRO JE ZNATI 25. studenog 2008.56

25. studenog 2008. 57RAZBIB\IGA

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA ŠALA mala

Minuli tjeden, to�no pred tjeden dni, se obilježavala

obletnica i to 344. otkak je divlja svija, štero zovemo vepar, restr-gala našega Mikloša �rinskoga z conom zvanoga �akove�ki. Spo-menek na Mikloša je biv organize-rani vu #ornjemo Kuršanco, jerbo je tam divja svija i naprajla to kr-voproli�e. Morem vam re�i gda se zišev lepi broj ljudi šteri poštuvlejo �rinskoga: bilo je tu hajdig naših, a dostik je dojšlo i Ma�arov, šteri isto tak poštuvlejo našega Mikloša �rinskoga. Verjem gda znate gda so jedinoga spomenika �rinskima vu �akovco naprajli Ma�ari pred 104. leti, a to je Orel na glavnomo �akoskomo placo. Ovoletošji spo-menek je organizerala �akoska Matica Hrvacka skupa z našom Me�imorskom županijom. Vse je to lejpo i dobro, jerbo so vsi šteri so tam bili položili vence i vužgali sve�e, kaj zna�i gda poštuvlejo Mi-kloša �rinskoga, ali vam moram re�i gda je niš�i nej biv od �ako-skih grackih ocov. ]rz�as so nej meli �as, a prešparali so i sve�o i venca. To nej bilo nikaj tak straš-noga gda se �akov�ari nebi falili kak so oni grad �rinskih, a jempot

na leto nemajo �as kajbi dojšli do Kuršanca.

Vu zadje vreme se dostik pripo-veda o temo kak bode �akoska

�rinska garda ipak postajla spome-nika Miklošo �rinskomo Sigecko-mo i to do jegovoga godovna, štero nam je �istam blizo, jerbo je Mikloš godovnjak, vsako leto, šestoga de-cembra. �akoski gardisti so šteli spomenika postajti vu vulici Katice �rinski, �istam blizo gracke vure, ali so ga �akoski prostornjaki zri-vali nekam vu park, kajbi tetec Miš-ka rekli, ]ožeko za hrbet. Nebrem to nikak razmeti zakaj se �akovec – #rad �rinskih srami Mikloša �rin-skoga, kak ovoga Sigeckoga, tak i jegovoga prevnuka �akove�koga? To te ja pitam?

� nej sam to. �stoga dneva gda je biv spomenek na Mikloša �rin-

skoga vu Kuršanco, vu �akoskoj cirkvi Svetoga Mikloša je služena meša za vse poginule vu minulom Domovinskom ratu, a posebno za poginule vu Vukovaro, jerbo se 18. novembra obilježavala i obljetnica pada herojskog grada Vukvara. Nej znati kaj je to z nami �akov-

�anci, jako malo nas je dojšlo k meši, a još meje je vužgalo sve�e pre spomeniko poginulim hrvac-kim herojima z Me�imorja ili pak osvetlilo Vukovarsko vulico. Najte me krivo razmeti, ali nekak �letno smo pozabili na vse one šteri so dali svoje živote kaj bi mi denes mogli živeti vu miro, slobodi, vu svojoj neovisnoj državi Hrvackoj. � jedne strane delamo stisko i vu-žižemo cele kupe sve�i na grobjo za Vse Svece gda je vu pitanjo na-ša rodbina: japice, mamice, tateki, mamike…, a dok tre našim poginu-lim vitezovima vužgati sam jeno sve�o ili pak zmoliti par o�enaši za jive dušice i zafaliti jim za vse kaj so nas naprajli i zafaliti jim kaj so nej šparali niti svoje živote, unda nejve�pot zabimo ili pak nemamo �as. To je nej mala sramota.

Još je nekaj meje od pet meseci cajta do novih izborov, a �ako-

ski politi�ari so ve� po�eli deliti gracke fotelje. Kuliko sam mev za �uti, drugo leto vu �akovco bodo na vlasti vse stranke i niš�i nebode vu opoziciji, tak gda bode �akovec mev jenoga gradona�elnika i nej-meje pet zamjeniki. Takša je, bar

za ve situacija, jerbo vsi šteri idejo vu koalicijo z esdepeom o�ejo meti zamjenika na�elnika, a kak se nej smeti zameriti niti jednomo par-tnero nejbole je vsima vse obe�a-ti. � posle izborov bo se vidlo �ija ma�ka �rno vuno prede.

�itam vu novinaj i nebrem dojti k sebi, jeli je to mogo�e kaj �ako-

ske apoteke iš�ejo, kak to lejpo pi-še, strateškoga partnera. Nebi vam znauv to�no re�i kakši je to partner, ali brz�as je to isto kak i bota štero moj tetec Miška nuca otkak je po-�ev šepljati. Ve glejte, vse privatne apoteke jako dobro poslujejo, a apotekari so kulaki, jedino �ako-ske apoteke, tobož, nebrejo zvezati kraj z krajom i furt poslujejo z gu-bi�kom. Nebrem to veruvati, jerbo so te gracke apoteke furt pune onih šteri kupuvlejo leke i jako je �uda onih kaj te leke kupuvlejo z kešom i zato nej znati što i kam pospravla te peneze gda navek falijo. �nate kaj, gda nej falili nebi trelo niti stra-teškoga partnera. Kak zgledi i tu si bode neš�i omastiv musta�e i tej neš�i, najbrž, nebode z �akovca, a niti pak z Me�imorja. Mi Me�morci smo nej te sre�e.

Zakaj se grad �akovec srami Zrinskih? PovišicaDirektor se obra�a novom zapo-

sleniku:- Vaš prethodnik je otišao u za-

služenu mirovinu nakon 40 godina staža u ovoj �irmi. ]io je najbolji rad-nik kojeg smo imali.

- Onda �e ga biti teško zamije-niti.

- Ne�e. Možete biti kao on, nikad nije tražio povišicu, a ja mu je nikad nisam ponudio.

Upozorenje- Sje�aš li se dragi kako je grmilo

i sijevalo kada smo se upoznali?- �tekako! � ja kreten nisam oz-

biljno shvatio upozorenje prirode!

NeboMuž se vra�a s pogreba svoje že-

ne. �znenada s krova jedne ku�e pred noge mu padne cigla. On pogleda u nebo i kaže:

- Opa, ve� si stigla gore.

Mogu�nostProlazi plavuša parkom i primi-

jeti djeda na klupi. Pri�e mu i upita ga:

- Djedice, koliko imate godina?- Mislim da imam 88. - Da budem iskrena, ne bih vam

dala.- � kad smo kod toga, ne bih ja

ni mogao...

Posljednja željaRazgovaraju dva pijanca.- Štef, kad vumrem, buš mi na

grobeka zalil jen gemišt?- ]um, �mbra bum, ali prije ga

bum provlekel kroz bubrege!

SkijanjePita Haso Muju:- Kako ti se Fata skija? - Kao grom, svaki put udari u

drugo drvo.

Kava�austavi policajac voza�a zbog

prebrze vožnje i zatraži prometnu i voza�ku dozvolu.

Voza� mu da nov�anik, policajac ga uzme i otvori a unutra plasti�na žlica.

- Što je ovo? - za�u�eno upita policajac.

- To ti je za kavu - odgovori vo-za�.

ArheologRazgovaraju dvije prijateljice:- Jesi li sretna što si se udala za

arheologa?- Jesam. �amisli što sam starija

njemu sam zanimljivija.

Europska unija- Što se dogodi kad naš politi�ar

lupi malim nožnim prstom u stol?- Vidi zvijezde pa misli da je Hr-

vatska ve� u EU.

IstovarDošao poslodavac u Crnu #oru

po radnu snagu i treba 18 Crnogora-ca. Kada su se sakupili u kamion je ušlo njih 22, bilo je 18 Crnogoraca i �etiri ]osanca. Poslodavac upita:

- Što �e vam još ta �etiri ]osan-ca?

Crnogorci �e na to:- � tko �e nas istovariti?!

GazdaDo�e muž ku�i, udari šakom po

stolu i vikne:- Pa dobro tko je gazda u ovoj

ku�i?Žena ga pogleda, opali mu ša-

mar�inu a muž �e pomirljivo:- �ar ne smijem ni pitati?

GlavoboljaDolazi baka u ljekarnu i kaže:- ]oli me glava dajte mi dva pa-

keta antibebi pilula.- �li bako, to su kontracepcijska

sredstva.- Ma nemojte vi meni, ja to dam

mojim unukama i više me ne boli glava.

Plja�kaLopov presretne prolaznika na

ulici i povi�e:- Ovo je plja�ka! Dajte mi sav

novac!- Žao mi je. Jedan vas je kolega

ve� preduhitrio. - Koji kolega?- Moja žena! Maloprije mi je uze-

la cijelu pla�u - odgovori skrušeno prolaznik.

Hitna intervencija

Dolazi vodoinstalater nakon hit-nog poziva i kaže:

- Oprostite što kasnim. Nadam se da ste se u me�uvremenu nekako snašli.

- Da, nau�ili smo djecu plivati.

RazlikaU�iteljica kaže �vici:- Prije nego što krenemo dalje s

programom reci koja je razlika izme-�u Crkve i Vlade.

- Ne znam kako da vam kažem - odgovori �vica - Crkva propovijeda siromaštvo, a Vlada ga realizira.

25. studenog 2008.58

VREMENSKA SLIKA: Ciklona Domagoj još �e i danas djelomiice utjecati na vrijeme u Me�imurju. No, od sutra o�ekujemo ja�anje an-ticiklone pa �emo nekoliko dana imati suho i stabilno vrijeme. Zbog vedrijih no�i jutra �e biti hladna s mrazom. Približavanje nove ciklo-ne i pad tlaka osjetit �emo u petak, a njen utjecaj trebao bi nas zahvati-ti tijekom vikenda kad �e ponovno biti oborina.VREMENSKA PROGNOZA: Danas o�ekujemo pretežno obla�no vri-jeme. Povremeno može biti slabih oborina na granici kiše i snijega, no napominjemo da �e oborina biti vrlo malo ili nimalo. Ciklona �e se premještati južnije pa glavninu kiše i snijega o�ekujemo u gorskim kra-jevima i Posavini, stoga svima koji putuju savjet neka se informiraju o stanju na cestama. U Me�imurju �e puhati slab do umjeren sjeve-roisto�njak. Jutarnja temperatura zraka izme�u 0 i 3, a najviša dnevna do 5 Celzijevih stupnjeva.

Ve� u no�i na srijedu moglo bi se djelomi�no razvedriti pa �e jutro biti hladnije, mjestimice s mrazom i kratkotrajnom maglom. Danju dje-lomi�no sun�ano uz slab do umje-ren sjeverni vjetar. Najniža jutarnja temperatura zraka izme�u -3 i 0, a najviša dnevna oko 5 Celzijevaca.

U �etvrtak ujutro o�ekujemo umjeren i jak mraz s temperaturom koja bi se mogla spustiti i na minus pet Celzijevih stupnjeva. Može biti i magle, osobito u Donjem Me�imurju. Danju �e prevladavati sun�ano vrije-me sa slabim jugozapadnim vjetrom. Temperatura �e u popodnevnim sa-tima biti izme�u 2 i 5 stupnjeva.

Petak nam nosi pad tlaka zraka i laganu južinu kao predznak pribli-žavanja nove ciklone iz Sredozemlja. Vrijeme �e još uvijek biti sun�ano, povremeno uz umjerenu naoblaku, osobito krajem dana. Puhat �e slab do umjeren vjetar južnih smjerova. Jutro hladno s mrazom, mjestimice

i maglom, a najviša dnevna tempe-ratura oko 5 Celzijevaca. U no�i na subotu uz daljnje ja�anje naoblake ve� bi moglo biti slabe kiše.

Sredozemna ciklona �e nam u subotu donijeti ve�inom obla�no vrijeme, povremeno s oborinama. Po sadašnjim prognosti�kim mate-rijalima izgleda da �e oborine najpri-je biti u obliku kiše, ali s postupnim padom temperature zraka snijega bi mjestimice moglo biti i u nizina-ma. Zasad je teško re�i ho�e li u ni-zinama do�i do stvaranja snježnog pokriva�a pa savjetujemo da pratite naša izvješ�a i sljede�ih dana. Zapu-hat �e umjeren sjeveroisto�njak, a

temperatura zraka cijelog �e dana biti malo iznad nule.

U nedjelju bi ciklona trebala od-maknuti što �e nam donijeti razve-dravanje i dulja sun�ana razdoblja. Ujutro mjestimice mraz i kratko-trajna magla.

Južinu bismo ponovno mogli osjetiti u ponedjeljak. Prognosti�ki modeli upu�uju na stvaranje ciklo-ne u Biskajskom zaljevu što bi u naš dio Europe dovuklo topliji zrak s jugozapada. Temperatura zraka bi s jugozapadnim vjetrom sredinom dana mogla porasti i do 10 Celzije-vih stupnjeva. (prognoza izra�ena 24.11. u 10h)

Osim u ekonomskim izvješ�i-ma minusa je prošlog tjedna bilo i u meteorološkim. Ponedjeljak, 17. studeni, donio nam je promjenji-vo vrijeme. U jutarnjim je satima prolazila hladna fronta pa je bilo kratkotrajne kiše i pljuskova. Po-podne se razvedrilo uz ugodnih 10 Celzijevaca. No, vedra i tiha no� bili su uzroci jutarnjeg mraza u utorak kad se živa u termometrima diljem Me�imurja spustila ispod nule, a ponegdje i do minus �etiri stupnja! Sunce je ipak sredinom dana ugri-jalo na 6°C. Mraza je bilo i u srijedu, ali je jugozapadni vjetar dnevnu temperaturu povisio do 10°C. Tlak je po�eo padati što se nastavilo i u djelomi�no sun�an �etvrtak. Jak jugozapadni i zapadni vjetar mno-gima je donio glavobolju, a tempe-ratura se zaustavila na 14 Celzijevih stupnjeva. Nagli pad tlaka nastavio se i u petak – popodne smo mjerili samo 996 hektopaskala. Krajem

dana stigla nam je hladna fronta s kišom i grmljavinom, a u dijelovima Gornjeg Me�imurja bilo je i susnje-žice. Jak sjeverozapadnjak donio je pad temperature pa je u subotu ujutro ponovno bilo mraza. Danju nas je pratilo djelomi�no sun�ano, vjetrovito i prohladno vrijeme. Vje-tar se nave�er uglavnom smirio pa se temperatura do nedjeljnog jutra spustila i do -5°C. Ostatak dana bio je uglavnom sun�an, a nova ciklona stigla nam je u ponedjeljak.

�AKOVEC - S obzirom na našu prometnu (ne)kulturu, i nije na odmet prisilnim mjerama upo-zoravati promet na frekventnim mjestima gdje se kre�e puno pje-šaka kao što su blizine vrti�a, ško-la i autobusni kolodvor. No svaka-ko da je potrebno voditi ra�una i o sigurnosti vozila i voza�a, kako barijere ne bi dovodile do neželje-nih nezgoda ili ošte�enja.

Iz ŽUC-a, odakle je inicirano usporavanje prometa uzdignutim pješa�kim prijelazima, na prve kritike o visini hupsera reagira-li su korekcijom. Ona se izvodi ure�enjem kolnika od rotora kod pošte do Macanovog doma, �ime �e uzdignuti pješa�ki prijelazi biti

denivelirani na sedam do devet centimetara. Uz to �e se izvesti i kompletna sanacija odvodnje obo-rinskih voda, a koliko �e naknadni radovi koštati, izra�unat �e se po njihovu završetku. Zoran Šari�, ravnatelj, odlu�an je u namjeri da pješake štiti i ovakvim barijerama od nesavjesnih pješaka.

- Ne želim se dovoditi u si-tuaciju da o njihovoj zaštiti raz-mišljamo nakon što padne koja žrtva, kao nedavno kod Kopriv-nice gdje su stradale djevoj�ice. Jednako tako je naveo da u Japanu zbog bolje sigurnosti u prometu ni jedan pješa�ki prijelaz ne smije biti izgra�en u razini kolnik, ve� povišen.

U�enici Osnovne škole Mursko Središ�e, predvo�eni svojom rav-nateljicom Marijom Trstenjak, u utorak 18. studenog satom povije-sti obilježili su sje�anje na poginule branitelje i na grad Vukovar.

Pro�itano je nekoliko školskih literarnih uradaka, te na kraju za-jedno otpjevana “Moja domovina”. Zapaljene su i svije�e na lukobranu. Skupu su nazo�ili Ivan Le�ek, pred-sjednik Gradskog vije�a, Josip Do-

brani�, središ�anski gradona�elnik, i njegov zamjenik Dražen Srpak, koji su kod spomen - obilježja “Pirami-da” zapalili svije�e.

Bila je ovo prva organizirana priredba središ�anskih u�enika uprili�ena povodom sje�anja na žrtve srpske agresije na Hrvatsku, posebno na Vukovar i njegove bra-nitelje, me�u kojima su bili i Sredi-š�anci.

(S. Mesari�)

Udruga oboljelih od leukemi-je i limfoma organizira još jednu humanitarnu boži�nu prodaju umjetni�kih djela. Izložba na kojoj je zastupljeno preko 30 umjetni-ka amatera i akademskih slikara u zgradi Scheier u �akovcu ostaje otvorena do 3. prosinca.

UOLL ve� deset godina stalno vodi brigu o osobama oboljelim od najtežih malignih bolesti. Od kako su osnovani, zahvaljuju�i donacijama pomažu u kupnji li-jekova, transplantata ili medicin-skih pomagala koje ne �inancira HZZO, provode studije, ispitivanja i istraživanja u suradnji s bolni�-kim centrima, pomažu u smješta-ju roditeljima djece koja se lije�e izvan mjesta stanovanja...

U svrhu pomo�i oboljelima organiziraju i razne humani-tarne akcije i likovne radionice, nakon kojih umjetni�ka djela iz svog bogatog fundusa prodaju kako bi olakšali život oboljelima. Zato se održava i ova izložba u Scheierici, a osim te prodajne se izložbe mogu posjetiti i u Reiffe-isen stambenoj štedionici u �a-kovcu i u Varaždinu u restoranu Garestin.

Ovom prilikom svi su pozva-ni na sudjelovanje u ostvarenju

još jedne Boži�ne pri�e. Naime, volonteri Udruge svake godine za Boži� obilaze oboljele �lanove u akciji “Pokažimo oboljelima da nisu sami” te ih prigodno daruju paketima koje doniraju razni do-natori. Ako se i vi odlu�ite na do-naciju, volonteri �e se pobrinuti za transport i proslijediti darove onima kojima su napotrebniji.

Ud r u z i mož et e pomo -�i i uplatom bilo kojeg izno-sa na žiro-ra�une UOLL-a (ŽR: 2392007-1100010602 Me � i mu r s k a b a n k a ; Ž R : 2489004-1120004636 Vaba; ŽR: 2360000-1101874242) ili sudje-lovanjem u bilo kojoj akciji koju provode. (mn)

U utorak 25. studenog u prostorija-ma SDP-a u �akovcu (Strossmayerova 9) s op�etkom u 12 sa� obilježit �e se Me-�unarodni dan borbe pro� v nasilja nad ženama. O aktualnim temamam govorit �e Nadica Jelaš, saborska zastupnica i Roberta Barat.

Da se prisjetimo, 25. studeni je odabran kao Me�unarodni dan

borbe protiv nasilja nad ženama u znak sje�anja na sestre Mirabel koje je 1960.godine u Dominikanskoj re-publici brutalno dao ubiti diktator Trujillo. Odluka o tome datumu je pala na prvom sastanku feministki-nja La� nske Amerike i Kariba (Femi-nist Encuentro) održanom u Bogo� 1981.godine.

V\*�*�^� P\�`��{PROGNOZA VREMENA za idu�ih 7 dana

Idu�ih dana jutarnji mrazPREGLED VREMENA od 17. do 23. studenog

Vikend donio minuse

Studio Vivona organizator je “Best model’s & dancer’s” te obavlja zadnje probe i dogovore s u�esnicima za tre�e izdanje ovog izbora koji �e se održati predsto-je�e subote 29. studenog s po-�etkom u 16 sati u dvorani II. OŠ �akovec. Svi su spremni i rješava se posljednji zadatak – styling koji tako�er ima važnu ulogu.

Natjecat �e se 14 manekenki lima�ica i 14 tinejdžerki, dok �e plesa�a biti 15.

Odje�u za manekene osigurali su Soccy & Friends, modna marke Original Marines i Bellezza, kao i dizajnerica Tanja Polanec.

Za beauty styling pobrinut �e se Kozmeti�ki salon Kristina, Studio ljepote Lemine i Frizerski salon Simple.

U sklopu programa nastupit �e i manekeni Vivone koji su zavr-šili školu manekenstva, a odje�u

za njihovu prvu reviju osigurala je modna dizajnerica Danijela Kre-slin, dok styling prire�uje Gospo-darska škola �akovec.

Nagrade osigurava Ori�lame Swedish Cosmetics DC �akovec, te sponzori i organizatori.

Razglas �e osigurava Music Centar, a voditeljica programa je najpoznatija me�imurska mane-kenka Branka Prišli�, dok �e DJ Mikac “ravnati” glazbenim dije-lom programa. U stru�nom žiriju bit �e najpoznatije me�imurske manekenke i plesni koreogra�i koji �e izabrati najbolje kojima �e lente predati Dejan Zrna u ime me-dijskog pokrovitelja Me�imurskih novina, te prošlogodišnje pobjed-nice Fara Filipan i Lana Treska.

Svi ste pozvani u sportsku dvoranu II. OŠ �akovec predsto-je�e subote 29. studenoga s po�et-kom u 16 sati.

VIVONA predstoje�e subote organizira

Tre�e natjecanje plesa�a i manekena!

OSNOVNA ŠKOLA Mursko Središ�e

Satom povijesti sjetili se branitelja i Vukovara

U�enici pale svije�e za žrtve Vukovara

Hupseri da, ali ipak malo sniženi

UDRUGA OBOLJELIH od leukemije i limfoma

Boži�na humanitarna prodaja umjetni�kih djela

U humanitarnoj prodajnoj izložbi UOLL-a zastupljeno je preko 30 umjetnika amatera i akademskih

slikara

PROSTORIJE SDP-A, utorak 25. studenog u 12 sati

Obilježavanje Dana borbe protiv nasilja nad ženama

DOBRO JE ZNATI25. studenog 2008. 59

www.mnovine.hr

Taman se jedan tjedan �ako-ve�ki špiceri odlu�e na malo življe i šarenije kombinacije, a kad evo opet ovaj tjedan sve po starom. Najpopularnije su, naravno, crne i bijele kombinacije, iako malo za�u-�uje da je ovaj put više upravo ovih potonjih.

U iš�ekivanju bijelih pahulja no-se se bijeli kaputi�i, kapice, šalovi, a apsolutni je hit skoro do koljena duga bijela jaknica u kojoj dame s

noge na nogu še�u centrom grada. Neke špicerice dane krate uživaju�i u šetnjama s omiljenim ljubimcima, a druge pak toliko žure da i koju sit-nicu moraju prigristi u hodu.

Što se dodataka ti�e, nekako se sve �eš�e mogu uo�iti krzneni detalji. Krzno oko vrata, na jaknici ili �ak i �izmicama ... dobro je sve dok nije pravo, da ne bi i naš �ako-vec preplavili opsjednuti PETA-ini aktivisti.

KUD Žiškovec u nedjelju je bio doma�in 5. smotre me�imurske narodne nošnje na kojoj su prika-zani odjevni predmeti nošeni za svagdašnje prigode, najviše uz rad i odlazak na posao.

Sudjelovalo je �ak 12 KUD-ova, koji su prikazali velik broj razli�itih odjevnih predmeta, obu�e te alata koji su u odre�enim prigodama koristili. Uz mnoge stare i dobro uš�uvane odjevne predmete, obu�u

i predmete za rad, posebne vrijed-nosti smotre bile su vrlo dojmljivo opisivanje odje�e i prigoda, te velik broj mladih koji su o njima govorili i nosili ih.

Na lijepu ure�enu pozornicu Doma kulture u Žiškovcu, gdje je tijekom �itave smotre na cimbula-ma svirao Neven Kolari� iz �akovca, redom su izlazili: KUD Podtruren, HKUU “Sveti Martin” iz Svetog Mar-tina na Muri, KUU Zasadbreg, KUD

Kotoriba, KUD “Katruže” Ivanovec, KUD Ma�kovec, KUD “Ivan Musta� Kantor” Sveta Marija, KUD “Veseli Me�imurci”, HKUD Gori�an, Druš-tvo žena Gornji Kraljevec, KUD Žiš-kovec i KUD Strahoninec.

Odje�u, predmete i obi�aje opi-sivali su: Marija Jambroši�, Stanko Trstenjak, Josip Krnjak, Dragutin Matotek, Marija Horvat, Ivan Ujlaki, Milica Karažinec, Martina Kureti�, Ivan Posedi i Viktorija Sršan.

Smotru su pratili dr. Stjepan Hranjec i Smiljana Petr - Mar�ec kao prosudbena komisija, a uz brojnu publiku nazo�ni su bili zamjenik �akove�kog gradona�elnika Nenad Hranilovi�, predsjednik VMO-a Žiš-kovec Dragutin Vugrinec, predsjed-nik Zajednice HKUU-a Me�imurske županije Dejan Buva�, predsjednica Turisti�ke zajednice MŽ-a Sandra Herman, te predstavnici KUD-ova i sponzora. (Stjepan Mesari�)

SMOTRA ME�IMURSKE narodne nošnje u Žiškovcu

Sagdašnje obleke prošlog stolje�a

Opet sve po starom ...

Kotorip�ani korpe z šibe pleteju

Ma�kov�ani v polje kuruzu sejat ideju

Sagdašnja obleka Zasdbrežanov

U SJAJNOJ ATMOSFERI ODIGRAN ME�IMURSKI DERBI III. HNL-SJEVER

Mladost i Nedeliš�e remizirali u Prelogu pred više od 1.000 ljudi

PRVENSTVO HRVATSKE U GIMNASTICI ODRŽANO U ATONU NAJAVILO

Nikola Dudek - novo me�imursko gimnasti�ko “�udo”

ZAVRŠNICA PRVOG DIJELA II. HRVATSKE NOGOMETNE LIGE

Mosor “ocjenjuje” Me�imurju jesenski dio sezone