Merton i Psalmi

7/22/2019 Merton i Psalmi

1/23

THOMASMERTON


2/23


3/23

THOMAS MERTON

GH

MOLEIPSALMEGH


4/23

Zato Crkva oduvijek smatra Psalmesvojom najsavrenijom knjigom molitve? Zatopsalmi sainjavaju najvei dio asoslova koji

mole njeni sveenici i vjernici? Zato se, istotako, kranski laici okreu psalmima i koristeih kao svoju molitvu Bogu?

Voli li Crkva psalme samo zato to sudrevne, asne vjerske pjesme? Samo zatoto je konzervativna, pa odbija promjenu?Ili ih upotrebljava jer joj je tako zapovjeeno

od Boga? Pjeva li psalme samo zato to suobjavljena rije Boja?Crkva zaista voli ono to je staro, ne

zato to je staro, nego vie zato to je mlado.U psalmima, pijemo boansku pohvalu nanjenom istom neokaljanom izvoru, u svojnjenoj jednostavnosti i savrenosti. Vraamo

se mladenakoj snazi i izravnosti kojima sudrevni psalmisti ozvuili svoje klanjanje BoguIzraelovom. Njihova hvala bila je pojaananeizrecivim naglascima novine otkria: jerpsalmi su pjesme ljudi koji su upoznali tko jeBog. Ako ih elimo moliti na ispravan nain imi isto tako moramo otkriti Gospodina kome

govorimo, i ako ih koristimo u svojoj molitvi,vee su mogunosti da emo imati udjela u


5/23

THOMASMERTONd d MOLEIPSALMEd d

otkriu koje skriveno lei u njihovim rijeimaza sve narataje. Jer Bog nam eli sama sebeobjaviti u misteriju psalama.

Psalmi nisu samo objavljena rije Boja,niti su samo rijei kojima nam je pokazao tobi elio uti od nas. Crkva ne voli Psaltir samozato to joj je izvana nametnut boanskomzapovijedi. Psaltir je vrlo blizak izvorima njenogvlastitog ivota. Psalmi nisu samo pjesmeproroka nadahnutih Bogom, oni su pjesmeitave Crkve, najdublji izraz njenog unutarnjegivota. Rijei i misli psalama izviru ne samo izneistraivih Bojih dubina nego i iz najdubljegunutarnjeg srca Crkve i nema pjesama kojevie izraavaju njenu duu, njene udnje, njeneenje, njene alosti i njene radosti.

Razlog zbog kojeg Crkva voli psalme,nadalje, nije samo zato jer su joj bili poslani odBoga iz njegovog dalekog neba, nego jer joj jeu njima Bog dao sebe, kao u sakramentima.Crkva voli pjevati ponovo i ponovo pjesmestarih psalmista, jer u njima ona opjeva svojeznanje o Bogu, svoje jedinstvo s Bogom.

Bog nam je dao sebe u Kristu. Psalmisu puni Utjelovljene Rijei. Nije samo David

pralik Krista, nego je Crkva i itavi Psaltiroduvijek tovala u svojoj liturgiji kao da bi

bio saetak svega to je Bog objavio. Drugimrijeima psalmi sadravaju u sebi i Stari i NoviZavjet, potpuno otajstvo Krista. Svakog dana u

pjevanju psalama, Crkva, dakle, pjeva svadbenihiman svoga jedinstva s Bogom u Kristu.Jo jednostavnije: Crkva voli psalme,

jer u njima pjeva o svom iskustvu o Bogu, osvom jedinstvu s Utjelovljenom Rijei, o svommotrenju Boga u otajstvu Krista.

Ona preporuuje psalme svojim svee-nicima, svojim monasima, svojim redovnicama,ak i svojim laicima, da steknu isto miljenjekao i u Isusu Kristu (Fil 2,5), da razvijajuunutarnji ivot koji je istinski ivot njihoveMajke, Crkve. Upravo po pjevanju psalama,meditiranjem nad njima, ljubei ih, koristeiih u svim okolnostima naeg duhovnog ivotaomoguujemo sebi dublji ulazak u aktivnosudjelovanje u liturgiji koja je klju najdubljegi najistinskijeg unutarnjeg ivota. Ako doemodo toga da poznajemo i volimo psalme, uiemo u osobno iskustvo boanskih stvariCrkve. Poet emo spoznavati Boga kakavzapravo jest. Zato Crkva vjeruje da su psalminajbolji mogui nain slavljenja Boga.


6/23


Hvaliti Boga!Znamo li to znai hvaliti? Klanjati se?

Slaviti?

Hvala je danas jeftina. Sve se hvali.Sapun, pivo, zubna pasta, odjea, sredstvo zaispiranje usta, glumake zvijezde, sve najnovijenaprave koje bi trebale uiniti ivot udobnijim sve se neprestano hvali. Hvaljenje je toliko

pretjerano da su svi bolesni od toga, a odkako je sve hvaljeno neiskrenim slubenimoduevljenjem reklamnih najavljivaa, izlazina kraju da je i sama nitavost hvaljena.Hvaljenje je postalo prazno. Nitko ga zapravone koristi.

Postoji li jo koji superlativ preostao

za Boga? Svi su ve potraeni na hranu iarlatanske lijekove. Nema rijei preostale daiskae nae klanjanje Njemu koji je jedini Svet,jedini Gospodin.

Dolazimo Njemu molei pomo, traeida se izvuemo od kazne, mrmljajui da treba-mo bolji posao, vie novca, vie stvari koje su

hvaljene po oglasima. I udimo se zato su nammolitve tako esto mrtve iji je jedini motiv

postojanja i jedini razlog hitnosti injenica dasu nam te stvari jako potrebne.

Ali ne mislimo da zapravo trebamo

Boga. Posljednja od svih stvari to mislimo datrebamo je hvaliti Boga.Sasvim je mogue da nae pomanjkanje

zanimanja za psalme odgovara tajnom pomanj-kanju zanimanja za Boga. Jer ako nam zaistanije stalo hvaliti Njega, to pokazuje da nikadnismo shvatili tko je On. Kad netko postanesvjestan tko je zapravo Bog, i kad shvati daje On Svemogui, i beskrajno Svet i da jeuinio velike stvari za nas (usp. Lk 1,49),jedina mogua reakcija je neizrecivi uzduhoduevljenja koji proizlazi iz dubine naeg biau divljenju pred otajstvom neobjanjive Bojedobrote za ljude. Svi su psalmi sastavljeniod takvih uzduha - uzduha uenja, veselja,tjeskobe ili radosti. Prava konkretnost njiho-vih emocija ini neke od njih kao da su nesu-visli i nerazumni. Njihova spontanost ini ihpjesmama bez plana, jer oni nisu detaljninacrti zanosa.

A u isto vrijeme, psalmi su takoergrubi i suhi. Njihove emocije su kontrolirane

i takva kontrola jo ih vie pojaava. Kad setome doda jo vea suhoa kojom sama Crkva


7/23


upotrebljava Psaltir, otkrivamo da je strahovituinak psalama zakopan na jednoj jako dubokojrazini, i da moramo moliti na toj razini elimo

li uope taj uinak zamijetiti.Rei da su psalmi duboki ne znai kazatida su ezoterini. Nije nuno postati udakomda bi ih se cijenilo. Zdrava, jednostavna oso-ba, s puno vjere i dovoljno slobodna od kunji ipredrasuda naeg vremena, postat e sposobnacijeniti slike drugog naroda i vremena. Moramopostati, do neke mjere, istonjaci.

Kad hvalimo Boga, kae sv. Augustin,u naem hvaljenju mora postojati red. Morabiti razumno i duhovno. Ne smiju nas emo-

cije odvui. S druge strane, ne smijemo bitiprevie objektivni da vie nema niegaosobnoga u naoj molitvi Bogu. U smislu daostanemo na pravom putu, ne zastranjujui nidesno ni lijevo, najbolji nain je pronai nainhvaljenja u Svetom Pismu. (Melius iter laudisin Scriptura Dei quaerimus.)

Sv. Augustin dodaje da nas Bog u psal-mima pouava da ga slavimo, ne zato to

bi Bog od toga neto imao, nego da mi potome moemo postati bolji. Hvalei Boga, porijeima psalama, moemo ga bolje upoznati.

Poznavajui ga bolje, vie ga volimo. Volei gavie, nalazimo svoju sreu u Njemu. Zbog toga,jer zna da je to za nae dobro, uinio se nama

draim po tome to ga hvalimo. Ove rijei sv.Augustina, uzete iz komentara Ps 145 (144)dopunjene su u njegovom djelu o kranskomnauku De doctrina Christiana, gdje kae: Bogeli biti ljubljen ne u smislu da ima neto odtoga, nego u smislu da oni koji ga ljube moguprimiti vjenu nagradu (1, 29). Ta nagrada jeBog sam kojeg oni vole.

Kontemplacija o kojoj uimo u Psaltirunije samo razmiljanje. Psalmi nisu apstrakt-ne rasprave o boanskoj naravi. U njima uimoda Boga spoznajemo ne samo po prouavanjurazliitih shvaanja njegova boanstva, negohvalei i ljubei ga. Psalmi, kao hvalbene pjes-me, svoj puni smisao otkrivaju samo onimakoji ih koriste za hvaljenje Boga.

Da bi razumjeli psalme moramo osje-aje koje izraavaju doivjeti u naim vlastitimsrcima. Moramo ih pjevati Bogu i sav nji-

hov sadraj uiniti svojim.Zbog toga, zakljuuje sv. Augustin,

ioiop


8/23


na vjeni ivot hvaljenja Boga mora poetiovdje na zemlji, u vremenu. Sve nae misli,naa meditacija u ovom ivotu treba seusredotoiti na hvaljenje Boga jer vjenasrea naeg budueg ivota bit e hvaljenjeBoga i nitko ne moe biti dostojan tog buduegivota tko se nije izvjebao u hvaljenju u ovomsadanjem ivotu (Komentar na Ps 148).Neka ne proe ni jedan dan u kome nisamblagoslivljao Tebe, dodaje sv. Augustin.Moramo ga hvaliti jednako u alosti i radosti,jer ako ga ne prestanemo hvaliti, ak i kadnam se ini da smo u dubokoj tugi, ipak esve to biti za nae dobro, ak i tada, u Bogunaemu. (Komentar na Ps 144).

Zato je tome tako? Jer psalmi ne samoda suobliuju na duh prema duhu Crkve, nesamo da usmjeruju nae misli i ljubav Bogu,nego nas utemeljuju u Bogu, oni nas ujedinjujuu Njemu u Kristu. No, oni to ine jedino akonaa srca slijede njihove misli i rijei natrag donadahnutog izvora iz kojeg su dole k nama.Zbog toga nas uvstva psalmista, koja su mislii uvstva Boga samoga u Njegovoj Crkvi,uvode u skrovito svetite Boje. Gdje nam je

nae blago, tamo e biti i nae srce. Ulogapsalama je da nam otkriju Boga kao blago,

koje volimo jer je On prvi volio nas, i da nassakrije srcem i duom u dubinama Njegovogneizmjernog Svjetla. Psalmi nas, stoga, vodeu kontemplaciju.

Nitko ne moe dvojiti da Crkva smatrapsalme idealnom molitvom za svoje sveenike ivjernike. Oni sainjavaju najvei dio Boanskogasoslova. Najvanija nakana ovog kratkogeseja je da podsjeti itatelja da je Psaltir isto

tako savreni nain molitve za laike.Bilo bi potpuno krivo zamiljati da je

molitveni ivot Crkve podijeljen u dvije poseb-ne polovice, odvojen rijetko premostivim pono-rom, i kao da su Psaltir i Misal rezervirani zasveenike, a krunica i druge izvanliturgijskepobonosti za laike. Vana je injenica da

je krunica izvorno preporuena kao laikipsaltir podsjeajui nas da su prije srednjegvijeka laici sudjelovali u Boanskom asoslovusa sveenicima i da su s njima pjevali psalme.Ostale pobonosti pojavljuju se jedino kad laicivie ne razumiju psalme.

Dakako, potpuno je jasno da je krunica

najlaki i najdostupniji nain obiteljske molitve.Njegova Svetost Papa Pio XII. kazao je itavoj


9/23


Crkvi da je krunica jedan od najuinkovitijihlijekova za zla naeg vremena i u svojojenciklici Ingruentium malorum izraavaelju da sve vie i vie vidi irenje obiteljskemolitve krunice. Pa ipak, nema razloga zatou obiteljima koje imaju dublji liturgijski osjeaji ire poglede, psalmi ne bi isto tako inili dioobiteljske molitve.

U jednom pozdravnom govoru sveeni-cima u Rimu 1949. papa Pio XII. ukazao jena to da po mogunosti otac obitelji predvodiobiteljske molitve. Poueni i vini da potujui vole Svetu misnu rtvu, katoliki muevi elako postati ljudi molitve i uinit e svojeobitelji svetitem molitve. I to je apsolutnopotrebno... Muevi koji se ozbiljno trudeproniknuti smisao i vanost Misne rtve, nemogu ne uspjeti u sebi zaivjeti duh samo-

svladavanja, mrtvenja i podreenosti zemalj-skih stvari nebeskima, te potpune poslunostiBojoj volji i zakonu (29. oujka 1949.).

Isti Sveti Otac uMediator Dei, pokazujekako psalmi i Boanski asoslov omoguujusvim kranima da dostignu usko jedinstvos Bogom koje je ideal kranskog ivota.

Molitveni ivot Crkve nastavlja na zemljimolitveni ivot Utjelovljene Rijei. Uzimajui

ljudsku prirodu Boanska Rije uvodi u ovajzemaljski progon himan koji se pjeva na nebukroz itavu vjenost. On sjedinjuje sebe sacijelim ljudskim rodom i s njim pjeva ovaj himanhvale Bogu. Kad u crkvi pjevamo psalme ili ihizgovaramo nasamo tada, kroz Njegov Duh unama Krist moli Oca. Ali subjektivni plod oveboanske i sveope molitve, Kristove molitve unjegovoj Crkvi, zavisi koliko mi vjerno uvstvapsalama inimo svojima. Kad u molitvi glasponavlja te himne pisane nadahnuem DuhaSvetoga ... vano je da unutarnje uvstvo naedue prati glas, tako da ta uvstva kojima seuzdiemo do nebesa uinimo svojima.

Molei psalme njima obuhvaamo cijelitijek dana i posveujemo ga. Ujedinjujuisebe s Kristom u njegovoj Crkvi koja moli,posveujemo Bogu i za Boga sebe i sva

svoja djelovanja. Zato, nije neophodno imatiudio u javnoj i slubenoj molitvi Crkve. Ikao osobna molitva, psalmi nas ujedinjuju sCrkvom koja moli, iako u manje formalnom islubenom nainu, jer su psalmi uvijek molitvaCrkve. Zajedno s naim Ocem, koji nam jedao samog Isusa, psalmi su u najsavrenijem

smislu Kristova molitva. Oni ne samo dasadravaju drevna obeanja koje je Krist sam


10/23


doao ispuniti nego i dalje pokazuju slavuIsusovu, njegovu najveu i vjenu snagu kaoKralja i Sveenika. Iznad svega psalmi namga pokazuju kao pobjednika nad smru injegovim neprijateljima, koji su isto tako inai neprijatelji, i obeavaju nam da e sevratiti u slavi. Dok izgovaramo psalme Njegovaotajstva se ostvaruju po milosti u naimvlastitim srcima i po njima u cijeloj Crkvi.Zbog toga, ak i u naoj osobnoj molitviKrist i Crkva mole u nama kad molimo sDuhom Svetim. Nigdje ne moemo biti tolikosigurni da molimo s Duhom Svetim koliko kadmolimo psalme.

Uzmimo u obzir i to da Krist moli unama kad meditiramo psalme i ini to modajo savrenije nego kad ih izgovaramo naglas. Jer u mjeri kojom ulazimo u smisao

psalama, milost moe bolje obuhvatiti naemisli i volju i ujediniti ih s duom BoanskogSpasitelja.

Zato sve to je papa Pio XII. rekaonaroito u pogledu oca obitelji o prenoenjuduha svagdanje Mise u svoje obiteljske molitve,bit e savreno ostvareno ako je sposoban

dobro se posluiti psalmima. Katoliki otac ilimajka trebali bi dovoljno poznavati i cijeniti

psalme da mogu izabrati izmeu njih onekoji e nabolje odgovarati potrebama obiteljiu datoj prilici, bilo to u radosti ili tuzi, nadiili kunji, blagostanju ili neuspjehu. U svemutome, obitelj kao skupina treba biti sposobnaartikulirati svoje osjeaje i potrebe nadahnuemiz Svetog pisma, govorei Ocu kroz osobunjegovog Sina Bojeg, pokretana, ujedinjenai jaana vatrom Duha Svetog.

Poznat mi je katoliki laik, uiteljgregorijanskog pjevanja i otac velike obiteljiija ena svake noi svoju djecu uspavljujekratkim liturgijskim responzorijem i to bezikakvog artizma ili izvjetaenosti. to moevie zadovoljiti potrebe katolike obiteljinego razmiljanje i raspoloenje same Crk-ve, izraene u njenim molitvama i njenimcrkvenim pjevanjima. Kako bilo, posebni nain

obiteljske molitve trai da sveopi osjeajiliturgije i psalama budu birani i primjenjivanipametno i s ljubavlju na konkretne potrebe,ponekad i vrlo vane potrebe obitelji.

Ove iste misli primjenjive su istotako na druge skupine, udruenja, klubove,jedinice Katolike akcije, sjemenita, kole.

Netko bi mogao dodati da oskudne porcijejavnih molitava nekih zajednica asnih sestara


11/23


aktivnog ivota mogu biti korisno osnaenedodatkom prikladnog psalma.

Netko bi mogao podijeliti ljudemolitve u tri skupine, prema njihovom stavuu pogledu psalama.

Prva skupina teoretski doputa da supsalmi savreni nain molitve (inae ih Crkvane bi koristila), ali ih nisu sposobni koristitiu svojoj molitvi i zapravo, to nikad ne ine.

Ako moraju moliti asoslov mole ga bez punozahvalnosti i razumijevanja.

Za drugu skupinu moemo rei daima snano uvjerenje o vrijednosti psalama ito je uvjerenje pokretaka snaga u njihovimivotima. Ali im jo uvijek ne doputa da uu upsalme. To je sluaj nekih monaha i sveenika

koji su postojano, ak borbeno odani nadmoijavne usmene molitve nad svim ostalim naini-ma molitve. Kad mole asoslov ili idu u kor,oni su vrsto uvjereni da ine vrlo vanustvar i ine to sa strahopotovanjem i brigomrazmjerno svome uvjerenju. No, njihov ciljostaje u velikoj mjeri materijalan i izvanjski.

Oni ne poznaju smisao psalama i zapravo nemare da ga upoznaju. Za njih je dostatno da

Crkva zna njihov smisao. Njihov posao je da ihizgovaraju s odve tonom pozornou.

Trea skupina, koja je u manjini, sastojise od onih koji iz iskustva znaju da su psalmisavrena molitva, molitva u kojoj Krist moliu kranskoj dui ujedinjujui tu duu u sebis Ocem. Oni su u psalme uli s vjerom. Uodreenom smislu oni su proivjeli smisaonekih od psalama u svojim vlastitim ivotima.Kuali su i vidjeli da je Gospod sladak. Ili su,zaista, imali povlasticu da podijele s njim kalenjegove muke.

Jedino stvarno praktino pitanje nakoje treba odgovoriti u sklopu ovog eseja je:kako netko dolazi do takvog razumijevanjapsalama?

Mogue je da laik koji moli asoslovbez obaveze, moe imati prednost pred

sveenikom in sacris koji je obvezan molitiasoslov. injenica da su psalmi postali na-vika je svakako od male vrijednosti ako supostali loa navika. I nije dobra navika projuritikroz psalme bez pridavanja ikakve pozornostinjihovom smislu, jednostavno u inu ispunjenjaobaveze koliko je mogue bre. Naravno da su

svi uvjereni da je praktino neizbjeno da esveenik ponekad moliti svoj asoslov u urbi:


12/23


on e jedva moi drugaije, s obzirom na posaokoji mora obaviti. Ali to i dalje ne ini brzumolitvu psalama dobrom navikom. Nasuprottome, savjesni sveenik moe doi do toke daima samo nekoliko mogunosti da moli svojasoslov optereen napetou i osjeajimakrivice i frustracije koje ne pomau njegovojedinstvo s Bogom. To tvori posebni problems kojim se nemam namjeru ovdje baviti.

Jedan od najboljih naina za nauiticijeniti psalme je usvojiti naviku moliti ihpolako i dobro. Za to je od odlune pomoibiti sposoban ograniiti neiju molitvu nasvega nekoliko psalama ili samo jednog.Moliti asoslov polako i meditativno jeluksuz koji e biti rijedak u dosegu zaposlenihsveenika. Ali nema nieg to sprijeavalaika da uzme samo jedan psalam dnevno, na

primjer u njegovim nonim molitvama, moleipozorno, uzimajui stanku za meditaciju reda-ka koji imaju najdublje znaenje za njega.Sveenik moe postii isti efekt inei svojejutarnje meditacije na omiljeni psalam.

Mnogo ljudi sposobnih izabrati psalmena ovaj nain bez previe potekoa, usporeni

su prekomjernim strahom da e psalmi bitiprevie teki za razumijevanje. Oni osjeaju

da netko ne moe poeti meditaciju psalamaako nije prije kroz njih promiljeno proaos komentarima. A komentari ulaze u tolikozbunjujuih pojedinosti. Ali taj strah je beztemelja.

U naoj osobnoj, vlastitoj uporabipsalama trebamo samo prigodno pribjeikomentarima da razrjeimo znaajnije nedo-umice. U redovitom nainu stvari, dobar su-vremeni prijevod Psaltira je sve to trebamo.Nedavni latinski prijevod Biblijskog institutaobjavljen na engleskom kod Bezinger Bro-thersa, ureen je kao knjiga molitve sa svimpomagalima koja jednom pouenom katolikumogu posluiti da psalme uini pravom moli-tvom. Nikakva daljnja tehnika oprema nijenuna.

Ako netko eli znati to ozbiljna upotreba

psalama obuhvaa, neka proita Claudelovufrancusku verziju psalama. Knjiga je nazvanaPaul Claudel respond les Psaumes. To jeknjiga Claudelovih pjesama u kojima pjesnikteme psalama ini vlastitima ponovo ihizlaui svojim rijeima. To je daleko od pukogslobodnog prepriavanja. Psalmi su uli u itav

pjesnikov ivot i bie. Toliko su jako postalinjegov dio, da je on kao psalmist dvadesetog


13/23


stoljea, koji ponavlja to su David i drugirekli tisuama godina prije. Ali izvanrednastvar u tim pjesmama dolazi iz pjesnikova srcapotpuno nova. tovie oni ne gube nita odsvog znaaja, nita od svoga identiteta. Ps47 (Deus deorum Dominus locutus est) je idalje definitivno 47. psalam na Claudelovomfrancuskom. tovie to je silna nova pjesma,teofanija u kojoj se narodi okupljaju okoBojeg prijestolja. Nema bilo ega arhainog upjesmi. Njena aktualnost, aktualnost boan-skog Kraljevskog dostojanstva je nenad-vladivo stvarna, jer je jezik i dalje jezikkraljevskog dostojanstva i prijestolja, iakonema vie na ovoj zemlji puno kraljeva iprijestolja: ili barem nekoliko kraljeva ijaprijestolja iskazuju mo. Claudelova dua jeodgovorila Duhu Svetom progovarajui u

drevnom psalmu. Premda ne moemo dostojnousporediti pjesniku inspiraciju s inspiracijomSvetog Pisma, primorani smo kazati da je DuhSveti odgovorio i odrazio sebe u srcu ovogvelikog religioznog pjesnika.

Da bi razjasnili, odvojimo se potpunood itavog pitanja mistine kontemplacije.

Moemo li ivjeti psalme na ovaj poseban nainbez ikojeg posebnog Bojeg dara? Moemo

li doi do zahvalnosti i iskustva unutarnjegsmisla psalama bez odvajanja od uobiajenihnaina molitve? Svakako da moemo. Sve totrebamo je sposobnost razumijevanja znae-nja psalama, njihovog knjievnog znaenja kaopjesama i odravati jeku ili pitanje njihovogsmisla u naem osobnom iskustvu. Religioznoiskustvo roeno je iz voljenja vjere.

Iskustvo koje ini psalme stvarnim,dubokim, osobnim posjedom naih vlastitihsrca mora biti istovremeno religiozno i pjesni-ko. Iskustva koja su u biti ljudska i prirodnapreobraena su teologalnim krepostima.Radost i tuga, nada i strah, tjeskoba, oaj,uspjeh, mir: svi ovi osjeaji imaju svoga udjelau naim ivotima. Oni su isto tako predmetpsalama. Potekoa je zbog toga, ne da uimood psalama potpuno novo iskustvo, nego radije

da prepoznamo u psalmima svoje vlastitoiskustvo ivljeno otvoreno i upotpunjeno,usmjereno prema Bogu i plodonosno po tenjivoljenja vjere. Konano to inimo po sjedinje-nju naih radosti s radostima Krista u psalmi-ma, naih alosti sa alostima Krista i prematome doputamo sebi da budemo poneseni na

nebo na plimi njegove pobjede.


14/23


Ako postoji neka tema koju svakakotreba otkriti neizravno ili izravno u svimpsalmima to je motiv prvog psalma: Blagoovjeku koji ne slijedi savjeta opakih ... veuiva u Zakonu Gospodnjem. Ako postojineko iskustvo koje sve psalme vodi u jednomili drugom smjeru, to je tono ovo: uivanje uZakonu Gospodnjem, mir u volji Bojoj. To jetemelj na kojem psalmisti grade svoje zdanjehvaljenja.

Nema nikoga meu nama tko ne tragaza mirom. Ako su psalmi ponekad tjeskobni,ponekad patniki, burni, ratniki, prkosni ipaksvi zavravaju u miru ili nam pokazuju da je

put do mira u pouzdanju u jakog ivog Bogakoji je visoko iznad borbi i oluja zemlje, i kojiunato tomu silazi na krilima vihora da spasisvoje izabrane.

Postoji dakle jedno temeljno vjerskoiskustvo koje psalmi mogu nauiti sve nas:mir koji dolazi iz podvrgavanja Bojoj volji i iz

savrenog pouzdanja u Njega.To nam, dakle, daje misao vodilju

u molitvi psalama. Bez obzira razumijemoli psalam od prve ili ne, trebamo ga uzeti skrajnjim ciljem: da ga koristimo kao molitvukoja e nam omoguiti nae predanje Bogu.Ako zadrimo ovo u pameti, razliiti e nampsalmi postupno odati svoje tajne i poetemo otkrivati da e pojedini popraviti naestanje i nae iskustvo bolje nego drugi. Ovoprepoznavanje posebnih prikladnosti za naevlastite ivote u pojedinim psalmima je zapravomilost Boja. To je poziv Duha Svetoga kojinas potie da vie pozornosti poklonimo timpsalmima, da ih koristimo to ee u svojimmolitvama i meditacijama, da ih usvojimo zasvoju vlastitu uporabu. Oni e postati naipsalmi. Ne trebamo govoriti drugim ljudima onaem izboru, propovijedati ili pisati knjige otome. Jednostavno trebamo uzeti ove psalme,ui u njih, da nam govore. Ili radije ih sklonimou kuu svoje vlastite due tako da razmiljamoo naim uobiajenim iskustvima u njihovomsvjetlu i s njihovim rijeima.

Postoje neki psalmi koji spokojno isretno priopuju cijeli ugoaj ivota potpunogpredanja Bogu. Uzmimo na primjer Ps 15;

66; ili 34:

ioiop


15/23


Eto, jadnik vapi, a Gospodin ga uje,izbavlja ga iz svih tjeskoba.

Aneo Gospodnji tabor podie oko njegovih tovalaca da ih spasi.

Kuajte i vidite kako je dobar Gospodin: blago ovjeku koji se njemu utjee!Bojte se Gospodina, vi sveti njegovi:

ne trpe oskudice koji ga se boje. Osiromaie mogunici i gladuju, a koji trae Gospodina ne trpe oskudice.

Psalam 34, 7-11

Iznad svega, Ps 119 najdui od svih,litanija je slavljenja velianja mira koji jepronaen u volji Bojoj. Ovaj psalam, koji semoe isprva initi dosadnim i juridikim kako slavi Toru od poetka do kraja traidobro poznavanje da bi postao jedan od

najkontemplativnijih od svih. Sv. Ambrozije,doista, komentira ga izrazima prikladnim zaPjesmu nad pjesmama. To je pjesma due kojase raduje u savrenom predanju Bogu.

Pokazujui da su u ovom 119. psalmuisto kao u raznim mudrosnim knjigama,moralna i mistina znaenja pomijeana za-

jedno, sv. Ambrozije opisuje kako Crkva po-zdravlja dolazak Krista u ovom psalmu:

Sveta Crkva, koja je od poetka svijetaprigrljena od Boga u raju, koja je slikovitopredoena u potopu, objavljena po Zakonu,

navijetena po prorocima, dugo je ekalaotkupljenje ovjeka i ljepotu Evanelja. Onasada hita nestrpljiva da ne zakasni, da poljubi

Zarunika, klikui: Poljubi me poljupcemusta svojih.

(PL 15,1201)

Pjevajui bezbrojne stihove ovog dugoghimna po Bojoj volji, ui nas prepoznavati,u Bojoj volji za nas, ispunjenje Kristovogmisterija u naim vlastitim ivotima i potienas suraivati s djelovanjem Duha Svetoga,koji u svemu to ini tei da pomno ujedinisinove Crkve u mistikom Kristu.

Kad smo potpuno i iz dubine duesjedinjeni s Bojom voljom i teimo da pone-semo breme drugoga i sagradimo mistinuDravu Boju na zemlji, nalazimo miromispunjena srca spontano preplavljena tim hva-ljenjem Boga koji je radost siromaha koje jenakanio pozvati obilju boanskog sinovstva.

Rectos decet collaudatio! (Hvaljenje pristajeonima koji su iskreni s Bogom.)


16/23


Ostali psalmi prosvjetljujueg mira uivotu poslunosti su Ps 16; 20; 25; 62; 112;125 i dr.

Gospodin mi je svagda pred oima; jer mi je zdesna, neu posrnuti.

Stog mi se raduje srce i klie dua, i tijelo mi spokojno poiva.

Psalam 16, 8-9

Sve su staze Gospodnje ljubav i istina

za onog koji uva Savez njegov i propise.

Psalam 25, 10

Samo je u Bogu mir, duo moja,samo je u njemu nada moja.

Samo on je moja hrid i spasenje, utvrda moja: neu se pokolebati.

U Boga je spasenje moje i slava; Bog mi je hridina silna, utoite. U nj se, narode, uzdaj u svako doba; pred njim srca izlijevajte: Bog je nae utoite!

Psalam 62, 6-9

Tko se uzda u Gospodina, on je kao brdo Sion: ne pomie se, ostaje dovijeka.Bregovi okruuju Jeruzalem:

Gospodin okruuje narod svojodsada i dovijeka.

Psalam 125,1-2

Ponekad su ovi psalmi pouzdanja i poniznostivie bolni. Kao Ps 40, oni izviru iz srca koje trebapouzdanje i poslunost pod bolnim iskuenjem:

Uzdah se u Gospodina uzdanjem silnim,i on se k meni prignu i uslia vapaj moj.

Izvue me iz jame propasti ...U usta mi stavi pjesmu novu,

slavopoj Bogu naemu.

Psalam 40, 2-4

I ovdje ponovo, najia radost izvire van kaoisti oganj u stihu koji navjeuje: Milje mi je, Boemoj, vrit volju tvoju, Zakon tvoj duboko u srcu ja

nosim. Ovo je stih koji Novi Zavjet duhovno tumai uPoslanici Hebrejima 10,5s, videi Krista u pouzdanjui poslunosti svome Ocu. Ushit koji osjeamo ubljesku dubokog smisla ovih nekoliko redaka morabiti uzet kao poziv milosti da uemo jo dublje usjedinjenje sa Spasiteljem, skrivenim unutar psalma.

Moramo prihvatiti ovaj poticaj milosti i koristiti ga unaim ivotima, postajui posluniji i prepoznavajui

istovremeno da ako smo sposobni to initi, to je samozbog vrijednosti poslunosti Njemu kojeg smo sreli u


17/23


skrovitosti vjere dok recitiramo ove retke, ili, modabolje, dok meditiramo njihov sadraj.

Trebali bi imati posebnu ljubav za hodo-asnike psalme, graduale: Ps 120 134. Moda

su ove kratke radosne pjesme najljepe u cijelompsaltiru. Pune su svjetla i pouzdanja. One nam Bogaine vrlo bliskim. Otvaraju naa srca tajnom djelovanjunjegovog mira i njegove tihe milosti. Sv. Augustinnaziva ih psalmima naeg putovanja prema nebeskom

Jeruzalemu. Doista, za njih se pretpostavlja da su biliomiljene pjesme putujuih hodoasnika zemaljskog

Jeruzalema prije Kristovog vremena. Zbog toga injihovo ime gradualni, za postaje (stupnjevi-gradus)putovanja. Jedan od najboljih primjera je Ps 122:

Obradovah se kad mi rekoe: Hajdemo u Dom Gospodnji! Eto, noge nam ve stoje na vratima tvojim, Jeruzaleme.

Jeruzaleme, grade vrsto sazdani i kao u jedno saliveni! Onamo uzlaze plemena, plemena Gospodnja, po Zakonu Izraelovu, da slave ime Gospodnje. Ondje stoje sudake stolice, stolice doma Davidova. Molite za mir Jeruzalemov!

Blago onima koji tebe ljube! Neka bude mir u zidinama tvojim

i pokoj u tvojim palaama! Radi brae i prijatelja svojih klicat u: Mir tebi! Radi Doma Gospodina, Boga naega,

za sreu tvoju ja u moliti.Mnogi psalmi primjereni su za vremena

trpljenja i iskuenja. Na ivot u drutvu palih ljudinije uvijek udoban i lak. Postoje nerazumijevanja,sukobi, ponekad e se teke nepravde raati uutnji. U takvim vremenima, nae due trebajusnagu i mogu je potraiti u psalmima poput Ps 13:Ta dokle, Gospodine, dokle e me zaboravljati?Dokle e skrivati lice od mene? Ili Ps 31: ujemaputanje mnogih, uas odasvud: sastaju se protivmene i smiljaju kako da mi ivot oduzmu. Ovdje seponovo, u naim trpljenjima i pogibeljima, nalazimoujedinjeni s Mistinim Suputnikom koji se pojavljujena naoj strani, ili svakako, u dubinama nae due,dok recitiramo psalme. Krist je taj koji je trpio prijenas i za nas. On nam dolazi u psalmu. Ako ih neemo

recitirati, mogue je da ga uope neemo nai imoemo otii svojim vlastitim putem u beznae. Osobito prikladni za trpljenje nepravde i lanihoptubi su Ps 26; 53 i 54.

Ne pogubi mi duu s grenicima

ni ivot moj s krvolocima; na rukama je njihovim zloin,


18/23


a desnica im puna mita. A ja u nedunosti svojoj hodim: izbavi me, milostiv mi budi. Noga mi stoji na pravu putu:

u zborovima blagoslivljat u Gospodina.Psalam 26, 9-12

Bezumnik ree u srcu: Nema Boga! Pokvareni rade gadosti; nitko da ini dobro. Bog s nebesa gleda na sinove ljudske da vidi ima li tko razuman Boga da trai. No svi skrenue zajedno, svi se pokvarie: nitko da ini dobro nikoga nema. Nee li se urazumiti svi to ine bezakonje, koji prodiru narod moj kao da jedu kruh, koji Boga ne zazivlju?

Psalam 53, 2-5

Spasi me, Boe, svojim imenom i jakou svojom izbori mi pravdu! Posluaj, Boe, moju molitvu

i uslii rijei usta mojih! Oholice ustadoe na me i moj ivot trae silnici: na Boga se ne osvru.

Psalam 54, 2-5

Ps 28 je jedna od najljepih molitvi za pomou potitenosti.

K tebi, o Gospodine, vapijem,

hridino moja, ne oglui se na me: da neuslian ne postanem kao oni koji u grob silaze. uj moje zazivanje dok tebi vapijem, dok ruke uzdiem svetom Hramu tvojem. Ne odbaci me s bezbonicima i s onima koji ine bezakonje...

Psalam 28, 1-3

Drugi psalmi ulaze jo dublje u misterijunutarnjih duhovnih kunji. Nema noi due kojuprije nas nisu proivjeli psalmisti, koja je njihovomsposobnou jednostavno slikovito predoenaKristovom agonijom u vrtu. Uzmimo na primjer Ps32; 39; 41; 55; 58; 63.

O Boe, ti si Bog moj: gorljivotebe traim, tebe ea dua moja, tebe eli tijelo moje, kao zemlja suha, edna, bezvodna.

Psalam 63,2


19/23


utim i usta ne otvaram, jer tako si ti uinio. Bi svoj otkloni od mene, jer izdiem pod teinom ruke tvoje.

Psalam 39,10-11

Obazri se na mene i uslii me! Muim se u svojoj tjeskobi, zbuni me vika dumanska i tlaenje greniko. Navalie na me nesreom, bijesno me progone. Srce mi je ustreptalo i strah me samrtni spopade. Uas me i trepet hvata, groza me obuze. Zavapih: O, da su mi krila golubinja, Odletio bih da otpoinem!

Psalam 55,3-7

Preutjet sam htio, al kosti mi klonue od neprestana jecanja. Danju i nou ruka me tvoja titala, Snaga mi se troila ko za ljetnih ega.

Psalam 32,3-4

Nadalje, tu je Ps 42 u kojem su trpljenjadue koja ea za Bogom pomijeana s mistinimushitom:

Kao to kouta udi za izvor-vodom, tako dua moja ezne, Boe, za tobom.

Psalam 42,2-4

To je radost due koja zna kako se nadati uasu koji se ini beznadnim.

Pored naih vlastitih osobnih iskuenja,nalazimo u psalmima trpljenja i napore zajednice. Tosu, moemo rei, patnje zajednice dua izabranih odKrista i sjedinjenih s Njim u jednom Tijelu trpljenjai napori Crkve. To su psalmi koji su moda najvieprimjenjivi za svijet naeg vremena. Uzmimo naprimjer drugi psalam:

Zato se bune narodi,

zato puci ludosti snuju? Ustaju kraljevi zemaljski, knezovi se rte protiv Gospodina i Pomazanika njegova... Smije se onaj to na nebu stoluje, Gospod im se podruguje.

Psalam 2, 1-2.4


20/23


Ovdje takoer moemo koristiti Ps 5; 10;12; 14; 30; 50; 52; 53; 83; 108. Svi su oni dubokopotresni ako ih koristimo kao molitve za mir i pomou vremenima progona kao to je nae.

Najvei od svih zala je grijeh. Postoje mnogipsalmi, posebno pokajniki npr. Ps 6; 32; 38; 51;102; 130; 143. koji izraavaju tugom slomljenosrce zbog uvrede Boga.

Gospodine, u srdbi svojoj nemoj me karati, i nemoj me kazniti u svojemu gnjevu.Strijele se tvoje u me zabodoe, ruka me tvoja teko pritisnu:na tijelu mi nita zdravo nema zbog gnjeva tvog, od grijeha mojih mira mi nema kostima.

Psalam 38,2-4

Odvrati lice od grijeha mojih, izbrii svu moju krivicu! isto srce stvori mi Boe,

i duh postojan obnovi u meni! Ne odbaci me od lica svojega i svoga svetoga duha ne uzmi od mene! Vrati mi radost svoga spasenja i uvrsti me duhom spremnim!

Psalam 51,11-14

Pokajniki psalmi su, naravno, esto koritenikao molitve za mrtve, posebno Ps 130, De profundis,koji bi svi katolici trebali znati napamet.

Iz dubine, Gospodine, vapijem tebi: Gospodine, uj glas moj! Neka pazi uho tvoje na glas moga vapaja! Ako se, Gospodine, grijeh bude spominjao, Gospodine, tko e opstati? Al u tebe je pratanje, da bismo ti sluili. U Gospodina ja se uzdam, dua se moja u njegovu uzda rije. Dua moja eka Gospodina vie no zoru straa nona; vie no zoru straa nona nek Izrael eka Gospodina, Jer je u Gospodina milosre i obilno je u njega otkupljenje; on e otkupiti Izraela

od svih grijeha njegovih.

Psalam 130

Okreui se od tuge prema radosti nalazimoda su najradosniji i najdivniji od svih psalama velikipsalmi hvaljenja i divljenja Bogu. To su oni koje binetko mogao nazvati psalmi par excellence. Oni su vie

psalmi od ostalih, jer je prava svrha psalama hvaljenjeBoga. Razlog zato se podvrgavamo Njegovoj volji je

T M M


21/23


zato to je On dobar. Mi se ne pokoravamo zbog pukeposlunosti nego kao svjedoanstvo vrhovnog dobraBoga samoga. Sretni smo da mu sluimo ne samo zbogdobrih stvari koje nam daje, ve zato, jer je takoer

hvaljenje njegove dobrote naa najvea radost.Zahvaljujte Gospodinu jer je dobar,

jer je vjena ljubav njegova!

Psalam 118, 1

Hvalite Gospodina jer je dobar, pjevajte Bogu naem jer je sladak; svake hvale on je dostojan

Psalam 147, 1

Slavit u te, o Boe, kralju moj, ime u tvoje blagoslivljat uvijek i dovijeka. Svaki u dan tebe slaviti, ime u tvoje hvaliti uvijek i dovijeka.

Psalam 145, 1-2

Hvali duo moja, Gospodina! Hvalit u Gospodina sveg ivota svojeg. Dok me bude, Bogu svom u pjevati.

Psalam 145, 2

Radost u slavljenju Boga je ista bit duhamolitve Crkve i to je nagrada dui koja zna kakopotpuno proniknuti vjerom, ljubavlju i savrenompodlonou Bogu u najdublji smisao Psaltira.

Kada smo tako savreno uli u ivot hvaljenja Bogakoji za nas uvaju psalmi, tada Gospod postaje naaradost: Ps 16; 23; 33; 34. On je nae svjetlo: Ps 27;119; 123 itd; i snaga naa: Ps 46; 125; 142 i dr.

Gospodin je pastir moj:ni u em ja ne oskudijavam;

na poljanama zelenimon mi daje odmora.

Na vrutke me tihane vodi i krijepi duu moju.

Psalam 23, 1-2

Naa se dua Gospodinu nada, on je pomo i zatita naa.Srce nam se u njemu raduje,

u njegovo sveto ime mi se uzdamo.Neka dobrota tvoja, o Gospodine, bude nad nama, Kao to se mi u tebe uzdamo!

Psalam 33, 20-22

Blagoslovljen Gospodin, hridina moja: ruke mi ui boju a prste ratu.

On je ljubav moja i tvrava moja, zatita moja, izbavitelj moj,

T M M


22/23


tit moj za koji se sklanjam; on mi narode stavlja pod noge!

Psalam 144, 1-2

Nema sumnje da su za kranina najljepi inajpotresniji od svih psalama, one oito mesijanskepjesme u kojima su trpljenje i Kristova pobjedadovedene pred oi nae due neusporedivom ivosti.Gdje moe biti snanije molitve nego u Ps 22 u kojemsebe sjedinjujemo s umiruim Spasiteljem na kriu,pokapamo svoje alosti u njegovo probodeno srce iosjeamo svoje grijehe oprane spasavajuom plimomnjegove predragocjene krvi:

drijela svoja razvaljuju na me ko lav koji plijen kida i rie. Kao voda razlih se, sve mi se kosti rasue; srce mi posta poput voska,

topi se u grudima mojim. Grlo je moje kao crijep suho, i moj se jezik uz nepce slijepi: u prah smrtni bacio si mene. Opkolio me opor pasa, rulje me zloinake okruile. Probodoe mi ruke i noge, sve kosti svoje prebrojiti mogu,

a oni me gledaju i zure u me. Haljine moje dijele meu sobom

i kocku bacaju za odjeu moju.

Psalam 22,14-19

Tada se ponovo moemo okrenuti premaproslavljenom Kristu, pobjedniku nad smru, koji sjedizdesna Bogu u 110. psalmu, jednom od najvanijihpsalama u liturgiji Crkve.

Ree Gospodin Gospodinu mojemu: Sjedi mi zdesnadok ne poloim dumane tvoje za podnoje tvojim nogama!ezlo tvoje moi protegnut e Gospodin sa Siona: vladaj posred svojih neprijatelja!Spreman je tvoj narod u svetim odorama za dan tvog junatva:kao rosa iz krila zorina uza te su mladi ratnici.

Psalam 110, 1-3

Konano, predivni eshatoloki psalmi, kratki,snani i jasni, otvaraju nam oi prema budunosti i punenaa srca radou punom razbora i strahopotovanja,koju Crkva osjea kada razmatra drugi Kristovdolazak: Ps 96 100).

Raduj se, nebo, i klii, zemljo! Neka hui more i to je u njemu!

Nek se raduje polje i to je na njemu, neka klike umsko drvee

THOMAS MERTON MOLEI PSALME


23/23


pred Gospodinom, jer dolazi, jer dolazi suditi zemlji. Sudit e svijetu u pravdi i narodima u istini svojoj.

Psalam 96, 11-13Gospodin kraljuje - nek zadru narodi; sjedi nad kerubima zemlja nek se potrese!

Velik je Gospodin na Sionu, uzvien nada sve narode.Nek slave ime tvoje veliko i strano: ono je sveto!Ti kralj si moan koji ljubi to je pravo,

pravednost ti si utvrdio,pravo i pravednost vri u Jakovu. Uzvisujte Gospodina, Boga naega,padnite pred podnoje njegovo: ono je sveto.

Psalam 99, 1-5

Nema aspekta unutarnjeg ivota, nema vrstereligioznog iskustva ni duhovne potrebe ovjekakoja nije prikazana i proivljena u psalmima. No,ne moemo poloiti ruke na to obilje ukoliko nismospremni raditi za njega. Posao koji treba uiniti trudilismo se izloiti. To nije vie pitanje prouavanja, jersu prouavanje uinili strunjaci. Mi samo trebamoiskoristiti tekstove koje su nam dali i koristiti ih vjerom,

povjerenjem i ljubavi. Iznad svega trebamo gorljivost,snagu i ustrajnost. Ne moemo pukom ljudskom

dovitljivou ili sposobnou iscrpsti sve to psalmisadre. Uistinu, ako traimo samo da od njih netodobijemo dobit emo moda manje nego oekujemoi plemeniti napori mogu biti uzaludni, jer su krenuli

krivim smijerom: prema nama, a ne prema Bogu.Naposljetku ne dobivamo toliko po onomto iz psalama izvlaimo, koliko po onom to u njihulaemo. Ako ih stvarno uinimo svojom molitvom,ako im damo prednost pred ostalim postupcima inainima, u smislu da dopustimo Bogu moliti u namasvojim vlastitim rijeima, i iskreno eznemo iznadsvega da mu prinesemo ovaj naroito isti iskazpotovanja nae kranske vjere, tada emo uistinu

ui u smisao psalama i oni e postati naa omiljenausmena molitva. Svetost presvete Majke Boje, koja je na uzori najsnanija zatitnica naeg milosnog ivota, hranilase i uveavala njenom ljubavlju za ove nadahnutetekstove. Marija je razumjela psalme kako ih nitko drugine moe razumjeti: ona ih je neprestano razmatrala,uvajui njihove rijei i duboko ih pohranjujui u

svome srcu. Njen Velia izvire iz dubina njezine due idaje nam jednu vrstu sukusa i saetka svega pjesnitvaStarog Zavjeta. S njom kao naom voditeljicom iuiteljicom lako emo doi do ljubavi prema psalmimai do potovanja prema njihovoj skrovitoj ljepoti. Na ovaj nain na e molitveni ivot nasljedovatineto od unutarnjeg ivota Svete Majke Boje.

Documents

Merton i Psalmi