Link za animaciju Neodidacta: http://www.neodidacta.com/multimedija/elementi_strojeva/tarni_prijenos.html

Link DSG mjenjač:

http://www.presretac.com/zanimljivo/tehnologija-i-mehanika/dsg-mjenja-246.html

Planetarni prijenosnici Planetarni prijenosnici vrsta su zupčaničkih prijenosnika u kojima neki zupčanici (tzv. planeti) uz rotaciju oko vlastite osi izvode još i kružno gibanje po unutarnjem obodu središnjeg (tzv. sunčanog) zupčanika. Pogonsko i gonjeno vratilo su koaksijalni.

Kod planetarnih prijenosnika neki članovi prijenosnika, tzv. sateliti izvode dva istodobna gibanja, rotiraju

uloženi u držaču koji također rotira oko svoje osi uložene u kućištu. Zupčanici kojih se osi poklapaju s centralnom osi, nazivaju se sunčani ili centralni zupčanici. Centralni zupčanici mogu imati vanjsko i unutarnje ozubljenje ,a mogu biti čelnici i stožnici.

Primjena planetarnih prijenosnika: -Motorna vozila

-Alatni strojevi

-Transportni uređaji

Snaga koja se dovodi sunčanom zupčaniku dijeli se na onoliko zupčanika koliko ima satelita. To omogućava niže opterećenje pojedinih zupčanika, a time i manje module.

Planetarnim nazivamo one prijenosnike kod kojih makar jedan glavni član, osim gibanja oko vlastite osi, obavlja i gibanje oko neke druge osi.

Planetarni prijenosnici sa samo jednom ručicom zovu se jednostavni a s dvije ili više složeni.

Većina jednostavnih planetarnih prijenosnika snage sastoji se od dva centralna (sunčana) zupčanika, jednog

ili više planetarnih zupčanika s njihovim nosačem (ručicom) te kućišta.

Postoje dvije velike skupine planetarnih prijenosnika:

-prijenosnici s otvorenim zupčaničkim lancem

- prijenosnici s zatvorenim zupčaničkim lancem

Prema složenosti dijelimo zupčaničke planetarne prijenosnike na jednostavne i složene.

Konstruktivna građa:

Obični / jednostavni otvoreni planetarni prijenosnik

Obični / jednostavni otvoreni planetarni prijenosnik

Jednostavni planetarni prijenosnici su prijenosnici s otvorenim i zatvorenim lancem zupčanika i samo jednom ručicom (R).

Složeni planetarni prijenosnici imaju više od jedne ručice (nosača planetarnih zupčanika) ili su složeni od više jednostrukih planetarnih prijenosnika.

Označavanje jednostavnih planetarnih prijenosnika obavlja se uz pomoć dvaju slova abecede i dviju brojki. Na prvom mjestu stavlja se brojka 1 ili 2, što označava je li je prijenosnik jednostruk ili dvostruk, to jest je li mu planetarno kolo jednostruko, odnosno je li je samo

jedno ili je stupnjevano. Na drugom, odnosno na trećem mjestu je kombinacija slova I i A, koja simboliziraju jesu li centralni zupčanici s unutrašnjim (I), ili s vanjskim (A) ozubljenjem.

Oznaka 1AI - jednostruk prijenosnik, centralni zupčanici s vanjskim (A) i s unutrašnjim ozubljenjem (I).

Obični / jednostavni povratni planetarni prijenosnik

Oznaka 2AA - dvostruki prijenosnik, centralni zupčanici s vanjskim (A) ozubljenjem.

Obični / jednostavni povratni planetarni prijenosnik

Oznaka 2II

(dvostruki prijenosnik, centralni zupčanici s unutrašnjim ozubljenjem (I).

Obični / jednostavni povratni planetarni prijenosnik

Obični / jednostavni povratni planetarni prijenosnik

Zupčanici normalne izvedbe jednostavnog planetarnog prijenosa:

Shematski prikaz jednog složenog planetarnog

prijenosa:

Za računsko određivanje prijenosnih omjera gibanja zupčanika kod planetarnog prijenosnika moraju brzine vrtnje dobiti odgovarajuće predznake, plus (+) za gibanja u smjeru gibanja kazaljke na satu, a minus (-) za gibanja suprotna smjeru gibanja kazaljke na satu.

Za svaki tip prijenosnika potrebno je napraviti cjelokupnu analizu gibanja svih zupčanika u međusobnim odnosima.

Planetarni prijenosi prikladni su za izradu reduktora s većim prijenosnim omjerima uz manje dimenzije i težine, nego što je to slučaj s reduktorima s drugim vrstama zupčanih prijenosa.

Slijedeće prednosti planetarnih prijenosnika jesu koaksijalnost vratila, veća iskoristivost i mirniji rad nego kod običnih zupčanih prijenosnika. Planetarni prijenosnici upotrebljavaju se u diferencijalima

motornih vozila, u mjenjačima motornih vozila, u pogonskim uređajima brodova, u brojilima, dizalicama, alatnim strojevima, odnosno tamo gdje je nužno dobiti veliki prijenosni omjer s pomoću relativno jednostavnog mehanizma.

Izbor prijenosnika 1.Vrsta reduktora

S obzirom na konstrukcijske potrebe i mogućnosti ugradnje možemo izabrati:

-Reduktor s prigrađenim elektromotorom

-Reduktor bez motora

-Reduktor bez motora s postoljem za motor

-Reduktor posebne izvedbe 2. Oblik ugradnje Oblici ugradnje opisani su skraćenicama u normi DIN 42950. Reduktori se izrađuju s nogama (B3), s prirubnicama (B5 ili B14) i s nogama i prirubnicom. Shematski prikaz zupčanih reduktora:

3. Izlazni broj okretaja Izlazni broj okretaja za reduktore s elektromotorom biramo iz tabela koje daje proizvođač reduktora, a za

reduktore bez motora izlazni broj okretaja računamo iz prijenosnog omjera reduktora i ulaznog broja okretaja.

4. Veličina reduktora Za izbor veličine reduktora potreban nam je okretni moment na izlaznom vratilu povećan za pogonski faktor:

Bt fnNM 9550

Mt = okretni moment na izlaznom vratilu (Nm) N = nominalna snaga reduktora (kW) n = izlazni broj okretaja (min ¹) fB = pogonski faktor

Određivanje pogonskog faktora fB = fB1 · fB2 · fB3 fB1 = faktor trajanja pogona na dan fB2 = faktor temperature okoline fB3 = faktor trajanja opterećenja reduktora po satu Pogonski faktor određuje se prema vrsti opterećenja: Vrsta opterećenja I – ravnomjerni pogoni bez udara Vrsta opterećenja II – pogon s lakim udarima Vrsta opterećenja III – neravnomjerni pogoni s jakim udarima.

Podatke za određivanje pogonskog faktora proizvođači prijenosnika daju u obliku tablica, dijagrama ili nomograma.

Trenje kao sila u prijenosnicima i spojkama

Tarni prijenosnici s konstantnim prijenosnim

omjerom Tarni prijenosnici temelje se na prijenosu obodne sile trenjem. Uobičajeno je tarnim prijenosom zvati prijenos s neposrednim dodirom tarnih tijela. Tarni prijenosnici izvode se s paralelnim i ukrštenim osima. U slučaju sparivanja tvrdog i mekog ili mekih materijala (češći slučaj, radi većeg faktora trenja), dimenzije, sile na ležajeve, klizanje i stupanj iskorištenja manji su nego kod remenskog prijenosa. Istodobno su osni razmak, težina i cijena manji od remenskog. Kod "tvrdog" sparivanja pojavljuje se dosta velika buka, a potrebno je i podmazivanje prijenosnika.

Tarni prijenos s cilindričnim tarenicama:

Potrebno je, konstruktivno, predvidjeti uređaj za ostvarenje normalne sile prijenosa (obično oprugom). U normalnoj se izvedbi rade za snage do 25 kW i obodne brzine do 25 m/s.

Prijenosnici s promjenjivim prijenosnim omjerom Ovoj skupini prijenosnika pripadaju prijenosnici koji za određenu, konstantnu brzinu vrtnje pogonskog stroja opskrbljuju radni stroj različitim brzinama vrtnje. To se odvija na dva osnovna načina: skokovito i kontinuirano. Kada se radi o skokovitoj promjeni prijenosnog omjera (vozila, alatni strojevi), u pravilu se radi o mehaničkim prijenosnicima, najčešće sa zupčanicima (prijenos obodne sile oblikom). Često ih zovemo i mjenjači, mada se cijela skupina može nazvati istim nazivom. Kontinuirana promjena prijenosnog omjera postiže se primjenom mehaničkih (tarnih), hidrauličkih (hidrostatskih i hidrodinamskih) i električnih prijenosnika. Uobičajeno je stanje mehaničkih tarnih prijenosnika zvati varijatorima, dok se hidraulički i elektronički prijenosnici iste vrste često nazivaju pretvaračima. U novijoj literaturi prevladava naziv podesivi prijenosnici

Mehanički varijatori Prema geometriji i kinematici te zavisnosti jesu li tarna tijela u posrednom ili neposrednom dodiru proizvodi se danas vrlo velik broj izvedbi ovakvih prijenosnika.