JU MJEOVITA SREDNJA KOLA

JU MJEOVITA SREDNJA KOLA

"HASAN KIKI" GRADAACSREDNJA STRUNA SAOBRAAJNA KOLA

ZANIMANJE: Voza motornih vozila

MATURSKI RAD

TEMA: MEUNARODNI PREVOZ U DRUMSKOM SAOBRAAJU

kolska godina 20006/07 Uenik : oli Muamer

1. UVOD

ovjek tokom svog razvoja, kroz historiju, razvija i usavrava sredstva sa kojima zadovoljava svoje potrebe, pa tako razvija i sredstva drumskog saobraaja i transporta i njegovu infrastrukturu. Od davnina ovjekova je tenja da za svoje potrebe vri premjetanje materijalnih dobara, kao i da on sam mijenja mjesto svoga boravka pomo nekog pomonog sredstva. Praktino je nemogue prebrojiti gdje se sve saobraaj primjenjuje, u kakvoj vonji i koliki mu je znaaj u sadanjim uslovima i daljem razvoju drutva u cjelini. Saobraaj ima izuzetan znaaj za razvoj svake zemlje i svake privredne grane. Najvei obim saobraaja obavlja se drumskim saobraajem,

i to drumskim prijevoznim sredstvima tj: motornim vozilima.

Transport je sloena i raznovrsna privredna djelatnost. Pojmovi saobraaja i transporta esto se prepliu zbog meusobne slinosti i iz tog razloga je potrebno poznavati definiciju jednog i drugog.

Transport predstavlja premjetanje ljudi i tereta sa mjesta na mjesto, kao i prijenos informacija i energije sa jednog mjesta na drugo. U zavisnosti od vrste onog to se transportira i naina na koji se transportira, transportni proces se realiziraju kao prenoenje, proticanje, prevlaenje itd.

Saobraaj je organizirano kretanje transportnih jedinica na istoj mrei saobraajnica. Saobraaj je neeljena posljedica transporta. Saobraaj postoji samo ako postoje transportne jedinice koje se kreu po zajednikoj mrei. To znai, da kod cjevovodnog transporta i dalekovoda ne postoji saobraaj (nema transportnih jedinica) iako postoji transport. - 2 -

2. OSNOVE DRUMSKOG SAOBRAAJA

Uloga i znaaj

Transport je oblast drutvene proizvodnje ija je djelatnost prijevoz ljudi, materijalnih dobara i vijesti sa mjesta na drugo radi zadovoljenja drutvenih potreba, kao i meusobne razmjene dobara i misli.

Saobraaj je posljedica ovog zadovoljenja i definiran je kretanjem transportnih jedinica na mrei saobraajnica.

Transportni sistem, putem svojih sastavnih dijelova djeluje na privredni i drutveni razvoj, kao i na pojedine komponente tog razvoja. Transport utie na:

proizvodnju, privredni razvoj regije, mobilnost stanovnitva, trite i razvoj drutva

Ulogu transporta u odbrani zemlje ima nemjerljiv znaaj. Razvijen transport i mrea saobraajnica, koje u mirnodopskim uslovima zadovoljavaju potrebe privrede i drutva, u ratnim prilikama dobivaju posebne zadatke.2.1. Podjela saobraaja

Transport kao oblast materijalne proizvodnje odvija se u razliitim prirodnim uslovima, pomou raznovrsnih sredstava za rad, za razliite korisnike, raznim organizacionim metodama i na raznim podrujima. Na taj nain vrimo k1asifikaciju saobraaja po pojedinim kriterijima.

Prema nainu prevoenja i saobraajnim putovima, saobraaj se dijeli na:

1. kopneni saobraaj (drumski,.eljezniki, cjevovodni i vertikalni),

2. vodeni saobraaj (pomorski, rijeni, kanalski i jezerski),

3. zrakoplovni saobraaj (avionski i helikopterski) i

4. PIT saobraa1(potanski i telekomunikacioni).

Prema vrstama prijevoza saobraaj se dijeli na:

1. putniki saobraaj (prijevoz putnika) i

2. teretni saobraaj (prijevoz tereta).

Prema domenu djelovanja saobraaj se dijeli na:

1. meunarodni (inozemni) saobraaj i

2. unutranji saobraaj.

Unutranji saobraaj se dijeli na:

republiki,

meukantonalni (regionalni), kantonalni (meuopinski), opinski (lokalni)- 3 -

Meunarodni saobraaj se dijeli na: pogranini

meuteritorijalni tranzitni

Prema organizaciji prevoenja razlikujemo sljedee vrste prijevoza:

1. linijski (utvrena relacija, red vonje i tarifa)

2. slobodni (relacije se utvruju za svaki pojedini sluaj) 3. prigodni (organ izu je se povremeno)2.2. Saobraaj kao veliki sistem

Ureeni sklop odreenih dijelova tj. svrsishodno sastavljena cjelina zove se sistem.

Saobraajni sistem je velik i sloen dinamiki sistem koji ima svoju funkciju, struktura, elemente i veze izmeu elemenata, svoje podsisteme, hijerarhiju, svoje okruenje i svoju dinamiku.

Strukturu saobraajnog sistema ine elementi sistem i nain na koji su oni meusobno povezani pri obavljanju njihovih funkcija.

Zadatak (funkcija) saobraajnog sistema je da to bolje zadovolji potrebe za premjetanjem dobara, za prijevozom ljudi, prijenosom vijest. Postoje razlike u broju i strukturi stanovnitva, gustini naseljenosti, navikama, potrebama za putovanjem i potronjom dobara. Postoje razlike u strukturi privrede. Na strukturu utiu prirodni uslovi, historijski uslovi, razvijenost nauke i tehnike.

Funkcija saobraajnog sistema se ispoljava kao potranja na tritu saobraajnih usluga. Ispunjavanjem svojih funkcija, saobraajna proizvodnja zadovoljava potrebe privrede i drutva.

2.3. Elementi saobraajnog sistema

Poto je saobraajni sistem velik i sloen sistem, on sadri velik broj elemenata a to su:

saobraajnice (eljeznike pruge, putevi, vodeni putevi)

stabilni objekti (aerodromi, luke, pristanita, eljeznike i autobusne stanice, poslovne zgrade, cjevovodi, telegrafski i telefonski vodovi, centrale i dr.)

vozna i plovna sredstva (autobusi, trolejbusi, tramvaji, kamioni, vagoni, lokomotive, brodovi, avioni) pretovarni i drugi ureaji (dizalice, viljukari, palete, kontejneri, transportne trake) za manipulacijom teretom

kadrovi, kole i fakulteti, naune ustanove koje prate i prouavaju saobraaj

ljudsko znanje, iskustvo, metodi odluivanja u saobraaju, razni propisi, saobraajne tarife, sporazumi, drutveni dogovori i dr.

- 4 -

Svi elementi saobraajnog sistema moraju biti tako povezani da djeluju kao jedinstvena cjelina koja izvrava funkciju saobraajnog sistema.

2.4. Saobraajnice, saobraajni centri i saobraajna mrea

Objekti graeni za saobraaj su saobraajnice i saobraajni centri koji povezani ine saobraajnu mreu na odreenom prostoru.

Saobraajnice su objekti graeni za kretanje saobraajnih sredstava.

Saobraajni centri su objekti graeni za usluge koje daje i prima saobraaj, koriste se u promjeni saobraajnih sredstava, mijenjaju brzinu kretanja saobraaja.

Saobraajna mrea je sistem saobraajnica i saobraajnih centara jedne ili vie grana saobraaja

Razlikujemo saobraajnice:a) vieg reda

gradski auto-putevi

gradske magistrale

ulice I i II reda

b) nieg reda

sabirne ulice

intrazonske ulice

kolsko-pjeaki prilazi2.5. Sredstva drumskog saobraaja

Pod drumskim prijevoznim sredstvima podrazumijevaju se naprave stvorene da olakaju prijenos dobara ili da ovjeka prenesu s mjesta na mjesto lake i bre. Drumskim prijevoznim sredstvima smatraju se sredstva pokretana snagom sopstvenog motora, a slue u istu svrhu i namijenjena su za kretanje uglavnom po putevima.

Prema namjeni motorna-vozila se dijele na:

a) putnika vozila.

putniki automobili

autobusi

trolejbusi

motocikli

b) teretna vozila

teretni automobili

vuna vozila (tegljai i traktori)

specijalna vozila (cisterne, hladnjae, kiperi, furgoni, kontejneri, vozila hitne pomoi, vatrogasna vozila, pokretne radionice)

- 5 -

Prema osnovnim karakteristikama motorna vozila se dijele na:

a) Prema vrsti motora

vozila sa SUS motorima (Oto i Dizel motori)

vozila sa elektromotorom

b) Prema nosivosti (broju mjesta)

teretna motorna vozila male nosivosti do 2,5 t teretna motorna vozila srednje nosivosti do 5 t teretna motorna vozila velike nosivosti preko 5 t

c) Prema broju mjesta putnika vozila se dijele na:

mali autobuse 12-21 sjedita (sjedite za vozaa) srednje autobuse 22-39 sjedita (2 sjedita za vozno osoblje)

velike autobuse sa 40 i vie sjedita

d) Prema vrsti pogona motorna vozila se dijele na:

vozila umjerenih snaga, koja slue za vonju po dobrim putevima i za manja optereenja

vozila visoke vrijednosti trenja (polugusjeniari, gusjeniari), namijenjena za kretanje po loim putevima, po blatu, snijegu, ledu, kao i po bespuu,

e) Prema obliku karoserije motorna vozila se mogu podijeliti na:

vozila sa otvorenom karoserijom

vozila sa poluzatvorenom karoserijom

vozila sa zatvorenom karoserijom (kupe, karavan ili kombi)

2.6. Podjela puteva

Puteve moemo podijeliti prema sljedeim karakteristikama:

prema znaaju u okviru putile mree,

prema karakteru terena kroz prolaze,

prema broju saobraajnih traka,

prema vrsti i kvalitetu kolovozne konstrukcije,

prema gustini saobraaja na njima,

prema vrsti vozila za koji su namijenjeni.

2.7. Tehniki elementi puta

Elementi konstrukcije nekog puta prikazuju se u situacionom planu, poprenom i uzdunom profilu. Tehniki elementi puta i njegove dimenzije zavisit e od raunske brzine, koja opet zavisi od gustine saobraaja, konfiguracije terena i znaaja puta u okviru putne mree. U osnovne tehnike elemente puta s aspekta bezbijednosti saobraaja spadaju: pravci i horizontalne krivine, popreni nagib puta, preglednost puta, ivinjaci i ivine trake, uzduni nagib puta, razdjelna ostrva i razdjelne linije, dimenzije puta, bankina, berma, pjeake i biciklistike staze i graevinski elementi puta

- 6 -2.8. Oprema puta

Oprema puta obuhvata dopunske elemente kojima se uesnici u saobraaju upozoravaju na mogue opasnosti, daju im se odreene informacije i dr. Od posebnog znaaja je ona oprema puta koja poveava sigurnost odvijanja saobraaja. U ovu opremu spadaju:

saobraajna signalizacija i

saobraajna oprema i ureaji.

Saobraajna signalizacija ima zadatak da uesnike u saobraaju upozori na odreene smetnje i opasnosti na putu, stavi im do znanja odreena ogranienja, zabrane i obaveze, obavjetava vozae o putu i objektima na putu.

Saobraajna signalizacija moe biti:

vertikalna signalizacija,

horizontalna signalizacija i

svjetlosna signalizacija.

Saobraajnu opremu i ureaje sainjavaju:

smjerokazni stubii i oznake za snijeg,

reflektujua tijela-katadiopteri (boni i horizontalni),

ograde za vozila i pjeake, zatitna mrea na kosinama puta, usmjerivai kilometarski i polukilometarski stubovi rasvjeta, telefoni, brojai i dr.2.9. Integralni sistem transporta

Poto se saobraaj obavlja raznim grana (drumski, eljezniki, vodni itd.), te nijedna grana transportnog sistema ne moe da udovolji svim zahtjevima korisnika saobraajnih usluga i drutva u cjelini. Da bi se ovim zahtjevima udovoljilo razvijaju se nove tehnologije transporta, koje povezuju razne saobraajne grane i omoguuju racionalno koritenje transportnih sredstava. Ove nove tehnologije transporta nazivaju se suvremenim tehnologijama transporta, odnosno integralnim sistemom transporta.

Ideju da se roba koja se transportira transportnim sredstvima vie saobraajnih vidova ne pretovara za vrijeme transporta podrazumijevala je razna tehniko-tehnoloka rjeenja, kao to su: palete, kontejneri, izmjenjivi transportni sanduci i poluprikolice, sa ili bez tegljaa i dr. pa u zavisnosti od toga postoje slijedei sistemi:

paletni sistem prijevoza, koji se zasniva na upotrebi velikih standardnih kontejnera,- 7 -

kombinovani sistem prijevoza, koji se zasniva na prijevozu drumskih teretnih vozila eljeznicom, kao i na prijevozu eljeznikih vagona drumskim transportom i

provoz drumskih ili eljeznikih vozila specijalnim brodovima (Ro/Ro-brodovi i feribotbrodovi).

Primjenom kontejnera ili paletizacijom transporta, unutranji i vanjski transport se povezuju u jedinstvene procese, kada, na primjer, voza preuzima transportno-manipulativnu jedinicu u pogonu proizvoaa-poiljaoca i neposredno je isporuuje u pogon ili skladite primaoca robe. Ovakav nain prijevoza robe predstavlja "industrijalizaciju" prijevoznih usluga u transportu, a iskazan je izrazom: INTEGRALNI (SUMARNI) SISTEM TRANSPORTA.

Integralni sistem transporta predstavlja cjelokupan proces prijevoza robe-tereta od mjesta njene proizvodnje, kao i njen tok, odnosno kretanje u toku proizvodnje ( u vidu unutranjeg transporta), do krajnjeg, mjesta isporuke, odnosno do potroaa.2.10. Prednosti i nedostaci drumskog transporta u odnosu na druge vrste transporta

Radi sagledavanja mjesta i uloge drumskog transporta u saobraajnom sistemu zemlje, daje se uporedni pregled prednosti i nedostataka u odnosu na druge vrste transporta.

Prednosti: mogunost obavljanja prijevoza direktno izmeu proizvodnih i potronih centara, irok radijus djelovanja, visoka mobilnost koja omoguuje brzu dostavu potrebnog broja vozila, bra dostava robe u odnosu na eljezniki i vodni saobraaj, mogunost organiziranja prijevoza roba u manjim koliinama.

Nedostaci: velika potronja goriva po jedinici prijevoza, nepovoljan odnos teine voznog parka prema teini prevezene robe.

2.11. Podjela drumskog transporta

Podjela drumskog transporta moe se izvriti na vie naina i prema vie kriterija. Najee se susreemo sa sljedeom podjelom:

prema znaaju u drutveno-privrednom sistemu zemlje,

prema teritorijalnom obiljeju,

prema namjeni, i

prema nainu organizacije.

Prema znaaju u drutveno privrednom sistemu zemlje drumski transport moe biti za:

ope potrebe (dostupan svakome i vri se na osnovu ugovora o prijevozu) i

sopstvene potrebe (obavljaju ga preduzea i pojedinci radi zadovoljenja svojih potreba).

- 8 -

Prema teritorijalnom obiljeju razlikujemo: unutranji (gradski prigradski i meugradski) i

meunarodni transport (pogranini meudravni i tranzitni).

Prema namjeni razlikujemo:

transport putnika i

transport robe

Prema nainu organizacije razlikujemo:

linijski drumski transport (definiran redom vonje. linijom i tarifom).

drumski transport po potrebi (korisnik sklapa ugovor sa vozaem i pojedincem).

2.12. Tehnoloke i fizike osobine robe

Komadna roba obuhvata svu onu robu koja se pojavljuje u komadima. Problem manipuliranja i transporta komadne robe javlja se kod velikih komada zbog njihovog gabarita i teine. Kao bitne karakteristike komadne robe treba jo spomenuti podobnost slaganja komada, temperaturu eksplozivnost, zapaljivost i slino. Rasuta roba se odlikuje:

granulacijom, zapreminskom masom,

specifinom masom, uglom unutranjeg trenja,

uglom spoljanjeg trenja,

habajue dejstvo (abrazivnost) i

vlanou.

Tena roba se odlikuje:

hemijskim sastavom, porijeklom, stepenom viskoznosti zapaljivou i nagrizajuim dejstvom- 9 -

3. MEUNARODNI PREVOZ ROBE

3.1. Pojam meunarodne pedicije

Rije "pediter", odnosno "pedicija" je latinskog porijekla i nastala je od latinske rijei "expedire", to u izvornom prijevodu znai "urediti", "odrijeiti", dok se u praktinoj primjeni prevodi kao "otposlati" odnosno "otpremiti". Pravno tumaenje pojma "pediter" u zakonodavstvima pojedinih zemalja je razliito.

U naoj zemlji pod pedicijom se podrazumijeva specijalizirana privredna djelatnost koja se bavi organiziranjem otpreme i dopreme robe i drugim propisanim ili uobiajenim poslovima koji su s tim u vezi. Tu djelatnost obavljaju pravne ili fizike osobe koje se zovu pediteri.

pediter (njem. "spediteur", ital. "spedizionere", franc. "commissionnaire de transport", eng. "forwarding agent") jeste privrednik, pravna ili fizika osoba koja se iskljuivo i obrtimice bavi organiziranjem otpreme i dopreme robe svojih nalogodavaca (komitenata) pomou vozaa i drugim propisanim ili uobiajenim poslovima koji su s timu vezi. 3.1.1 Poslovi i podjela meunarodne pedicije

Pod poslovima meunarodne pedicije podrazumijevaju se poslovi organiziranja otpremanja i dopremanja robe u meunarodnom prometu koje obavljaju specijalizirana preduzea u svoje ime, a po nalogu i za raun nalogodavca kao i obavljanje propisanih ili uobiajenih sporednih poslova koji su u vezi s tim poslovima. Na ovaj nain definirani poslovi meunarodne pedicije svrstavaju se u privredne usluge i druge oblike vanjskotrgovinskog prometa.

S obzirom na teritorijalni djelokrug poslovanja, djelatnost meunarodne pedicije moe se

podijeliti na:

izvoznu pediciju (organizacija otpreme robe iz svoje u strane zemlje),

uvoznu pediciju (organizacija dopreme robe iz stranih u vlastitu zemlju) i

tranzitnu pediciju (organiziranje prijevoza robe izmeu stranih preko vlastite zemlje).

3.1.2 Uloga meunarodne pedicije u transportu

Svoju osnovnu ekonomsku funkciju organiziranje otpreme i dopreme robe u meunarodnom prometu pediter ne moe ostvariti bez aktivnog sudjelovanja meunarodnog transportnog sistema, koji, u stvari, sainjavaju nacionalni transportni sistemi kao podsistemi vieg reda.

- 10 -

Meunarodna pedicija, vanjska trgovina i meunarodni transport su u tijesnoj funkcionalnoj povezanosti na taj nain to se poveanjem obima vanjskotrgovinske razmjene proiruje se i usavrava transportni sistem, a razvoj vanjskotrgovinskog prometa i transporta neposredno utie na unapreenje i afirmaciju pediterske djelatnosti. I obrnuto, razvoj sistema meunarodne pedicije zahtijeva unapreenje i afirmaciju vanjskotrgovinskog i transportnog sistema.

Meunarodni pediter svoju funkciju otpreme i dopreme robe ne bi. mogao izvravati bez pomoi vozara svih vidova meunarodnog transporta: pomorskog, kopnenog i zranog.

3.2. Zahtjev koji mora ispuniti prijevoznik za obavljanje meunarodnog transporta robe

Prijevoznik koji eli obavljati meunarodni transport robe mora podnijeti zahtjev, pod uslovom da ispunjava odgovarajue uslove predviene Zakonom o meunarodnom drumskom transportu, Ministarstvu za promet i telekomunikacije. Uslovi koje prijevoznik mora ispunit su sljedei:

da je upisan u sudski registar za obavljanje meunarodnog transporta robe po propisima o spoljno trgovinskom poslovanju, da posjeduje potreban broj vozila koja ispunjavaju propisane tehniko -eksploatacione uslove za obavljanje meunarodnog transporta,

da ima osigurano parkiranje za vozila za koja se trai licenca, kao i njihovo odravanje,

da zapoljava potreban broj vozaa specijalista,

da nije pod steajem ili u toku steajnog postupka, i da mu nije izreena neka od mjera privremene zabrane spoljno-trgovinskog poslovanja, ili zatitna mjera zabrane vrenja javnog prijevoza kao privredne djelatnosti, da ima odgovarajuu financijsku sposobnost predvienu zakonom.

Na osnovu zahtjeva za obavljanje meunarodnog transporta robe, koji je podnio prijevoznik Ministarstvo za promet i telekomunikacije, poto se uvjeri da prijevoznik ispunjava sve u love predviene Zakonom, izdaje prijevozniku licencu - odobrenje za obavljanje meunarodnog transporta robe.

3.3. Prijevozna dokumenta

Za obavljanje meunarodnog transporta robe u drumskom saobraaju potrebna su dokumenta za vozaa, vozilo i robu.- 11 -

3.4. Prijevozna dokumenta za vozaa

Dokumenta potrebna za vozaa u meunarodnom transportu su:

putni nalog,

meunarodna vozaka dozvola,

paso,

individualan kontrolna knjiica za vozaa motornog vozila.

Putni nalog sadri podatke o prevoenju, o robi, o motornom i prikljunom vozilu (reg. broj, nosivost, marka i tip i dr.), o trajanju transportnog zadatka, o zadravanjima i dangubama. Na jednom obrascu putnog naloga moe se registrovati transportni rad za vie transportnih zadataka. Putni nalog je ovjeren i popunjava ga voza.

Meunarodna vozaka dozvola sadri identifikacione podatke o vozau, rok vanosti dozvole kategorije za koje vai dozvola i mjesto izdavanja dozvole.

Paso je identifikacioni dokument i mora ga posjedovati svaki voza u meunarodnom transportu roba.

Individualna kontrolna knjiica obavezna je za vozae autobusa, i vozae teretnih vozila iji teina prelazi 3.500 kg. U nju se unosi pregled aktivnosti vozaa, sati odmora i prekidati vonje u tok radnog dana. Ovi podaci iz knjiice moraju se slagati sa podacima na uloku tahografskog ureaja. 3.5. Prijevozna dokumenta za vozilo

U dokumenta za vozilo spadaju:

saobraajna dozvola,

matina knjiga vozila

"zelena" karta osiguranja,

T.I.R. karnet.

Saobraajna dozvola sadri podatke: datum i mjesto prve registracije vozila, godinu proizvodnje, vrsta, marka, tip, boja i namjena vozila, broj motora i asije, podatke o motoru, nosivost vozila, teina praznog vozila i podatke o vlasniku vozila.

U matinoj knjizi vodi se evidencija o vozilu i unosi se nabavna cijena vozila, datum prve registracije, ostvareni utroak goriva i maziva, tekue i investiciono odravanje, ostvarena kilometraa, i dopunska oprema za vozilo.

"Zelena" karta osiguranja garantira, u inozemstvu, obeteenje drugih lica od strne naih osiguravajuih drutava.

- 12 -

3.6. Prijevozna dokumenta za robu

U drumskom meunarodnom transportu robe koristi se meunarodni tovarni list (C.M.R.). On sadri sljedee podatke:

podatke o poiljaocu i primaocu robe,

podatke o prijevozniku,

podatke o robi (oznaka, broj koleta. vrsta ambalae, vrsta robe, teina i zapremina),

podatke o otpremnom i dopremnom mjestu (mjesto, zemlja, datum),

uslovi plaanja transporta itd.

C.M.R. se ovjerava od strane poiljaoca, prijevoznika i primaoca robe.

3.7. T.I.R. karnet

T.I.R. karnet je carinski dokument.

Carinskim dokumentima se garantira da e se odnosno vozilo vratiti u polaznu (zaviajnu) zemlju. Za prijelaz vozila preko granice potrebno je da je vozilo snabdjeveno karnetom ili tiptikom.

Karneti su tampani na francuskom jeziku, a sastoje se iz korica i umetnutih listova za kontrolu prijelaza granice. Na prvoj stranici nalaze se podaci o vlasniku vozila, na drugoj podaci o vozilu s garancijom izdavaoca, dok su na treoj i etvrtoj stranici odtampana upustva za upotrebu karneta (na raznim jezicima). Karnet izdaje, uz naplatu propisani taks, auto-moto drutvo. Karneta ima tri vrste i to:

veliki za 25 prijelaza (vrijedi I godinu),

veliki za II prijelaza (vrijedi I godinu), i

mali za 5 prijelaza (vrijedi 3 mjeseca).

Triptik je takoer tampan na francuskom jeziku, a razlikuje se od karneta po tome to vrijedi samo zajedno putovanje i to u susjednu zemlju, dok karnet vrijedi za vie prijelaza i za vie zemalja.

Sastoji se iz lista papira koji je perforiranjem razdijeljen na etiri dijela i to:

na talon koji ostaje izdavaocu,

listi I,

listi II, i listi III.

Kod ulaza u stranu zemlju ulazna carinarnica otkida listi I i stavlja potvrdu o ulazu na broj III.

Kod izlaza iz zemlje otkida listi II, a potvruje izlaz na broju III. Listi III mora se vratiti izdavaocu (auto-moto drutvu) koji ga prikljuuje talonu.

- 13 -

3.8. Dunosti prijevoznika na carini

Sva prijevozna sredstva se nakon prelaska carinske linije moraju zaustaviti kod granine rampe, i to bez obzira da li u njima ima robe ili ne. Vozilo ne moe nastaviti put dok to ne odobre carinski organi. Prijevoznik je duan, odmah im prijevozno sredstvo prede preko carinske linije, usmeno prijaviti graninoj carinarnici robu i prijevozno sredstvo. Osim usmene prijave prijevoznik je duan podnijeti i pismenu prijavu za robu i vozilo najkasnije 12 sati sljedeeg dana nakon prelaska carinske linije.

Na temelju prijave i priloenih dokumenata, carinarnica odobrava carinjenje u prijevoznom sredstvu, ili upuuje carinsku robu na carinjenje u unutranju carinarnicu.

Ni u kom sluaju prijevoznik ne smije uvoznu robu izruiti primaocu prije nego to je ista ocarinjena, jer ini prekraj po Carinskom zakonu i snosi odgovarajue posljedice.

3.9. Carinska prijava za izvoz i prijevoz robe

Carinska prijava za izvoz i prijevoz robe je pismena prijava koju prijeveznik podnosi carini. Prijava se sastavlja na temelju podataka iz prijevoznih dokumenata koji se obavezno prilau uz prijavu. Na temelju prijave i priloenih dokumenata, carinarnica preuzima prijavljenu robu, nareuje istovar u

carinski magacin ili na stovarite, odobrava carinjenje u prijevoznom sredstvu ili upuuje carinsku robu na carinjenje u domicijelnu carinarnicu, odnosno odobrava smjetaj u carinsko ili konsignaciono skladite.

3.10. Carinski magacini i stovarita

Carinski magacin i su zatvorene prostorije pod nadzorom carinarnice i slue iskljuivo za smjetaj carinske robe koju je carinarnica primila na uvanje.

Carinska stovarita su neograeni ili ograeni, nepokriveni ili pokriveni prostori za smjetaj carinske robe koju je carinarnica primila na uvanje.

Za robu smjetenu u carinskim magazinima ili na carinskim stovaritima ne plaa se learina za prva tri dana, a poslije tog isteka vremena plaa se po danu za svaki kilogram bruto teine po tarifi koja je odreena u Carinskom zakonu. Rok leanja carinske robe moe biti najvie tri mjeseca, a ako se ti rokovi prekorae, a ne dobije odobrenje za produenje roka learine robe, ona se izlae javnoj prodaji.- 14 -

3.11. Preuzimanje robe

pediter preuzima robu od nalogodavca i predaje je prijevozniku na dalji transport, ime je izvrena predaj robe. pediter obavjetava nalogodavca o glavnim fazama transporta njegove robe. Ako je nalogodavac zakljuio ugovor za prijevoz robe morem obavezan je da ugovori i uslove istovara i utovar u lukama.

Prijevoznik je duan kod preuzimanja robe da izvri provjeru pakovanja robe i izvri kontrolu da li imaju priloeni svi potrebni dokumenti za robu potrebni za meunarodni transport robe.

Dokumenti koji su potrebni za robu su:

deklaracija o robi,

sprovodni list (otpremnica),

dokument o osiguranju robe,

dokument o kontroli kvaliteta robe,

dokument o sanitarnoj ispravnosti robe itd.

3.12. Prijevoz robe

pediter putem dispozicije zakljuuje ugovor sa prijevoznikom o otpremi robe u kojem je definirano: mjesto utovara robe,

mjesto carinjenja robe,

prijevozni put (itinerer),

mjesto ocarinjenja robe,

vrijeme u kojem e se izvriti prijevoz robe, i

mjesto istovar robe:

Prijevoznik je duan da ispotuje rokove navedene u ugovoru o prijevozu robe, i o eventualnim potekoama koje se jave u transportu i zastoj ima treba odmah da obavijesti peditera.

3.13. Predaja robe

Prijevoznik po dolasku na mjesto predaje robe obavjetava peditera da je izvrio transport robe kompletnu dokumentaciju o robi i transportu predaje pediteru koji vri potrebne radnje za ocarinjenje robe, istovar i predaju robe kupcu.

Prijevoznik je duan predati robu u onom stanju u kakvom je robu primio od peditera. Za sve propuste u transportu koji nisu uzrokovani grekom prijevoznika on nije odgovoran za njih.- 15 -

3.14. Postupak pri oteenju vozila ili carinske robe u toku transporta

Kada poiljka stigne na odredite vidljivo oteena ili sa vidljivim manjkom prijevoznik je duan bez odlaganja obavijesti peditera o oteenju carinske robe u toku transporta i o svim dogaajima znaajnim za peditera.

Ako je oteenje robe nastalo uslijed greke prijevoznika on snosi svu odgovornost i trokove vezane za naknadu tete. U zavisnosti da li je dolo do oteenja robe ili do manjka robe pravi se zapisnik o oteenju robe ili zapisnik o manjku robe.

Oteenje carinske robe ili manjak iste nastane uslijed vie sile, a to prijevoznik moe da dokae, prijevoznik ne snosi nikakvu odgovornost.

Ako u toku transporta doe do oteenja ili kvara vozila te isto ne moe nastaviti transport robe, prijevoznik je duan zamijeniti vozilo, ili ako to nije u mogunosti, treba obavijestiti peditera.

3.15. Prijevoz opasnih materijala

U industriji se sve vie upotrebljavaju opasne materije, pa se sve vea koliina takvih materija i prevozi. Zbog velikog broja nesrea i teta potrebne su i mjere bezbijednosti pri obavljanju prijevoza opasnih materija.Transport se vri u skladu sa meunarodnim zakonima o prijevozu a za drumski prijevoz postoji A.D.R. On se sastoji od propisa o opasnim materijama i predmetima i propise o opremi vozila i nainu prijevoza.

Pod prijevozom opasnih materija podrazumijeva se:

prijevoz eksplozivnih materijala,

prijevoz zapaljivih materijala,

prijevoz radioaktivnih materijala,

prijevoz korozivnih materijala, i

prijevoz ostalih opasnih materijala

3.16. Prijevoz ivih ivotinja

Prijevoz ivih ivotinja u meunarodnom transportu obavlja se specijalnim vozilima namijenjenim za ovu vrstu prijevoza. Na prijevoznom putu mora se obezbijediti dohranjivanje i pojenje ivotinja koje obavlja prijevoznik ili pediter. U dokumentaciji za ovu vrstu prijevoza mora postojati i potvrda o veterinarskoj kontroli ivotinja. Ostala dokumentacija za robu i transportni dokumenti su isti kao i kod prijevoza druge robe. Kod utovara i istovara moraju se obezbijediti posebne rampe. Zbog specifinosti ovakvog transporta bitno je ovaj prijevoz izvriti to u kraem roku.

- 16 -

3.17. Prijevoz lako-kvarljive robe

Transport lako-kvarljive robe obavlja se specijalnim vozilima koja imaju dodatne ureaje za obezbjeenje potrebne temperature za tu vrstu transportovane robe. Pored uobiajene dokumentacije za robu mora se izdati i potvrda o sanitarnoj ispravnosti kvaliteta ove robe. Kod transportovanja lako-kvarljive robe znaajno je vrijeme transporta i on se mora izvriti u predvienom roku koji je naznaen u ugovoru o prijevozu.

3.18. Prijevoz vangabaritnih tereta

Vangabaritnim teretom se smatra teret koji zajedno sa vozilom premauje doputene dimenzije (teinu, irinu ili visinu), najveu doputenu masu ili doputeno osovinsko optereenje.

Dozvola za vangabaritni prijevoz se izdaje na pismeni zahtjev prijevoznika vangabaritnog tereta. Kod prijevoza vangabaritnih tereta mora obezbjediti odgovarajua pratnja. Osoblje koje obavlja i prati taj vanredni prijevoz mora biti struno osposobljeno i da raspolae odgovarajuom, tehnikom opremom.

Prijevoznik ili pediter mora putem sredstava informiranja obavijestiti ostale uesnike saobraaju o vanrednom prijevozu i mjerama bezbjednosti, relaciji prijevoza i uslovima saobraaja na putu.

- 17 -

4. LITERATURA

1. Nikola D. Putnik, "Studija optimalnog reenja tehnolokih zahtjeva za garairanje, servisiranje i opravku voznog parka OOUR-a za prevoz putnika i roba "Strela-Ljig", Institut Saobraajnog fakulteta, Beograd, 1981.

2. Vojislav Radovanovi, "Glavni tehnoloki projekat autobaze preduzea "Velmotrans", uprija", Institut Saobraajnog fakulteta, Beograd, 1974.

3. Nikola D. Putnik, "Autobaza "Remonttrans" Modria, Institut Saobraajnog fakulteta, Beo grad, 1979

4. Nikola D Putnik, "Autobaza "Bosnaprevoz" Doboj" Institut Saobraajnog fakulteta, Beograd, 1979.

5. .B. Kpaapeo, "Texuecoe ocuaue aooueu" Nauno-tehniko izdateljstvo, Moskva, 1957

6. Materijal sa instruktivne nastave saobraajne struke: Osnovi drumskog saobraaja, Meunarodni transport robe, Organizacija prijevoza robe i putnika, Robno-transportne manipulacije

- 18 -

SADRAJ

1. UVOD...2

2. OSNOVE DRUMSKOG SAOBRAAJA...3

2.1 Podjela saobraaja...3

2.2 Saobraaj kao veliki sistem..42.3 Elementi saobraajnog sistema42.4 Saobraajnice, saobraajni centri i saobraajna mrea52.5 Sredstva drumskog saobraaja.52.6 Podjela puteva..62.7 Tehniki elementi puta.....6

2.8 Oprema puta.....72.9 Integralni sistem transporta..7

2.10 Prednosti i nedostaci drumskog transporta u odnosu na druge vrste transporta.....8

2.11 Podjela drumskog transporta...8

2.12 Tehnoloke i fizike osobine robe...9

3. MEUNARODNI PREVOZ ROBE..10

3.1 . Pojam meunarodne pedicije...10

3.1.1 Poslovi i podjela meunarodne pedicije..10

3.1.2 Uloga meunarodne pedicije u transportu...10

3.2 Zahtjev koji mora ispuniti prijevoznik za obavljanje meunarodnog transporta robe.......11

3.3 Prijevozna dokumenta....11

3.4 Prijevozna dokumenta za vozaa...123.5 Prijevozna dokumenta za vozilo....12

3.6 Prijevozna dokumenta za robu.......13

3.7 T.I.R. karnet...13

3.8 Dunosti prijevoznika na carini.....14

3.9 Carinska prijava za izvoz i prijevoz robe..14

3.10 Carinski magacini i stovarita...14

3.11 Preuzimanje robe.......15

3.12 Prijevoz robe......15

3.13 Predaja robe...15

3.14 Postupak pri oteenju vozila ili carinske robe u toku transporta.16

3.15 Prijevoz opasnih materijala...16

3.16 Prijevoz ivih ivotinja......16

3.17 Prijevoz lako-kvarljive robe..173.18 Prijevoz vangabaritnih tereta.....174. LITERATURA..18

- 19 -