Godina XVII. Broj 858. ^akovec, PETAK, 17. velja~e 2012. Cijena 7 kuna

ww

w.m

novi

ne.h

r

media str. 11

PESIMIZAM zamijenio prošlogodišnji OPTIMIZAM

U SIJE�NJU prijavljenih na me�imurskoj burzi rada kao u najžeš�e recesije

CRNA KRONIKA

Otkriven loš policajac iz Ma�kovca - provaljivao u ugostiteljske objekte

DRAGUTIN GLAVINA, preloški

gradona�elnik, u saborskoj klupi

Ne želim se slikati u Saboru na TV-u,

raspravljat �u ako od toga bude

koristi

PROMJENA na �elu

Me�imurje plina

Vladimir Ivkovi�

oprostio se od

direktorske funkcije,

dolazi Nenad

Hranilovi�

BANKA IZ MALE regije s velikom zaradom U�ENICE GOSPODARSKE škole �akovec Valentina Juras i Sanela Sen�ar

Iz školskih klupa u�e njegu vina u barik ba�vi

Me�imurska banka s 40,7 milijuna kn dobiti sedma po profitabilnosti u RH

Otkaze dobilo �ak 760 ljudi st

r. 3

str.

5

str.

14

str.

6st

r. 4

str. 8

2 Aktualno 17. velja�e 2012.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

obzirom na limitiraju�e okolno-sti u zoni Sjever, dalekovode koji smetaju gradnji novih kapacite-ta, sigurno �emo i�i u proširenje. Adekvatna komunalna infra-struktura u blizini ve� postoji, nedaleko �e u budu�nosti biti i obilaznica Pre- loga, sve su to idealni uvjet i za dolazak gos- p o -darskih investi- tora, r e k a o j e grado-na�el-n i k . Više na str. 4.

Interes za gradnju u gos-podarskoj zoni Sjever u Prelo-gu iskazala je nedavno i jedna njema�ka tvrtka za proizvodnju izolacijskih materijala u gra�e-vinarstvu, rekao je u razgovoru za naše novine preloški grado-na�elnik Dragutin Glavina. Od-li�na vijest u ovo vrijeme gospo-darske krize i gubitka radnih mjesta, posebice u našem kra-ju. - Pregovori su pri kraju. Ako uspješno završe, a vjerujem da ho�e, ve� tijekom ove godine iz-gradio bi se proizvodni pogon površine 1.100 kvadratnih me-tara i zaposlilo oko 25 radnika. S

Rijetko je, no i to se doga-�a. Policajac koji je postao lo-pov. Upravo o takvom slu�aju u ponedjeljak je izvijestila Po-licijska uprava me�imurska. Naime, dovršenim kriminali-sti�kim istraživanjima otkri-vena je skupina lopova u kojoj je bio i 36-godišnji službenik Policijske uprave me�imur-ske iz Ma�kovca, konkret-

nije – grani�ni policajac. On je zajedno s kompanjonima “odradio“ tri provale u ugosti-teljske objekte u M e -� i mu r-ju. Opširnije na str. 8.

UREDNI�KI osvrt IZ TJEDNA u tjedan

Piše: Dejan Zrnaurednik@mnovine.hrPodrška reformama je

neupitna, stoga one trebaju biti što dublje

Internet: www.mnovine.hr

e-mail adrese: redakcija@mnovine.hr urednik@mnovine.hr

marketing@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr

oglasnik@mnovine.hrmedjimurske-novine@ck.t-com.hr

Direktor: BOJAN HRKA� (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI�, pomo�nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari�, Velimir Kelkedi, Siniša Obadi�, Bojana Špani�ek, Alen Fuš fotogra�ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra�i�ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra�i�ka priprema: Blanša Blaže-vi�, Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi�, komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor�ec.

ŽIRORA�UN: 2392007-1100000800 kod Me�imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese�na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina)DEVIZNI RA�UN: 2392007-1100000800 kod Me�imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X)Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11

Rukopise, fotogra�ije i CD-e ne vra�amo.

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA�:ME�IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani�a 2, 40000 �akovec

TELEFAX:040 311 699

(NE) SVI�A NAM SE

VIJEST(I) TJEDNA

Jedno od najvažnijih pita-nja nove Vlade je kako po-

ve�ati broj radnih mjesta u realnom proizvodnom sek-toru. Ho�e li se pove�anje zaista i dogoditi s obzirom na aktualna doga�anja, gdje se uglavnom pri�a o otpu-štanjima, posebice u našem kraju - ostaje za vidjeti? To je proces koji ne ide preko no�i, posebice jer Vlada o�i-to ima druge prioritete kad je (pre)zaposlenost u pita-nju. Naime, jedan od naj-ve�ih problema ove zemlje do sada je bilo “socijalno zbrinjavanje“ u javnom sek-toru. I to bi još kako - tako možda funkcioniralo da su, primjerice, prosje�ne pla�e bile poput one male “me�i-murske“ oko 3.500 - 4.000 kuna. Ali ne! Javne tvrtke poput HŽ-a ili HRT-a imaju debelo iznadprosje�ne pla-�e, iako godinama unatrag rade s velikim gubicima. I ni-je problem samo u visokim pla�ama, nego prvenstveno u tome da su se “izmišljala radna mjesta“, šefovske po-zicije i mnogo toga drugoga što je iz godine u godinu zna-�ilo sve više novca za pla�e, umjesto za razvoj. U javnom i državnom sektoru tako�er u velikom broju hrvatskih županija i središnjice, uspr-kos tzv. zabranama zapošlja-vanja, danas nema samo 100 posto zaposlenih kapaciteta, ve� ponegdje i puno više od toga. Istovremeno u Me�i-murskoj županiji mnoge dr-žavne i javne službe rade s puno manjim kapacitetom zaposlenosti od onoga što je �ak bilo i dopušteno, a posti-žu puno ve�u e�ikasnost. Me-�utim, do sada nije bilo volje da se takva situacija uskladi u cijeloj zemlji. Ostaje za vi-djeti ho�e li se to kona�no dogoditi sada!

Milanovi�eva Vlada, �iju politiku rezova uglav-

nom provodi ministar Lini�, me�utim, ipak nije zaorala za sada do kraja duboko. A možda je trebala, jer ima podršku kakvu nije imala gotovo ni jedna. �ak 76 po-sto podrške gra�ana govori o tome da i te kako vjeruju u novu vlast i daju joj unisonu

podršku za njihove poteze. To je velika prilika, ali i nji-hova obveza da se zaista naprave duboke promjene, jer o�ito se u našoj zemlji troškarilo puno previše ta-mo gdje nije bilo potrebe. Stoga 3,5 ili 4 milijarde ku-na nekako djeluju premalo, jer sigurno se može uštedjeti novih 5 - 6 milijardi samo da se u�e u suštinu problema, odnosno da se uzme svima onima koji nemaju pravo na prora�unski novac. Distribu-cija nacionalnog bogatstva u Hrvatskoj, sre�om, još uvijek nije pretežito neoliberalna i tu priliku morali bi iskoristi-ti za razvoj, poput “normal-nijih“ europskih zemalja u kojima ta najgora mogu�a vrsta kapitalizma nije do-minantan faktor u cijelom društvu. Ako se bude okli-jevalo, druge prilike možda više ne�e biti.

Sve to pišem u trenutku dok je Me�imurje zahva-

tio val novih otpuštanja. Ta-kav scenarij ne nudi na prvi pogled optimizam, ve� samo pesimizam. Me�utim, o�ito gospodarski nezdravo tki-vo koje je “naslije�eno“ teško da može opstati na tržištu, posebice u ovoj situaciji. Ono što mi izgleda kao još ve�i problem, posebice u �a-kove�kim “podružnicama“ MT�-a, jest situacija da nema poduzetnosti da se pokrene nova proizvodnja. O�ito ne ide “umjetno održavanje pacijenta koji je ve� umro“, ali kvalitetnog rješenja cijele situacije ne može biti ako je alternativa – sva�a, umje-sto poduzetnosti. Da proi-zvodnji u tekstilnoj branši ne mora biti kraj, pokazuju primjeri zapošljavanja biv-ših Modeksovih radnika u novoj tvrtki u M. Središ�u, zadržavanje proizvodnje u bivšem preloškom MT�-u, tako�er zahvaljuju�i po-duzetnom duhu, otvaranje novih radnih mjesta u po-gonu nove tekstile tvrtke u gospodarskoj zoni Sjever u Prelogu. I ono što je još jedna važna poruka cijelom druš-tvu jest da su na �elu svih tih poduzetni�kih projekata za spašavanje radnih mjesta

ili novo zapošljavanje - žene. Tekstilna industrija o�ito još uvijek može ponuditi zaposle-nost, posebice one ženske rad-ne snage koja ne može drugdje prona�i svoj posao, ali samo ako postoji poduzetni�ka ini-cijativa. U takvim situacijama i politika bi se morala pojaviti kao moderator i poticatelj ta-kvoga kvalitetnog “spašava-nja“ radnih mjesta.

Otvaranje novih radnih mjesta, svi se slažu, te-

melj je gospodarskog opo-ravka zemlje. Najzanimljivije je da se u tome ne slažu samo sve parlamentarne stranke, nego i svi ostali koje možemo svrstati u kategoriju zainte-resiranih strana, na kraju i sami gra�ani. Možemo tome nadodati i spašavanje radnih mjesta, može biti pozitivno i dobro, ako se provodi prin-cipijelno. To zna�i interven-tno ulaganje u tvrtke koje su zbog jednokratnih negativnih utjecaja zapale u probleme. U suprotnom to postaje poma-ganje neuspješnima na teret uspješnih, intervencionizam, pa �ak i populizam, za koji ova država više nema ni vremena ni novca, kao što je do sada bio slu�aj. Nova Vlada ima veliku priliku da promijeni dosadaš-nje ponašanje države, jer to prijašnja HDZ-ova nije imala, ponajviše iz razloga što su svi socijalni partneri uglavnom smatrali da je treba smijeniti, pa su, istini za volju, vrlo �esto i licemjerno podržavali one stvari koje nisu bile dobre za budu�nost prora�una zemlje. Danas se situacija duboko promijenila, a to se ponajviše vidi na tome da socijalni par-tneri države poput sindikata nemaju više tako veliku volju da instrumentaliziraju ne-zadovoljstvo i strahove onih koje zastupaju, posebice tamo gdje to nema ama baš nikakve logike.

Svijetom se šire protesti protiv globalnog, korpo-

rativnoga kapitalizma, kao i �inancijskih institucija, kao glavnim krivcima za sadašnju gospodarsku, ali i društvenu krizu koje zabrinjavaju svijet. Koriste se rije�i kao što su revolucija, propast liberalno-ga kapitalizma, izrabljivanje

99% pu�anstva itd. O�ito je da su i na gospodarsko-me, ali i društvenom, planu potrebne promjene, te da se stvara kriti�na masa za do-lazak novih pravila igre. Da je kod nas bilo samo malo više “pameti”, ali i volje, te hrabrosti, posebice za kva-litetnom kontrolom troše-nja državnog prora�una, ne bi danas bio takav pritisak, posebice me�unarodnih �i-nancijskih institucija. Ono što je teško povjerovati jest da bi ja�e oporezivanje 1% najuspješnijih i najboga-tijih moglo priskrbiti do-voljno sredstava za 99% “obespravljenih”. Ali i tako nešto poslalo bi poruku pr-venstveno bogatima - da je došlo vrijeme da prestanu misliti samo na sebe. Cijelo društvo treba pak natjerati da promisli o daljnjoj šted-nji, pa �ak i rezanju prava, posebice onih koja donose “kruh preko poga�a“. Od politike se u ovoj situaciji o�ekuje i kvalitetnija so-cijalna politika, posebice prema onima koji se objek-tivno, nakon što izgube po-sao, više ne mogu tako lako zaposliti, dok najkvalitetniji me�u nama ne na�u nove tehnologije, nove biznise i na taj na�in kompenziraju aktualni gubitak radnih mjesta, te donesu i novo zapošljavanje i punjenje državnog prora�una.

Stoga se mi u našim no-vinama u ovim teškim

gospodarskim vremenima ponosimo propitivanjem, kritiziranjem i raspravlja-njem lokalno - politi�kih, gospodarskih, zdravstve-nih, obrazovnih, prijevoznih i ostalih temeljnih društve-nih postavki oko kojih se vr-ti kvaliteta života obi�nog gra�anina. Analiziramo i pi-tamo služe li njihove trenut-ne strukture i djelovanje na-šim potrebama. S obzirom na postignute standarde u našem kraju, radimo ponaj-više na tome da ih mijenja-mo na bolje. To �e biti i naša budu�a zada�a.

Nezaposlenost na vrhuncu po�etkom godine

Zimski mjeseci, posebno sije�anj i velja�a, i ina�e su vrhunci sezone u nezaposle-nosti, me�utim, po�etkom ove godine zabrinjava pre-stanak radnog odnosa za �ak 760 me�imurskih ljudi koji su se prijavili u Zavodu za za-pošljavanje kao nezaposleni. Ina�e, kod nas nezaposlenost ima izrazite odlike sezonskog karaktera. Smanjuje se u ljet-nim mjesecima, a pove�ava u zimskim, zbog radova u gra-�evinarstvu, poljoprivredi, a dijelom i turizmu. Me�utim, ovogodišnji sije�anjski val ne može se u cijelosti pripisati to-me, ve� dijelom otpuštanjima u MT�-u, što Tvornici rublja, a što u Tvornici �arapa, gdje dio radnica i nije stigao do Zavoda za zapošljavanje zbog otkaznog roka koji je u tijeku, pa se novi val prijava na Za-vod za zapošljavanje o�ekuje još i u velja�i. Ali to o�ito nije sve, jer je otkaze podijelilo još desetak manjih tvrtki ili obr-

ta. Zabrinjava situacija da je u �akovcu sve manje �irmi s više stotina zaposlenih. A ne pamtimo kad je zadnji put ne-ka �irma zapošljavala na ve�e ili se otvarao neki pogon ili gradilište koje bi za sobom povuklo zna�ajnije zapošlja-vanje u “me�imurskoj me-tropoli“, koja bilježi zna�ajnu gospodarsku stagnaciju u proteklih desetak godina. Tek s prolje�em možemo se nadati zatopljavanju na burzi, ali pi-tanje je u kojoj mjeri. Nadamo se tako�er da one �irme koje rade dobro, imaju kvalitetne rezultate, boje�i se što �e biti sutra, ne�e krenuti tako�er s rezovima u vidu zaposleno-sti. Jer, ste�ajevima je dobro o�istiti “nezdravo tkivo“ u gospodarstvu, me�utim, nije dobro kad na vidiku nema al-ternative “za višak“. Posebice to vrijedi za srednju i stariju populaciju, koja teško prona-lazi novi posao. Cijela analiti-ka na stranici pokraj ove.

Najavljen dolazak još jedne, ovaj put njema�ke, tvrtke u Prelog

Policajac iz Ma�kovca provaljivao u ugostiteljske objekte

317. velja�e 2012. Aktualnowww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

POGLED ODOZDO

Piše: Božena Malekoci-Oleti�bozena.malekoci@mnovine.hr

Pridonosi li centralizacija usporavanju razvoja zemlje. Ne-ki analiti�ari tvrde da su kriza u Gr�koj i centraliziranost te ze-mlje, najve�a u Europi, usko pove-zane. Odmah iza toga tvrdi se da je Hrvatska po centraliziranosti odmah iza Gr�ke. S druge strane, zemlje sa sjevera i sjeverozapada Europe manje su centralizirane, pa se tvrdi da su te države manje u krizi. Štoviše, može se �uti da tamošnje op�ine i gradove boli briga to što država ima problema sa svojim financijama. A kod nas, kad kihne država, sve županije, op�ine i gradovi dobivaju upalu plu�a. Govori se o ovisnosti op�i-na i gradova o državnom prora-�unu. O tome kako ima previše op�ina, da se pri tom zaboravlja

da su svi prora�uni op�ina i gra-dova zajedno jednoznamenkasti postotak u odnosu na državni.

Sigurna sam da bi mnogo manje novca curilo u crne rupe i nestajalo u korupciji kada bi se svi prikupljeni porezi koji idu u državnu blagajnu, prikupljeni na podru�ju gdje su nastali, odatle transerirali u državu, pri �emu bi se najprije podmirile lokalne potrebe gra�ana u zdravstvu, školstvu, socijali, kulturi, umje-sto da se prikupljaju u zajedni�-ku blagajnu pa onda spuštaju na niže. Primjer prvi. Brojne župa-nije, pa i naša, zbog slabih pri-hoda grcaju u dugovima. Zbog toga je naša odrezala i prijevoz u�enika srednjoškolaca, a tako je i u drugim županijama. Ali sa-

Bilo bi puno poštenije kada bi sve županije, op�ine, gradovi živje-li od rezultata prihoda iz svog kra-ja, jer bi nestalo lažne solidarnosti u kojoj ruku u zajedni�ku blagajnu zavla�e oni koji su glasniji i manje rade na sebi.

Osim toga, trošenje poreznih prihoda lakše je imati na oku u manjim sredinama, jer je transpa-rentnije. Manje bi se doga�alo “bo-jenje tunela”. Ovako nitko ne zna koliko smo PDV-a uplatili u držav-nu blagajnu, ili jesmo li iz državne blagajne dobili razmjerno natrag. Vlast u visokocentraliziranoj dr-žavi može tim podacima manipu-lirati kako joj odgovara. Kada bi se od prikupljenih sredstava na odre�enom podru�ju u državnu blagajnu transerirao samo posto-tak za zajedni�ke unkcije bez ko-jih zemlja ne može, dakle, vanjska politika, vojska, policija, carine, a sve ostalo prepustilo nižim razi-

nama, mnoge rupe korupcije ostale bi bez mutne vode. Ne bi je nestalo, ali sve bi bilo vidljivi-je i podložnije kritici. Ovako je za neuspjehe uvijek kriv netko na višoj razini. A visoke razine i nebo nedostižno su daleko od gra�ana.

Gdje se zagubila decentralizacija?da se premijer javlja kao spasitelj koji od jeseni najavljuje besplatan prijevoz za srednjoškolce. Ho�e li ugovaranje prijevoza i organiza-cija biti bolja nego kad to rade na lokalnoj razini? Ili je kvaka u tome tko �e skupiti poene?

Istina je da smo do devedese-tih bili znatno decentraliziranija država i da se u tom manje centra-liziranom razdoblju Me�imurska županija znatno brže razvijala. �ak su i mjesne zajednice imale daleko ve�e ovlasti i sredstva ko-jima su mogle utjecati na kvalite-tu života svojih gra�ana. Uz puno manju administraciju gradile su se škole, vrti�i, ambulante, ceste, komunalna inrastruktura. Sada kada imamo �inovnika više ne-go ikad, svaka investicija postaje

kompleksni projekt i teže je do nje do�i nego ikad. Za sve treba pita-ti državu. A kad se novac iz cijele zemlje skuplja u jednu kasu i tamo negdje neka komisija, koja pojma nema gdje je Križovec ili Miklavec, odlu�uje o sudbini gra�ana tih se-la, tada se novac rasta�e po razli�i-tim kriterijima, svoj svome i tko je bliže kasi, bolje se ogrije.

Tako u Splitu snijeg �isti vojska, a djeca na jesen u školu kre�u ka-snije da im u razredu ne bude pre-vru�e, a zimus su imali dva tjedna izvanrednih praznika jer je pao snijeg. Nitko na kontinentu ne�e proglasiti ljeti vru�e dane kada je sparnije i toplije nego na moru, a ži-vot tih dana zbog vlage u zraku ne-snosniji nego na moru. I zimu i ljeto moramo trpjeti, jer smo navikli.

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI�

FOTO: ZLATKO VRZAN

U sije�nju je na burzu rada di-rektno iz radnog odnosa došlo 760 osoba, a istodobno je s burze na posao upu�en 221 djelatnik, obja-vila je Podru�na služba Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje �akovec. Takav veliki broj otpuštanja ne-zapam�en je od velike recesije. No, spomenutih 760 osoba koje su direktno s radnog mjesta zbog otkaza završile na burzi tek je dio onih koji su u sije�nju podebljali burzu nezaposlenih. U sije�nju je u tu crnu evidenciju prijavljeno �ak 1.135 osoba. Kad se raš�lani tko su ti ljudi koji su u sije�nju došli na burzu, �ak 991 osoba ve� je prethodno radila, uklju�uju�i i onih 760 koji su na burzu došli direktno s radnog mjesta. Tako je u sije�nju broj nezaposlenih opet premašio neslavnu brojku od preko sedam tisu�a, to�nije, armija nezaposlenih broji 7.453 osobe, što nas po broju nezaposle-nih vra�a sedam do osam godina unatrag, u 2004. i 2003 godinu, pa �ak i u vrijeme s kraja devedeseti, kada su se rušila poduze�a što zbog visoke nelikvidnosti, a što zbog tajkunske privatizacije.

Nezaposlenost uvijek na vrhuncu po�etkom

godineZimski mjeseci, posebno si-

je�anj i velja�a, i ina�e su vrhunci sezone u nezaposlenosti. Naime, kod nas nezaposlenost ima izra-zite odlike sezonskog karaktera. Smanjuje se u ljetnim mjesecima, a pove�ava u zimskim, zbog rado-va u gra�evinarstvu, poljoprivre-di, a dijelom i turizmu. Me�utim,

ovogodišnji sije�anjski val ne mo-že se u cijelosti pripisati tome, ve� dijelom otpuštanjima u MT�-u, što Tvornici rublja, a što u Tvor-nici �arapa, gdje dio radnica i nije stigao do Zavoda za zapošljavanje zbog otkaznog roka koji je u tije-ku, pa se novi val prijava na Zavod za zapošljavanje o�ekuje još i u ve-lja�i. Tako je u �akovcu sve manje firmi s više stotina zaposlenih. A ne pamtimo kad je zadnji put ne-ka firma zapošljavala na ve�e ili se otvarao neki pogon ili gradilište koje bi za sobom p o v u k l o z n a � a j -nije za-pošlja-v a n j e u “me-�imur-s k o j me t r o -poli“, koja bilježi zna-�ajnu gospo-darsku stagnaciju u proteklih desetak godina. Tek s prolje�em se možemo nadati za-topljavanju na burzi, ali pitanje je u kojoj mjeri. Nadamo se tako�er da one firme koje rade dobro, imaju kvalitetne rezultate, boje-�i se što �e biti sutra, ne�e krenuti tako�er s rezovima u vidu zapo-slenosti. Jer, ste�ajevima je dobro o�istiti “nezdravo tkivo“ u gos-podarstvu, me�utim, nije dobro kad na vidiku nema alternative “za višak“. Posebice to vrijedi za srednju i stariju populaciju, koja teško pronalazi novi posao.

U sije�nju je u evidenciju ne-zaposlenih, kao što smo naveli, prijavljeno 1.135 osoba, što je za 703, odnosno 10,4 posto više ne-go prethodni mjesec, i 240, odno-

U SIJE�NJU rekordan broj novo prijavljenih na burzi rada u Me�imurju - kao u vrijeme najžeš�e recesije

PESIMIZAM zamijenio prošlogodišnji OPTIMIZAM

Otkaze dobilo �ak 760 ljudi, a posao tek nešto više od 200

Ste�ajevima je dobro o�istiti

“nezdravo tkivo” u gospodarstvu, me�utim,

nije dobro kad na vidiku nema alternative “za višak”. Posebice

to vrijedi za srednju i stariju populaciju, koja teško pronalazi novi posao

Hrvatski zavod za zapo-šljavanje, Podru�na služba �akovec, organizira peti Sa-jam poslova 27. ožujka u Me-�imurskoj županiji u dvorani Graditeljske škole �akovec.

Sajam �e omogu�iti izrav-nu komunikaciju izme�u ne-zaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja, poslodavaca, obra-zovnih institucija, studenata, u�enika, roditelja i svih ostalih dionika na tržištu rada.

Sajam poti�e na aktiv-nost u traženju posla, pruža inormacije o mogu�nostima obrazovanja, volontiranja, stipendiranja i cjeloživotnog u�enja, te naglašava važnost znanja i vještina potrebnih na tržištu rada.

Namijenjen je nezaposle-nim osobama, poslodavcima, u�enicima završnih razreda osnovnih škola i srednjih ško-la, studentima, volonterima i svim ostalim tražiteljima za-poslenja.

Na sajmu se o�ekuje preko 60 izlaga�a, od �ega oko 40 po-slodavaca, odnosno asocijacija poslodavaca na samostalnim štandovima, dok �e se dio poslodavaca predstaviti na štandovima gradova i komo-ra, a izložbeni prostor imat �e i lokalna samouprava, komore, razvojne agencije, obrazovne institucije, civilni sektor, turi-sti�ke zajednice, volonterski ured Me�imurja i ostali zain-teresirani. (BMO)

sno 3,1 posto manje nego

u sije�nju 2011. godine. Istovreme-

no, evidenciju su napu-stile 432 osobe, od �ega 221 zbog zaposlenja, 5 osoba zaposleno je na temelju drugih poslovnih ak-tivnosti, dok je 206 osoba brisano iz ostalih razloga, i to uglavnom zbog nejavljanja u dva uzastopna mjeseca bez opravdanih razloga (89), nepoštivanja zakonskih odredbi (40), ostvarivanja prava na rodiljnu, roditeljsku i posvo-jiteljsku poštedu (23) i odjave s evidencije (25).

Poslodavci su iskazali potrebe za 433 radna mjesta, a potrebe su uglavnom iskazane u prera�iva�-koj industriji (198 ili 45,7%), op-skrbi vodom (43 ili 9,9%), gra�e-vinarstvu (35 ili 8,1%), djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skr-bi (35 ili 8,1%) i obrazovanju (30 ili

6,9%). Najviše su se tražila zani-manja u obrtu i pojedina�noj pro-izvodnji (178 ili 41,1%), te za jed-nostavna zanimanja (98 ili 22,6%), uslužna i trgova�ka zanimanja (59 ili 13,6%) te inženjeri, tehni�ari i srodna zanimanja (41 ili 9,5%). Zbog zaposlenja evidenciju je na-pustila 221 osoba, a najve�i broj zaposlenja evidentiran je u prera-�iva�koj industriji (82 ili 37,1%), gra�evinarstvu (30 ili 13,6%) i obrazovanju (22 ili 10,0%).

Zavod postao najve�i “poslodavac” -

ispla�uje �ak 2.429 naknada

Zbog velikog pove�anja bro-ja nezaposlenih koji su direktno iz radnog odnosa došli na burzu, izrazito je sko�io i broj korisnika nov�ane naknade za �ak 19,1 posto u odnosu na prosinac 2011. godi-ne. U sije�nju je evidentirano 2.429 korisnika naknade, a korisnicima su ispla�ene 3,662.081,73 kune na ime naknade za nezaposlenost. Ipak, u odnosu na prošlogodišnji sije�anj, broj korisnika nov�ane nakande manji je za 12,3%. Ppro-matrano prema spolu, evidenti-rane su 1.302 (53,6 %) korisnice nov�ane naknade, a 46,4% kori-snika su muškarci (1.127).

Tijekom sije�nja udio dugotraj-no nezaposlenih, dakle, osoba koje na zaposlenje �ekaju duže od jedne godine, bio je 37,8%, te je smanjen za 2,8% zbog velikog priljeva no-voprijavljenih u evidenciju tijekom sije�nja. U evidenciji i dalje prevla-davaju osobe sa srednjim stru�nim obrazovanjem (57,0%), nestru�ni kadrovi (bez škole, s nezavršenom osnovnom školom i završenom osnovnom školom), kojih je 35,6%, dok je udio osoba s višom školom, odnosno akultetom 7,4%.�

U ožujku tradicionalni Sajam poslova

4 Aktualno 17. velja�e 2012.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GRADONA�ELNIK PRELOGA Dragutin Glavina nakon uspješnoga dugogodišnjeg vo�enja Grada Preloga zasjeo i u saborsku klupu kao prvi preloški politi�ar

Ne želim se slikati Ne želim se slikati u Saboru na TV-u, u Saboru na TV-u, raspravljat �u kad �e raspravljat �u kad �e od toga biti koristi od toga biti koristi

Do sad nisam

sudjelovao u raspravama jer nisu bile iz mog djelokruga

rada, ali sam sudjelovao u kreiranju prijedloga Kluba zastupnika HNS-a.

Ina�e, ne želim sudjelovati u raspravama samo da me se vidi, da budem zapažen na TV-u, a da na kraju ne bude nikakve koristi od toga. Ima dosta kolega koji

se �esto javljaju. Neka javnost procijeni ima li od toga

puno koristi

PIŠE: VELIMIR KELKEDI

FOTO: ZLATKO VRZAN

Dragutin Glavina, gradona�el-nik Preloga, svoju politi�ku karije-ru okrunio je ulaskom u Sabor RH kao kandidat HNS-a Me�imurja za koalicijsku listu Kukuriku koalicije u tre�oj izbornoj jedinici na proš-lim parlamentarnim izborima. Iza njega su i te kako vidljivi rezultati kao �elnog �ovjeka Grada Preloga. To je, kako on kaže, gradi� danas gotovo po mjeri svakog �ovjeka, gospodarski se izvrsno razvija, a minulih godina postao je i te kako poželjan za življenje, što najbolje svjedo�i �injenica da je u njega doselio ve�i broj mladih obitelji i ljudi iz cijelog Me�imurja. Njegov zadatak za daljnji razvoj Preloga nije završen, te smatra da �e Me-�imurska županija i Grad Prelog njegovim saborskim mandatom imati �ovjeka koji �e znati braniti njihove interese. Ulaskom u Sabor kazao je to otvoreno, za razliku od svih drugih saborskih zastupnika Kukuriku koalicije i Laburista koji izbjegavaju takve izjave o lobira-nju za kraj gdje su izabrani. Kazao je tako�er da mu za tako nešto ne manjka optimizma ni entuzijazma i dovoljno radne energije.

Iza njega su prvi saborskih da-ni koji, s obzirom na prve poteze nove Vlade RH na �elu sa SDP-om i HNS-om, posebice oko gospo-darskih reformi, izazivaju veliku

pozornost javnosti, pa tako i rad Sabora, pa smo odlu�ili provjeriti “kakva je situacija u Zagrebu“, ali, naravno, i na doma�em terenu u Prelogu. Na po�etku razgovora odmah smo ‘udarili u glavu’.

• Iza Vas su prve saborske sjednice, novo iskustvo, kakvi su po�etni dojmovi?

— Svakako da je biti saborski zastupnik velika �ast, posebno ako se radi o našem doma�em �ovjeku, ro�enjem i po mjestu življenja po prvi put iz Preloga. Ukazano po-vjerenje želim ukazati na najbolji mogu�i na�in. Kao saborski za-stupnik želja mi je da pomognem u realizaciji projekata koji su od in-teresa Gradu Prelogu, ali i cijelom Me�imurju. Premda se ne radi o izvršnoj funkciji, ipak �u s pozicije zastupnika lakše nego do sad mo�i prezentirati naše probleme pred-stavnicima izvršne vlasti. Glavni zadatak zastupnika je sudjelovanje u donošenju zakonske regulative. Angažirat �u se kod donošenja za-kona koji �e omogu�iti decentra-lizaciju �inanciranja i sam razvoj jedinica lokalne samouprave. �e-sto govorimo da naši ljudi ne žele ovisiti ni o kome, politiku koja �e im dati što zaslužuju i na što ima-ju pravo. Stanje u našem društvu, posebno gospodarstvu, takvo je da ne�emo biti u mogu�nosti nešto na brzinu realizirati, provesti reforme brzo. Bit �e to težak i dugoro�an proces. Do sad nisam sudjelovao u

• Nedavno je u Gradu predstavljena i nova investi-cija. Tvrtka ‘Paul Green’, ko-ja proizvodi žensku obu�u, u Gospodarskoj zoni Sjever planira graditi veliki logi-sti�ki centar. Osim nje, kako saznajemo, najavljeno je još jedno strano ulaganje?

— Projekti bi trebali biti gotovi u sljede�ih mjesec dana. Tada slijedi isho�enje dozvola. O�ekujem da u svibnju po�nu prvi �izi�ki radovi, a proizvod-nja bi, kako su najavili i vlasnici, krenula u srpnju 2013. godine. Kao što je ve� ranije re�eno, na-javljeno je i zapošljavanje oko 250 radnika.

Interes za gradnju iskaza-la je jedna njema�ka tvrtka za proizvodnju izolacijskih mate-rijala u gra�evinarstvu. Prego-vori su pri kraju. Ako uspješno završe, a vjerujem da ho�e, ve� tijekom ove godine izgradio bi se proizvodni pogon površine 1.100 kvadratnih metara i za-poslilo oko 25 radnika. S obzi-rom na limitiraju�e okolnosti u zoni, dalekovode koji sme-taju gradnji novih kapaciteta, sigurno �emo i�i u proširenje. Adekvatna komunalna infra-struktura u blizini ve� postoji, nedaleko �e u budu�nosti biti i obilaznica Preloga, sve su to idealni uvjeti.

• Zašto Hrvatska narodna stranka?

— Uspostavom nove vlasti, nakon raskidanja veza s bivšom državom, HNS je bio prva stranka u koju sam ušao i jedan sam od osniva�a me�i-murske podružnice te prvi predsjednik pre-loškog ogranka. HNS je, rekao bih, malo labaviji u disciplini od drugih stranaka, ne sputava svoje �lanove. To mi je odgovaralo, a tu su od po�etka bili i moji prija-telji, pa sam HNS-u ostao vjeran do današnjeg da-na.

•Poznati ste kao pragma-ti�an politi�ar koji vješto sura�uje sa svima. Lokal-no ste u koaliciji s HDZ-om, dok ste na državnom nivou u koaliciji sa SDP-om. Imate li problema zbog toga, kako ocjenjujete suradnju?

— Protiv sam vo�enja ‘viso-ke politike’ na razinama op�ina i gradova. Prelog je mali grad, nema tu mjesta tako ne�emu. Nema ni previše ljudi koji žele svoje potencijale, sposobno-

sti, slobodno vrijeme staviti u funkciju op�e društvenog rada. Ve�ina onih koji vrijede radi svoj posao. Mora biti razli�itih mišljenja i pristupa, no u ko-na�nici svi moraju i�i u jednom pravcu, a to je razvoj. Uvijek sam spreman prihvatiti najbolji pri-jedlog, bez obzira s �ije strane dolazi. Ponekad na sjednicama ima izlaganja kojima se možda žele skupiti i politi�ki bodovi. No, to je višestrana�je i nema tu ni�eg lošega.

raspravama jer nisu bili iz mog dje-lokruga rada, ali sam sudjelovao u kreiranju prijedloga Kluba zastu-pnika HNS-a. Ina�e, ne želim sudje-lovati u raspravama samo da me se vidi, da budem zapažen na TV-u, a da na kraju ne bude nikakve koristi od toga. Ima dosta kolega koji se �e-sto javljaju. Neka javnost procijeni ima li od toga puno koristi. Ono što se ne vidi na TV ekranima ina�e, me�u zastupnicima vladaju korek-tni odnosi, iako u samoj sabornici ponekad ‘frcaju iskre’.

• Za one koji Vas manje po-znaju, nekoliko rije�i o sebi, �ime ste se bavili prije politike, kako ste odlu�ili u�i u politiku?

— Još u osnovnoj školi bavio sam se sportom, bilo je i nekih sportova u kojima sam obe�avao, no o�ito nije bilo onoga posebno �vrstog karaktera i volje. Bio sam aktivan i u tadašnjim udrugama mladih, rukovoditelj Saveza omla-dine, kasnije i u rukovodstvima sportskih kolektiva. U politiku sam ušao kad sam se zaposlio u Po-ljoprivrednoj zadruzi na nagovor i preporuku tadašnjeg upravitelja, danas pokojnog Ivana Mlinareca. Bio sam u svim mandatima �lan Savjeta Mjesne zajednice. Formi-ranjem op�ine Prelog ulazim i u Op�insko vije�e, kad je proglašen gradom - u Gradsko vije�e. Tada je to sve bilo na volonterskoj osnovi. 2003. godine izabran sam za gra-dona�elnika i od tada se politikom bavim profesionalno. Bio sam i

�lan Poglavarstva i Skupštine Me�imurske županije.

• Na što �ete se posebno fokusi-

rati u svom ra-du i djelovanju kao saborski zastupnik?

— Ponaj-prije �e to biti lokalna samo-

uprava, od nje-nog �inanciranja,

komunalnog ure-�enja, prostornog

planiranja do zaštite okoliša i donošenja mjera za

brži razvoj. �lan sam i Odbora za graditeljstvo i zaštitu okoliša.

• Ve� je nadaleko poznato da je Prelog i u ovim teškim vreme-nima vrlo uspješan, posebno na gospodarskom planu, privla�e-nju investicija, što neosporno drugima ide dosta teže. U �emu je, po Vašoj ocjeni, klju� uspjeha?

— Nema nikakvih posebnih tajna. Potrebna je vizija razvoja, optimizam, volja, ali i što je vrlo važno, stru�ni ljudi i u gradskim službama i u politi�kim struktura-ma. Važna je i politika jer ona mora vrjednovati ono što je dobro pa po-stati i mjerljiva disciplina, tako da gra�ani mogu vrjednovati sve što politi�ari rade. Nekad kad ste uju-

tro došli na glavnu cestu u Prelogu moglo se vidjeti da ve�ina gra�ana na posao odlazi izvan njega. Danas više ljudi iz raznih pravaca dolazi na posao u Prelog. To me posebno raduje, daje mi satisfakciju i doka-zuje da sam dobro radio.

• Pitaju li Vas kolege, drugi �elnici jedinica lokalne samou-prave za savjet, ima li možda i ma-lo zavisti zbog uspjeha Preloga?

— Nema zavisti. Svi smo na istom zadatku i sura�ujemo u svim vidovima našeg, nazovimo ga, po-slanja, a to je dobrobit društva.

Stvaramo preduvjete za gospodarske

investicije kako bi se zaposlilo što više ljudi

• Unato� uspjehu u poduzet-ni�kim investicijama, ipak se i u Prelogu osje�a recesija. Ima nezaposlenih, prora�unski pri-hodi su manji. U takvim okolno-stima, podsjetimo se, koji �e ove godine biti kapitalni projekti?

— Svjedoci smo velikog bro-ja nezaposlenih. U Hrvatskoj ih je

sada oko 320.000 tisu�a, a bojim se da �e do ožujka taj broj porasti na više od 350.000. Na žalost, tu ima i puno mladih, visokoobrazo-vanih, negdje oko 130.000. Velik dio njih odlazi u inozemstvo, oni �e možda graditi neke druge države, a nama �e kroz koju godinu možda i manjkati radna snaga. I u Prelogu se pove�ao broj nezaposlenih, zato gradimo i kapacitete da prona�u zaposlenje. No, ni na podru�ju gra-da ni županije nema dovoljno rad-nih mjesta za visokoobrazovane, pa su primorani tražiti posao di-ljem Hrvatske ili izvan nje. Najve�i dio prora�una i ove �e godine i�i u nabavu nove imovine i u kapital-ne investicije. Uz ostalo, planiramo ure�enje tržnice, zgrade u kojoj je bila gradska uprava, gdje planira-mo otvorenje muzeja, izložbenog prostora i knjižnice. Pri kraju je i izrada projektne dokumentacije za gradnju sustava kolektora otpad-nih voda i kanalizacijske mreže za cijelo donje Me�imurje. Pri kraju je sanacija odlagališta otpada, a trebala bi biti završena i gradnja pješa�ko - biciklist�ke staze do

Cirkovljana te sanirana cesta do Svetog Križa. Vjerujem da �e po�eti i ure�enje Dravske i Ulice Matije Gupca, što je dio europskog pro-grama koji provodimo s partneri-ma iz Letenya. Ciljeve smo posta-vili visoko i optimisti smo. Takvim na�inom postigli smo upravo i to da se Prelog možda brže razvija u odnosu na druge sredine.

• Jednom kad se zona Sjever popuni - gdje još ima nekakvog prostora za širenje?

— Prelog je prostorno dosta ograni�en, posebno zbog vodocr-pilišta na sjeveru. No, imamo pro-stora na potezu prema Donjem Kraljevcu, Cirkovljanu, okolicu Draškovca, južni dio Preloga, za-padno od grada prema �akovcu.

• S obzirom na politiku ula-ganja u novu imovinu, koliko je trenutna okvirna vrijednost imo-vine Grada Preloga? Koliko je ona pove�ana posljednjih godina?

— Trenutno je oko 70 milijuna kuna, pove�ava se svake godine. Ove godine u nabavu nove imovine planiramo oko 9 milijuna, dok je naš prora�un oko 18 milijuna kuna.

Želim da Prelog bude prepoznatljiv mali

grad u Me�imurju, ali i puno šire

• Prelog priliku za razvoj vidi i u turizmu. No, kao što je poznato, preloška Marina i aku-mulacijsko jezero ve� su dugo ‘mrtvi’ kapital. Uz to su, ponajvi-še Austrijanci, ilegalno postavili svoje kamp ku�ice, za što niko-me ne pla�aju ništa ...

— Taj prostor i vodne povr-šine vlasništvo su HEP-a i to je problem. No, vjerujem da �emo uskoro održati zajedni�ki sasta-nak o na�inima korištenja u svr-hu razvoja turizma. Mogu�nosti svakako ima, samo treba poslo-žiti odre�ene stvari. Sadašnja si-tuacija je neoprostiva. Kako sam ve� i govorio, kad bih ja sa svojom starom kamp ku�icom došao do nekog jezera u Austriji, tvrdim da bi me u roku od jednog sata lišili slobode. No, kod nas se to radi bez problema, bez pla�anja ... Vjerujem da �emo uspjeti i to riješiti.

• I za kraj ovog razgovora, kako vidite Grad Prelog za deset ili dvadeset godina?

— Vidim ga i nadalje kao ma-leni grad, s razvijenom infrastruk-turom, ali i zašti�enom okolišom, kao grad obrtnika, malog i srednjeg poduzetništva, s razvijenom prera-�iva�kom i drugom industrijom te turizmom. U svemu �e važnu ulogu imati i naša bogata i druga tradicija. Želim da i dalje bude prepoznatljiv u okvirima naše domovine i izvan nje, posebno kao mjesto ugodno za življenje, a vjerujem da svakim danom to sve više i postaje.

Za dobrobit razvoja Preloga nema mjesta “visokoj politici”

Tijekom 2013. godine u zoni Sjever bit �e otvoreno gotovo tristo novih radnih mjesta

517. velja�e 2012. Aktualnowww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

� ����

u M

e�im

urju

I dok cijelu zemlju trese gos-podarska kriza, ona ponajviše zaobilazi bankarski sektor, koji i dalje bilježi sjajne rezultate. Me�u njima i Me�imurska ban-ka �akovec, koja je u ve�inskom vlasništvu Privredne banke Za-greb. Prema prvim rezultatima, u konkurenciji tridesetak bana-ka u Hrvatskoj, koje su ve�inom u stranom vlasništvu, prema profitabilnosti zauzela je viso-ko sedmo mjesto u 2011. godini, objavila je u ponedjeljak Hrvat-ska narodna banka. Iako je do-bit za oko 6 milijuna kuna manja nego lani, ovaj rezultat svrstao ju je u sam vrh hrvatskoga ban-karskog sektora. Prema nerevi-diranim podacima za kreditne institucije, za proteklu godinu Me�imurska banka prije opore-zivanja ostvarila je 40,7 milijuna kuna dobiti. S obzirom na to da je u pitanju banka koja radi uglav-nom na lokalnom bankarskom tržištu u Me�imurju, ostvareni poslovni rezultat zaista ima i za

prošlu godinu posebnu težinu i kvalitetu. Može se re�i da pred-vodi listu uspješnosti manjih ba-naka na hrvatskom bankarskom tržištu, budu�i da su ve�u dobit uspjele ostvariti samo puno ve�e i diljem Hrvatske više prisutnije banke. Ina�e, nekoliko godina unatrag unkciju predsjednika Uprave banke obnaša Nenad Je-�ud, dok su njezini �lanovi Tiho-mir Glui� i Davor Vodanovi�.

Ukupno su banke i ostale kreditne institucije u Hrvatskoj ostvarile dobit prije oporeziva-nja od 4,7 milijardi kuna, dok su 2010. godine, prema revidi-ranim podacima, ostvarile 4,3 milijarde kuna dobiti. Ipak, ta razlika mogla bi biti nešto ma-nja kad se prikažu i revidirani podaci za 2011. godinu.

Najve�u dobit ostvarile su Zagreba�ka banka (1,6 milijar-di), Privredna banka Zagreb (1,38 milijardi) te Erste & Stei-ermaerkische Bank (803 mili-juna kuna).

Jedan od prvih news por-tala u Hrvatskoj razvijen je upravo u Me�imurju. Portal Me�imurskih novina www.mnovine.hr nastao je još prije više od deset godina, kada je tek nekoliko hrvatskih dnev-nih listova i magazina imalo svoju Internet ina�icu. Portal nije samo nadopuna tiskanom izdanju koji upravo �itate i koje na tržištu prezentiramo kao lo-kalni tjednik magazinskog stila ve� gotovo punih 17 godina, od-

nedavno ponovno petkom, ve� i središnji me�imurski dnevni inormativni servis.

Od 14. velja�e portal je dobio novo ruho. Krizu o kojoj danas svi govore i nose se s njom na razli�ite na�ine mi doživljava-mo kao izazov i nadamo se da �e i kroz razvijanje portala kao našu kvalitetu više prepoznati kako �itatelji, tako i cjelokupna javnost, te poslovni partneri. Najnoviju ina�icu portala ra-zvijao je grafi�ko - inormati�ki

PIŠU: VELIMIR KELKEDI, DEJAN ZRNA

U Ministarstvu poljoprivre-de u srijedu je održan Savjet za mlijeko, s kojeg je glavni zaklju-�ak da Vlada RH i Ministarstvo poljoprivrede mogu biti samo moderatori u pregovorima iz-me�u proizvo�a�a i prera�iva�a mlijeka. Otkupnu cijenu ne mogu i ne�e odre�ivati. Ostaje za vidje-ti ho�e li proizvo�a�i s takvim stavom biti zadovoljni. Mljekari su uvjereni da �e nakon Dukata sniženu cijenu ponuditi i svi ostali prera�iva�i mlijeka, što doma�e armere vodi u propast, rekao je Igor Rešetar ispred Hrvatskog saveza udruga proizvo�a�a mli-jeka, naglasivši da je brojka od 600 me�imurskih mljekara sve manja jer mnogi zbog neisplati-vosti odustaju od proizvodnje.

- Sukladno praksi u EU, cijena mlijeka ormirat �e se u dogovoru udruga proizvo�a�a i mljekara. Do kraja velja�e svaka �e mlje-kara s predstavnicima udruga proizvo�a�a definirati model ormiranja cijene mlijeka, koji �e se primjenjivati po�evši od velja-�e 2012.

Prera�iva�ka industrija ob-vezuje se otkupiti sve raspoložive koli�ine mlijeka, što je veliki po-mak, s obzirom na velike zalihe, u iznosu ve�em od jednomjese�nog otkupa. Problem trenutno neot-kupljenog mlijeka mljekare se obvezuju riješiti na na�in otkupa istog, odmah nakon deblokiranja prilaza mljekarama te promet-nica.

Ministarstvo �e pratiti sta-nje na tržištu mlijeka te djelovati sukladno potrebama i mogu�no-stima. Podršku proizvo�a�ima

Jedan od prvih hrvatskih news portala u “novom ruhu“ - još moderniji izgled

tim Me�imurskih novina na �elu s Dejanom Horvatom i Juricom Hoblajem nekoliko proteklih mjeseci, kako bi isti dobio još moderniji izgled, te nove osobine. I sve to za više desetina tisu�a jedinstvenih posjetitelja mjese�no. Nije u pitanju samo “aceliting“ nego puno više od toga, kako bi portal bio još pristupa�niji najširoj publici.

Hvala svima onima koji nas �itaju i kupuju u tiskanom obli-ku u Me�imurju i Hrvatskoj, kao i svim onim Me�imurcima koji nas prate na on-line plat-ormama u brojnim zemljama svijeta, te u svakom trenutku mogu saznati najnovije vijesti iz našeg - svojeg kraja i šire.

USPJEŠNI usprkos krizi

Me�imurska banka u vrhu po ostvarenoj dobiti u prošloj godini u Hrvatskoj

o otkupnoj cijeni, mljekari po-ru�uju da �e se njihov prosvjed u �etvrtak nastaviti u cijeloj ze-mlji. Ispred bjelovarske Sirele od utorka u podne prosvjedovali su mljekari sa 100 traktora, kojima su zauzeli jedan prometni trak, pa promet te�e drugim i reguli-ran je semaorima. Hrvatski sa-vez udruga proizvo�a�a mlijeka ujedinjava 20 hrvatskih udruga proizvo�a�a sirovog mlijeka, u koje je udruženo gotovo 5.000 proizvo�a�a mlijeka. Na �elu mu je Me�imurac – Igor Rešetar iz Kuršanca.

Za razliku od prijašnjih pro-svjeda, kada je na �elu Vlade RH bio HDZ, zahtjeve poljoprivredni-ka podržali su svi mediji, brojne oporbene stranke i nevladine udruge i institucije. Danas, kad je situacija na politi�koj pozornici promijenjena, podrške gotovo da i nema, a i mediji, posebice nacio-nalni, vrlo dozirano i uglavnom u kriti�kom tonu prate zahtjeve poljoprivrednika. Ako su po-ljoprivrednici svih ovih godina dobivali ono što ne zaslužuju, zašto se o tome na taj na�in nije i ranije pisalo. Izbjegle bi se mno-ge dubioze i nepravilnosti kad je poljoprivreda i isplata poticaja u pitanju. Istinsko licemjerje mno-gih hrvatskih medija ovih dana i te kako je na djelu!

mlijeka i mljekarama mogu dati jedino hrvatski potroša�i. Stoga �e Ministarstvo uložiti zna�ajna sredstva u prezentaciju oznake “Mlijeko s hrvatskih armi“, u cilju podizanja svijesti te potica-nja potrošnje mlijeka iz doma�e proizvodnje. Iza ove oznake stoji sustav kontrole higijene (HACCP) i sustav kontrole kvalitete, koji garantira da mlijeko doista po-ti�e s naših doma�ih armi, da se nalazi pod kontrolom Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka Hrvatske poljoprivred-ne agencije te da zadovoljava sve propisane zahtjeve kakvo�e i higijenske ispravnosti u skladu s nacionalnom i EU regulativom.

Cilj kampanje je i na ovaj na�in po-mo�i cijelom sektoru i potaknuti na ve�u potrošnju hrvatskog mlijeka te tako zaštititi doma�u proizvodnju.

Za idu�i Savjet proizvo�a�i moraju definirati sve probleme s kojima su suo�eni kako bi Mi-nistarstvo sustavno pristupilo pronalaženju rješenja te pomoglo proizvo�a�ima koji su u trenut-nim poteško�ama (reprogram kredita, razgovori s komercijal-nim bankama, skladišnica itd.), stoji u priop�enju Ministarstva poljoprivrede.

Prije priop�enja Ministarstva poru�ili su sljede�e: - Ne bude li se na njemu postigao dogovor

NASTAVAK prosvjeda poljoprivrednika

Najviše nezadovoljni proizvo�a�i mlijeka

Igor Rešetar: - Uvjereni smo da �e nakon Dukata sniženu cijenu ponuditi i svi ostali prera�iva�i mlijeka, što doma�e farmere vodi u propast, rekao

je Igor Rešetar ispred Hrvatskog saveza udruga proizvo�a�a mlijeka

Prošlotjedni prosvjed trak-torima u �akovcu, iako su ga lokalni mediji popratili kao i sve dosadašnje na korektan na�in, uglavnom nije naišao na podršku javnosti, a po forumima se razvila žestoka diskusija oko poticaja za poljoprivredu, u kojima su mnogi osu�ivali zahtjeve poljoprivrednika

�akove�ki gradona�elnik Branko Šalamon na sjed-nici svoga Stru�nog kolegija, održanoj u �etvrtak, uz os-talo je predstavio izvješ�e o izvršenju gradskog prora�una u prošloj godini. Temeljni fi-nancijski dokument realiz-iran je s više od 90 posto, što,

kaže Šalamon, govori o tome da su dobro planirali. Jednako tako, negativni rezultat iz pre-thodnih godina, odnosno dug Grada u 2011. godini, sman-jen je na oko 9 i pol milijuna kuna. Štedjelo se te su servi-sirani krediti, isti�e Šalamon, no ujedno su, kaže, smanjeni

i troškovi Gradske uprave – u 2010. u odnosu na 2009. godinu za 600.000, a u prošloj u usporedbi s 2010. godinom za 400.000 kuna.

Sjednici Kolegija ina�e je posljednji put prisustvovao pro�elnik gradskoga Upravnog odjela za gospodarstvo Nenad

Hranilovi�, koji, kao što je javnosti poznato, odlazi na mjesto direktora Me�imurje pl ina . Gradona�elnik je pro�elniku zahvalio na do-broj suradnji, a Hranilovi� je uzvratio jednakom mjerom. Šalamon je ujedno obznanio da Grad ne�e zapošljavati novog

pro�elnika, ve� �e se naprav-iti preraspodjela dužnosti postoje�ih zaposlenika. Time �e se tako�er uštedjeti, a i na tragu je državne politike o smanjenju broja zaposlenih u javnoj upravi, zaklju�io je prvi �ovjek �akovca.

(V. Kelkedi)

GRAD �AKOVEC

Odlaskom Nenada Hranilovi�a u Me�imurje plin - ne�e zapošljavati novog pro�elnika

Nenad Hranilovi�

6 Gospodarstvo 17. velja�e 2012.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Promjena obra�unske jedinice ne mijenja cijenu

Piše: JOSIP ŠIMUNKO

Ste�ajni upravitelj MT�-a Tvornice rublja Zlatko Kosec na konferenciji za novinare u petak, a kao odgovor na konferenciju za novinare Jadranke Sermek i sindi-kata od 3. velja�e, izme�u ostalog je rekao:

- Na žirora�une sindikata MT�-a Tvornice rublja sjelo od od 2004. do 2008. godine ukupno 86,7 milijuna kuna, a što se sve pla�alo preko sindikata, tek treba naknadno utvrditi. Jedino mogu navesti da je ovakvim zaobilaznim putem gospo�a Jadranka Sermek isplatila sebi za rad u Nadzornom odboru MT�-a Tvornice rublja d. d. �akovec u razdoblju od 2005. do 2008. godine ukupno 134.166 kuna, dok si je na ime pla�e za razdoblje od 1. svibnja 2004. do 30. studenoga 2008. godine isplatila 255.402 kune, i još raznih naknada i putnih troškova u visini 13.188 k una . Pored navedenog, �la-narina je u sindi-katu obra�unata u razdoblju od 1. svibnja 2004. do 30 studenoga 2008. godine u visini od 247.500 kuna, od �ega je pla�eno 56.000 kuna.

Ovi podaci pokazuju tko je i kako kupio vrhnje. Stoga, kad Jadranka Sermek, Savo Šmitran i Nenad Le�ek budu idu�i put iš-li, kako to oni kažu, na Državno odvjetništvo i Poreznu upravu, onda bi svakako bilo dobro da pi-taju kako stvari stoje oko takvoga �inancijskog poslovanja, s obzirom na to da je takvim poslovanjem Ministarstvo �inancija, odnosno Porezna uprava, ošte�eno za iznos od oko 30 milijuna kuna, rekao je uz ostalo Zlatko Kosec.

Sporni lohn poslovi za tvrtku “Protega tekstil”

d.o.o. iz �akovcaGovore�i na konferenciji za no-

vinare u petak 10. velja�e, ste�ajni upravitelj MT�-a Tvornice rublja d. d. Zlatko Kosec iznio je i svoje vi�e-nje problematike te tvrtke, za koju je rješenjem Trgova�kog suda u Va-raždinu 13. listopada 2009. godine otvoren ste�ajni postupak. Danas o

S još dvadeset prodavaonica MT� Tvornica rublja mogla bi preživjeti kalvariju?

U odgovoru na novinar-sko pitanje o tome koliko MT� Tvornica rublja danas ima prodavaonica, jer je to je-dan od klju�eva za pozitivnije poslovanje i prodaju brendi-rane robe MT�-a, Kosec i su-radnici odgovorili su da MT� Tvornica rublja d. d. trenutno ima 23 prodavaonice, uklju-�uju�i i onu splitsku, te dvije akcijske prodavaonice. Na upit našeg novinara koliko bi trebalo prodavaonica da se zadrže radnici i pozitivno posluje s vlastitom robnom markom, odgovoreno je da bi 40 do 50 prodavaonica bilo dovoljno. To zna�i da bi s još dvadesetak prodavaonica MT� Tvornica rublja možda mogla preživjeti kalvariju, ako se s tim složi Odbor vje-rovnika. Ukratko, kako ka-že Kosec, ima raznih vrsta ste�ajeva i još ništa nije do kraja odlu�eno. Kosec nije odgovorio koliko �e radnika raditi nakon 15. velja�e osta-ti, a dojam je da se �eka druga javna dražba.

(JŠ)

STE�AJNI upravitelj MT�-a Tvornice rublja Zlatko Kosec oštro napao sindikat i ponudio viziju eventualnog nastavka rada tvrtke u ste�aju

Proizvodnja vlastite robne marke “Enigma” može donijeti pozitivne rezultate

Od prvog sije�nja ove godi-ne mjerna jedinica za obra�un plina nije više metar kubi�ni nego kWh, odnosno kilovat sat. U prijelaznom razdoblju, da bi se potroša�i navikli na tu promje-nu potrošnje, potroša�ima se na ra�unu izra�un predo�ava u obje obra�unske jedinice, ali, što je najvažnije za potroša�e, pro-mjena obra�unske jedinice ne�e poskupjeti plin.

Zadnjih petnaest dana bili su najhladniji otkad se Me�imurje plin bavi distribucijom plina, i to po uzastopnim danima i poslje-di�no ostvarenoj potrošnji plina.

U zadnjih 15 dana potrošnja plina nadoknadila je i sije�anj-sko smanjenje potrošnje. Prije zahla�enja ugovaralo se dnevno maksimalno 490 tisu�a kubika plina, a za ekstremnih hladno-�a najve�a potrošnja je bila 680 tisu�a kubika plina. Tih prvih petnaest hladnih dana u velja�i potrošeno je više do 8 milijuna kubika plina, odnosno za 60 po-sto je pove�alo ukupnu potrošnju plina za razdoblje od 1. sije�nja do 15. velja�e u usporedbi s istim razdoblje prošle godine. Da bi se vidjelo koliko je potrošnja u prvoj polovici velja�i podigla ovogodiš-nje potrošnje na prethodne dvije zime, treba re�i da je potrošnja plina u sije�nju 2012. godine bila 14 posto manja od potrošnje u si-je�nju 2011. godine, a potrošnja u sije�nju 2011. godine u jednakom postotku u odnosu na 2010. go-dinu. Dakle nakon dvije godine pada potrošnje u sije�nju, prva polovica ovogodišnje velja�e sve je to “poravnala”.

Opskrba plinom nije bila upitna

Zahvaljuju�i nekom potezima na razini države, opskrba plinom ove zime nije bila upitna ni u jed-nom trenutku. Razlozi su sljede�i. Me�imurje plin je do prije nekoli-ko godina dobro povezao donjo-me�imruske i gornjome�imurski sustav, �ime se svakom potroša�u mogu osigurati bilo kakve po-trebe. Država se, s druge strane, nakon ukrajinske krize s plinom pobrinula osigurati tri dobavna pravca za plin u Hrvatsku. Prije to-ga imali smo samo jedan smjer, iz pravca Slovenije, otkuda je dolazio ruski plin. Sada imamo tri pravca, od kojih je u ekstremnim uvjeti-ma bio najvažniji ulaz plina kod Osijeka jer je omogu�avao dotok ruskog plina, ali i iz skladišta u Ma-�arskoj. Tre�i pravac je opskrba uslijed povezivanja s plinskim su-stavom iz sjevernog Jadrana, gdje se nalaze naše bušotine i doma�a proizvodnja, a koji se podmorjem povezuje s Italijom. Tako nam je i politi�ki i gospodarski dostupan plin iz razli�itih sfera i pravaca. Situacija �e biti još bolja kad se spoji krak kod Dubrovnika na plinovode koji �e tamo prolaziti. S komercijalne strane bitno je napo-menuti da INA više ne ovisi o me-�udržavnim ugovorima izme�u Rusije i Hrvatske, nego su se naši dobavlja�i dali u ruke plinskih tr-govaca, pri �emu dijelimo sudbinu Europe. Sve te okolnosti trajno su pozitivno promijenile sigurnost dobave plina u Hrvatsku.

Samo jedan posto neplatiša

Ono što smo doznali od do-sadašnjeg direktora Me�imurje

Uvjeti prodaje MT�-a Tvorni-ce rublja na javnoj dražbi 23. velja-�e su, prema sudskoj odluci, da se tvornica prodaje za jedinstvenu po�etnu cijenu od 37,3 milijuna kuna. Ako se nekretnine ne mo-gu prodati ni na drugom ro�ištu, na narednim ro�ištima mogu se prodavati za nižu vrijednost koju zaklju�kom odredi ste�ajni sudac Trgova�kog suda u Varaždinu Iris Hatvali� Nemec.

Na više nekretnina MT�-a Tvornice rublja upisano je ra-zlu�no založno pravo u korist Hrvatske poštanske banke d. d. Zagreb, zatim Hypo Alpe - Adria - bank d.d. Zagreb, te Ministar-stva �inancija, Porezne uprave

�akovec. Ro�ište za drugu javnu dražbu bit �e održano 23. velja�e u 13 sati u zgradi Trgova�kog su-da u Varaždinu.

Zanimljivo je da je pod to�-kom 1. k upisano založno pravo Hipo Alpe - - Adria bank d. d. iz Zagreba, kojoj MT� Tvornica rublja duguje 6,7 milijuna kuna, a vrijednost nekretnine koja se sastoji od tzv. etaže 37, podru-ma i dilatacije te prvog kata i dilatacije površine 2.093 metra kvadratna procijenjena je na 22 milijuna kuna.

Na dražbi mogu uz polog su-djelovati pravne i �izi�ke osobe, a bit �e prihva�ena ponuda koja je najviša.

Neslaganja u Odboru vjerovnika

Drugi najve�i vjerovnik je Hypo Alpe - Adria - bank iz Zagreba, a potraživanje iznosi 6,7 milijuna kuna. Ta je banka podnijela podnesak Trgova�-kom sudu u Varaždinu u ko-jemu se kaže da su predložili da se Odbor vjerovnika održi 13. ili 14. velja�e, no on je bio sazvan od strane Jadranke Sermek 6. velja�e, kad odgo-vorni iz banke nisu mogli biti na sastanku zbog obveza. Od-luka o prodaji imovine MT�-a Tvornice rublja ve� je ranije donesena na Skupštini vjerov-nika, pa se smatra da u ovom trenutku nije bila potrebna sjednica Odbora vjerovnika.

U podnesku uz ostalo stoji: - Shvatili smo da smo predloženim terminom izmanipulirani te da g�i Jadranki Sermek zbog svo-jih opre�nih stavova nije u interesu da prisustvujemo sjednici. Zbog toga predlaže-mo odgodu sjednice Odbora vjerovnika na neodre�eno vrijeme, a dok se ne ukaže stvarna potreba za njenim sazivanjem, priop�uju iz banke. Iz tog se dokumenta vidi da u Odboru vjerovnika ima odre�enih neslaganja.

na�inu ste�aja odlu�uje Odbor vje-rovnika, od kojih je najve�i vjerov-nik Porezna uprava. Vjerovnicima su priznate tražbine od 80 miliju-na kuna, a oni traže da se imovina tvrtke unov�i i oni podmire prema zakonu. Trgova�ki sud u Varaždinu je 15. travnja donio odluku o pro-daji nekretnina, a procijenjena vri-jednost nekretnina je 33,2 milijuna kuna, vrijednost opreme 4 milijuna kuna, ukupno 38,2 milijuna kuna. Dana 27. prosinca 2011. godine održana je prva javna dražba, no, kako nije bilo zainteresiranih, ona �e biti ponovljena 23. velja�e ove godine.

U me�uvremenu je Tvornica rublja i dalje poslovala. Nakon otvaranja ste�aja bilo je zaposleno 290 radnika, no taj broj je padao, s time da su radnici imali ugovor na odre�eno vrijeme zbog ste�aja.

Ste�ajni upravitelj Zlatko Kosec tvrdi

da ne stoje pri�e o dobrim lohn

poslov i m a . Naime, lohn poslov i z a doma�e kup-ce donosili su

samo gubitak, a žestoko su

forsirani, kaže, od Melite Matja�i�

i Jadranke Sermek, koja je i predsjednica Odbora vjerov-nika, te dijela radnika. - Po mome mišljenju, MT� Tvornica rublja d. d. �akovec u ste�aju jedino može zaraditi ako se bavi prodajom vla-stite robe sa znakom MT� ili ‘Eni-gma’, me�utim, tu nema posla za 290 zaposlenih, kaže Kosec. Moj je prijedlog bio da se dio prostora tvornice iznajmi poznatom proi-zvo�a�u i da se obveze moraju pla-�ati. No, Jadranka Sermek i Melita Kosec su u studenom 2011. godi-ne imale ideju da se osnuje tvrtka koja bi od MT�-a Tvornice rublja iznajmila dio ili cijeli proizvodni pogon te koja bi radila lohn poslo-ve za tvrtku ‘Protega tekstil’ d.o.o. iz �akovca.

Budu�i da je, me�utim, po-stalo o�ito da se tako ne može pozitivno poslovati, zaredali su sastanci, no na kraju prosinca 2011. godine ta se nova tvrtka ve� nije spominjala. Potom su Ja-dranka Sermek i sindikalisti Savo Šmitran i Nenad Le�ek održali 3.

velja�e konferenciju za novinare na kojoj su iznijeli niz neistinitih navoda, glavni problem postao je broj ‘režijskih radnika’, a prije toga nije bilo nikakvih primjedbi na moj rad.

Ukratko, na�in i oblik poslo-vanja kako to predlaže Sindikat MT�-u Tvornici rublja u ste�aju donosio bi gubitak od nekoliko stotina tisu�a kuna na mjesec, a krajnja posljedica bila bi da bi tvrtka u ste�aju završila ravno u ste�aju, tvrdi Kosec, i nastavlja:

- Ja se pak zalažem za pro-izvodnju robne marke MT� ili ‘Enigma’, jer se tu jedino može pozitivnije poslovati i ne stvarati nove gubitke, te odbacujem navo-de da postoji ‘pomo�nik’ ste�ajnog upravitelja i sli�no. Istina je tako-�er da smo otvorili prodavaonicu u Splitu, no nije potrošeno 85.000 kuna, kako se navodi, ve� samo 34.231 kuna.

Napad sindikata zbog osobnih interesa

pojedinaca?Kosec tako�er napominje da je

Jadranski Sermek tijekom ste�aj-nog postupka ispla�eno od listo-pada 2009. do 31. prosinca 2011. godine na ime pla�e 236.748 kuna bruto, te na ime putnih troškova 38.474 kune. - Moram re�i i to da je ona maltretirala brojne radnike, o �emu sam dobio usmene pritužbe s više strana. Moram re�i i da je Jadranki Sermek i Martini Le�ek, k�eri potpredsjednika TOKGH Nenada Le�eka, istekao ugovor o radu na odre�eno vrijeme, koji nije produžen, a zbunjuje �injenica da je sindikat reagirao tek nakon 38 dana od održavanja skupa radnika, 3. velja�e ove godine.

Moj je cilj nastaviti proizvod-nju u MT�-u Tvornici rublja, koja donosi dobit, ne želim biti krivac za propast tvornice. Ste�ajeva ima raznih vrsta, a sade sve ovisi o od-luci Odbora vjerovnika. Oni mo-gu gurnuti MT� Tvornicu rublja u pravi ste�aj s prodajom imovine, no tada �e radnici ostati bez posla, što nije rješenje kad je u pitanju spašavanje radnih mjesta. Trenut-no u tvornici radi oko 180 radnika, radit �emo mjesec po mjesec.

- Smatram da nigdje nisam pogriješio i ne želim biti krivac za guranje tvrtke u pravi ste�aj i ba-canje radnika na ulicu, zaklju�io je Kosec, uz napomenu da je ve� du-gi niz godina ste�ajni upravitelj u tvrtkama sjeverozapadne Hrvat-ske, no da ovakav napad sindikata još nije doživio. (J. Šimunko)

ME�IMURJE PLIN po novom obra�unava plin u kilovat satima, a ne kubicima

Ivkovi� se oprostio od direktorske funkcije

Vladimir Ivkovi� u �etvr-tak je tako�er na konferenciji za novinare, zadnji radni dan na dužnosti direktora Me�i-murje plina s malim osvrtom o prošlosti i sadašnjosti tvrt-ke. Funkciju direktora obna-šao je 17 godina, a prije toga je �etiri godine bio i pomo�-nikom direktora, tako da ima 21 godinu staža u plinskom biznisu. Svojem nasljedniku Nenadu Hranilovi�u stavio se na raspolaganje, a novinarima kratko sažeo u kakvom sta-nju ostavlja Me�imurje plin. - Kreditni rejting Me�imurje plina je najviši mogu�i: AAA, kakav od tvrtki nema nitko u Me�imurskoj županiji, kazao je Ivkovi�, i povukao paralelu s njema�kim kreditnim rejtin-gom me�u državama Europe. - U tih sedamnaest godina, koliko sam bio na �elu Me-�imurje plina, nikada nismo poslovali s gubitkom, samo je dobit, sukladno politici vlasni-ka ovisno o tome tko je bio na �elu Nadzornog odbora, bila ve�a ili manja. Svake godine ulagalo se 4 milijuna kuna u rekonstrukciju, a milijun ku-na u razvoj nove mreže.

Najve�a novost jesu sklopljeni prvi ugovori izvan Me�imurja o distribuciji pli-na, a da nitko od potroša�a u Me�imurju nije izgubljen. Šest mjeseci trajala je borba s natje�ajima, kazao je Ivkovi�, ali rezultati su tu. - U Zagrebu Me�imurje plin ima 5 okvir-nih sporazuma na tri godine, me�u kojima s Hrvatskom na-rodnom bankom i Sveu�iliš-nim ra�unskim centrom i još nekim uglednim ku�ama. Tu su još i dva ugovora za jednu godinu i 60 dobivenih javnih natje�aja diljem cijele Hrvat-ske, koji su u fazi žalbe. U 21 godinu, koliko sam u Plinu, došli smo s 5 na 29 tisu�a po-troša�a plina u Me�imurskoj županiji, kazao je Vladimir Ivkovi� na rastanku.

Na nasljedniku Nenadu Hranilovi�u je da održi ili �ak poboljša dostignute rezulta-te.

(BMO)

plina jest da su potroša�i vrlo disciplinirani i da svega jedan posto potroša�a zaostaje s pla-�anjem.

Apel iz Županije da se na-platiše ne iskap�a ovdje je bilo kucanje na otvorena vrata, jer je plinsko pravilo da se kod tem-peratura ispod nule potroša�e ne iskap�a. Ima i onih potroša-�a koji imaju plin, ali ga ne troše, ve� se griju na druge energente, kakvih je u Me�imurju oko 10 posto, odnosno tri tisu�e. Neki od njih plin uklju�e u potrošnju samo za ljetnih mjeseci zbog to-ple vode ili možda kuhanja.

(BMO)

Doma�i se lohn poslovi

ne isplate, tako gubici mogu biti još ve�i, tvrdi Kosec, te navodi da se

Jadranka Sermek zalagala za neisplative lohn poslove za

tvrtku “Protega tekstil” d.o.o. iz �akovca

Što nakon 23. velja�e i druge javne dražbe?

Ste�ajni upravitelj Kosec obratio se javnosti sa svojim vi�enjem

situacije u MT�-u Tvornici rublja u ste�aju, nakon što je napadnut

od strane sindikata

717. velja�e 2012. Gospodarstvowww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše: Josip ŠimunkoDobrodošla pljuska iz AzijeBivši malezijski premijer

Mahathir Mohamad ovih je dana opalio pljusku ni manje ni više nego cijeloj Europi. Rije� je o �ovjeku koji je od Malezije stvorio azijskog tigra ili tigri�a, pa njegove rije�i ne bi trebalo uzimati olako. On tvrdi da je Europa izgubila toliko novca da je sad mnogo siromašnija nego prije. A kad je netko siromašan, mora živjeti siromašno, a Euro-pa odbija priznati da je siromaš-na. Ono najvažnije je, me�utim, ovo: ne možete živjeti na razini bogatstva ako ne proizvodite ništa što bi se moglo prodati, te

da �e pro�i još godine prije nego Europa dostigne djelotvornost Azije.

To nije sve. On smatra da je Europa jedan od glavnih krivaca za trgovanje valutom u proteklom vremenu, �ime je u�injena velika šteta Maleziji u devedesetim godinama proš-log stolje�a, pa je vrijeme da sad Europa plati svoj dug i postane “azijocentri�na”.

Je li ovakva pljuska zasluže-na? �injenica je da danas mnogi putovi vode u Kinu i zemlje Azi-je, a da mnoge multinacionalke u tim zemljama imaju podruž-

nice zbog jeftinije proizvodnje. No, s druge strane, europski radnici ne bi pristali na gotovo robovlasni�ke uvjete života i rada kakvi znaju biti u azijskim zemljama.

Zbog toga nova državna ideologija, koja se sve glasnije �uje u Americi i Europi, govo-ri o povratku tvornica iz Azije natrag u Europu, kako bi se zadržala radna mjesta i kako bi narod više imao i samim tim kupovao. Na taj na�in crni liberalni kapitalizam postaje sve više nepoželjan u o�ima naroda, a to sve više shva�aju

Spa & Sport Resort Sveti Martin ima novog direktora, ko-ji je predstavljen na konferenciji za novinare u petak. Odmah na po�etku predstavljanja re�eno je da se ne�e baviti onim što je bilo u prošlosti, ve� da �e sva energija biti okrenuta prema budu�nosti. Thomas Temmel ima 23-godišnje iskustvo u ho-telijerstvu i gastronomiji, koje je stjecao u Švicarskoj, Austriji, a posljednjih godina i u Hr-vatskoj, zbog �ega odli�-no govori hrvatski jezik, uz druge strane jezike. Njegova je za-da�a Toplicama tre-ba dati novi vjetar u le�a. Proteklih godi-na stvorena je u Spa & Sport Resortu Sve-ti Martin jedinstvena destinacija u konti-nentalnoj Hrvatskoj za opuštanje, wellness, golf i aktivni odmor, kongres i team building, uz gurmansku ponudu i prekrasnu prirodu. Novi direktor Thomas Temmel na konferenciji za novinare predstavio je novu viziju i bu-du�u strategiju Resorta prema ekološki prihvatljivim wellness tretmanima, kao i snažnije okre-tanje Toplica prema stranim tr-žištima i privla�enju gostiju iz Austrije, Slovenije, Njema�ke, Italije, ali i istoka Europe, radi poboljšanja poslovanja za 20 posto. Ve� lani je udvostru�en broj gostiju iz Austrije u odnosu na 2010. godinu.

Me�imurje i Toplice strani turisti tek

trebaju prepoznatiNovi direktor izuzetno se

pohvalno izrazio prema cije-lom Me�imurju kao regiji koja pomaže u stvaranju brenda Toplica. Ono š t o

o v a j resort �ini druga�ijim i prepo-znatljivijim od drugih je zašti-�ena priroda, a opet u blizini ur-banih sredina, ekološka o�uva-nost i osviještenost. Cijela regija otvorena je prema turizmu, ima što pokazati, od obližnjeg mli-na na Muri, u kojemu se melje brašno, do brojnih vinskih ku�a i vinograda, pa sve do ispiranja zlata na Dravi. Thomas Temmel kazao je da je pozitivno iznena-�en ljubaznoš�u stanovništva i

NA �ELU Spa & Sport Resorta Sveti Martin Austrijanac Thomas Temmel

Okretanje prema stranom tržištu i privla�enju gostiju iz cijele Europe

Novi direktor predstavio

je viziju i budu�u strategiju Resorta prema ekološki

prihvatljivim wellness tretmanima, kao i snažnije okretanje Toplica prema stranim tržištima i privla�enju gostiju

iz Austrije, Slovenije, Njema�ke, Italije, ali i istoka Europe, radi poboljšanja

poslovanja za 20 posto. Ve� lani udvostru�en je broj gostiju iz Austrije u odnosu na 2010.

godinu

su gosti iz Slovenije, Austrije i Italije, pa taj potencijal treba iskoristiti i za Spa & Sport Re-sort Sveti Martin.

Tim više što se tu nudi ši-roki raspon usluga, od onih za odmor i opuštanje do sporta.

Što se ti�e sporta, Spa & Sport Resort Sveti Martin u budu�nosti želi postati top destinacija za pripremu sport-skih grupa iz cijele Europe. Za sada su ve� ugostili nogo-metaše prvoligaše iz Poljske i Ukrajine. Jednako tako žele privu�i više gostiju koji se ba-ve biciklizmom. Primjerice, u susjednoj Austriji interes za bicikliranje porastao je za 20 posto, a uz sve to uz Resort se nalaze i predivni tereni za golf te zatvorene sportske dvora-ne. Sport i o�uvana priroda trebali bi biti glavni aduti ovog odredišta, premda su odli�na lokacija i za kongresni turizma, zbog relativne blizine Zagreba, svega sat vremena udaljenosti. Doma�i gosti s jadranske obale ovaj Resort koriste za odmor preko vikenda, budu�e da se uz sve opuštaju�e tretmane u zimskim mjesecima može uži-vati u bazenima i kupkama u termalnoj vodi.

Novo vodstvo Spa & Sport Resorta Sveti Martin želi da i lokalno stanovništvo sudjeluje u ponudi naselja, i to ne samo kroz zapošljavanje 200-tinjak lokalnih zaposlenika, ve� i kroz ponudu koja oboga�uje boravak gostiju. (BMO, foto: ZV)

autenti�noš�u, što stvara po-

sebni turisti�ki doživljaj. - Preuzeti

vodstvo mladog Resor-ta u kontinentalnom dijelu

Hrvatske doživljavam kao velik izazov, kazao je novi direktor Temmel.

Generalni direktor Thomas Temmel nazvao je Spa & Sport Resort Sveti Martin turisti�-kim pionirom ovim krajevima, te naglasio da cijeni pionirski duh, ambiciju i vizionarski duh vlasnika što su ovdje prije njega stvorili ovakav turisti�ki pro-jekt. Sada kada je Hrvatska na ulasku u Europsku uniju trebat �e više poraditi na tome da turi-

sti upoznaju i ovaj dio Hrvatske. Da bi se Spa & Sport Resort Sve-ti Martin prilagodio izazovima ulaska Hrvatske u EU, pri �emu se i u turizmu moraju poštivati visoki standardi, angažirana je me�unarodna konzultantska tvrtka radi repozicioniranja hotela, sa svrhom novog rasta

na tržištu Austrije, Njema�ke, Slovenije i Italije, pri �emu �e hrvatsko tržište i nadalje ostati glavno tržište ovom Resortu, ali se treba okrenuti i susjedima. Iz Njema�ke u Hrvatsku godišnje dolazi 2 milijuna turista i to je za Hrvatsku izuzetno važno tržište, a iza njih po brojnosti

i politi�ke elite koje su do sada zatvarale o�i, no ne i u o�ima kapitala.

Ono što na neki na�in promi-�e našim o�ima je nešto drugo. Kad Azijac govori o europskim zemljama, on misli Europa, a kad Europljanin govori o azijskim ze-mljama, on misli Azija.

Ako se to ne vjeruje, dono-simo primjer koji nam je dobro poznat. Kad se govori o Domo-vinskom ratu, onda se naj�eš�e kaže hrvatska vojska. Gra�anin ni ne zna, a niti ga zanima neka postrojba ako nije bio aktivan sudionik rata, a ukratko ako je nešto bilo pogrešno ili je u�injen zlo�in, krivac je branitelj ili hrvat-ska vojska, a tek u zadnje vrijeme dolazi do blagih razlikovanja.

Geopoliti�ko kontinentalno mišljenje stoga uvelike utje�e na trgova�ka i druga kretanja, uz izneseni primjer kako Azijac vidi Europljane. S druge strane, mi smo još uvijek navikli misliti o Azijcima kao o radnicima koji za dolar ili dva rade po cijeli dan u pomalo nehumanim uvjetima. To�nije, mi o Azijcima ili azijskoj lokomotivi kao što je Kina mislimo na europski kontinentalan na�in kao prevladavaju�im mišljenjem gra�anina i ne razlikujemo poseb-no zemlje Azije kad je rije� o radu. To je važno naprosto zbog toga što ne možemo pobje�i od mjesta gdje smo. Elite i vlasnici kapitala pak misle nešto druga�ije.

Zna�i li to da nam u Euro-pi uvelike nedostaje europske

kontinentalne svijesti? Vjerojatno. Da je obratno, Nokia ne bi ovih dana selila svoje pogone iz Njema�ke u Aziju.

Generalni direktor Thomas Temmel sa suradnicima

8 Kroz Međimurje 17. velja�e 2012.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PIŠE: VELIMIR KELKEDI

Rijetko je, no i to se doga�a. Policajac koji je postao lopov. Upravo o ta-kvom slu�aju u ponedjeljak je izvijestila Policijska upra-va me�imurska. Naime, do-vršenim kriminalisti�kim istraživanjima otkrivena je skupina lopova u kojoj je bio i 36-godišnji službenik Policijske uprave me�imur-ske iz Ma�kovca, konkret-nije – grani�ni policajac. On je zajedno s 24-godišnjim �akov�aninom u no�i 30. sije�nja po�inio tešku kra-�u iz ugostiteljskog objekta na Trgu Eugena Kvaternika u �akovcu, a no� kasnije i iz

ugostiteljskog objekta u Uli-ci bra�e Radi� u Šenkovcu. Nadalje, dvojac je zajedno s 22-godišnjakinjom iz Nede-liš�a tešku kra�u po�inio i u ugostiteljskom objektu u Glavnoj ulici u Dunjkovcu. Krali su uglavnom novac, alkoholna pi�a i cigarete, a, kako neslužbeno doznaje-mo, “ekipa” se poznavala otprije. Protiv po�initelja slijedi podnošenje kaznene prijave Op�inskom držav-nom odvjetništvu u �akov-cu. Policijski službenik je zbog sumnje u po�injenje kaznenog djela i težu po-vredu službene dužnosti suspendiran i udaljen s dužnosti.

PIŠE: SINIŠA OBADI�

U organizaciji Policijske uprave me�imurske i Grada �akovca, i ovu je godinu obilje-žena obljetnica pogibije Željka Murka, policajca kojeg je prili-kom potjere ubio plja�kaš po-slovnice tadašnje Varaždinske banke u Nedeliš�u 2003. go-d i ne . Iza

Mur-k a j e �asna policij-ska karijera, koja je po�ela u ožujku 1991. godine. Željko Murk bio je djelatnik PU me-�imurske – odjela prometne policije, a sudjelovao je i u Do-movinskom ratu u akcijama kod Erduta, Tovarnika i Bo-rova Sela 1991., te u Oluji kod Siska, Petrinje i Dvora na Uni. Njegov grob na gradskom gro-blju nakon molitve blagoslovio je policijski kapelan vl�. Ivica

OTKRIVENI kradljivci

Nisu birali gdje �e krasti

Policija je otkrila lopove ko-ji su u razdoblju još od srpnja prošle godine pa do proteklih dana po�inili više kra�a, odno-sno teških kra�a na podru�ju Me�imurja. 22-godišnjak iz Dragoslavec Sela zajedno s ne-koliko maloljetnika iz Nede-liš�a po�inio je ukupno devet kra�a, i to u više navrata u Ne-deliš�u, Puš�inama i �akovcu te jednu u Macincu. Skupina je krala prakti�ki gdje je stigla pa su, primjerice, provalili u lova�ki dom, crkvu te hangar leta�kog kluba, kao i u kioske. Identificirani su i provalnici koji su tijekom sije�nja po�inili tešku kra�u iz vikendice neda-leko od Orehovice. Rije� je o 30 i 24-godišnjaku te jednom ma-loljetniku, a svi su iz Orehovice. 20-godišnjak iz Gori�ana ove pak je nedjelje provalio u obi-teljsku ku�u u istome mjestu, utvrdila je Policijska uprava me�imurska. Svi �e biti ka-zneno prijavljeni Op�inskom državnom odvjetništvu u �a-kovcu. (vk)

UKRATKO

DEVET godina od ubojstva djelatnika PU me�imurske Željka Murka, kojeg je u bijegu nakon plja�ke banke u Nedeliš�u automatskim oružjem ubio Marsel Budimir

Prvi hrvatski policajac koji je smrtno stradao na dužnosti u Me�imurju

Horvat, nakon �ega su svije�e zapalili �lanovi obitelji, pred-stavnici policije i Grada �akov-ca. Svije�u je u ime Me�imur-ske županije zapalio zamjenik župana Matija Posavec, koji je i na prigodnom obra�anju u Društvenom domu u Mihov-ljanu istaknuo da je policijski poziv specifi�no težak, te da o

njemu na taj na�in raz-mišljamo tek kada

netko pogine na dužnosti po-

put Murka. - Ova tužna obljetnica b i l a j e prilika i

da se sjetimo svih poginulih Murkovih kolega u Domovin-skom ratu i tako�er im odamo po�ast na tom hrabrom �inu, dodao je zamjenik župana. Ta-ko�er je u ime Županije trojici Željkovih sinova uru�io i po-klon bonove u vrijednosti od 1.500 kuna. Za pokojnog Želj-ka mnogi njegovi bivši kolege s posla i danas kažu da je bio nevjerojatno smiren �ovjek, koji je uvijek staloženo znao izabrati prave rije�i i umiriti svoje kolege i prijatelje. - Bio je, kažu, �ovjek koji je odgovorno shva�ao svoj posao, svjestan da mu svaki zadatak može biti i posljednji.

Ubojicu zaustavila ledena Drava

Željko Murk prvi je hr-vatski policajac koji je u Me�imurju poginuo vrše�i dužnost. Na njega je smrto-nosni hitac ispalio Zagrep-�anin Marsel Budimir, koji je toga kobnog 12. velja�e 2003. godine u poslijepod-nevnim satima izvršio oru-žanu plja�ku, pri �emu je ukrao 311.000 kuna u do-ma�oj i stranoj valuti. Nakon plja�ke Budimir je pobjegao u nepoznatom smjeru, no policiji je uskoro postala poznata registarska tablica njegovog gola “jedinice”, te je po�ela potjera. Policija je stezala obru� i negdje oko

16 sati na pedesetak metara približili su mu se policajci Željko Murk i Stjepan Bali�. Budimir je tada ispalio raal iz automatske puške, a jedan je metak, na žalost, bio smr-tonosan za 33-godišnjega prometnog policajca Željka Murka, kojega nije spasila ni brzo pružena pomo� djelat-nika Hitne pomo�i. Budimir je ispalio još jedan raal i na Murkovog kolegu Bali�a. Brane�i se na sudu, kazao je “kako je htio samo zaplašiti policajce koji su mu se pri-bližili i da nije imao namjeru nikoga ubiti“. Nastavivši se skrivati po dravskim vrbi-cima, gdje ga je zatekla i no�, Budimir je pokušao pobje�i preko rijeke plivanjem na

minus 17 Celzijevih stup-njeva i temperaturi vode od samo dva stupnja. Novac i oružje kojim je po�inio zlo-�in odbacio je od sebe, no, tek što je isplivao, uhitili su ga varaždinski policajci. U prvom su�enju Marsel je oslobo�en optužbe za poku-šaj ubojstva Stjepana Bali�a, ali na ponovljenom su�enju Budimir je morao odgovara-ti i za drugi raal. Za ubojstvo nesretnog Murka i pokušaj ubojstva Bali�a osu�en je na jedinstvenih 40 godina zatvora. Ubojica je pokušao umanjiti kaznu �injenicom da je bio sudionikom Domo-vinskog rata, a sud je op�e-nito odbacio njegovu obranu te se priklonio mišljenju vje-štaka koji je ustvrdio da je Budimir morao �uti povike Bali�a “Murk! Si živ?!”, da bi nakon toga ispalio raal pre-ma mjestu odakle su dopirali uzvici.

Kako saznajemo, svoj problemati�ni karakter Bu-dimir je pokazao i u Lepogla-vi, gdje se nalazi na odsluže-nju kazne. Naime, Budimir se o�igledno zaželio još krvi, te je nožem pokušao ubiti dru-gog zatvorenika, i to sve zbog sva�e oko utega za vježbanje koja se odigrala dan prije i u kojoj je Budimir nokautiran. Vuk dlaku mijenja, ali �ud nikada!

Policaj�ev ubojica ispalio je

rafal iz automatske puške, a jedan je metak, na žalost,

bio smrtonosan za 33-godišnjega prometnog policajca Željka Murka, kojega nije spasila ni brzo pružena pomo� djelatnika Hitne pomo�i.

Budimir je ispalio još jedan rafal i na Murkovog kolegu Bali�a,

koji ga, sre�om, nije pogodio

CRNA KRONIKA

POLICIJAC PU me�imurske udaljen s dužnosti i kazneno prijavljen jer je otkriveno da je kradljivac

Provaljivao s kompanjonima u objekte

Romi ukrali pa na dijelove izrezali metalni �amac

Štetu od nekoliko dese-taka tisu�a kuna prouzro�ili su 25-godišnjak iz Gornjeg Kuršanca i 24-godišnjak iz Kuršanca, ina�e pripadnici romske nacionalne manjine. Oni su, kako javlja policija, u nedjelju nave�er kod rukavca rijeke Drave zvanog Zrinski u Gornjem Kuršancu otu�ili metalni �amac dužine pet i pol metara, u vlasništvu muškarca iz Vidovca. Nakon dojave gra-�ana uhva�eni su, no vlasniku �e to biti slaba utjeha, s obzirom na to da su plovilo u dvorištu 25-godišnjaka brusilicom izre-zali u nekoliko dijelova, vjero-jatno da bi ga tako prodali pod sekundarne sirovine.

Još jedan “ku�ni” požar

Ponovno je izbio požar u obiteljskoj ku�i – ovaj put u Uli-

ci kralja Zvonimira u Draškov-cu. Kako je utvrdio inspektor za zaštitu od požara Policijske uprave me�imurske, uzrok je bio dotrajali metalni poklopac zidnog otvora na dimnjaku koji se zapalio iza ormara u jednoj od prostorija. Ormar je djelomi�no nagorio, a za�a�e-ni su i zidovi. Vatru su ugasili pripadnici Dobrovoljnoga va-trogasnog društva Draškovec i Prelog. Materijalna šteta pro-cjenjuje se na nekoliko tisu�a kuna.

Poslužio se klju�em pa iz ku�e odnio radijatore

Nepoznati lopov je iz obi-teljske ku�e u Ulici bana Josipa Jela�i�a u �akovcu u razdoblju od 31. sije�nja do 10. velja�e demontirao i otu�io nekoliko radijatora i plinski bojler. U objekt je ušao uz pomo� ori-ginalnog klju�a, a materijalna šteta procjenjuje se na nekoli-ko desetaka tisu�a kuna.

Vlasnik ostavio otklju�ana vrata pa ostao bez zlatnine

U Palovcu, u Glavnoj ulici, u razdoblju od 8. do 10. velja-�e nepoznati po�initelj isko-ristio je odsutnost vlasnika, te je ušao u otklju�anu ku�u, odakle je otu�io zlatni nakit. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu�a kuna, a protiv po�initelja slijedi podnošenje kaznene prijave Op�inskom državnom odvjet-ništvu u �akovcu.

Mladi� u ku�i držao PAP-ovku

U ku�i 24-godišnjeg muš-karca u Žabniku policija je pronašla oružje. Utvr�eno je da je u razdoblju od 8. do 10. velja�e neovlašteno držao poluautomatsku vojnu pušku PAP cal. 7,62 mm s nekoliko komada pripadaju�eg strelji-va, lova�ku patronu i nekoliko komada streljiva. Puška i mu-nicija su mu oduzeti. (vk)

Murkovi kolege na �elu s na�elnikom Soka�om i na�elnikom prometne policije Šajnovi�em zajedno s obitelji odali su po�ast povodom tragi�ne

godišnjice

Sje�anje na poginulog policajca organizirali su PU me�imurska i Grad �akovec

917. velja�e 2012. Kroz Međimurjewww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Svaku se godinu 11. velja�e obilježava Dan europskog bro-ja za hitne situacije 112, koji je zajedni�ki u svim državama �lanicama, pa tako i u Hrvat-skoj i Me�imurskoj županiji. Prednost broja 112 je da kad se on nazove operater potom naziva sve hitne službe, a ne treba nazivati svaku zasebno.

Me�imurci su dobro prihva-tili broj 112. Tako je uvo�enjem tog broja 2007. godine zvalo

21.780 osoba, a 2011. godine ve� 56.246 osoba, odnosno 42 posto svih koji su zvali hitne brojeve. Broj zlonamjernih poziva je sve manji, od nekadašnjih 7.000 broj zlonamjernih poziva iznosio je protekle godine “samo” 1.165 poziva. Najviše nenamjenskih ili zlonamjernih poziva bilo je od strane djece i Roma, slu�ajnim uklju�ivanjem, zbog traženja operatera, traženja informacija i za sanitetski prijevoz.

Od poziva prošle godine, njih ukupno 56.246, bilo je 24.068 namjenskih poziva, te 31.013 nenamjenskih poziva i 1.165 zlonamjernih.

�ak 46,5 posto ljudi zove preko broja 112 hitnu medi-cinsku pomo�, policiju i va-trogasce, a ostali inspekcije, komunalne tvrtke i komunal-ne redare, lovce i veterinare i drugo.

(JŠ)

Prema dojavi dežurnih djelatnika Hrvatskih voda, koji su primijetili u�estalo kretanje gra�ana po zale�e-nim površinama – ledu na ri-jekama Muri i Dravi, upozora-vaju se gra�ani da je kretanje po ledu na rijekama Dravi i Muri zabranjeno. Kretanje po ledu radnja je opasna po život, jer su vodotoci prekri-veni ledom, promjenjive de-

bljine, pa postoji velika opa-snost od propadanja u vodu, upozoravaju iz Županijskog centra 112.

Mole se gra�ani da se ne izlažu opasnosti ovom po-gibeljnom radnjom, te da se u cilju osobne sigurnosti pridržavaju ovog upozore-nja.

Posebice je to opasno ovih dana kada je zatoplilo i po�elo

je otapanje snijega i leda, tako da i tamo gdje je donedavno bilo možda i nekoliko deseta-ka cm ledene plohe vjerojatno je više nema.

Drava i Mura pružaju ovih dana nesvakidašnju zimsku idilu (na slici) i ako ste se od-lu�ili za šetnju onda je najbo-lje da, kao i uvijek, izaberete obalne šetnice.

(foto: Z. Vrzan)

DAN europskog broja za hitne situacije 112 obilježen i u Me�imurskoj županiji

Prošlu godinu �ak 56.246 poziva, sre�om, samo oko 2 posto lažnih

Stožer za zaštitu i spaša-vanje Me�imurske županije raspravio je u petak o stanju sigurnosti gra�ana od elemen-tarnih nepogoda i planovima za ovu godinu. Izvješ�e o radu i planovima stožera podnio je za-mjenik župana Matija Posavec.

Najvažnije je da �e se i dalje raditi na ja�anju i osposoblja-vanju specijaliziranih jedinica civilne zaštite, što je dugotrajan proces, a treba ih i opremiti. Je-dan od problema, naveo je Ferid Kašmo iz Podru�nog ureda za zaštitu i spašavanje �akovec, jest i to što od dobre volje poslodavca ovisi ho�e li pustiti dobrovoljnog vatrogasca na požar ili ne i ho-�e li mu to odbiti od pla�e. Zbog toga se traži neki prihvatljivi oblik stimulacije poslodavaca, a da dobrovoljni vatrogasci ili pri-padnici civilne zaštite ne budu zakinuti, no za sada se tek radi o mogu�im prijedlozima mjera.

�lanovi stožera su, me�u-tim, najviše vremena posve-tili ekstremnim vremenskim uvjetima, snijegu i hladno�i,

koji su, na sre�u, malo zaobišli Me�imursku županiju. Kako je ocijenjeno, sustav funkcionira izuzetno dobro. Zavod za jav-no zdravstvo izdao je naputke gra�anima kako se ponašati pri ovako niskim temperatu-rama, dok je Zavod za socijalnu skrb zbrinuo one najugroženije. Osim toga, snijeg se �isti odmah, 24 sata dnevno, me�imurskim prometnicama kruži 16 kamio-na ralica i dva gredera. Do sada je utrošeno više od 60 tona soli. Zamjenik župana Matija Posa-vec apelirao je na rukovodstvo Me�imurje plina da, barem za vrijeme velikih hladno�a, nepla-tišama ne isklju�i dovod plina.

Na rijeci Muri proglašena je redovna obrana od leda. Ve-�i dio rijeke je zale�en, a prava opasnost uslijedit �e ako se temperature naglo dignu i led se po�ne naglo topiti, tada led može stvoriti �epove, pa �e biti potrebna i miniranja. Tako�er u slu�aju brzog topljenja snijega postoji opasnost od poplava.

(JŠ)

Nemojte hodati po ledu na Muri i Dravi – to je opasno po život!

APEL iz Županijskog centra 112

Djelatnici centra 112 u Me�imurskoj županiji

STOŽER za zaštitu i spašavanje Me�imurske županije

Opasnost od poplava ako se led i snijeg brzo po�nu topiti

10 Kroz Međimurje 17. velja�e 2012.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Ve� drugi put za redom gra-dona�elnici i na�elnici zajedno sa županijskim �elnicima pre-tresali su prioritetne projekte u Me�imurskoj županiji, ovaj put u svjetlu što od onoga što je na listi od 40-ak prioritetnih obje-kata ima, a što nema zatvorenu financijsku konstrukciju, te ka-ko osigurati realizaciju barem onih najnužnijih. Ve� dulje vri-jeme na listi prioriteta je izgrad-nja škole u Pribislavcu i Centra za odgoj i obrazovanje u �akov-cu, a od sportskih objekata dvo-rana u Orehovici, gdje betonski stupovi budu�e konstrukcije strše u nebo i propadaju. Župa-nijska vlast �e s projektima od zna�aja za županiju i�i prema resornim ministarstvima. Po-jedini ministri ve� su posjetili Me�imursku županiju, a župan je najavio i skori dolazak mini-stra gospodarstva i potpred-sjednika Vlade Radimira �a�i-�a, najvjerojatnije kroz desetak dana i premijera Milanovi�a. Upravo zbog tih posjeta župa-nijska vlast htjela bi zajedno s na�elnicima i gradona�elnicima što kvalitetnije se pripremiti za dolazak premijera i iznijeti mu klju�ne probleme. Župan o�e-kuje i povoljan ishod oko vojnih objekata, jer nad Županijom visi dosta velika financijska obveza za vojarnu, koju je prethodna vlast prenijela na Županiju, o �emu �e biti razgovora s mini-strom Kotromanovi�em.

Budu�i da su na dnevnom redu kolegija na�elnika i gra-dona�elnika bili projekti, na zamolbu pojedinih predstavni-ka gra�evinskih tvrtki, i oni su bili na sastanku s na�elnicima,

gradona�elnicima i župnijskim �elnicima. Gra�evinarima ne-dostaje posla za zapošljavanje kapaciteta pa im je pokretanje investicija u županiji od život-ne važnosti, kao i uklju�ivanje u njih. Ponovno su izrazili ne-zadovoljstvo da firme poput Fe-niksa izvode radove na našem podru�ju, na na�in da spuštaju cijene na natje�ajima, uklju�uju doma�e kooperante, a onda im ne plate izvedene radove. Tražili su da se takvi ve� u natje�ajnim odredbama isklju�uju iz posla, kako druge izvo�a�e ne bi do-vodili pred bankrot. Gra�evi-nari su naveli i da se u drugim županijama tržišta zatvaraju u svoje okvire i posao �uvaju za lokalne izvo�a�e, pa je sve teže do�i do posla.

Na dnevnom redu kolegija na�elnika i gradona�elnika bila je i nova organizacija javnoga linijskog autobusnog prijevoza. Župan Ivica Perho� kazao je da su neke op�ine i gradovi imali primjedbe na to da se ne voze neke linije za kojima postoji potreba. Radna skupina, koju predvodi Matija Posavec, i uže operativno vodstvo pripremit �e tekst natje�aja za javni prije-voz. Župan je naglasio da i pri-jevoznici moraju shvatiti što je uzrok da male zastupljenosti putnika u javnom prijevozu i zašto putnici pribjegavaju pri-jevozu osobnim automobilima. Razlog tome je ili nekvalitetan prijevoz, ili je neuskla�ena sat-nica ili preskupa cijena. Naši prijevoznici sada imaju priliku sagledati svoje realne mogu�-nosti za što kvalitetniju orga-nizaciju prijevoza.(BMO)

U Donjem Vidovcu sastali su se na�elnici donjome�imur-skih op�ina i Grada Preloga s predstavnicima Udruge rodi-telja i predstavnikom prijevo-znika. Grupa “M“ je preuzela linijski prijevoz u županiji i prevozit �e u�enike, polaznike Srednje škole u Prelogu, iz Ko-toribe, Donje Dubrave, Donjeg Vidovca i Svete Marije. Na�el-nici poštuju takav dogovor uje-dinjenih me�imurskih prijevo-znika u grupi “M“ i Me�imurske županije, ali se ne slažu da se za u�enike s njihova podru�ja po-visuje cijena koja je dogovorena prije po�etka školske godine. Stajalište op�inskih �elnika i njihov zaklju�ak prenio nam je doma�in sastanka Josip Grivec, na�elnik op�ine Donji Vidovec. - Mi smo prije po�etka školske

godine dogovorili cijenu s pri-jevoznikom ‘Vectum’ d.o.o. iz Preloga. Njegov ulazak u gru-pu ‘M’ i preuzimanje prijevoza u�enika s našeg podru�ja od strane te grupe zna�i i preuzi-manje postignutog dogovora za ovu školsku godinu, a to zna�i da je nekorektno povi-sivati prije dogovorenu cijenu. Preuzimanjem prijevoza tre-baju preuzeti i poštovati prije ugovorenu cijenu. Držimo da bi prijevoz i ina�e trebao biti jetiniji kada voze doma�i pri-jevoznici, jer bi im troškovi trebali biti nešto manji nego prijevozniku sa strane, rekao je Grivec, te napomenuo da su iste jedinice lokalne samouprave i s Prese�ki grupom postigle bolje cijene nego ih je tada postigla Županija. (al)

PIŠE: STJEPAN MESARI�

Ruralni prostor jedno je od najve�ih bogatstava s kojim raspolaže Me�imurska župani-ja, osobito u njezinom gornjem dijelu, uz granicu sa susjednom Slovenijom i Varaždinskom žu-panijom, te manjim dijelom s Ma�arskom.

Kako je rije� o ekološki o�u-vanom podru�ju, treba ga ozna-�iti kao iznimnu vrijednost, koju smo dobili u naslije�e od svojih predaka i koju moramo �uvati za nadolaze�e generacije, ali i promovirati kao turisti�ku po-nudu. Takvo prirodno i kultur-no bogatstvo uvijek �e na�i svog kupca i posjetitelja.

Op�ine Štrigova, Gornji Mi-haljevec i Nedeliš�e (a uskoro i Sveti Juraj na Bregu), zajed-no sa slovenskim op�inama Razkrižje, Ljutomer i Ormož, izradile su projekt “Turisti�ke zone Prlekije i Me�imurja”, ko-

ji je ve� kandidiran prema EU ondovima.

U ruralnim podru�jima tre-ba težiti razvoju proizvodnih ka-paciteta (vinarije, žganjarnice, prerade mesa i mlijeka (sir turoš i meso z tiblice) i sli�no), te o�u-vanju tradicionalnih vrijednosti i, naposljetku, izgradnji potrebe inrastrukture. Znanje, potica-nje multikulturalnosti i toleran-cije moraju biti ugra�eni u takav razvoj ruralnog prostora.

Ve�a ulaganja u ljudske resurse

Ruralni razvoj ograni�en je na usitnjenost poljoprivred-nih površina, nerazvijenost ljudskih resursa, neizgra�enu ili zaostalu komunalnu inra-strukturu, pa je stoga potrebno ulagati, prvenstveno u ljude, u kvalitetu života, prihva�anje i vrjednovanje razli�itosti, kao i dijeljenje vizije. Slovenci i Hr-vati u ovom dijelu Hrvatske to

Piše: Josip ŠimunkoFoto: Zlatko Vrzan

Porast broja stanovnika usko je povezan s razvijeno-š�u, pa se danas u stru�nim krugovima, ali i u hrvatskoj javnosti, smatra da neka sre-dina ima ve�i broj stanovni-ka ako je razvijenija. Nije to jedini kriterij, no on je domi-nantan za naše podneblje. Zbog �ega onda op�ina Donji Kraljevec gubi stanovništvo, ako su svi drugi parametri pozitivni, i o kakvoj je ano-maliji rije�?

Prema zadnjem popisu stanovništva 2011. godine, op�ina Donji Kraljevec imala je 4.671 stanovnika, popisa-nih je bilo nešto više, 4.759 gra�ana. Deset godina ranije op�ina Donji Kraljevec imala je 4.941 stanovnika. U deset godina iz šest naselja op�ine izgubljeno je 9,3 posto stanov-nika, usprkos zna�ajnom ra-zvoju gospodarstva u op�ini. U samom Donjem Kraljevcu kao središtu op�ine radi go-tovo isto toliko radnika koliko on ima stanovnika, oko 1.500 zaposlenih u razli�itim djelat-nostima. Zbog toga bi bilo za o�ekivati da sam Donji Kralje-vec ne gubi stanovništvo, ako ga ve� gube mjesta u op�ini, no nije tako.

BUDU�NOST ruralnog prostora u Me�imurskoj županiji

O�uvano prirodno i kulturno bogatstvo uvijek �e na�i posjetitelja i kupca - Seljaci u ruralnom prostoru jesu ti koji ga mogu osmisliti i voditi, a društvo ili fondovi u po�etku trebaju ulagati u kvalitetu njihovog života, kako bi ta sredina pružala mnoge mogu�nosti i benificije

žele i mogu, a osposobljavanje mladih za turisti�ke vodi�e, vi-nare, sommeliere i ugostitelje jamstvo su da �e u tome uspjeti. Tako obrazovani, osposobljeni i stru�ni ljudi, uz jasno poznava-nje tradicije ruralnog prostora, odigrat �e veliku ulogu u pro-midžbi ruralnih vrijednosti, ali i privla�enju turista te pre-zentaciji hrane, vina i drugih

posebnosti prostora. Naravno, za uspješan rad trebat �e imati više pla�e nego su to one u tako-zvanim industrijskim radnim mjestima i poslovima.

Krave, guske, svinje i koze na otvorenom

Poljoprivreda, u našem primjeru vinogradarstvo i vinarstvo, vo�arstvo i seo-

Ponovno jako industrijsko središte, ali sa sve manje stanovnika!?

Je li zakazala lokalna politika ili ne�iji uski

interesi?Zbog �ega je to tako i može

li se smanjenje broja stanov-nika u op�ini, ali i mjestu Do-nji Kraljevec, za gotovo deset posto u zadnjih deset godi-na tuma�iti samo urbanim uvjetima, tako, na primjer, nedostatku gradilišta. Jedan od odgovora krije se upravo i u tome, samo mjesto Donji Kraljevec ne može primiti potencijalni priljev sta-novništva zbog toga što nema dovoljno

gradilišta, odnosno stanova. U samom D. Kraljevcu, koje ima puno više od drugih u Me-�imurju nekoliko stambenih zgrada, koje su izgra�ene još u bivšoj državi, posljednjih godi-na osim poslovno - stambenog centra u samom središtu mje-sta nije napravljena ni jedna nova stambena zgrada. Nije bilo ni privatne ni op�inske inicijative po tom pitanju. To je

zasigurno jedno od najvaž-nijih pitanja lokalne

politike, koja bi trebala poti-

cati dolazak novih sta-novnika. Posebice onih koji su zapo-

sleni u metalnoj i drugoj indu-striji, te bi i te kako mogli zbog iznadprosje�nih me�imurskih pla�a doprinositi op�inskom prora�unu. �injenica je tako da je zadnjih godina zakazala i mjesna i op�inska politika, jer gradilišta gotovo i nema. Radi se o�ito o nedovoljnom dugo-ro�nom sagledavanju proble-ma. Nije zapravo rije� samo o klasi�nom nemaru, ve� o ne-dovoljnom uo�avanju važno-sti problema pada stanovnika. Ina�e, aktualna op�inska vlast pokušavala je riješiti pitanje gradilišta u D. Kraljevcu, no to zbog raznih otpora i o�ito uskih interesa nije prošlo. Bilo je tako planirano da se mjesto proširi prema sjeveroistoku, no nije prošlo. Tako je sve osta-lo po starom, gradilišta nema, ima, doduše, nešto starih ku�a, no op�inska vlast nema novac za otkup. S druge strane, u Osnovnu školu Donji Kraljevec upisano je samo devet �aka pr-vaka, pa i to dovoljno govori.

Zanimljivo je da i mjesta u op�ini Donji Kraljevec, Hodo-šan, Palinovec, Donji Pustako-vec, gube broj stanovnika, osim Svetog Jurja u Trnju i Donjeg Hraš�ana. Te mikro razlike mogu se tuma�iti otvaranjem novih gradilišta u naseljima Donji Hraš�an i Sveti Juraj u Tr-nju, odnosno agilnoš�u mjesnih

Donji Kraljevec i

Prelog, ali i druge op�ine, kao što je Gori�an, upu�eni

su jedni na druge i na što bolju me�usobnu suradnju, kao budu�i

širi centar donjeg dijela Me�imurja. Pravo pitanje je zapravo zbog �ega

taj budu�i širi centar nema ja�u povezanost radi planiranja

zajedni�kog razvoja

KOLEGIJ NA�ELNIKA i gradona�elnika

Prioritete imamo, ali kako do novca?

NA�ELNICI donjome�imurskih op�ina u Donjem Vidovcu zaklju�ili

Protiv poskupljenja u�eni�kih karti

Metalna industrija u D. Kraljevcu, koju predvode tvrtke poput Tehnixa, postala je i te kako privla�na za radnike svih generacija iz cijelog

Me�imurja, ali nema novog doseljavanja u mjesto rada

DONJI KRALJEVEC, jedna od najrazvijenijih op�ina u Me�imurju, u intenzivnom demografskom padu

1117. velja�e 2012. Kroz Međimurjewww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Posljednji održani kolegij središ�anskog gradona�elni-ka Josipa Dobrani�a uglavnom je razmatrao, a potom i dono-sio, odluke vezane uz novac iz gradskog prora�una. Mnogim je zamolbama udovoljeno, a mnoge su odbijene upravo zbog novca kojeg i nema baš previše u gradskoj blagajni, odnosno na ra�unima.

Grad Mursko Središ�e pod hitno �e pristupiti izmje-nama i dopunama odluke o komunalnoj naknadi Grada Mursko Središ�e. To �e se u�initi tako da se osloba�a-nje od pla�anja prizna nosi-teljima ku�anstava i bra�nim parovima nositelja u primjeru socijalne iskaznice i u slu�aju invalidnosti.

Po ovom pitanju �e se o�ito-vati te kona�nu odluku donijeti Gradsko vije�e Grada Mursko Središ�e na svojoj sljede�oj sjednici.

Kada je rije� o socijali i potrebitima, Grad �e pomo�i i Klubu lije�enih alkoholi�ara “Povratak” tako da �e platiti psihologa za radno - terapeut-sku skupinu.

PIŠE: STJEPAN MESARI�

Na sljede�oj sjednici Op�inskog vije�a trebao bi biti prihva�ene te done-sene 3. izmjene i dopune prostornog plana op�ine Sveti Martin na Muri, koji-ma je cilj i svrha osiguranje uvjeta za proširenje raznih djelatnosti, gospodarstva, te sportskih i kulturnih sa-držaja. Posebno �e se pove-�ati gra�evinsko podru�je u Gospodarskoj zoni Sveti Martin na Muri, za otvo-renje novih proizvodnih pogona i proširenje posto-je�ih. Gospodarska zona bit �e pove�ana za novih 10 hektara površine.

Za op�inu Sveti Martin na Muri posebno je zna-�ajno što �e novi prostor-ni plan biti uskla�en sa županijskim prostornim planom, na osnovu �ega se poduzetnicima i tvrt-kama nude mogu�nosti novih investicija i pro-grama, kao što su proi-zvodnja bioenergenata i sun�anih elektrana, za koje postoji interes ne sa-mo doma�ih, nego i vanj-skih poduzetnika. Kod izrade prostornog plana vodilo se ra�una da po-dru�je ostane zašti�eno od mogu�nosti njegovog narušavanja izgradnjom kapaciteta koji su u su-protnosti sa zacrtanim odrednicama o zdravom i održivom podru�ju.

Seoski turizam bogatiji ponudom i

sadržajima- Prostornim planom

peve�at �e se ukupno gra-�evinsko podru�je, ali i po-dru�je za druge izgradnje, ulaganja i proširenja. Tako �e nove sadržaje i ponudu imati sadašnji Seoski turizam Go-ri�anec, gdje �e se izgraditi novi restoran, što je potreba zbog sve ve�eg broja turista koji dolaze u obilazak ovog ali i okolnog podru�ja, nagla-šava Makovec.

- Kre�emo u izgradnju tre�ega nogometnog igrali-šta kod Sportskog centra, �i-me �e biti omogu�ene pripre-me i utakmice prvoligaških nogometnih klubova i raznih reprezentacija, osobito kad Hrvatska postane �lanicom EU, te �e Sveti Martin na Muri biti i te kako zanimljiv za klu-bove iz susjednih zemalja. Na ovaj dio nadovezuju se �itavi mlinarsko - mlinski sadržaji, od Mlina na Muri, Mlinarske ku�e, broda i muzeja.

U Toplicama Sveti Martin novim �e planom biti omogu-�ena izgradnja klinike, �ime se nadopunjuje ponuda ovog trenutka kupališno - rekrea-cijskih sadržaja za zdravstve-no - lje�ilišne sadržaje, najav-ljuje Makovec, dodaju�i kako sve ovo ima realne osnove i da �e se sve ostvariti u skoroj budu�nosti. Istina, nešto ra-nije, nešto kasnije, ali za sve �e biti osigurani gra�evinski prostori.

KOLEGIJ gradona�elnika Grada Mursko Središ�e

Skrb za one koji ne mogu platiti komunalnu naknadu

Oprezno s prora�unskim kunama

Voditeljica financija i tajnik u Gradu Mursko Središ�e Marija Kralji� i Miljenko Šteani� upozo-ravaju na potrebu realnog troše-nja prora�unskih kuna.

Kažu kako se nerealizacija pojedinih prihoda maniestira i na nerealizaciju rashoda koji su uz njih vezani.

Gradski dvojac izvješ�uje da je na gradski ra�un od nadležnog Ministarstva došao novac za ob-novu te uvo�enje struje i grijanja u zgradu u kojoj se nalaze TIC i Ured Turisti�ke zajednice Grada Mursko Središ�e.

Pomo� djeci, udrugama i crkviGrad Mursko Središ�e �e s

15 tisu�a kuna sufinancirati pro-grame i aktivnosti središ�anske Osnovne škole, a novac je osigu-ran u ovogodišnjem gradskom prora�unu.

Isto tako Grad �e iz ovogodiš-njeg prora�una izdvojiti novac za središ�anske mažoretkinje koje �e od 26. do 30. travnja sudjelo-vati na državnom natjecanju u

Cavtatu. Župi Sveti Martin na Muri pak �e Grad s 5 tisu�a kuna pomo�i obnovu kapele Svetog Križa u Hlapi�ini. Mjesnoj župi odnosno njezinom Caritasu pak �e pomo�i s dvije tisu�e kuna.

Oni koji ne�e dobiti traženi novac jesu Udruga za razvoj i unaprje�enje pomagala i kvalite-te življenja osoba s invaliditetom RH, društva turisti�kih vodi�a, a pojedinima �e Grad besplatno na korištenje dati sportsku dvora-nu i sli�no. (S. Mesari�)

sko doma�instvo, najve�a su bogatstva me�imurskoga ruralnog prostora. Me�utim, potreban je novi na�in razmi-šljanja u ponudi gotovih pro-izvoda. Naime, turisti i gosti moraju na otvorenom vidjeti krave koje daju mlijeko za sir, svinje iz kojih se dobiva meso z tiblice, koze koje daju jari�e za u pe�nici ispe�i ili pili�e za zabatak (hama i ku�et). Dakle, sve te životinje treba izvesti iz staja, svinjaca (koca) i drugih nastamba na pašnjake pred o�i gosta i turista. Tako �e se vjerodostojno dokazati podri-jetlo sirovine iz koje su nastali mlijeko, sir, meso, jaja i sli�no. Ni jednog se trenutka gostu ne smije dopustiti da posumnja kako je ono što jede ili pije iz nekog trgova�kog lanca ili uvoza.

I Europska unija (EU-15) poti�e takav razvoj ruralnog prostora, što podrazumijeva i opstanak i dostojan život i naj-manjeg seljaka u Robadju, Pre-seki, Banfiju, Stanetincu, Svetom Urbanu ili drugim naseljima u ruralnom me�imurskom pro-storu.

Oni �e zajedno sa svojim su-sjedima i kolegama iz slovenskog prostora težiti da ih razli�itosti ne razdvajaju, nego ih vode u no-vu budu�nost ruralnog prostora. Oni mogu i moraju biti razli�iti i okrenuti sebi i svojim vrijedno-stima, ali se truditi da ruralni prostor danas s obje strane granice, sutra bez granice, bude kvalitetan i svakome prihvatljiv i da �e na kraju donositi zaradu pojedincu, lokalnoj samoupravi i državi.�

�esto se misli da treba

dovesti industriju u neki kraj i stvar je riješena.

Primjer op�ine Donji Kraljevec pokazuje da ni znatan razvoj industrije ne može zamijeniti

sustavan i skladan razvoj neke sredine

odbora, ali i neagilnoš�u Mje-snog odbora i op�inskih vlasti u samom Donjem Kraljevcu.

Posao se može bez problema na�i u

metalnoj industriji, ali … Ipak, ukupno uzevši, takva

analiza pada broja stanovnika u op�ini Donji Kraljevec ipak je jednostrana, jer ne uzima u obzir i društvene promje-ne, koje su veoma važne, no na prvi pogled manje vidljive. Najvažnijim se �ini jedan skriveni ak-tor koji se zapravo ne vidi dovoljno.

Donji Kraljevec po-stao je u zadnjih pola sto-lje�a zna�ajan industrijski centar kad je rije� o Me�i-murju, a u najve�oj mjeri speci-jalizirani metalski industrijski centar. To zna�i da je postao pri-vla�na snaga za metalce iz šire regije. Istodobno je zaposlio go-tovo sve obrazovane metalce u op�ini Donji Kraljevec. Upravo tu je jedan od razloga smanje-nja broja stanovnika. Sve rad-no sposobno stanovništvo u op�ini koje nije metalne struke potražilo je posao tamo gdje ga je bilo, u gradovima �akovcu i Prelogu, ili u drugim susjednim op�inama ili pak negdje drug-dje. S druge strane, zbog toga jer nema dovoljan broj gradili-šta, odnosno atraktivnih stam-benih zgrada, nema interesa za doseljavanje u D. Kraljevec mnogih onih koji danas iz svih krajeva Me�imurja i šire putuju na posao u to mjesto, jer rade u metalnoj industriji.

Drugim rije�ima, ako je vje-rovati igri brojeva, samo dva-

de-s e t

p o s t o gra�ana op�ine Donji Kralje-vec zadržat �e u budu�nosti posao u industriji u op�ini Do-nji Kraljevec, dok �e ubudu�e oko osamdeset posto gra�ana tražiti posao u drugim djelat-nostima koje ne�e biti klasi�-ne industrijske. To se zapravo ve� doga�a, samo su promjene male i neprimjetne, razvojem usluga i drugih sektora ne sa-mo u op�ini Donji Kraljevec, nego još više u bližim grado-vima, Prelogu, ali i Varaždinu te �akovcu.

U interesu je op�ine Donji Kraljevec da se što

brže razvija - PrelogZbog toga bi op�insko vod-

stvo Donjeg Kraljevca, a on je samo jedan od primjera kakvih u našem kraju ima više, trebalo razvijati one strategije koje je mogu�e razvijati u budu�no-

sti, kao i sudjelovati u kreiranju gospodarskih sektora budu�-nosti. Jedna op�ina, svejedno male ili srednje veli�ine, ne može razvijati sve sektore po-djednako, to ne može ni država. No, u op�ini sigurno mogu re�i što ne žele, a što žele, i u kojem smjeru treba i�i budu�i razvoj i onda tragati za dobrim rješe-njima. Najvažnijim se pokazu-je dugoro�no planiranje ne za pet ili deset, ve� za dvadesetak godina unaprijed i odgovor na pitanje: kakav se Donji Kralje-vec želi? Bez toga �e se lutati, a krivci �e se uzaludno tražiti na raznim stranama.

Jedno od rješenja može biti ve� zadano: razvoj metalne in-dustrije do te mjere da postane svjetski relevantna u pojedi-nim segmentima, no opet se postavlja pitanje budu�nosti, što �e biti za deset ili dvadeset godina, ne mogu svi biti metal-ci. Naime, ako i poraste broj za-poslenih u metalnom sektoru, to ne zna�i da ne�e biti iselja-vanja, jer mnogi dolaze raditi iz drugih sredina.

U jednom i u drugom slu-�aju, potrebne su zajedni�ke

odluke kako lokalnih vlasti, ta-ko i poduzetnika, i zajedni�ka promišljanja, kojih nedostaje.

Zbog svega toga op�ina Donji Kraljevec �e i dalje po-lako gubiti broj stanovnika, usprkos tome što se smatra razvijenim, zbog nedovoljno razvijenih drugih sektora i nejednakog razvoja.

Paradoks se sastoji i u to-me što je u interesu op�ine, osim vlastita razvoja, da se što brže razvija Prelog kao najbliži grad, jer �e stanovništvo onda manje seliti u druge gradove. Osim toga, postoji zna�ajna mogu�nost da zbog urbaniza-cije stanovništvo ostaje kod ku�e.

Kako je regionalno ipak rije� o manjim centrima, Donji Kraljevec i Prelog, ali i druge op�ine, kao što je Gori-�an, upu�eni su jedni na dru-ge i na što bolju me�usobnu suradnju, kao budu�i širi cen-tar donjeg dijela Me�imurja. Pravo pitanje je zapravo zbog �ega taj budu�i širi centar nema ja�u povezanost radi planiranja zajedni�kog ra-zvoja. �

OP�INA Sveti Martin na Muri izradila novi prostorni plan

Dolaze klinika, solarne elektrane i proizvodnja bioenergenata- Uskla�enjem op�inskog sa županijskim pro-stornim planom, omogu�it �e se izgradnja sun-�anih elektrana i otvoriti proizvodnja bioenerge-nata, kaže Franjo Makovec, op�inski na�elnik

Uskoro �e postoje�a gospodarska zona biti ve�a za deset hektara

Kapela pripada svetomartinskoj župi, ali je u Gradu Mursko

Središ�e

Op�ina D. Kraljevec i njezino središte doživljava zadnjih deset godina Op�ina D. Kraljevec i njezino središte doživljava zadnjih deset godina ponovno snažan industrijski rast, ali istovremeno gubi stanovništvoponovno snažan industrijski rast, ali istovremeno gubi stanovništvo

12 Kroz Međimurje 17. velja�e 2012.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SURADNJA Me�imuraca, Podrav�ana i Ma�ara

U Legradu dogovoren novi EU projekt za vrti�e

U Legradu je održan pripremni sastanak na kojem je dogovorena nova suradnja izme�u op�ina Legrad, Donja Dubrava i Donji Vidovec te nekoliko op�ina s ma�arske strane o zajedni�koj kandidatu-ri na natje�aj raspisan od strane EU. Dogovoren je projekt kojim �e se ure-diti dje�ji vrti�i. Tako se tim projektom za vrti� u Donjem Vidovcu planira nabava nova oprema, a u Legradu ure�enje tzv. slane sobe. Ovo je bio prvi radni dogovor vezan uz taj projekt, slijedi razrada projekta te kandidiranje. Nakon odluke ovih sredina o zajedni�koj kandidaturi prekograni�nog projekta “Povijesno - pou�na pje-ša�ko - biciklisti�ka sta-za Nikola Zrinski”, ovo je drugi projekt u kojemu su zajedno ove tri op�ine s hr-vatske strane. - Mi smo tri susjedne op�ine iz dvije žu-panije, veže nas zajedni�ka povijest, interes i želja za kvalitetnijom suradnjom i zbližavanjem na dobrobit žitelja naših op�ina, rekao je nakon sastanka na�elnik Donjeg Vidovca Josip Gri-vec. (alf)

OD SADA i u Student servisu �akovec

Me�unarodna studentska iskaznica ISIC

ISIC - International Student Identity Card jedina je me�unarodna studentska iskaznica koja se izdaje i vrijedi u 120 zemalja, s preko 4,500.000 korisnika, a pruža brojne pogod-nosti i popuste na ra-zne proizvode i usluge u Hrvatskoj i svijetu.ISIC iskaznicu mogu dobit i st udent i (re-dovni i izvanredni), a vrijedi tijekom jedne akademske godine. Za izradu je potrebna fo-togra�ija 3x3,5 cm, po-tvrda o statusu studen-ta i osobna iskaznica.Uz ISIC, u Student ser-visu �akovec može se zatražiti i ITIC - Me�u-narodna profesorska iskaznica (za profeso-re, u�itelje, asistente).Više o ISIC i ITIC kartica-ma, uvjetima dobivanja i pogodnostima koje one pružaju može se saznati na www.scvz.unizg.hr i www.isic.hr.

(BMO)

Posredstvom Grada �a-kovca i u suradnji sa Sveu-�ilištem Josipa Jurja Stros-smayera u Osijeku, u Varaž-dinu je u �etvrtak 2. velja�e tridesetak gra�ana iz našeg kraja dobilo uvjerenja o za-vršenoj radionici na temu zdrave hrane i kvalitete vo�a i povr�a, skladištenja i pripreme za prodaju. Preda-vanja su održana u prosto-rima Stru�nog studija Eko-nomskog fakulteta Osijek u Varaždinu, a predava�i su bili profesori Prehrambeno - tehnološkog fakulteta u Osijeku.

Uvjerenja su polaznici-ma radionice podijeljena u sve�anom ozra�ju, a svaki je polaznik dobio po cvijet. Dekan PTF-a u Osijeku, prof. dr. sc. Drago Šubari�, istaknuo je prigodom po-djele uvjerenja da cjeloži-votno obrazovanje mora postati stalnom praksom, a polaznicima su �estitale i profesorice dr. sc. Danijela �a�i� Kenjeri� i dr. sc. Mi-lena Mandi�, te ravnatelj stru�nog studija EFOS u Varaždinu.

Premda postoji i djeluje tek trinaestu godinu, Srednja škola Prelog može se podi�i-ti vrhunskim ostvarenjima i rezultatima, ne samo za žu-panijskoj nego i na državnoj razini.

Osobito se te odnosi na strukovni dio škole, koja izu-�ava i odgaja budu�e kuhare, konobare, slasti�are, mesare i pekare.

- Ovog trenutka po rezul-tatima s raznih natjecanja naša se škola ubraja me�u tri najbolje srodne škole u Hr-vatskoj. Jednako tako, istina, nešto kasnije, i naši gimnazi-jalci, turisti�ko - hotelijerski komercijalisti i ekonomisti sve su uspješniji, što je naj-bolje vidljivo kod upisivanja u više i visoke škole, ponosno isti�e profesor Tomislav Gre-gur, školski ravnatelj.

Posebna su pri�a kono-bari, koje vodi Josip Bajsi�, a osobito se to odnosi na za-vršne razrede. Ovi u�enici na državnim natjecanjima

Na Me�imurskom veleu�i-lištu održano je educiranje 11 polaznika CISCO akademije za dobivanje u informati�kom svijetu cijenjenih CISCO certi-�ikata. Radi se o me�unarod-no priznatoj diplomi za rad na održavanju informati�kih mreža. Edukacija se održava kroz �etiri modula, pri �emu se radi na upoznavanju mre-ža, održavanju sustava, plani-ranju i projektiranju mrežnih sustava. Za sada su se na CIS-CO akademiju javljali prete-žito studenti, ali se o�ekuje da �e u doglednoj budu�nosti interes porasti i na zaposlene u tom sektoru, ali i u�enike, jer nigdje se u bližoj okolici ne održava ova vrsta edukacije, a imateljima certi�ikata daje dodatnu vrijednost njihovu znanju prilikom ponuda za posao.

Ve�ina polaznika CISCO akademije bili su studenti Me�imurskog veleu�ilišta, a edukaciju su imali prilike oba-viti u pola cijene, jer edukaci-ja za vanjske polaznike košta 8.000 kuna po polazniku. Stu-dentima je bilo omogu�eno i

I ME�IMURCI u okviru TEMPUS projekta iz fondova EU na treningu u Varaždinu dobili uvjerenja

Cjeloživotno u�enje mora postati stalnom praksom

vo�arstvu, smanjiti stupanj raznih bolesti modernog na�i-na života, pridonijeti zdravlju nacije, a time zna�ajno sma-njiti izdatke za zdravstvo, te bolju u�inkovitost gospodar-stva i prosperitet pojedinca i zajednice. Grad �akovec sti-pendira oko 500 studenata, što iznosi oko 2,8 milijuna kuna godišnje, znaju�i da je obrazovanje temelj napret-ka. Interes za predavanja bio je iznad o�ekivanja, a koordi-niran je uz pomo� Upravnog odjela za gospodarstvo Grada �akovca. U skladu sa Zako-nom i Pravilnikom o studiji-ma i studiranju Sveu�ilišta u Osijek, potvrda je uskla�ena s europskim sustavom prije-nosa bodova.

Polaznici su završili tre-ning, odnosno radionice u trajanju od petnaest sati, a me�u polaznicima bili su i pojedini vije�nici Grada �a-kovca, ali i �lanovi Društva za zaštitu potroša�a sjever-ne Hrvatske, vlasnici tvrtki iz našeg kraja i �lanovi obitelj-skih gospodarstva koje se bave proizvodnjom povr�a i hrane.

(J. Š.)

Zoran Vidovi�: Moramo težiti društvu

znanja

Zamjenik gradona�elnika Grada �akovca Zoran Vido-vi� u ime Grada pozdravio je nazo�ne te naglasio: - Cijela Europa, tako i Hrvatska, te-

ži društvu utemeljenom na znanju, koje ima utjecaj na ekonomski, kulturni i druš-tveni život pojedinca, ali i ci-jelog društva, pa ne �udi da se kroz kra�e oblike edukacije, koji se zbog kratko�e trajanja smatraju prikladnim oblikom obrazovanja za ovo vrijeme u

kome se znanja i tehnologije brzo mijenjaju, žele približi-ti najnovija znanja iz svijeta prehrane i vo�arstva. Obra-zovanjem stru�njaka stvara se ljudski kapital koji može primijeniti znanja u objek-tima društvene prehrane, ugostiteljskim objektima i u

ME�IMURSKO VELEU�ILIŠTE �akovec

U svojim prostorima održava i CISCO akademiju

pla�anje u ratama, certi�ikat koji dobiju na kraju edukacije uz ste�enu formalnu diplomu šire im otvara vrata širom svijeta, jer je svojevrsno jam-stvo poznavanja odre�enih stru�nih znanja.

Robert Poljak, polaznik CISCO akademije, ve� je zavr-šio Me�imursko veleu�ilište u prvoj generaciji studenata i u me�uvremenu se zaposlio u �akovcu u jednoj našoj infor-mati�koj �irmi. Za dobivanje ovog certi�ikata odlu�io se

jer smatra da on daje veliku prednost kako kod zapošlja-vanje, tako i kod daljnjeg ra-da. Završavanjem ovog certi-�ikata stje�u se znanja koja su vrlo korisna u daljnjem radu, posebice ako se radi s CISCO opremom, koja je dosta slože-na, a uz ova znanja ste�ena u CISCO akademiji rad postaje jednostavniji i lakši, kazao je Robert Poljak. Instruktor na CISCO akademiji je Bruno Palašek.

(BMO)

Sve�ana podjela uvjerenja u Varaždinu

Instruktor Bruno Palašek i polaznik akademije Robert PoljakU flambiranju preloškim u�enicima u državi nema ravnih

SREDNJA škola Prelog

Rezultati u�enika s natjecanja me�u tri najbolje škole u Hrvatskoj

i smotrama redovito zauzi-maju prva tri - �etiri mjesta, najviše puta ona najbolja, za zlatna odli�ja. U �lambiranju i spremanju koktela i napi-taka bez premca su u državi, što pokazuju brojne diplome i odli�ja.

Vrlo važno, možda i najvaž-nije, jest to što se izu�eni kono-bari isti�u na svojim radnim mjestima i to�no se me�u ko-nobarima prepoznaje tko je sve prošao prelošku Srednju školu i njihove mentore. (S. Mesari�)

1317. velja�e 2012. Kroz Međimurjewww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Na skupu vlasnika i ko-risnika zemljišnih parcela spomenika prirode Bedeko-vi�eve grabe, koji je održan u utorak 7. velja�e, okupilo se petnaestak mještana uz više gostiju. Kako je poznato, rije� je o zašti�enom dijelu prirode poznatom kao Bedekovi�eve grabe, gdje je o�uvan veoma rijetki leptir livadni plavac.

Rasprava je bila usmje-rena na poželjno upravljanje livadama, kako bi se tamo za-držali leptiri koji su temeljni fenomen i pod zaštitom.

Mještani su s pažnjom sa-slušali izlaganja Siniše Goluba, ravnatelja Javne ustanove, koji je prezentirao djelatnost usta-nove, kao i prezentaciju Luke Katuši�a iz Državnog zavoda za zaštitu prirode o zašti�e-nim spomenicima prirode. Za vlasnike parcela najvažnije je da je livade potrebno kositi dva puta godišnje, a najmanje jednom godišnje.

Valerija �ižmak (HPK – Poljoprivredna savjetodavna služba) informirala je vlasnike parcela da mogu dobiti poticaje za livade od 700 kuna po hekta-ru, no moraju biti upisani u upi-snik kod Agencije za pla�anje.

Nesre�eni gruntovni i katastarski papiri

Tu je i najve�i problem, od 70 pozvanih vlasnika odazva-

PIŠE: STJEPAN MESARI�FOTO: ZLATKO VRZAN

Pravu je pomutnju u dvorištu obitelji Krznar u samom središtu Belice u ponedjeljak u�inio nesva-kidašnji gost, pa su nas po-zvali da posvjedo�imo tom doga�aju. Naime, u dvorište Krznarovih svratio je crni kormoran, pritajivši se uz ogradu i hrpu snijega. Vi-djevši pticu, Ivan, gazda obi-telji, odlu�io je uhvatiti je, no gost je pokazao sav svoj alat, a onaj najdjelotvorniji, kljun, zario je me�u njegove prste.

- Pozvali smo veteri-nara koji je zamolio da se kormoran privremeno smjesti u krletku, a kasni-je �e se odlu�iti o njegovoj sudbini.

Ako je ranjen, bit �e zali-je�en, ako pak je samo umo-ran, malo �e se odmoriti, a potom biti pušten u blizinu staništa kormoran uz neki rije�ni rukavac, rekao nam je Ivan, koji je kormoranu morao svezati kljun kako bi ga mogao premjestiti u kavez.

Zbog zale�enih voda ostali bez hrane

Ovih je dana na rijetko nezale�enim mjestima dvi-ju me�imurskih rijeka jako mnogo raznih životinja koje su u potrazi za hranom.

Na uskim protocima vode stotine i stotine div-ljih ptica, osobito patki i guski, ali i labudova, kor-morana i �aplji bori se za po koji primjerak ribe, algi i trave. �esto puta me�u pti-cama dolazi do otvorenog sukoba, gdje ptice bivaju ozlije�ene ili iznemogle do smrti.

Za razliku od šumskih ptica i životinja, kojima lov-ci i lugari po ledu i snijegu dostavljaju hranu, ovim

lo se njih 15-ak, što je zapravo dobar odaziv s obzirom na to da nisu sre�eni gruntovni i kata-starski papiri, pa vlasnika dijela livada ima i u Australiji.

Ovo su, me�utim, tek prvi koraci, o�ekuje se da �e u bu-du�im vremenima op�ina Sveti Juraj na Bregu imati mnogo više koristi od toga zašti�enog loka-liteta, jer je ve� i sad taj lokalitet turisti�ka to�ka, napomenuo je na�elnik op�ine An�elko Nagraj-salovi�. Bilo je rije�i i o nadzoru, kako samih nadzornika Javne ustanove, tako i inspektora za zaštitu prirode.

Skupu vlasnika i mještana bili su uz spomenute nazo�ni: Katica Bezuh, (Ministarstvo

zaštite okoliša i prirode, Uprava za inspekcijske poslove zašti-te prirode), Hrvoje Stunkovi� (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, viši inspektor zaštite prirode), Ramona Topi� (Dr-žavni zavod za zaštitu prirode), Valerija �ižmak (HPK – Poljo-privredna savjetodavna služ-ba), Sandra Golubi�, pro�elnica Upravnog odjela za zaštitu oko-liša i komunalno gospodarstvo Me�imurske županije, Mihaela Mesari�, stru�na suradnica u Javnoj ustanovi, profesorica Željka Kadi, koja je svojedobno i otkrila leptire, te nadzornici Javne ustanove Velimir Bašek i Zvonimir Varga.

(J. Š., foto: MM)

SVETI JURAJ NA BREGU

Predstavljen spomenik prirode Bedekovi�eve grabe

Kormorana, koji je sletio u dvorište obitelji Krznar u Belici, pregledao je veteri-nar, koji je ustvrdio kako je ptica zbog nedostatka hra-ne onemo�ala i zbog toga nije mogla pratiti jato koje se selilo s jednog mjesta na drugo.

Veterinar ga je smje-stio u privatni zoološki vrt u Ivanovcu, gdje �e ostati tako dugo dok se potpuno ne oporavi, a potom �e biti pušten me�u kormorane na nekoj od njihovih staništa u Me�imurju.

(sm)

OBITELJ Krznar u Belici dobila neobi�nog gosta

Kormoran u potrazi za hranom sletio u dvorište

rije�nim pticama gotovo je nemogu�e pomo�i. Što zbog toga što su vrlo div-lje, što zbog toga što je do njih opasan put preko leda, koji može i puknuti, pa se ljudi ne osude dostaviti im hranu. One pitomije ptice

uz most na odvodnom ka-nalu rijeke Drave uživaju u hrani koju im dobacuju posjetitelji i ribi�i, no to je manji broj od više stotina trenutno ugroženih ptica na me�imurskim zale�e-nim vodama.

Izgladnjeli kormoran potražio je hranu u obiteljskom dvorištu u Belici

Jata razli�itih ptica traže hranu na rijetkim dijelovima me�imurskih rijeka koji nisu zale�eni

Privremeno smješten u Ivanovcu

14 Poljodjelstvo 17. velja�e 2012.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PIŠE: STJEPAN MESARI�FOTO: ZLATKO VRZAN

Do sad nezabilježen pro-gram u me�imurskim sred-njim stru�nim školama, ali i srodnim školama u regiji, pro-vodi se u Gospodarskoj školi �akovec.

Tehnologijom “sur lie” dvi-je u�enice, Valentina Juras i Sa-nela Sen�ar, pod budnim okom mentorice, diplomirane inže-njerke Vesne Stunkovi�, u barik ba�vi njeguju suho vino.

Mentorica Stunkovi� na-glašava kako je osnovni cilj ovog ne malog programa i pro-jekta proizvesti vino druga�i-

�AKOVE�KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Malo sunca i eto živosti!CIJENE POJEDINIH

ARTIKALA

- kukuruz 1,60 kn/kg- pšenica 1,80 kn/kg- krumpir 1,50 kn/kg- luk 30 kn/vre�a- zelje 40 kn/vre�a- mrkva 10 kn/kg- jabuke 5 kn/kg- med 35 kn/bo�ica- bu�ino ulje 80 kn/l- kuhano vino 6 kn/�aša

Sunce, koje je nakon puno dana obasjalo Me�imurje, na sajam i plac privuklo je ne-što više prodava�a i kupaca. Istina, sitnica je to na prizo-re kakvih smo se nagledali mnogih srijeda na dva �ako-ve�ka kultna mjesta gdje se prodaju prehrambeni i ru�-no izra�eni artikli, ali puno je bolje nego prošlu srijedu.

Prodavale su se na veli-ko jabuke, zatim cikla, sto�na repa, luk i krumpir. Dobro je išao kukuruz, te žito, je�am, zob i pšenica. Drva nešto bo-lje nego ranije, jednako kao i razni alati. Dobra je potra-

- 21. velja�e, Dragoslavec (�lanovi društva Hortus Cro-atiae s vinima GP-a)

- 19 sati - Vo�ena de-gustacija i ocjena kvalitete vina berbe 2011. (sorta sa-uvignon), predava� Marijan �ižmešija

- 23. velja�e, Donji Pustako-vec (Društveni dom), 19 sati, predavanje “Pokusi ozime pše-nice u Me�imurju”, predava�i-ca Suzana Paji�

- 23. velja�e, Sv. Martin na Muri (prostorija Op�ine), Op�in-ska udruga vo�ara, vinogradara

i povr�ara, 18 sati, tema: “Što do-nosi nova direktiva 2009/128/EU? Iskustva suzbijanja lozine grinje, uzro�nika akarinoze u me�imurskom vinogorju”, pre-dava� Milorad Šubi�

- 24. velja�e, Mala Subo-tica (Fortuna), Me�imur-

ska udruga proizvo�a�a merk ant i lnog k r umpira – MUPMK, 18 sati, tema: “Iskustva suzbijanja štet-nih organizama krumpira na podru�ju Belice tijekom 2011. sezone”, predava� Mi-lorad Šubi�

žnja za kiselim kupusom i kiselom repom, te orasima i bu�inim uljem. (S. Mesari�)

Stru�an savjet i vrhunska usluga

VO�NE SADNICE

Ruže stablašice i lozni cijepoviKontejnirane sadnice

NOVO U PONUDI

Varaždinska bb., Telefon: 040/895-220

Omladinska 14Telefon: 040/660-191

Rasadnik Sveta Marija

Voćnjak Nedelišće

jabuka kruška dunja mušmula trešnja višnja šljiva marelica breskva nektarina lijeska malina kupina ogrozd ribiz

aronija borovnica brusnica kaki kivi citrusi smokva šipak drijen boysen tayberry jagoda

GOJI OSKORUŠA KIVIKA ARGUTA (mini kivi)

Stru�na predavanja za poljoprivrednike

GOSPODARSKA škola �akovec - u�enice Valentina Juras i Sanela Sen�ar provode jedinstven i zanimljiv program

Njega suhog vina u barik ba�vi

- Prednosti su ove meto-de manja potreba za sumpo-renje u odnosu na vinofikaci-ju u inoxu, vina su otpornija na oksidativne promjene, prirodno su stabilnija na taloženje bjelan�evina, soli, vinske kiseline i stabilnije boje.

Ovako proizvedeno vino može se puniti u boce bez fil-

triranja, no treba biti nagla-šena metoda zbog zahtjeva kupaca za bistrijim vinom, naglašava prednosti sur lie metode proesorica Stunko-vi�, dodaju�i kako Gospo-darska škola i na ovaj na�in i ovim projektom pokazuje kako prati svjetske trendove u proizvodnji vina i osluškuje prohtjeve tržišta. (sm)

Mnogo je prednosti

Dužina ležanja vina u

bariku je razli�ita i to odre�uje podrumar na

temelju kušanja i dugogo-dišnjeg iskustva. U ovom

primjeru to �e odlu�iti u�enice i njihova

mentorica

je kvalitete u odnosu na vino proizvedeno u inox ba�vama ili posudama.

- Ova tehnologija, poznata pod nazivom ‘sur lie’ (rancuski naziv), primjerena je za bijela vina visoke kvalitete, kakav je naš pinot sivi, proizveden i pobran u školskom vinogradu u Vu�etincu, uglas kažu Valen-tina i Sanela, kojima �e ovaj projekt poslužiti kao maturalni rad i svojevrsna preporuka za nastavak školovanja na višim i visokim u�ilištima.

- Sur lie metoda podrazu-mijeva provo�enje alkoholne ermentacije mošta u barik ba-�vama te držanje vina na talo-

gu, uz više mjese�no miješanje vina s talogom. Bitno je da ne do�e do potpune razgradnje še�era, a nakon završene er-mentacije zapo�inje miješanje taloga, i to u po�etku dva puta tjedno, a kasnije rje�e, naglaša-va Sanela, koja ima vrlo ozbiljne ambicije u bavljenju vinom.

Grož�e iz vlastite kasne berbe

- Tijekom dozrijevanja kvasac hrani vino, daju�i mu arome, strukturu i puno�u. Za ovakav na�in proizvodnje vina najprikladnije su sorte grož�a (kultivari) chardonay, sivi i bijeli pinoti, sauvignon i

rizvanac, kaže Valentina, te naglašava kako je škola za ovaj projekt iskoristila pinot sivi iz vlastite kasne berbe.

- Grož�e za ovu tehnologiju koju mi sada koristimo je iz ka-sne berbe i potpuno je zdravo, s 13 posto volumnog postotka i vinu. Mošt je sumporen sam jedanput, a, koliko �e odležati u bariku, odredit �emo nas dvi-je, naša proesorica Stunkovi� i eventualno netko od vrsnih podrumara, isti�u Sanela i va-lentina, uvjerene kako je vino ve� sada izvrsno, a da �e kroz par tjedana biti jako kvalitetno i spremno za daljnju obradu te buteljiranje.

Miješanje taloga i vina u barik ba�vi bitan je trenutak u sur lie proizvodnji vina

Mentorica Stunkovi� provjerava osobine vina iz barika

Bistro�a vina dolazi sporije, ali zorno pokazuje njegove osobine

1517. velja�e 2012. Poljodjelstvowww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

�AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. �akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Spe-cijalis� �ka ambulanta za ku�ne lju-bimce, Rudolfa Steinera 7, �akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa� , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. �akovec, Nikole Pavi�a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana am-

bulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, �etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu�ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ�E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ�e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGO-VA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRA-

VA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24.

Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze�e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, de-zinfekciju, dezinsekciju, dera� zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa� , subotom od 7,00 do 10,00 sa� . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

DEŽURNI VETERINARI

BIOINSTITUT d.o.o. �AKOVEC

VAŠ VRT U rano prolje�e se sadi drve�e!

Vrt – park – perivojZrno do zrna - poga�a,

drvo do drveta – šumica, vrt, park, perivoj, drvored. Ma-lo filozofiranja pred sezonu sadnje svakako �e nam dobro do�i. Volim meditirati o sadnji, donosi pozitivan adrenalin i mnogo vaših komentara.

Što se ti�e terminologije, u brojnoj literaturi susre�e-mo se s razli�itim izrazima za imenovanje ure�enih zelenih površina. �esto se pojmovi park, perivoj i vrt pojavlju-ju kao istozna�nice, ali ipak me�u njima postoje odre�e-ne razlike. Te razlike o�ituju se u namjeni, vlasništvu i stilskom obilježju. „Vrtom se obi�no naziva prostor usko vezan uz objekt (ku�u, dvo-rac, vilu, pala�u, kuriju), koji ga uljepšava i upotpunjuje. Vrt ima estetsku vrijednost i znak je raskoši i socijalnog statusa.”

Prema Sonji Jurkovi�, rije� „park” upotrebljava se kada

se odnosi na gradske prosto-re. Definiramo ga kao vanjski prostor, posebno oblikovan za boravak i šetnju ve�eg broja ljudi, za druženja i uživanje u prirodi. Za razliku od vrta kojemu je korisnik poznat, park je javni prostor za sve korisnike. Kada se spominje izraz perivoj, misli se na viso-kokultivirani zeleni prostor, prostor koji je nešto izme�u parka i vrta, a služio je kao središnje mjesto društvenih zbivanja. Tu su se održavale priredbe, koncerti, predstave i sli�no.

�ini mi se zgodna jedna kratka definicija prema kojoj je park sažeta i idealizirana priroda, a vrt proširenje sta-na. Tako su parkovi snovi o idealu prirode, ili (opet prema S. Jurkovi�) park je ostvarenje sna.

Filozoski gledano, park (i vrt i perivoj) može biti vizija raja, može biti iluzija stvarno-

sti, ili izraz mo�i i simboli�na poruka.

Poticaj za osnivanje i podi-zanje hortikulturnih nasada mogu biti razli�iti. Od potrebe za isticanje položaja i statusa, potrebe za osiguranje tajno-vitosti boravka na otvorenom ili obrnuto potreba za druže-njem s ljudima i ostalim živim svijetom do potrebe za relak-sacijom i stvaranjem druga�i-jeg, zelenijeg okruženja.

Na obelisku u perivoju Maksimir na latinskom je uklesana poruka njegovog utemeljitelja: „Na pomo� po-trebitima, koji se nisu odali neradu, mirnim gra�anima kao poticaj na korisnije i isto-dobno ugodnije obra�ivanje zemlje, na ures metropole, a

isto tako za diku domovine i dušama umornim od javnih poslova i zbilje životne, da se osvježe nedužnim naslada-ma prirode, ove je lugove, ko-jih je ure�enje odavno želio, a nedavno donekle i pokušao zajedno s okolnim poljem ti-jekom više godina s veseljem urediti, prema prilikama i ukrasiti i o tome dao posta-viti ovaj skroman dokaz Juraj Haulik, biskup zagreba�ki, kraljevski namjesnik banske �asti godine spasa 1843.“

Sad vidimo gdje je Krleža u�io pisati duge re�enice, a mogli bismo i mi u�iti o huma-nisti�koj namjeni zelenila.

Znanje je najja�e oružje, iako zeleni nismo ratnici, ipak: Živjelo zeleno znanje!

Što su brahiocefali�ne

životinje?Ve�ina vlasnika ku�nih

ljubimaca nisu upoznati s poj-mom brahioceali�an. Rije� dolazi od gr�kog korijena „bra-chy“, što zna�i kratak i „cepha-lus“ što zna�i glava. Brahioce-ali�ni psi i ma�ke u odnosu na veli�inu njihova tijela imaju nešto skra�enu donju te jako komprimiranu gornju �eljust. Me�u najpoznatijim brahio-ceali�nim pasminama pasa su pekinezer, bokser, buldozi, mops, shi-tzu, shar pei, boston-ski terijer, cavalier... dok su kod ma�aka najpoznatije perzijske i himalajske ma�ke.

Što je brahiocefali�ni sindrom?

Meko tkivo i organi u usnoj šupljini i nosu (jezik, meko nep-ce, nosne pregrade) u odnosu na kosti �eljusti i nosa �esto ni-su normalno, proporcionalno skra�eni što dovodi do prenatr-

panosti i “gužve” u ustima i no-su te posljedi�nog suženja gor-njih dišnih prohoda i otežanog disanja. To je skup genetskih razvojnih anomalija koje uklju-�uju sužene nosnice, odebljalo i produženo meko nepce, izvr-nute grlišne vre�ice, pove�an jezik, stisnute nosne pregrade, sužen dušnik. Na sre�u, ve�ina pasa ne pati od svih aspekata ovog sindroma. Iako je ova ano-malija genetski uvjetovana i pri-sutna ro�enjem, obi�no klini�ki znaci bolesti po�inju od 2 do 4 godine. Psi �eš�e obolijevaju od ma�aka.

Koji su simptomi brahiocefali�nog

sindroma? Oboljele životinje otežano

dišu, “bore se za zrak” i nemirne su. Disanje je glasno, kod udisa-ja i izdisaja se mogu �uti hropci, obi�no su im usta puna sline. U snu hr�u. Brzo se umaraju. Slu-znice su �esto plavi�aste zbog nedostatka kisika. Može do�i do

kolapsa i uginu�a u uznapredova-lim slu�ajevima. Uzbu�enje, stres, pove�ana temperatura i vlažnost zraka te pretilost pogoršavaju kli-ni�ke znakove bolesti.

Kako postupati sa bolesnom životinjom?

Ako životinja ima blage simptome bolesti ne smijemo izlagati životinju prevelikim naporima, vru�ini i stresu. Ako je životinja pretila obavezna je dijeta. U uznapredovalim slu-�ajevima bolesti potrebno je životinju lije�iti lijekovima i kirurški gdje je to mogu�e.

Koji su dodatni zdravstveni problemi brahioceali�nih živo-tinja? Brahioceali�ne životinje unato� skra�enoj njušci imaju normalan broj zuba u usnoj šu-pljini, no oni su stisnuti unutar malog prostora te one �eš�e pa-te od nepravilne gra�e zubala, nakupljanja plaka i kamenca na zubima što uzrokuje upalu zub-nog mesa. O�ne šupljine u brahi-

oceali�nih životinja su plitke i o�i su ja�e ispup�ene prema van pa su upale i ozljede oka �eš�e. Ponekad su o�i toliko ispup�ene da se kapci ne mogu zatvoriti. �esti su i dermatitisi na kož-nom naboru koji se stvara zbog skra�ene njuške izme�u nosnog hrpta i donjih vje�a. Anestezija je kod brahioceali�nih životi-nja rizi�nija, potrebno je pratiti stalnu prohodnost dišnih pute-va još neko vrijeme poslije bu-�enja. U pravilu brahioceali�ne životinje nisu dugovje�ne.

mr. Tomislav Dolar dr. vet. med.

Mogu�i zdravstveni problemi u pasa i ma�aka sa kra�om njuškom

16 Mozaik 17. velja�e 2012.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Izvještajni sabor UDVDR RH održao je i ogranak veterana �akovec, na kojem je predsjednik Tihomir Domini� podnio izvje-štaj o radu u prošloj godini. - Ono što veseli, kazao je Domini�, da je prošle godine pove�an i broj �lanstva, ali i ak-tivnosti. Tako je izme-�u ostalog re�eno da su �akove�ki veterani sudjelovali na nekoliko sportskih natjecanja, na kojima su ostvarili odli�ne rezultate. Na ribolovnom natjeca-nju u Svetom Martinu na Muri sudjelovali su s jednom ekipom koja je osvojila prvo mjesto. Najbolji su bili i u uku-pnom poretku ekipa na 17. sportskom na-tjecanju dragovoljaca i veterana Domovin-skog rata Me�imurske županije. S tog su se natjecanja na držav-

no prvenstvo plasirale tri ekipe �akove�kog ogranka veterana, ku-gla�i , strelja�i i stolno-tenisa�i. Ono �ime se mogu pohvaliti, ista-knuo je Domini�, jest sudjelovanje u akciji uništavanja ambrozi-je na podru�ju Grada �akovca u suradnji s Udrugom dragovolja-ca HOS-a, koja je bila nositelj tog projekta. Na kraju je Domini� zahvalio i Gradu �a-kovcu i gradskom Ko-taru zapad na financij-skoj pomo�i, bez koje ve�inu programa ne bi mogli realizirati. �akove�ki veterani Domovinskog rata nadaju se da �e se ta suradnja i dalje nasta-viti, uz poruku svim braniteljima da se za svoja prava moraju sami izboriti ukoliko ih žele ostvariti.

(SO)

U Nedeliš�u je održana osniva�ka skupština Soci-jaldemokratskog oruma žena SDP-a, za �iju je prvu predsjednicu izabrana Dragica Posavec. Nakon onih u Gori�anu, Straho-nincu i �akovcu, rije� je o �etvrtoj op�inskoj, odno-sno gradskoj organizaciji koja okuplja žene SDP-a u Me�imurju, dok krovna, županijska, postoji ve� de-set godina.

- Forumi su interesni oblik organiziranja unutar SDP-a i njihov je cilj širenje po lokalnim sredinama kako bi se što više žena uklju�ilo u politiku, rekla je predsjednica Socijalde-

mokratskog oruma žena SDP-a Me�imurja i sabor-ska zastupnica Nadica Je-laš. Istaknula je, me�utim, da je u posljednje vrijeme udio žena koje sudjeluju u odlu�ivanju pao. Tako, pri-mjerice, u ovom sedmom sazivu hrvatskog Sabora ima manje žena no što ih je bilo u prethodnom. Na osniva�koj skupštini nede-liš�anskog Foruma okupilo se tridesetak žena, a pred-sjednica Dragica Posavec kao ciljeve u radu istaknu-la je upravo ve� spomenuto osnaživanje žena i ja�anje njihove uloge u odlu�iva-nju.

(vk)

U kavani “Opera“ održa-na je godišnja izborna skup-ština Udruge žena iz Donje Dubrave, na kojoj je bilo šez-desetak �lanica. O radu udru-ge govorila je dosadašnja predsjednica Štefica Kova�.

UDVDR RH, ogranak �akovec

�akove�ki ratni veterani pove�ali �lanstvo i aktivnosti

FORUM žena SDP-a op�ine Nedeliš�e

Prioritet daljnje osnaživanje organizacije

DVD Sveta Marija

Ponovno najbolje vatrogasno društvo u Me�imurskoj županijiPIŠE: ALEN FUŠ

Na svojoj 87. godišnjoj skupštini okupili su se va-trogasci Svete Marije i njiho-vi gosti. Predsjednik društva Ivan Pavlic na po�etku izvje-š�a naglasio je podatak kako su prošle godine bili najbolje vatrogasno društvo u Me�i-murskoj županiji, koje je u vrjednovanju osvojilo 3.409 bodova. DVD Sveta Marija okuplja 208 �lanova. Proš-la godina bit �e zapisana u društvenu povjesnicu jer su otvorili garažne prostore u sklopu Poslovnog prostora poduze�a “Instal-promet Kanižaj“ d.o.o. iz �akovca. Njihova izgradnja stajala je 250 tisu�a kuna, nešto više od sto tisu�a vlastitih sred-stava dali su vatrogasci, a ostali dio preuzela je Op�i-

Pohvale sa svih stranaPohvale radu vatrogasaca

Svete Marije javno je uputio Ivan Krštofi�, zapovjednik VZ-a MŽ-a, Gabrijel Friš�i�, pred-stavnik Kluba veterana VZ-a MŽ-a, zamjenik op�inskog na-�elnika Željko Slavi�ek, mjesni župnik vl�. Pavao Marka� te predstavnici mjesnih udruga. Skupština je iskorištena za dodjelu uvjerenja o stru�nom napredovanju vatrogasaca, dok su diplome HVZ-a za dugo-godišnji operativni rad kojom se potvr�uje pravo nošenja i isticanja vatrogasne spomeni-ce dobili vatrogasni veterani: Franjo Bobi�, Stjepan Gašpari�, Stjepan Pavlic, Valent Musta�, Vinko Erdelji, Rudol Golubi� i Franjo Kvakan. Diplomu je trebao dobiti i Antun Poljanec koji je, na žalost, pet dana prije skupštine preminuo.�

na. Treba spomenuti da su i prošle godine bili uspješni organizatori tradicionalnog Me�unarodnog natjecanja sa zaprežnim vatrogasnim špricama. Prema rije�ima

zapovjednika Andreasa Li-sjaka, lani su intervenirali na 16 požarišta, imali su 3 tehni�ke intervencije, a de-žurali su i u kampu “Šimuni“ na otoku Pagu.

KUD Kotoriba

Protekla godina druga�ija od ostalihSvoju izvještajnu godiš-

nju skupštinu održali su i �lanovi KUD-a Kotoriba. Prema rije�ima njihovog predsjednika Vinka Hor-vata, prošla je godina bila druga�ija od prethodnih. Ta razli�itost odnosi se na uspješan završetak preko-grani�nog projekta “Malo-grani�ni prijelaz“, financi-ranog iz EU ondova, zavr-šetku radova na adaptaciji društvenih prostora koji su bili devastirani i nisu se ure�ivali od useljenja 1977. godine te odli�noj organiza-

ciji 8. Smotre me�imurskih narodnih obi�aja. Ostale ak-tivnosti bile su usmjerene na nastupe diljem Hrvatske i sudjelovanje na županij-skim smotrama. Dramska družina sudjelovala je na estivalima KAM u Prelogu i Regi u Zagorju, a olklora-ši i tamburaši ostvarili su deset zajedni�kih nastu-pa. �uvanje i njegovanje kulturne baštine kraja i narodnih nošnji, nastupi i sudjelovanje na smotrama osnovne su zada�e, a pred-sjednik u planu rada za ovu

godinu isti�e uvježbavanje koreografija drugih kraje-va Hrvatske, ponavljanje akcije osnivanja puha�kog orkestra i osnivanje pjeva�-kog zbora. Na skupštini je posebna zahvala izre�ena Ivicu Na�u, vlasniku tvrt-ke “In alubravarija“ za do-naciju kojom je zna�ajno doprinio završetku radova na ure�enju prostorija. Za-hvaljuju�i dotaciji Op�ine i EU projektu vrlo uspješna godina bila je vidljiva i na financijskom kontu. Rad društva pohvalio je op-

�inski na�elnik Ljubomir Grgec. Rekao je kako je Op-�ina i za ovu godinu za rad društva osigurala 20 tisu�a kuna, a ure�enje prostora, uz Op�inu, sufinanciralo je Ministarstvo kulture. Kako je Dom kulture u kojem je smješten i prostor KUD-a u vlasništvu Op�ine, iz prora-�una se podmiruju sve ko-munalije, pa društvo nema dodatnih troškova za plin, struju i vodu, što je veliko olakšanje u financijskom smislu, završio je Grgec.

(A.Fuš)

UDRUGA ŽENA Donja Dubrava

Bernarda Miser nova predsjednicaRe�eno je da prošle godine ni jedan doga�aj u mjestu nije prošao bez njihove prisutno-sti. Organizirani su izleti te zanimljive akcije i druženja. Ovo je bio izborni skup na kojem je na mandat od �etiri godine za novu predsjedni-cu izabrana Bernarda Miser. Katica Fran�i� imenovana je dopredsjednicom, poslove tajnice obavljat �e Margare-ta Sabo�anec, dok �e ra�un o blagajni voditi Nadica Lisjak. Novoizabrana predsjednica zahvalila je na povjerenju te obe�ala da �e svojim an-gažmanom i uz pomo� svih ostalih �lanica, bez obzira na krizu, zadržati dosadašnju razinu aktivnosti. Veliki odaziv žena na

pilatesUdruga žena Donje Du-

brave organizira rekrea-

ciju za žene – pilates. Pod vodstvom Marijane Brljak šezdesetak žena dva pu-ta tjedno vježba u školskoj sportskoj dvorani. Vježbe su prilago�ene ženama svih uzrasta pa nije rijetkost da k�erke vježbaju zajedno sa

svojim majkama. Ovakvo za-nimanje organizatorice nisu o�ekivale, ali to ne zna�i da su sva mjesta popunjena. Možete im se i vi pridružiti ponedjeljkom u 19 sati i �e-tvrtkom u 20 sati.

(al)

Bernarda Miser, nova predsjed-nica Udruge žena u D. Dubravi

Predsjednik svetomarskih vatrogasaca Ivan Pavlic dao je izvješ�e o još jednoj uspješnoj godini

1717. velja�e 2012. Mozaikwww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IMENDANI I BLAGDANI

petak, 17. velja�e Darko, Daria

subota, 18. velja�e Bernardica, Gizela

nedjelja, 19. velja�e Konrad, Blago

ponedjeljak, 20. velja�e Leon, Slobodan

utorak, 21. velja�e Petar Damini, Pero

srijeda, 22. velja�e PEPELNICA

(post i nemrs)

�etvrtak, 23. velja�e Grozdan, Grozdana

Sretoh prošli utorak Franju, �ovjeka kojeg sam dobro poznavao u svom djetinjstvu, a potom ga se više puta sjetio, ali se nismo vi�ali. �ovjek je ohoho godi-na proveo rade�i u Njema�-koj i doma dolazio za Uskrs i Boži�, pa se baš i nije onda previše vrtio po selu, nego je bio uz ženu i brojnu dje-�icu.

- Ma kaj rade�i, doslov-no crn�iti od jutra do sutra, u mraku odlaze�i, u mraku dolaze�i s posla u prosti so-bi�ak, dragi moj Štefek, od-govori mi sada ve� starac na moj upit kako je bilo raditi u Njema�koj, gdje je, hvala Bogu, stekao imetak, te na noge podigao dje�icu.

- A znaš kaj je mene, ali i tisu�e drugih natjeralo u Njema�ku, Ameriku, Ka-nadu, Švedsku, Australiju, u svijet, upita me Franjo, i odmah odgovori.

- Sirotinja, siromaštvo, ne znam kaj bih rekao, ta prokleta sirotinja me otje-rala od doma. Dok sam se z cugom vozio prema Nje-ma�koj, plakao sam kak dež�, kaj me kondukter �ak pozvao u svoju kabinu da ne uznemirim ostale putnike, uglavnom naše ljude koji su, kao i ja, na-pustili svoj dom i obitelji, u dahu i suznih o�iju mi go-vori Franjo, i nastavi u još tužnijem tonu.

- Sve sam podnosio i da nisam imao peneze djeci za pak papir, ženi za Nilu, Pla-vi radion ili Albus, sebi za žilete i gumilezong i sli�no, ali kad jednom nisam imao peneze za križec, onda mi je sve prisjelo. Župnik Kavran me je razmil, ali me sram bilo samim pred sobom i ženom i djecom kaj nemam

Blagdan Svetog Valentina, sve�enika, biskupa i mu�eni-ka, a ujedno i zaštitnika mje-sne crkve u Donjem Kraljev-cu, sve�ano su ju�er proslavili vjernici, žitelji i hodo�asnici u Donjem Kraljevcu.

Ovom prilikom održano je i tradicionalno valentinovsko proštenje.

Valentinovo je ju�er sve�a-nim misnim slavljima proslav-ljeno i u Vratišincu, dok �e ve-liko valentinovsko proštenje biti u nedjelju, kada �e sve�a-

nu svetu misu u 11 sati uživo prenositi Hrvatska televizija na drugom programu.

U propovijedima u Donjem Kraljevcu i Vratišincu predvo-ditelji misnih slavlja naglasili su kako je sveti Valentin svo-jim radom kao lije�nik, a ka-snije sve�enik i biskup, živo svjedo�io Isusov nauk i vjeru Katoli�ke crkve, zbog �ega je podnio mu�eni�ku smrt, od-sijecanjem glave, u vrijeme rimskog cara Klaudija.

(sm, zv)

Kako bi proširila svijest o djeci sa sr�anim proble-mima, Udruga “Veliko srce malom srcu” organizirala je od 7. do 14. velja�e diljem Hrvatske prvi Festival srca, a u spomenutih tjedan dana akcija se provodila i u �akov-cu. Svakodnevno je na Trgu Republike bio postavljen in-formativno-prodajni štand, na kojem je pet hrabrih ma-ma prkosilo iznimno niskim temperaturama, a sve kako bi zainteresiranima mogle pružiti potrebne informa-cije.

Kako je pojasnila �lani-ca Udruge Gordana Prebeg, �ijom je zaslugom akcija uop�e dovedena u naš grad, Me�imurci su i ovaj put po-kazali da imaju veliko srce, da su senzibilizirani i voljni pomo�i. - Akcija je u potpuno-sti uspjela, ne samo jer smo sakupili iznos od oko 10.000 kuna, ve� i zato što nam je gotovo 20 roditelja djece sa sr�anim bolestima došlo na štand podijeliti svoja isku-stva, a i sama je Udruga do-

Piše: Stjepan Mesari�stjepan.mesaric@mnovine.hr

Prokleta je sirotinja što nas je po svijetu rasula

sto dinari za gospodina i zvonara te odlu�ih na Tri kralja 1964. godine krenuti u Njema�ku, kamo sam uz prijateljevu pomo� stigao pred Prvi maj i ostao tamo trideset pet let. Iste godine za križec sam dao sto marki i bio sretan i ponosan. Me-�utim, ta sirotinja, to siro-maštvo u meni je klju�alo i klju�a cijeli život. Stotinama ljudi sam pomogao samo s ciljem da od njih odagnam sirotinju, nabranog �ela mi je ispripovijedao Franjo, a ja se ne mogoh ne složiti s njime da je sirotinja pro-kleta stvar. Koliko bi danas brakova bilo �vrstih da nije bilo siromaštva, koliko bi djece danas bilo školovani-je da nije bilo siromaštva, koliko ljudi ne bi bilo u za-tvorima da nije siromaš-tva. I mnogo toga drugoga, pak dok danas blagujemo mnoga dobra mislimo na dio naše povijesti i ljudi ko-jima je sirotinja obilježje, a siromaštvo im upropastilo živote. Osobito to mislimo u nadolaze�e dane koriz-me. Da život mnogih ne protekne kao u naslovu i u nazivu pjesme Olivera Dra-gojevi�a.

ZAVRŠEN PRVI Festival srca u �akovcu

I Me�imurci imaju velika srca – sakupljeno desetak tisu�a kuna!

Festival srca u �akovec je dovela �lanica Udruge “Veliko srce malom srcu” Gordana Prebeg, koja je s još �etiri mame cijeli tjedan na temperaturama do �ak -23 stupnja marljivo dežurala u informativnoj ku�ici

VALENTINOVO u Donjem Kraljevcu i Vratišincu

Iz Vratišinca nedjeljna Iz Vratišinca nedjeljna valentinovska misa na HTV-uvalentinovska misa na HTV-u

bila �etiri nova �lana, kazala je Prebeg.

Osim njih, s malim sr�a-nim bolesnicima solidarizi-rali su se i mališani ve�ine

�akove�kih dje�jih vrti�a, koji su izradili simboli�ne ukrase – pti�ice i srca, a u Dje�jem vrti�u “Žibeki” dje-ca su �ak i sama organizirala

svoj mali sajam, na kojem su od prodaje ukrasa zaradila 1.560 kn.

Osim toga, cijeli su se tje-dan prikupljala i sredstva za kupnju aparata za dijagnosti-ciranje sr�anih greški za KBC Zagreb, održana je javna tri-bina na kojoj su o sr�anim bo-lestima u djece govorili stru�-njaci, a prošli je petak Festival srca kulminirao i humanitar-nom priredbom “Djeca djeci”, koja se održala u Katoli�kom domu �akovec.

Ukoliko ste propustili pri-liku i svojim doprinosom po-duprijeti ovu akciju Udruge “Veliko srce malom srcu”, to još uvijek možete u�initi na broj telefona 060 9095, kojim �ete donirati 6,15 kn za kup-nju medicinskih ure�aja koji �e omogu�iti lakše dijagno-sticiranje priro�enih sr�anih grešaka. Do sada je donirano 656.709,30 kn, a ciljani iznos je 3,5 milijuna kuna.

(bš)“Žibeki” su sami organizirali vlastiti sajam, na kojem su sakupili 1.560 kn

18 Mozaik 17. velja�e 2012.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U organizaciji Grada Mursko Središ�e, u nedjelju je u Murskom Središ�u održan tradicionalni Serjonski fašnik, na kojem se predstavilo desetak atraktivnih skupina me�imurskih maškara. Središnja smotra održana je pred starom školom, gdje je gradona-�elnik Josip Dobrani� maškara-ma predao klju�eve Grada, te �e maškare do Fašnika 21. velja�e upravljati Gradom, osobito grad-skom blagajnom.

Maškare su bile nestrpljive pa su odmah presudile Fašniku za sve nevolje te ga javno spalile na galgama, a istog trenutka led na Muri po�eo se topiti i rijeka je veselo žubore�i po�ela te�i prema isto�nom dijelu Me�imurja.

Obilježje ove priredbe je izu-zetno mali broj posjetitelja, pa je

na prostoru pred binom bilo vi-še maškara nego publike. Kroz program je vodio Pepsi, i to puno, puno kvalitetnije nego prošlu go-dinu. Bravo, Pepsi!

Organizacija samog doga�aje bila je odli�na, a za sve sudionike je u sportskoj dvorani prire�en domjenak i druženje uz napitke i glazbu.

Maškare su svojim ludova-njem i pjesmom iz ledenog sna probudili rijeku Muru, koja je probila led i po�ela te�i iz-me�u ledenih gromada. Zbog objektivnih razloga (smrtni slu�aj), nisu na-stupile pojedine doma�e skupine maškara. Ovaj vikend održat �e se Dje�ji fašnik uz sudjelovanje vr-ti�ke i školske djece.

Posljednja stanica ma-le turneje kojom su prošli tjedan najpoznatiji slo-venski maškori – ptujski kurenti – obišli hrvatske gradove bio je �akovec. Odjeveni u kožuhe, s pre-dimenzioniranim maska-ma na glavama, svojom

impresivnom pojavom i zastrašuju�om zvonjavom kurenti tjeraju sve što je loše i donose sre�u.

Zato ni ne �udi da je pr-va postaja njihovog posje-ta bila upravo �akove�ka gradska vije�nica, a, kako je istaknuo gradona�elnik

Branko Šalamon, ovakva buka i nemir podsje�a ga i na same sjednice Grad-skoga vije�a.

Pod maskom teškom izme�u �ak 30 i 40 kila bio je i �elni �ovjek Ptuja, na-�elnik Štefan �elan, koji je posebno istaknuo kako su

NASTAVLJENE fašniMe�imurja, dok kulmina

Nakon što je spaljen Nakon što je spaljen Serjonski fašnik - i Serjonski fašnik - i Mura je po�ela te�iMura je po�ela te�i

Do sada održane fašni�ke priredbe zbog

hladno�e nisu imale velik broj publike, što je zna�ajno umanjilo

živost povorki, no maškare su se iskazale željom da razbude pospanost te da

prikažu tradicionalne fašni�ke vrijednosti. Predstoje�i vikend slijedi završnica koja �e zasigurno zbog najavljenoga

ljepšeg vremena biti zasigurno u još veselijem tonu

Tradicionalni Poturenski fašnik prošli je vikend odr-žan u polarnim uvjetima i, da maškare nisu bile tako vese-le, možda bi se i smrznule uz ledenu Muru.

Vesele, vragolaste i ras-položene maškare zapalile su atmosferu, a posebno su hrabra bila djeca iz dje�jih vrti�a “Mala Tratin�ica“ i “Pinokio“.

Njima su se pridružile fašni�ke skupine iz Nova-kovca, Dekanovca i Miklav-ca, a završni vru�i štih dale su doma�e snage iz KUD-a Podturen i udruge “Turen“.

Veseli Poturenski fašnik usprkos polarnoj hladno�i

NAKON ZAGREBA i Varaždinskih Toplica kurenti posjetili i �akovec

Kurenti uzburkali gra

Nastup najpoznatijih slovenskih maškora popratila je u �akovcu tek ša�ica gra�ana

Rastira�i zime su na cijeni

Nagra�ene maske u PodturnuMlade i najbolje maškare

- Nek se vidi, nek se zna kaj Ferketinec znaEU ples me�imurskih krava iz Novog Sela na Dravi

Dekanovske ružice v zmrž-jenom Središ�u

Klju� Grada u prave ruke

1917. velja�e 2012. Mozaikwww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Malo dalje od ostalih naselja otišli su u Zasadbregu, te su uz tradicionalnu povorku maškara kroz naseljem nave�er u Domu kulture priredili pravi karneval s izborom najboljih maski.

Premda su mnogi navijali za masku Banane u pidžami, prvo mjesto je ipak pripalo Dvorskim ludama, dok su Banane bile dru-ge, a Meksikanci tre�i.

Kroz naselje su prodefilira-le doma�e Vještice i Mukavci te gosti iz Kvitrovca, Dragoslavca, Gardinovca, Malog Mihaljevca, Sivice te Karnevalski dragulji. Na ašni�koj zabavi svi su ostali do jutra, sve dok nisu otjerali snijeg i ci�u zimu. Neki bi kazali da su u ona vremena “zasan�ari” otjerali ve�e “ace” nego su snijeg i zima, ali ipak - bravo za ovaj �in!

i�ke priredbe diljem acija slijedi ovaj vikend

U Zasadbregu održana prava karnevalska priredba

Svjetovni ašnik u �akovcu se održava u petak od 19 sati, pod velikim ašni�kim šatorom na Trgu Republike. Predstavit �e se svjetovne ašni�ke grupe i maske, uz zabavu do kasnih sati.

U subotu je na rasporedu Dje�ji ašnik, od 10 sati na istom mjestu.

Na ašinsku i valentinovsku nedjelju program na Trgu Repu-blike zapo�inje u 15 sati. Kroz �a-kove�ke ulice pro�i �e povorka maškara u tradicijskim maska-ma, da bi se na kraju predstavili na središnjoj pozornici na Trgu Republike.

Sobo�ki fašjekNa ašjensku nedjelju 19. ve-

lja�e u Maloj Subotici održava se velika ašinska priredba Fašjek, na kojem �e se predstaviti maš-kare iz više me�imurskih naselja, a središnji doga�aj bit �e ocjenji-vanje najuspješnijih i najboljih maski.

Maske koje �e biti izabrane za “najmaske” dobit �e vrijedne nov�ane nagrade. Za sve ostale sudionike bit �e posluženi kuha-no vino, �aj i krane. (sm)

Hodošan – doma�in op�inskog Fašnjaka

KUD op�ine Donji Kraljevec i MO Hodošan organizira zajed-ni�ku maniestaciju pod nazivom “Op�inski Fašnjak u Hodošanu“.

Pokrovitelj maniestacije je Op-�ina Donji Kraljevec.

Okupljanje maskiranih grupa je na ulazu u Hodošan u �akove�koj ulici (kod trokuta) u 14.30 sati u subotu 18. velja-�e. U pratnji Puha�kog orkestra op�ine D. Kraljevec povorka �e se kretati Glavnom ulicom do stadiona u Hodošanu, gdje �e se održati izbor najboljih ma-ski.

Glavne nagrade iznose za najbolje maskirane 1.500 kuna za prvo mjesto, 1.000 za drugo mjesto i 500 kuna za tre�e mje-sto, a za dje�ju kategoriju 700, 500 i 300 kuna. Osim toga, pri-premljeno je i nekoliko utješnih nagrada.

Nakon proglašenja najboljih maškara, druženje se nastavlja u prostorijama NK Hodošan uz ples i zabavu, a za dobro raspoloženje pobrinut �e se Skandal bend! Na natjecanje se mogu prijaviti samo grupne maske, a od ove godine mogu se prijaviti i sudjelovati u natjecanju grupe koje nisu s po-dru�ja op�ine Donji Kraljevec. Maskiranom grupom smatraju se minimalno �etiri osobe.

Kotoripski fašenk – uz pratnju Limene glazbe

BelicaFašenk u Kotoribi održat �e

se predstoje�u nedjelju, a donosi i neke novine. Do sada je Druš-

tvo “Naša djeca” Dje�ji ašenk organiziralo dan ranije, no ove godine pridružuju se velikom Fašenku. Druga novina je da �e okupljanje maškara biti ispred skladišta PZ-a �akovec, odakle u 14 sati povorka kre�e prema školskoj dvorani. Tre�a novina Kotoripskog ašenka bit �e odr-žavanje programa u dvorani, gdje Op�ina priprema zanimljiv program uz izbor najboljih ma-ski, dje�ju predstavu i �itanje popularnog Vrapca. Dolazak po-vorke uz pratnju Limene glazbe iz Belice o�ekuje se blizu 15 sati, kada zapo�inje program. Sve maske i posjetitelje Op�ina �e po�astiti �ajem, kuhanim vinom i kranama.

Udrugama 800 kuna za masku

Na�elnik Grgec pozvao je udruge da se uklju�e u op�insku maniestaciju, a svakoj udruzi koja �e imati više od šest maski-ranih obe�ao je nov�anu pomo� u iznosu od 800 kuna. Na sastanku je re�eno kako je u izradu nova a-šenska zastava �ija �e promocija biti na ašenski dan.

U nedjelju fašni�ke priredbe i u D.

Dubravi, D. Vidovcu i Svetoj Mariji

Ovogodišnji Fašnik u Do-njoj Dubravi održava se 19.

velja�e. Fašni�ka povorka kre�e u 14 sati tradicional-nim smjerom po mjestu i vra-�a se u dvorište Doma kulture “Zalan“ oko 16 sati, gdje �e uz �itanje “Vrapca” biti i spa-ljivanje Fašnika. U isto vrije-me (14 sati) u prostorijama KUD-a “Selja�ka sloga“ birat �e se najljepša dje�ja maska. Okupljanje maski bit �e u ne-djelju kod Vatrogasnog doma, odakle povorka u 14.30 sati kre�e glavom cestom prema Sportskom parku Kalanica. Tu �e biti �itanje Vidovskog vrap-ca i su�enje Fašenku, a Op�ina �e sve po�astiti �ajem, kuha-nim vinom i kranama.

Svetomarski ašnjak u nedjelju zapo�inje u 14 sati. Okupljanje maskiranih poje-dinaca i skupina predvi�eno je ispred Vatrogasnog doma u Svetoj Mariji 15-ak minuta prije po�etka povorke, koja �e se kretati ulicama mjesta. Maskirana povorka vra�a se do Vatrogasnog doma, gdje �e se pro�itati ovogodišnji Vro-bec i osuditi Fašnjak, te izvr-šiti �in spaljivanja. Na kraju su svi maskirani sudionici pozvani na krane i kuhano vino. Društvo žena iz Donjeg Mihaljevca u tamošnjem Društvenom domu u nedjelju od 15 sati organizira ašni�ku priredbu.

MAŠKARE ovaj vikend diljem Me�imurja

Svjetovni, dje�ji i tradicijski fašnik u �akovcu od petka do nedjelje

adske duhove!prva stepenica u povezi-vanju i suradnji uspostava prisnih ljudskih veza i kon-takata, a da �e u �akovec na ovakve susrete kojima se ja�a suradnja dolaziti dokle god ih se bude zva-lo. Nakon toga kurenti su u povorci krenuli prema

Centru za kulturu, gdje su otplesali svoj tradicionalni ples, na radost tek ša�ice gra�ana koji su se tamo slu�ajno zatekli, jer ni ovaj put nije u�injeno apsolutno ništa da bi se ljude obavije-stilo o ovom atraktivnom posjetu. Šteta. (bš)

Meksikanci su lijepi i tre�i Dvorske lude - pobjednice karnevala

Brzo rastu male vještice

Banane u pidžami veliki favoriti

20 Mozaik 17. velja�e 2012.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Samo dobre vijesti

U vrijeme kada se trendovi i tržište stalno mijenjaju, upravo se roditelji pitaju koje je najbo-lje ulaganje za vlastito dijete. Odaberite Didasko, uvjerite se u njihovu metodu savladavanja stranih jezika i budite sigurni da ste odli�no investirali u bu-du�nost.

Globalizacija je uvela mnoge promjene, pove�ala standarde, otvorila tržišta, ponudila bez-broj mogu�nosti. Upravo su i škole stranih jezika podložne stalnim promjenama i visokim zahtjevima, a Didasko nudi sa-vršenu ponudu za u�enje stranih jezika za sve stupnjeve i profile

ljudi, a produženi boravak ZA-ZA svakako je idealan za djecu od 1. do 4. razr. osnovne škole. Prednosti u�enja stranih jezika u najranijoj dobi višestruke su. Iz razvojnog aspekta djeca koja po�inju s u�enjem stranog jezika do 11. godine grade neurološku mrežu u koju s lako�om mogu integrirati svaki daljnji strani je-zik. Pozitivno je da je savladava-nje gramatike daleko lakše kod ranog po�etka u�enja jezika. Nadalje, djeca se u�e i pozorno-sti što ima pozitivan u�inak na koncentraciju. Gledaju�i iz druš-tvenog aspekta znanje stranog jezika ima gospodarstvenu vri-

jednost zbog neprocjenjive vri-jednosti u poslovnom svijetu.

Stoga je Didasko jezi�no edukativni centar idealan za sve koji djeci žele omogu�iti i poboljšati šansu i perspektivu u Europi, ali i svijetu. Jezi�na kompetencija olakšat �e ula-zak u poslovni svijet. Putem metoda koje se primjenjuju u Didasku djeca kroz igru i dru-ge zabavne sadržaje zavole i s lako�om usvajaju jezik. Tako ve� u najranijoj dobi djeca ra-zvijaju pozitivan odnos prema stranim jezicima jer nije pove-zan sa stresom ili prenatrpa-nim rasporedom. Metoda koju

primjenjuju predava�i Didaska uvijek je u skladu s aktualnim i zanimljivim nastavnim mate-rijalima. Nadalje, djeca posta-ju neovisna i samostalna na temelju poznavanja jezika koji su usvojila i mogu se u budu�-nosti usmjeriti i na neka druga podru�ja u daljnjem obrazova-nju.

Uz jezike, Didasko nudi i produženi boravak ZAZA ko-ji obuhva�a pisanje zada�a, lektire te pomo� pri u�enju u zdravoj, toploj atmoseri. U slo-bodno vrijeme se organziraju razne aktivnosti prema planu nastavnika i interesu djece, ali

Prednosti u�enja stranih jezika u najranijoj dobi u Didaskuobi u Didasku

možda najbitnije od svega je mogu�nost slobodne igre. Rije� je o malom broju djece u skupi-ni koji unato� rasponu godina odli�no unkcioniraju zajedno u�e�i gradivo, a u me�usobnoj

interakciji savladavaju kulturu komunikacije.

Upisi za sve programe Di-daksa su u tijeku na broj 391 072 ili 099 259 1701 te ino@didasko.com.hr

�akove�ki gimnazijalci prošli su tjedan, ve� tre�u godinu za redom, usko�ili u uloge gradskih vije�nika. Naime, Zaklada “Friedrich Ebert“ i ove je godine �lanovima Vije�a u�e-nika Gimnazije �akovec omogu�ila sudjelovanje u projektu planske igre “Lokalna samouprava”.

Nakon dvodnevne pripreme u prostorijama škole, 33 u�enika tre�i je dan projekta u �akove�koj gradskoj vije�nici simuliralo jednu sjednicu. Podijeljeni u �e� ri stranke, u�enici su razmotrili probleme gra�ana �akovca

te sastavili prijedloge i pitanja na koja je na simuliranoj sjednici odgovarao zamjenik gradona�elnika Veselin Bi-ševac. Gimnazijalce su kroz plansku igru vodili mladi politolozi i sociolo-zi, a, kako bi se što bolje pripremili, u pomo� su prisko�ili i sami gradski vije�nici.

Planska igra projekt je koji se od 2008. ak� vno provodi u Hrvatskoj, kako bi mlade zainteresirao za uklju-�ivanje u projekte vezane uz poli� ku i upoznavanje sa strukturama poli� �-kih ins� tucija. (foto: Tea Vidovi�)

Povodom Tjedna psihologije, koji se u Hrvatskoj obilježava od 20. do 26. velja�e, školski psiholozi Me�imurske županije organiziraju predavanje i radi-onice na temu “Kako re�i ne, a osje�a� se dobro“.

Predavanje �e se idu�i ponedjeljak 20. velja�e u 18 sa� održa� u II. osnov-noj školi �akovec, a, za razliku od prošlih srodnih ak� vnos� , kada su predavanje i radionicu vodili iskusni psiholozi, ove �e se godine u tome okuša� pripadnice “novog vala” u me�imurskoj psihologiji,

koje su još donedavno bile odli�ne i uzor-ne u�enice �akove�ke Gimnazije: Irena Šestak (OŠ Vladimira Nazora Pribislavec), Kris� na Horvat (OŠ Orehovica), Marta Vugrinec (Ekonomska i trgova�ka škola �akovec), Lucija Matja�i� (TIOŠ �akovec) i Mar� na Barat (Gimnazija �akovec).

Cilj predavanja i prak� �nih radio-nica jest osnaživanje u�iteljica i u�itelja, nastavnica i nastavnika u me�imurskim osnovnim i srednjim školama u smislu oboga�ivanja psiholoških alata koje mogu koris� � u komunikaciji.

Inicijativa mladih “Dobro biram - volontiram!” u svoja je dva mjeseca trajanja provela razne aktivnosti motiviranja i osposobljavanja mladih za volonterski rad, kao i njihovog povezivanja s organizatorima volontiranja u �akovcu.

Nakon javne akcije na Trgu Republike, kojom je obilježen Me-�unarodni dan volontera, akcije u sklopu Sajma dobrote u Gimnaziji �akovec, te više od 100 prikuplje-nih volonterskih prijavnica, odr-žali su dvije radionice na temu os-posobljavanja za volonterski rad. Na radionici su sudionici nau�ili koja su njihova prava i obveze, te su upoznati s nadolaze�im volon-terskim akcijama.

S prvom subotom u velja�i završio je i prvi od tri kruga vo-lonterskih akcija, u kojem su edu-

cirani volonteri sudjelovali u tri razli�ite akcije: najprije u Dnev-nom boravku djece “Dr. Antun Bogdan” �akovec, nakon toga i na Odjelu pedijatrije Županijske

bolnice �akovec te naposljetku u azilu Udruge “Prijatelji”.

Za Caritasov su dom, osim toga, Zorini volonteri kupili i donirali zvu�ne i taktilne ma-

terijale, slikovnice i Orov in-strumentarij koje su volonteri koristili u radu sa šti�enicima doma, te na dje�jem odjelu bolnice za male bolesnike odr-žali kreativnu radionicu. Za potrebe azila kupljen je i do-niran radni materijal te �etke i povodnici za pse, a i sami su se volonteri uhvatili posla i pomo-gli u izolaciji pse�ih ku�ica.

Nakon uspješne tri akcije u prvom, zapo�eo je i drugi krug volonterskih akcija, pa �e se na druženje sa šti�enicima doma Zorini volonteri uputiti i idu-�u srijedu 22. velja�e od 10 do 11 sati, a u azil za pse Udruge “Prijatelji” ve� ovu subotu 18. velja�e od 11 do 14 sati. Svi za-interesirani još se uvijek mogu pridružiti volonterskim akci-jama. (bš)

ZAKLADA “Friedrich Ebert” ponovno u Gim-naziji �akovec

Vije�e u�enika u ulozi Vije�a Grada �akovca

Podijeljeni u �etiri stranke, gimnazijalci su na simuliranoj sjednici razmotrili probleme koji mu�e gra�ane �akovca

ZAVRŠIO PRVI krug akcija “Dobro biram - volontiram!”

“Zorini” volonteri zasukali rukave!

Osim što su za spomenute akcije prikupili i donirali edukativne ili radne materijale, Zorini volonteri i sami su zasukali rukave i prionuli na posao

TJEDAN PSIHOLOGIJE obilježava se i u Me�imurskoj županiji

Predavanja i radionice “novog vala” mladih stru�njaka U Lova�kim dvorima odr-

žano je izvla�enje pobjednika nagradne igre povodom Va-lentinova. Organizatori su bili Me�imurski i Lova�ki dvori te Rooms Aurora �akovec, �iji su predstavnici Marijan Martinjaš i Jasmina Blaži� izvukli sretnog dobitnika.

Robert Sambolek osvojio je no�enje za 2 osobe u Rooms Au-rori s dvije aroma relax masaže, pi�e dobrodošlice i pjenušac. Ne možeš vjerovati da je to bilo

u sklopu prakti�ne nastave! Svi mi: Laura, Nikolina, Ana, Maja,

Vedrana, Atonija i Nino, kao bu-du�i turisti�ki djelatnici, obavili

smo svoju prakti�nu nastavu na malo druga�iji, inovativniji na�in, kažu u jedan glas u�enici preloške Srednje škole.

Na ovu u�enicima zanimlji-vu ideju došla je njihova vodi-teljica Jasmina Blaži�. Time je razbila monotoniju te nama praktikantima uljepšala ve� io-nako “dosadnu i napornu prak-su”. Tako da sad u�enici Srednje Škole Prelog s veseljem o�ekuju novi dan u Rooms Aurori!

(Laura Matotek)

SURADNJA Lova�kih dvora, Rooms Aurore i Srednje škole Prelog

Prakti�na nastava na druga�iji na�in

KULTURA

Predsmotra Me�imurske popevke u Murskom Središ�u

– pred praznim gledalištem

Kalendar Matice hrvatske, ogranka �akovec, ispunjen

doga�ajima

SCENA

Fotografija me�imurskog

fotografa Petra Sabola uvrštena me�u

deset najboljih na natje�aju “Sony World Photography Awards”

Godišnji koncert tamburaša Male

SuboticeU Ivanovcu održan

dobrotvorni koncert za pomo� starim i bolesnim

Me�imurcima

99 lica Pere Kvrgi�a!Tramvaj broj 11 oko 14 sati vozi Ilicom, u tramvaju

mladi� duga�kog vrata sa šeširom oki�enim tankim konop�i�em najprije vi�e na starca koji mu gazi no-

ge, pa hitro sjeda na jedino slobodno mjesto u vago-nu. Sre�emo ga ponovno kod glavne pošte u Juriši-�evoj, gdje s prijateljem vodi raspravu o gumbu na

svom kaputu.Scenarij je to koji su, iz perspektive �ak 99 potpuno razli�itih lica, na prošlotjednoj Tribini �� u kultnim

“Stilskim vježbama” �akove�koj publici ponovno ispri�ali Lela Margiti� i Pero Kvrgi�. Za naše vjerne

�itatelje u ovom broju podlistka MEDIA donosimo in-tervju s doajenom hrvatskoga glumišta. (bš)

2 17. velja�e 2012.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

KulturaLJETO S POPUSTOM!!!

��š����� ��������š�������������Č���������������������� � ����!�"����"��

www.kompas.hr

KARNEVALI I VALENTINOVO

VERONA, 14-16.02.zrakoplovom iz Zagreba

cijena po osobi od 1095 kn + zrak. prist. 290 kn

ISTANBUL, 16-19.02zrakoplovom iz Zagreba

FM cijena po osobi od 2995 kn +zrak. prist. 730 kn

BUDIMPEŠTA, 17-19.02.autobusom iz Čakovca, cijena po osobi od 645 kn

KARNEVAL U VENECIJI, 18.02.autobusom iz Čakovca, cijena po osobi od 250 kn

ZAPADNA ANATOLIJA I ISTANBUL21.03.-28.03., zrakoplovom iz Graza

cijena po osobi od 3035 kn

TOSKANA, 28.04.-01.05.autobusom iz Čakovca, cijena po osobi od 1745 kn

PUTOVANJA U TOPLIJE KRAJEVE

Polasci u veljači iz Graza ili Beča!

TENERIFE, 18.02.-25.02.HOTEL EUROPAPALACE 3*, polupansion

cijena po osobi od 4290 kn

GRAN CANARIA, 18.02.-25.02.HOTEL H10 BAHIA BLANCA ROCK 3*, polupansion

cijena po osobi od 4020 kn

TUNIS, 14.02.-21.02.zrakoplovom iz Beča

HOTEL RIU MARHABA IMPERIAL 5* , all incl.cijena po osobi od 3640 kn

WELLNESS & SPA

OPATIJAGRAND HOTEL 4 OPATIJSKA CVIJETA 4*

Akcija 1+1 gratis!, 21.01.-17.03.2 pol po osobi od 640 kn

ZADARFALKENSTEINER CL. FUNIMATION

BORIK 4*, 29.01.-22.02.2 puna pansiona po osobi od 740 kn

TERME PTUJGRAND HOTEL PRIMUS 4* superior

01.02.-01.03., 2 pol po osobi od 1580 kn

BEGUNJE PRI BLEDUHOTEL & chateau LAMBERGH 4*

10.02.-19.02., 2 pol po osobi od 715 kn

ROGAŠKA SLATINAHOTEL STROSSMAYER 4*

17-19.02., 2 pol po osobi od 740 kn

NUDIMO I ...

ulaznice za koncerte RED HOT CHILI PAPPERS u ZG 29.08.2012.,

CHRIS REA u ZG 16.02.2012.,....ulaznice za sportska događanja...

PIŠE: Bojana Špani�ekFOTO: Zlatko Vrzan

Svatko bi, ako ve� nije, barem jednom u životu trebao pogleda-ti “Stilske vježbe”. Priliku da je, možda prvi, a možda ve� i peti put ponovno pogleda, �akove�ka je publika iskoristila prošli �etvr-tak, kada su doajeni hrvatskoga glumišta Pero Kvrgi� i Lela Margi-ti� na Tribini �� u Centru za kultu-ru �akovec opet usko�ili u uloge “nje” i “njega”, odnosno 99 razli-�itih karaktera, koji u “Stilskim vježbama” pri�aju istu pri�u.

Uloge koje su, složio se s na-ma i sam Pero Kvrgi�, obilježile njihovu karijeru, ali i koje su oni sami obilježili. Uloge koje, osta-lom, glume ve� više od 44 godine i koje su im osigurale �ak i mjesto u Giunessovoj knjizi rekorda kao najdugovje�nija predstava na svi-jetu s istim glumcima.

U te su 44 godine postali ve-liki prijatelji, makar, re�i �e “Leli-ca”, kako joj kolega od milja tepa, s Perom i nije teško biti prijatelj. Iznimno je, kaže, strpljiv, ugodan i tolerantan, u što smo se, uosta-lom, i sami imali prilike uvjeriti. Sa svoje 84 godine Pero Kvrgi� danas je posljednji jedne genera-cije velikih gluma�kih imena, no, gledaju�i samo njegov duh, teško bi bilo procijeniti da iza sebe ima više od 8 desetlje�a života, pro-vedenih uglavnom na kazališnim daskama.

• ‘Stilske vježbe’ igrate ve� više od 43 go-dine. Znate li možda koja je po redu o v a � a -kove�k a izvedba?

— To ne zna-mo, jer nismo vodili e v i -d e n -ciju, ali otprilike je negdje 1500. predstava.

• Možete li danas uop�e poj-miti tu brojku? Prošlo je više od �etiri desetlje�a otkad ste je pr-vi put zaigrali.

— Da, 1968. godine smo pr-vi puta zaigrali ‘Stilske vježbe’, tada je ‘ona’ bila sada, na žalost, pokojna Mija Oremovi�. Nakon prve godine usko�ila je Lela, i ta-ko, jednostavno je išlo, iz godine u godinu ... ali ono glavno je ostalo – publika voli gledati ovu pred-

PIŠE: STJEPAN MESARI�

KUD “Mura” i Grad Mursko Sredi-š�e u subotu su u sportskoj dvorani u Murskom Središ�u bili vrlo dobri i uspješni organizatori i doma�ini žu-panijske predsmotre Me�imurske popevke Nedeliš�e 2012., na kojoj je nastupilo jedanaest izvo�a�a s po dvije popevke.

Sude�i po reakcijama malobroj-ne publike i stru�nog povjerenstva, svi su se izvo�a�i vrlo dobro pripre-mili za nastup i povjerenstvu ne�e biti jednostavno odlu�iti koga ne uvrstiti u popis onih koji �e 2. lipnja nastupiti na završnoj smotri u Ne-deliš�u.

Jedino što nije bilo dobro na ovoj smotri jest slab, gotovo nikakav, odaziv doma�e publike, i o tome �e središnji organizacijski odbor tre-bati povesti raspravu i doma�in-stvo povjeriti nekoj drugoj sredini, na primjer, Žiškovcu, koji ima jaku kulturno - umjetni�ku udrugu, vrlo lijep i funkcionalan Dom kulture, a tradicionalno je dvorana ispunjena do posljednjeg mjesta na svakoj pri-redbi.

�ETVRTAK, 23. velja�e, 1Izložbeni prostor Centra za k

Smiljana Brezovec Me-štri� jedna je od vode�ih hr-vatskih kerami�ara, majsto-rica medija koji kontinuirano i dosljedno razvija u skulptor-skom izrazu. Ovom izložbom predstavlja izbor radova na-

PREDSMOTRA ME�IMURSKE popevke u Murskom Središ�u

Nastupi pred (polu)praznim gledalištemSredišnji organizacijski odbor treba doma�instvo pred-smotre predati nekome drugome, na primjer, Žiškovcu, jer pred praznim gledalištem nikome nije ugodno nastupiti

Desetak Središ�anaca u gledali-štu je zaista malo, gotovo sramotno, za ovako lijepu priredbu i uloženi trud organizatora i izvo�a�a.

“Fti�ice” postale respektabilna ženska

vokalna skupinaProgram je u središ�anskoj dvo-

rani zapo�eo himnom “Središ�e grod” i spletom me�imurskih kola u izvedbi sekcija i skupine “Fti�ice” KUD-a “Mura”.

Potom su nastupili KUD-ovi: Šandorovec (Vladimir Ma�ari� i Anja Zanjko), Žiškovec (ženska vokalna skupina i muška vokalna skupina), “Mura” Mursko Središ�e (ženska vokalna skupina “Fti�ice”, koja je s po�etnih nekoliko žena narasla do respektabilnog broja od 16 �lanica), “Sveti Jeronim” Štrigo-va (Mješoviti zbor), “Ivan Musta� Kantor” Sveta Marija (ženski vo-kalni sastav), Ma�kovec (Mješoviti pjeva�ki sastav), te Pjeva�ki zbor “Josip Vrhovski” iz Nedeliš�a, Žen-ska vokalna skupina “Sveti Marko” iz Selnice, koja je nastupila prvi put i pobrala simpatije publike i stru�-nog povjerenstva, zatim Ženska vokalna skupina KUU-a Društvo žena Gornji Kraljevec i Zbor umi-rovljenika �akovec.

Sljede�a predsmotra održat �e se u ma�arskom Murakeresturu u su-botu 25. velja�e, te Dje�ja predsmotra u svibnju u Toplicama Sveti Martin, nakon �ega �e stru�no povjerenstvo sa�initi kona�an popis izvo�a�a koji �e nastupiti na �inalnoj smotri.�

KUD Šandorovec probio je led, ne na Muri, nego u dvorani

Muška vokalna skupina KUD-a Žiškovec dojmljiva i gorda

Kvalitetom izvedbi i nastupa oduševila je Ženska skupina “Sveti Marko” iz Selnice

Doma�e “Fti�ice” - lijepe, brojne i kvalitetne

INTERVJU: PERO KVRGI�, povodom izve

Današnja je punitko nas ne g

stavu i igramo je �esto, zapravo sve više i više!

• Kako Vam predstava na-kon toliko vremena, recimo, ne dosadi? Kako je održavate ‘svježom’?

— Nije dosadila, iako to u principu ovisi o publici. Publika je uvijek druga�ija, pa nas ta neizvje-snost uvijek drži. A kad je publika dobra, srda�no se smije i podupire nas, ni nama nije dosadno.

• Gospo�a Margeti� je u predstavu ušla zapravo kao zamjena za pokojnu Miju Ore-movi�. Sje�ate li se zašto je Mi-ja otišla? Kakva je kemija bila, ako možete usporediti, s jed-nom i drugom glumicom?

— Draže mi je igrati s Lelom.

Mija Ore-movi� je ve� tada bila u godinama pa su joj neke sitnice smetale – vru�ina, izgled i druge stvari, pa je sama odustala.

• To je zna�i bio razlog, bila je možda malo muši�ava?

— A bila je, malo! Ali o pokoj-nicima ne�emo govoriti loše.

• Koliko je onda ta kemija bitna?

— Bitna je, utoliko da se sla-žemo, nadopunjujemo, kad jedan

Zasigurno najplodniji me�imurski pisac, Marjan Krajcer-Vitez, idu�e �e sri-jede u hotelu “Park” u �akovcu javnosti predstaviti svoj najnoviji književni ura-dak – prvi dio romana “Nikola Zrinski – sablasti iz mo�vare”. Knjigu �e predsta-

viti dipl. povjesni�ar Branimir Bunjac, prof. Vladimir Mihaljevi�, predstavnik Zrinske garde Drago Trstoglavec te sam autor, a za glazbeni �e se ugo�aj pobrinu-ti Nikola Bari�evi� na cimbalu te Željko Grahovec na gitari.

SRIJEDA, 22. velja�e, 19 satiHotel “Park” �akovec

Promocija knjige Marjana Krajcera-Viteza

Izložba: Smiljana Brezovec Meštri�Izložba: Smilja“Prolaznici” - keramoskulpture“Prolaznici” -

317. velja�e 2012. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Na redovnom susretu, koji svaki mjesec pod na-zivom “U Maticu na kavi-cu” organizira �akove�ki ogranak Matice hrvatske, u srijedu je iznesen plan obi-lježavanja zna�ajnih osoba u 2012. godini. Ovu �e godi-nu tako Matica, u suradnji s me�imurskim op�inama i gradovima, obilježiti 50. obljetnicu smrti Florijana Andrašeca, 110. obljetnicu ro�enja Josipa Vrhovskog, prigodno �e se proslaviti i 80. obljetnica ro�enja pje-snika Miroslava Milinovi�a te 80. obljetnica ro�enja hr-vatskog slikara Ivana Lacko-vi�a Croate.

U doga�ajima ispunje-nom kalendaru Matice, ve� 27. velja�e �eka nas pred-stavljanje knjige o KPD-u “Zrinski”, �ije je dokumente u knjigu prikupio ravnatelj

Državnog arhiva u Štrigovi Jurica Cesar, prof. Predstav-ljanje �e se održati u dvorani Matice hrvatske s po�etkom u 18 sati.

Osim toga, kao i prošlih godina, ogranak je raspisao natje�aj za osnovnoškolske i srednjoškolske radove na temu “Zrinski i Frankopani”, odnosno o starijoj povijesti Me�imurja. Najuspjelije �e radove s natje�aja nagraditi na sve�anosti koja �e se odr-žati u sklopu obilježavanja Dana Županije.

Budu�i da je taj dan ujedno i Spomendan o 30. travnju, koji je odlukom hrvatskog Sabora dobio na-cionalni zna�aj, Inicijativni odbor uputio je Me�imur-skoj županiji dopis s nekim prijedlozima o koncepciji obilježavanja ovoga važnog nadnevka.

19 satikulturu �akovec

�ETVRTAK, 23. velja�e, 20 satiCentar za kulturu �akovec, Tribina ��

Film: “U zemlji krvi i meda” Redateljski prvijenac ameri�ke �ilmske zvi-

jezde Angeline Jolie govori o ljubavnoj vezi izme-�u dvoje mladih ljudi koji svoju vezu nastavljaju i po�etkom rata kada on postaje srpski vojnik, a njegova djevojka Bošnjakinja postaje ratna za-robljenica.

Za ovaj je �ilm Angelina Jolie nominirana za nagradu “Zlatni globus” u kategoriji za najbolji

strani �ilm. Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, Danijel, vojnik koji se bori na strani Srba, ponov-no sre�e Ajlu, Bošnjakinju koja je sada zaroblje-nica u logoru kojim on upravlja. Njihova nekad obe�avaju�a veza gubi sve granice realnosti s obzirom na situaciju u kojoj se oboje nalaze. Film traje 127 minuta, preporu�uje se starijima od 13 godina.

KALENDAR MATICE ispunjen doga�ajima

U 2012. sje�anja na Andrašeca, Vrhovskog, Milinovi�a i Croatustvaranju predstave, to je bila

jedna suigra.• �eznete li onda za tim ‘sta-

rim’ vremenima?— A gledajte, ja sam glumac

staroga kova, i ja se baš ne dam puno maltretirati.

• Kakva je publika bila ne-kad, a kakva je danas?

— Publika danas, pogotovo mlada, je puno srda�nija, otvore-nija, puno se više smije. Nekad su nas ga�ali pra�kama!

• To se zna�i stvarno deša-valo?

— Kako ne! Recimo, na Mu-zi�koj akademiji, tamo su nas ga�ali špriterima. Ali danas toga nema, publika je daleko kultivira-nija i ima više poštovanja prema glumcima.

• U svoje ste vrijeme Vi �ak bili svojevrsni buntovnik, s profesorom Gavellom istupili ste 1953. iz zagreba�kog HNK-a i osnovali današnju ‘Gavellu’. Jeste li zadovoljni kazalištem u koje je ona danas izrasla, je li dorasla toj Vašoj viziji?

— Za mene je Gavella uspjela u�initi pojam kazališta. Uglav-nom je u glumcima stvorila to da se stalno pitaju, da se stalno traže, da nikada nisu zadovoljni, uvijek traže nešto novo. U tom je smislu Gavella bio nezamje-njiva.

• Pro�itala sam da ste najvi-še uživali u ulogama Marinko-vi�evih cinika i ironika, jer ste i sami pomalo takvi.

— Pa možda i jesam! Bila je

jedna zgodna anegdota 1970. godine, kad sam igrao don Za-nea, pa mi je nakon predstave Marinkovi� došao �estitati. On kaže – �estitam, ja kažem – hva-la, a on kaže – ma, ne �estitam ja tebi na ulozi, nego na tome što ti se rodila k�er! To je važnije nego uloga!

edbe kultnih “Stilskih vježbi” u �akove�kom Centru za kulturu

ublika puno srda�nija, ga�a pra�kama!

pogriješi, drugi usko�i, tako da je svakako važna.

• Evo, spominjete greške – primijeti li publika kad kik-sate?

— Ne primijeti, mi to više pu-ta odigramo kao nekakvo nesna-laženje pa onda to prihva�a kao dio predstave.

• Što Vi mislite, zašto su baš ‘Stilske vježbe’ toliko uspješ-ne? Fascinira li Vas ta dugovje�-nost?

— To ja ni sam ne znam, va-ljda zato što su Tomislav Radi� i Tonko Maroevi� tako dobro dra-matizirali ‘Stilske vježbe’, pa su u tramvaju broj 11 postale zagre-ba�ke stilisti�ke vježbe. A, osim toga, radi se o stilu, a, budu�i da

je stil �ovjek, onda smo izmišljali razli�ite tipove za razli-�ite stilove.

• Nakon toliko iskustva, osjetite li još ikad tremu pred izlazak na pozornicu?

— Da, osje�amo tremu. Desi se više puta da se izgubimo, onda jedan drugome pomognemo. Evo, i sad imam tremu, kako ne! Ali tre-ma je sastavni dio glume. To se ne

u�i na Akademiji, trema nije pred-met, to svatko mora sam za sebe savladati, netko se sasvim izgubi od treme, netko se sna�e itd.

Glumac staroga kova• Vi ste glumac jedne veli-

ke generacije, imate iznimno bogato iskustvo. Pitaju li Vas mladi glumci kako ste uspjeli toliko dugo ostati na sceni?

— Baš i ne. Oni su uvjereni u ono što rade i smatraju da im nisu potrebni savjeti. Barem oni misle da im nisu potrebni.

• Koliko se razlikuje kaza-lište od prije pola stolje�a od današnjeg?

— Razlika je u tome što je ka-zalište prije pola stolje�a više pa-

žnje posve�ivalo govoru, dok je danas zapravo režisersko kazalište. Režiser je bog i batina, a glumci su nekako zapostavljeni. Režiser mijenja tekst, dobacuje ili ubacuje razli�ite dodatke, može napraviti svašta, može promije-niti bilo što. Nekad se poštivao autorski rad i radilo se ujedna-�eno, svi su bili ravnopravni u

• Koja Vam je onda bila naj-draža uloga u životu?

— To je teško re�i, ali recimo Mockinpott je svakako bila jedna od dražih, jer je to sasvim jedna druga�ija uloga od svih koje sam igrao.

• V i d i -

te li da jed nog

dana, kad je Vi više

ne budete igrali, netko

drugi preuz-me vaše uloge

u ‘Stilskim vježbama’? Tko?— Ho-ho, stvarno ne znam!• Mislite li da �e se itko uop-

�e to usuditi?- Pa sigurno ho�e, samo �e pro-

�i dosta vremena dok �e se netko usuditi. Ali ja im poru�ujem neka samo idu hrabro u to i neka ‘Stilske vježbe’ rade na svoj na�in.�

“Stilske vježbe”Pri�a “Stilskih vježbi” svi-

ma je dobro poznata. Tramvaj broj 11 oko 14 sati vozi Ilicom, u tramvaju mladi� duga�kog vrata sa šeširom oki�enim tan-kim konop�i�em najprije vi�e na starca koji mu gazi noge, pa hitro sjeda na jedino slobodno mjesto u vagonu. Sre�emo ga ponovno kod glavne pošte u Juriši�evoj, gdje s prijateljem vodi raspravu o gumbu na svom kaputu.

Djelo francuskog književ-nika Raymonda Queneaua “Excercices de style” preselje-na je iz pariškog autobusa broj 84 u zagreba�ku jedanaesticu, a pri�u iz perspektive 99 potpu-no razli�itih lica pri�aju upravo Lela Margiti� i Pero Kvrgi�.

Kad je 1968. zapo�ela u IT&D-u priprema danas kultne predstave, u ugovoru se, umje-sto standardnih 20, garantiralo tek 10 predstava, jer nitko nije vjerovao da �e je publika prihva-titi. 44 godine kasnije, “Stilske vježbe” su kod publike popular-nije od rijetko koje druge pred-stave, što je mnoge ostavilo u �udu. �ak i same glumce. - I nas to jako �udi, jer od 1968. godine ništa nije promijenjeno, a ljudi jednako reagiraju kao danas. Nešto je u tome vje�no i aktu-alno. U zadnje vrijeme uživamo u svakoj predstavi, i svaka nam je pomalo sve�anost, igramo je kao da je zadnja, kazala je Lela Margeti� prije predstave, koja je i u �akovcu do�ekana s odu-ševljenjem. Nadamo se - ne i posljednji put. (bš)

stalih tijekom nekoliko prote-klih godina. Iza sebe ima brojne skupne i samostalne izložbe, do-bitnica je više nagrada u domeni keramike. �lanica je ULUPUH-a, HDLU-a, HZSU-a. Živi i kreativ-no radi u Varaždinu.

Izložba: Smiljana Brezovec Meštri�ana Brezovec Meštri�“Prolaznici” - keramoskulpturekeramoskulpture

Katarine Zrinski 2, ČAKOVEC tel.: 040 396 090

mob.: 091 508 8248jakopic.travel@ck.t-com.hr

www.jakopic-travel.hr

TURISTI�KA AGENCIJA

travel

POSJETITE NAS U POSLOVNICI

SA STILOM DO CILJA !

RIM, ORVIETO, BOLOGNA

08. - 11. 03. 2012.samo 1.399,00 kn

SAJAM CVIJEĆA – PORDENONE10. 03. 2012.

S UKLJUČENOM ULAZNICOMsamo 280,00 kn

HODOČAŠĆE U POLJSKUCZESTOCHOWA, KRAKOW

15. - 18. 03. 2012.samo 1.225,00 kn

VIKEND U SARAJEVU

25. - 26. 02. 2012.samo 495,00 kn

KONCERT ZDRAVKA ČOLIĆAU ZAGREBAČKOJ ARENI

08. 03. 2012.samo 70,00 kn

4 17. velja�e 2012.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Scena

PIŠE: Bojana Špani�ek

Na krajem prošle godine održanom prvom Salonu foto-gra�ije �akovec, me�u 120 fo-togra�ija izloženih fotogra�ija jedna je posebno plijenila po-zornost. I to ne samo našu, ve� i pažnju stru�nog žirija, budu�i da je upravo ta fotogra�ija na Salonu nagra�ena u kategoriji “Priroda”. No, domet ove izni-mne fotogra�ije nije stao samo u �akovcu i Hrvatskoj. Ovih je dana, naime, iz Londona stigla vijest da je svoje mjesto za-služila i me�u deset najboljih u kategoriji “Priroda i divlje životinje” na prestižnom me-�unarodnom natje�aju “Sony World Photography Awards”, iza kojeg stoji World photo-graphy organisation.

Fotogra�ija, koja je osigu-rala da se za Me�imurje �uje i na jednom od najpoznatijih svjetskih fotografskih natje-canja, nazvana je “Natural abstract”, odnosno “Prirod-na apstrakcija”, a njen je autor, tridesetogodišnji Petar “Shar-peye” Sabol, pomno prate�i igru vretenaca na jezercu u rodnom Palovcu u jednom kadru zaustavio nevjerojatan prizor koji bi, da ga nije ovje-kovje�io aparatom, bilo doista teško prepri�ati.

Sre�om, trud i strpljenje koje je toga vru�eg ljetnog da-na uložio u seriju fotogra�ija svoga omiljenog motiva nisu bili uzaludni, a mjesto me�u 10 najboljih od �ak 52.323 fo-togra�ije prijavljene na natje-�aj dokaz su da su se svakako i isplatili.

Fotografska pri�a oštroo-kog Petra Sabola po�ela je ne-obaveznim škljocanjem 2004. godine, no ozbiljnije joj se po-sve�uje 2007. nabavkom svo-ga prvog DSLR fotoaparata. U tom trenutku po�inje ozbiljnije razmišljati o fotogra�iji, i težiti kvaliteti i profesionalnosti koje su i danas imperativ u njegovu stvaralaštvu.

• Za sebe, zanimljivo, ne kažete da ste fotograf, ve� da ste fotoentuzijast. U �emu je razlika? Kad se, uostalom, amater može po�eti sma-trati profesionalcom?

— Razlika izme�u ama-tera i profesionalca je isklju-�ivo u tome što profesionalac fotogra�ijom zara�uje za ži-vot, to mu je glavni izvor pri-hoda. No, to ne zna�i nužno da je profesionalac i bolji od amatera.

Ja sam trenutno amater, ali volim re�i entuzijast, jer fo-togra�iji pristupam s velikim entuzijazmom, voljom i vrlo

Tamburaški orkestar KUU-a “Zvon” Mala Subotica održao je prošlu nedjelju u Domu kul-ture u Maloj Subotici svoj ve� tradicionalni godišnji koncert. Na koncertu su se predstavile sve skupine tamburaša koje djeluju pod okriljem KUU-a “Zvon”, sa skladbama pisani-ma za tamburaške orkestre, klasike, �ilmske glazbe, pa sve do obrada zabavnih i pop pje-sama.

Tamburaškom orkestru je na kraju koncerta uru�ena i srebrna plaketa “Tambura Paje Kolari�a”, koju su malo-suboti�ki tamburaši osvojili na prošlogodišnjem Festivalu

U organizaciji Hrvatskoga kulturnog društva “Pomurje” iz Lendave, u lendavskom Kul-turnom domu gostovala je kaza-lišna skupina Kulturno - umjet-ni�ke udruge “Selja�ka sloga” iz Nedeliš�a.

Nedeliš�ani su pred pre-punim gledalištem izveli pred-stavu “Buba u uhu”, Georgesa Feydeaua, koja je prošlu godinu na Festivalu kazališnih amatera Me�imurja, KAM u Prelogu, pro-glašena najboljom predstavom festivala.

Publika je uživala u gotovo profesionalno izvedenoj predsta-vi koju režira Dejan Buva�, a na kraju izvedbe dvoranom je dugo odzvanjao gromoglasan pljesak, pa su glumci �ak tri puta izlazili pred razdraganu publiku.

HKD “Pomurje” i njegov predsjednik �anino Kutnjak

PETAK, 17. velja�e, 20 satiDvorana op�ine Vinica

Koncert Regional bandaTjedan dana nakon koncerta u va-

raždinskom klubu “Sloboda”, Regional band svoju seriju koncerata nastavlja ve� ovaj petak cjelove�ernjim nastu-pom u velikoj dvorani op�ine Vinica s po�etkom u 20 sati. Cijena ulaznice je 20 kn, a mo�i �e se kupiti na pro-

dajnim mjestima u Vinici i na dan koncerta u dvorani. Gosti Regional banda bit �e “The Quiery Brothers” iz Londona. Dva brata, Irci, iz petero�la-nog londonskog benda “Eoin Quiery and Burning Wheel”, izvest �e vlastite skladbe.

NEDJELJA, 19. velja�eDvorana Graditeljske škole �akovec

Me�unarodni plesni turnir

Plesni klub “Livi” ve� �e-tvrtu godinu za redom orga-nizira Me�unarodni plesni turnir, koji �e se održati u nedjelju 19. velja�e. O�ekuje

se 120 plesnih parova iz Hr-vatske, Slovenije i Ma�arske. Sve�ani de�ile i �inalna natje-canja najboljih parova po�inju u 18 sati.

detaljno. Uvijek težim izvu�i maksimum i iz sebe i iz opre-me.

• Kako se danas izdvojiti iz rastu�e mase fotografa?

— Danas je problem zasi-�enost fotogra�ijama i dobru fotogra�iju je teško prepozna-ti. Mene brine i �ak pomalo iritira to što se fotogra�ijama digitalno manipulira i ‘prena-brijava’, �ime se gubi smisao – to više ne li�i na fotogra�iju i ne znam u koju bih to uop�e kategoriju smjestio. Fotogra-�ija je, kao takva, prije svega, pisanje svjetlom. Treba po-znavati rad samoga aparata i trebalo bi težiti da to bude što bliže izvornom radu, da se u fotogra�iju što manje zadire. Neke osnove obrade su potrebne, ali što manje za-hvata je po meni bolje. Malo se poprave kontrasti i boje, ali neke montaže, to mi se uop-�e ne svi�a. Osobno težim da fotogra�ija bude izvorna, kakva je.

Vretenca i leptiri najdraži motivi

• Vi se iz mase izdvajate prije svega zbog Vaše posve-�enosti makro fotogra�iji.

— Da, tu sam se najviše pronašao, to me trenutno najviše zaokuplja. Op�enito najradije fotkam prirodu i

životinja, a makro fotogra�iji sam sada najviše posve�en. Moj omiljeni motiv su, uz leptire, vretenca, koja sam obuhvatio od ekstremne makro fotogra�ije, odnosno detalja koji golim okom nisu vidljivi, pa do njihova pona-šanja.

• Kako se fotogra�iraju, evo recimo, vretenca?

— Prije svega treba se upoznati sa samim bi�em, s njihovim životnim ciklusom

GODIŠNJI KONCERT tamburaša Male Subotice

Orkestru uru�ena srebrna plaketa “Tambura Paje Kolari�a”

hrvatske tamburaške glaz-be u Osijeku. Uz doma�ina, Tamburaški orkestar KUU-a “Zvon”, na koncertu su na-

stupili i mezzosopranistica Nikolina Virgej Pintar, te vo-kalno - instrumentalni sa-stav “Carevi” iz Varaždina.

Na koncertu su se predstavile sve skupine tamburaša koje djeluju pod okriljem KUU-a “Zvon”

Srebrna plaketa “Tambura Paje Kolari�a” uru�ena je u nedjelju malosuboti�kim tamburašima

U ORGANIZACIJI HKD-a “Pomurje”

Nedeliš�anska kazališna skupina oduševila Lendavu

niz godina u Lendavu dovode hrvatske kazališne skupine iz Me�imurja, pa je tako organizi-ran i dolazak Nedeliš�ana, koji su nadmašili sva dosadašnja gostovanja. Jer, osim glumaca, posao su vrhunski odradili scenaristi, kostimogra�i, ra-

svjetljiva�i, što je ukupan do-jam u�inilo još boljim i Nede-liš�anima zasigurno otvorilo put za novim gostovanjima ne samo u Lendavi, nego i drugim sredinama u Sloveniji gdje rade i žive Hrvati iz Me�imurja.

(S. Mesari�, �. Kutnjak)

FOTOGRAFIJA ME�IMURSKOG fotografa Petra Sabola

Vretenca s pelitnom fotog

Od �ak 52.323 prijavljene fotografije, “Natural abstract” Petra Sabola ušla je me�u 10 najboljih u kategoriji “Priroda i divlje životinje” na prestižnom me�unarodnom natje�aju “Sony World Photography

Awards”. Na natje�aj se u nekoliko tema prijavilo ukupno 112.000 fotografija autora iz 171 države, a “tek” 20.000 tisu�a ušlo ih je u prvi krug. Osim našeg Petra, u društvo najboljih ušao je i združeni dvojac Decker i Kuti� u kategoriji modne fotografije, a najbolje �e fotografije

biti izložene u londonskom Somerset Houseu. Pobjednici �e biti objav-ljeni 20. ožujka

517. velja�e 2012. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U organizaciji udruge “Hrvatska žena” �akovec, prošlu je nedjelju u Druš-tvenom domu u Ivanovcu održan još jedan u nizu humanitarnih koncerata u sklopu projekta “Niste sa-mi“, �iji je prihod namije-njen za pomo� starim i ne-mo�nim osobama diljem Me�imurja. Predsjednica udruge “Hrvatska žena” �akovec Kristina Puha-lovi�, koja je i nositeljica ovog projekta, istaknula je da je to udruga koja se ve� dvanaest godina brine za stare i nemo�ne. – Za ove se ljude u društvu najma-nje brine, kao da u nekim mjestima ni ne postoje, stoga se naša udruga ve� punih dvanaest godina brine i o takvim osobama i brinut �e se i dalje, koliko god to bude u našim mo-gu�nostima. Tu, na žalost, mislim o onim financij-skim, jer ljudske nikada nisu bile upitne, kazala je.

Kao i do sada, za teh-ni�ku organizaciju po-brinula su se dvojica po-pularnih me�imurskih pjeva�a, Vladimir Košir - Tonka i Željko Pokupec - Šero. – Iako je naš zada-tak da pozovemo i oku-pimo mnogobrojne me-�imurske izvo�a�e da se priklju�e ovom projektu na samom po�etku izgle-dao dosta težak, moram priznati da sam ugodno iznena�en, jer gotovo svi koje smo zamolili vrlo su se rado i bez ikakvih su-višnih pitanja odazvali ovom projektu, odnosno nastupima na koncertu i u Novom Selu na Dravi i

ovom u Ivanovcu, dodala je Puhalovi�.

Velik odaziv izvo�a�a, publika

malobrojna

Ivanove�ka publika (na žalost, malobrojna) imala je tako priliku vi-djeti i �uti nastupe vokal-ne skupine “Stridone” iz Štrigove, Me�imurskoga vru�eg kaja, Željka Gra-hovca, Ivice Dobrani�a, Ivana Mezge, mješovitog pjeva�kog zbora KUD-a “Katruže”, ali i mladih pjeva�kih snaga poput Rebecce Posavec, Anje Pintar, Matea Mikuli�a i Antonije Jurinec. Svojim je nastupom i orijental-nim plesom sve prisutne oduševila i plesna skupina “Desert Queens” iz Varaž-dina, a nasmijati i dobro zabaviti publiku bio je zadatak Ivana Benea, od-nosno popularnog �ure z Me�imurja.

Ovom prilikom dobro-voljno prikupljena sred-stva posjetitelja koncerta bit �e iskorištena za pri-kupljanje pomo�i socijal-no ugroženim i bolesnim osobama starije životne dobi. Na samom kraju predsjednica udruge Kri-stina Puhalovi� zahvalila je svim posjetiteljima i izvo�a�ima koji su pomo-gli u provedbi koncerta, istaknuvši da �e “Hrvat-ska žena” i nadalje raditi na humanitarnim aktiv-nostima, s namjerom da što više pomogne stari-jima, ali i drugim skupi-nama životno ugroženih ljudi. (so)

SUBOTA, 25. velja�e, 20 satiDvorana Graditeljske škole �akovec

Koncert: Neno Belan & Fiumens

Uz album “Oceani ljubavi” Neno Belan i Fiumensi ove godine slave petnaest godina rada te najavljuju sjajnu eštu u �akovcu, o kojoj �e se pri�ati. Organizator koncerta na-javljuje i specijalne goste, a me�u njima i sa-

stav “Komedija” te slovensku žensku vokalnu skupinu “Carice”, uz Katju Fašink Cat. Pret-prodaja ulaznica: RK “Me�imurka - Donum”, Arcus, TZ grada �akovca, Soho bar Varaždin, restoran “Mamica” Puš�ine, Rosa Prelog.

Ulaznice za 6 najbržih �itatelja!

Me�imurske novine i za koncert Nene Belana osigurale su besplatne ulaznice za svoje �itatelje. Ali, i ovaj je put br-zina bitna – s najnovijim brojem Me�imurskih novina trk u našu redakciju i šestero najbržih osvaja po jednu ulaznicu!

– treba nau�iti gdje se nalaze, kako se razvijaju, koje su im navike. Jedan stadij života provode u vodi – tamo po-lažu jajašca i li�inka se ra-zvija u vodi i taj stadij traje od nekoliko mjeseci do �ak nekoliko godina. Kad iza�u iz vode, odvija se metamoro-za koja je u svakome slu�aju ascinantna – vretence pro-bija oklop i poprima potpuno druga�iji oblik, rastu krila, i nakon par sati, kad se osuše, kre�e let.

Ja sam �ak uhvatio cijelu sekvencu – od stadija nime do samog leta. Taj je proces nevjerojatan, jer se naoko vidi kako vretencu stanice krila, ja sam cijeli dan bio pod dojmom!

Ako želite stati�ne o-tografije, na jezero morate oti�i u samu zoru, kad oni spavaju. No, kad se pretvori u odraslog kukca, nastaje cijeli kaos – let, obrana teritorija, traženje ženke i najbolje ih je otografirati kad su tako hiperaktivni. Ipak, jako je teško i rezultati se ne mogu odmah posti�i, treba se dobro organizirati – pratiti putanju leta i još na kraju škljocnuti da ispadne ok.

• Kako su se Vaša vreten-ca, odnosno fotogra�ija ‘Pri-

rodna apstrakcija’, uop�e našli u Sonyjevom izboru?

— Svoje sam otografije tek prije par mjeseci po�eo slati na natje�aje, do sada nisam o tome ni razmišljao. Neki �lanovi našeg Fotoklu-ba ve� neko vrijeme šalju svoje radove, �ak su osvojili i neke nagrade, i oni su mi za-pravo dali volju pa sam i sam pokušao. I, krenulo mi je do-bro, rezultati polako stižu.

Ovu sam otografiju pri-javio na natje�aj jer smatram da ima puno potencijala i nadao sam se da �e netko to prepoznati. I, evo, od �ak 52.323 otografije moja je ušla u najboljih 10. Kad sam primio vijest, bio sam, narav-no, ugodno iznena�en, i bez obzira na daljnji plasman, ve� je ovo jako veliki uspjeh. Oso-bito mi je drago zbog toga kad se sjetim kako je nastala i što sam sve morao napraviti za tu otografiju.

U Fotoklubu �akovec u�imo jedni od drugih

• �lan ste Fotokluba �a-kovec. Koliko je za jednog fotografa bitno imati takvu pozadinu?

— Po meni je to bitno. Kad sam ja po�eo raditi samostal-no, nisam se imao s kime previ-

UDRUGA “Hrvatska žena” nastavlja projekt “Niste sami“

U Ivanovcu održan dobrotvorni koncert za pomo� starim i bolesnim Me�imurcima

Zajedni�ki nastup svih izvo�a�a na kraju koncerta

a uvrštena me�u deset najboljih na natje�aju “Sony World Photography Awards”

palovskog jezera u grafskom društvu!

še družiti. Jest da se zajednica otograa sve više popularizira i širi, ali s de�kima u Fotoklubu sam se baš našao. Sad se ve� i osobno poznajemo i družimo, i odli�na smo ekipa. Osim to-ga, bitno je jer možemo dijeliti iskustva, družimo se, idemo na izlete i jedni druge unapr-je�ujemo.

Ne gledamo jedni na druge kao na konkurenciju. Štoviše, drago mi je što imam takve pri-jatelje jer možemo jedni druge poticati na rad, pomagati si i na kraju krajeva u�iti jedni od drugih. To je uostalom i svrha otokluba.

• Koliko je za fotogra�iju bitna skupa oprema?

— Oprema je svakako bitna, jer ona olakšava rad o-tograu, ali, ako se temeljnim poznavanjem opreme ne znaju iskoristiti njene prednosti, on-da je sve uzalud. Treba vladati tehnikom i treba imati vješti-nu.

• Fotogra�i uglavnom koriste Nikon ili Canon fo-toaparate, no Vi koristite Sonyjevu opremu.

— Ja sam baš nekako htio ispasti crna ovca, htio sam dokazati da uistinu nije sve u Canonu i Nikonu, kao što je uvriježeno mišljenje, iako se i sam Sony definitivno probija na vrh. Osim toga, Sonyjeva tehnika ima dosta prednosti nad ostalima. Mogao bih ja bez problema raditi i s Cano-nom ili Nikonom, ali ima tih stvari koje me kod Sonyja više privla�e.

Proizvo�a� opreme uosta-lom nije presudan – svatko tko se želi profilirati u nekoj kate-goriji tražiti �e odre�enog pro-izvo�a�a i ono što mu on nudi. Ali velim, danas su svi manje - više dobri, tako da nema naj-goreg ili najboljeg, postoji neka ravnoteža.

• Dešava li Vam se da svi-jet gledate kroz fotografski kadar?

— Ma da, jednom kad ste u tom ‘�iru’, svijet gleda-te otograskim o�ima i ne-prestano tražite motive. Ali, sve se to doga�a na brzinu i morate u trenutku reagirati. Meni je sad ve� nezamislivo nekamo oti�i bez aparata jer se, kad ga ne uzmem, uvijek desi neka zanimljiva situacija koju onda ne mo-žeš ovjekovje�iti. Sad sam se ve� ‘zaškolal’ i oti� uvijek nosim sa sobom, uvijek sam spreman. Nekad zna biti teš-ko nositi svu tu opremu, ali privikneš se.

Vretenca Petra Sabola, odnosno fotografija “Prirodna apstrakcija”, ve� su nagra�ena prvom nagradom u kategoriji “Priroda” na prvom Salonu

fotografije �akovec prošle godine

Kako je nastala “Prirodna apstrakcija”

- Šetao sam jezerom ŠRD-a ‘Linjak’ u Palovcu, koje je i ina�e prekrasno za odmoriti dušu, a ta-mo naj�eš�e otografiram. Bilo je to ljeti, znam da je bilo vru�e, tem-peratura sigurno oko 30 stupnje-va, i uo�io sam ta vretenca kako se pare. Njih je nekoliko sletjelo na trsku lopo�a koja je plutala na površini i radili su razli�ite orma-cije. Najprije je sletio jedan par, pa drugi, pa tre�i i �etvrti. Slijetali su na trsku i time su napravili zaista interesantnu kompoziciju. Djeluje apstraktno, išao sam na to da na-pravim i refleksiju jer je voda bila relativno mirna, ali sam zbog toga morao u vodu do pojasa i porav-nati se �im niže uz površinu vode da bih dobio odraz. (bš)

6 17. velja�e 2012.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Knjige, glazba ...KAJ TE BRIGAKOLUMNA O GLAZBI I OKO NJE Piše: Igor Baksa

KNJIŽNICA “NIKOLA Zrinski” �akovec preporu�uje

Publicistika:

Broj telefona:Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Ime i prezime:Adresa:

br. 858

Glazba s livada i drugih planeta

Odmah u glavu – zlobna primjedba: zadnji album, “Ri-jeka snova”, Neno Belan izdao je prije gotovo pet godina. Predzadnji, “Luna & Stelle”, prije deset godina. Prije toga, “Space Twist”, s obnovljenim �avolima 1998., a godinu dana prije, 1997., izašla mu je “Južnja�ka utjeha”. Ho�u re�i, Neno Belan se u zadnjih 15 godina nije nešto trgao da snima svako malo, tako da je 2012. matemati�ki dobra godina da izda plo�u s deset novih pjesama, ili bar onih koje nije objavio na zadnjim albumima.

I onda – ništa. “Oceani lju-bavi” je album “ni v rit ni mi-

Nedavno sam na dru-gom programu Hrvat-skoga radija u pet izjutra slu�ajno nabasao na pre-krasan bend. Tri djevojke nježnih, gotovo vilenja�-kih, glasova pjevale su arije koje je teško opisati. Cure okupljene pod ime-nom “Stealing Sheep” od tog su mi trena definitivno postale bend koji slušam. Iako mi je smiješno kad me netko pita što slušam ... Devedesetih je to još bilo suvislo pitanje, a onaj tko bi vam ga postavio mogao bi vas staviti u kategoriju sluša�a ovog ili onog, sa-mim time konzumenta ovakve ili onakve vrste za-bave. Pa bi se osoba više ili manje mogla identificirati s vama i vašim glazbenim ukusom i na�inom živo-ta. Ali danas, kad svi sve slušaju, takvo pitanje po-staje nebitno i u najmanju ruku smiješno. Ipak, kad bi me netko danas pitao, “Stealing Sheep” su mi de-finitivno ušle u kategoriju bendova koje slušam. I de-finitivno bih ih volio �uti uživo. (Tri “definitivno”!)

Premda se ne bavim recenzijama i kritikama glazbenih uradaka, ove tri djevojke iz Liverpoola toliko su me se dojmile da �e mi biti drago s vama podijeliti njihovo stvara-laštvo.

Relativno nepoznate, sa svega 5 do 10 tisu�a pogleda na YouTubeu, ova ženska trojka nenamet-ljivo se uvla�i u srca i uši (nadam se) sve ve�eg bro-ja anova, a na spomenutoj internetskoj videostrani-ci možete upisati neki od sljede�ih glazbenih bro-jeva koji �e vas odvesti u njihov sanjivi svijet: “Sho-ot The Ducks To Win” ili “I Am The Rain”, obje aku-sti�ni olk s višeglasnim vokalnim melodijama i minimalisti�kim perku-sijskim ritmom, a ako vi-še volite lo-fi pop, svidjet �e vam se “The Mountain

Kroz osam razli�itih po-glavlja knjiga obra�uje sljede�e teme:

- kako prehrambena indu-strija na posve legalan na�in, zahvaljuju�i zakonima i regula-tivama koje im idu na ruku, vara kupce navode�i lažne podatke na deklaracijama - od sastava namirnica, preko podrijetla sve do koli�ine

- što u sebi zapravo sadrži tzv. unkcionalna hrana na kojoj prehrambena industrija zara�u-je milijarde eura godišnje

Kad Beatrice usred ne-djeljnoga ru�ka primi šo-kantan teleonski poziv iz kojega dozna da joj je mla�a sestra Tess nestala, ukrcat �e se na prvi zrakoplov i kre-nuti ku�i u London. Ali kad sazna okolnosti vezane uz Tessin nestanak, zapanjena je kad spozna koliko zapra-vo malo zna o životu svoje sestre, unato� tome što je smatrala da su vrlo bliske i povezane.

dogs”, odsvirana uz ritam sinthesyzera za klince.

Slušaju�i ih, sjetio sam se jednog isto tako all-girl akusti�nog kvarteta iz �akovca. Ime im je bilo “Mercury”, koliko se sje-�am, a djevojke su svirale i pjevale oko 2000. godine. Zanimljivost vezana uz taj �akove�ki sastav je da je jedna od �lanica benda današnja novinarka lista koji držite u rukama. Ni-sam je pitao smijem li je spomenuti, a �ini mi se da bi u tom pogledu mo-gla biti prili�no oprezna i samozatajna. Takva je, na kraju krajeva, bila i glaz-ba koju su stvarale. Zbog toga ne�u re�i o kome se radi, nego �u samo izrazi-ti žaljenje što projekt nije zaživio.

U moru probita�nih i glasnih glazbenih pojava 21. stolje�a, raznih “riha-na” i “lejdigaga” glazbene industrije, spomenuti su sastavi prava oaza smiru-ju�ih melodija koje djeluju kao lijek za dušu suvreme-nog sluša�a glazbe. Zato, ako imate gitaru, ili pje-vate, ili radite glazbu na na�in koji se u osnovi ne poklapa s trenutnim za-konima industrije glazbe, samo nastavite stvarati i snimati, uvijek ima publi-ke za drugu stranu glaz-bene kovanice – nježniju, osje�ajniju, neoptere�enu uspjehom, zaradom i dru-gim niskim zemaljskim strastima.

mo”: sadrži �etiri pjesme koje je Belan snimio nakon “Rijeke snova”, ali zato sadrži pola “Ri-jeke snova”, i nešto prije “Rije-ke snova”, i da ne bude zabune, ve�ina pjesama nalazi se na live albumu “Tvornica snova”. Još se 2008. izdala i “Ultimate Collection” (s �etiri pjesme s “Rijeke snova”), tako da se po-stavlja legitimno pitanje zašto

Dobitnica prošlotjedne knjige Tatiane de Rosnay - “Sarin klju�”: �ur�ica No-vak iz �akovca.

Vrlo �e brzo shvatiti da je potpuno nepripremljena za užasavaju�e istine s kojima se mora suo�iti. Policija, Beatri-cein zaru�nik, pa �ak i njezina majka, prihva�a da su izgubili Tess, ali Beatrice ne želi pri-hvatiti tu zastrašuju�u �inje-

nicu, pa se upušta u opasno putovanje u želji da, po bilo kojoj cijeni, sazna istinu.

Roman “Sestra” mlade spisateljice Rosamud Lup-ton jedan je od najprodava-nijih debitanstkih romana u britanskim knjižarama svih vremena. Iako nije pisan kao tipi�no žanrovsko ostvarenje, vjerojatno je i jaki upliv krimi-�a priskrbio romanu brojnu publiku širom svijeta, i objavu u 30-ak zemalja.

1. Thilo Bode - “Krivotvoritelji hrane: Što nam prehrambeni koncerni serviraju na tanjur”

- što zapravo stoji iza dekla-racije na kojoj piše “po tradicio-nalnoj recepturi”, “izvorni proi-zvod” i sl.

- kako se prehrambena indu-strija bogati prodaju�i roditeljima še�erne bombe pod krinkom urav-noteženog me�uobroka za dijete

- kako su prehrambeni di-vovi preko no�i postali “najve�i svjetski dobrotvori” koriste�i sve marketinške prevare koje su im na raspolaganju

- koliko je rastezljiv pojam “bionamirnica”

- zašto zakonodavci rade u korist proizvo�a�a, a ne krajnjih potroša�a koji su ih birali da bi stali u njihovu zaštitu

- kako u osviještenim druš-tvima potroša� ostvaruje svoja prava.

2. Mario Livio: “Simetrija: Jed-nadžba koju nije bilo mogu�e riješiti” 3. Marta Verginella: “Granica drugih: Pitanje Julijske kraji-ne i slovensko pam�enje”

Beletristika:1. Allegra Goodman: “Intui-cija”

2. Sveva Casati Modignani: “Mi-ster Gregory”

3. Rachel Hawkins: “Hekatina škola”

ALBUM TJEDNA

Neno Belan & Fiumens - “Oceani ljubavi”

se, obzirom na preklapanje materijala, “Oceani ljubavi” nisu nazvali “Oceani snova” ili “Rijeka ljubavi”, pa da krajnjem korisniku odmah bude jasno na što troši svoj teško zara�e-ni novac. Naravno, i “Ultimate Collection” mogla se zvati “Ul-timate snova”.

A sada malo dobrih vije-sti. “Oceani ljubavi” pristojna

je i uhu ugodna kompilacija koja zaokružuje prvih dese-tak godina sudjelovanja na Šibenskom estivalu šanso-ne, od 2001. na ovamo. Svih deset pjesama je, ne�emo si lagati, vrlo umješno sastav-ljeno, odsvirano i otpjevano. Gosti su, doduše, tu da se vidi kako Belanove pjesme ipak najbolje pjeva Belan – �ak i hit “Zar više nema nas” ne-kako više ide uz Belanov glas nego uz Massimov vokal, a klape su obavile svoj posao – kako koja. O�ito dobro, jer je svaka pjesma ulovila neku nagradu na estivalu u Šibe-niku.

Zaklju�ak: za projekt koji je intoniran “ni v rit ni mimo”, “Oceani ljubavi” imaju snagu u pjesmama, a s takvom postavom brojeva – teško je dati lošu ocjenu. Ipak, s obzirom na to kako mu se pjesme stalno ponav-ljaju iz izdanja u izdanje, vje-rojatno �e u bližoj budu�no-sti Belan nekad morati ispa-liti artikuliraniji projekt na kojem bi se za uložen novac dobilo više noviteta. (Zoran Tu�kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama1. Oceani ljubavi;

2. Kiša; 3. Lipi moj grade;

4. Zar više nema nas; 5. Rijeka snova;

6. Kad plima se diže; 7. Galeb;

8. Divojka s juga; 9. Srce od leda;

10. Olujno more moje

MOZAIK KNJIGA

Rosamund Lupton - “Sestra”

717. velja�e 2012. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO

MATERIJALE (svadbe, ro�endane,

proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT30 KN - 1 SAT

Odgovor: ___________________________

�l. br: _______________________________

Ime i prezime: ______________________

________ _____________________________

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

NAGRADNO PITANJE(tri besplatne posudbe) CENTAR ZA KULTURU

�AKOVEC

Radno vrijeme blagajne

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa� , srijeda i �etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa� , subota – od 16 do 20 sa� , nedjelja – od 15 do 20 sa� .Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

1. PUT BEZ POVRATKA 5

2. KAKO SE RIJEŠITI ŠEFA

3. LETE�I KLINCI

4. AUTI 2

5. LEDENI TORNADO

6. INVAZIJA SVIJETA: BITKA ZA L.A.

7. MAMURLUK 2

8. PLANET MAJMUNA: POSTANAK

9. GRANICA

10. OBRED

Film, Internet ...“Sklonište” je:

a) dramab) crtanic) ratni

Dobitnik iz prošlog broja: Igor Antoli�, �akovec

DOM KULTURE PRELOG

INTERNET I RA�UNALA

DVD, BLUE RAY IZLOG

PARADAkomedija, drama

Režija i scenarij: Sr�an Dragojevi�Uloge: Nikola Kojo, Miloš Samolov, Goran Navojec,

Dejan A�imovi�, Hristina Popovi�

KRONIKEdrama, triler

Režija: Josh TrankUloge: Michael B. Jordan,

Michael Kelly

Andrew, Matt i Steve naišli su na nešto što ni je-dan od njih – ni itko drugi – ne može razumjeti. Za-hvaljuju�i tom otkri�u do-bivaju snažne telekineti�-ke mo�i ili, kako bi pisalo u stripovima – supermo�i. Sad su sposobni za gotovo

sve. Mislima mogu pomi-cati predmete, voljom uzrokovati sudare. U�e letjeti - što je ispunjenje najve�e želje. Zatim situ-acija postane crna. Film traje 83 minute, a prepo-ru�uje se starijima od 13 godina.

Što se može dogo-diti ako su dva �ovjeka iz potpuno razli�itih socijalnih miljea i s razli�itim svjetona-zorima, pritom jedan straight i macho, a drugi gay, prinu�eni sura�ivati i ovisiti je-

dan o drugome? Ima li nade za takav od-nos? Mogu li se ta dva �ovjeka razumjeti, prevladati animozi-tet koji osje�aju jedan prema drugom, pa �ak i postati prijatelji? Film traje 115 minuta.

Dr. Cara Jessup je cijenjena psihologinja koja se specijalizirala za poreme�aj višestruke osobnosti. Ona je udovi-ca koja odgaja k�er Sam-my uz pomo� svog brata Stephena Hardinga. Njen otac dr. Harding joj je predao svog pacijenta,

Kada mlada Kristen zapali lokalno imanje, policija je od-vodi u psihijatrijsku bolnicu. Probudi se na odjelu gdje joj društvo prave još �etiri iste takve polulude, poluzbunjene djevojke.

Dr. Stringer pokušava prona�i razlog Kristeninom slomu živaca, no ne uspijeva. Uskoro �e Kristen na hodni-

ODJEL STRAHA

cima odjela po�eti susre-tati �udnovatog duha, a doznat �e i strašnu istinu: nitko iz odjeljenja straha ne izlazi živ!

SKLONIŠTE

no ništa ju nije pripremilo za Davida Bernburga koji tijekom razgovora pokaže i svoju drugu li�nost, agre-sivnog Adama Sabera.

petak, 17.2.

18.00 KRONIKEdrama, triler

20.00 PARADAkomedija, drama

subota, 18.2.

18.00 KRONIKEdrama, triler

20.00 PARADAkomedija, drama

nedjelja, 19.2.

16.00 MA�AK U �IZMAMAavantura, animirani, komedija, fan-

tastika

18.00 KRONIKEdrama, triler

20.00 PARADAkomedija, drama

ponedjeljak, 20.2.

18.00 KRONIKEdrama, triler

20.00 PARADAkomedija, drama

utorak, 21.2.

18.00 KRONIKEdrama, triler

20.00 PARADAkomedija, drama

srijeda, 22.2.nema �ilmskog programa

�etvrtak, 23.2.

20.00 Tribina ��: U ZEMLJI KRVI I MEDA

ratna drama

subota, 18.2., i nedjelja, 19.1.

19.00 PLES MALOGA PINGVINA

avantura, animirani, komedija

www.infinius.hr

In�inius d.o.o.Domovinskih žrtava 18

40000 �AKOVECTel: +385 40 311 099

email: info@in�inius.hr

Na adresi www. 99ro-oms.com upoznajte tajan-stveni svijet 99 soba i kreni-te u neobi�nu interaktivnu avanturu, istražuju�i jedin-stveni okoliš koji su za vas stvorili njema�ki umjetnici okupljeni pod nazivom Rostlaub. Ova mra�na po-int-and-click igra zaokupi-rat �e vas satima!

Rije� je o online �lash projektu baziranom na

umjetni�kim djelima koje su u napuštenim industrij-skim zgradama isto�nog Berlina naslikali Kim Ko-ester, Richard Schumann, Johannes Buenemann i Stephan Schulz.

Cilj je prona�i izlaz iz svih 99 prostorija. Osim fascinantnih slika i odli�-nih fotogra�ija, za atmos-feru se brine i mra�na glazbena podloga.

Web stranica tvrtke – je li ovo stvarna potreba ili samo trošak koji nema utjecaj na razvoj vašeg poslovanja? Vjerojatno najbolji od-govor na ovo pitanje bi bio – ovisi koliko ste spremni uložiti u taj projekt…

Pri tome se ne misli samo na �inancijsku stranu postavljanja web stranice – koja može ovisiti o dizajnu, dostupnim funkcional-nostima i složenosti izrade, ve� i o podršci od strane djelatnika u vidu redovnog ažuriranja te oba-vještavanja trenutnih i budu�ih klijenata o novostima ali i o eduka-ciji o proizvodima i uslugama.

Za razliku od reklama u no-vinama, na radiju i televiziji, web stranica tvrtke nije samo vezana uz marketing, ona može ujedno bi-ti i poslovni alat koji �e biti aktivni dio procesa prodaje ali i drugih ak-tivnosti poput održavanja ili edu-kacije. Web stranicu je naravno mogu�e upotrebljavati i isklju�ivo kao oglasnu plo�u tvrtke s osnov-nim podacima, no zbog �ega se ograni�iti samo na to kad internet kao medij nudi mnogo više?

Primjeri dodatnih primjena su mnogobrojni – od jednostavnog procesa rezervacije apartmana za male iznajmljiva�e do tvrtki kod kojih poslovanje isklju�ivo ovisi o internetu i web stranici – poput web trgovine. �ak i ako nije direk-tno vezano uz prodaju, informaci-je u vidu �esto postavljanih pita-nja uz proizvode i usluge te baze znanja može višestruko pomo�i klijentima i smanjiti troškove odr-žavanja i servisa.

No, kako bi web stranica bila uspješna i imala svoj smisao, važno

je prilikom po�etka izrade, ali i ka-snije kod ažuriranja voditi ra�una o njenoj namjeni. Svaka bi web stra-nica ve� kod de�iniranja projekta biti postavljena sa smislom te s planom što se s njom želi posti�i, jer ukoliko se radi samo zbo toga “jer to i svi ostali imaju”, gotovo je sigurno da ne�e dugo opstati ve� �e ubrzo nakon postavljanja pasti u zaborav te �e eventualno poslužiti ponekom zainteresiranom da na njoj pro�ita adresu te telefonski broj (naravno, ako su i ti podaci ažurni).

Ažurni podaci, novi proizvodi ili usluge, ali i op�enito novosti ve-zane uz tvrtku - sve ovo bi moralo biti redovno ažurirano, uz ostale marketinške aktivnosti koje su bile zacrtane prilikom zamisli o vlastitoj stranici. U slu�aju da se web stra-nica misli postaviti i više ne voditi ra�una o njoj - gotovo da je bolje i ne postavljati je, jer bi potencijalni kup-ci mogli izgubiti povjerenje u tvrtku ukoliko se na njoj radi o zastarjelim te neispravnim podacima.

Darko Mareš, In�inius d.o.o.

Zašto (ne) web stranice za tvrtku?

WEB PREPORUKA

Mra�ni svijet 99 soba

8 17. velja�e 2012.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Lifestyle

U današnje ubrzano vrijeme nekako �im se okrenete evo ve� nove sezone koja donosi nove trendove u svemu, odje�i, parfemima ... Isto vrijedi i za nokte. Ustvari, to pogotovo vrijedi za nokte jer ih je tako lako promijeniti – samo isprobate nešto novo s lakovima.

U 2011. bili su popularni krakle i magnetski lakovi, naljepnice, nokti “u špic”, boja lavande, siva i klasi�na crvena. Nova godina, novi trendovi, a, što se 2012. godine ti�e, �ini se da ona ne donosi neke revolucionarne trendove. Sve je to, ustvari, ve� vi�eno i napravljeno. Ali dobro ... Što se tu sad može, barem �emo te trendove nabrojiti sve na jednom mjestu ...

Nove neutralne bojeNakon griege boje (siva+bež) 2010., i boje

lavande prošle godine, ove godine tako�er je najpopularnija jedna diskretna nijansa. Ovaj put to su boja kože i krem ruži�asta, koje sa-vršeno idu u kontrastu sa šarenom odje�om

MM Design nastaje iz ho-bija – ljubavi prema ru�nim radovima i kreativnom stva-ranju. - Tijekom cijelog života nešto stvaramo svojim rukama (šivanje, slikanje, decoupage, heklanje, štrikanje), pa smo tako i pokrenule obrt i stvorile posao, kaže Martina Golubi� iz Preloga, koja je zajedno s ma-mom osmislila cijelu ovu pri�u i pretvorila je iz hobija u krea-tivni posao.

Neki od ru�nih radova koje Martina izra�uje jesu torbe za kupovinu, razni dekorativni ili uporabni predmeti ra�eni decoupage tehnikom, heklani šalovi, kape, cipelice za djecu te mnogi drugi proizvodi, a

KOJE �ETE vi isprobati?

Najpopularniji trendovi za nokte u 2012.jarkih boja koje �e biti popularne ovo prolje�e. S ovim bojama savršenstvo je klju�no – ne smije biti “otkrhnutog” laka, ili bilo kakvih drugih nepravilnosti.

Usne i nokti ponovno zajednoVe� godinama nam modni znalci govore da

je kombiniranje boje na usnama i noktima to-talno “out”. Sada je to pravilo “out”, a novi trend upravo diktira da nokte uskladite s nijansom na usnama – bilo da se radi o naran�astoj, crvenoj ili boji kože.

Obrnuta francuska manikuraOva manikura nije ništa novo, postala je popularna

u 30-im i 40-im godina prošlog stolje�a, ponovno se vra-tila prošle, a pravi zamah dobiva ove godine. Ova mani-kura zaista nije ništa kompliciranija od obi�ne francuske manikure – prvo na cijeli nokat nanesite jednu boju laka, dobro osušite. Zatim na korijen nokta zalijepite nalje-pnicu u obliku polumjeseca i ostatak nokta nalakirajte drugom bojom. Ostavite da se osuši, skinite naljepnicu i sve utvrdite i poravnajte prozirnim površinskim lakom. Želite li malo druga�iju obrnutu francusku manikuru – umjesto ovalnog oblika isprobajte oblik trokuta.

Vrhovi u bojiOvo je obi�na francuska manikura, samo su

boje kojim �ete obojati vrhove druga�ije. Ovdje je sve dozvoljeno, sve kombinacije boja, od boje kože do kombiniranja kontrastnih boja kao što su plava i naran�asta ili ljubi�asta i žuta.

Svaki nokat razli�it Prošle godine bilo je popularno jedan nokat

obojiti drugom bojom. Ove godine to je doseglo novu razinu, pa je moderno da svaki nokat bude u drugoj boji. Ako želite ovaj look, ali so�istici-ranu verziju – probajte svaki nokat nalakirati u istoj boji, ali razli�itim nijansama, od najsvjetlije do najtamnije.

Ombre manikuraJoš jedan trend koji se nastavlja iz prošle godine. O

ombre manikuri smo ve� pisali, pa se ne�emo ponav-ljati, samo �emo spomenuti da je ove godine popularan ombre u jednoj boji – iz tamnije u svjetlije nijanse.

svi se mogu prona�i na Facebo-ok stranici MM Design – ru�ni radovi. Svi su ru�no izra�eni po narudžbi.

Pokrenut web oglasnik rukotvorina

Uz ljubav prema stvaranju, rodila se i želja da se i drugim ru-kotvorcima pomogne promovi-rati proizvode, i to online. Tako je

na�inom na jednom se mjestu okuplja mnoštvo ljudi koji izra-�uju nešto svojim rukama, a ti-me ujedno i omogu�iti kupcima da na jednom mjestu prona�u razne ru�ne radove. Oglasnik je baziran isklju�ivo na objavi

ru�nih radova ili repromateri-jala potrebnog za njihovu izra-du. - Cilj nam je pomo�i ljudima koji se bave ru�nim radovima da prezentiraju svoje radove �im ve�em broju ljudi, objaš-njava Martina.

IZ LJUBAVI prema ru�nom radu

Rukotvorine Preložanke Martine Golubi�

nastao web oglasnik rukotvori-na (www.oglasnik.rukotvorine.com.hr), na kojem svi rukotvorci mogu besplatno postaviti svoje proizvode rukotvorine. Takvim

Martina Golubi�, iz ljubavi prema ru�nim radovima i kreativnom stvaranju,

osmislila je vlastiti posao

917. velja�e 2012. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ESPRESSO by

Valentinovski koncert, va-lentinovski pokloni za nju

i njega, valentinovski paket - aranžman, valentinovska ve�era, valentinovska strast … Kao i godinama ranije, i ovih dana uobi�ajeno smo bili bombardirani slavljenjem Va-lentinova. Slavite, poklanjaj-te, iznenadite svoje partnere, partnerice ... No, snježno ne-vrijeme (nakon tri godine tra-dicije odgo�en je i tradicional-ni �akove�ki koncert prire�en svake godine u ovo vrijeme), s kojim nas mediji svakodnevno

ve� pomalo iritantno zasipaju, ali o�ito još više vrijeme kri-ze, ipak su usprkos agresiv-nim kampanjama i napisima ve�inu onih trgovaca koji su ra�unali da �e nakon boži�nih akcija i sije�anjskih sniženja još nešto utržiti ostavili bez pretjeranoga kupovnog efek-ta. Kako u cijelom svijetu, tako i kod nas, najromanti�niji dan u godini, Valentinovo, ipak nije prošao – nezamije�eno i pot-puno nevažno. Bila je to ipak prilika da se pokloni cvije�e ili neka sitnica – �okolada, bom-

bonijera, parfem, kozmeti�ki tretman, donje rublje ili nešto primjereno tom danu. U ova-kvim prigodama besmisleno je razmetati se skupocjenim darovima, posebno ako vaš partner nema iste namjere. Na�i �ete se u neugodnoj situ-aciji budete li, primjerice, pred dragu stavili najnoviji model luksuznog sata, a ona za vas ima tek jednu sitnicu. Ako ste u dugoj vezi ili braku, teško �ete iznenaditi partnera, ali barem imate as u rukavu – poznajete ukus i a�initete drage osobe.

Uglavnom, ovisno o tome koliko ste romanti�ni, Va-

lentinovo je i ovaj put u vašem životu odigralo manju ili ve�u ulogu. Ro�eni cinici, u potpu-nosti cijepljeni od romantike, tvrde da su ovaj praznik izmi-slili pohlepni trgovci. Vjerojat-no ima i u tome neke istine, ali danas je Valentinovo zasigur-no dan posve�en ponajviše izražavanju ljubavi. Za poklo-ne se kaže da nisu kad je ljubav u pitanju - presudni, posebice ako se doga�aju samo taj dan, me�utim, bez obzira koliko se

pravili da to nije tako, uvijek su dobrodošli znak pažnje.

Ina�e, po�etak obilježava-nja današnjeg Valentinova

potje�e daleko u povijest, u vrijeme staroga Rima. Tada je krš�anstvo bila mlada religija, a na vlasti je bio car Klaudije II. Car je zabranio ženidbu i zaru-ke vojnicima kako bi sprije�io njihovu želju za ostankom kod ku�e umjesto odlaska u rat. No, u to doba živio je i sve�enik Valentin. Sve�enstvo je moralo poštovati odluku, no Valentin je ipak ostao pri svojim život-

nim ciljevima i potajno vjen�a-vao one vojnike koji su to htjeli. Careva ga je ruka, naravno, su-stigla, strpavši ga u tamnicu.

Na dan 14. velja�e Valentinu su po carevoj kazni odru-

bili glavu. Nedugo nakon smrti narod je Valentina proglasio svecem, pa tako danas i mi u modernom vremenu slavimo Valentinovo - Dan zaljubljenih.

I tako nakon Boži�a i Nove go-dine, sije�anjskih sniženja,

valentinovskih dana ostaje još samo Dan žena i kona�no se možemo malo i opustiti ...

I to je prošlo – Valentinovo

Zabundane sa stilom!Iako su temperature i u

tjednu iza nas daleko od onih koje si priželjkujemo, naše su dame pokazale da se i za zimsku špicu znaju i te kako skockati. Naravno, topli kapu-ti i �izme i dalje su obavezni za izlazak na hladno�u, ali to ne zna�i da se pokojim veselim

detaljem, možda rukavicama, šalom ili tek cvijetom u kosi, ne može malo razbiti ovo zimsko sivilo. A sad svi zajedno držati �ige da naši maškori uspiju u svome naumu i doista otjeraju zimu, jer smo se i mi ve� do-brano zaželjeli malo “lakših” prizora sa špice!

10 17. velja�e 2012.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTARJ. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

Savjeti

Piše mr. Jelena Klin�evi�, spec. klini�ki psiholog Piše dr. med. Diana Uvodi� - �uri�, specijalist školske medicinePiše dr. med. Alija Mujezinovi�, spec. neurolog, psihijatar

O, oo, ooo, ljubav, što je to?No�ne more

ALEN HORVATBACH. PHISIOTERAPIST

Vularija, Matije Gupca 14fizioalen@gmail.comtel: 095/865-1326

FIZIKALNA TERAPIJA I REHABILITACIJA

Piše Alen Horvat bach. phisioterapist

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE

TE�AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog psihodijagnostika

savjetovanje

psihoterapija

edukacija

istraživanje

Neurološka ordinacijaEEG-laboratorijMogućnost brzog obavljanja pretrage

Dr. med. Alija Mujezinovićspecijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

I. G. Kova�i� 1E �akovec

099 222 1 888

Zavod za javno zdravstvo Me�imurske županijeDjelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni�ko lije�enje ovisnosti

Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • �etvrtak: 9.00 - 12.00

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam

Poliklinika za ortodonciju, stomatološku protetiku i zubotehni�ki laboratorij

Sre�ko Perca�, dr. stom. spec. ortodontZAVNOH-a 31, �akovec

T 040 313 790E srecko@percacstom.comW www.percacstom.com

Broj odobrenja 0015/2011

Radno vrijeme ordinacije: pon 9.00 - 18.00; uto 8.00 - 13.00;

sri 8.00 - 14.30; �et 8.00 - 15.30; pet 8.00 - 12.00

Dr. Perca�Dr. Perca�

PITANJE: Imam �este no�ne more. I n t e r e s i r a me što su to no�ne more, zbog �ega se javljaju i kako se lije�e?

O D G O -VOR: No�ne m o r e k o j e se nazivaju i parasomnije, odnosno anksiozni poreme�aj u spavanju, su zapravo �esta no�-na bu�enja iz spavanja s detalj-nim prisje�anjem zastrašuju�ih snova u obliku neke opasnosti, prijetnje životu, sigurnosti ili samopoštovanju, a pra�ene su strahom ili tjeskobom. No�ne more se javljaju tijekom druge polovice spavanja. Nakon bu�e-nja iz zastrašuju�eg sna osoba postaje vrlo brzo orijentirana i budna.

Ako se no�ne more javljaju rijetko, dakle sporadi�no, one ne predstavljaju neki ve�i zdrav-stveni problem, no me�utim ukoliko su one javljaju u�esta-lo, onda se svakako preporu�a

takvoj osobi ja-viti psihijatru, zbog toga jer se u takvim slu-�ajevima može pojaviti strah od ponovnog snivanja, sanji-vost preko da-na ili poteško�e koncentracije i razdražljivost.

No�ne mo-re se obi�no

javljaju u sklopu nekih psihi�kih poreme�aja kao što su depresija, anksioznost ili posttraumatski stresni poreme�aj.

Što se ti�e lije�enja ako se ra-di o gore navedenim psihi�kim poreme�ajima psihijatar odre-�uje lije�enje anksioliticima, antidepresivima u kombinaciji sa psihoterapijom.

Što se ti�e ostalih preporuka u lije�enju no�nih mora poželjna je bolja i kvalitetnija organizacija života i izbjegavanje prekomjer-nog stresa. Od velike pomo�i mogu biti vježbe opuštanja kao što su vježbe disanja, autogeni trening i joga u kombinaciji sa tjelesnom rekreacijom.

Ako ste d o v o l j n o stari ili mla-di a zainte-resirani za ex-yu rock produ kc i-ju, sje�ate se gornjeg pit a nja i z jedne dav-ne pjesme (e ne�u re�i �ije, he he...). Neka se u današnjem tekstu osjeti malo fašni�ke zafr-kancije iako je Valentinovo. Ovih dana medijski prostor zatrpan je porukama o važ-nosti ljubavi i zaljubljenosti, nevjerojatno koliko je mo-gu�e trabunjati na tu temu. Trivijalna prodaja parola od kojih su ve�ina njih klasi�ne, ali nanovo upakirane �iks ideje (ako baš ho�ete stru�ni termin: disfunkcionalne mi-sli). Preplavljeni receptima za sretnu ljubav ljudi se po-�inju gušiti, osje�aju toksi�-nost zabluda koje im se nude, nedostaje im �istog zraka... Kad smo kod zabluda o ljuba-vi one nam mogu upropastiti život i u�initi nas osobama kakve nismo htjeli biti, mo-gu nas baciti u tjelesne ili psihi�ke poreme�aje. Mogu nas dovesti psihoterapeutu, nakon što smo bezbroj puta neuspješno pretresli �injeni-cu da nam u ljubavi stvari ne idu onako kako ho�emo. Kad su u pitanju naše predstave o ljubavi koje su zablude, �iks ideje koje nam prave proble-me, ne�emo ih riješiti nika-ko druk�ije nego da ih pre-ispitamo. Jedna od tipi�nih �iks ideja je da postoji pravi partner i prava ljubav. Traže-nje pravog partnera i prave ljubavi može se pretvoriti u Sizifov posao, potjera za ide-alnim partnerom u skladu sa odre�enim kriterijima može postati opsesija koja iscrplju-je i stvara trajno nezadovolj-stvo. Istina je da nema prave

ljubavi, ne�eg što bi objektiv-no zaslužilo taj naslov. Prava je ljubav zamisao kojoj težimo, svatko sa svo-jom predsta-vom koja nas opisuje, k ao što mi njome opisujemo svo-je traženje. Su-sre�u�i druge

ljude razmjenjujemo svoje predstave, sebe predstav-ljamo kroz njih, i postoji mogu�nost da se s nekim prepoznamo i na�emo. Kao preporuku za pronalaženje ljubavi mogu tek sugerirati da tražite nekog tko ljubav vidi i cijeni onako kako se vama svi�a. Tražite osobu s kompatibilnom predstavom o ljubavi, ali je važno da vaše predstave budu funkcional-ne a o�ekivanja realna, jer je samo tada mogu� razvoj kvalitetnog ljubavnog odno-sa. Klju�ne su rije�i: kompa-tibilno, funkcionalno, realno. Možete me optužiti da nisam dovoljno transparentna, da vam trebaju ilustracije ili pojašnjenja koja ovaj tekst ne sadrži. Sve što se ti�e ilu-stracija na ovu temu možete do mile volje �itati u inim ženskim i muškim �asopi-sima, pa �ete brzo uo�iti da su tamo neki i ne�iji recepti za sretnu ljubav vama posve (ne)upitni. Sve što ja mogu re�i je da tu�e formule i re-cepte za ljubav, za svoje do-bro, trebate temeljito preis-pitati. Ili probajte metodom vlastite kože, pa se opecite u ljubavnoj vezi, a onda to osobno iskustvo preispitajte. Samo ne ustrajte na onome što vam je sumnjivo, što vas ne �ini zadovoljnima, što vas brine i razo�arava. Ima dru-gih mogu�nosti. Pijan se drži plota, a ljubav nije pijanstvo. Ako ste mislili da je, bez veze ste ovo �itali.

Govore�i o fenomenu pije-nja alkoholnih pi�a redovito se propušt a nazvati alkohol ku�nom, legal-nom ili narod-nom drogom �ije u�estalo prekomjerno kon z u m i r a-nje dovodi do brojnih ošte-�enja i proble-ma. Kažemo da je droga svako sredstvo u krutom, teku�em ili plinovitom stanju koje uno-šenjem u organizam dovodi do tjelesnih ili duševnih promjena, a psihoaktivne droge su one koje djeluju na mozak i mogu mijenja-ti mišljenje, osje�aje i ponašanje onoga koji ih uzme.Pijenjem al-kohola mijenja se raspoloženje i ponašanje �ovjeka, dakle, alko-hol svakako djeluje kao opojno sredstvo i njegovo prekomjerno korištenje može imati ozbiljne posljedice po �izi�ko i psihi�ko zdravlje osobe koja pije.

Teško je razumjeti ovisnika o alkoholu koji nastavlja piti unato� svim zdravstvenim, obiteljskim i drugim socijalnim problemima koje mu prekomjerno pijenje nosi, ako ne znamo osnovne �i-njenice o djelovanju alkohola i ra-zvoju ovisnosti. Svaki je ovisnik siguran da se ovisnost doga�a nekom drugom, a �ak i �lanovi obitelji koji i sami trpe u takvoj situaciji, nerado žele sagledati pravo stanje stvari i priznati problem. Kao da ta velika koli-�ina alkohola zamagli pogled ne samo ovisniku, nego i njegovim bližnjima. Doista se suo�avamo s �injenicom da je alkoholizam bolest cijele obitelji.

Stru�njaci se slažu da je alko-holizam kroni�na recidiviraju�a bolest mozga. Kažemo da je oso-ba ovisna o alkoholu kad se uo�a-va pojava sljede�ih simptoma:

Nesavladiva žudnja za kon-zumiranjem alkoholnog pi�a

Gubitak kontrole tj. nemo-gu�nost prestanka pijenja alko-hola kad se jednom zapo�ne

P o r a s t tolerancije tj. potreba za sve ve�om koli�i-nom alkohola da se postigne isti u�inak

Zanemari-vanje svakod-nevnih obaveza, obitelji, prijate-lja, posla

Znakovi �i-zi�ke ovisnosti (apstinencijske

krize) kod prestanka pijenja - drhtanje ruku, znojenje, mu�ni-na, žgaravica, itd.

Nastavak pijenja unato� ja-sne spoznaje o tome koliko je to štetno.

Zbog �injenice da alkoholi-�ar nastavlja piti i u stanju kad svi oko njega primje�uju da zbog toga ima probleme, mnogi za-uzimaju osu�uju�i stav prema njemu smatraju�i da je prestati piti jednostavno, samo ako se želi. Gotovo redovito se zaboravlja da se radi o bolesti i da ljudi ovisni o alkoholu jako trpe. Naravno, trpi i njihova okolina, najviše najbliža obitelj �iji �lanovi, nau�eni prihva-�ati disfunkcionalne odnose i po-našanje, i sami �esto pribjegavaju krivim na�inima rješavanja na-stalog problema, a nerijetko teš-ko�e svakodnevnog života i sami nastoje ublažiti pijenjem. Društvo svojim stavom „da je piti dobro, a ne piti loše, (iako nije dobro ni previše piti)“, ne pomaže previše, ali zato zbunjuje mnoge koji su se traže�i gdje je granica umjerenog pijenja, a koju su zapravo davno ve� prešli, doveli u stanje potpune �izi�ke i psihi�ke iscrpljenosti. Ne-izostavna je dakle stru�na pomo� pojedincu i obitelji u kojoj se javi ovakav problem, a kontaktira-njem našeg Savjetovališta skratit �ete put do stru�nih službi od ko-jih možete dobiti korisne savjete i poduku kako pomo�i sebi i svojim najbližima.

Telefonska linija 099 222 1 888 otvorena je: utorkom od 15:00 do 18:00, srijedom od 15:00 do 18 i �etvrtkom od 9:00 do 12:00.

Zašto je i je li alkohol “narodna droga”?

Rame kao naš najpokretljiviji zglob, u kojem se bol i smanjenje funkcije javlja zbog razli�itih upalnih i degenerativnih promjena u mekim tkivima ramenog podru�ja.

Sindrom bol-nog ramena, javlja se naj�eš�e nakon 40-te godine ži-vota, podjednako kod žena i muškaraca. Ponekad se stvarno javlja bez nekog bitnog razloga.

Vrlo �esto dolazi do odlaganja kalcijevih soli u podru�je tetiva mi-ši�a ramena (tetiva M. Supraspina-tus) na kojoj postoje degenerativne promjene.

Pacijenti sa ovakvim sindro-mom najve�u bol naj�eš�e osje-�aju pri odmicanju nadlaktice od tijela od 70* do 120* tj. kada se sudari glava nadlakti�ne kosti sa korakoidnim nastavkom lopatice. Kalcijeve soli odložene u tetivi su-praspinatusa mogu dospjeti, i naj-�eš�e do toga dolazi u subdeltoidni jastu�i� (sluznu vre�u) , gdje dolazi do akutne upale, koja pak nastaje vrlo naglo, �esto no�u, s jakom boli i potpuno ograni�enim pokretom

u ramenu. Pacijent tada naj�eš�e drži ruku priljubljenu uz tijelo, te mu i naj-manji pokret izazi-va žestoku bol.

Da bi mogli odrediti pravu di-jagnozu potrebno je u�initi dijagno-st i�ke pretrage kao što su u ovom slu�aju RTG, i UZ ramena.

U akutnoj fazi bolesti od terapije primjenjuje se krioterapija (led), ruku pacijenta postavljamo u položaj abdukcije, tj. lagano odmaknuto od tijela, pod-metanjem jastuka izme�u prsnog koša i nadlaktice.

Istovremeno se mogu davati odre�eni lijekovi koji imaju protuu-palno i analgetsko djelovanje.

Nakon tjedan dana primjene takve terapije bolovi se u ve�ini slu�ajeva smanjuju i treba što prije zapo�eti sa �izikalnom terapijom.

Od postupaka �izikalne te-rapije primjenjujemo UZ, laser, interferentne struje, te magnet, a u kombinaciji sa vježbama opsega pokreta i istezanja.

U ve�ini slu�aja nakon 10 dana primjene takve terapije dolazi do potpunog oporavka.

Bolno rame

1117. velja�e 2012. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše dr. med. Damir Mamuzi�

Radi se o skra�enici koja zna-�i premenstrualni sindrom. Rijet-ko koja pojava ili smetnja koja je vezana uz funkciju ženskog tijela je toliko �esto krivo protuma�e-na, �ak i zloupotrebljena kao PMS. Gotovo sve žene znaju za PMS, ne-ke boluju od njega, neke si same sugeriraju da od njega pate, no rijetko tko zna to�no o �emu se radi. �ak u stru�noj literaturi se spominje u�estalost tih smetnji u 20-85 % žena.

O �emu se zapravo radi?.Premenstrualni sindrom je

skup razli�itih smetnji koje se ci-kli�ki javljaju tijekom menstrua-cijskog ciklusa, poglavito u njego-voj drugoj-lutealnoj fazi, odnosno fazi žutog tijela. Od simptoma naj�eš�e se spominju glavobolja, nervoza, nesanica, osje�aj nape-tosti posebno u dojkama, napuh-nutost, razdražljivost, depresija, sklonost pla�u, bolovi i pritisak u donjem trbuhu, osje�aj gladi i potreba za slatkim.

Uzrok svim tim smetnjama se tuma�i hormonskom neurav-noteženoš�u u lu�enju nekih hor-mona. Nepravilna funkcija žutog tijela, sa smanjenim izlu�ivanjem progesterona je naj�eš�i uzrok. Spominje se i stres koji izazva poja�ano izlu�ivanje prolaktina te nedostatak serotonina.

Terapijski se koriste naj�e-š�e kontracepcijske pilule, po-sebno ako se radi o djevojkama i mladim ženama. U pravilu sve opisane smetnje nestaju koje su vezane uz menstruacijski ciklus i rad jajnika. Jajnici su zablokirani, ovulacije nema, menstruacije su slabije, kra�e i bezbolne. Protiv bolnosti i napetosti dojki koristi progesteronski gel Progestogel. U zadnje vrijeme se PMS pove-zuje s nezdravom prehranom i s nedostatkom C,B I E vitamina. Na našem tržištu postoji dovolj-no alternativnih pripravaka u kombinaciji s E vitaminom kao i s B I C vitaminima. Bitna je prehrana koja bi trebala sadr-žati dovoljno povr�a i neslatkog vo�a kao jagode i lubenice. Pove-�ati unos žitarica i sme�e riže ,a izbjegavati bijeli še�er, alkohol colu i �okoladu. Kretanje na �i-stom zraku, redovita tjelovježba, izbjegavanje stresa te razgovor i druženje s dragim i pouzdanim osobama je recept kako ostati zdrav u današnjoj životnoj jur-njavi. I na kraju upoznati svoje tijelo i njegovu funkciju. Jajnici rade u cikli�kim razmacima, ovulacije ponekad mogu i malo zaboljeti. Ne bi trebalo iz nor-malnog ciklusa raditi patološki PMS.

Vaba d.d. banka Varaždin je u prošloj godini ostvarila dobit prije rezervacija i po-reza u iznosu od 9,7 milijuna kuna, dok je ukupna imovi-na Banke na dan 31.12.2011. iznosila 1,24 milijarde kuna.

Ukupni krediti na isti dan iznosili su 793,7 miliju-na kuna, dok je ukupni kapi-tal na dan 31.12.2011. izno-sio 129,3 milijuna kuna.

U 2011. godini ostvaren je rast neto prihoda od naknada

i provizija od 10 posto u od-nosu na godinu dana ranije, što je uglavnom rezultat viših prihoda po uslugama platnog prometa te garancijama i akreditivima kao i nižih ras-hoda platnog prometa.

Neto prihod od poslo-vanja prije vrijednosnih uskla�ivanja i rezerviranja za gubitke iznosi 9.7 miliju-na kuna te je na razini prošle godine odnosno konkretno za 0,9 posto viši.

Dobit Vaba d.d. banke Varaždin prije rezervacija i poreza 9,7 milijuna kuna

Sukladno daljnjim ote-žanim uvjetima u gospo-darstvu, troškovi vrijedno-snog uskla�ivanja i rezervi-ranja za gubitke o�ekivano su porasli na 23,1 milijuna kuna te je ostvaren gubitak u iznosu od 13,5 milijuna kuna.

Tako�er, prema nere-vidiranim podacima Vaba d.d. banka Varaždin u 2011. godini ostvarila je 97,8 mili-juna kamatnih prihoda što je 3,7 posto niže od prošle godine, dok su kamatni ras-hodi iznosili 51,5 milijuna kuna što je 7.1 posto niže. Kao posljedica navedenog neto kamatni prihod je 0.5 posto viši od istog prošle godine te iznosi 46,4 mili-juna kuna.

PMS

12 17. velja�e 2012.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.infoUre�uje: Dalibor Flajpan

info@autostil.info

Prodaja novih automobila u RH - Top modeli u sije�nju 2012.

Izvor: Promocija plus

Model koli�ina udio, %

1 Volkswagen Polo 154 4,41%

2 Opel Astra 154 4,41%

3 Renault Clio 124 3,55%

4 Volkswagen Passat 124 3,55%

5 Hyundai i30 115 3,30%

6 Škoda Octavia 112 3,21%

7 Volkswagen Golf 106 3,04%

8 Citroën C4 99 2,84%

9 Peugeot 308 94 2,69%

10 Opel Corsa 92 2,64%

11 Kia Rio 85 2,44%

12 Hyundai ix35 85 2,44%

13 Renault Megane 78 2,23%

14 Kia Cee'd 70 2,01%

15 Citroën C3 59 1,69%

16 Kia Sportage 58 1,66%

17 Dacia Duster 54 1,55%

18 Ford Focus 52 1,49%

19 Dacia Sandero 52 1,49%

20 Hyundai i20 51 1,46%

21 ostali 1672 47,91%

UKUPNO 3490 100%

Njegovo veli�anstvo kralj Muhamed VI je 9. sije�nja otvorio tvornicu Alijanse Re-nault-Nissan u Tangeru u pri-sutnosti Carlosa Ghosna, pred-sjednika i generalnog direktora za Renault i za Nissan. Nova tvornica Renault-Nissan u Tan-geru predstavlja investiciju od milijardu eura. Maksimalni ka-pacitet proizvodnje od 400.000 vozila godišnje omogu�it �e na-stavak svjetskog uspjeha koji je postigla gama Entry. Ova tvor-nica prva je tvornica automobila na svijetu bez emisije ispušnih plinova i bez otpuštanja indu-strijskih otpadnih voda. To je najve�a tvornica automobila na jugu Mediterana, uz procjenu da �e do 2015. imati više od 6.000 radnika.

Tvrtka Renault prisutna je u Maroku ve� više od 80 godina, a strateški zemljopisni položaj luke Tanger izme�u Atlantskog oceana i Mediteranskog mora omogu�uje ne samo raširenu i konkurentnu mrežu dobavlja-�a, ve� i radnu snagu obu�enu za najbolje automobilske teh-nologije.

Na ceremoniji otvaranja Carlos Ghosn je izjavio: « Rena-ult i Nissan s Kraljevinom Ma-roko dijele velike ambicije za industrijski razvoj. Zahvaljuju�i naporima tvrtke Renault i nje-nih partnera, ali i neprestanoj podršci marokanske vlade, naša tvornica je na dobrom putu da postane novi standard u svjet-skoj automobilskoj industriji. »

Tvornica zapo�inje s proi-zvodnjom dvaju novih modela game Entry: obiteljsko vozilo Lodgy i malo gospodarsko vozi-lo koje tako�er dolazi i u verziji osobnog vozila. Ova tvornica omogu�it �e pove�anje proi-zvodnog kapaciteta i proširenje ponude u gami M0, uz modele proizvedene u tvornicama u Pitestiju (Rumunjska) i tvornici

Njegovo veli�anstvo kralj Mtvornicu Grupe Renault-Ni

roko su zajedni�kim snagama osnovali Institut de Formation aux Métiers de l’Industrie Auto-mobile (IFMIA), koji je u potpu-nosti financirala marokanska država. U Francuskoj, u Flinsu, u Globalnom centru za obuku (Global Training Center - GTC) održana je obuka za 168 ljudi uklju�enih u projekt (obrazova-nje osoblja za obuku, voditelja i tehni�kog osoblja tvornice).

Zahvaljuju�i svom potpuno novom konceptu, tvornica u Tangeru poštuje politiku Grupe Renault o zaštiti okoliša. Ona je rezultat jedinstvenog partner-stva izme�u Kraljevine Maroko, tvrtke Renault i tvrtke Veolia En-vironnement. Emisija CO2 sma-njena je za 98% (u usporedbi s tvornicom jednakog kapaciteta proizvodnje od 400.000 vozila godišnje), što je otprilike ušteda od 135.000 tona CO2 godišnje. Tvornica ne�e ispuštati nikakve industrijske vode u okoliš, a koli-�ina vode potrebna za industrij-ske procese smanjena je za 70%. Ovi rezultati dobiveni su zahva-

SOMACA (Casablanca, Maroko), koje su trenutno dosegle maksi-mum kapaciteta. Na taj na�in �e Grupa Renault mo�i odgovoriti na rastu�u potražnju kupaca za vozilima baznih verzija game, koja su priznata po dosad nevi-�enom odnosu karakteristike/cijena.

Zajedno s tvornicom u Che-nnaiju u Indiji, tvornica u Tan-geru prati rast tvrtki Renault i Nissan u svijetu. Iako Renault

njome upravlja, ona se oslanja na sustav proizvodnje pod nazivom Alliance Production Way (APW) koji ujedinjuje najbolje proizvod-ne tehnike koje koriste tvrtke Renault i Nissan. Odra�en je vrlo važan program obuke kako bi se tvornica u Tangeru smjestila na najve�u razinu u kontekstu kvalitete i izvedbe. Kako bi se omogu�ila obuka za radnike tvornice, ali i za proizvo�a�e opreme, tvrtka Renault i Ma-

Hyundai nastavlja sa ak-cijskom ponudom preostalih koli�ina svojih modela po od-li�nim cijenama. Ograni�ena koli�ina modela i30 u ponudi je po cijeni ve� od 88.603 kn. Cijena uklju�uje 1.4 benzinski motor sa 109 konjskih snaga, te paket opreme koji uklju�uje ABS, 6 zra�nih jastuka, svjetla za maglu sprijeda i straga, kli-ma ure�aj, središnje zaklju�a-vanje, elektri�no podešavanje prednjih stakala, radio CD MP3 ure�aj, putno ra�unalo i mnoštvo drugih elemenata. Akcijski model i30 u karavan-skoj izvedbi dostupan je po ci-jeni ve� od 95.628 kn, a dolazi sa 1.4 benzinskim motorom

sa 109 konjskih snaga. Bo-gata oprema uklju�uje ABS, 6 zra�nih jastuka, prednja svjetla za maglu, klima ure-�aj, središnje zaklju�avanje, radio CD MP3 ure�aj, putno ra�unalo, krovne nosa�e i dr. Oba modela uklju�uju jedin-stveno Hyundai trostruko petogodišnje jamstvo koje podrazumijeva 5 godina pu-nog tvorni�kog jamstva, 5 godina mobilnog jamstva i 5 godina preventivnih pregle-da. Akcijski modeli dostupni su do isteka zaliha. Dodatne inormacije o last minute po-nudi mogu se saznati u mreži ovlaštenih Hyundai partnera u Hrvatskoj.

Euro NCAP, vode�a europ-ska institucija za sigurnost automobila, proglasila je Ford Focus najboljim obiteljskim automobilom u klasi (Best in Class) s obzirom na izvanred-ne rezultate testova na sudar i zahvaljuju�i najsuvremenijim tehnologijama za sigurnost. Focus je osvojio jednu od sa-mo pet postoje�ih nagrada za najboljeg u klasi, zahvaljuju�i maksimalnom broju EuroN-CAP zvjezdica i osvojivši �ak �etiri Euro NCAP Advanced nagrade prošle godine, uspjeh koji nije postigao niti jedan drugi masovni automobil. Euro NCAP isti�e i novi Ford Ranger nakon što je progla-šen najsigurnijim pickupom koji je ova organizacija ikad testirala osvojivši jedinih 5 zvjezdica koje je Euro NCAP ikad dodijelio jednom picku-pu. Ranger se plasirao visoko u svim testiranim podru�ji-ma, istaknuvši se posebno u zaštiti pješaka. Focusu je do-dijeljeno 5 zvjezdica temeljem

rezultata provedenih testova zaštite odraslih putnika s ostvarenih 92 posto od uku-pnog broja bodova, 82 posto na testovima zaštite za djecu i 72 posto za zaštitu pješaka te 71 posto za sustave sigur-nosti.

Focus je primio nagrade Euro NCAP Advanced rewards za ove �etiri kategorije:

• Driver Alert, sustav za upozoravanje voza�a koji de-tektira umor voza�a

• Forward Alert, sustav upozorenja koji koristi ra-darsku tehnologiju kako bi skenirao cestu ispred sebe i upozorio voza�a o vjerojatno-sti sudara

• Active City Stop, sustav koji pomaže pri izbjegavanju sudara pri malim brzinama i za

• Lane Keeping Aid techno-logies, tehnologije za spre�ava-nja prelaska u drugi vozni trak i upozorava i pomaže voza�u koji nehotice iza�u iz svojeg voznog traka

Hyundai – last minute ponuda

Euro NCAP proglasio Ford Focus najboljim u klasi

U Saarlouisu je po�ela proi-zvodnja Ford Focusa s 1.0 litar-skim motorom koji postavljaja nove standarde kao Fordov do-sad najštedljiviji benzinski motor. Focus s ugra�enim 1.0 litarskim EcoBoost motorom snage 100 KS nudi najštedljiviju potrošnju u klasi s 4.8 l/100km uz emisiju CO2 od 109 g/km. Ina�ica s turbi-nom i direktnim ubrizgavanjem, tako�er dostupna na Focus u verziji s 125 KS troši 5 l/100km s emisijom CO2 od 114 g/km. Focus s 1.0 litarskim EcoBoost motorom dosiže standarde per-ormansi dizelskog motora za-hvaljuju�i konstantnom zakret-nom momentu od 170 Nm ime�u 1.400 i 4.500 okretaja. Novi 1.0 li-tarski EcoBoost motor proizvodi se u Fordovoj tvornici u Koelnu u Njema�koj. Ford je investirao 134 milijuna Eura za razvoj posebne, tehnološki visoko razvijene linije u tvornici motora u Koelnu za nje-

Ford zapo�eo proizvodnju Focusa s 1.0-litarskim EcoBoost motorom

govu proizvodnju. Tijekom godi-ne, proizvodnja motora po�et �e i u Craiovi u Rumunskoj. Europski proizvodni kapaciteti mogli bi u kona�nici dose�i 700.000 moto-ra godišnje. 1.0-litarski EcoBoost upravo pokazuje koliko su Ford i �itava auto industrija kontinuira-no unaprijedili motor s unutraš-njim sagorijevanjem, tehnologiju koja postoji ve� više od stolje�a. Na primjer, 2.9 litarski motor ko-ji je pokretao legendarni Model T trošio je 11.3 l/100km uz 20

KS – brojke koje su u to vrijeme bile impresivne. Prva generacija Ford Fieste s motorom 957 ccm zapremine iz 1976. godine ima-la je otprilike isti pogon kao 1.0 litarski EcoBoost. Me�utim, Eco-Boost pruža 64 posto više snage i 38 posto manju potrošnju. 1.0-li-tarski EcoBoost motor razvili su Fordovi stru�njaci iz cijele Europe uklju�uju�i i inženjere Fordovog istraživa�kog centra u Aachenu u Njema�koj i Tehni�kom centru u Duntonu u UK-u.

1317. velja�e 2012. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Muhamed VI. otvorio je issan u Tangeru u Maroku

ljuju�i inovacijama u razli�itim fazama proizvodnje, korištenju obnovljivih izvora energije, ali i optimiziranom upravljanju re-cikliranjem vode. Ovi rezultati dobili su nedavno priznanje kad je tvrtka Renault dobila nagradu u kategoriji „Proizvodnja“ na pe-tom izdanju «Europske nagra-de za održivu energiju 2011» (Sustainable Energy European Awards 2011) u organizaciji Eu-ropske unije.

Renault je komercijalno prisutan u Maroku od 1928.g., a danas je vode�i na tržištu. U 2011.g. Grupa Renault imala je 37% udjela tržišta sa svoje dvije marke Dacia (br. 1 na tržištu) i Renault (br. 2 na tržištu). Gru-pa je tako�er vlasnik najvažnije automobilske mreže u Maroku

Povijest prodaje marke Renault i Dacia u Maroku :Prodaja 2008.

Tržišni udio 2008.

Prodaja 2009.

Tržišni udio 2009.

Prodaja 2010.

Tržišni udio 2010.

Prodaja 2011.

Tržišni udio 2011.

Renault 19 295 15,9 % 19 000 17,3 % 16 857 16,3 % 19 145 17,07 %

Dacia 14 958 12,3 % 18 106 16,5 % 18 087 17,5 % 22 356 19,93 %

Tržište svih marki 121 360 109 969 103 436 112 165

s prodajnom mrežom koja se sastoji od 64 prodajna mjesta. Tako�er, Renault posjeduje i tvornicu u Casablanci pod nazi-vom Somaca (podružnica koja je 80% u vlasništvu tvrtke Re-nault).

Alijansa Renault-Nissan je strateško partnerstvo izme�u tvrtke Renault sa sjedištem u Parizu u Francuskoj i tvrtke Nissan sa sjedištem u Yokohami u Japanu. Na svjetskoj ljestvici, ovaj dvojac proda jedno od de-

set novih vozila. Renault i Nis-san, koji su se strateški ujedinili 1999.g., prodali su 8,03 milijuna vozila u 2011., uklju�uju�i i pro-daje njihovog ruskog partnera

AvtoVAZ. Nakon stvaranja ove transkulturalne zajednice prije 12 godina, Alijansa Renault-Ni-ssan znatno se razvila, posebice na rastu�im tržištima.

Ford predstavlja jedinstve-ni sistem otvaranja vrata koji donosi nenadmašenu lako�u ulaska u potpuno novi B-MAX. Fordov sistem jednostavnog ulaska u vozilo integrira sre-dišnji stup u vrata svojeg vi-šenamjenskog vozila kojim se otvara 1.5 metara širok �isti prostor sa svake strane auto-mobila i smanjuje uobi�ajenu nervozu oko manjka prostora. Ve�ina otvora stražnjih vra-ta pruža jedva polovicu tog prostora. Stražnja vrata Opel Merive pružaju maksimalan pristup uži od 0.7 metara. Ti-jekom razvoja koncepta, tim je proveo nekoliko dana proma-traju�i voza�e u njihovoj dnev-noj rutini – kupovina, vožnja djece iz škole – kako bi to�no razumjeli što kupci doista žele od kompaktnog automobila. Inženjeri su tada prionuli iza-zovu oblikovanja sigurnog i prakti�nog automobila koji �e zadovoljavati sve te potrebe. Premjestili su konstrukciju visoke �vrsto�e sa središnjih stupova i direktno je integrira-li u vrata kako bi dobili izvrsnu zaštitu u slu�aju sudara, pose-bice bo�nog. Posebne vrste �elika visoke �vrsto�e koji su

�ak i do pet puta �vrs�i od kla-si�nog �elika, upotrijebljene su u klju�nim dijelovima karose-rije i vratima kako bi struktura bila �vrsta i kruta bez dodava-nja težine. Svaka faza procesa podvrgnuta je intenzivnim te-stovima i analizi. Više od 1.000 detaljnih kompjuterskih simu-lacija provedeno je tijekom tri godine kako bi se optimizirao bo�ni sudar;svaka simulacija trajala je 24 sata i zahtijevala je kompjutersku podršku ekvi-valenta osam najsuvremenijih PC-a. Simulacije su potom te-stirane u stvarnim uvjetima i to s 50 �izi�kih bo�nih sudara.

U unutrašnjosti, B-MAX obiluje opcijama koje maksi-malno iskorištavaju predno-sti sistema laganog ulaska. Stražnja sjedala i prednje suvoza�ko sjedalo može se u potpunosti preklopiti �ime se dobiva velik i prakti�an to-varni prostor u koji se može smjestiti štošta, od bicikla do kutija s komadima namješta-ja.

Potpuno novi Ford B-MAX debitirat �e na Salonu automo-bila u Ženevi slijede�i mjesec, a prodaja u Europi po�inje tije-kom ove godine.

Ford B-MAX - širom otvorena vrata ostvarenje su sna dizajnera automobila

14 17. velja�e 2012.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AMC Me imurje��akovec, Športska 8,

tel. (040) , 328-750 328-751e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

1. Ford Fiesta 1.25 5 vrata - novi model, 2009., crvena, servo, ABS, klima, radio CD/mp3, daljinsko centralno zaključavanje, el. i grijani retrovizori2. Ford Focus 1.6 Trend Sport 5 vrata - novi model, 2011., crvena, ESP, autom. klima, el. paket, maglenke, alu felge, sportska sjedala i ovjes3. VW Passat 2.0 TDI Comfortline - novi model, 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, el. paket, tempomat, parking senzori, alu felge4. VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vučna služba, spuštanje platforme, hidraulično vitlo, signalizacija, tahograf, radio5. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha6. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha7. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha

Šavora d.o.o.ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozilaHodošan, Glavna 17prodaja vozila: 040/679-679; servis vozila: 040/679-671

Tijekom velja�e Toyota Šavora vas poziva na besplatan pregled i procjenu vašeg vozila.

Tijekom velja�e Toyota Šavora vas poziva na besplatan pregled i procjenu vašeg vozila.

������������

Svoj dolazak prethodno najavite na tel.: 040/679-679.

Voditeljica RTL Televizije Renata Sopek, uz glumicu Milu Elegovi�, postala je novo zaštit-no lice Opela za Hrvatsku. Na Valentinovo je raskinula vezu s novom Opel Astrom i zapo-�ela vezu s novom Opel Astrom GTC. Renata je ovom prilikom muzeju poklonila svoje voza�ke rukavice i na taj na�in obilježila prekinutu, ali nezaboravljenu ljubav. Klju�eve njenog novog ljubimca predao joj je Željko Sredoja, Opelov Direktor Mar-ketinga za Hrvatsku i BiH.

„Renata je pravi odabir za vlasnicu i voza�icu Opel Astre GTC. Prelijepa, snažnog ka-raktera i sportskog duha, baš kao i naša Astra GTC. Nadam se dugoj i ugodnoj suradnji s Renatom, kojoj želim puno sportskih avantura i zabavno druženje s Astrom GTC“, rekao je Željko Sredoja.

Renata Sopek, voditeljica na RTL Televiziji, ima novu life-style emisiju, sportsko-zabav-nog karaktera „U dobroj formi s Renatom Sopek“. Uz priloge o ljepoti i zdravom životu i spor-tu, pokazuje nepoznate strane hrvatskih celebrityja i pred-stavlja ih u nesvakidašnjim situacijama stavljaju�i pred njih razne sportske izazove. U svemu tome društvo joj pravi najbolji komad u gradu, Opel Astra GTC.

“Poziv za suradnju s Ope-lom me je jako razveselio, jer sam veliki ljubitelj Opelovih modela. Jako sam zadovoljna sa svojom Opel Astrom, me�utim nova Opel Astra GTC me je na-prosto oduševila. Automobil je vrlo energi�an i dinami�an, pri-vla�i poglede svojim dizajnom, a kao sportsko kompaktno vo-zilo jako �e se dobro uklopiti u koncept moje emisije“.

Renata �e voziti crvenu Opel Astru GTC, 2.0 cdti Sport s automatskim mjenja�em.

Renata Sopek i Opel Astra GTCZapo�ela je još jedna servi-

sna akcija u Hondinoj servisnoj mreži koja donosi niz atraktiv-nih ponuda za voza�e i njihove automobile. U okviru ove akcije vlasnicima Honda automobila i motocikala nudi se: popust od 23% na sve originalne Honda rezervne dijelove podložne trošenju pri normalnoj uporabi (lamele kva�ila, brisa�i, žarulje, komponente ispuha …), popust od 23% na sve originalne Honda rezervne dijelove potrebne za redovno održavanje (svje�ice,

�ilteri, remenje …). Akcija obu-hva�a rezervne dijelove za au-tomobile i motocikle. Navedene pogodnosti se mogu ostvariti samo u ovlaštenim Honda cen-trima do 31. ožujka 2012.

Servisna akcija u Hondi

Svi smo upoznati s �inje-nicom da �e zbog izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost do�i do pove�a-nja cijena vozila, a razliku �e posebno osjetiti pravne oso-be. Ali jeste li znali da �e se pravnim osobama nabavna vrijednost vozila pove�ati za �ak 17%? Pravne osobe koje žele iskoristit priliku i uštedjeti 17%, pozivamo u Toyota salone i na našu web stranicu www.toyota.hr, jer za njih imamo ‘’Last minu-te’’ ponudu za isporuku do

1. ožujka 2012. i po�etka primjene nove stope PDV-a. Ugrabite priliku i do kraja velja�e odaberite vašeg po-uzdanog poslovnog partne-ra, Toyota vozilo, spremno za isporuku odmah. Super opremljeni modeli, s akcij-skom kamatom od 5,55%, 5 godina jamstva bez ograni-�enja i dodatnim uštedama! Modeli u posebnoj ponudi su iQ, Aygo, Yaris, Auris, Verso, Avensis, RAV4, Land Cruiser, a koli�ina u ponudi je ogra-ni�ena.

Izvanredna Toyota ponuda pravnim osobama

Autocentar Bratuša d.o.o. Preloška 38, Čakovec Telefon: 364-244

Prodaje sljedeća rabljena vozila:1. Bmw 520 diesel, 2003.g., 210000 km, reg.10/2012, cijena 63500 kn2. Daewoo Lanos 1.4 se, 1998.g., 137000 km, reg.03/2012, cijena 12500 kn – kupac ne plaća prijenos 3. Fiat Punto 1.9 diesel, 2003.g., 120000 km, reg.04/2012, cijena 27500 kn – kupac ne plaća prijenos4. Opel Antara 2.0 cdti, 2008.g., 77000 km, reg. 05/2012, cijena 135000 kn

1517. velja�e 2012. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Doda

tni po

pusti

na au

tomob

ile na

zalih

i od 5

.500 d

o 17.0

00 kn

!- 7.500 KN

- 7.500 KN

- 5.500 KN

AutoCentar Kos, Mihovljanska 89, Čakovec, tel: 040 493 030Renault preporučuja

www.renault.hr

80 000 km

Rasprodaja vozila sa zalihe.Uza sve to dajemo dodatni popust od 5000 kn do 17000 kn za vozila na zalihi.Iskoristite povoljnosti do 29.02.2012. u AC Kosu.

Poznati i slavni

FORMULA 13

TOP LISTA DOMA�IH

Top 10 [doma�e]MASSIMO Dodirni me slu�ajno

SEVERINA Grad bez ljudi

KOM3DIJA De je ljubav

NINA BADRI� Dat �e nam Bog

SANJA DOLEŽAL & Alen Islamovi� Obe�aj mi

SLAVONIA BAND Malena

VANNA Svakodnevna žena

PRVA LIGA Nemoj re�i da je kraj

PARNI VALJAK Vjeruj

NEDA UKRADEN i Kemal

NEKI TO VOLE VRU�E Pro�i ispod mojih prozora

IVAN ZAK Tko mi te krade

LUKA NIŽETI� Tamo gdje me srce vu�e

NENO BELAN Olujno more moje

Somebody That I Used To Know GOTYE feat. KIMBRA

In The End SNOW PATROL

Wild Ones FLO RIDA feat. SIA

These Days FOO FIGHTERS

Domino JESSIE J

Lullaby NICKELBACK

Born To Die LANA DEL REY

Shake Your Hips JOAN OSBOURNE

I Won’t Give Up JASON MRAZ

Turning Tables ADELE

Glory JAY-Z feat. B.I.C.

Someone Else’s Tears ZUCCHERO

Titanium DAVID GUETTA feat. SIA

Ulaznice za koncert najo-�ekivanijeg koncerta godine u prodaju kre�u u petak 17. velja-�e. Mogu se kupiti na svim ovla-štenim prodajnim mjestima Eventima, a online kupovina tako�er je mogu�a preko www.eventim.hr. Najvjerniji fanovi svoje su ulaznice mogli naba-viti ve� od ponedjeljka, preko Madonninog fan kluba “Icon”, a prodaja je, kažu organizatori, krenula fantasti�no. U samo 2 sata prodano je 450 ulaznica, što jasno govori da �e se za ovaj koncert tražiti ulaznica više.

Redovna prodaja po�inje u pe-tak u 8 sati.

Cijene ulaznica kre�u se u rasponu od 230 kuna do 1.790 kuna, ovisno o odabranom mje-stu sjedenja. U Zagrebu redov-na prodaja ulaznica po�inje 17. velja�e, a dostupne su na svim ovlaštenim prodajnim mjestima Eventim, dok je Internet kupovi-na tako�er mogu�a.

U ponudi su i posebni paketi i ekskluzivni sadržaji poput VIP paketa, Early Entry paketa i Hot Seat paketa, a mogu se kupiti is-klju�ivo preko Interneta.

The Cranberries i Gogol Bordello potvrdili nastup na INmusic festivalu 2012.!

Nakon objave datuma i s po-�etkom prodaje prvih jeftinijih ulaznica za najve�i zagreba�ki glazbeni festival, po�ela su sti-zati i prva velika imena koja �e poklonici INmusic festivala mo�i pogledati i poslušati uživo na jarunskom Otoku hrvatske mladeži. Kao prvi headlineri na-javljeni su prošli tjedan Mando Diao, a ovih su dana svoje nastu-pe potvrdili i The Cranberries te Gogol Bordello.

Ono što ih je Cranberriese proslavilo i dovelo u centar pa-žnje i vode mainstreama bio je de�initivno megahit “Zombie”, koji je tjednima držao poziciju broj jedan na mnogobrojnim svjetskim glazbenim ljestvi-cama. U tom momentu postali su, uz U2, jedan od najvažnijih svjetskih rock bendova koji do-laze iz Irske.

Okupili su se još 1989. pod nazivom “The Cranberry Saw Us”, da bi kasnije skratili naziv benda jednostavno u “The Cra-nberries”. Godine 1993. izdaju debi album “Everybody Else Is Doing It, So Why Can’t We”, koji je dobio manju pažnju publike i kritike, no tek ih je izdavanje njihovoga drugog albuma “No Need To Argue”, na kojem se nalazi i veliki hit “Zombie”, lan-sirao u zvjezdani mainstream, a album je dosegao dijamantne i platinaste naklade diljem svi-jeta. Osim megahita “Zombie”, Cranberriesi su autori još niz hit singlova koji ve� godinama vladaju glazbenim eterom i po-lako postaju evergreeni, poput “Linger”, “Dreams”, “Salvation”,

“Animal Instinct”, “Ode to my Family”, “Just My Imagination”, Promises”, “When You’re Gone”, “Ridiculous Thoughts” ... Izdali su pet albuma, svirali su zajed-no s Rolling Stonesima i i AC/DC na turnejama, a ove godine nas o�ekuje njihov šesti studij-ski uradak “Roses”. Posljednjih godina �lanovi Cranberriesa bavili su se pojedina�nim pro-jektima, no došlo je vrijeme kada su poželjeli ponovno svirati i sni-mati zajedno, kako je nedavno obznanila karizmati�na pjeva-�ica jedinstvena glasa Dolores O’Riordan.

Nakon �itavog desetlje�a, The Cranberries se sada vra�aju s novim albumom “Roses”, koji �e biti objavljen 27. velja�e. Al-bum broji jedanaest pjesama, a producirao ih je njihov stari pri-jatelj i producent Stephen Street, koji je poznat po produkciji albu-ma bendova poput The Smiths, Blur i Kaiser Chiefs.

“Ukrajinsko-ciganski-punk-cabaret”

Koga god zbunjivao naziv “Gogol Bordello”, još �e više biti zbunjen muzikom koju stvara ovaj bend. Nešto što se opisuje kao “ukrajinsko-ciganski-punk-cabaret” osobit je stil ove mul-tikulturalne skupine koja pri�a pri�u ameri�kog imigranta. Gogol Bordello je geneza nove estetike koja upotpunjava pra-zninu i gradi most izme�u isto�-noeuropske, romske i zapadne kulture.

Lider i osniva� ovoga neo-bi�nog benda je Eugene Hütz, ro�en u Kijevu, živio u Italiji, Poljskoj, Ma�arskoj i Austri-ji, da bi na kraju došao u New York, gdje je i krenula uspješna pri�a Gogol Bordella. Hützov glazbeni ukus kretao se od izvo�a�a poput The Birthday Party i Einstürzende Neuba-uten, da bi na svom životnom

putu kroz razli�ite kulture ot-krio i ljepote ciganske glazbe. Stigavši u New York, okružio se živopisnom ekipom s kojom je po�eo nastupati. Rezultat je bio zanimljiv spoj koji je podsje�ao na fuziju politi�ki nastrojene Mano Negre i otka�ene zabave Leningrad Cowboysa s druge strane. Nakon uspješnog prvog singla uslijedio je i album prvi-jenac koji je producirao odušev-ljeni Jim Sclavunos, �lan Caveo-vih Bad Seedsa. Album “Gypsy Punks - Underdog World Strike” iz 2005. producirao je mo�ni Steve Albini (koji je radio s Ni-rvanom i Pageom & Plantom, izme�u ostalih), a njihov album iz 2010. “Transcontinental Hus-tle” producirao je nitko drugi nego Rick Rubin, koji stoji iza produkcije izvo�a�a poput Joh-nnyja Casha, Rage Against The Machine, Adele i mnogobrojnih drugih glazbenika.

Gogol Bordello gostovali su na mnogim velikim glazbenim festivalima poput Roskildea, Bonnarooa, Reading and Leed-sa, Lollapalooze, Rock am Ringa i Rock im Parka, Szigeta itd. Live nastupi Gogol Bordella divlje su fešte koje uklju�uju niz razli�itih instrumenata, ponekad i cirku-sante ili pirotehniku, zborove i truba�e, a šaroliki kostimi sa-stavni su dio programa. Kakav li �e ludi show prirediti na INmusic festivalu? Vidjet �emo posljednji vikend u lipnju!

Festivalske ulaznice za INmusic 2012. u prodaji su u Ti-sak Media centrima po cijeni od 290 kuna!

Danas po�inje prodaja ulaznica za Madonnu!

3717. velja�e 2012. Dobro je znatiwww.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Poznata muška, ženska i dječja

obuća sada jeftinija

"Jelen"

prijatelj

vaših nogu

-50%

Po�etkom nove sezone proizvodnje kozjeg mlijeka Vindijin svježi sir ‘z bregov Capro Fresh našao je svoje mjesto u svim boljim trgovi-nama. Ovu cijenjenu delici-ju, u potpunosti dobivenu od kozjeg mlijeka, krasi lagana aroma zbog koje je Capro Fresh široko primjenjiv u kuhinji. Njegov okus odli�no dolazi do izražaja u osvježu-ju�im salatama, a hladna jela oboga�uje u kombinaciji sa

za�inima kao što su vlasac, lovor, ružmarin i sl.

Osim gastronomske, Ca-pro Fresh ima i veliku zdrav-stvenu vrijednost. Kozje mli-jeko u njegovom sastavu lako je probavljivo te sadrži visok udio korisnih aminokiselina, zbog �ega ovaj ukusan sir mo-gu konzumirati pripadnici svih generacija. Proizvodi od kozjeg mlijeka sadrže i manji udio lak-toze, zbog �ega u Capro Freshu

mogu uživati i osobe koje ne toleriraju kravlje mlijeko.

‘z bregov Capro Fresh pakiran je u ambalaži od 280 grama, u kontroliranoj atmosferi koja �uva svježinu i kvalitetu proizvoda. Njegov posebno odabran oblik i me-kana konzistencija omogu-�uju prakti�nu konzumaciju žlicom, što Capro Fresh �ini izvrsnim zalogajem zdravlja i svježine!

Capro fresh ponovno u trgovinama • ‘z bregov Capro Fresh, svježi kozji sir autenti�nog okusa i vi-soke nutritivne vrijednosti, ponovno je dostupan na tržištu

38 Dobro je znati 17. velja�e 2012.www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

6. rujna 2011. ��

sport@mnovine.hr

TENIS

NOGOMET

PIŠE: SINIŠA OBADI�

Na prvoj ovogodišnjoj sjed-nici Izvršnog odbora Zajednice sportskih udruga i saveza Me�i-murske županije prihva�en je pri-jedlog financijskog plana Zajedni-ce za 2012. godinu. Naime, prema traženju odgovornih u Županiji, dostavljen im je obrazloženi plan potreba u sportu za ovu godinu

u iznosu od tri milijuna dvjesto tisu�a kuna, da bi županijskim prora�unom bilo odobreno mili-jun tristo tisu�a kuna. Taj je iznos Zajednica financijskim planom podijelila tako da se šesto sedam-deset tisu�a kuna podijeli za fi-nanciranje sportskih aktivnosti djece i mladih, za natjecateljski sport rezervirano je �etiristo dvanaest tisu�a petsto kuna, a za

financiranje zajedni�kih potreba u sportu predvi�eno je dvjesto sedamnaest tisu�a kuna, što je ukupno milijun �etiristo osam-deset tisu�a kuna. Sto osamdeset tisu�a više od odobrenih župa-nijskih sredstava trebalo bi se namaknuti od HOO-a prema po-sebnim programima pojedinih sportova.

Županija kasni s uplatom ve� za

sije�anjNo, sve �e to biti dosta teško

realizirati jer je do sad na ra�un Zajednice umjesto 216.666 ku-na, koliko je po planu trebalo biti upla�eno, za sad stiglo tek dvadeset pet tisu�a kuna, uz obe�anje da bi razlika trebala biti upla�ena do kraja mjeseca.

Uz prihva�anje �inancij-skog plana, na sjednici je pri-hva�ena i lista nositelja kvali-tete pojedinih sportova koji �e se �inancirati iz stavke natje-cateljski sport. Tako �e to za

atletiku biti AK Nedeliš�e, za badmin-ton BK Me�imurje, gimnasti-ku GK Marijan Zadravec Ma-can, karate KK Me�imurje, za mla�e uzraste u karateu KK Nedeliš�e, košarku KK Me�imurje, kuglanje KK Že-ljezni�ar, nogomet NK Me�i-murje, za mla�e uzraste NŠ Me�imurje �akovec, odbojku OK Centrometal, rukomet RK Me�imurje, stolni tenis STK Šenkovec, streli�arstvo SK Katarina Zrinski, streljaštvo SD Zelenbor, sportski ribolov ŠRD Klen, šah ŠK Stridon, za mla�e šahovske uzraste ŠK Mihovljan, tenis TK Franjo Pun�ec, speedway SK Unija i plivanje �PK.

Zbog napadalog snijega od-go�en je po�etak I. HNL, koja je trebala zapo�eti ovaj vikend za tjedan dana, dok bi II. HNL trebala zapo�eti prema rasporedu sljede-

�i vikend. Za sada nema odgoda po�etka II. HNL i III. HNL-sjever, koji je zakazan za 25. i 26. velja-�e.Iz istog razloga odga�a se 16. kolo I. me�imurske nogometne

lige, predvi�eno za 25. i 26. velja-�e, koje �e se odigrati u srijedu 9. svibnja, dok proljetni dio po�inje 3./4. ožujka sa 17. kolom - priop�io je odluku povjerenik za natjecanje

Igor Križari�. Iz MNS-a podsje�a-ju da i da preregistracija igra�a traje do 22. velja�e, dok zimski prijelazni rok za III. HNL i ostale lige traje do 29. velja�e.

Uspješna Mikul�i� u Grenobleu, Mekovec ispala u kvalifikacijama Rabata

�akove�ka tenisa�ica Iva Mekovec poražena je u 2. kolu kvali�ikacija 25.000 $ vrijednog ITF Challengera u Rabatu u Ma-roku. Španjolka Sara Sorribes Tormo pobijedila ju je 7:6 i 6:4.

Druga me�imurska tenisa-�ica s WTA liste Ema Mikul�i� za ulazak u sezonu odabrala je turnir istog ranga, ali u francu-skom Grenobleu. Zabilježila je pobjedu i poraz u kvali�ikaci-jama, ali je kao lucky loser ušla u turnir. I bila je uspješna u pr-

vom kolu. Svladala je Gruzijku Gegiju 6:4, 6:1. U drugom kolu naletjela je tre�u nositeljicu i na kasniju pobjednicu Pliskovu i predala me� u trenutku kad je gubila 1:5. Mikul�i� je ovim re-zultatom osvojila najve�i broj bodova na jednom turniru, �ak osam. S njima je pretekla na listi Ivu Mekovec. Obje su oko 800. mjesta najboljih teni-sa�ica svijeta, s time da je Ema trenuta�no bolje plasirana za desetak mjesta.

Odga�a se po�etak I. ŽNL zbog napadaloga snijega

SJEDNICA Izvršnog odbora Zajednice sportskih udruga i saveza MŽ-a

Me�imurskom sportu trebalo bi biti na raspolaganju 1,3 milijuna kuna za ovu godinu

PIŠE: SINIŠA OBADI�

Nogometaši Me�imurja vratili su se iz Medulina, gdje su odradili jedan dio priprema uo�i nastavka proljetnog dijela prvenstva. No, s obzirom na vrijeme kakvo je bilo i tamo, ne može se re�i da su ih odra-dili u idealnim uvjetima, ali kao što je trener Damir Biškup kazao po povratku u �akovec, napravili su glavninu zacrtanoga plana. Odigrali su dvije od tri planirane utakmice. Izgubili su protiv Slaven Belupa 3:1, a protiv zagreba�ke Lokomotive pak 1:0, s time da treba spomenuti da su protiv Zagrep�ana gol primili u posljednjim trenucima utakmice. Nakon povratka u �akovec, gdje su ih do�ekali niska temperatura i za-le�eni tereni, uslijedio je slobodan vikend, a pripreme su nastavljene u ponedjeljak. S obzirom na teške uvje-te za rad, Biškup je rekao: - Jedino što sad možemo je nadati se da �e se

vrijeme što prije poboljšati, a do tada nam ne preostaje ništa drugo nego se snalaziti i koristiti rezervne vari-jante, odnosno raditi u dvorani. No, bez obzira na ovakvo stanje i uvjete, napravit �emo sve da prvenstvo do-�ekamo potpuno spremni na sve ono što nas u nastavku �eka.

U utorak i srijedu nogometaši Me�imurja odigrali su dvije uta-kmice. Na gostovanju kod Radnika u Sesvetama poraženi su 2:1, a susret u Varaždinu kod istoimenog prvoli-gaša Me�imurje je izgubilo 5:2. Za oba susreta unato� porazu trener Biškup kaže da u cjelini može biti zadovoljan prikazanom igrom svoje mom�adi. - U obje smo utakmice do pred sam kraj imali pozitivan rezultat, kaže Biškup, protiv Radnika dogodio se jedan gol, gdje su se tri igra�a poskliznula u istoj akciji, što samo govori po kakvom se terenu igralo, a u Varaždinu smo imali pozitivan rezultat do 60. minute, kada smo obavili izmjene i u igru stavili pet

juniora, pa je doma�in tek nakon toga preokrenuo rezultat. Danas (petak) bi Me�imurje, ako sve bude po planu i bude li to teren dozvolio, trebalo odi-grati još jedan pripremni susret, i to protiv mom�adi Zeline.

Cilj je i dalje isti - o�uvanje

drugoligaškog statusa Me�imurje je nakon jesenskog

dijela na petnaestoj poziciji. U �etrna-est minulih susreta ostvarili su samo dvije pobjede, uz �etiri remija i osam poraza, te gol razliku uz dvanaest po-stignutih i trideset i �etiri primljena pogotka. Gledaju�i bodovno stanje na tablici, nije sve ni tako crno. Tri mom�adi koje se nalaze ispred Me-�imurja, Radnik, HAŠK i Croatia Sesvete, imaju samo jedan bod više, jedanaesta Marsonia ima �etrnaest bodova, dok Hrvatski dragovoljac i Solin imaju petnaest bodova. Dakle

u pitanju je razlika od �etiri boda od posljednje plasirane mom�adi do nekakve, uvjetno re�eno, zlatne sredine drugoligaške tablice. Ono što bi mogla biti nekakva prednost za mom�ad Damira Biškupa u nastav-ku prvenstva, odnosno na samom po�etku je �injenica da Me�imurje igra prvu utakmicu kod ku�e, nakon toga su slobodni, pa opet igraju do-ma�i susret, tako da �e najvjerojat-nije te prve dvije doma�e utakmice usmjeriti (ako se dobro odigraju) prema sredini tablice.U prvom kolu Me�imurje �e biti doma�in vode�oj mom�adi prvenstva Dugopolju, od kojeg su u jesenskom dijeli prvenstva izgubili 2:0, no sve �e to �akove�ki no-gometaši morati zaboraviti, jer igrali s prvim ili pretposljednjim, svaki je bod važan žele li napustiti dno tabli-ce. Za to �e tako�er biti prilika i susret protiv Hrvatskog dragovoljca koji u �akovec stiže u tre�em kolu nastavka prvenstva.

Prošli su tjedan predsjednik Dean Pani�, dopredsjednik Miljenko Ov�ar i voditelj Nogometne škole Me�imurje – �akovec Hrvoje Gori�ane posje� li, od-nosno bili gos� Nogometne akademije SK Pun� gamer Sturm iz Graza. Zahva-ljuju�i mnogobrojnim gostovanjima, ekipa Nogometne škole na turnirima u Austriji, gdje su predstavnici Sturmo-ve akademije zapazili male �akove�ke nogometaše, ali i Dariju Biharu, koji živi i radi u Grazu (tako�er je i licencirani su-dac mla�ih kategorija u Austriji), došlo je do uspostave kontakata izme�u No-gometne škole i Nogometne akademi-je. Koliko su u Sturmovoj Nogometnoj akademiji ozbiljno shva� li mogu�nost

suradnje, govori i �injenica da su sastan-ku prisustvovali Gilbert Prilasnik, vodi-telj Akademije, Dietmar Pegam, trener druge ekipe seniora Sturma, koji je veza izme�u Akademije i seniorske ekipe, i Chris� an Lang, skaut mla�ih generaci-ja i jedan od trenera. Predstavnici obiju strana dogovorili su sportsku suradnju i prvu utakmicu, koja �e se odigra� u Grazu 19. velja�e, kada se sastaju mladi igra�i ro�eni 1999. i 2000. godine, a ve� sredinom ožujka u Grazodlaze kadetska i juniorska ekipa. Do kraja tre�eg mjese-ca isto bi tako trebala bi� i de� nirana poslovna suradnja izme�u �akove�ke Nogomene škole i Nogometne akade-mije Pun� gamer Sturm iz Graza.

Na izvršnom odboru do-nesena je i odluka da se ovo-godišnja sve�anost izbora najboljih sportaša Me�imurja i dodjela najviših županijskih sportskih priznanja “Franjo Pun�ec“ održi 7. ožujka. Sve pristigle prijedloge razmo-trit �e posebno za tu priliku formirana komisija u sasta-vu Mato Kljai�, Bojan Ruži� i Dražen Koren, a završno

rješenje donijet �e se na slje-de�oj sjednici Izvršnog od-bora. Na sve�anosti progla-šenja najboljih me�imurskih sportaša ove �e se godine obilježiti i pedeseta godiš-njica osnivanja Savjeta za �izi�ku kulturu Op�ine �ako-vec, osnovane 1962. godine, prete�e današnje Zajednice sportskih udruga i saveza Me�imurske županije.

Izbor sportaša i ekipa 7. ožujka

ZAVRŠILE pripreme NK Me�imurja u Medulinu

Biškup zadovoljan odra�enim, jedini problem vremenske neprilike

NOGOMET

Ema Mikul�i� Iva Mekovec

NOGOMETNA škola Me�imurje - �akovec

Me�unarodna suradnja s Puntigamer Sturmom na sportskom i poslovnom planu

Predstavnici NŠ Me�imurje – �akovec i Nogometne akademije SK Puntigamer Sturm iz Graza na zajedni�kom sastanku o poslovno -

sportskoj suradnji

17. velja�e 2012.��

SVE�ANO proglašenje najboljih sportaša i ekipa za 2

Gimnasti�ari Filip Gimnasti�ari Filip Ude i Tijana Tkal�ec, Ude i Tijana Tkal�ec, rukometašice Zrinskog rukometašice Zrinskog i košarkaši Me�imurjai košarkaši Me�imurjaU organizaciji Zajedni-

ce sportskih udruga i klubova Grada �akov-

ca, u caffe baru “Littera“ odr-žana je sve�anost proglašenja najboljih sportaša �akovca za 2011. godinu. Na samom je po�etku Bojan Ruži�, pred-sjednik gradske Zajednice sportova, sve nazo�ne pod-sjetio na uspjehe �akove�kih sportaša u prošloj godini, ali isto tako i na probleme s kojima su se susretali, prije svega zbog teške �inancijske situacije, uz obe�anje da �e im Zajednica na svim polji-ma pomagati (�inancijski, naravno, u okviru mogu�no-sti), kako bi ostvarili još bolje rezultate. Nagrade je najbo-ljima predao �akove�ki gra-dona�elnik Branko Šalamon, koji je pritom kazao: - �inje-nica je da novca iz godine u godinu, kada je u pitanju ula-ganje u sport, ima sve manje, no uspjesi sportaša, na sre�u, nisu ništa manji zbog toga. Si-guran sam da i u neimaštini ima mogu�nosti da se vrhun-skom sportu pomogne, jer se kroz sport može puno toga dobro posti�i. Sport je sigur-no i jedna od karika koje daju jednu posebnu sliku našem gradu, stoga i ovogodišnjim

Osim dodjela nagra-da najboljim sportašima za prošlu godinu, dodi-jeljena su i priznanja za perspektivne sportaše u protekloj godini, koje su primili Ela Trstenjak iz Badminton kluba Me�i-murje, pliva� �akove�ko-ga pliva�kog kluba Jakov Rojko i Emanuel Varga iz Atletskog kluba Me�i-murje. Priznanja za do-prinos u razvoju sporta u �akovcu pak su dobili NK Sloga za osamdeset godina rada i djelovanja,

NK Sloboda iz Mihovlja-na za pedeset, te RK Info-star i �akove�ki pliva�ki klub za deset godina ra-da. Na sve�anosti su uz mnogobrojne sportaše bili nazo�ni �akove�ki gradona�elnik Bran-ko Šalamon sa svojim zamjenicima Zoranom Vidovi�em i Veselinom Biševcom, zamjenik žu-pana Matija Posavec, te predsjednik Zajednice sportskih udruga Me�i-murske županije Miljen-ko Topli�anec.

GRAD �AKOVEC

dobitnicima, ali i onima koji su bili nominirani za najbolje, �estitam.

Gimnasti�ari i dalje na svjetskom nivouU konkurenciji sportaši-

ca najboljom je proglašena Tijana Tkal�ec iz Gimnasti�-kog kluba “Marijan Zadravec Macan“, koja je prošle godine osvojila prvo mjesto na Svjet-skoj rang listi u preskoku. Na prvenstvu Hrvatske pak je osvojila naslov prvakinje u preskoku i viceprvakinje na

tlu. O nagradi koju je primila, ali i planovima u teku�oj go-dini, Tijana je kazala: - Dra-go mi je što sam i ove godine primila ovu nagradu, jer ona je zapravo veliko priznanje, koliko meni, toliko i mo-jim trenerima i roditeljima za sav trud i rad u minuloj godini. Ove me pak godine o�ekuju nova natjecanja na svjetskim A kupovima, na koje sam se plasirala prošle godine kao prva na svjetskoj rang ljestvici. Tu je, naravno, još i Europsko prvenstvo i

nekoliko B svjetskih kupova, na kojima o�ekujem dobre rezultate. Najbolji sportaš �akovca je Filip Ude, tako-

�er iz Gimnasti�kog kluba “Marijan Zadravec Macan“. Uz plasman na Olimpijske igre u London, on je osvojio naslov prvaka države na tlu, karikama, ru�ama i pre�i. - Ove godine najvažnije su zasigurno Olimpijske igre, no prva prava provjera je Europsko prvenstvo, kazao je na sve�anosti dodjele na-grada najbolji sportaš �akov-ca Filip Ude. - Cilj je i zapravo velika želja da u�em u �inale na oba natjecanja, u �inalu je sve mogu�e, pa tako, narav-no, i obrana naslova olimpij-skog viceprvaka, a možda još i nešto više.

Rukometašice Zrinskog i košarkaši

Me�imurja spašavaju �akove�ki ekipni sport

Najbolja ekipa je Ženski rukometni klub “Zrinski“ �akovec, koji je u svojoj prvoj drugoligaškoj sezoni osvojio �etvrto mjesto. Anja Žvorc,

koja nosi kapetansku traku rukometne ekipe, u ime svih svojih suigra�ica zahvalila je na nagradi. - Nadam se da �emo i idu�e sezone oprav-dati ovu nagradu koju smo, smatram, zasluženo primi-le. Želja nam je, naravno, da ove godine u prvenstvu bu-demo još bolje i vjerujem da je ovo tek po�etak kada su u pitanju nagrade koje se do-djeljuju najboljim ekipama �akovca.

Najbolja mom�ad u prote-kloj godini bio je Košarkaški klub Me�imurje. U A–2 ligi osvojili su drugo mjesto i vr-lo uspješno nastupili u kupu Krešimira �osi�a. Nagradu je primio kapetan Me�imurja Mario Novak - Medo, pritom kazavši da je ovo za mom�ad veliki podstrek za dalje. Cilj je ove sezone osvojiti prvo mjesto u ligi, kako bi osigu-rale kvali�ikacije za A 1 ligu i, naravno, ponovno dobar na-stup u košarkaškom kupu.

Emanuel Varga, Ela Trstenjak i Jakov Rojko primili su priznanja za perspektivne sportaše

Za doprinos razvoju sporta nagra�eni su i �PK, NK Sloga, NK Sloboda Mihovljan i RK Infostar

Najbolji sportaši �akovca prošle su godine bili Tijana Tkal�ec i Filip Ude

U ime najbolje mom�adi, KK Me�imurja, nagradu je primio kapetan Mario Novak - Medo

ŽRK “Zrinski“ najbolja je ekipa, a nagradu je u ime svojih suigra�ica

primila Anja Žvorc

Priznanja sportašima i sportskim klubovima

17. velja�e 2012. ��

U maloj (multimedijalnoj) dvorani MESAP-a u Ne-deliš�u održana je sve�a-

nost proglašenja izbora najbo-ljih sportaša op�ine Nedeliš�e. U uvodnom dijelu sve�anosti sve je prisutne pozdravio pred-sjednik Op�inskog vije�a Željko Kacun, kazavši kako ga jako ve-seli i �ini ponosnim što sportaši s podru�ja op�ine Nedeliš�e kao male lokalne sredine postižu vr-hunske rezultate ne samo na do-ma�im, nego i me�unarodnim natjecanjima. �estitaju�i svima

2011. godinu održano je u �akovcu i Nedeliš�u

Aleksandar Puklavec, Aleksandar Puklavec, Damira Sutnjak, Damira Sutnjak,

atleti�arke Nedeliš�a i atleti�arke Nedeliš�a i odbojkaši Centrometalaodbojkaši Centrometala

Dodijeljena i posebna priznanja

Osim dodjele nagrada najboljim sportašima u protekloj godini, dodije-ljena su i posebna prizna-nja za promidžbu op�ine Nedeliš�e. Priznanja su primili Damira Bujan, Gabrijela Grabar, Ivan Ganzer, Damir Posavec, Mihaela Horvat, ekipa pionira NK Me�imurec Dunjkovec - Pretetinec, seniorska ženska ekipa KK Nedeliš�e, atleti�a-ri seniori AK Nedeliš�e, nogometni klub Puš�ine i školski sportski klub “Pume“ OŠ Nedeliš�e.

OP�INA NEDELIŠ�E

Piše: Siniša Obadi�

na postignutim rezultatima i osvojenim odli�jima, zahvalio im je što na taj na�in predstav-ljaju sredinu iz koje dolaze. Tom prigodom zamjenik na�elnika Darko Dania uru�io je prigodne darove hrvatskom gimnasti�a-ru i olimpijcu Filipu Udeu i nje-govim trenerima Mariju Vukoji i Igoru Krijaimskom, zaželjevši im puno uspjeha i novu meda-lju na ovogodišnjim Olimpijskim igrama u Londonu. Najboljim sportašem proglašen je Alek-sandar Puklavec, �lan atlet-skog kluba Nedeliš�e. On je na pojedina�nom PH osvojio �etiri bron�ane medalje. U skoku u vis i na šezdeset metara prepone u dvorani, te u skoku u vis i sto deset prepone na otvorenome. Kao jedini muški reprezenta-tivac Hrvatske nastupio je na Europskom prvenstvu u Portu-galu i osvojio dvadeseto mjesto u višeboju. Upravo je Puklavec zahvalio u ime svih nagra�enih. - Hvala Op�ini Nedeliš�e na na-gradama koje nam je dodijelila i koje nam, vjerujem, svima puno zna�e. To je prije svega jedan ve-liki bonus koji dobijemo po zavr-šetku godine i moram re�i da se osje�amo još bolje kada vidimo da sav onaj rad i trud koji smo uložili u natjecanja nije bio uza-ludan. Moram spomenuti da mi je posebno drago, s obzirom na

situaciju kakva je u našoj zemlji, da je Op�ina Nedeliš�e jedna od rijetkih, ako mogu re�i, manjih sredina koja ima sluha za sport i kulturu i još jednom hvala joj na tome. Treba spomenuti da je ovo za Aleksandra bila i posljednja ovakva nagrada, jer je nakon sedamnaest godina aktivnog bavljenja atletikom ponajbolji me�imurski i hrvatski atleti�ar

odlu�io završiti onaj natjecatelj-ski dio bavljenja sportom.

U konkurenciji sportašica najboljom je u minuloj godini proglašena Damira Sutnjak, �lanica karate kluba Nedeliš�e. Damira je bila bron�ana na se-niorskom prvenstvu Hrvatske, te je osvojila osmo mjesto na Eu-ropskom prvenstvu u Novom Sa-du. Stalna je �lanica nacionalne selekcije. - Ova nagrada zna�i mi jako puno, prije svega kao još ve-�i poticaj na rad i put prema no-vim uspjesima. Naime, ve� u tre-�em mjesecu �eka me seniorsko Državno prvenstvo, a u desetom pak mla�e seniorsko prvenstvo na kojima o�ekujem i nadam se što boljim rezultatima.

Bez dvojbe me�u mom�adima, ostala dilema kod ženskih

ekipaNajbolja mom�ad op�ine

Nedeliš�e u minuloj je godini odbojkaški klub Centrometal iz

�re�ana. U sezoni 2010./2011. osvojili su 5. mjesto u prvenstvu 1.A Hrvatske odbojkaške lige, plasiravši se u doigravanje za prvaka, gdje su osvojili 8. mjesto.U Kupu Hrvatske za 2011. došli su do �etvrtfinala. U Kupu Me�imur-ja osam su puta za redom osvajali naslov pobjednika. U jesenskom dijelu sezone 2011./2012. osvojili su 6. mjesto u prvenstvu 1.A Hr-vatske odbojkaške lige. Za mom-�ad su nastupali Marin i Tomica Posavec, Ivan Kova�, Kristijan Gotal, Aleksej Makarov, Spaso-je Todorovi�, Marijan Palinkaš, Mišo Petran, Miroslav Vabec, Tomica Pu�a, Dino Harambaši�, Marko David, Deni Vuk, Danijel Kopa�evi� i Ivan Novak, a vodio ih je Jadranko Kiri�. Trener Kiri� je na dodjeli nagrada istaknuo da mu je posebno drago što je njegova mom�ad i u protekloj godini zadržala visoki nivo kva-litete nastupima u prvoligaškom društvu. - Od ekipnih lopta�kih sportova jedini smo preostali klub s podru�ja Me�imurja koji

Najbolja ekipa je seniorska ekipa AK Nedeliš�e

ostvaruje odli�ne rezultate u naj-višem rangu natjecanja.

U ženskoj konkurenciji na-grada je otišla u ruke seniorske atletske ekipe AK Nedeliš�e, koja je na državnom prvenstvu osvo-jila 4. mjesto. Ekipa je nastupala u sastavu: Gabrijela Grabar, Mi-haela Horvat, Katarina Horvat, Alena Hrušoci, Mirna Dadi�, Sil-vija Trstenjak i Ivana Pandža.

Karatisti KK Nedeliš�e, kako doznajemo, izražavaju zadovolj-stvo izborom Damire Sutnjak za sportašicu op�ine, koja je to zaslužila sjajnom prošlom godi-nom i postignutim rezultatima kako na državnom prvenstvu, tako i brojnim turnirima. Ali istovremeno izražavaju poma-lo žaljenje što i ekipna nagrada nije otišla u njihove ruke s ob-zirom na to da je ženski karate tim KK Nedeliš�e osvojio ekipno bron�anu medalju na državnom prvenstvu. �estitaju atleti�ar-kama na izvrsnoj sezoni, ali ipak smatraju da je osvojena ekipna bronca na istom nivou natjeca-nja za nijansu vrjedniji rezultat od �etvrtog mjesta, ukoliko se ocjenjuju samo postignuti rezul-tati i uspjesi u prošloj godini.

Zajedni�ka fotografija dobitnika nagrada i priznanja

Najbolji sportaši op�ine Nedeliš�e u 2011. bili su Aleksandar Puklavec i Damira Sutnjak

Priznanje za promidžbu op�ine Nedeliš�e primio je i NK Puš�ineNajbolja mom�ad op�ine Nedeliš�e i ove je godine OK Centrometal

17. velja�e 2012.��

TABLICA1. MOK MURSA PAN Pap. Ind. 16 15 1 45

2. MOK ROVINJ 16 14 2 43

3. OK SISAK 17 14 3 39

4. MOK RIJEKA 16 11 5 34

5. OK OPATIJA 16 9 7 28

6. OKM CENTROMETAL 17 10 7 27

7. MOK VUKOVAR 16 7 9 23

8. OK DARUVAR 15 7 8 17

9. OK KARLOVAC 17 6 11 17

10. OK ZADAR 16 6 10 17

11. MOK ŠIBENIK 15 3 12 13

12. MOK ZAGREB 16 3 13 12

13. OK SPLIT 15 4 11 11

14. OK VARAŽDIN VOLLEY 16 3 13 10

TABLICA1. Me�imurje 13 13 0 26/+480

2. Dubrav�an 13 11 2 24/+233

3. Gra� �ar 13 8 5 21/+10

4. Mladost Ivanovec 13 8 5 21/-14

5. Vindija 13 5 8 18/-46

6. Donji Kraljevec 13 4 9 17/-31

7. Rudar Cimper 13 2 11 15/-128

8. Kotoriba 13 1 12 14/-454

TABLICA1. MEIMURJE 16 16 0 32/+569

2. Vindija 17 12 5 29/+182

3. Podravac 17 11 6 28/+193

4. Petar Zrinski 17 11 6 28/+188

5. Mladost () 17 10 7 27/+93

6. Radnik 17 9 8 26/-57

7. RUDAR CIMPER 17 9 8 26/-85

8. �AKOVEC 16 9 7 25/+133

9. Ivan�ica 17 7 10 24/-100

10. Koprivnica 17 3 14 20/-289

11. Bjelovar 15 3 12 18/-153

12. Gra� �ar 17 0 17 17/-674

OVERTIME Piše:Bojan Hrka�

KUGLANJE

KOŠARKAODBOJKA

A 2 LIGA SJEVER�akovec – Radnik, subota 18. velja�e u 18.30, II OŠ �akovec

C LIGA KSMŽMe�imurje Globetka – Ko-toriba, nedjelja 19. velja�e u

14.30, II OŠ �akovecMe�imurje II – Dubrav�an, nedjelja 19. velja�e u 16.30, II

OŠ �akovec

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER,

SKUPINA AMe�imurje – Grafi�ar, subota

18. velja�e u 16.30, II OŠ �akovecKotoriba – Vindija, subota 18.

velja�e u 15, OŠ Kotoriba

Rudar Cimper – D. Kraljevec, nedjelja 19. velja�e u 18, OŠ M.

Središ�eMladost Ivanovec – Du-

brav�an, nedjelja 19. velja�e u 18.30, II OŠ �akovec

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER,

SKUPINA AD. Kraljevec-Vindija, nedjelja 19. velja�e u 13, OŠ D. KraljevecPrelog – Lepoglava, subota 18. velja�e u 14.30, OŠ Prelog

LIGA MLA�IH KADETA REGIJE SJEVER,

SKUPINA ADonji Kraljevec – Me�imurje Globetka, nedjelja 19. velja�e

u 15, OŠ Donji KraljevecMladost Ivanovec – Ivan�ica, nedjelja 19. velja�e u 12.15, OŠ

Mala SuboticaBŠT – Prelog, nedjelja 19. ve-

lja�e u 13.45, OŠ Mala Subotica�akovec – Kotoriba, utorak 21. velja�e u 19.45, VUŠ �a-

kovecNedeliš�e – Vindija, ponedje-

ljak 20. velja�e u 19.15, Aton Nedeliš�e

Dubrav�an – Lepoglava, subota 18. velja�e u 15.30, OŠ

D. DubravaRudar Cimper – Me�imurje, nedjelja 19. velja�e u 16.30, OŠ

Mursko Središ�e

Prošlu nedjelju pogledao sam na televiziji najve�i i jedini gr�ki košarkaški i ne samo košarkaški derbi – Olympiakos i Panathinaikos odmjerili su snage u Pireju, dakle doma�inskoj dvorani Olympiakosa. Dvoboj mi je bio posebno zanimljiv zbog trenerskog duela dvojice po-najboljih trenera Europe – Dušana Dude Ivkovi�a na doma�oj klupi i Željka Obradovi�a na klupi Pana-thinaikosa. Uredno je doma�in vodio cijelim tijekom utakmice, ponekad �ak i 18 koševa razlike, no Panathinaikos ne bi bio to što jest (6 puta prvak Europe) da ne bi pritiskao i grickao prednost i došao do mogu�nosti dobiti tekmu na sa-mom kraju utakmice. Tu dolazimo i do pitanja u naslovu ove kolumne. Naime, preostalo je 15 sekundi do kraja tekme, prednost Olympiako-sa je bila 3 koša, a lopta i time out za Panathinaikos. Kao trener uvijek �u i�i na faul (gledano iz rakursa doma�eg sastava koji ima 3 koša razlike), pa ti majstore zabi oba penala na gostuju�em terenu, �ak i ako zabiješ, ja još imam pola koša prednosti i loptu. Ali ne, Dušan Iv-kovi� je odlu�io braniti, gostuju�i su košarkaši igrali pick, driblali, pleli mrežu, loptu je u zadnjoj sekundi na trici u kutu dobio Batiste (ina�e mu je djelokrug rada najviše 2 m od

obru�a) koji je maznuo tricu i –po-godio! Neriješeno! Nisam mogao vjerovati da se doma�a klupa odlu-�ila na tako nešto, tim više što je bio prili�no visoki rezultat (88:85), pa otpada ona teorija da ako igraš do-bru obranu npr. na 55 poena da ideš braniti njihov zadnji napad. Onda je usporena snimka pokazala da je jedan sudac (onaj u polju) pokazao šut za tri poena, no sudac pod ko-šem je pokazao šut za dva poena. Pogledali su suci snimku na zapi-sni�kom stolu i presudili – Batiste je mrvicu nagazio crtu i odlu�eno je da je šut bio za dva poena. Pobje-da Olympiakosa i trenera Ivkovi�a. Sretna pobjeda. Naravno da ne že-lim pretenciozno tvrditi da sam pa-metniji od jednog Dušana Ivkovi�a, Bože sa�uvaj, samo želim naglasiti da postoje vje�ite trenerske teme za raspravu i da ne postoji bogomdano rješenje na vrlo konkretna pitanja iz taktike. Uostalom, u NBA nam iz dana u dan dokazuju da na gore opi-sanu situaciju NBA treneri uvijek idu braniti, nikada, osim slu�ajno ne rade faul. Makar sam vidio da europski igra�i u NBA ipak znaju napraviti faul, valjda ne slušaju svo-je trenutne trenere, ostao im u glavi onaj drill iz Europe.

Još sam jednu trenersku za-nimljivost zapazio, ali na drugoli-

gaškoj utakmici Rudar Cimpera i �akovca. Trener �akovca Bruno Kova�i� je u po�etku ovoga zani-mljivog dvoboja zaigrao u obrani jednu rijetku kombiniranu obra-nu (koju sam ja osobno tako�er koristio relativno �esto, ali ne u dužem periodu utakmice, ve� vi-še kao jednokratno iznena�enje). Radi se o tzv. obrani „box and one“, gdje jednoga igra�a, u ovom slu�aju najboljega strijelca Rudar Cimpera markira i ganja po cijelom terenu jedan igra� obrane ( u rukometu bi rekli „�laster“), a ostala �etvo-rica obrambenih igraju zonu 2-2. No, Rudarov napad se vrlo brzo adaptirao na ovakvu obranu, a tzv.pomno �uvani igra� doma�eg sastava je ve� u prvom quarteru zabio 10 koševa, do kraja i 28, tako da ova obrana i nije dala o�ekivani rezultat.

Na kraju ove kolumne velika pohvala mom starom trenerskom prijatelju iz Donje Dubrave- Rudiju Balogu, trenutno životno i košar-kaški stanovnikom Kotoribe koji je sa svojim klincima iz OŠ Koto-riba premo�no osvojio Prvenstvo osnovnih škola Me�imurja. Rudi, samo naprijed, klinci ti odli�no igraju, imaju i �inu tehniku, a i vidi se trenerova ruka u njihovoj igri. �estitam!

Da pobjeda u �akovcu u pr-vom dijelu prvenstva nije bila slu�ajna, košarkaši Rudar Cim-pera dokazali su i u uzvratu, u okviru 17. kola opet su nadja�ali košarkaše trenera Brune Ko-va�i�a. Utakmica je odigrana u pravom košarkaškom ozra�ju, borbenosti nije nedostajalo, u svakom slu�aju vidjelo se da i jedni i drugi žarko žele pobije-diti u lokalnom derbiju. U egalu se provelo ve�im dijelom ove neizvjesne utakmice, tek dvije minute prije završne sirene je doma�in poveo s nekoliko koše-va viška; gosti brzaju s neto�nim šutevima, dok u obrani prave fa-ulove nadaju�i se da �e doma�i košarkaši promašivati s penala. Uzalud. Ovaj puta su sve pogodili i pobijedili. U doma�im redovi-ma najbolji Hrka� (28 poena) i Srnec (18), u �akovcu Ostoja dok je imao snage, te Juras koji je u maloj minutaži mnogo zabio (14).

Mladost(�) – Podravac 81:68

Radnik – Vindija 60:80

Grafi�ar – Koprivnica 59:81

C LIGA KSMŽ

Donji Kraljevec – Me�imurje Globetka

63:82

DONJI KRALJEVEC: Švenda 13, Ivanovi� 5, Zrna 4, Lon�a-ri� 3, Branilovi� 2, Ivanovi� 19, Ruži� 14, Štefan 3. Trener Zrna I.ME�IMURJE GLOBETK A: Markovi� 9, Vugrinec 19, Ser-darevi� 6, Leva�i� 15, Belovi� 9, Vuruši� 15, Golubi� N. 9. Tre-ner Škoda D.

Prelog – Mladost Ivanovec 72:53

PRELOG: Blažona 6, Ciglar M. 22, Šari� 13, Jankovi� 7, Ciglar D. 19, Baljak 6, Poredoš 2, Glavina 5, Novosel 2. Trener Sori� R.MLADOST IVANOVEC: Miho-ci 4, Drk 20, Mlinari� 4, Bedi� 8, Kranj�ec 6, Terek 13. Trener Gašparlin S.

Nedeliš�e – Donji Kraljevec 63:84

NEDELIŠ�E: Gospo�i� 7, Šolja 18, Posavec 2, Šegovi� I. 16, Perdec 8, �un�uš 12. Trener Bošnjak M.DONJI KRALJEVEC: Švenda 4, Zr-na 14, Lon�ari� 18, Ivanovi� 15, Ruži� 21, Štefan 8. Trener Zrna I.

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER,

SKUPINA AVindija – Dubrav�an

64:73

DUBRAV�AN: Lukša 27, Matulin 8, Šte�i� 4, Blažeka 23, Ribi� 11. Trener Me�imurec B.

Grafi�ar – Mladost Ivanovec 59:53

MLADOST IVANOVEC: Fe�keš 23, Kranj�ec 5, Hanžekovi� 8, Dove�er 3, Kranj�ec J. 2, Wrana 10, Bjelobrk 2. Trener Gašparlin S.

Vindija – Rudar Cimper 59:48

RUDAR CIMPER: Radikovi� 21, Novak VA 4, Korbelj 4, Per�i� 12, Lesar 4, Balaž 3. Trener Damja-novi� B.

Petar Zrinski – Ivan�ica 80:48

Rudar Cimper – �akovec 77:68 (15:19, 26:21, 15:12, 21:16)

RUDAR CIMPER: Varga 7, Mikolaj 2, Fran�i�, Per�i�, Hrka� 28, Radikovi� 9, Cilar, Bedi 8, Dodlek, Tkalec 5, Bogdan, Srnec 18. Trener Damjanovi� B.�AKOVEC: Horvat 2, Terek M., Prprovi� 14, Terek D. 14, Kranj�ec 10, Dove�er, Ju-ras 14, Ostoja 12, Wrana, Fe�keš 2, Drk. Trener Kova�i� B.

Nikola Hrka� u svom karakteristi�nom prodoru pod koš

�akovca (foto: Alen Galovi�)

A 2 LIGA SJEVER

I drugi put Rudar ja�i od �akovca!

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI�

Vje�ne trenerske dvojbe!TABLICA

1. Prelog 14 11 3 25/+180

2. Me�imurje Globetka 13 11 2 24/+185

3. Nedeliš�e 14 8 6 22/+7

4. Dubrav�an 13 8 5 21/+24

5. Donji Kraljevec 13 7 6 20/+37

6. Mladost Ivanovec 13 5 8 18/-79

7. Me�imurje II 13 3 10 16/-126

8. Kotoriba 13 0 13 13/-228

Odli�na odbojkaška pred-stava u Nedeliš�u. Odbojkaši Centrometala svladali su favo-rizirane goste iz Siska u dru-gom susretu u ovom prvenstvu te osvojili važna tri boda koji ih zadržavaju na šestom mjestu prvenstvene ljestvice. Zani-mljivo je da Sisak u 17 kola pr-venstva ima svega tri poraza, ali od toga �ak dva od Centro-metala. Na po�etku prvog seta Sisak je poveo 8:5. Centrome-tal preokre�e i pri put vodi kod 11:10. Nakon toga mom�adi se izmjenjuju u vodstvu sve do 21:21. Tada na servis Todorovi-�a doma�i rade seriju i dobivaju prvi set s 25:21. Drugi set sli�-na pri�a. Igra se poen na poen, ali stalno Sisak ima prednost od najviše dva poena. Imao je Centrometal par prilika da povede, ali je uglavnom u tim trenucima griješio na servisu. Ipak, pri kraju seta Centrome-tal prvi put vodi 22:21. Nakon time-outa Gotal griješi na servisu, te potom doma�i ne hvataju servis. Tada nervozni Gotal napucava loptu u strop dvorane, dobiva žuti karton i gosti odlaze na velikih 24:22.Te dvije set lopte nisu iskoristili, a i nakon toga stalno Siš�ani imaju prednost, da bi iskoristi-li petu set loptu za 28:26. Nije to pokolebalo doma�e, te ulaze u tre�i set vodstvom 8:5. Sisak preokre�e na 9:10, ali zatim Centrometal igra mnogo bolje i stje�e prednost od �etiri poena. Tu prednost zadržava do kraja seta koji osvajaju 25:21. Ista pri�a u �etvrtom setu. Centro-metal je bolji i od po�etka vodi. Kod rezultata 13:9 ozlijedio

Petnaesto kolo druge ku-gla�ke lige donijelo je �ako-ve�ki gradski derbi u kojem je Željezni�ar u jednom do kraja neizvjesnom susretu slavio protiv �akovca 5:3. U �unjevima je bilo 3351:3320 za Željezni�ara, a u setovima 11,5:12,5 za �akovec. Kod Željezni�ara Predrag Turk srušio je 562 �unja, Ivica Pun�ikar 589, Bojan Košak 556, Bojan Plevnjak 586, Ni-kola Turk 517 i Denis Košak 541. U mom�adi �akovca naj-

bolji je bio Nebojša Žnidari� sa srušena 553 �unja,Mladen Graši�ih srušio je 535, Ivan Pigac 557, Zvonimir Plevnjak 565, Zlatko Turk 574 i Mladen Kancijan 536. Željezni�ar se ovom pobjedom zadržao na visokom tre�em mjestu i na-kon 15 odigranih kola ima 11 pobjeda i 4 poraza. Mom�ad �akovca pak ima upisanih osam pobjeda, jedan remi i pet poraza i sa 17 bodova je na 6. poziciji prvenstvene tablice.

PRVA hrvatska odbojkaška liga

Centometal i drugi put bolji od favoriziranog Siska

OK CENTROMETAL – OK SISAK 3:1 (25:21, 26:28, 25:21, 25:22)

Dvorana SGC Aton, gledatelja 60. Suci: Hrani�, Humski (oba Zagreb).Centrometal: Kova�, Palinkaš, Pu-�a, Makarov, Vabec, Križanovi�,Harambaši�, Todorovi�, T.Posavec, M.Posavec, Gotal, Petran (trenerKiri�)Sisak:Vakufac, Pavi�i�, Tepavac, A.Kostelac, Durakovi�, Komosar,Alihodži�, F.Kostelac, So�ili�, Pelin (trener Boži�evi�)

se gostuju�i igra� So�ili�, ali to kao da je potaknulo goste na bolju igru i Siš�ani preokre�u na 14:15. Nije to trajalo dugo. Mali zastoj Centrometal brzo ispravlja, te na krilima Pere Križanovi�a osvaja set s 25:22. U doma�oj mom�adi odli�na igra svih igra�a, no ponovno su se ponajviše istaknuli Kri-žanovi� i Tomica Posavec. U narednom kolu Centrometal je opet doma�in. U subotu 18. velja�e u dvorani SGC-a “Aton” s po�etkom u 18 do�ekuju Za-dar. (J.K.)

DRUGA hrvatska liga

Gradski derbi pripao Željezni�aru za potvrdu tre�e pozicije

17. velja�e 2012. ��

Preloška Mladost osvojila je tradicionalni klupski malonogo-metni turnir Kup Grada Preloga 2012. U nedjeljnom finalu Mladost je bila bolja od Trnave 5:1 zgodici-ma Ivana Habuša (dva puta), Mar-sela Radikovi�a, Hrvoja Vadlje i Damira Kranjeca. Po�asni pogo-dak za Trnavu postigao je Petar Baksa. U utakmici za tre�e mjesto �SK-a, koja je zamalo u subotu u polufinalu iznenadila i pobjedni-ka, ovaj put nije posustala i slavila je pobjedu protiv Naprijeda 2:1.

Za najboljeg golmana turnira proglašen je Filip Farkaš iz Mla-dosti, najbolji igra� je Elvis Sabol iz Mladosti, a najbolji strijelac De-jan Ko�iš iz Otoka, koji je postigao ukupno 11 golova. Nagrade su po-dijelili dogradona�elnik Preloga Ljubomir Kolarek te Mato Kljai�, predsjednik Zajednice sportskih udruga Grada Preloga.

Tako je i ove godine Zajednica sportskih udruga Grada Preloga uspješno organizirala turnir, koji je postao tradicija i okuplja klu-bova Grada Preloga, njih sedam (Mladost, �ukovec 77, Naprijed, Draškovec, �SK-a, Galeb i Otok ) te kao goste nogometaše Trnave iz Gori�ana.

Dvoransko prvenstvo Hr-vatske u disciplinama 400, 800, 1500 i 3000 m svake se godine održava u sklopu Gala Indoor mitinga u Be�u. Kako u Hrvat-skoj ne postoji atletska dvorana s kružnom stazom, najprihvat-ljivije rješenje za održavanje dvoranskog PH posljednjih je godina glavni grad Austrije. Na svojem prvom dvoranskom natjecanju nastupio je i Mar-tin Srša, �lan AK Me�imurje, i to u utrci na 1500 m, u kojoj je osvojio ukupno osmo mjesto s odli�nim rezultatom i novim dvoranskim me�imurskim re-kordom od 4:07,70. U ovoj utrci u konkurenciji za naslov prva-

U nastavku rukometne Pre-mijer lige, Me�imurje je u prvoj doma�oj utakmici doživjelo te-žak poraz od Bjelovara. Nakon što su mladi igra�i Darija Varge u prvom poluvremenu držali priklju�ak s gostima, u drugom se ponovilo ono što im se stalno doga�a u posljednje vrijeme, pad koncentracije i nedostatak snage. Sve je to rezultiralo vi-sokom gostuju�om pobjedom Bjelovara od 26:40 (13:17).

Prvih desetak minuta susre-ta igralo se gol za gol, a u desetoj minuti Me�imurje ima prednost od dva pogotka razlike, 6:4. No, tu su doma�ini, na žalost, stali. Bjelovar postiže šest golova za redom i prednost �akove�ke mom�adi od dva gola viška, u 17. se minuti pretvara u �etiri gola zaostatka i vodstvo gostiju od 6:10. U tom je dijelu igre doma�i vratar Matu�ec obranio jednu loptu, dok je golman Bjelovara

U nedjelju je odigrano 2. kolo me�imurskoga šahovskog kupa u kojem su štrigovski Stridon i Pretetinec s po 4:0 bili bolji od Go-rana iz Lopatinca i Gornjeg Miha-ljevca III. Mursko Središ�e je s 3:1 slavilo protiv Stridona II, a istim su rezultatom Nikola Zrinski i

Gornji Mihaljevec II pobijedili su Nedeliš�e i Stridon III. U drugom su kolu �ak tri susreta završila rezultatom 2,5:1,5. Mihovljan-ska Sloboda protiv Miklavca, Strahoninec RŽV protiv Slobode II, Dinamo iz Palovca protiv Stra-honinca. Jedini remi (2:2) u ovom

kolu je bio onaj u susretu izme�u Gornjeg Mihaljevca i Me�imurja.Nakon dva odigrana kola vode-�i je Stridon iz Štrigove, a slijede Mursko Središ�e, Sloboda Mihov-ljan, Pretetinec i Me�imurje �a-kovec. Tre�e je kolo na rasporedu u nedjelju u Mihovljanu u 10 sati.

Karabati� zaustavio �etiri udar-ca na svoj gol. Sedam minuta igre Me�imurja bez postignutog gola prekinuo je Škrobar, koji je smanjio za 7:10. Zadravec i Pe-tek svojim pogocima smanjuju opet na samo gol zaostatka 9:10. Do kraja poluvremena �urkovi� i �uri�in uspjeli su podi�i pred-nost gostiju na �etiri gola razli-ke, 13:17, pa je tako i završio prvi dio susreta. U nastavku utakmi-ce ponovila se pri�a iz nekoliko posljednjih susreta �akove�kih rukometaša. Ponestalo je snage i koncentracije doma�inu, gosti su malo poja�ali ritam i bez ve-�ih problema stigli do visoke pobjede i kona�nih 26:40.

Ovo je, na žalost, naša realnost

Doma�i trener Dario Varga je o utakmici i nastavku prven-stva bio kratak: - Pobijedila je bolja ekipa. Jedina pozitivna strana ovog susreta je ta što su u mojoj mom�adi svi igra�i dobili priliku da zaigraju. Naši ruko-metaši idu u školu, na akultet,

rade, uz to imamo i nekoliko ozlije�enih. Moramo raditi oz-biljno i pripremati se za ligu za ostanak, to je naša jedina šansa. U petak putujemo u Zamet, a ja ne znam tko od igra�a ima ispit ili tko radi. To je danas, na žalost, naša rukometna stvarnost. On-da dolazi Pore�, pa slijedi ritam srijeda – subota, što je teško za ostale ekipe, a za nas koji smo u ovom trenutku potpuni amateri bit �e još teže.

(so)

RUKOMET

RUKOMETNA Premier liga

Me�imurje bez bodova na doma�em terenu

ME�IMURJE – BJELOVAR

26:40 (13:17)

ME�IMURJE -Kova�evi� , Matu�ec, Milas 1, Martin�evi� 4, Miševi� 5, Škrobar 3, Horvati� 1, Lesjak, Za-dravec 4, Kova�i� N. 1, Martinjak 2 ,Peras, Kova�i� T. 1, Bari� 1, Mar�ec, Petek 3. Trener : Dario VargaBJELOVAR- Grkini�, Karabati�, Gr-gi�, Gašparovi� 1, Horvat 4, Kontrec 6, Merhar 3, Gašparovi� 4, �uri�in 2, Herman 3, Fiala 3, Tandara 4, Mraz 2, �urkovi� 7. Trener :Dalibor Soka�

ME�IMURSKI šahovski kup

Stridon i Pretetinec maksimalno

ATLETIKA

MALI NOGOMET

ŠAH

Novi uspjeh Martina Srše - bronca na 1500 m na dvoran-

skom PH

ka Hrvatske prva dva mjesta osvojili su Goran Grdeni� i Sini-ša Majdandži�iz Agrama, dok je Martin osvojio tre�e mjesto i bron�anu medalju. Na ovom natjecanju nastupio je veliki broj natjecatelja iz Hrvatske, a od Me�imuraca nastupili su još i �lanovi AK Nedeliš�e: Mihaela Horvat u skoku u dalj - 5. mjesto, Gabrijela Grabar u utrci na 800 m - 12. mjesto i Alena Hrušoci na 400 m - 24. mjesto. Dvoranska natjecanja u Hrvatskoj nastav-ljaju se prvenstvom u kategoriji juniorki i juniora 18. velja�e u Zagrebu, te nakon toga u kate-goriji seniorki i seniora u Rijeci 25. velja�e. (md)

PH u dvorani održano je u Be�u

Martin Srša bron�ani na 1.500 m

TABLICA1. Siscia 15 11 1 3 23

2. Split 14 10 2 2 22

3. Pore� 14 10 1 3 21

4. Spa�va Vinkovci 15 9 1 5 19

5. Zamet 14 8 2 4 18

6. Buzet 15 8 2 5 18

7. Karlovac 14 8 2 4 18

8. Dubrava 15 6 2 7 14

9. Bjelovar 15 6 1 8 13

10. Marina Kaštela 14 5 1 8 11

11. Gorica 15 3 1 11 7

12. Varteks di Caprio 14 1 1 12 3

13. Me�imurje 14 0 1 13 1

ZAVRŠIO tradicionalni klupski Kup Grada Preloga u malom nogometu

Mladost uvjerljiva u finalu protiv TrnaveIna�e, u prvom dijelu natje-

canja klubovi su bili podijeljeni u dvije skupine. Polufinale su na-kon razigravanja po skupinama izborili Mladost, Naprijed, Trnava i �SK-a. U subotu u prvom polufi-nalu Mladost slavila je protiv �SK-e preokrenuvši vodstvo 3:0 ekipe iz �ehovca. U drugom polufinalu Trnava je uzvratila Naprijedu za prošlogodišnji poraz u finalu s uvjerljivih 5:2.

Posljednji su dan turnira odi-grane i dvije revijalne utakmice. Predstavile su se igra�ice Žensko-

ga rukometnog kluba Prelog, još uvijek jedinoga ženskog sport-skog kolektiva na podru�ju Grada Preloga. Lima�i �SK-e i Mladosti ogledali su se u me�usobnom dvoboju, a slavila je Mladost zgo-ditkom Gorana Goluba.

Posljednji dan turnira orga-nizator je napla�ivao ulaz sim-boli�nom ulaznicom od 10 kuna. Ulaznicu su pla�ali svi, suci, igra�i, organizatori i gledatelji. Sav sku-pljeni prihod darovat �e se u hu-manitarne svrhe. (Ž. Soka�, oto: Stjepan Naran�a/VIPRO)

44 Dobro je znati 17. velja�e 2012.www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dan zaljubljenih obilježen je u Restoranu Pilka 11.velja�e 2012. U prigodno ure�enom prostoru, brojni gosti su uži-

vali u specijalnom meni-u pri-premljenim od Pilkinih kuhara , plesaju�i uz živu glazbu do kasno u no�i.

Valentinovo u Pilki

4517. velja�e 2012. Dobro je znatiwww.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

46 Informacije 17. velja�e 2012.www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

SLOBODNA RADNA MJESTA (H

LJEKARNA �AKOVEC, V. Morandinija 1, traži 1 m/ž MAGISTRA FARMACI-JE na odre�eno vrijeme, natje�aj je otvoren do popunjenja, pismena zamolba na gornju adresu, info na www.hzz.hr

Vinogradarska zadruga ŠTIGOV�AN-KA, Železna Gora 68, traži 5 KV KO-NOBARA/ICA; 5 POM. KONOBARA/ICA - radno iskustvo poželjno, znanje stranih jezika; 2 KV KONOBARA/ICE bez radnog iskustva, znanje stranih jezika; 3 KV KUHARA/RICE MAJSTO-RA ZA ROŠTILJ I RAŽANJ - poželjno radno iskustvo; 1 KV PIZZA MAJ-STOR/ICU - poželjno radno iskustvo; 4 POMO�NA KUHARA/ICE; 2 KV KUHARA/ICE bez radnog iskustva; 2 KV, SSS, VŠS, VSS OSOBE ZA BUKING - traženje potencijalnih gos� ju, znanje stranih jezika, voza�ki ispit, mjesto rada za sva radna mjesta je Krk, Ma-linska, Baška, po�etak rada je 15.3. Zainteresirani javiti se na 099 222 1338. Postoji mogu�nost probnog rada u restoranu GURMAN u Savskoj Vesi. Natje�aj otvoren do 15.2.

IFA savjetovanje d.o.o. za poslovno savjetovanje �akovec, traži 2 m/ž SAVJETNIKA ZA OSOBNE FINANCIJE – suradnika za savjetovanje i prodaju financijskih produkata, uvjeti: SSS, VŠS, VSS , ugovor o djelu, osiguran op-sežan program školovanja i polaganje ispita pri HANFA-i, uvo�enje u posao, široka paleta proizvoda na podru�ju � nanc. savjetovanja, mogu�nost iz-gradnje karijere, ostvarivanje zarade vezano uz radne uspjehe pozi� vna, optimisti�na osoba, spremnost na kontakte i rad s ljudima, samoinici-ja� vnost, radno vrijeme 15-20 sa� tjedno, više informacija na www.i-fa.hr, prijave na e-mail: cakovec@i-fa.hr do 17.02.

INSTALOMONT TERMOCENTAR d.o.o. �AKOVEC, K.Zvonimira 7, tra-ži 1 INŽ. STROJARSTVA ILI DIPL.INŽ. STROJARSTVA na odre�eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi� se na 098 426 122 ili na e-mail: termo-centar@email.t-com.hr do 17.02.

CAFFE BAR QUEEN, �ukovec, traži 1 KONOBARA/ICU na odre�eno vrije-me uz mog. stalnog radnog odnosa, javiti se na 040 660 246 ili na mob. 098 242 143, do 17.04.

MURA METAL d.o.o. KOTORIBA, Saj-mišna 1, traži na odre�eno vrijeme 5 m/ž BRAVARA s rad. iskustvom 3g. i 2 ZAVARIVA�A mag postupak, uvje� : poznavanje tehnika zavarivanja u � g i rel postupku, važe�i atest za pojedine discipline, zavarivanja, min. 2g. rad. iskustva, info na tel. 682-130, dostavi-� pismene zamolbe na gornju adresu do 18.2.

Ca e bar “MK”, GORI�AN, Vrtna bb, traži 1 m/ž POSLUŽITELJA PI�A na odre�eno vrijeme, javiti se na 095 5333 891, do 19.2.

EKO MEIMURJE d.d. ŠENKOVEC, B. Radi� 37, 40000 �AKOVEC, traži 1 INŽ. ZAVARIVANJA IWE/EWE na odre�e-no vrijeme uz mog. na neodre�eno, uvje� : obavezno položen IWE/EWE, VŠS, VSS strojarskog smjera, rad na ra�unalu, engl. ili njem. u govoru i pismu, radno iskustvo 1g., pismene zamolbe dostavi� na gornju adresu ili e-mail: eko@eko.hr Razmatrat �e se sve zamolbe ali povratno �e se ja-vi� samo kandida� ma koji u�u u uži izbor. Natje�aj do 24.2.

MTI Telefonski imenik i Žute stranice d.o.o. k.d. 10000 Zagreb, Republike Austrije 1/3, traži SSS/VŠS TEREN-SKOG KOMERCIJALISTU m/ž na ugovor o djelu uz mog. zapošljava-nja na neodre�eno, uvje� : SSS/VŠS prodaja oglasnog prostora u poslov-nim imenicima RH žute stranice po županijama, posao se radi direktnim kontaktom s odgovornim osobama u gospodarskim subjek� ma, mogu�-nost zapošljavanja osobe s invalidite-tom, terenski rad na podru�ju Me�i-

murske županije, komunika� vnost, marljivost, organiziranost, odgovor-nost, dostavi� pismene zamolbe na gornju adresu, ili e-mail: m� @m� .hr ili na fax: 01 4872471, do 27.02.

SILADI d.o.o. KOTORIBA, traži 2 VO-ZA�A/ICE POLJOPRIVREDNIH STRO-JEVA na odre�eno vrijeme, javi� se na 098 915 8006, do 29.02.

Pizzeria Fat boy PRELOG, traži 1 KO-NOBARA/ICU na neodre�eno vrije-me uz probni rad, javi� se na 098 778 855, do 25.2.

UNISOFT d.o.o. M. Središ�e , traži 1 KONOBARA/ICU na neodre-�eno vrijeme, javi� se g. Sabo Nena-du na mob. 098 9839 707, do 29.02.

NOSTRO d.o.o. Slemenice 23, traži 10 (m/ž) ŠIVA�A TRIKOTAŽE I LAKE KONFEKCIJE na odre�eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi� se osobno na gornju adresu ili na tel. 865 299, natje�aj otvoren do 28.2.

PANOEX d.o.o. �AKOVEC, Dr.I.Novaka 46, traži 1 m/ž SSS TELEFONISTU na odre�eno vrijeme, uvje� : znanje en-gl. jezika, voza�ki ispit B kat., radno iskustvo u prodaji i marke� ngu, pre-zentacijske vješ� ne, od zainteresira-nih se traži da budu komunika� vne, sposobne za rad u � mu, ustrajnost u radu, javiti se osobno na gornju adresu ili dostavi� na e-mail: info1@panomed.com.hr, do 20.02.

Caffe bar Finimo �AKOVEC, traži 1 KONOBARA/ICU na odre�eno vri-jeme, javiti se na 095 556 7184, do 20.02.

TP Varaždin, P.Miškine 53, tra�i 2 m/ž KV PRODAVA�A na odre�eno vrije-me uz mog. stalnog radnog odnos, poželjno radno iskustvo, mjesto rada Palovec, M.Subo� ca, javi� se osobno na gornju adresu ili e-mail: kadrov-ska@tpvz.hr do 23.02.

AGRO - AXA d.o.o. Dunjkovec, J.J. Strossmayera 1, traži 1 m/ž KV PRO-DAVA�A gra�. i polj. materijala na odre�eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, radno iskustvo 3g., javi� se osobno na gornju adresu ili dostavi� pismenu zamolbu na gornju adresu do 17.02.

O.M.T d.o.o. IVANOVEC, M.P.Miškine 22, traži 2 CNC TOKARA s radnim isku-stvom na neodre�eno vrijeme, javi� se na 338-120, do 22.02.

OPTIMUS d.o.o. �akovec, V. Nazora 32, traži 1 SSS, VŠS, VSS PROGRAME-RA za poslove održavanja aplikacije korisnika na odre�eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, voza�ki ispit B kat., znanje engl. jezika, javi� se na 091 3640 788, do 24.02.

TMT d.o.o. �akovec, Kalni�ka bb, traži 1 (m/ž) NET programera poslovnih aplikacija na neodre�eno vrijeme, uvjeti: SSS, VŠS, VSS (informatika-programiranje), tehni�ka i organi-zacijska znanja za vo�enje so� ware-skih projekata, temeljenih na MS SQL bazi podataka i .NET tehnologiji, isku-stvo u izradi aplikacija u Visual Studio 2003/2005, poznavanje rada u Visual Studio 6, MS Access-u, voza�ka B kat., dostavi� pismenu zamolbu na gornju adresu ili e-mail: marinko.cmrlec@tmt.hr ili na fax: 040 370 994, više in-formacija 091 1384 128, do 26.02.

LORENA d.o.o. Banski Vinogradi 10/a, 10090 ZAGREB, traži 5 SSS djelatnika za višestruke kompenzacije na odre-�eno vrijeme, voza�ki ispit B kat., mog. korištenja vlas� tog automobi-la, mogu�nost rada od ku�e, javi� se na 01 379 4522 ili na e-mail: ured3@tvornica-ideja.com.hr do 31.03.

AGRA - AXA d.o.o. Dunjkovec, J.J. Strossmayerova 1, traži 2 KV, SSS (m/ž) DJELATNIKA za rad u poljoa-poteci na odre�eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, poželjno rad-no iskustvo 3g. na prodaji sredstava za zaš� tu bilja, mjesto rada Puš�ine i

1. Odre�uje se prodaja u ste�ajnom postupku nekretnina i pokretnina u vlasništvu ste�ajnog dužnika MT� Tvornica rublja d.d. u ste�aju, �akovec, uz odgovaraju�u primjenu pravila o ovrsi na nekretninama i pokretninama i to:- nekretnina upisana u z.k.ul. 5827 E, etažno vlasništvo, k.o. �akovec, �kbr. 8/1, hala trikotaže i konfekcije, zgrada 1 i 2 dilatacija – dorada i trikotaža, zgrada 3 – dilatacije dorada i pozamanterija, zgrada zdravstvenog centra sa prodavaonom, upravne zgrade, zgrada restorana, garaža s nadstrešni-com za bicikle, zgrada por� rnice, zgrada dviju trafostanica, zgrada kotlov-nice sa deponijem mazuta, dvor, ukupne površine 4 rala i 969 �hv i to:

a) 6. ETAŽA: 653/26504 - Etaža 6 koja se sastoji od V. kata upravne zgrade, ukupne površine 354 m2, procijenjena na vrijednost od 1.781.939,90 kn.

b) 9. ETAŽA: 780/26504 - Etaža 9, prizemlje radionice ukupne površine 423 m2, procijenjena na vrijednost od 690.690,00 kn.

c) 16. ETAŽA: 229/26504 - Etaža 16 koja se sastoji od VI kata upravne zgra-de ukupne površine 124 m2, procijenjena na vrijednost od 624.439,37 kn.

d) 29. ETAŽA: 17/26504 - 1. Etaža 29 koja se sastoji od garaže površine 16 m2, procijenjena na vrijednost od 30.942,08 kn.

e) 30. ETAŽA: 17/26504 - Etaža 30 koja se sastoji od garaže površine 16 m2, procijenjena na vrijednost od 30.942,08 kn.

f) 31. ETAŽA: 17/26504 - Etaža 31 koja se sastoji od garaže površine 16 m2, procijenjena na vrijednost od 30.942,08 kn.

g) 33. ETAŽA: 17/26504 - Etaža 33 koja se sastoji od garaže – površine 16 m2, procijenjena na vrijednost od 30.942,08 kn.

h) 34. ETAŽA: 17/26504 - Etaža 34 koja se sastoji od garaže – površine 16 m2, procijenjena na vrijednost od 30.942,08 kn.

i) 35. ETAŽA: 17/26504 - Etaža 35 koja se sastoji od garaže – površine 16 m2, procijenjena na vrijednost od 30.942,08 kn.

j) 36. ETAŽA: 89/26504 - Etaža broj 36 koja se sastoji od garaže – površine 89 m2, procijenjena na vrijednost od 167.950,12 kn.

k) 37. ETAŽA: 8007/26504 - Etaža 37 koja se sastoji od podruma I dilatacije površine 490 m2, prizemlja I dilatacije površine 259 m2, me�ukata I dilata-cije površine 410 m2, prvog kata I dilatacije površine 3093 m2, procijenje-na na vrijednost od 22.024.406,12 kn.

l) 38. ETAŽA: 1664/26504 - Etaža broj 38 koja se sastoji od prvog kata I dila-tacije površine 903 m2, procijenjena na vrijednost od 3.516.949,48 kn.

m) 39. ETAŽA: 1544/26504 - Etaža broj 39 koja se sastoji od drugog kata II dilatacije površine 1251 m2, procijenjena na vrijednost od 4.221.615,05 kn.

n) 41. ETAŽA: 46/26504 - Etaža 41 koja se sastoji od trafostanice II – površi-ne 25 m2, procijenjena na vrijednost od 85.201,12 kn.

Po�etna cijena za nekretnine iznosi 33.298.843,64 kn.

Uz navedene nekretnine prodaju se i pokretnine – strojevi, uredska i infor-ma� �ka oprema, kao jedna cjelina, a prema procjeni izra�enoj od strane sudskog vještaka. Po�etna cijena za pokretnine iznosi 4.035.760,00 kn.

2. NA�IN PRODAJERo�ište za prodaju prvom usmenom javnom dražbom, održat �e se u zgra-di Trgova�kog suda u Varaždinu, B. Radi�a 2, soba 230/II

dana 23. velja�e 2012. godine u 13,00 sa� .

3. Na nekretnini pod to�kom 1.a upisano je razlu�no pravo u korist Hrvat-ske poštanske banke d.d. Zagreb i Republike Hrvatske Ministarstva � nan-cija Porezne uprave �akovec. Na nekretnini pod to�kom 1.b, 1.c, 1.d, 1.e, 1.f, 1.g, 1.h, 1.i te 1.j upisano je razlu�no pravo u korist Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb.Na nekretnini pod to�kom 1.k upisano je razlu�no pravo za korist Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Zagreb.Na nekretnini 1.l upisano je razlu�no pravo za korist Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb.Na nekretnini 1.n upisano je razlu�no pravo za korist Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb i Republike Hrvatske Ministarstva � nancija Porezne uprave �akovec.

Na nekretnini 1.m upisano je razlu�no pravo za korist Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb.

4. Ovaj zaklju�ak objavit �e se na ste�ajnoj oglasnoj plo�i ovoga suda.

5. Ste�ajni upravitelj dužan je Hrvatskoj gospodarskoj komori dostavi� podatke o nekretnini koja se prodaje u ste�ajnom postupku, kao i na web stranici Visokog trgova�kog suda u Zagrebu, a radi uvo�enja u o�evidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ste�ajnom postupku.

6. UVJETI PRODAJEa) Nekretnine i pokretnine iz to�ke 1. prodavat �e se, u skladu s odlukom Skupš� ne vjerovnika od 12. sije�nja 2010. godine, zajedno u ste�ajnom postupku usmenom javnom dražbom, za jedinstvenu po�etnu cijenu od 37.334.603,64 kn.

b) Prodajom nekretnina i pokretnina brišu se svi tere� na is� ma.

c) Ako se nekretnine i pokretnine ne prodaju ni� na drugom ro�ištu za pro-daju po utvr�enoj vrijednos� , na narednim ro�iš� ma za prodaju nekret-nine i pokretnine mogu se prodava� za nižu vrijednost koju zaklju�kom odredi ste�ajni sudac.

d) Sve poreze i pristojbe vezane za prodaju pokretnina i nekretnina snosi kupac.

e) Kao kupci mogu sudjelova� samo osobe koje su najkasnije dva dana p rije ro�išta za dražbu upla� li jam�evinu u iznosu od 5% od utvr�ene vrijed-nos� nekretnina i pokretnina, koja se upla�uje na ra�un Trgova�kog suda u Varaždinu broj 2390001-1300002754, poziv na broj 53 09, otvoren kod Hrvatske poštanske banke d.d. Potvrdu o upla� jam�evine svaki sudionik dužan je predo�i� na dražbi prije po�etka dražbe.

f) Osobe koje ne uplate jam�evinu ne�e mo�i sudjelova� u dražbi.

g) Sudionik �ija �e ponuda bi� prihva�ena, jam�evina �e se ura�una� u kupoprodajnu cijenu, a ostalim sudionicima �e bi� vra�ena najkasnije u roku od 8 dana.

h) Jam�evinu nisu dužni položi� razlu�ni vjerovnici.

i) Kupac je dužan upla� � razliku izme�u upla�ene jam�evine i pos� gnute kupoprodajne cijene u roku od 30 dana od dana zaklju�enja javne dražbe.Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu, sud �e posebnim rješenjem odredi� prodaju nevaže�om i odredi� novu prodaju, uz uvjete za prodaju koja je oglašena nevaže�om, a iz položene jam�evine namirit �e se troškovi nove prodaje i namiri� razlika izme�u kupovnine pos� gnute na prijašnjoj prodaji i novoj prodaji.

j) Nekretnine i pokretnine �e se rješenjem o dosudi dosudi� kupcu koji ponudi najpovoljniju cijenu. Nekretnine i pokretnine �e se dosudi� i kup-cima koji su ponudili nižu cijenu prema veli�ini ponu�ene cijene, ako kupci koji su ponudili ve�u cijenu ne polože kupovninu u roku iz to�ke 7.i ovog zaklju�ka.

k) U rješenju o dosudi nekretnina i pokretnina, sud �e odredi� da �e se nakon pravomo�nos� toga rješenja i nakon što kupac položi kupovninu u zemljišnim knjigama upisa� u njegovu korist pravo vlasništva na dosu�e-nim nekretninama te brisa� terete na nekretnini, kao i na pokretninama.

l) Nakon pravomo�nos� rješenja o dosudi i nakon što kupac položi kupov-ninu, sud �e donije� zaklju�ak o predaji nekretnine i pokretnina kupcu, �ime kupac stupa u posjed is� h.

m) Ako kupac radi pla�anja kupovne cijene treba uze� kredit, sud �e na prijedlog kupca ve� u rješenju o dosudi odredi� da �e se nakon pravomo�-nos� rješenja o dosudi te pošto kupovnina bude položena, u zemljišnim knjigama prilikom upisa prava vlasništva u korist kupca upisa� i založno pravo na nekretninama i pokretninama radi osiguranja tražbine po osnovi kredita, u korist davatelja kredita u skladu sa sporazumom o osiguranju.

n) Pravo nadmetanja imaju sve pravne i � zi�ke osobe.

o) Prodaja se provodi po na�elu „vi�eno – kupljeno“, što isklju�uje sve naknadne prigovore kupca.

p) Zainteresirane osobe mogu razgleda� predmetnu nekretninu i pokret-nine, te dokumentaciju koja se odnosi na ovu imovinu uz prethodni dogo-vor s ste�ajnim upraviteljem na broj telefona 098 9625891.

4 ST-53/09-127TRGOVA�KI SUD U VARAŽDINU, po sucu toga suda Iris Hatvali� Nemec, kao ste�ajnom sucu, u ste�ajnom predmetu nad ste�ajnim dužnikom MT� Tvornica rublja d. d. u ste�aju, OIB: 58725699695, �akovec, Ma� ce hrvatske 10, na temelju rješenja o prodaji broj ST-53/09-96 od 18. travnja 2011. godine, a temeljem odredbe �l. 164. st. 4. Ste�ajnog zakona (Narodne novine br. 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 187/04, 82/06. i 116/10, da-

lje skra�eno: SZ-a), dana 30. sije�nja 2012. godine donosi slijede�i

Z A K L J U � A Kodre�uje se

DRUGA JAVNA DRAŽBAza prodaju nekretnina i pokretnina u vlasništvu ste�ajnog dužnika

4717. velja�e 2012. Informacijewww.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

Hrvatski zavod za zapošljavanje)

Nedeliš�e, javi� se na 040 829 237 ili dostavi� pismenu zamolbu na gornju adresu do 18.02.

EUROTIM METALI d.o.o. Gori�an, traži 1 CNC (m/ž) PROGRAMERA na stroju za rezanje plazmom na odre-�eno vrijeme, uvje� : strojarski tehni-�ar, tehni�ar za ra�unalstvo, poželjno radno iskustvo, javi� se na 095 5295 394, do 21.02.

PRIMIKO d.o.o. M. Središ�e, Franko-panska 66, traži 5 ZIDARA, 5 TESARA i 5 ARMIRA�A na odre�eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi� se na 099 241 6383, do 29.02.

Autoservis-Autoprijevoz vl. Josip Do-brani�, M. Središ�e, R. Kon�ara 71, traži 2 KV VOZA�A za me�unarodni prijevoz C i E kateg i 1 DISPONENTA sa znanjem informa� ke, engl. i njem. jezika na odre�eno vrijeme s mog. stalnog radnog odnosa, javi� se na 040 543 010 ili e-mail: marija.dobra-ni�@silo-dobranic.hr do 29.02.

Objekt jednostavnih usluga u kiosku PIZZA CUT, Ma�kovec, B.J. Jela�i�a 26, traži 2 (m/ž) KUHAR, 2 (m/ž) PO-MO�NA KUHARA i 2 (m/ž) KONOBA-RA na odre�eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, mjesto rada VIR, info: 095 5982 583, 099 2532 500. Sasta-nak sa zainteresiranim kandida� ma u Zavodu za zapošljavanje PS �akovec, dana 23.2.2012. u 13 sa� dvorana 18, natje�aj otvoren do 10.03.

Autoprijevoznik Ivica Sa�ar, �akovec, Tina Ujevi�a 55, traži 2 KV VOZA�A ZA MEUNARODNI PRO-MET s položenom C i E kat., 2g. rad-nog iskustva, na odre�eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi� se na 098 242 041, do 24.02.

KAŠET REMONT, Pribislavec, Ka-štelska 1, traži 1 (m/ž) MEHANI�A-RA POLJOPRIVREDNIH STROJEVA (TRAKTORA) na odre�eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, po-željno radno iskustvo, javi� se na 098 170 5267, do 26.02.

SAMACO d.o.o. Gori�an, traži 2 dje-latnika za pravljenje strugotina od drva na odre�eno vrijeme, mjesto rada Gori�an, najava na tel. 01/238-7351 ili na e-mail: info@euroalfa.hr do 17.02.

Ca e bar KOCKA, Sveta Marija, B.J. Jela�i�a 4, traži 1 KONOBARA/ICU na odre�eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi� se na 099 6821 656, do 17.03.

MIHALEC TRGOVINA d.o.o. PRELOG, Glavna 16, traži 1 PRODAVA�A/SER-VISERA BICIKLI na odre�eno vrijeme, komunika� vna osoba, javi� se osob-no na gornju adresu ili tel. 040 645 522, 099 2169 252, do 10.03.

Radna mjesta Varaždin:

BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospo-darska 12, Trnovec Bartolove�ki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre-�eno vrijeme, uvje� : OŠ, PKV, KV ili osobe sa školom za šiva�a ili završen te�aj krojenja i šivanja ili osobe s rad-nim iskustvom na poslovima šivanja, pismene zamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 29.2.

AGENT FIDELITAS JEDAN d.o.o. traži 6 m/ž KREDITNA POSREDNIKA za poslove kreditnog poslovanja, rad sa strankama, u � jeku usavršavanja ugovor o djelu, a kasnije mogu�e ugovor o radu. Uvjeti: SSS ekon. ili trg. smjer, gimnazija, iskustvo na � -nancijsko-kreditnim poslovima, ko-munika� vna osoba, zainteresirana za posao, u�enje i usavršavanje, � m-ski rad, pogodnos� su ako je osoba radila na traženim poslovima, B kat., vlas� � auto; pismena zamolba: KU-KULJEVI�EVA 18, 42000 VARAŽDIN, mailom: smiljanadrk@gmail.com ili mob: 091 544 0151, 098 492873, do 29.2.

AGENT FIDELITAS d.o.o., Brdo 3, 10340 VRBOVEC; traži 1 m/ž VO-DITELJA UREDA ZA ŽIVOTNA I NE-ŽIVOTNA OSIGURANJA – u tijeku eventualnog usavršavanja sklapa se ugovor o djelu a kasnije ugovor o radu, uvje� : SSS, VŠS, VSS, znanje rada na ra�unalu (Word, Excel, Inter-net), voza�ki B kat., poželjan ispit za zastupanje u osig. (HANFA), iskustvo na poslovima osig., komunikacijske i prezentacijske vješ� ne, dinami�na i komunika� vna osoba, iskustvo u prodaji osiguranja, vo�enje tima, spremnost na usavršavanje i u�e-nje; mjesto rada: Varaždinska župa-nija. Pismene zamolbe na navedenu adresu ili e-mail: smiljanadrk@gmail.com ili najava na mob. 091 544 0151, 098 492 873, do 29.2.

D&D Marke� ng, Dino Benko - Best Marke� ng, Varaždin, Zrinskih i Fran-kopana 1, mjesto rada Varaždin, traži 3 m/ž OŠ, KV, SSS, TELEFONISTA na odre�eno vrijeme, uvje� : komuni-ka� vnost, � mski rad, snalažljivost, iskustvo nije važno; i 3 OŠ, KV, SSS m/ž DOSTAVLJA�A ROBE na odre-�eno vrijeme, iskustvo nije važno, B kat., vlas� � auto nije uvjet, najava na mobitel: 095 122 2221, kontakt osoba Ma� ja Jezernik, do 29.2.

Ugost. obrt “IZABELA”, Kra�evec 4, Visoko, traži 1 KONOBARA/ICU na neodre�eno vrijeme, uvje� : OŠ, KV, SSS bilo koje struke; osiguran smje-štaj i hrana; rad u poslijepodnevnoj smjeni ili prema dogovoru, najava na mob: 092 125 9401 (Mar� na Bo�-kaj), do 20.2.

TOPLAK d.o.o. Reme� nec 112; mje-sto rada: Ca e bar “FENIX” Reme� -nec i Caffe bar “SANDA” Tuhovec; traži 2 KONOBARA/ICE na neodre-�eno vrijeme, uvjeti: OŠ, KV, SSS bilo koje struke, osiguran smještaj, najava na mob: 098 284 472, gdin. Toplak Ivica, do 29.2.

Ugost. obrt RAJ, Glavna 139, Kurša-nec, mjesto rada Kuršanec, traži 2 m/ž PIZZA PEKARA na neodre�eno vrijeme, uvjeti: KV pekar ili kuhar, iskustvo nije važno, najava na mob: 091 120 9977, gdin. Kris� jan Brano-vi�, do 24.02.

KID-91 d.o.o. Poljana Donja, M. Pu-šteka 27, traži 1 KONOBARA/ICU na neodre�eno vrijeme, uvje� : OŠ, KV, SSS bilo koje struke, osiguran smje-štaj, pla�a 4.000 kn, najava na mob: 091 5887 403 (Marija Kataleni�), do 31.3.

Dom za starije i nemo�ne osobe NO-VI ŽIVOT, Varaždinska 4, Radovec, 42208 Ces� ca, traži 1 (m/ž) RAVNA-TELJA USTANOVE na neodre�eno vrijeme, uvje� : VSS, radno iskustvo 5g., položen stru�ni ispit; stru�ni ispit iz podru�ja socijalne skrbi, voza�ka B kat., informa� �ka znanja, poznavanje engl. i njem. jezika. pismena zamolba na navedenu adresu ili e-mailom: dom@novi-zivot.com do 29.2.

ZLATNO ZRNO d.o.o., mjesto rada Trnovec Bartolove�ki, traži 1 (m/ž) KV PEKARA sa min. 6mj. radnog iskustva na odre�eno vrijeme, naja-va na tel: 042 684 012, g�a. Darinka, do 29.2.

MOD DIZ OBU�A d.o.o. Optujska 72 b, Varaždin, traži 3 (m/ž) KROJA�A KOŽE i 5 (m/ž) ŠIVA�A GORNJIŠTA OBU�E. Radna mjesta su na neodre-�eno vrijeme a uvje� : OŠ, KV, SSS, radno iskustvo 1g., oobni dolazak na navedenu adresu do 29.2.

AGILITAS GRUPA d.o.o. Aleja Kralja Zvonimira 2/1, mjesto rada: podru�-je zapadne Europe i Engleske, traži 1 (m/ž) VOZA�A TERETNOG VOZILA ZA MEUNARODNI PRIJEVOZ na odre�eno vrijeme, uvjeti: KV, SSS, iskustvo 1g, voza�ka dozvola C i E ka-teg. Životopis s fotokopijom voza�ke dozvole sla� na navedenu adresu do 29.2.

na dragog nam strica i šogora

B E L I G N A C A 16.02.1988. – 16.02.2012.

Šogorica Julijana, ne�akinja Verica, ne�aci �uro, Ladislav i August s obiteljima

TUŽNO SJE�ANJE

RO�ENIMAJA BRANDA, k�i Petre i Aloj-zija; TIN HABUŠ, sin Roberte i Ivana; LEONA PER�I�, k�i Mihaele i Gorana; EMANUEL LOVREN�I�, sin Bojane i Juri-ce; PAOLA FORŠTNARI�, k�i Ivane i Bojana; VIVA LEVA�I�, k�i Nataše Leva�i�; FRANKA BOŽI�, k�i Ines i Ivana; PATRIK VINKOVI�, sin Jelene i Tomice; DORIJAN KRŽAK, sin Katarine i Željka; NIKO HAT, sin Tanje i Dragana; ŽELIMIR ORŠOŠ, sin Bojane Oršoš; DENIS BALOG, sin Snježane i Roberta; KATJA FERLIN, k�i Marije i Franje; TEA TURK, k�i Snježane i Tihomira; DENI KRANJC, sin Jasminke i Danijela (�akovec)

VJEN�ANIMartina Lesar i Ivo Vilus, Ro-berta Mesarek i Matija Škvorc, Zvjezdana Leiner i Dalibor Ko-ruši�, Ana Ivanek i Filip Kova-�evi� (�akovec); Ivana Matulin i Saša Horvat (Kotoriba); Sanja Fran�i� i Nenad Vi�ar (Prelog)

UMRLIAntun Novak r. 1943., Franjo Novak r. 1941., Franjo Belši r. 1935., Ruža Marka� r. 1935., Ivan Igrec r. 1952., Ana Puklek ro�. Piknja� r. 1931., Majda Antonija Jurišaga ro�. Žorž r. 1926., Franjo Hižman r. 1954., Ve-ronika Dodlek ro�. Ov�ar r. 1936., Marija Verteš ro�. Bujan r. 1932., Ljudevit Lanji r. 1930., Eva Horvat ro�. Sternad r. 1933., �ur�a Horvat ro�. Bogdan r. 1960., Augustin Nerer r. 1926. (�akovec); Valent Ferenc r. 1929. (Dekanovec); Mariana Kova� r. 1922. (Kotoriba); Marija Labazan ro�. Šegovi� r. 1919., Franciska Okre-ša ro�. Puconja r. 1937. (M. Subotica); Marija Hrženjak ro�. Tomši� r. 1929., Angela Varga ro�. Murkovi� r. 1927., Julijana Šardi ro�. Jalšovec r. 1953., Veronika Dolovi� ro�. Gjura r. 1923., Mijo Soldat r. 1931. (M. Središ�e); Antun Šari� r. 1937., Marija Vadlja ro�. Hranjec r. 1922. (Nedeliš�e); Ana Habuš ro�. Grozdek r. 1935., Je-la Vuk ro�. Sinkovi� r. 1923., Stjepan Škoda r. 1939. (Prelog); Antun Šari� r. 1937., Marija Vadlja ro�. Hranjec r. 1922. (Nedeliš�e)

IZ MATI�NOG UREDA

Tijekom osmog tjedna 2012., od 20. velja�e do 24. velja�e, na podru�ju naselja �akovec se odvoze SME�E KANTE ZA BIORAZGRADIVI OTPAD. Molimo korisnike da iznesu na javnu površinu samo sme�u kantu i vre�e za odvojeno skupljenim otpadom.

ZADRUGA JALŽABET - AKCIJSKE CIJENE do kraja velja�e: mineralno gnojivo - vre�e 25 / 1 - NPK 15:15:15 - 106,00 kn, KAN 70,00 kn, UREA 95,00 kn. PLAVO ULJE - 47,00 kn, Nordox 250 gr - 46,00 kn i 1 kg - 155,00 kn, Cromosul 27,00 kn, Bordoška juha 33,00 kn, NEORAM - 26,00 kn, Thiovit - 26,00 kn. KOSTOVIT 2/1 - 27,00kn. Na sva sred-stva za zaštitu bilja - 10 % popusta.

Prodajemo LOZNE CIJEPOVE i VO�NE SADNICE- popus� na ve�e koli�ine.

Poljoprivredna zadruga „Jalžabet“, brojevi telefona prodava-onica: Jalžabet 042/647-344, Kelemen 042/647-270, Zbelava 042/207-254, Trnovec 042/683-040, Šemovec 042/657-135.

Zajedno možemo bolje!

Uprava trgova�kog društva «Agrome�imurje» d.d. �akovec, Ru�era Boškovi�a 10, uz suglasnost

Nadzornog odbora Društva, raspisuje

NATJE�AJZA PRODAJU NEKRETNINA

PRIKUPLJANJEM PISANIH PONUDA

1. OPIS I VRIJEDNOST NEKRETNINE

Nekretnine su upisane u:1. z.k. ul. broj 3335, k.o. Hodošan, �est. broj 1333/B/2/114, koju �ine: zgra-

da uprave pogona, garaže, skladište, skladište zaš� tnih sredstava, zgrada pumpne stanice za gorivo, zgrada skladišta sa sanitarnim �vorom, zgra-da radioni�kog skladišta s nadstrešnicom, industrijsko dvorište, ukupne površine od 2 rali i 1388 �hv, u 1/1 dijela (tereta nema). Nekretnina se nalazi u Hodošanu u ulici 1. maja 44.

2. z.k. ul. broj 5049, k.o. Legrad, �est. broj 3275/30, koju �ine: izgra�eno zemljište Veliki Pažut od 662 �hv i industrijsko dvorište Veliki Pažut od 5 j 1205 �hv, u 1/1 dijela (tereta nema).

Po�etna vrijednost nekretnine je:pod 1.) 248.861,00 eura,pod 2.) 72.346,00 eura, pla� vo u kunama prema srednjem te�aju HNB na dan pla�anja.

Nekretnine se prodaju po na�elu «vi�eno – kupljeno», što isklju�uje sve naknadne prigovore kupca.Zainteresirani ponuditelji moraju se javi� u sjedište Društva radi organiziranja razgledavanja pojedine nekretnine putem telefona 040 390 822, gospodinu Franji Mileru.

2.UVJETI NADMETANJANatje�aj za prodaju nekretnina �e se proves� prikupljanjem pisanih ponuda koje se podnose osobno ili putem pošte preporu�eno na adresu: 40000 �akovec, Ru�era Boškovi�a 10, najkasnije do 15. ožujka 2012. godine, u zape�a�enoj omotnici pod oznakom «za natje�aj za kupnju nekretnine – ne otvara� ».

Pravo sudjelovanja na Natje�aju imaju � zi�ke i pravne osobe koje prema pozi� vnim propisima Republike Hrvatske mogu stjeca� vlasništvo na ne-kretninama u RH.O rezulta� ma natje�aja ponuditelji �e bi� obaviješteni nakon utvr�ivanja najpovoljnijih ponuditelja, koje odabire Uprava Društva.Ugovor o kupoprodaji �e se sklopi� u roku od 15 dana od dana odabira naj-povoljnije ponude.Kupcem se smatra osoba koja ponudi najvišu cijenu.Kupac je dužan uplatiti ukupnu kupovninu u cijelosti na poslovni ra�un Društva: 2392007-1100000230, koji je otvoren u Me�imurskoj banci d.d. �akovec.Ako kupac ne upla� kupovninu odjednom u roku od 15 dana od dana sklapa-nja Ugovora o kupoprodaji, prodaja �e se proglasi� nevaže�om.Porez na promet i druge troškove vezane uz prodaju nekretnine snosi kupac u cijelos� .

UPRAVA

48 Oglasnik 17. velja�e 2012.www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

MUŠKARAC traži mla�u žensku osobu za povremene susrete, uz mogu�nost stanovanja, mob. 099/824-2070

NEKRETNINE – PRODAJA

PRODA JE SE Mercedes A k la-s a i s k u t e r Pe u g e o t , m o b . 091/970-1929.OPEL ASTRA 1.6i 1994.g., zra�-ni, alarm, centr. zak lj., auto -radio, servo, putno ra�unalo, u dobrom stanju, uvoz iz Nje-ma� ke, ne reg is t r i r an , mob 098/1826-331P R O D A J E M F O R D F I E -S T U 1 9 9 4 . g . , r e g i s t r . d o 5/2012., cijena 300 eur, mob. 098/764-623

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM vrtnu kosilicu, cirku-lar i �eki�ar, tel. 333-253KUPUJEM TRAKTOR IMT, Ursus, Zetor, Deutz i l i sl., može ne i -spravan ili u lošijem stanju. Tel: 092/205-1831P R O D A J E M K O M B A J N F A -H R 1 2 5 0 H i d r o m a t , k o s a 3,6m, 4 reda za kukuruz. Te l: 098/170-53-11PRODA JE SE prikolica za trak-tor TV kiperica, traktor Stayer 28, plug 12cola, kabina za IMT, elevator 6m, motorna pila Sti-h l , T homos au tomat ik . Te l . 091/517-5821PRODAJEM TRAKTOR IMT 533 Delux s kab inom, 1.v l., sa�u-van , te reno 5 campus dize l , ‘92 .g. , za 1 .0 0 0 eur. mob . 098/190-3753PRODAJEM BALIRKU za okrugle bale John Dere 2004.g., mob. 095/901-7010

mob: 095/355-1313095/355-1414040/390-431

Čakovec, dr. I.Novaka 2*preko puta Čakovečkih mlinova*

MOTORNA VOZILA

PRO DA J EM DA E WO O N U -B I R A k a r a v a n . M o b i t e l : 098-241-172.

PRODA JEM �ELI�NE FELGE ZA AUDI A4 - 5 rupa, 15 cola, cijena 100kn/kom. tel. 040/861-208VW BORA 1.4 plin 2000.god., reg. do 1./13, klima, ABS, servo, dalj. centr., zra�ni jastuci, 3.600 eu-ra, mogu� kredit, zamjena, mob 098/242 283DAEWOO TICO 1998.g., bordo metalic, reg. do 1/13, prodaja ili zamjena za malo ve�i, cijena 8.500 kn. �k, mob. 095/813-8140BMW 318d E 46, 1995 ccm, 85 kw 2005.g., reg. do 3./12, 1.vl., ser v. knj. , 180 tkm , autom. k l ima, ABS…, 10.300 eura sa PDV-om (s prijenosom na ime), mogu� kredit, zamjena, mob 098/242 283PRODA JEM R ABL JENE GUME Pire l l i dim. 205/60/15 . mob . 098/907-1581SKUTER YAMAHA Aero 50ccm 2009.g., 6.600 km, sportski aus-puh, dvije kacige, jakna, rukavice i bubrežnjaci, cijena 8.000 kn. tel. 360-260FIAT GRANDE PUNTO 1.2 2008.god., reg. do 5./12, klima, ABS, servo, dalj. centr., zra�ni jastuci, CD orig. sa kom. na volanu, upra-vo napravljen veliki servis, garan-cija, 5.500 eura sa prijenosom na ime, mogu� kredit, zamjena, mob 098/242 283

PRODAJEM ZEMLJIŠTE u Lopatin-cu, I. L. Ribara 13, hitno i povolj-no, snižena cijena na 5.000 eura. tel. 091/545 7389, 040/500 990.PRODA JEM MANJI DVOSOBN I STAN u centru �k povr. 34m2, kli-ma, kvalitetna kuhinja po mjeri. Upitati na 098 726 462. PRODAJE SE DVOSOBAN STAN u strogom centru �akovca. mob: 091/559-8656PRODAJE SE KU�A katnica u Tr-novcu, mob. 098/9422-821PRODA JE SE 3-SOBNI STAN od 98,89 m2 u �akovcu na adresi Tomaša Gori�anca 2. Stan ima sve priklju�ke. Cijena: 835.000,00 kuna. Mob: 091/445-7049.PRODA JE SE KU�A od 240 m2, b l iz ina centra � akovca , Vo j -ni vrtovi, hitno i povoljno. Tel: 091/543-3518POVOLJNO �AKOVEC JUG: dvoe-tažni atrak� van stan s puno svjetla, južna strana, blizina škole, vr� �a, pošte, trgova�kog centra, donja etaža 36m2, gornja etaža (potkrov-lje) 25m2. mob: 099-241-4596PRODAJE SE GRADILIŠTE u Pra-por�anu od 1010m2 ili 600�hv, gornje Me�imurje, cijena po do-govoru, mob. 091/5460-414

ODLI�NA PR IL IK A Z A KUPNJU OBITELJSKE KU�E - vojni vrtovi �akovec. Tel. 098/558-836PRODAJE SE OBITELJSKA KU�A vi-soka prizemnica u M. Subotici, gl. ulica, blizina škole i želj. stanice, lokacija pogodna za gosp. djelat-nost, mogu�a i zamjena za stan u �k. mob. 098/244-295PRODAJE SE KU�A u M. Subotici od 90m2 stamb. prostora sa svim priklju�cima, na lijepom položaju, blizina škole i želj. stanice. Mob. 098/179-4612PRODA JE SE KU� A u Donjem Kraljevcu s velikom oku�nicom i zemljište, izlaz na drugu ulicu, blizina škole i vrti�a, cijena po do-govoru. mob. 095/520-1908PRODAJEM KU�U KATNICU u Mur-skom Središ�u sa dva stana od 80 m2, dvije garaže, 2 podruma i gos-podarskim objektom. Svi priklju�ci gradski. Oku�nica 2600 m2. Može i zamjena za stan uz doplatu. Cijena 65.000 eur. mob 095/863-1441PRODAJE SE STAN od 55m2, ure-�eni, u �k, Vukovarska ul., mob. 091/796-9072PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 64m2 na Sajmištu u �k, cijena po-voljna. mob. 098/562-756

Obavještavamo naše cijenjene oglašiva�e da ubudu�e u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartma-na” moraju ostaviti dodatne podat-ke, sukladno sa zakonskim propisi-

ma. Zakon o zabrani i spre�avanju obavljanja neregistrirane djelatno-sti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudi-onikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizi�ka i pravna osoba koja naru�uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopu-štenu reklamu u tisku, putem tele-vizije, radija i drugih medija.

Naru�itelj oglasa zato je du-žan prilikom naru�ivanja nave-sti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naru�itelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište. Ukoliko to naru�itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo naše �itate-

lje i oglašiva�e za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne�emo biti u mogu�nosti objaviti.

ME�IMURSKE NOVINE

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA

Čakovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI

Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno!

Č k I t k 9

Povoljne cijene usluga i materijala.

Zadržite stari broj, prenesite ga u TELE2 i doživotno dobivate 50 KN mjesečno besplatnog razgovora

Prodajna mjesta: �akovec: Nikole Pavi�a 4, tel: 040/363-396Strossmayerova 5, tel: 040/385-054

Prelog: Trg Svetog Florijana 18, tel: 040/646-787Varaždin: Zagreba�ka 55, tel: 042/321-843

Gajeva 4, tel: 042/200-944

g g

GARMIN

SERVIS MOBITELA I

PLAYSTATIONA

Veliki izbor opreme za mobitele, USB kablovi, auto punjači, kućni punjači, torbice...

info@bukal.hr www.bukal.hr info tel. 040363 396

DIGITALNIPRIJEMNICI

MPEG 2119 kn899 kn

od 799 kn

PLAYSTATION 2

SVE VRSTEKUĆANSKIH APARATA

Veliki izbor laptopa

- ručni mikseri- aparati za kavu- tosteri- kuhala za vodu- auto usisavači

OVLAŠTENI UVOZNIKZA HRVATSKU

- masažer za stopala- uređaji za oblikovanje kose- aparati za šišanje- sušila za kosu

Najve�i izbor LCD i LED televizorai LED telev

GG

DIGITPRIJE

E VRSTEKIH APARATA

AKCIJApopusti do

500 kn od 699 kn

MILENIUMSTAMBENO NASELJESTAMBENO NASELJESTAMBENO NASELJE EUROPA

PRED VRATIMAHlapi�ina 205

Tel/fax:040/573-058

Mobitel:091/502-39-33

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru�no i povoljno. Tino, 098/931-7570

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323SELIDBE, PRIJEVOZ I SKLADIŠTE-NJE ROBE obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. K.L. Interijeri d.o.o., tel. 091 7216 922TRAŽIM PODUKE za mandolinu. mob. 095/242-0000MAGISTRA edukacije hrvatskog jezika i književnos� nudi instrukci-je za državnu maturu iz hrvatskog jezika, za 50 kn/sat, a uklju�uje pisane materijale, u�enje i ispiti-vanje, uvježbavanje pisanja eseja, pisane ispite znanja. Dolazak do mjesta stanovanja (�akovec i oko-lica, a ostalo po dogovoru). mob: 091 5838 182INSTRUKCIJE IZ KNJIGOVODSTVA - pružam pomo� u u�enju i vježbanju zadataka za srednje škole. Termin po dogovoru. Mob: 091 528 66 71

POSAO

TRAŽIM ŽENU ZA �UVANJE DJE-TETA od 3,5 godine i pripomo� u ku�i. tel. 095 510 9391ŽENSKA OSOBA traži posao �i-š�enja ili bilo kakav drugi posao, može i pomo� starijim osobama. mob. 099/8420-173MLAA MUŠKA OSOBA traži bilo kakav posao. mob. 099/8420-173TRAŽ IM MEHAN I�ARA s isku-stvom po mogu�nosti s isku-stvom na traktorima, mob 098 170 52 67TRAŽIM SURADNIKE ZA POSAO NA INTERNETU. Mob. 097/7821-438.

KREDITI

SMS NEKRETNINEAgencija za promet nekretninama

�akovec, R. Boškovi�a 21(preko puta suda)

tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230www.sms-nekretnine.hr

sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru�ju Va-raždinske i Me�imurske županije

POZAJMICE za nezaposlene, za-poslene, umirovljenike uz zalog zlata, srebra, starina, ra�unala, �ekova u ovlaštenoj zalagaonici. mob. 095/40-888-41

POZNANSTVA

DE�KO (32g), zaposlen, ne pije i ne puši, traži curu za ozbiljnu ve-zu, mob. 091/9825-613

PRODAJEM KU�U U CENTRU �akovca, Ulica Kralja Tomi-slava, cca 700 m2. Mobitel: 098-552-990.

PRODAJU SE NOVI STANOVI u �akovcu kod teniskih igrališta (58m2) i Merkatora (48m2), Zagrebu (73m2 + park mjesto + garaža) i apartman u Pore�u (55m2). POVOLJNO, Tel: 098 241 578

STAN, �AKOVEC, Istarsko nase-lje (ku�ice), kompletno renovi-ran i proširen, sa šupom i malim vrtom. Cijena 31.000 eur!! mob. 095/242-0000

PRODA JEM KU�U u Vu�e -tincu cca 350 m2 s velikom oku�nicom 800 m2. Mobitel: 098-552-990.

PRODA JEM GRAEV INSKO ZE-ML JIŠTE u Murskom Središ�u, mob. 098/954-9775PRO DA J E S E 2- S O B A N S TA N kompl. renoviran 2007.g. (nove instalacije), klima, 1.kat, odli�-na lokacija, balkon + podrumsko spremište kompl. renovirano, za 54.000eur, mob. 091/364-0788PRODA JE SE KU�A u Murskom Središ�u. mob: 098/632-235PRODAJE SE gra�evinsko zemlji-šte na Šafranu (Mihovljan) elitno naselje, pravomo�na gra�. do-zvola za izgradnju moderne ku-�e, pla�eni kom. doprinos, vodni doprinos, priklju�ak vode i struje. mob. 091/1395-244PRODAJEM GRADILIŠTE s lokacij-skom dozvolom, 1/1 u Zasadbre-gu, povoljno. Tel. 091 7636 571PRODAJEM KU�U U D. Vidovcu. tel: 091/7811-621PRODA JE SE GRAEVINSKO ZE-MLJIŠTE u Vu�etincu (Lopatincu), 2000m2 dio kom. i vodnih dopri-nosa pl., mirni kvart idealno za obiteljsku ku�u, za 17.000 Eur, te posl. prostor od 90m2, preko pu-ta suda i županije, cijena 1450 e/m2, mob. 098/297-222PRODAJE SE GRADILIŠTE U SELNICI 750 m2 ure�eno, pogodno za obi-teljsku ku�u. mob. 099 317 3372PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškov-cu vel. 1600 m2, uredno vlasniš-tvo, u mirnom dijelu naselja, mob. 098/652-292.

4917. velja�e 2012. Oglasnikwww.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRUŽITE NOVI DOM nekom psu ili maci uz simboli�nu naknadu troškova cijepljenja i kastriranja. Možete nas posje�� svaki dan izme�u 9-17 sa�, a nalazimo se iza carine (prije nadvožnjaka, kod �ateksa, skrenite LIJEVO.

MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u ku�anstvu, od raznih proslava i vjen�anja, ili ako imate starih deka, plah�, ru�nika darujte ih �akove�kom skloništu za napuštene živo�nje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA!!!

PRUŽITE NOVI DOM nekom psu ili maci uz simboli�nu naknadu troškova cijepljenja i kastriranja. Možete nas posje�� svaki dan izme�u 9-17 sa�, a nalazimose iza carine (prije nadvožnjaka, kod �ateksa, skrenite LIJEVO.

j p j

MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANUkoja im ostane u ku�anstvu, od raznih proslava i vjen�anja, ili ako imate starih deka, plah�, ru�nika darujte ih �akove�kom skloništu za napušteneživo�nje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA!!!

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJIžiro-račun: 2392007-1100062749

www.prijatelji-zivotinja.orge-mail: info@prijatelji-zivotinja.org

MOB: 091 89 88 004

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU PROŠETATI PSE!!!

PROGRAM KUMSTVAAko nemate uvjeta za udomljavanje živo�nje, možete posta� kum ili kuma nekom od š��enika �akove�kog skloništa za živo�nje «Prijatelji» i sudjelova� u podmirivanju troškova hrane ili lije�enja. Posje�te našu web stranicu i odaberite svog virtualnog ljubimca. Sljede�i korak je upla�� 99,00 kn na žiro ra�un udruge: 2392007-1100062749, poziv na broj 02 999222, sa svrhom uplate: DONACIJA. Nakon toga na naš mail pošaljite potvrdu uplate, svoje osobne podatke i ime odabranog ku�nog ljubimca. Hvala vam od srca!

858

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI

PRODAJEM ZE�EVE za rasplod. tel. 098/465-490CD - sve o kaveznom uzgoju divljih ze�eva, šaljem poštom-pouze�em za 150 kn. Zg, 098/908-4675. PRODAJE SE SVINJA za klanje težine oko 140kg. tel. 855-307ODLUTAO JE NJEMA�KI LOVNI TE-RIJER kratkodlaki star 4g., �ipiran, okolica Sivice. Nalazniku nagrada. mob. 098/190-3753PRO DA JEM V I Š E V R S TA PA PI -GA, ukrasnih pataka i fazana. tel. 040/641-187 ili 098/9123-938PRODA JEM O�IŠ�ENE ODOJKE (po lov ice) i sv injske po lov ice, doma�a ishrana, dostava. mob. 099/4144-883

RAZNO

PRODAJE SE MOTORNA PILA, list 57cm i nova kupaonska pe� na kruta goriva, tel. 095/880-3386P R O D A J U S E r a d i j a t o r i d i m . 90x200cm , crni p isa�i sto l , dj. prijenosni kreveti� 125x65cm, li-mena vrata, pvc ulazna vrata dim. 100x210cm, motokultivator Hon-da F360 i pe� za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje). Tel. 858-424PRODAJEM BMX FIT ramu, cijena po-voljna. Tel. 829-230, 099/684-1-729, 098/944-3339PRODAJEMO HRANILICU ZA DIJETE, malo korištena, visoka, plasti�na, mob. 095/513-7763PRODAJU SE O�IŠ�ENI ORASI I LJEŠ-NJACI, mob. 098/1760-634PRODA JE SE USISAVA� Vorwerk, malo korišteni, tel. 091/545-8149PRODAJEM kompjuter Dell HD149 gb, monitor hp, kamera Logitech na poklon; teniski reket marke Prince za 250 kn; 4 pl. zelena okrugla sto-la promjera 120, cijena 90 kn/kom, te primamo na deponiju uz mog. nadoknade prijevoza lomove, sta-ru ciglu i crijep, bez morta. mob: 091/541-8810

PRODAJE SE kožna sjede�a garnitura masiv, za 1.600 kn, klavir (pianino) te ca e aparat i skuter peugeot. tel. 091/970-1929.PRODAJEM veliko ogledalo u okviru za 500kn, komodu s ormari�ima i pomi�nim ogledalom, jako malo ko-rišteno, kao novo, za 1.000 kn, mob. 098/9862-668POKLANJAM STA JSKO GNOJIVO jer ga nemam gdje skladištiti, uz mog. dostave na Vašu adresu, te prodajem drva za ogrjev – bu-kva i grab za 100 kn/m3. mob. 098/1878-372PRODAJEM VINO CIJEP (chardonay, rizling, kraljevina) za 10 kn/lit., mob. 099/7033-752, VugrišinecPRODAJEM mobitel NOKIA 6500 classic, crni, u kutiji (slušalice, cd, punja�, usb kabel, rez.okvir), odli�an, za 300 kn; 2 multi-tool alata (sve preklopno sa komb. k liještima, nož, pilica za drvo, otv. konz., odvija�) u torbici za pojas, novo – 200 i150kn, mob. 095/848-9753PRODAJEM PC s monitorom, � pkov-nicom i mišem za 700 kn ili mijenjam za drva, mob: 091/5060-821SADN ICE CRVENOG KRUPNOG RIBIZA, jednogodišnje i dvogo -dišnje sa jakim korijenjem, pro-dajem po 8 kn. Rod donose ve� ovo ljeto. Zagreb (Utrina). mob. 098/908-4675.PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITET-NO, rajnski rizling, muškat žu� , vrlo povoljno, Tel. 098/632-494PRODA JE SE KALIJEVA PE� , te l . 865-308 ili 091/540-8223PRODAJU SE dva kau�a, vitrina, re-gal i stol – sve kao novo, povoljno. mob. 091/557-5056PRODA JEM MOB ITEL Motoro la C-115, ispravan, mali crni, radi na Simpu, za samo 50kn. mob. 099/7969-541PRODAJE SE perilica rublja Whirlpo-ol A klasa, pod garancijom, 1.900kn; o�uvan klavir – pianino; vrhunski ca e aparat DeLonhi i kožna garni-tura masiv hrast za 1.600kn. mob 091/970-1929PRODA JEM žensku z imsku crnu dugu jaknu s kapulja�om Nike, vel xl, malo nošena, za 490kn i mušku kožnu jaknu vel 52, tamno sme�a, za samo 200kn. mob 098/9862-668PRODAJEM nove gume 195/50/15 i 185 C14, kuhinjski bojler (donji), sta-blo hrasta, oraha i kanadske topole. mob 099/4144-883PRO DA J EM B E TO N S K E C I J E V I pogodne za sept i�ku , promjer 1000x2.5m, te rubnici i stupovi s pa-rapetom. Prijevoz besplatan! mob. 091/500-6604

Ovdje je za samo

mogao biti Vaš oglasSve informacije na

Iskoristi akciju u veljači

PRODAJEM KU�U u �k, livadu u Pu-š�inama i bmw 318i 1989.g. – hitno i povoljno. mo. 095/845-3568PRODAJEM ILI MIJENJAM KU�U u Gori�anu za 2-sobni stan u �k uz na-doplatu. mob. 098/9743-775PRODA JE SE GRADILIŠTE u M i -hovljanu. 165 �hv, 20x30 m, blaga kosina, pogled na grad, prekrasno okruženje, Ulica Ma� je Gupca. Tel. 098/198-9410FRIZERSKI SALON novi, namješteni, �akovec, Ul. Ljudevita Gaja 6, pro-dajem. mob. 098/241-559STAN 4-sobni (etaža), novo, s ga-ražom, ispod Šafrana (Mihovljan), visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob. 098/241-559NAMJEŠTENI 2-SOBNI STAN u centru �k, plinsko centr. grijanje, sva brojila posebno, prodaje se za 35.000 eur ili se iznajmljuje. mob. 091/5636-323

IZNAJMLJIVANJE

IZNA JML JUJEM GARSONIJERU u centru �k, namještena, odvojena brojila, parking ispred zgrade, po želji internet, kabelska... . najamni-na 1.000 kn. tel 095/8080 116.IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENE SOBE ( studen� , samci, radnici-� rme ) IN-FO: 095 900 6675IZNAJMLJUJE SE POSLOVNO-GOS-PODARSKI objekt u centru Nedeliš�a od 110m2, mob 098 935 4229IZNA JML JUJEM GARSONI JERU i sobicu isklju�ivo za studente. tel. 390-291IZNAJMLJUJE SE SOBA s upotrebom kuhinje, blizu centra �akovca, mla-doj ženskoj osobi/studen� ci. mob. 095/518-1881IZNAJMLJUJEM 3-SOBNI STAN od 80m2 s garažom u Zg (Zapru�e, Bundek), kompl. renoviran, blizina trgovine, tramvaja, autob. i želj. ko-lodvora. mob 098/616-674IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice, Jug �akovec, mob. 091/7237-999IZNAJMLJUJEM SOBU I KUHINJU uz korištenje kupaonice u privatnoj ku-�i u centru �akovca mirnoj ženskoj osobi nepuša�ici. Tel. 098 241 848IZNAJMLJUJE SE opremljen ugost. lokal na odli�no j lokaciji, mob. 099/256-7899

IZNAJMLJUJEM namješteni 2-sobni stan, mob. 098/303-759IZNA JMLJUJE SE 3-sobna ku�a u centru �k, odvojene komunalije, poseban ulaz, veliko dvorište, po-voljno. mob. 098/242-317IZNAJMLJUJEM STAN od 39m2, no-voopremljen, centralno plin, 4.kat, blizina škola, za 1.500 kn + režije. mob. 099/7577-624IZNAJMLJUJEMO novi 3-sobni stan od 90m2 u Ma�kovcu, poseban ulaz (etaža), veliko parkiralište i dvorište. mob. 098/600-100IZNAJMLJUJE SE trosobni stan od 95 m2, namješten, u centru D. Kraljev-ca. tel 091 655 2830IZNAJMLJUJE SE dvosobni namje-šteni stan u donjem dijelu ku�e s posebnim ulazom, u �akovcu, mob: 098/938-7532IZNA JML JUJE SE posl. prostor u centru �k, pogodno za wellnes ili kozme� �ki salon, u sklopu su ure-�ene «slane sobe» i posl. prostor za urede ili predstavništvo, 240m2, udaljeno 1km od centra �k, povolj-no, tel. 091-14-11-721IZNAJMLJUJEM nenamješteni 2-sob-ni stan u �k, mob. 098/802-558

ŽIVOTINJE

Me�imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i pro-pagandnih poruka.

Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠ�E

tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

www.kerman.hrinfo@kerman.hr

199 kn

digitalni satelitski prijemnik digitalni zemaljski MPEG4 prijemnik

199 kn

1.623,59 knkomplet sadrži: 4 dome kamere DVR snima� potrebne kabele za montažu

digitalni zemaljski prijemnik

183 kn

digitalni satelitski HD prijemnik

671 kn

PRODAJU SE zeleni i žu� rozenkoli-si. Tel. 098/944-3339, 829-230PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma�ke. Tel. 363-445PEKINEZERE - muško štene bijele bo-je, roditelji prisutni, prodajem tel. 098/712-443PRODAJEM ZE�EVE male za tov, ze-�ice za rasplod i ze�eve o�iš�ene, tel. 040/333-911 ili 091/906-6933DIVLJE PATKE (ženke) i razne vrste golubova prodajem, tel: 098 184 9728

, ,

akcijasamo 3,50 knsamo 3,50 kn

akcijasamo 3,50 kn

JEDNODNEVNI BIJELIi GRAHORASTIPILIĆI

sss

AHOi GRAHOi GR

A DOSTAVABRZABRZA DOSTAVA

CALOSje mladi pas ro�en negdje oko 13.7.2010. godine. Prona�en kako luta ulicama grada bio je jako uplašen. Po izgledu je mješanac bijelog labradora i izuzetno je dobro�udan i umiljat. Njegove o�i osva-jaju na prvi pogled. Plah i nježan kakav jest traži toplo ljudsko srce koje �e ga voljeti. Cijepljen je, �ipiran i kastriran.

ADRIANAje mješanka jazav�ara i terijera koju su u vrlo lošem stanju ostavili na pustopoljini izvan naseljenog mjesta gdje u svojem stanju sama nije nikako mogla do�i. Vjerojatno su je tamo ostavili kad su vidjeli da je njezin bruh veli�ine nogometne lopte toliko narastao da se jedva kretala od težine. A i tjelesna te-žina joj je gotovo duplo teža nego što bi trebala biti. Uz našu ljubav i pažnju trgnula se i sada je to jedno veselo i sretno bi�e koje je proteklih dana ispo�etka u�ilo hodati, slušati zvukove oko sebe, družiti se s dru-gim psima pa �ak i tr�ati dvorištem unato� kratkim nogicama i velikoj težini. Ima li netko tko ovoj sre�ici

BETAje jedno malo zaigrano bi�e. Stalno je u pokretu i u tih svojih osam kvadrata boksa, ona uvijek na�e mjesta za tr-�anje. Zato bi nam bilo jako drago da Beta brzo dobije svoj novi dom gdje bi mogla i�i u duge šetnje i veselo se igra-ti sa svojim novim prijateljima. Betina dlaka je malo duža pa treba i redovito �etkanje. Ro�ena je 20.1.2008., cije-pljena, �ipirana i sterilizirana.

može pružiti miran i lijep ostatak njezinog života? Udomimo Adrianu, pokažimo suosje�anje i ljubav za još jedno napušteno bi�e...

TV pregled

FILMOVI - PREPORU�UJEMO

SPORT - IZDVAJAMO

ZVJEZDANI KUTAKZZZZZZZ (bivša �akove�ka televizija)

06:35 Najava programa 06:40 Kad zavolim, vrijeme stane -

telenovela (105/182) (R) 07:20 Teletubbies, animirana serija (24/330) 07:45 Mala TV: 07:47 TV vr� �: Klupa 07:59 Gazoon, crtani lm 08:02 Tajni dnevnik patke Ma� lde: Pizza

majstor Pjer (R) 08:15 Amika, serija za djecu i mlade (39/52) 08:27 Amika, serija za djecu i mlade (40/52) 08:40 Neuhvatljivi praš�i� Rudi 2, serija za

mlade (7/13) (R) 09:10 Školski sat: Dioptrija & co. 09:40 Puni krug 10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13:30 Uli�na banda �e� ri šape, tajlandski

lm (94’) 15:05 Crtani lm 15:10 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za

mlade (17/22) 15:35 Obi�na klinka, serija za mlade (28/52) 16:00 Školski sat: Dioptrija & co. (R) 16:30 Puni krug (R) 16:45 Mala TV: (R) 16:47 TV vr� �: Klupa (R) 16:59 Gazoon, crtani lm (R) 17:02 Tajni dnevnik patke Ma� lde: Pizza

majstor Pjer 17:15 Briljanteen 17:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod

pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama (Zadar) 18:30 Glee 2, serija za mlade (17/22) 19:15 Simpsoni 20, crtana serija (4/21) 19:40 Glazba, glazba... 19:55 Ve�eras 20:00 Uhva� me ako možeš, ameri�ki lm

(135’) 22:20 Matador, ameri�ki lm (12) (94’) 00:00 Bu�enje mrtvih 8, serija (12) (oko

52’04”) (7/8) 00:50 Bu�enje mrtvih 8, serija (12) (oko

52’25”) (8/8) 01:40 Retrovizor: strana igrana serija (R) 02:25 Retrovizor: Nove avanture stare

Chris� ne 4, humoris� �na serija (6/22) (R)

02:50 Retrovizor: Monk 7, serija (3/15) 03:35 No�ni glazbeni program: Glazbeni

spotovi 05:13 No�ni glazbeni program - arhiva: S

nostalgijom 20. godina, koncert (2004.)

06:10 No�ni glazbeni program: Glazba, glazba...tambure (R)

05.45 RTL Danas, informa� vna emisija (R)06.20 Vatreno nebo, telenovela (R)07.15 Dragon Ball Z, animirani lm (R)08.00 PopPixie, crtani lm (R)08.30 Exkluziv Tabloid, magazin (R)09.10 Cobra 11, akcijska serija (dvije

epizode) (R)11.20 Ve�era za 5, lifestyle emisija (R)12.25 Vatreno nebo, telenovela (dvije

epizode)14.10 Krv nije voda, serija (R)15.05 Cobra 11, akcijska serija (dvije

epizode)16.55 RTL 5 do 5, informa� vna emisija17.05 Ve�era za 5, lifestyle emisija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin18.30 RTL Danas, informa� vna emisija 19.05 Krv nije voda, serija 20.00 Opasno plavetnilo, igrani lm,

akcijski21.50 Ratna pravila, igrani lm, drama (12)00.05 Osvetnik, igrani lm, vestern (12)01.35 Astro show, emisija uživo (18)02.35 RTL Danas, informa� vna emisija (R)03.10 Studio 45, talk show (tri emisije) (R)

06:20 Nate Berkus Show07:10 Jumanji, crtana serija

3/1307:35 Beba Felix, crtana serija

22/2608:00 Bumba, crtana serija

od 17.2.2012. do 23.2.2012.

FILM

FILM

FILM

FILM

FILM

FILM

PETAK 17. velja�e 2012.

07:58 Danas pogledajte08:00 Dje�ji program09:00 Hrana i vino09:30 Dom210:00 24 SATA, vijes� 10:10 VIDEOSTRANICE15:30 Dje�ja TV16:00 Yoga&Pilates16:30 Hrana i vino16:50 VIJESTI 17:00 Podravina i Prigorje (r)17:30 Dom218:00 24 SATA (uživo), informa� vna

emisija istoimenog TV kanala18:30 TV Jukebox19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino20:00 Ritam tjedna21:00 Veliko platno21:30 Euromaxx22:00 Vijes� dana22:30 Ruka smr� , igrani lm00:00 Erotski program (18)01:30 Videostranice

08:43 NAJAVA PROGRAMA08:45 TV PRODAJA09:00 VEKERICA prijepodnevni program

VTV-a11:00 TV PRODAJA - MARION11:15 EUROMAXX TV magazin (R)11:45 MALI OGLASI12:00 24 SATA VIJESTI informa� vni program12:30 MALI OGLASI12:40 DRUGA STRANA emisija o

ravnopravnos� spolova13:25 SVIJET ROMA dokumentarna emisija14:00 TV PRODAJA - MARION14:15 ZLATNA DOLINA emisija o

poljoprivredi14:45 TV PRODAJA15:00 VEKERICA jutarnji program VTV-a17:00 VIJESTI VTV-A informa� vna emisija17:05 MALI OGLASI17:15 TV PRODAJA17:30 ŽIVOT NA SJEVERU mozai�ka emisija18:20 TV PRODAJA - MARION18:40 VIJESTI VTV-A19:00 VREMENSKA PROGNOZA19:02 IZ PROŠLOSTI TV kalendar19:05 24 SATA VIJESTI informa� vni program19:35 TV RAZGLEDNICA TV razglednica19:45 MALI OGLASI20:00 VIJESTI VTV-A20:05 POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija21:15 ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna

emisija22:00 VIJESTI VTV-A informa� vna emisija22:20 IZ PROŠLOSTI TV kalendar22:30 MOJA ISTRA dokumentarna emisija23:00 ŠKOLA ŠAHA23:15 ODJAVA PROGRAMA23:17 VIDEOSTRANICESrijeda, NOVA, 22:25 sati

Nicole Kidman

06:07 Najava programa06:12 Trenutak spoznaje (R)06:42 TV kalendar06:54 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija

pod pokroviteljstvom (R)07:00 Dobro jutro, Hrvatska07:05 Vijes� 07:10 Dobro jutro, Hrvatska07:35 Vijes� 07:40 Dobro jutro, Hrvatska08:35 Vijes� 08:40 Dobro jutro, Hrvatska08:55 ZABA - 90 sekundi, emisija pod

pokroviteljstvom08:57 Ludi od ljubavi 2, serija (56’35”)

(25/26) 10:00 Vijes� 10:09 Vrijeme danas10:10 Vijes� iz kulture (R)10:20 Na vodenome putu 5, dokumentarna

serija (45’) (20/20) 11:10 Sve �e bi� dobro, serija (44’01”)

(169/180) 12:00 Dnevnik12:11 Sport12:13 Vrijeme12:15 TV kalendar (R)12:30 Kad zavolim, vrijeme stane -

telenovela (106/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (48) 14:00 Vijes� uz hrvatski znakovni jezik14:09 Vrijeme sutra14:10 Drugo mišljenje14:40 Kraso� ce ve�eri, emisija pu�ke i

predajne kulture15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (43’53”)

(44/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela

(172/240) 16:50 Hrvatska uživo17:00 Vijes� 17:10 Hrvatska uživo18:04 HAK - Promet info18:05 Iza ekrana18:35 Putem europskih fondova18:50 Odmori se, zaslužio si 4 - TV serija

(6/15) 19:30 Dnevnik19:53 Sport19:58 Vrijeme20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod

pokroviteljstvom20:01 Ve�eras20:02 Odabrao �elo H.: Razotkrivene tajne

Machu Picchua, dokumentarni lm (53’)

20:55 Ciklus hrvatskog lma: Što je muškarac bez brkova

22:55 Dnevnik 323:15 Sport23:18 Vrijeme sutra23:20 Vijes� iz kulture23:30 Pe� dan, talk show00:20 Na rubu znanos� : Znanstvena

konferencija o bosanskim piramidama, III.dio

01:10 Filmski maraton: Otvori o�i, španjolsko-francusko-talijanski lm (12) (113’)

03:05 Filmski maraton: Jedi, pij, muškarac, žena - tajvansko-ameri�ki lm (12) (119’) (R)

05:05 Ludi od ljubavi 2, serija (25/26) (R)

9-9/15208:15 TV izlog 08:30 Oluja u raju, serija R 41/18509:30 TV izlog 09:45 Kad liš�e pada, serija R 10:45 Izgubljena �ast, serija R11:40 Inspektor Rex, serija R 12:40 IN magazin R 13:30 Larin izbor, serija R 14:30 Oluja u raju, serija 42/18515:25 Inspektor Rex, serija 108/12316:25 Zauvijek susjedi, serija 63/18017:00 Vijes� Nove TV 17:25 IN magazin 18:05 Kad liš�e pada, serija

178/32019:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Izgubljena �ast, serija 35/8421:00 Kako ukras� nevjestu, igrani lm 23:00 Dva tjedna za ljubav, igrani lm00:50 Batman i Robin, igrani lm R 02:55 Svi kraljevi ljudi, igrani lm 04:55 Ezo TV, tarot show (18)* 06:25 Nad lipom 35, humoris� �no-glazbeni

show R 07:15 Kraj programa

05.45 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R)

06.35 Veseli mladunci, zabavni (R)07.35 Studio 45, talk show (R)08.15 Najljepše bajke svijeta, crtani lm

(R)08.45 Najljepše bajke svijeta, crtani lm09.10 U�ilica, kviz za djecu10.00 Klon, telenovela10.40 Punom parom, kulinarski izazov

(dvije epizode)11.40 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije

epozode)12.30 Divlji boravak, zabavni13.20 Punom parom, kulinarski izazov

(dvije epizode)14.30 Klon, telenovela15.15 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije

epozode)16.15 Studio 45, talk show (R)16.45 Pod is� m krovom, humoris� �na

serija (dvije epizode)17.40 Kralj Queensa, humoris� �na serija

(dvije epizode) (R)18.35 Dva i pol muškarca, humoris� �na

serija (tri epizode) (R)19.30 Pod is� m krovom, humoris� �na

serija (dvije epizode)20.25 Kralj Queensa, humoris� �na serija

(dvije epizode) (R)21.10 Dva i pol muškarca, humoris� �na

serija (dvije epizode)22.00 Trava, humorna dramska serija

(dvije epizode) (12)23.00 Sarah Connor Kronike, znanstveno-

fantas� �na serija (R)23.50 Kralj Queensa, humoris� �na serija

(dvije epizode) (R)00.30 Pod is� m krovom, humoris� �na

serija (dvije epizode)

07:30 Vatreno srce, serija 174-175/220

09:00 Flash vijes� 09:01 Koktel, magazin R 09:35 Ljubav bez granica, serija R 10:20 TV izlog 10:35 Marisol, serija R 12:05 TV izlog 12:20 Eva Luna, serija R 13:50 Koktel, magazin R 14:00 Flash vijes� 14:01 Koktel, magazin R - nastavak 14:25 TV izlog 14:40 Ljubav bez granica, serija

30/12515:35 TV izlog 15:50 Ljubav bez granica, serija

31/12516:45 Eva Luna, serija 63-64/11418:30 Marisol, serija 19-20/14519:55 Koktel, magazin 20:30 Naša mala klinika, serija

10/2921:20 Prijatelji, serija 10-11/1822:20 Potjera, serija (12)* 5/1823:05 Kraljica juga, serija (12)* 40/6323:50 Naša mala klinika, serija R 00:35 Prijatelji, serija R 01:25 Potjera, serija (12)* R 02:10 Kraj programa

Nicole Kidman (Honolulu, 20. lipnja 1967.) je australska glumica, jedna od najpozna� jih glumica sadašnjice. Od 1970. godine živi u Sydneyu u Australiji. Postala je poznata 1989. kada je snimila lm Dani Groma s budu�im suprugom Tomom Cruise-om, a proslavila ju je uloga Susanne Stone More o u lmu Žena za koju se umire iz 1995. godine i tada je dobila mnoge nagrade, uklju�uju�i Zlatni globus za glavnu glumicu u komediji. 1998. godine je glumila na Broadwayu u kazališnom komadu Blue Room za koji je dobila velika priznanja kri� ke, a 1999. u lmu O�i širom zatvorene Stanleyja Kubricka, opet s mužem Tomom Cruiseom. Njih dvoje se rastaju 2001. godine i odmah poslije razvoda dolaze njeni najcjenjeniji lmovi. 2001. je izašao Moulin Rouge, osvaja� tri Zlatna globusa (a i Nicole je dobila za glavnu glumicu u komediji/mjuziklu) i dva Oscara, a Kidmanova je po prvi puta nominirana za Oscara ali je izgubila od Halle Berry u lmu Monster’s Ball. Slijede�e godine je glumila u odli�noj drami Sa� uz Meryl Streep i Julianne Moore. Nicole je osvojila mnogo-brojne nagrade - izme�u ostalog i Zlatni globus, BAFTA nagradu i Oscara. 2003. godine je bila najtraženija glumica Hollywooda, a 2004. i 2005. su se o�ekivale nove nominacije za lmove Stu-dengora i Dogville ali nije dobila nominacije.

Za tvoje plave o�i UTORAK, HTV 2, 20:50Michael Felgate (H. Grant) je mladi i zbunjeni aukcionar slika koji voli i želi oženiti svoju djevojku školsku u�iteljicu Ginu (J. Tripplehorn).Njegovi problemi po�inju kad sazna da je ona zapravo k�i mafijaša, a postaju i ve�i kad njezina “obitelj” zatraži od Michaela i potencijalne usluge... Michael Felgate (H. Grant) radi kao aukcionar slika za poznatu ku�u i tipi�an je britanski, šarmantni, no pomalo zbunjeni mladi�, ludo zaljubljen u svoju djevojku, školsku u�iteljicu Ginu (J. Tripplehorn).

Na meti ubojice PONEDJELJAK, RTL, 22:30Kultni glumac Lou Diamond Phillips u kasnijim fazama svoje karijere nije imao previše sre�e, glume�i uglavnom u niskobudžetnim, televizijskim naslovima. Ono što njegove poklonike, me�u� m, svakako može veseli� jest �injenica što je u svim svojim ulogama Phillips uspio zadrža� vrlo visok nivo realizacije.

SPORT

Nogometna Liga prvaka: Basel - Bayern, 1. poluvrijeme

Srijeda 22.2., HRT 2, 20:35

U naru�ju vještice SRIJEDA, NOVA, 22:25Osim glavnog gluma�kog dvojca, Will Ferrella i Nicole Kidman i onaj pobo�ni je jednako zvjezdan Michael Caine u ulozi Isabelinog oca koji je želi sprije�i� u naumu da se okani vješ� �arenja i Shirley McLaine, majka i supruga. U kalifornijskoj dolini San Fernando Isabel Bigelow (Nicole Kidman) želi nanovo otkri� samu sebe. Ina�e naivna i dobronamjerna vješ� ca odlu�na je u namjeri da se odrekne svojih nadnaravnih mo�i i želi živje� normalnim životom.

Iskupljenje u Shawshanku SUBOTA, HRT 2, 21:40Nada �e te oslobodi� . Snažan �e �ovjek spasi� sebe, a veliki �ovjek spasit �e drugoga.Morgan Freeman i Tim Robbins zvijezde su � lma, nominiranog za sedam Oscara (uklju�uju�i i najbolji � lm), snimljenog prema romanu Stephena Kinga. Morgan Freeman je “ Red “ Redding, iskusni zatvorenik koji zna sve o životu u zatvoru u Shawshanku, u državi Maine. Robbins je novi zatvorenik Andy Dufresne, � hi bankar nepravedno osu�en za ubojstvo.

SPORT

Bansko: Svjetski skijaški kup - slalom (M), prijenos 2. vožnje

Nedjelja 19.2., HRT 2, 11:55

Vrana NEDJELJA, HTV 2, 22:00Prema starom vjerovanju, kad netko umre, vrana odvodi njegovu dušu u svijet mrtvih. Isto tako, ponekad vrana može preminule vra� � u svijet živih. Rock pjeva� Eric Draven (Brandon Lee) i njegova djevojka Shelly trebali su se vjen�a� na samu No� vješ� ca, ali no� prije, po naredbi detroitskog manijaka Tipa Dollara, nju su silovali i nasmrt pretukli Dollarovi morbidni kriminalci, a njega ubili nožem i pištoljem.

Uhvati me ako možeš PETAK, HRT 2, 20:00Srednjoškolac Frank Abagnale Jr. nalazi se u nezavidnoj situaciji. Roditelji su mu rastav-ljeni i njegova je najve�a želja da se pomire, a otac mu je dužan puno novaca poreznoj upravi. Da pomogne ocu i utje�e na pomirdbu roditelja, bježi iz New Rochellea na Ma-nha� an sa samo 25 dolara. Nekoliko godina nakon toga, FBI-jev agent, Carl Hanra� y hapsi Franka u Francuskoj kao jednog od najtraženijih svjetskih prevaranata.

FILM HRT 1 20:02

Najpozna� ja arheološka ruševina na zapad-noj polutki, ikoni�ki simbol mo�i i tehni�ke vješ� ne Inka ostala je zagonetka. Teorije o namjeni te gra�evine nisu se mnogo promi-jenile otkako je prona�ena; Hiram Bingham prije gotovo sto� nu godina ponudio je prvu. Najnovija otkri�a, uklju�uju�i i kosture koji su na tom lokalitetu prona�eni, prvi put daju precizne odgovore vezane uz Machu Picchu o tome tko ga je izgradio, kako i zašto.

Odabrao �elo H.: Razotkrivene tajne Machu Picchua

Krv nije voda

Exkluziv

SERIJA RTL 19.05

EMISIJA RTL 18.00

SERIJA NOVA TV

SERIJA DOMA TV

Inspektor Rex

Vatreno srce

11:40

7:30

(bivša �akove�ka televizija) (bivša �akove�ka televizija)

09:43 NAJAVA PROGRAMA09:45 TV PRODAJA10:00 POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija

(R)11:00 TV PRODAJA - MARION11:15 DOM 211:45 MALI OGLASI12:00 24 SATA VIJESTI informa� vni program12:25 MALI OGLASI12:30 ŽIVOT NA SJEVERU mozai�na emisija

(R)13:15 TV PRODAJA13:30 KAJKAVCI mozai�ka emisija14:30 TV PRODAJA - MARION14:45 DRUGA STRANA emisija o

ravnopravnos� spolova15:20 MALI OGLASI15:30 TV PRODAJA15:45 MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija

(R)16:30 KUTIONICA dje�ja emisija17:30 TV OBLO�EC podravsko-prigorski

mozaik18:00 TV PRODAJA - MARION18:15 VJERA I NADA vjerski program18:40 VIJESTI VTV-A19:00 IZ PROŠLOSTI TV kalendar19:05 24 SATA VIJESTI informa� vni program19:30 MOJA ISTRA dokumentarna emisija20:00 MOJ PUT dokumentarna emisija (R)21:00 KONCERT snimka koncerta22:00 VIJESTI VTV-A22:20 IZ PROŠLOSTI TV kalendar22:25 U DOBROM DRUŠTVU zabavna

emisija23:25 ODJAVA PROGRAMA23:27 VIDEOSTRANICE

SUBOTA 18. velja�e 2012. NEDJELJA 19. velja�e 2012.

07:58 Danas na programu08:00 Dje�ja TV12:00 Auto – moto nau� ca12:30 Vaše zdravlje13:30 Ritam tjedna (r)14:30 Zagrljaj ljepote 15:15 Euromaxx15:45 G.E.T. Report16:15 Glas Roma 16:50 VIJESTI 17:00 Poljoprivredni savjetnik17:30 Sedma brzina18:00 24 SATA (uživo), informa� vna emisija

istoimenog TV kanala18:30 TV Jukebox19:00 VIJESTI DANA 19:15 TV PRODAJA19:30 Hrana i vino20:00 Baš� na20:50 Planet Croa� a21:35 Dom&S� l (r)22:15 Vijes� dana22:30 Link23:00 Zapisano u zvijezdama00:00 Erotski program (18)

08:00 Dje�ja TV12:00 Dje�ji fašnik u �akovcu, snimka13:00 Glas Roma13:30 Poljoprivredni savjetnik14:00 Podravina i Prigorje (r)14:30 G:E:T: Report15:00 Veliko platno (r)15:30 EU dnevnik16:00 Hrana i vino17:00 Tjedna kronika17:30 U dobroj formi18:00 24 sata, vijes� 18:30 Sedma brzina (r) 19:00 Tjedna kronika19:30 TV Jukebox20:00 Me�imurski fašnik u �akovcu,

snimka22:00 Baš� na (r)23:00 Zapisano u zvijezdama00:00 Erotski program (18)01:00 Videostranice

10:43 NAJAVA PROGRAMA10:35 MALI OGLASI10:45 TV PRODAJA - MARION11:00 PRVA HNL JUNIORI snimka utakmice12:45 TV ORDINACIJA emisija o zdravlju

(R)13:45 TV PRODAJA14:00 OTVORENO NEBO dokumentarna

emisija14:35 MALI OGLASI14:45 TV PRODAJA15:00 VJERA I NADA vjerski program15:20 TV PRODAJA - MARION15:30 MALI OGLASI15:40 ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA

VR�I�A16:45 TV PRODAJA - MARION17:00 POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija

(R)18:00 LINK emisija o modernim

tehnologijama (R)18:30 ZLATNA DOLINA emisija o

poljoprivredi19:00 IZ PROŠLOSTI TV kalendar19:05 24 SATA VIJESTI informa� vni

program19:30 VTV TJEDNIK20:05 KULTURNI MAGAZIN emisija o

kulturi20:45 PRESSICA talk show21:45 EMISIJA VTV-A22:30 IZ PROŠLOSTI TV kalendar22:35 VTV TJEDNIK informa� vna emisija22:40 U DOBROM DRUŠTVU zabavna

emisija23:40 ODJAVA PROGRAMA23:42 VIDEOSTRANICE

05:55 Najava programa06:00 Drugo mišljenje (R)06:30 TV kalendar06:45 Iza ekrana (R)07:15 Kraso� ce ve�eri, emisija pu�ke i

predajne kulture (R)07:45 Hrvatska kronika BiH08:00 Kinoteka - ciklus klasi�nog

vesterna: Ride a Crooked Tail, ameri�ki lm (85‘)

09:25 Te�e život, dokumentarni lm (24‘55“)

09:50 Vijes� iz kulture (R)10:00 Vijes� 10:09 Vrijeme danas10:10 HAK - Promet info10:13 Ku�ni ljubimci10:45 Lica Kambodže, dokumentarni lm

(27‘43“)11:15 Normalan život, emisija o obitelji12:00 Dnevnik12:11 Sport12:13 Vrijeme12:15 TV kalendar (R)12:30 Veterani mira, emisija za branitelje13:15 Duhovni izazovi, me�ureligijski

magazin13:45 Prizma, mul� nacionalni magazin14:30 manjinski Mozaik14:45 Jelovnici izgubljenog vremena15:10 Eko zona15:35 Shetlandski zapisi Simona Kinga,

dokumentarna serija (50‘) (3/3) 16:30 Euromagazin17:00 Vijes� 17:09 Vrijeme sutra17:10 HAK - Promet info17:20 Reporteri 18:20 Potroša�ki kod18:50 Globalno sijelo oko 27‘19:20 Loto 7/3919:25 Najava programa19:30 Dnevnik19:53 Sport19:58 Vrijeme20:00 Ve�eras20:01 Dora 2012 - Idemo na Eurosong s

Ninom, prijenos (55‘-60‘)21:00 Najmo�nije žene svijeta: Agatha

Chris� e, dokumentarna serija (50‘18“) (6/13)

21:55 Dnevnik 322:10 Sport22:13 Vrijeme sutra22:15 Vijes� iz kulture22:20 Razotkriveno, ameri�ko-kanadski

lm (15) (87‘) 23:50 Filmski maraton: 36th Chamber of

Shaolin, hongkonški lm (12) (112‘) 01:45 Filmski maraton: Izigravaju�i Boga,

ameri�ki lm (15) (90‘) (R) 03:15 Skica za portret03:25 Reporteri (R) 04:25 Najmo�nije žene svijeta: Agatha

Chris� e, dokumentarna serija

(6/13) (R) 05:15 Euromagazin (R)05:40 Eko zona (R)

07:25 Najava programa 07:30 Opera box 08:00 Patak Frka, crtana serija (32/39)

(R) 08:25 Mala TV 08:26 Baltazar: Ro�endanska pri�a 08:36 Danica i puh 08:41 �arobna plo�a - 2. razred (8.) 08:55 Bansko: Svjetski skijaški kup -

veleslalom (M), prijenos 1. vožnje 09:55 Trolovi, crtana serija (21/26) 10:20 Piratski radio, najopasniji radio -

norveški lm za djecu 11:55 Bansko: Svjetski skijaški kup -

veleslalom (M), prijenos 2. vožnje 12:50 Uhva� me ako možeš, ameri�ki lm

(135’) (R) 15:05 KS Automagazin 15:35 Obrtnik i partner, emisija pod

pokroviteljstvom 16:05 Rukometna LP: Barcelona - Zagreb

CO, prijenos 17:50 Direkt: Da, šefe! 18:20 4 zida 19:05 Simpsoni 20, crtana serija (5/21) 19:30 Glazba, glazba... evergreen 19:55 Ve�eras 20:00 Ciklus Michaela Moorea: Izborna

kuhinja, dokumentarni lm (95’) 21:40 Iskupljenje u Shawshanku, ameri�ki

lm (137’) 00:00 Fringe - na rubu 1, serija (12)

(21/21) 00:55 Monika Leskovar i Itamar Golan 02:10 No�ni glazbeni program: Glazbeni

spotovi 04:10 No�ni glazbeni program - arhiva

05.00 RTL Danas, informa� vna emisija (R)

05.35 X-Men, animirani lm (R)05.55 Dragon Ball Z, animirani lm (R)06.40 PopPixie, animirani lm (R)08.00 U�ilica, kviz za djecu08.45 Ruža vjetrova, dramska serija

(dvije epizode) (R)10.55 Specijalci, igrani lm, komedija12.55 Dva stara galeba, igrani lm,

komedija (R)14.50 Praš�i� Babe, igrani lm,

obiteljska avanturis� �ka komedija16.25 Opasno plavetnilo, igrani lm,

akcijski18.30 RTL Danas, informa� vna emisija19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna

emisija 20.00 Nevjerojatni Hulk, igrani lm,

znanstveno-fantas� �ni22.00 TV premijera: Traga�, igrani lm,

akcijski/ avanturis� �ki (15)23.45 Clover eld, igrani lm,

znanstveno-fantas� �ni (15) (R)01.05 Astro show, emisija uživo (18)02.05 RTL Danas, informa� vna emisija

(R)02.40 Studio 45, talk show (dvije

emisije) (R)

06:55 TV Izlog 07:10 I tako to…, serija 17/3807:35 Dodir s neba, serija

17/2308:30 Jumanji, crtana serija R

3/1308:55 Winx, crtana serija

37/52

09:20 Monster High, crtana serija09:35 Gormi� , crtana serija R

5/2610:00 Smallville, serija 14-15/2212:00 Zauvijek susjedi, serija R 13:55 Larin izbor, serija R 14:55 Kako ukras� nevjestu, igrani lm

R 17:00 Vijes� Nove TV 17:10 Provjereno, informa� vni magazin

R 18:05 Nad lipom 35, humoris� �no-

glazbeni show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Gas do daske 3, igrani lm 21:50 Pravednik, igrani lm (12)* 22:30 Boks: Uvodna emisija (12)* 22:35 Boks: V. Kli�ko vs. D. Chisora,

prijenos (12)* 00:00 Boks: Odjavna emisija (12)* 00:05 Pravednik, igrani lm (12)* -

nastavak 01:15 Smrtonosna igra, igrani lm (12) *02:55 Nad lipom 35, humoris� �no-

glazbeni show R 04:00 Ezo TV, tarot show (18)*05:30 Kraj programa

06.10 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R)

07.15 Veseli mladunci, zabavni (R)08.00 Divlji boravak, zabavni (R)08.45 Najljepše bajke svijeta, crtani lm

(R)09.25 Studio 45, talk show (R)10.05 Klon, telenovela10.50 Ve�era za 5, lifestyle emisija (pet

epizoda)13.15 U dobroj formi s Renatom Sopek,

lifestyle emisija (R)13.55 Ku�anice, dramska serija (tri

epizode)16.35 Moderna �uda, dokumentarni

(dvije epizode) (R)18.15 Paklena kuhinja, reality show (R)19.05 Pod is� m krovom, humoris� �na

serija (dvije epizode)20.00 Columbo: Nemirne vode,

kriminalis� �ka serija21.30 L.A. Dragnet, kriminalis� �ka serija

(12) (dvije epizode)23.00 Fes� valac: Vodi� za prepoznavanje

svetaca, igrani lm, kriminalis� �ka drama (12)

00.45 Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) (12)

07:50 Prijateljice, serija 7/1208:35 Znate li plesa� ?, show

13/2309:20 Naša mala klinika, serija 6/2910:05 TV izlog 10:20 Naša mala klinika, serija 7-8/2911:50 Harvey Toons, crtana serija

24-25/7812:30 TV izlog 12:45 Prijateljice, serija R 13:30 Jamie Oliver: Jamie kod ku�e,

serija R 14:00 Znate li plesa� ?, show R 13/2314:50 TV izlog 15:05 Ne zaboravi s� hove, glazbeni kviz

R 16:05 TV izlog 16:20 Naša mala klinika, serija R 17:50 Jamie Oliver: Jamie kod ku�e ,

serija 17/2618:20 Slatke male lažljivice, serija

5-6/2220:00 Ne zaboravi s� hove, glazbeni kviz

9/1621:00 Doc Hollywood, igrani lm 22:45 Laguna stras� , igrani lm (12)* 00:30 Slatke male lažljivice, serija R 02:00 Jamie Oliver: Jamie kod ku�e ,

serija R 02:30 Ne zaboravi s� hove, glazbeni kviz

R 03:30 Kraj programa

06:10 Najava programa06:15 Duhovni izazovi, me�ureligijski

magazin (R)06:45 TV kalendar07:00 Normalan život, emisija o obitelji (R)07:40 Globalno sijelo (R)08:05 Zlatna kinoteka: Opasna �avolica,

ameri�ki lm (97’) 09:43 Vijes� iz kulture (R)09:48 TV kalendar (R)10:00 Vijes� 10:08 Vrijeme danas10:09 HAK - Promet info10:10 ni DA ni NE: Dijeljenje glazbe11:00 Poirot 3, serija (1/10) 12:00 Dnevnik12:11 Sport12:13 Vrijeme12:25 Plodovi zemlje13:20 Rijeka: More14:00 Nedjeljom u dva15:05 Djevojke iz visokog društva, ameri�ki

lm (89’) 17:00 Vijes� 17:09 Vrijeme sutra17:10 HAK - Promet info17:15 Mir i dobro17:45 Vrtlarica18:15 Lijepom našom: Malinska (2/2)19:20 Loto 6/4519:30 Dnevnik19:53 Sport19:58 Vrijeme20:00 Ve�eras20:01 Sve u 7!, kviz 20:55 Downton Abbey, serija (3/7) 21:55 Dnevnik 322:10 Sport22:13 Vrijeme sutra22:15 Vijes� iz kulture22:20 Hotel Babylon 4, serija (12) (6/8) 23:20 Nedjeljom u dva (R)00:20 Poirot 3, serija (1/10) (R) 01:15 Reprizni program (R)02:30 Hotel Babylon 4, serija (12) (6/8) (R) 03:20 Vrtlarica (R)03:50 Lijepom našom: Malinska (2/2) (R)04:50 Plodovi zemlje (R)

07:50 Najava programa 07:55 Monika Leskovar i Itamar Golan (R) 08:55 Bansko: Svjetski skijaški kup - slalom

(M), prijenos 1. vožnje 09:50 Mala TV 09:55 TV vr� �: Vlak 10:05 Brlog: Rakovi

10:10 Tajni dnevnik patke Ma� lde: Pizza majstor Pjer (R)

10:20 Vesele trojke, crtana serija (19/52) 10:48 Biblija (ne kod. na sat.)10:58 Vra� šinec: Misa, prijenos (ne kod.

na sat.)11:55 Bansko: Svjetski skijaški kup - slalom

(M), prijenos 2. vožnje 13:00 Ciklus nostalgija: Osveta Pink

Panthera, britansko-ameri�ki lm (95’)

14:35 Baby bonus, emisija pod pokroviteljstvom

15:05 Lisinski pleše pod maskama, snimka 16:10 Magazin Lige prvaka 16:35 Olimp - sportska emisija 17:15 Hokej, Ebel liga - �etvr� inale,

1.utakmica 19:55 Ve�eras 20:00 Profesionalci, ameri�ki lm (113’) 22:00 Filmski bou� que: Vrana, ameri�ki

lm (15) (101’) 23:40 Posebni dodaci: Korejski lmovi,

emisija o lmu 23:55 Ciklus korejskog lma: Majka,

južnokorejski lm (15) (125’) 02:00 Glazbeni specijal 02:25 No�ni glazbeni program: Glazbeni

spotovi 04:25 No�ni glazbeni program - arhiva

04.20 RTL Danas, informa� vna emisija (R)

04.55 X- Men, animirani lm (R)05.15 Dragon Ball Z, animirani lm (R)06.20 PopPixie, crtani lm (R)07.50 Ruža vjetrova, dramska serija

(dvije epizode) (R)10.00 Otok, dramska serija (dvije

epizode)12.10 Umjetna inteligencija, igrani lm, 14.45 Nevjerojatni Hulk, igrani lm,

znanstveno-fantas� �ni (R)16.45 Ljubav je na selu, dokumentarna

sapunica (R)17.40 Exkluziv Vikend, magazin 18.30 RTL Danas, informa� vna emisija19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna

emisija 20.00 Tesna koža, igrani lm, komedija21.35 Ljubav je na selu, dokumentarna

sapunica 22.35 CSI: Miami, kriminalis� �ka serija

(tri epizode) (12)01.05 Astro show, emisija uživo (18)02.05 RTL Danas, informa� vna emisija

(R)02.40 Studio 45, talk show (�e� ri

emisije) (R)

05:30 TV Izlog 05:45 I tako to…, serija 18/3806:10 Dodir s neba, serija

18/2307:05 Beba Felix, crtana serija 22/2607:30 Peppa, crtana serija 1/2607:40 Winx, crtana serija 38/5208:05 Monster High, crtana serija08:20 Gormi� , crtana serija 6/2608:45 Bra�a, serija 5/1309:15 Televizijska posla, serija 19-20/2210:15 Magazin Lige prvaka

10:45 Zauvijek susjedi, serija R 12:00 Larin izbor, serija R 14:05 Kako do ozbiljne love, igrani lm 16:00 Voliš li pse?, igrani lm 17:00 Vijes� Nove TV 17:10 Voliš li pse?, igrani lm R -

nastavak 18:05 Nad lipom 35, humoris� �no-

glazbeni show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Odmetnik Josey Wales, igrani lm22:35 Red Carpet, showbiz magazin

(15)* 23:50 Pravednik, igrani lm (12)* R 01:35 Smrtonosna igra, igrani lm (12)*

R 03:15 Gospodari iluzija, show

5/1304:00 Heroji, serija (12)* 16/1904:45 Red Carpet, showbiz magazin

(15)* R 05:50 Bra�a, serija R 06:15 Kraj programa

06.15 Zabranjena ljubav, sapunica (deset epizoda) (R)

11.20 Paklena kuhinja, reality show (R)12.00 Columbo: Nemirne vode,

kriminalis� �ka serija (R)13.45 Ku�anice, dramska serija (dvije

epizode)15.10 Uvod u anatomoju, dramska serija16.00 U dobroj formi s Renatom Sopek,

lifestyle emisija16.40 Columbo: Diplomatski imunitet,

kriminalis� �ka serija18.15 Paklena kuhinja, reality show (R)19.05 Pod is� m krovom, humoris� �na

serija (dvije epizode)20.00 Kraljevi leda, dokumentarni (R)20.50 Muškarci sa sjekirama,

dokumentarni (R)21.40 Fes� valac: Vodi� za prepoznavanje

svetaca, igrani lm, kriminalis� �ka drama (12) (R)

23.30 L.A. Dragnet, kriminalis� �ka serija (12) (dvije epizode)

06:40 Prijateljice, serija 8/127:25 Znate li plesa� ?, show

14/2308:50 Naša mala klinika, serija

9-10/2910:20 TV izlog 10:35 Harvey Toons, crtana serija R 11:15 Prijateljice, serija R 12:00 Jamie Oliver: Jamie kod ku�e ,

serija R 12:25 TV izlog 12:40 Znate li plesa� ?, show R 14:05 TV izlog 14:20 Ne zaboravi s� hove, glazbeni kviz

R 915:20 Naša mala klinika, serija R 16:05 TV izlog 16:20 Naša mala klinika, serija R 17:50 Jamie Oliver: Jamie kod ku�e ,

serija 18/2618:20 Slatke male lažljivice, serija

7-8/2220:00 Ne zaboravi s� hove, glazbeni kviz

10/1621:00 Laguna stras� , igrani lm (12)* R 22:50 Doc Hollywood, igrani lm R 00:30 Slatke male lažljivice, serija R02:00 Jamie Oliver: Jamie kod ku�e,

serija R 02:30 Ne zaboravi s� hove, glazbeni kviz

R 03:30 Kraj programa

Pod is� m krovom

Kraljevi leda

SERIJA RTL 2 19:05

SERIJA RTL 2 20:00

EMISIJA RTL 2

SERIJA DOMA TV

Neobi�na gozba

Ne zaboravi s� hove

18:15

20:00

Downton Abbey

EMISIJA HRT 1

SERIJA RTL 2

U dobroj formi s Renatom Sopek

SERIJA RTL

INFO RTL

Galileo

RTL Danas

13:15

19.10

FILM RTL 22:00

Mladog vikinga odgojenog od strane indi-janaca �eka velika kušnja - sukob sa njego-vim narodom koji dolazi u barbarski pohod.Nakon brodoloma na obali Novog svijeta mladi viking Ghost (Karl Urban) završava u rukama indijanaca domorodaca koje je njegovo pleme došlo uniš� � . Gotovo �etvrt stolje�a kasnije vikinzi se vra�aju sa is� m namjerama no ovoga je puta sa ‘krive’ strane i jedan njihov koji �e u�ini� sve ne bi li ih sprije�io.

Traga�

Prijateljice7:50

18:30

SERIJA DOMA TV

20:55SERIJA HTV 1

Hugh Boneville i Maggie Smith predvode gluma�ku postavu u izvrsnoj i višestruko nagra�ivanoj britanskoj seriji, koju HTV pre-mijerno prikazuje za hrvatske gledatelje.Uz šest Emmyja, te brojne druge nominacije i na-grade, serija je upravo osvojila i Zlatni globus u kategoriji najbolje TV serije.”Jutarnje zrake sunca oslikavaju obrise Downton Abbeyja, veli�anstvenog vlastelinskog dvorca usred veli�anstvenog imanja.

(bivša �akove�ka televizija) (bivša �akove�ka televizija)

PONEDJELJAK 20. velja�e 2012.

08:43 NAJAVA PROGRAMA08:45 TV PRODAJA09:00 VEKERICA prijepodnevni program

VTV-a11:00 TV PRODAJA - MARION11:15 EUROMAXX TV magazin11:45 MALI OGLASI12:00 24 SATA VIJESTI informa� vni program12:30 MALI OGLASI12:40 VTV TJEDNIK informa� vna emisija (R)13:10 VJERA I NADA vjerski program uz

komentar za slušno ošte�ene osobe (R)13:50 TV PRODAJA - MARION14:00 ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna

emisija14:45 TV PRODAJA15:00 VEKERICA jutarnji program VTV-a (R)17:00 VIJESTI VTV-A informa� vna emisija17:05 MALI OGLASI17:15 TV PRODAJA17:30 ŽIVOT NA SJEVERU mozai�na emisija18:20 TV PRODAJA - MARION18:40 VIJESTI VTV-A19:00 VREMENSKA PROGNOZA19:02 IZ PROŠLOSTI TV kalendar19:05 24 SATA VIJESTI informa� vni program19:35 TV RAZGLEDNICA TV razglednica19:45 MALI OGLASI20:00 VIJESTI VTV-A informa� vna emisija20:05 SPORTSKI ZOOM emisija o sportu21:00 TV OBLO�EC podravsko-prigorski

mozaik21:30 ZLATNA DOLINA emisija o

poljoprivredi (R)22:00 VIJESTI VTV-A informa� vna emisija22:20 IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R)22:30 ŽIVOT NA SJEVERU mozai�ka emisija

(R)23:20 ŠKOLA ŠAHA (R)23:35 ODJAVA PROGRAMA23:37 VIDEOSTRANICE

UTORAK 21. velja�e 2012.

07:58 Danas pogledajte08:00 Dje�ji program09:00 Hrana i vino09:30 U dobrom zdravlju10:00 24 SATA (uživo), informa� vna emisija

istoimenog TV kanala10:10 VIDEOSTRANICE15:30 Dje�ja TV16:00 Yoga&Pilates16:20 Hrana i vino16:50 VIJESTI 17:00 Sport ponedjeljkom (r)18:00 24 SATA (uživo), informa� vna emisija

istoimenog TV kanala18:30 TV Jukebox19:00 VIJESTI DANA 19:25 VOA19:35 Hrana i vino20:00 Od Mure do Drave21:00 Gledaj dalje, talk show22:00 VIJESTI DANA22:30 Tajne uspjeha23:00 Zapisano u zvijezdama00:15 Erotski program (18)01:15 VIDEOSTRANICE

07:58 Danas pogledajte08:00 Dje�ji program09:00 Hrana i vino09:30 Planet Croa� a10:00 24 SATA, vijes� 10:10 VIDEOSTRANICE15:30 Dje�ja TV16:00 Yoga&Pilates16:30 Hrana i vino16:50 VIJESTI 17:00 Lifestyle17:50 TV prodaja 18:00 24 SATA (uživo), informa� vna emisija

istoimenog TV kanala18:30 TV Jukebox19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Sport ponedjejkom21:00 Auto moto nau� ca21:30 Obzori22:00 VIJESTI DANA22:30 Link23:00 TV Jukebox23:30 Erotski program00:30 VIDEOSTRANICE

08:43 NAJAVA PROGRAMA08:45 TV PRODAJA09:00 VEKERICA jutarnji program VTV-a11:00 TV PRODAJA - MARION11:15 TV OBLO�EC podravsko-prigorski

mozaik (R)11:45 MALI OGLASI12:00 24 SATA VIJESTI informa� vni program12:30 VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt

emisija13:00 ŽIVOT NA SJEVERU mozai�ka emisija

(R)13:50 TV PRODAJA - MARION14:05 EMISIJA VTV-A14:45 TV PRODAJA15:00 VEKERICA jutarnji program VTV-a (R)17:00 VIJESTI VTV-A informa� vna emisija17:05 MALI OGLASI17:15 TV PRODAJA17:30 SPORTSKI ZOOM emisija o sportu (R)18:20 TV PRODAJA - MARION18:40 VIJESTI VTV-A19:00 VREMENSKA PROGNOZA19:02 IZ PROŠLOSTI TV kalendar19:05 24 SATA VIJESTI informa� vni program19:35 TV RAZGLEDNICA TV razglednica19:45 MALI OGLASI20:00 VIJESTI VTV-A informa� vna emisija20:05 TV ORDINACIJA kontakt emisija21:00 MOJ PUT dokumentarna emisija22:00 VIJESTI VTV-A informa� vni program22:20 IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R)22:30 VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt

emisija (R)23:00 MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija23:45 ŠKOLA ŠAHA (R)00:00 ODJAVA PROGRAMA00:02 VIDEOSTRANICE

07:45 Mala Tv: 07:50 TV vr� � 08:00 Ninin kutak 08:05 Crtani lm 08:10 Danica 08:15 Amika, serija za djecu i mlade

(43/52) 08:27 Amika, serija za djecu i mlade

(44/52) 08:40 Neuhvatljivi praš�i� Rudi 2, serija

za mlade (9/13) (R) 09:10 Školski sat: Prepisivanje je � mski

rad 09:45 Navrh jezika 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela

(173/240) (R) 10:45 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za

mlade (18/22) (R) 11:10 Hotel Zombi, crtana serija (26/26) 11:35 Rekonstrukcija (R) 12:05 Glazba, glazba... (R) 12:15 Top Gear 10, dokumentarna serija

(1/9) (R) 13:05 Obrtnik i partner, emisija pod

pokroviteljstvom (R) 13:35 Heckov povratak, kanadski lm

(88’) 15:05 Rije�ki karneval 2012., reportaža 15:35 Školski sat: Prepisivanje je � mski

rad (R) 16:10 Navrh jezika (R) 16:20 Mala Tv: (R) 16:25 TV vr� � (R) 16:35 Ninin kutak 16:40 Crtani lm (R) 16:45 Danica 16:50 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija

pod pokroviteljstvom 16:55 Moskva: Svjetski skijaški kup - City

Event, prijenos (do 19.30) 19:15 Simpsoni 20, crtana serija (7/21) 19:40 Glazba, glazba... rock 19:55 Ve�eras 20:00 In medias res 20:50 Za tvoje plave o�i, ameri�ki lm

(98’) 22:30 Tra�erica 3, serija (12) (1/22) 23:15 Zlo�ina�ki umovi 5, serija (12)

(2/23) 00:00 Ružiona 00:30 Bez oduševljenja, molim! 7 -

humoris� �na serija (8/10) 01:00 Retrovizor: strana igrana serija (R) 01:45 Retrovizor: Nove avanture stare

Chris� ne 4, humoris� �na serija (8/22) (R)

02:10 Retrovizor: Monk 7, serija (5/15) 02:55 No�ni glazbeni program: Glazbeni

spotovi 04:55 No�ni glazbeni program

05.45 RTL Danas, informa� vna emisija (R)

06.20 Dragon Ball Z, animirani lm (R)07.05 PopPixie, crtani lm (R)07.35 Cobra 11, akcijska serija (dvije

epizode) (R)09.40 Exkluziv Tabloid, magazin (R)10.10 Ve�era za 5, lifestyle emisija (R)11.15 Vatreno nebo, telenovela (dvije

epizode)13.25 Ruža vjetrova, dramska serija (R)14.20 Krv nije voda, serija (R)15.10 Cobra 11, akcijska serija (dvije

epizode)16.55 RTL 5 do 5, informa� vna emisija17.05 Ve�era za 5, lifestyle emisija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin18.30 RTL Danas, informa� vna emisija 19.05 Krv nije voda, serija 20.00 Ruža vjetrova, dramska serija20.50 Hindenburg, mini serija, drama/

triler (tre�a i �etvrta epizoda)22.30 TV premijera: Bez vesla 2, igrani

lm, avanturis� �ka komedija00.10 RTL Vijes� , informa� vna emisija00.25 Hindenburg, mini serija, drama/

triler (prva i druga epizoda) (R)02.05 Astro show, emisija uživo (18)03.05 RTL Danas, informa� vna emisija

(R)03.40 Studio 45, talk show (dvije

emisije) (R)

06:45 I tako to..., serija 20/3807:10 Jumanji, crtana serija

5/1307:35 Beba Felix, crtana serija

24/2608:00 Bumba, crtana serija

13-14/15208:15 TV izlog 08:30 Nate Berkus Show09:30 TV izlog 09:45 Kad liš�e pada, serija R 10:45 Izgubljena �ast, serija R11:40 Inspektor Rex, serija R 12:40 IN magazin R 13:30 Larin izbor, serija R 14:30 Oluja u raju, serija 44/18515:25 Inspektor Rex, serija

110/12316:25 Zauvijek susjedi, serija 65/18017:00 Vijes� Nove TV 17:25 IN magazin 18:05 Kad liš�e pada, serija

180/32019:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Izgubljena �ast, serija 39/8420:45 Liga prvaka: prijenos 22:40 Ve�ernje vijes� 23:00 Mr. Bean, serija 2/1423:30 Sažeci Lige prvaka 00:00 Obra�un u malom Tokiju, igrani

lm (12)* R 01:30 Zvijer, serija (12)* 9/1302:20 Seinfeld, serija 70/18002:45 CSI Prag, serija 4/1303:45 Ezo TV, tarot show (18)* 4:45 Dnevnik Nove TV R 05:35 IN magazin R 06:05 Kraj programa

05.55 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R)

07.00 Divlji boravak, zabavni (R)07.40 Studio 45, talk show (R)08.20 Najljepše bajke svijeta, crtani lm

(R)08.45 Najljepše bajke svijeta, crtani lm09.15 U�ilica, kviz za djecu10.10 Klon, telenovela10.45 Punom parom, kulinarski izazov

(dvije epizode)11.45 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije

epozode)12.35 Veseli mladunci, zabavni (R)13.15 Punom parom, kulinarski izazov

(dvije epizode)14.20 Klon, telenovela15.10 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije

epozode)16.15 Studio 45, talk show (R)16.50 Pod is� m krovom, humoris� �na

serija (dvije epizode)17.45 Kralj Queensa, humoris� �na serija

(dvije epizode) (R)18.35 Dva i pol muškarca, humoris� �na

serija (dvije epizode) (R)19.35 Pod is� m krovom, humoris� �na

serija (dvije epizode)20.25 Kralj Queensa, humoris� �na serija

(dvije epizode) (R)21.10 Dva i pol muškarca, humoris� �na

serija (dvije epizode)22.00 Kako sam upoznao vašu majku,

humoris� �na serija22.25 Sarah Connor Kronike, znanstveno-

fantas� �na serija (R)23.15 Studio 45, talk show23.50 Kralj Queensa, humoris� �na serija

(dvije epizode) (R)00.35 Kako sam upoznao vašu majku,

humoris� �na serija00.55 Sarah Connor Kronike, znanstveno-

fantas� �na serija (R)

06:50 Vatreno srce, serija 178-179/220

08:20 Koktel, magazin R 08:50 Ljubav bez granica, serija R 09:00 Flash vijes� 09:01 Ljubav bez granica, serija R -

nastavak 10:20 TV izlog 10:35 Marisol, serija R 12:05 TV izlog 12:20 Eva Luna, serija R 13:50 Koktel, magazin R 14:00 Flash vijes� 14:01 Koktel, magazin R - nastavak 14:25 TV izlog 14:40 Ljubav bez granica, serija

34/12515:35 TV izlog 15:50 Ljubav bez granica, serija

35/12516:45 Eva Luna, serija 67-68/11418:30 Marisol, serija 23-24/14519:55 Koktel, magazin 20:30 Naša mala klinika, serija

12/2921:20 Prijatelji, serija 14-15/1822:20 Potjera, serija (12)*

7/1823:05 Kraljica juga, serija (12)*

42/6323:50 Naša mala klinika, serija R 00:35 Prijatelji, serija R 01:25 Potjera, serija (12)* R 02:10 Kraj programa

06:07 Najava programa06:12 Tre�a dob, emisija za umirovljenike

(R)06:42 TV kalendar06:54 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija

pod pokroviteljstvom (R)07:00 Dobro jutro, Hrvatska07:05 Vijes� 07:10 Dobro jutro, Hrvatska07:35 Vijes� 07:40 Dobro jutro, Hrvatska08:35 Vijes� 08:40 Dobro jutro, Hrvatska09:03 ZABA - 90 sekundi, emisija pod

pokroviteljstvom09:05 Lugarnica 18, serija (1/16) 09:50 Vijes� iz kulture (R)10:00 Vijes� 10:09 Vrijeme danas10:10 Overland 5 - Od Pekinga do Rima:

Pechino/Canton, dokumentarna serija (46’13”) (1/15)

11:10 Sve �e bi� dobro, serija (40’52”) (171/180)

12:00 Dnevnik12:11 Sport12:13 Vrijeme12:15 TV kalendar (R)12:30 Kad zavolim, vrijeme stane -

telenovela (108/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (50) 14:00 Vijes� uz hrvatski znakovni jezik14:09 Vrijeme sutra14:10 Me�u nama14:40 Znanstvena pe� ca15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (39’49”)

(46/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela

(174/240) 16:50 Hrvatska uživo17:00 Vijes� 17:10 Hrvatska uživo17:59 HAK - Promet info18:00 8. kat, talk-show18:50 Odmori se, zaslužio si 4 - TV serija

(8/15) 19:30 Dnevnik19:53 Sport19:58 Vrijeme20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod

pokroviteljstvom20:01 Ve�eras20:02 Sve u 7!, kviz 20:55 U Europi, dokumentarna serija

(17/35) 21:30 24 (8), serija (12) (5/24) 22:20 Otvoreno23:00 Dnevnik 323:20 Sport23:23 Vrijeme sutra23:25 Vijes� iz kulture23:30 Domjenak, dokumentarni lm

(54’48”) 00:25 Ciklus europskog lma: Elitna

postrojba, nizozemsko-brazilsko-ameri�ki lm (18) (111’)

02:15 In medias res (R)03:00 Tra�erica 3, serija (12) (1/22) (R) 03:45 Zlo�ina�ki umovi 5, serija (12)

(2/23) (R) 04:30 Skica za portret04:35 Lugarnica 18, serija (1/16) 05:20 8. kat, talk-show (R)

06:35 Najava programa 06:40 Kad zavolim, vrijeme stane -

telenovela (107/182) (R) 07:20 Teletubbies, animirana serija

(26/330)

05:37 Najava programa05:42 Rijeka: More (R)06:12 Mir i dobro (R)06:42 TV kalendar06:54 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija

pod pokroviteljstvom (R)07:00 Dobro jutro, Hrvatska07:05 Vijes� 07:10 Dobro jutro, Hrvatska07:35 Vijes� 07:40 Dobro jutro, Hrvatska08:35 Vijes� 08:40 Dobro jutro, Hrvatska08:50 ZABA - 90 sekundi, emisija pod

pokroviteljstvom08:52 Ludi od ljubavi 2, serija (62’20”)

(26/26) 09:54 Vijes� iz kulture (R)10:00 Vijes� 10:09 Vrijeme danas10:10 Putovanje po Arabiji, dokumentarna

serija (60’39”) (4/4) 11:10 Sve �e bi� dobro, serija (44’12”)

(170/180) 12:00 Dnevnik12:11 Sport12:13 Vrijeme12:15 TV kalendar (R)12:30 Kad zavolim, vrijeme stane -

telenovela (107/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (49) 14:00 Vijes� uz hrvatski znakovni jezik14:09 Vrijeme sutra14:10 Tre�a dob, emisija za umirovljenike14:40 Glas domovine15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (44’57”)

(45/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela

(173/240) 16:50 Hrvatska uživo17:00 Vijes� 17:10 Hrvatska uživo17:59 HAK - Promet info18:00 8. kat, talk-show18:50 Odmori se, zaslužio si 4 - TV serija

(7/15) 19:30 Dnevnik19:53 Sport19:58 Vrijeme20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod

pokroviteljstvom20:01 Ve�eras20:05 TV Bingo20:25 Tito - posljednji svjedoci testamenta:

Pobjeda i odmazda, dokumentarna serija (56’37”) (8/13)

21:25 Puls Hrvatske22:25 Rekonstrukcija23:00 Dnevnik 323:20 Sport23:23 Vrijeme sutra23:25 Vijes� iz kulture23:35 Svijet pro ta00:05 Proizvedeno u Hrvatskoj,

dokumentarni lm (52’15”) (R) 01:05 In medias res (R)01:50 Dr. House 7, serija (12) (5/23) (R) 02:35 Tra�erica 2, serija (12) (25/25) (R) 03:20 Zlo�ina�ki umovi 5, serija (12) (1/23)

(R) 04:05 Svijet pro ta (R)04:35 Ludi od ljubavi 2, serija (26/26) (R) 05:20 8. kat, talk-show (R)

06:35 Najava programa 06:40 Kad zavolim, vrijeme stane -

telenovela (106/182) 07:20 Teletubbies, animirana serija (25/330) 07:45 Mala Tv 07:50 TV vr� � 07:58 Kr� � prikazuje 08:00 Brlog 08:05 �arobna plo�a 08:15 Amika, serija za djecu i mlade (41/52) 08:27 Amika, serija za djecu i mlade (42/52) 08:40 Neuhvatljivi praš�i� Rudi 2, serija za

mlade (8/13) (R) 09:10 Školski sat 09:40 Inkubator: Geolog 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela

(172/240) 10:45 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za

mlade (17/22) (R) 11:05 Hotel Zombi, crtana serija (25/26) 11:30 Ružiona (R) 12:00 Glazba, glazba... (R) 12:15 Tu�inci u Americi, humoris� �na serija

(11/18) 12:35 KS Automagazin (R) 13:05 4 zida (R) 13:35 Nestala, 17 godina - kanadski lm (89’) 15:05 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za

mlade (18/22) 15:30 Obi�na klinka, serija za mlade (29/52) 15:55 Školski sat (R) 16:25 Inkubator: Geolog (R) 16:40 Mala Tv: (R) 16:45 TV vr� � (R) 16:53 Kr� � prikazuje (R) 16:55 Brlog 17:00 �arobna plo�a 17:10 Doktor Who 2, serija (12/13) 17:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod

pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:30 Downton Abbey, serija (3/7) (R) 19:20 Simpsoni 20, crtana serija (6/21) 19:45 Glazba, glazba...pop 19:55 Ve�eras 20:00 In medias res 20:50 Top Gear 10: Polar Special,

dokumentarna serija 21:40 Dr. House 7, serija (12) (5/23) 22:25 Tra�erica 2, serija (12) (25/25) 23:10 Zlo�ina�ki umovi 5, serija (12) (1/23) 23:55 Kalifornikacija 3, serija (18) (8/12) 00:25 Retrovizor: strana igrana serija (R) 01:10 Retrovizor: Nove avanture stare

Chris� ne 4, humoris� �na serija (7/22) (R)

01:35 Retrovizor: Monk 7, serija (4/15) 02:20 No�ni glazbeni program: Glazbeni

spotovi 04:20 No�ni glazbeni program

05.35 RTL Danas, informa� vna emisija (R)06.15 Dragon Ball Z, animirani lm (R)07.00 PopPixie, crtani lm (R)07.30 Cobra 11, akcijska serija (dvije

epizode) (R)09.35 Exkluziv Vikend, magazin (R)10.15 Ve�era za 5, lifestyle emisija (R)11.20 Vatreno nebo, telenovela (dvije

epizode)13.20 Ruža vjetrova, dramska serija (R)14.10 Krv nije voda, serija (R)15.05 Cobra 11, akcijska serija (dvije

epizode)16.55 RTL 5 do 5, informa� vna emisija17.05 Ve�era za 5, lifestyle emisija18.00 Exkluziv Tabloid, magazin18.30 RTL Danas, informa� vna emisija 19.05 Krv nije voda, serija 20.00 Ruža vjetrova, dramska serija20.50 Hindenburg, mini serija, drama/

triler (prva i druga epizoda)22.30 Na me� ubojice, igrani lm, akcijski

(12)00.15 RTL Vijes� , informa� vna emisija00.30 CSI: Miami, kriminalis� �ka serija

(dvije epizode) (12)02.05 Astro show, emisija uživo (18)03.05 RTL Danas, informa� vna emisija (R)03.40 Studio 45, talk show (dvije emisije)

(R)

06:45 I tako to..., serija 19/3807:10 Jumanji, crtana serija 4/1307:35 Beba Felix, crtana serija 23/2608:00 Bumba, crtana serija 11-12/15208:15 TV izlog 08:30 Kad liš�e pada, serija R 09:30 TV izlog 09:45 Izgubljena �ast, serija R 11:40 Inspektor Rex, serija R 12:40 IN magazin R 13:30 Larin izbor, serija R 14:30 Oluja u raju, serija 43/18515:25 Inspektor Rex, serija 109/12316:25 Zauvijek susjedi, serija 64/18017:00 Vijes� Nove TV 17:25 IN magazin 18:05 Kad liš�e pada, serija 179/32019:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Izgubljena �ast, serija 38/8421:00 Larin izbor, serija 88/15822:05 Ve�ernje vijes� 22:25 Obra�un u malom Tokiju, igrani lm

(12)* 00:00 Odmetnik Josey Wales, igrani lm R02:20 Zvijer, serija (12)* 8/1303:05 Seinfeld, serija 69/18003:30 CSI Prag, serija 3/1304:30 Ezo TV, tarot show (18)* 05:30 Dnevnik Nove TV R

06.35 Zabranjena ljubav, sapunica (�e� ri epizode)

08.30 Najljepše bajke svijeta, crtani lm09.00 U�ilica, kviz za djecu09.45 Punom parom, kulinarski izazov

(dvije epizode)10.30 U dobroj formi s Renatom Sopek,

lifesyle emisija (R)11.15 Columbo: Diplomatski imunitet,

kriminalis� �ka serija (R)12.30 Divlji boravak, zabavni13.20 Punom parom, kulinarski izazov

(dvije epizode)14.25 Klon, telenovela15.15 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije

epizode)16.15 Studio 45, talk show (R)16.50 Pod is� m krovom, humoris� �na

serija (dvije epizode)17.45 Kralj Queensa, humoris� �na serija

(dvije epizode) (R)18.40 Dva i pol muškarcahumoris� �na

serija (dvije epizode) (R)19.25 Pod is� m krovom, humoris� �na

serija (dvije epizode)20.15 Kralj Queensa, humoris� �na serija

(dvije epizode) (R)21.10 Dva i pol muškarca, humoris� �na

serija (dvije epizode)22.00 Kako sam upoznao vašu majku,

humoris� �na serija22.25 Sarah Connor kronike, znanstveno-

fantas� �na serija (R)23.15 Studio 45, talk show23.45 Kralj Queensa, humoris� �na serija

(dvije epizode) (R)00.30 Kako sam upoznao vašu majku,

humoris� �na serija

06:50 Vatreno srce, serija 176-177/220

08:20 Koktel, magazin R 08:50 Ljubav bez granica, serija R 09:00 Flash Vijes� 09:01 Ljubav bez granica, serija R -

NASTAVAK 10:20 TV izlog 10:35 Marisol, serija R 12:05 TV izlog 12:20 Eva Luna, serija R 13:50 Koktel, magazin R 14:00 Flash Vijes� 14:01 Koktel, magazin R - nastavak 14:25 TV izlog 14:40 Ljubav bez granica, serija 32/12515:35 TV izlog 15:50 Ljubav bez granica, serija

33/12516:45 Eva Luna, serija 65-66/11418:30 Marisol, serija 21-22/14519:55 Koktel, magazin 20:30 Naša mala klinika, serija

11/2921:20 Prijatelji, serija 12-13/1822:20 Potjera, serija (12)* 6/1823:05 Kraljica juga, serija (12)*

41/6323:50 Naša mala klinika, serija R 00:35 Prijatelji, serija R 01:25 Potjera, serija (12* R 02:10 Kraj programa

EMISIJA NOVA TV 17:25

Dnevni magazin pod uredni�kom palicom glav-ne urednice Ivane Mandi� i dnevne urednice Sanje Zdorc. IN magazin okuplja dream team redakciju druš-tvene scene. Dnevna doza doma�ih i stranih vi-jes� , društvenih doga�aja i kronika, komentara i intervjua nudi se gledateljima kroz deset jakih rubrika i još ja�ih novinara. Voditelji IN magazina su Nikolina Pišek, Mia Kova�i� i Ivo Perkuši�.

IN magazin

Dnevnik Nove TV

Klon

INFO NOVA TV 19.15

SERIJA RTL 2 14:25

INFO RTL

SERIJA DOMA TV

RTL Vijes�

Marisol

0:15

18:30TV ku�e imaju pravo promjene programa

SERIJA NOVA TV

RTL 5 do 5

Dva i pol muškarca

INFO RTL 16:55

SERIJA RTL 2 21.10

ZABAVA RTL

SERIJA DOMA TV

Exkluziv

Prijatelji

18:00

21:20

Može li se izbrisa� gorka prošlost? Može li ljubav na kraju pobijedi� ? Može li se vra� � izgubljena �ast? Najnovija turska uspješnica koja pomi�e granice svog žanra – ne propus� te jednu od trenutno najgledanijih turskih serija! atmagul (Beren Saat) je nevina i preli-jepa djevojka koja se uskoro treba uda� za mladi�a skromnog podrijetla Mustafu (Firat Celik). Fatmagul obožava Mustafu te ne može do�ekati završetak njihove ku�e koju gradi, kao ni �injenicu da više ne�e mora� živje� sa svojom šogoricom koja vrši pri� sak na nju i njenog brata. No nažalost, život je Fatmagul namijenio druga�iju i mnogo težu sudbinu.

20:05

Izgubljena �ast

(bivša �akove�ka televizija) (bivša �akove�ka televizija)

SRIJEDA 22. velja�e 2012. �ETVRTAK 23. velja�e 2012.

07:58 Danas pogledajte08:00 Dje�ji program09:00 Hrana i vino09:30 Sedma brzina10:00 24 SATA (uživo), informa� vna

emisija istoimenog TV kanala15:30 Dje�ja TV16:00 Yoga&Pilates16:30 Hrana i vino16:50 VIJESTI 17:00 Od Mure do Drave18:00 24 SATA (uživo), informa� vna

emisija istoimenog TV kanala18:30 Tajne uspjeha (r)19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino20:00 Pove�alo 21:00 Dom&S� l21:50 Vijes� dana22:15 Privredni.hr22:50 Zagrljaj ljepote (r)23:35 Erotski program(18)00:30 VIDEOSTRANICE

08:43 NAJAVA PROGRAMA08:45 TV PRODAJA09:00 VEKERICA prijepodnevni program

VTV-a11:00 TV PRODAJA - MARION11:15 OTVORENO NEBO dokumentarna

emisija (R)11:45 MALI OGLASI12:00 24 SATA VIJESTI informa� vni program12:30 MALI OGLASI12:40 TV ORDINACIJA kontakt emisija (R)13:45 TV PRODAJA - MARION14:00 EMISIJA VTV-A14:45 TV PRODAJA15:00 VEKERICA jutarnji program VTV-a (R)17:00 VIJESTI VTV-A informa� vna emisija17:05 MALI OGLASI17:15 TV PRODAJA17:30 EMISIJA VTV-A (R)18:20 TV PRODAJA - MARION18:40 VIJESTI VTV-A19:00 VREMENSKA PROGNOZA19:02 IZ PROŠLOSTI TV kalendar19:05 24 SATA VIJESTI informa� vni program19:35 TV RAZGLEDNICA TV razglednica19:45 MALI OGLASI20:00 VIJESTI VTV-A informa� vna emisija20:05 ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA

VR�I�A emisija o prehrani21:00 20 U 20 talk show22:00 VIJESTI VTV-A informa� vna emisija22:20 IZ PROŠLOSTI TV kalendar22:30 DOM 223:00 ŠKOLA ŠAHA (R)23:15 ODJAVA PROGRAMA23:17 VIDEOSTRANICE

07:58 Danas pogledajte08:00 Dje�ji program09:00 Hrana i vino09:30 G.E.T. Report10:00 24 SATA, vijes� 10:10 VIDEOSTRANICE15:30 Dje�ja TV16:00 Yoga&Pilates16:30 Hrana i vino16:50 VIJESTI 17:00 Pove�alo (r)18:00 24 SATA (uživo), informa� vna emisija

istoimenog TV kanala18:30 TV Jukebox19:00 Vijes� dana19:30 Hrana i vino20:00 Podravina i Prigorje20:30 Dom221:00 EU dnevnik21:30 Lifestyle22:15 VIJESTI DANA22:45 TV Jukebox23:15 Zapisano u zvijezdama(18)00:15 Erotski program(18)01:15 VIDEOSTRANICE

08:43 NAJAVA PROGRAMA08:45 TV PRODAJA09:00 VEKERICA prijepodnevni program

VTV-a11:00 TV PRODAJA - MARION11:15 EUROPSKI DNEVNIK TV magazin11:45 MALI OGLASI12:00 24 SATA VIJESTI informa� vni program12:30 MALI OGLASI12:40 ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA

VR�I�A emisija o prehrani (R)13:45 TV PRODAJA - MARION14:00 DOM 2 emisija o ure�enju doma14:45 TV PRODAJA15:00 VEKERICA jutarnji program VTV-a (R)17:00 VIJESTI VTV-A informa� vna emisija17:05 MALI OGLASI17:15 TV PRODAJA17:30 KUTIONICA dje�ja emisija18:20 TV PRODAJA - MARION18:40 VIJESTI VTV-A19:00 VREMENSKA PROGNOZA19:02 IZ PROŠLOSTI TV kalendar19:05 24 SATA VIJESTI informa� vni program19:35 TV RAZGLEDNICA TV razglednica19:45 MALI OGLASI20:00 VIJESTI VTV-A informa� vna emisija20:05 DRUGA STRANA emisija o

ravnopravnos� spolova21:00 SVIJET ROMA dokumentarna emisija22:00 VIJESTI VTV-A informa� vna emisija22:20 IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R)22:30 E-HRVATSKA program pod

pokroviteljstvom23:00 ŠKOLA ŠAHA (R)23:15 ODJAVA PROGRAMA23:17 VIDEOSTRANICE

03:55 Drugi format (R)04:40 Lugarnica 18, serija (2/16) 05:25 8. kat, talk-show (R)

06:35 Najava programa 06:40 Kad zavolim, vrijeme stane -

telenovela (108/182) (R) 07:20 Teletubbies, animirana serija

(27/330) 07:45 Mala Tv: 07:50 TV vr� � 08:00 Crtani lm 08:05 Crtani lm 08:15 Amika, serija za djecu i mlade (45/52) 08:27 Amika, serija za djecu i mlade (46/52) 08:40 Neuhvatljivi praš�i� Rudi 2, serija za

mlade (10/13) (R) 09:10 Školski sat: Avantura u muzeju 09:40 Ciak junior, dokumentarac za djecu 10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13:20 Mali Bigfoot, ameri�ki lm (92’) (R) 14:55 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za

mlade (19/22) 15:20 Obi�na klinka, serija za mlade (30/52) 15:45 Školski sat: Avantura u muzeju (R) 16:15 Ciak junior, dokumentarac za djecu (R) 16:30 Mala Tv: (R) 16:35 TV vr� � (R) 16:45 Crtani lm (R) 16:50 Crtani lm (R) 17:00 Doktor Who 2, serija (13/13) 17:45 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija

pod pokroviteljstvom 17:50 Regionalni dnevnik 18:10 Županijska panorama 18:20 Hrvatski glazbenik za Euroviziju,

prijenos 20:00 In medias res 20:25 Nogometna Liga prvaka - emisija 20:35 Nogometna Liga prvaka: Basel -

Bayern, 1. poluvrijeme 21:40 Nogometna Liga prvaka: Basel -

Bayern, 2. poluvrijeme 22:35 Nogometna Liga prvaka - emisija 23:20 Zlo�ina�ki umovi 5, serija (12) (3/23) 00:05 Kath i Kim 1, humoris� �na serija

(8/17) 00:30 Retrovizor: strana igrana serija (R) 01:15 Retrovizor: Nove avanture stare

Chris� ne 4, humoris� �na serija (9/22) (R)

01:40 Retrovizor: Monk 7, serija (7/15) 02:25 No�ni glazbeni program: Glazbeni

spotovi 04:25 No�ni glazbeni program

05.45 RTL Danas, informa� vna emisija (R)06.20 Dragon Ball Z, animirani lm (R)07.05 PopPixie, crtani lm (R)07.35 Cobra 11, akcijska serija (dvije

epizode) (R)09.40 Exkluziv Tabloid, magazin (R)10.10 Ve�era za 5, lifestyle emisija (R)11.15 Vatreno nebo, telenovela (dvije

epizode)13.25 Ruža vjetrova, dramska serija (R)14.20 Krv nije voda, serija (R)15.10 Cobra 11, akcijska serija (dvije

epizode)16.55 RTL 5 do 5, informa� vna emisija17.05 Ve�era za 5, lifestyle emisija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin18.30 RTL Danas, informa� vna emisija 19.05 Krv nije voda, serija (R)20.00 Ruža vjetrova, dramska serija20.50 Mentalist, kriminalis� �ka dramska

serija (dvije epizode) 22.25 CSI: NY, kriminalis� �ka serija (dvije

epizode) (12) (R)00.00 RTL Vijes� , informa� vna emisija00.15 Hindenburg, mini serija, drama/

triler (tre�a i �etvrta epizoda) (R)01.55 Astro show, emisija uživo (18)02.55 RTL Danas, informa� vna emisija (R)03.30 Studio 45, talk show (dvije emisije)

(R)

06:05 I tako to..., serija 21/38

06:30 Jumanji, crtana serija 6/13

06:55 Beba Felix, crtana serija 25/2607:20 Bumba, crtana serija 15-16/15207:35 TV izlog 07:50 Nate Berkus Show08:50 TV izlog 09:05 Kad liš�e pada, serija R 10:05 Izgubljena �ast, serija R 10:55 Inspektor Rex, serija R 11:55 IN magazin R 12:45 Šarlatan, igrani lm 14:30 Oluja u raju, serija 45/18515:25 Inspektor Rex, serija 111/12316:25 Zauvijek susjedi, serija

66/18017:00 Vijes� Nove TV 17:25 IN magazin 18:05 Kad liš�e pada, serija 181/32019:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Izgubljena �ast, serija 40/8421:00 Larin izbor, serija 89/15822:05 Ve�ernje vijes� 22:25 U naru�ju vješ� ce, igrani lm 00:25 Šarlatan, igrani lm R 02:00 Zvijer, serija (12)* 10/1302:45 Seinfeld, serija 71/18003:10 CSI Prag, serija 5/1304:10 Ezo TV, tarot show (18)* 05:10 Dnevnik Nove TV R 06:00 IN magazin R 06:35 Kraj programa

05.55 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R)

07.00 Divlji boravak, zabavni (R)07.40 Studio 45, talk show (R)08.20 Najljepše bajke svijeta, crtani lm

(R)08.45 Najljepše bajke svijeta, crtani lm09.15 U�ilica, kviz za djecu10.00 Klon, telenovela10.45 Punom parom, kulinarski izazov

(dvije epizode)11.45 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije

epozode)12.35 Veseli mladunci, zabavni (R)13.15 Punom parom, kulinarski izazov

(dvije epizode)14.20 Klon, telenovela15.10 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije

epozode)16.15 Studio 45, talk show (R)16.50 Pod is� m krovom, humoris� �na

serija (dvije epizode)17.45 Kralj Queensa, humoris� �na serija

(dvije epizode) (R)18.35 Dva i pol muškarca, humoris� �na

serija (dvije epizode) (R)19.35 Pod is� m krovom, humoris� �na

serija (dvije epizode)20.25 Kralj Queensa, humoris� �na serija

(dvije epizode) (R)21.10 Dva i pol muškarca, humoris� �na

serija (dvije epizode)22.00 Kako sam upoznao vašu majku,

humoris� �na serija22.25 Sarah Connor Kronike, znanstveno-

fantas� �na serija (R)23.15 Studio 45, talk show23.50 Kralj Queensa, humoris� �na serija

(dvije epizode) (R)00.35 Kako sam upoznao vašu majku,

humoris� �na serija00.55 Sarah Connor Kronike, znanstveno-

fantas� �na serija (R)

06:50 Vatreno srce, serija 180-181/220

08:20 Koktel, magazin R 08:50 Ljubav bez granica, serija R 09:00 Flash vijes� 09:01 Ljubav bez granica, serija R -

nastavak 10:20 TV izlog 10:35 Marisol, serija R 12:05 TV izlog 12:20 Eva Luna, serija R 13:50 Koktel, magazin R 14:00 Flash vijes� 14:01 Koktel, magazin R - nastavak 14:25 TV izlog 14:40 Ljubav bez granica, serija 36/12515:35 TV izlog 15:50 Ljubav bez granica, serija 37/12516:45 Eva Luna, serija 69-70/11418:30 Marisol, serija 25-26/14519:55 Koktel, magazin 20:30 Naša mala klinika, serija 13/2921:20 Prijatelji, serija 16/1821:50 Potjera, serija (12)* 8/1822:35 Kraljica juga, serija (12)* 43/6323:20 Naša mala klinika, serija R 00:05 Prijatelji, serija R 01:00 Potjera, serija (12)* R 01:45 Kraj programa

06:07 Najava programa06:12 Me�u nama (R)06:42 TV kalendar06:54 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija

pod pokroviteljstvom (R)07:00 Dobro jutro, Hrvatska07:05 Vijes� 07:10 Dobro jutro, Hrvatska07:35 Vijes� 07:40 Dobro jutro, Hrvatska08:35 Vijes� 08:40 Dobro jutro, Hrvatska09:03 ZABA - 90 sekundi, emisija pod

pokroviteljstvom09:05 Lugarnica 18, serija (2/16) 09:50 Vijes� iz kulture (R)10:00 Vijes� 10:09 Vrijeme danas10:10 Overland 5 - Od Pekinga do

Rima: Kina/Vijetnam/Laos, dokumentarna serija (45’17”) (2/15)

11:10 Sve �e bi� dobro, serija (45’17”) (172/180)

12:00 Dnevnik12:11 Sport12:13 Vrijeme12:15 TV kalendar (R)12:30 Kad zavolim, vrijeme stane -

telenovela (109/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (51) 14:00 Vijes� uz hrvatski znakovni jezik14:09 Vrijeme sutra14:10 Rije� i život, religijska emisija14:40 Alpe Dunav Jadran15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (46’31”)

(47/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela

(175/240) 16:50 Hrvatska uživo17:00 Vijes� 17:10 Hrvatska uživo17:59 HAK - Promet info18:00 8. kat, talk-show18:45 Odmori se, zaslužio si 4 - TV serija

(9/15) 19:20 Loto 7/3919:25 Najava programa19:30 Dnevnik19:53 Sport19:58 Vrijeme20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod

pokroviteljstvom20:01 Ve�eras20:02 Misija: Zajedno20:55 Paralele21:25 24 (8), serija (12) (6/24) 22:15 Otvoreno23:00 Dnevnik 323:20 Sport23:23 Vrijeme sutra23:25 Vijes� iz kulture23:35 Drugi format00:20 Putem europskih fondova (R)00:35 Vrijeme je za jazz: 65 godina Jazz

orkestra HRT-a, kompozitor i dirigent Antun Tomislav Šaban (66’)

01:40 In medias res (R)02:25 Zlo�ina�ki umovi 5, serija (12)

(3/23) (R) 03:10 Dr. Oz, talk show (R) 03:50 Skica za portret

06:35 Najava programa 06:40 Kad zavolim, vrijeme stane -

telenovela (109/182) (R) 07:20 Teletubbies, animirana serija

(28/330) 07:45 Mala Tv: 07:50 TV vr� � 08:00 Crtani lm 08:15 Amika, serija za djecu i mlade

(47/52) 08:27 Amika, serija za djecu i mlade

(48/52) 08:40 Neuhvatljivi praš�i� Rudi 2, serija za

mlade (11/13) (R) 09:10 Školski sat: Centar za mlade V.Gorica 09:40 Kokice 10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13:20 Mowglijeva prva pustolovina:

U potrazi za izgubljenim dijamantom, ameri�ki lm za djecu (90’) (R)

14:50 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (20/22)

15:15 Obi�na klinka, serija za mlade (31/52) 15:40 Školski sat: Centar za mlade V.Gorica

(R) 16:10 Kokice (R) 16:25 Mala Tv: (R) 16:30 TV vr� � (R) 16:40 Crtani lm (R) 16:55 Doktor Who 2, serija (specijal) (60’) 17:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija

pod pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:30 Ve�eras 18:40 Nogomet: Europska liga, emisija 18:55 Nogomet: Europska liga, prijenos 1.

utakmice 20:50 Nogomet: Europska liga, emisija 21:00 Nogomet: Europska liga, prijenos 2.

utakmice 22:55 Nogomet: Europska liga, emisija 23:20 Zlo�ina�ki umovi 5, serija (12) (4/23) 00:05 Uvijek je sun�ano u Philadelphiji 5,

humoris� �na serija (12) (8/12) 00:30 Retrovizor: Mercy 1, serija (12)

(5/22) 01:15 Retrovizor: Nove avanture stare

Chris� ne 4, humoris� �na serija (10/22) (R)

01:40 Retrovizor: Monk 7, serija (8/16) 02:25 No�ni glazbeni program: Glazbeni

spotovi 04:25 No�ni glazbeni program

05.45 RTL Danas, informa� vna emisija (R)

06.20 Dragon Ball Z, animirani lm (R)07.05 PopPixie, crtani lm (R)07.35 Cobra 11, akcijska serija (dvije

epizode) (R)09.40 Exkluziv Tabloid, magazin (R)10.10 Ve�era za 5, lifestyle emisija (R)11.15 Vatreno nebo, telenovela (dvije

epizode)13.25 Ruža vjetrova, dramska serija (R)14.20 Krv nije voda, serija (R)15.10 Cobra 11, akcijska serija (dvije

epizode)16.55 RTL 5 do 5, informa� vna emisija17.05 Ve�era za 5, lifestyle emisija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin18.30 RTL Danas, informa� vna emisija 19.05 Krv nije voda, serija (R)20.00 Ruža vjetrova, dramska serija21.00 Kos� , kriminalis� �ka serija (dvije

epizode)22.30 CSI, kriminalis� �ka serija (dvije

epizode) (12)00.05 RTL Vijes� , informa� vna emisija00.20 Mentalist, kriminalis� �ka dramska

serija (dvije epizode) 01.50 Astro show, emisija uživo (18)02.50 RTL Danas, informa� vna emisija

(R)03.25 Studio 45, talk show (dvije emisije)

(R)

06:45 I tako to..., serija 22/3807:10 Jumanji, crtana serija 7/1307:35 Beba Felix, crtana serija 26/2608:00 Bumba, crtana serija 17-18/15208:15 TV izlog 08:30 Nate Berkus Show09:30 TV izlog 09:45 Kad liš�e pada, serija R 10:45 Izgubljena �ast, serija R 11:40 Inspektor Rex, serija R 12:40 IN magazin R 13:30 Larin izbor, serija R 14:30 Oluja u raju, serija 46/18515:25 Inspektor Rex, serija 112/12316:25 Zauvijek susjedi, serija 67/18017:00 Vijes� Nove TV 17:25 IN magazin 18:05 Kad liš�e pada, serija 182/32019:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Izgubljena �ast, serija 41/8421:00 Larin izbor, serija 90/15822:05 Ve�ernje vijes� 22:25 Provjereno, informa� vni magazin 23:25 Divlji zapad, igrani lm 01:25 Rent, igrani lm (12)* 03:40 Heroji, serija (12)* 17/1904:25 Ezo TV, tarot show (18)* 05:25 Dnevnik Nove TV R 06:15 IN magazin R 06:45 Kraj programa

05.30 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R)

06.25 Divlji boravak, zabavni (R)07.25 Studio 45, talk show (R)08.10 Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R)08.35 Najljepše bajke svijeta, crtani lm09.00 U�ilica, kviz za djecu09.45 Klon, telenovela10.30 Punom parom, kulinarski izazov

(dvije epizode)11.30 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije

epozode)12.25 Veseli mladunci, zabavni (R)13.10 Punom parom, kulinarski izazov (dvije

epizode)14.15 Klon, telenovela15.05 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije

epozode)16.00 Studio 45, talk show (R)16.45 Pod is� m krovom, humoris� �na

serija (dvije epizode)17.40 Kralj Queensa, humoris� �na serija

(dvije epizode) (R)18.30 Dva i pol muškarca, humoris� �na

serija (dvije epizode) (R)19.30 Pod is� m krovom, humoris� �na

serija (dvije epizode)20.20 Kralj Queensa, humoris� �na serija

(dvije epizode) (R)21.10 Dva i pol muškarca,humoris� �na

serija (dvije epizode)22.00 Kako sam upoznao vašu majku,

humoris� �na serija 22.25 Sarah Connor Kronike, znanstveno-

fantas� �na serija (R)23.15 Studio 45, talk show23.45 Kralj Queensa, humoris� �na serija

(dvije epizode) (R)00.30 Kako sam upoznao vašu majku,

humoris� �na serija 00.55 Sarah Connor Kronike, znanstveno-

fantas� �na serija (R)

06:50 Vatreno srce, serija 182-183/220

08:20 Koktel, magazin R 08:50 Ljubav bez granica, serija R 09:00 Flash Vijes� 09:01 Ljubav bez granica, serija R -

nastavak 10:20 TV izlog 10:35 Marisol, serija R 12:05 TV izlog 12:20 Eva Luna, serija R 13:50 Koktel, magazin R 14:00 Flash vijes� 14:01 Koktel, magazin R - nastavak 14:25 TV izlog 14:40 Ljubav bez granica, serija 38/12515:35 TV izlog 15:50 Ljubav bez granica, serija 39/12516:45 Eva Luna, serija 71-72/11418:30 Marisol, serija 27-28/14519:55 Koktel, magazin 20:30 Naša mala klinika, serija 14/2921:20 Prijatelji, serija 17/1821:50 Potjera, serija (12)* 9/1822:35 Kraljica juga, serija (12)* 44/6323:20 Naša mala klinika, serija R 00:05 Prijatelji, serija R 01:00 Potjera, serija (12)* R 01:45 Kraj programa

06:07 Najava programa06:12 Rije� i život, religijska emisija (R)06:42 TV kalendar06:54 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija

pod pokroviteljstvom (R)07:00 Dobro jutro, Hrvatska07:05 Vijes� 07:10 Dobro jutro, Hrvatska07:35 Vijes� 07:40 Dobro jutro, Hrvatska08:35 Vijes� 08:40 Dobro jutro, Hrvatska09:03 ZABA - 90 sekundi, emisija pod

pokroviteljstvom09:05 Lugarnica 18, serija (3/16) 09:50 Vijes� iz kulture (R)10:00 Vijes� 10:09 Vrijeme danas10:10 Overland 5 - Od Pekinga do

Rima: Vijetnam/Kambodža, dokumentarna serija (43’08”) (3/15)

11:10 Sve �e bi� dobro, serija (39’16”) (173/180)

12:00 Dnevnik12:11 Sport12:13 Vrijeme12:15 TV kalendar (R)12:30 Kad zavolim, vrijeme stane -

telenovela (110/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (52) 14:00 Vijes� uz hrvatski znakovni jezik14:09 Vrijeme sutra14:10 Trenutak spoznaje14:40 Hrvatska kronika BiH (R)14:55 Kulturna baš� na15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (45’03”)

(48/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela

(176/240) 16:50 Hrvatska uživo17:00 Vijes� 17:10 Hrvatska uživo17:59 HAK - Promet info18:00 8. kat, talk-show18:50 Odmori se, zaslužio si 4 - TV serija

(10/15) 19:30 Dnevnik19:53 Sport19:58 Vrijeme20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod

pokroviteljstvom20:01 Ve�eras20:02 Sve u 7!, kviz 20:55 Pola ure kulture21:25 Ciklus dobitnika Oscara: Kum,

ameri�ki lm (169’) (R) 00:20 Dnevnik 300:40 Sport00:43 Vrijeme sutra00:45 Vijes� iz kulture00:55 Glenn Miller Orchestra: Ve�er

swinga i elegancije, snimka koncerta (2/2) (49’20”)

01:45 In medias res (R)02:30 Zlo�ina�ki umovi 5, serija (12)

(4/23) (R) 03:15 Dr. Oz, talk show (52) (R) 04:00 Skica za portret04:10 Pola ure kulture (R)04:35 Lugarnica 18, serija (3/16) 05:20 8. kat, talk-show (R)

Od 16. sije�nja od 23.10 sa� ponovno je kre-nuo talk show Studio 45, koji �e se pobrinu� da gledateljima uljepša problema� �ni dio godine! Nakon 105 emi� ranih epizoda Stu-dija 45, Antonija Mandi� i njezina ekipa kre-�u u nove avanture. Tako nakon trotjedne pauze gledatelji mogu o�ekiva� mnoštvo novih zabavnih gostiju koji �e s Tonkom pri�a� o aktualnos� ma, ali i o onim tema-ma o kojima mnogi imaju svoje mišljenje, ali šute.

EMISIJA RTL 2 23:15

Studio 45

Seinfeld

Kralj Queensa

SERIJA NOVA TV 2:45

SERIJA RTL 2 17:45

INFO RTL

SERIJA DOMA TV

RTL danas

Vatreno srce

18.30

6:50

EMISIJA HRT 1

SERIJA DOMA TVMarisol

INFO RTL

RTL danas18:30

SERIJA RTL

Vatreno nebo11:15

Pod is� m krovom19.30

18:30

SERIJA RTL 2

FILM HRT 1 21:25

Prošla su gotovo �etiri desetlje�a otkako je Francis Ford Coppola prvi put ekranizirao ro-man Marija Puza, a “Kum” još uvijek nije izgubio ništa od svoje epske raskoši, dramske snage i �iste celuloidne �arolije zbog kojih ponosno stoji pri, ako ne i na samom vrhu, op�eprihva�ene liste najboljih � lmova svih vremena. Iako smo ga imali prilike gleda� nebrojeno puta do sada, nema šanse da �emo promijeni� kanal kada se opet na�e na programu.

Kum

54 Kuharica 17. velja�e 2012.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kuharica PRIPREMAJU: Stjepan Mesari�, Bojana Špani�ek

ME�IMURSKI LONEC

Mekane krafneIZ PE�NICE �akove�kih mlinova

Priprema:Kvasac, pola žlice

brašna i žli�icu še�era umiješajte u toplo mlijeko i pustite da se na toplom kvas digne. U me�uvreme-nu u jednu zdjelicu stavimo žumanjke, še�er, sol, preo-stalo mlijeko, rum, limunovu koricu i vanilin še�er, do-bro promiješamo pjenja�om i stavimo na vatru da se ugrije.

U brašno dodati smjesu s kvascem, ugrijanu smjesu od jaja, i istopljeni topli ma-slac. Ne smije biti vru�. Sve zajedno mijesite dok se tijesto ne po�inje odvajati od zdjele. Razvaljati tijesto odmah – ne diže se, na 1-1,5 cm debljine. Praviti krafne. Stavljati krafne na pobrašnjenu radnu površinu, i prekriti krpom. Neka se diže 30-40 minuta. Nakon što se dignu, pržiti krafne u vru�em ulju.

Sastojci:- 1 kocka kvasca- 550 g glatkog brašna �akove�kih mlinova- 2,5 dl mlijeka- 100 g še�era- na vrh žli�ice soli- 1 vanilin še�er- 100 g maslaca- 1 žlica ruma- korica cijelog limuna- 7 dl ulja

Sastojci za jedan obrok- suho meso (hamburger), luk, ulje- �ešnjak, lovorov list, mljevena paprika- slatko i kiselo vrhnje

PripremaLuk izrezan u kockice

popržiti na vrelom ulju, te dodati na sitne rezance na-rezano suho meso, promiješa-

ti te dodati �ešnjak, crvenu mljevenu papriku i zalijati gove�im temeljcom.

Pri kraju zagustiti smje-som kiselog i slatkog vrhnja i brašna, za�initi po želji i kuhati par minuta. Servirati u duboki tanjur te posipati sitno narezanim peršinovim listom. Juha daje okrjepu i snagu, a poseban okus daje pritep u kombinaciji slatkog i kiselog vrhnja.

Sastojci za jednu osobu:- mljevena piletina, ulje, luk- �ešnjak, sol, papar, mlijeko- jaja, brašno, mineralna voda- bešamel umak

PripremaPrvo se naprave klasi�ni mlinci

za pala�inke, miješanjem brašna, mlijeka, jaja, soli i mineralne vode, koji se ispeku na ulju.

Na mlinac se nanese mljevena piletina, te se on zarola poput sar-me u pala�inku. Panira se u brašnu i jajima, te se stavi pohati u vrelo ulje.

Kada pala�inka dobije zlatno - žutu boju, izvadi se iz ulja i stavi u plitki tanjur. Posluži se zajedno s krumpirom zape�enim sirom par-mezanom.

VINO TJEDNA

Pinot sivi vinarije Cmre�njak

Drugi tjedan uzastopce u našem izboru za vino tjedna je pinot sivi, vinarije Cmre�njak iz Svetog Urbana.Vino je polusuho, berbe 2009., s 12,3 volumena al-kohola, i spada u red kvalitetnih vina. Odlikuje se svježinom ko-ju mu daje vo�na aroma, a pije se rashla�eno na 11 Celzijevih stupnjeva iz originalnih vinskih �aša, na visokom stalku u obli-ku tulipana. Ovo je vino izme�u 400 odabranih hrvatskih vina uvršteno me�u 40 najboljih hr-vatskih vina. (sm)

Pohane pala�inke punjene mljevenim pile�im mesom

Kuharica Višnja Rodiger �e-trdesetak godina sprema razna jela na veliko zadovoljstvo broj-nih ljubitelja dobre hrane, a ovog trenutka radi u kuhinji Kavane “Kristal“ 2003. u �akovcu.

U izuzetno bogate ponude raznovrsnih jela, odabrali smo pohane pala�inke s mljevenim pile�im mesom i, nakon što smo ih kušali, priznajemo - odabrali smo pravo jelo, koje preporu�u-jemo i našim �itateljima. Pala-�inkama posebnost daje upravo mljeveno pile�e meso, za�injeno tek toliko da se za�ini osjete što im uz hrskavu koricu, te uz do-datak pohanih šampinjona i u kahli pe�enog krumpira, daje bajkovit okus i osjet zadovolj-stva. Uz ovo tako jednostavno i tako ukusno jelo ide miješana salata cikle i zelja. A tek vino?! Cmre�njakov ili Vukovi�ev ri-zling rajnski. U slast i dobar tek žele vam Višnja i Me�imurske novine.

Pretepena juha sa suhim mesom

5517. velja�e 2012. Vremenska prognoza i razbibrigawww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Nakon snježnog vikenda nastupilo je smirivanje vre-mena sa suncem, ali i hladnim jutrima. Prema kraju ovog tjedna i temperatura �e pola-ko rasti. �ini se kao da se sra-mežljivo ve� pokušava najaviti prolje�e. Ali bit �emo još uvijek strpljivi da nam se ne bi obilo u glavu.

U petak pretežno obla�no i prohladno. Ponegdje može za-

lepršati pokoja snježna pahulja, ali u zanemarivim koli�inama. Osobito �e jutro biti i dalje hlad-no, zbog snježnog pokriva�a koji još ne�e posve okopnjeti temperatura bi ujutro mogla biti i oko -10°C u slu�aju vedre no�i bez vjetra. Danju ipak dovoljno topline da tempera-turu pošalje možda i nekoliko stupnjeva u plus. Puhat �e slab jugozapadni vjetar.

U subotu �e vrijeme biti ugodno. Djelomi�no sun�ano i malo toplije. To �e se osjetiti ve� od jutra kad bi temperatura bi-la nekolik stupnjeva viša nego prethodnih dana. Jugozapadni vjetar �e uz sun�ana razdoblja uzrokovati rast temperature zraka do 5 ili 6 Celzijevih stup-njeva.

Mogu�a nova promjena vremena vidi se krajem ovog i po�etkom sljede�eg tjedna, ali još nije jasno u kojoj mjeri. To bi se najprije osjetilo u nedjelju po južini i padu tlaka. O�ekujemo umjeren jugozapadni vjetar s kojim �e i temperatura nakon hladnog jutra porasti možda i do 8 ili �ak 9 stupnjeva u plus.

PROGNOZA VREMENA za sljede�ih 7 dana

Za vikend toplije

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

RAK (22.6.-22.7.)

HOROSKOP

OVAN (21.3.-20.4.)

DJEVICA (24.8.-23.9.)

LAV (23.7.-23.8.)

VAGA (24.9.-23.10.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

JARAC (22.12.-20.1.)

VODENJAK (21.1.-19.2.)

RIBE (20.2.-20.3.)

VIC tjedna

Pred vama je bogat i ispunja-vaju�i ljubavni tjedan. Sve �e

te�i onako kako vi želite. Ponekad bi jedino bilo dobro da ne naglite, ali �ak i ako požurite, zvijezde �e vam biti sklone. Vezani �e bi� sretni, a samci postaju meta udvaranja drugih. Svi oni koji u svom poslu nešto istražuju ili se bave djelatnoš�u detek� vskog karaktera, do�i �e do vrlo zanimljivih otkri�a. I ostali �e otkriva� na sup� l-nim razinama postaju�i sve svjesniji svoje radne okoline.

Oni koji još traže srodnu dušu bit �e skloni maštanju

i u svom svijetu snova osje�at �e se dobro. Neki �e doživje� mali ert ili prolaznu platonsku ljubav. Oni u ve-zama znat �e kako oplemeniti svoj odnos s voljenom osobom. Drugi �e mjeri� vaša pos� gnu�a. Vi �ete ovih dana bi� u više prilika da pomognete nekom u poslu. Zaposleni u socijalnim službama imat �e posla više nego ina�e. Svi �e biti pronicljivi kad se o ljudima radi.

U ljubavnim temama snalazit �ete se sve bolje. Ako ste u ve-

zi, po�et �ete zajedno izlaziti sve više, a nerijetko i s ve�im društvom. Za ovaj tje-dan vrijedi pravilo da ljubav dokazujete djelima, a ne rije�ima, jer nije isklju�en verbalni nesporazum. Mogu�e je da �ete od strane nadre�enih dobiti neke posebne zada�e. Možda �ete u prvi tren biti zbunjeni, no brzo �ete uhvatiti ritam. Ono što se od vas o�ekuje donijet �e vam niz zanimljivih detalja i tema kojim se do sada niste bavili.

Sve �e manje zadovoljstva bi� u vašim osobnim odnosima,

ali ako to prihva� te kao prolazni pe-riod, bit �e vam lakše. S druge strane, znat �ete se dobro izražava� , pa �ete inteligencijom i maštom održavati postoje�i status quo. Vjerojatno �ete se na�i u prilici da steknete neka spe-ci� �na znanja u struci. Bit �e to dobar mo� v da potegnete još bolje. Teme kojim �ete se bavi� mogle bi bi� jako zanimljive, kako vama, tako i vašim suradnicima.

Malo tko vas može zaustaviti u vašem ljubavnom napredo-

vanju. Ipak, povremeno biste mogli biti naporni, odnosno željet �ete stvari pod svaku cijenu. Uz to da malo olabavite, pred vama je lijep i bogat ljubavni tje-dan uz dovoljno zadovoljstva. Mogli biste biti suo�eni s jednom ponudom sponzoriranja koja je potpuno nova, dosad neisprobana ili jednostavno ne-obi�na. Ovaj na�in pokrivanja troškova zbunit �e vas, ali i potaknuti na dublje razmišljanje o budu�im ulaganjima.

Tokom idu�ih dana najbolje je da ne pri�ate previše, jer su

veliki izgledi za verbalne nesporazu-me. Pokušajte jednostavno djelova� i ljubav izražava� bez mnogo analiza i pametovanja. Spontanost i diskrecija bit �e klju� uspjeha. Vaši suradnici ili poslovni partneri mogli bi vam izgle-da� potpuno zagonetni. Brinut �ete kako se s njima sporazumjeti. Ne�e vam bi� jasni, a željet �ete, kao i uvi-jek, de� nira� detalje. Budite strpljivi i radite sustavno.

Ve�ina vas osje�at �e zahla-�enje ili barem distancu u pri-

vatnim odnosima. Neki �e se povu�i u samo�u i �eka� bolje dane. Oni u ve-zama neka smanje svoja o�ekivanja i tolerancijom i strpljenjem održavaju solidan status quo. Vjerojatno �ete dobi� neke vrlo speci� �ne zadatke. Tako�er je mogu�e da �e vas neki ko-lege na neki na�in špijunira� . Sigurno je da �e vam na radnom mjestu ovih dana bi� jako zanimljivo. Neki �e se iznenadi� onim što otkriju.

Možete o�ekivati pozive za izlaske na iznimno zanimljiva

mjesta. Mogu�e je otkrivanje nekih posebnih tema, upoznavanje ljudi koji vas oduševljavaju ili sli�no. Bili vezani, bili sami, sigurno je da �e vam društveni život bi� poseban. Oni koji rade s mladima uspjet �e ih stavi� pod kontrolu posebnim metodama koje uklju�uju djelovanja na psihu. Funkci-onirat �e. I ostali �e bi� magne� �ni, a kolege �e ih rado prihva�a� . Na posao odlazite s veseljem.

Bezbrižnost, otvorenost i dobar provod zagaran� rani

su. Ipak, pazite što pri�ate, jer jedina mana ovih dana mogu biti vaše ne-primjerene rije�i. U tom slu�aju lako �ete povrijedi� dragu osobu ili izazva-� zbrku. Zato samo šu� te i volite. Na dnevnom redu na�i �e se mali zaosta-li zadaci koji �e vam donije� prili�nu dozu nervoze. Morat �ete se suo�i� s istima i ispetljati se iz tog labirinta radom, redom i disciplinom. Kad sve raš�is� te, lakše �ete disa� .

Jasno vam je da se ne nalazite u najboljem ljubavnom periodu,

ali snaga vaše rje�itosti i inteligencije bit �e toliko velika, da �ete rije�ima nado-mjestiti ono što eventualno nedostaje u odnosima. Ako tome dodate humor, još �ete se i dobro provesti. Do�i �e do vrlo zanimljive poslovne koresponden-cije u kojoj �ete otkrivati neke detalje, pa i tajne. Sve �e biti dobronamjerno, a suradnja �e se razvijati gotovo prirodno. Tako�er �ete naglo završiti jednu temu u svom poslu. Napredujete i dalje.

Tjedan �e biti pun prilika za neobavezna druženja uz ka-

vu. Za mnoge samce bit �e to izgledne šanse za nova poznanstva ili produblji-vanja ve� postoje�ih. Bit �e vam ugod-no jer �ete bi� društveni s mnogo ljudi oko sebe. Vezani su dobro. Ovih dana vi �ete se u � nancijskim temama po-kaza� kao pravi pravca� �arobnjak. Uspjet �ete riješi� nešto što je dugo mu�ilo druge, a jedino vi �ete doku�i� kako se sve može rasples� . Bit �e to razlog za zadovoljstvo.

Opet se na dnevni red vra�aju napetosti u osobnim odnosi-

ma. Vi �ete biti skloni pletenju mreža, ali se u iste ne�e nitko dati uhvatiti ili �e vas prozreti. Bolje je biti iskren i prosto-dušan, pa makar ostali sami. Ovako �e nastati zbrka. Oni koji se bave kreativ-nim izražavanjem imat �e posebna na-dahnu�a. Svi ostali bavit �e se zanimlji-vim temama i nastojat �e djelovati na suptilnim razinama. Iz sjene �e utjecati na druge ljude, premda ponekad i ne na sasvim pošten na�in.

Sretna Nova 2012. godina

Poslijepodne porast naoblake, a prema kraju dana mogu�a je ve� i slaba kiša.

Po zasad dostupnim izra-�unima ponedjeljak bi mogao donijeti povremene oborine, a zbog okretanja vjetra na sjever-ne smjerove mogu� je manji pad temperature i prelazak kiše u snijeg. Više se oborina o�ekuje u no�i i prijepodne, a do kraja dana smirivanje vremena. U gorskim krajevima Hrvatske može pasti 10-20 cm snijega a u Me�imurju ipak znatno manje, možda bude samo malo bljuzge – ovisit �e o temperaturi.

U utorak suho s više sun-ca. Ujutro �e malo zahladiti, a popodne zatopliti. Srijeda i �etvrtak nose nam uglavnom suho vrijeme ili vrlo malu mo-gu�nost za slabašne oborine. Temperatura zraka lagano �e rasti, osobito u �etvrtak.

Za precizniju vremen-sku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz �iksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mre-ža. (prognozu izradila udruga Crometeo 16.2.)

U školiI kako ti je u školi Ivice?- Dobro. Sve je u redu! Zgodna nam je u�itelji-

ca, ali mislim da nije baš jako pametna!- Zašto?- Pa stalno nas nešto pita!

Anketa “Pod vurom”

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazale su da na je u Me�imurskoj županiji trenut-no 7.435 nezaposlenih. Samo je u sije�nju ta brojka “podebljana” s 1.135 novoprijavljenih na burzu rada.

Naravno, statistika nije crno - bijela, i iz nje se može svašta iš�itati (o �emu više pro�itajte u ovom broju), a naši ovotjedni sugovornici i u ovom su slu�aju podije-ljenih mišljenja. Jedni se slažu da je situacija gora nego

ikad i da su potrebne hitne mjere da se gra�anima omogu�i da rade, no drugi smatraju da svi oni koji su trenutno nezaposleni raditi ni – ne žele.

(bš)

Ivan Biškup, �akovec – Tko god radi i poštuje svoga poslo-davca, taj se ne treba bojati. Ali onaj tko ne želi raditi ili radi na crno, taj se i mora bojati da �e ga uhvatiti i da �e dobiti otkaz. Prema mojem mišljenju, ovi koji su na burzi niti traže posao niti žele raditi.

Branimir Magdaleni�, Nede-liš�e – Uvijek postoji bojazan. Treba konstantno raditi dobro da bi to netko mogao prepozna-ti, jer je situacija u Hrvatskoj grozna. Nadam se da �e se situ-acija poboljšati u neko skorije vrijeme. Tako je barem nova Vlada obe�ala.

Robert Smrti�, Nedeliš�e – Znam da je broj nezaposlenih u Me�imurju drasti�no porastao, ali ja se za svoj posao ne bojim. Kao prvo, imam ugovor na ne-odre�eno, a kao drugo – želim raditi. Mislim da posla ima za sve, samo oni koji su na burzi ne žele raditi.

mi prodiremo dublje

jem gda se zmislite kak je Ivek �ehokov odišel po riti k meši zbogradi smetja vu balonima i ono ga je koštalo gradona�elni�ke glave. Nej mo je pomoglo niti doškolo-vanje vu Remetinco. Smetje je, kuliko vidimo, jako veliki biznis, ali fest smrdi i glave le�ejo, ak se na vreme ne pospravi.

Zmislim se kak denes kak so negda, dok sam još bil

de�ec, naši stareši znali re�i za nekoga, šteri je vse zahu-zal i bil dužen i grmu i trnu, kak je dožen kak Gr�ka. Nig-dar mi je nej bilo jasno kaj so z tem šteli re�i, ali ve mi je ve� par meseci vse jasno. Presvetila mi se ona nejsta-reša sve�ica vu glavi. Jedino sam nej uspel zazvediti niti od japice, a bormeš niti od mamice, kak so oni znali gda je Gr�ka tuliko dužna. Japica se sam onak podh-majno nasmejal i stiha mi

je pošepetnul: - Sam ja furt govoril kak vsaka rit jempot dojde na šekret, pak so niti Grkljani nej zbegli.

�udno nam je bilo gda smo zazvedili kakše so

vse dodatke na pla�e meli Grkljani. Najme kaj, meli so dodatke ak so vsaki den na vreme došli na posel, ak so sam dvapot pili kavo, ak so redovito pozdravljali direk-tora i šefa… I to je još nej vse: vsako leto so dobavlali 13. i 14. pla�o i mogli so iti vu penzijo z 50 let. Minuli tje-den je došlo vum gda težaki vu našaj Hrvaškaj šumaj, isto tak, dobavljajo stimu-lacijo ak vsaki den na vreme dojdejo na posel. Zazvedili bodemo mi još kakjkajtoga dok bodo revizori prekopali i po vodaj, cestaj, autocestaj, struja�aj, plina�aj, jerbo ne verejem gda so naši ljudi sam tak hodali na urlab vu Gr�ko?

Zlatko Talaš, Kotoriba – Ja ra-dim, i za svoj posao se ne bojim. Ali situacija je stvarno teška, treba �ekati bolja vremena, si-tuacija �e se morati popraviti, samo treba pro�i odre�eno vri-jeme za to.

Marijana Hlap�i�, �akovec – Ja se zaista ne bojim za svoj posao, ali je situacija prestrašna. Sve što je do sad napravljeno nije dovolj-no, a nisam oduševljena ni novim potezima naše Vlade. Trebali bi se ozbiljnije pozabaviti dugoro�-nim rješavanjem problema, jer od ovih instant rješenja nema baš koristi. (foto: Zlatko Vrzan)

Dožen sam kak Gr�kaNaši seljaki i poljopri-

vredniki se isto tak bunijo protiv nove Vlade štera jim o�e zeti poticaje, o�em re�i, stimulacijo. Vsi se bunijo sam oni nej šteri so nejve� dobavljali. Nejsam tu mislil sam na Agrokor jerbo je bilo hajdig onih kaj so niti nej znali gde imajo zemljo i kuliko, ali so dobavlali lejpe peneze z državne kase sam zato kaj ne bi nikaj sadili, a još meje brali kak bi oni, šte-ri so uvozili vse ono kaj nam je vu Lepoj našoj falilo, �im vej� zaslužili. Brz�as bi tre-lo prestati z tem kaj bi roka roko hmivala i naprajti vse kaj ostanemo �istoga obra-za. I mi i seljaki i minister i Milanovi�, a i uvozniki!

Minuli tjeden so se vu Lepoj našoj nejbole

prodavale lopate za sneg od-metati, a posle toga zimski šolci, kape, šali i rukavice. Isto tak so i naši Dalmoši

zazvedili gda je sneg moker i škliski i gda je jako teško, o�em re�i, nikak nej muo�i po njemo hodati vu štiklaj. Sam se nejstareši Dalmoši zmislijo gda je sneg zadjipot curel po Dalmaciji, a isto tak i vu Splito. Splicki gracki na-�elnik, Željkec Kerumov, je preglasil te zimske dneve kak neradne (isto tak kak i naši zidari imajo dež�ov-ne dneve) i dal je naputke Spli�anima nek ne hodajo po vulicaj dok je šklisko. Na-jme kaj, jemo je, tobož, Sveti Duje dal naputke vu šterima mo je obe�al da bode dragi Božek, šteri je snega poslal i za sneg se pobrigal. Ali mo je nej povedal gda se to bode pripetilo tak gda se zameril svojim zemljakima, a poseb-no onima šteri so mo glase dali. No, pak se ljudima nej teško zameriti,

Mario Mohari�, gor�an-ski op�inski na�elnik i

novi kukuriku sabornik bez imuniteta je minuli tjeden bil na sodo vu �akovco gde mo se sodi jerbo je, kak na�elnik, nej dostik šparavno delal z op�inskaj penezaj. Gospon Mohari� je mam rekel: Ne osje�am se krivim! Vam je to nej odnekod poznato. Ak se dobro zmislim, to se prvipot �ulo 1929. leta.

Ve� je dva mesece minulo otkak je nova kukuriku

Vlada zela cugle vlasti vu svoje roke, a nikaj se ne preve� spre-menilo vu Lepoj našoj. Makar so hajdig toga obe�ali i ak si ne zasu�ejo rokave i ne primejo se posla bode jim mandat mi-nul predi nek nekaj napravijo. Vse kaj so do ve uspeli je to kaj so nam zdigli pedevea z 23 na 25. Pak od ne�ega tre po�eti. Tak so kratko na vlasti i ve� ve vidijo kak jim je lejpo bilo dok so bili vu oporbi. Jedino je Dragec Lesarov ostal tam gde je i bil i unda bo neš�i rekel gda

je on nej spameten, o�em re�i, nejspametneši naš politi�ar?

Nebudem vam nik aj novoga rekel ak vam

re�em kak so se z mladoga gospona Kristijana Mavre-ka smijali i norca delali dok je delal vu �akoskoj grackoj agenciji �akra, a ve je glav-na faca vu Evropi, o�em re�i, gda ima klju�a šteri otpira vse evropske pristupne fondoše. Kuliko vidimo, mi Me�imorci moremo vse kaj o�emo, i još vej� od toga, ak delamo vtruc. To vtruc je �uda jakše od našega, vu celom sveto poznatoga, me�imorskoga jala i unda je nej �udno kaj je došel do toga klju�a.

I Varaždinci so se po�eli bri-gati za svoje smetje. Bar se

tak falijo. Najme kaj, prede-lala je jiva fabrika štera bode progutala vse varaždinsko i zagorsko smetje, a okoli je bode sam cvetje raslo. Ver-

NEZAPOSLENOST u Me�imurju: solidarnost, ali i kritike!

Zlatko Bistrovi�, Dragoslavec – Ja radim u Austriji ve� 25 godi-na, a i tamo je trenutno situacija ista. Ako dobro radiš, za posao se ne moraš bojati, a za, primje-rice, bolovanje se dijele otkazi. Tako da ni vani situacija nije puno bolja kao što mnogi misle.

PROGLAŠENJE NAJBOLJIH SPOR-TAŠA I EKIPA DILJEM ME�IMURJA

Izabrani najbolji u �akovcu i Nedeliš�u

MLADE ME�IMURSKE TENISA-�ICE NA ITF TURNIRIMA

Mikul�i� s bodovima karijere

ODGA�A SE PO�ETAK ME�I-MURSKE NOGOMETNE SEZONE

Start I. ŽNL tjedan kasnije