IzvorničlanakUDK[165.194:81’373.612.2]:61Primljeno28.12.2011.

Krešimir BabelCvjetnacesta7,HR–10000Zagreb

kresimirbabel@gmail.com

Metafore zdravlja i bolesti u medicinskoj praksi

SažetakU radu ću pokušati ukazati na moguće doprinose razmatranja metafora kao načela spo-znaje raspravi o konceptualnim temeljima krize u medicini. Stoga ću u prvom dijelu rada dati sažeti prikaz temeljnih postavki kognitivne teorije metafore u djelu Georgea Lakoffa i Marka Johnsona koje će poslužiti kao smjernice u propitivanju metafora zdravlja i bolesti. U drugom dijelu u razmatranje ću uzeti primjere metafora vezanih uz pojmove zdravlja i bolesti uvriježenih kako u svakodnevnom govoru tako i u znanstvenim i stručnim medicin-skim diskursima. Pokušat ću ukazati na koji način one utječu na poimanje zdravlja i boles-ti te usmjeruju djelovanje unutar medicinske prakse, u kojoj se kriza medicine najjasnije očituje u vidu dehumaniziranog karaktera odnosa između aktera te prakse. Također će biti riječi i o nekonvencionalnim, alternativnim metaforama i njihovim potencijalima za uspo-stavu drukčijih, humanijih pojmova i principa prema kojima bi se medicinska praksa mogla ravnati. U konačnici ću ponuditi jedan takav prijedlog koji proizlazi iz temeljnih postavki kognitivne teorije metafora.

Ključne riječikrizamedicine,zdravlje,bolest,metafore,kognitivnateorijametafora,pluralizammetafora

Uvod

Suvremenodobaobilježenojekrizomznanstveno­tehničkeracionalnostikaopretendentanatitulunositeljaapsolutneijedineistinegledanekrozredukcio-nističkuprizmuegzaktnihznanosti.Izvorištasamekrizemogusenaćiupravoutakvompoimanjuracionalnostiuznanstveno­tehničkojcivilizaciji,koje

»… vodi u dezorijentiranost i upućuje na izravnu opasnost koju nosi inertno perpetuiranjeznanstveno­tehničkognapretka.Utolikouzročno­posljedičninizperspektivnogredukcionizma,gubitkaorijentacijeirađanjeglobalneopasnostisabireoneznačajkeukojimaseočitujeiscrplje-nostunutrašnjihmogućnostiibitnadovršenostnovogvijekakaoznanstveno­tehničkeepohe.«1

Tajekrizazahvatilaipodručjedominantnogmedicinskogsustavauzapad-nomkontekstuupravostogaštojeuosnovitajsustavkoncipirankaoznan-stveno­tehnički odgovor na pitanja očuvanja zdravlja i liječenja bolesti.Uradućupokušatiukazatinamogućedoprinoserazmatranjametaforakaona-čelaspoznajeraspraviokonceptualnimtemeljimakrizeumedicini. Stogaćunapočetkudatisažetiprikaztemeljnihpostavkikognitivneteorijemetaforekojećeposlužitikaosmjerniceupropitivanjumetaforazdravljaibolesti.

1

AnteČović,»Integrativnabioetikaipluriper-spektivizam«,u:VelimirValjan(ur.),Integra-tivna bioetika i izazovi suvremene civilizacije,

BioetičkodruštvouBiH,Sarajevo2007.,str.65–75,ovdjestr.68.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA125God.32(2012)Sv.1(121–138)

K.Babel,Metaforezdravljaibolestiume-dicinskojpraksi122

Metafora kao način spoznaje

Sredinom20.stoljećausredišteraspraveoprirodimetaforedolaziidejadametaforanijepukojezičnopitanje,tj.stilskafigura,negopredstavljajedanodtemeljnihprincipamišljenja.2DaljnjiprocvatmetaforologijeobilježiojeprijesvegačlanakMaxaBlacka»Metaphor«3ukojemserazrađujeinterakcijskateorija prijenosa značenja umetaforičkim izrazima te naglašava spoznajnaulogatakvihizraza.DalekonajutjecajnijiprilogusuvremenimraspravamaospoznajnojulozimetaforadalisukognitivnilingvistiifilozofiGeorgeLakoff,MarkJohnsontekrugnjihovihsuradnika.Budućidaćuispitivanjemetaforazdravljaibolestipokušatiprovestiupravonatemeljunjihovekognitivneteori­jemetafore,nužnojetuteorijudetaljnijepredstaviti.Početna jepostavkaukapitalnomdjeluLakoffa i JohnsonaMetaphors We Live By daje»metaforasveprisutnausvakodnevnomživotu,nesamoujezikunegoimišljenjuidjelovanju«.4

Premanjima,našpojmovni sustav,kojiodređujenačinenakojemislimo idjelujemoikojegsmouglavnomnesvjesni,uosnovijemetaforičkistrukturi-ran,apromatranjemjezičnihizričajaumogućnostismoispitatinjegovustroj.LakoffiJohnsontakopomoćunizaprimjeraizsvakodnevnogjezikanastojeukazatinametaforičkikarakterpojmovnogsustava,ajedanodnajčešćepri-zvanihprimjerajemetaforarasprava je rat5 kojasemožeiščitatiizsljedećihuvriježenihizraza:»Tvojetvrdnjesuneobranjive. Onjenapao svaku slabu točku umomargumentu.Njegovekritikesupogodile metu.Uništio samnje-govargument.(…)«6Dasetuneradiopukimjezičnimukrasimagovorinamčinjenicadanesamodaraspravepoimamokaobitkenegoidjelujemouskla-dustimpoimanjem:planiramostrategijeitaktikekakobismodobiliraspravuinametnulisvojstav,mijenjamoihuslučajudasepokažuneadekvatnima,sugovornikedoživljavamokaoprotivnikeitd.Onoštojeutomeključnojedasejedanpojamrazumijevaidoživljavanatemeljudrugoga,štopremaLakof­fuiJohnsonučinibitmetafore.7

Strukturiranjepojmovapomoćumetafora, tj.drugihmetaforičkihpojmova,nijeupotpunostiarbitrarno, tj. tonijeslučaj»pjesničkeslobode«,8negojeograničenoisistematiziranonatemeljuiskustva.Podtimesepodrazumijevaisprepletenostfizičkih,tj.tjelesnih,ikulturnihiskustava.Osnovnafizičkais­kustva–izraženanpr.upojmovimagore–dolje,naprijed–nazad,unutra–izvan,koji se temelje na tjelesnimmotoričkim i prostornim iskustvima– postajutakoorijentacijske metafore9 kojimaserazumijevajudrugaiskustva(recimo,uprimjeruraspraveuvriježenjeizraz»ućiuraspravu«).Također,predmeteizfizičkogsvijetadoživljavamokaoodvojeneentitete,štonamomogućujenjihovukategorizaciju,grupiranje,kvantificiranje,općenitoracionalnoodno-šenjesiskustvima,pačakiuslučajevimakadagranicenisujasne(primjerice,oceanedijelimonamora,moranazaljeve,uvaleisl.).Natajnačinnastajuontološke metaforekojenamomogućujudaseodnosimopremaiskustvimakojanisujasnofizičkiodređenailisuopćenitonefizička.Poslužimoseopetprimjerom:kakobismomogli»ućiuraspravu«,prvojemoramopoimatikaoodvojenientitet,tj.moramoupotrijebitimetaforurasprave kao spremnika10 ukojeg jemogućeući, te takoprimjericeoznačitiprijelaz izmeđuobičnograzgovorairasprave.Budućidaovemetafore»uvijek,nanekinačin,odraža-vajuosnovnoiskustvofizičkogsvijeta«,11možesezaključitidasenefizičkipojmovi,onidaljiiskustvu,uglavnommetaforičkistrukturirajupomoćuilinanačinfizičkihpojmovabližihsvakodnevnomiskustvu, tj.da»mipoimamoonomanjejasnorazgraničenonanačinonogjasnijerazgraničenog«.12

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA125God.32(2012)Sv.1(121–138)

K.Babel,Metaforezdravljaibolestiume-dicinskojpraksi123

Ovo stajalište vuče za sobom još neke zanimljive posljedice. Prije svega,možemouvidjetida jeuvećinislučajeva jedanpojammetaforičkiodređendrugim samoparcijalno,nopostoje i pojmovikoji sugotovoupotpunostiodređenidrugimmetaforičkimpojmovima,primjericepojamljubavi,budućidanisujasnoograničenidirektnimiskustvomteseprimarnopoimajumeta-forički.Također,

»[s]amasustavnostkojanamomogućujedarazumijemojedanaspektpojmanatemeljudrugoga(…)nužnoćesakritidrugeaspektetogpojma.Fokusiranjemnajedanaspektpojma(npr.aspek-tebitkeuraspravi)metaforičkipojamnasmožeodvratitiodfokusiranjanadrugeaspektepojmakojisunekonzistentnistommetaforom.«13

Upravokrozrazotkrivanjeiprikrivanjeodređenihaspekatanekogpojmame-taforestvarajuodređenanovaznačenjanekogpojma,određujućinašerazumi-jevanjeatimeiupravljajućinašimdjelovanjemnatemeljutakvograzumije-vanja.14Jošjednoograničenjeuupotrebimetaforajetzv.hipoteza nepromje-njivosti15premakojojnovimmetaforamanesmijemokršitistrukturuciljnogpojma(akorasprava je ratpreuzmedimenzijefizičkogsukobakaoelementakonceptarat,prestajemojepoimatikaoraspravu).Nužnojeukazatiinauvjetovanostupotrebepojedinihmetafora,kaoiorgani-zaciječitavogpojmovnogsustavakulturnimkonvencijama.LakoffiJohnson

2

Kao prijelomno djelo uzima se The Philo-sophy of Rhetoric (OxfordUniversityPress,London–NewYork1936.)IvoraA.Richardsaukojemjeon,osimnavedeneteze,ponudioiutjecajnumetodologijuzaproučavanjeme-tafore. Prijelomnu karakteristiku ovog djelasvakakotrebauzetisazadrškombudućidajeteza o »spoznajnom primatu«metafore bilaprisutna u povijesti filozofije i puno ranije,primjerice kod Vica i posebno kod Nietz-schea.Zadetaljniju razradupitanjaprethod-nikakognitivneteorijemetafore,međukoji-masetakođerističeiKantovdoprinos,v.npr.Olaf Jäkel, »Kant, Blumenberg, Weinrich.SomeForgottenContributions to theCogni-tive Theory of Metaphor«, u: RaymondW.Gibbs,GerardJ.Steen(ur.),Metaphor in Cog-nitive Liguistics,JohnBenjaminsPublishingCompany,Amsterdam–Philadelphia1997.

3

Max Black, »Metaphor«, Proceedings of the Aristotelian Society55(1954–1955),str.273–294.

4

George Lakoff, Mark Johnson, Metaphors We Live By,TheUniversityofChicagoPress,Chicago–London1980.,str.3.

5

Prateći Lakoffa i Johnsona, u radu velikimtiskanim slovima označavammetafore kakobihistaknuodaseradiometaforičkimpojmo-vimateihrazlikovaoodjezičnihizričaja.

6

G. Lakoff,M. Johnson,Metaphors We Live By,str.4.

7

Isto,str.5.

8

Ovo će posebno biti argumentirano u knjiziMore Than Cool Reason Georga Lakoffa iMarkaTurnera(UniversityofChicagoPress,Chicago–London1989.)gdjeautoritvrdedačak ni pjesničke metafore ne mogu izmaćiiskustvenim okvirima zadanim kulturnimkonvencijama.V.takođerMilenaŽic­Fuchs,»Konvencionalneipjesničkemetafore«,Filo-logija20–21(1992–1993),str.585–593.

9

G. Lakoff,M. Johnson,Metaphors We Live By,str.14.

10

Isto,str.29.

11

ZdravkoRadman,Metafore i mehanizmi mi-šljenja,Hrvatsko filozofskodruštvo,Zagreb1995.,str.127.

12

G. Lakoff,M. Johnson,Metaphors We Live By,str.59.

13

Isto,str.10.

14

V.isto,str.141–142,156.

15

Ovu će hipotezu razraditi Turner u djeluDeath is the Mother of Beauty. Mind, Meta-phor, Criticism(UniversityofChicagoPress,Chicago–London 1989.) te dalje zajedno sLakoffomuMore Than Cool Reason.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA125God.32(2012)Sv.1(121–138)

K.Babel,Metaforezdravljaibolestiume-dicinskojpraksi124

smatrajudasučakitemeljnafizičkaiskustvaustanovljenanacijelomnizukulturnihpretpostavki,budućidanačininakojestrukturiramotakvaiskustvamoguvariratiodkulturedokulture.16Našekulturnekonvencijepostajutakokriterijipokojimaseodređujekojesumetaforeprikladnijezarazumijevanjeodređenogpojma.Popitanjurasprave,možemovidjetidasuujeziku,patimeiurazumijevanjurasprave,uvriježenemetaforerasprava je rat,ilirasprava je putovanje(npr.»ovaraspravane vodinikamo«,»nikakodase maknemo s početne točke«,»napokonsmodošlidonekihzaključaka«),noprimjericerasprava je ljubavilirasprava je blitvateškoćepolučitiuspješnorazumije-vanje i strukturiranjenaših iskustavarasprave te takvi jezični izrazi rijetkouspijevajuusvakodnevnojjezičnojpraksi.Nokulturnauvjetovanostnijepi-tanjesamojezikanegoioblikovanjarealnosti:

»Što je realnozapojedincakaočlananekekulture jeproizvodkakosocijalne realnosti takoinačinanakojeonaoblikujenjegovo iskustvo fizičkogsvijeta.Budućida senaša socijalnarealnostuvelikerazumijevanametaforičkinačin,ainašjepojamfizičkogsvijetadjelomičnometaforičan,metaforaigravažnuuloguuodređivanjuonogaštosmatramorealnim.«17

Upravouloganovih,nekonvencionalnihmetaforauoblikovanjurealnosti,uslučajukadaseuspijuuvriježitiipostatikonvencionalnima,možeposlužitikaoalatzaistraživanjekulturnepromjenekaoimeđukulturnaistraživanja.18

»Akonovametaforauđeunašpojmovnisustavnakojemtemeljimonašedjelovanje,promijenitćetajpojmovnisustavkaoipercepcijeidjelovanjakojepotječuiznjega.Većinakulturnihpro-mjenanastajeuvođenjemnovihmetaforičkihpojmovaigubitkomstarih.«19

Ovajpristupotvaramnogoepistemološkihpitanjatebiihbilonemogućesveusklopuovogradačakniukratkopredstaviti.Stogaćusekoncentriratinapitanjekojebimoglobitirelevantnozatemuovograda–pojamistinekodLakoffaiJohnsonaipitanjeistinitostimetaforičkihkoncepata.Većidioepiste­moloških aspekata teorijemetaforeLakoffa i Johnsona posvećen je kriticikakoobjektivističkihtakoisubjektivističkihpristupaistiniufilozofskojtra-diciji.20Umjestoapsolutneistineipoimanjasvojstavaobjekataspoznajekaoinherentnihobjektima,zaštoautorismatrajudasutemeljnimitovizapadnefilozofije,oninudepojamistine temeljennarazumijevanju i interakcijskojteoriji svojstava. Istinitostneke tvrdnjeudanoj situaciji, smatrajuLakoff iJohnson,zahtijevadanašerazumijevanjetvrdnjeodgovararazumijevanjusi-tuacije.21Iakonaprvipogledovajstavpodsjećanakorespondencijsketeorijeistine, bitna je razlika u tomeda je razumijevanje situacije i rečenice ute-meljenonaorijentacijskim,ontološkimistrukturalnimmetaforama, tj.kul-turnojpozadinikojaoblikujerazumijevanjenašihiskustava.Kontekstualnorelativna interakcijska svojstva predmeta spoznaje rezultat sumetaforičkihprojekcija,naglašavanjaiprikrivanjaodređenihaspekatapredmeta.Stogapo-stojimogućnostdasepojmovnisustavirazlikujuodkulturedokulturetedapripadnici različitihkulturamogurazumijevatisvijetnavrlo različitnačin.Pitanje istinitostiodređenemetafore takoćeumnogomebitiodređenocije-limspektromkulturnihpretpostavkinašihživotnihiskustava.Kaozaključnutočkupopitanjuistinitostimetafora,naročitoonihnovih,nekonvencionalnih,LakoffiJohnsonističudapraviznačajnijeutomejesulimetaforeistiniteilinisu,negoupravoutomeštonamnašanastojanjaurazumijevanjutogakakonekanovametaforamožebitiistinitaomogućujunovorazumijevanjeciljnogpodručjanakojeseodnosi.22Akobismounašemprimjeruuzeliurazmatra-njeGadamerovupoznatumetaforurasprava kao stapanje horizonata,23našpojamaipraksaraspravesvakakobipoprimilidrukčijeoblikenegokadaseravnamopremauvriježenojmetaforirasprava je rat.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA125God.32(2012)Sv.1(121–138)

K.Babel,Metaforezdravljaibolestiume-dicinskojpraksi125

Važnaulogametaforaustrukturiranjunašegpojmovnogsustava,moćobli-kovanjaiskustvaputemnaglašavanjaiskrivanjaodređenihaspekatapredme-ta,tesukladnotomuoblikovanjenačinanakojedjelujemousvakodnevnomživotuosnovnesupostavkekognitivneteorijemetafora.Natomćutraguunastavkupokušatirazmotritiulogumetaforaumedicinskojpraksi.

Metafore zdravlja i bolesti

Iskustvazdravljaibolestiprožimajusvakodnevniljudskiživot,nokaoštojetoslučajsvećinomnašihtemeljnihiskustava,pojmovikojimaihnastojimoobjasnitidalekoodtogadasujasnoijednostavnoodređeni.Posebnojepro-blematičanpojamzdravlja.Sjednestranerazlogpronalazimoutomeštousvakodnevnomživotujakorijetkokoristimopojamzdravljakakobismopoj-miliiliopisalinašaiskustva.Zdravljapostajemosvjesniuglavnomondakadaiskušavamoonoštonazivamobolest.TojeGadamerposebnodobroopisaoizrazom‘skrivenostzdravlja’:

»Otprilikeseznaštojebolest.Tojeonaj‘revolt’ilipobunakojasedogađakadaneštopočnelošefunkcionirati.Onaje,ponačinusvojegapojavljivanja,predmet,neštoštopružaotporkojitrebaslomiti.(…)Zdravljenijeneštoštosekaotakvopokazujeuistraživanju,negoneštoštosepokazujeupravostogaštoizmičenašojpažnji.Zdravljanismostalnosvjesni,nebrinenaskaobolest.(…)Onospadaučudasamozaborava.«24

Sdrugestrane,problematičnostpojmazdravljaogledase iuraspravamaopojmuzdravljauznanstvenimkrugovimakojisepolarizirajuokotzv.»po-zitivnih«25 i»negativnih«26definicijazdravlja.Čak ikadabismoprihvatili

16

G. Lakoff,M. Johnson,Metaphors We Live By,str.57.

17

Isto,str.146.

18

V.npr.MilenaŽic­Fuchs,»Metaforakaood­razkulture«,u:MarinAndrijašević,YvonneVrhovac (ur.), Prožimanje kultura i jezika,Hrvatskodruštvozaprimijenjenulingvistiku,Zagreb1991.,str.27–33.

19

Isto,str.145.

20

Svojiskustveni(experientalist)pristupteorijiistinepočelisurazvijatiuzadnjimpoglavlji-ma Metaphors We Live By, da bi se kasnijenastaviouobliku»utjelovljenefilozofije«u:MarkJohnson,The Body in the Mind: The Bo-dily Basis of Meaning, Imagination, and Rea-son,TheUniversityofChicagoPress,Chica-go1987.;GeorgeLakoff,MarkJohnson,The Philosophy in the Flesh: the Embodied Mind and Its Challenge to Western Thought,BasicBooks,NewYork1999.

21

G. Lakoff,M. Johnson,Metaphors We Live By,str.169.

22

Isto,str.175.

23

V.npr.Hans­GeorgGadamer,Čitanka,Mati-cahrvatska,Zagreb2002.,str.43,76,96.

24

Hans­Georg Gadamer,Über die Verborgen-heit der Gesundheit. Aufsätze und Vorträge,SuhrkampVerlag,Frankfurta.M.1993.Citi-ranopremaengleskomprijevoduThe Enigma of Health. The Art of Healing in a Scienti-fic Age, Stanford University Press, Stanford1996.,str.96.

25

Primjer »pozitivne« definicije zdravlja jedefinicijaSvjetskezdravstveneorganizacije:»Zdravljejestanjepotpunefizičke,mentalneidruštvenedobrobiti,anesamoodsustvobo-lestiilislabosti.«Svjetskazdravstvenaorga-nizacija,»PreambletotheConstitutionoftheWorldHealthOrganizationasAdoptedbytheInternationalHealthConference«,NewYork1948.,dostupnona:http://www.who.int/sug-gestions/faq/en/ (pristup12.12.2011.).Ovaje definicija uvelike kritizirana zbog preop-ćenitosti kao i neodređenosti termina prvogdijelarečenice.

26

»Negativna«definicijazdravlja,obuhvaćenadrugim dijelom navedene definicije SZO­e–»odsustvobolestiilislabosti«–problema-tična je upravo stoga što »‘prirodnu skrive-nost’zdravljadodatnopotencira«(HrvojeJu-rić,»Zdravljeivrijednosti«,Hrvatski časopis

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA125God.32(2012)Sv.1(121–138)

K.Babel,Metaforezdravljaibolestiume-dicinskojpraksi126

negativnudefinicijuzdravljakaoodsustvabolesti,pritomsenamećenizpita-njaokosamogpojmabolesti:odnosilisebolestnaskupobjektivnihkriterijakojimaserazlikujeodzdravljailisubjektivnihiskustavaoboljelih;određujelisebolestnatemeljuuzroka(bilofizičkih,psihičkihilisocijalnih,odkojihsvakipovlačigomilunovihproblema) iliposljedica (primjerice,nemoguć-nostadekvatnogfunkcioniranja);jelibolestodstupanjeodnormaleikakosetanormalaodređujeitd.Jošjedanpokazateljkompleksnostipojmovazdravljaibolestijeičinjenicadasuljudiizrazličitihkulturairazličitihpovijesnihrazdobljarazvilirazličiteinstitucijezaočuvanjezdravljailiječenjebolesti,tj.medicinskesustave.Onoštomedicinskesustavečinisustavimaječinjenicada,osimpraktičnihuputaza liječenje određenih bolesti, podrazumijevaju kompleks znanja,metodo-logijaieksplanatornihmodelaizkojihsepraktičneuputenakoncuizvode.Svaki takavsustav temelji senaspecifičnim,ponekad i iznimno različitimodređenjimazdravljaibolesti,bezobziraštojeiskustvobolestikarakteristikazajedničkasvimljudima.Iznavedenogajerazvidnoda‘zdravlje’i‘bolest’nipoštonisujasnorazgra-ničenipojmovitesupogodnotlozarazmatranjenjihovemetaforičkestruk-turiranosti.Ta je zadaćautolikovažnija ukoliko imamouviduulogukojupoimanjezdravljaibolestiigraumedicinskojpraksi.Kakobismouvidjelinakojinačinmetaforeoblikujupojmovezdravljaibolestiiukolikojmjeri,po-kušaliispitatinjihoveizvoreunutarkulturnogkontekstaukojimasunastali,terazmotritinjihovutjecaj,započetakćuuzetiuobzirdvijemetaforekojesuprevladavajućeidubokouvriježenekakoujezičnojupotrebitakoiliječničkojpraksiukontekstuzapadnetradicije–tijelo kao strojimedicina kao rat.

Tijelo kao stroj

PoimanjetijelakaostrojazasigurnojenajutjecajnijametaforaubiomedicinikaodominantnommedicinskomsustavunaZapadu,atimeposrednoiusvako­dnevnom,uobičajenompoimanjutijelaizdravlja.Oizvorimatemetaforeuzapadnomsvjetonazorupostojerazličitamišljenja,nouglavnomseslažudastupanascenusrazvojemnovovjekovnefilozofijeiDescartesomkaopromi-nentnom figurom.27Radikalni izričajnalaziuLaMettrieovommaterijaliz-mu,azamahjedoživjelaubrzanimznanstveno­tehnološkimrazvojemu19.stoljećukojijepraksuliječništvausmjeriouznanstvenom(moždapreciznije–prirodoznanstvenom)pravcu.Tomsemetaforom tijelopoimakaoskup točnoodređenihdijelovakoji supovezaniufunkcionalnucjelinuukojojsvakidioigraodređenuuloguuopti-malnomraduorganizma/stroja.Takojesrcepumpakojadistribuiranutrijenteprimjericemozgu,opskrbljujućigaenergijompotrebnomzarad.Mozakimauloguupravljača koji koordinira skladno funkcioniranje organizmaputemneuronskihžicakojimašaljeuputeisl.Zdravljejeupravooptimalnofunkci-oniranjestroja,abolestpodrazumijevakvarpojedinihdijelovailinavezamaizmeđudijelovakojejeudijagnostičkompostupkumogućeizoliratiitočnoodredititeprimjerenomterapijompopraviti.Metafora tijela kao stroja uvelike je utjecala na karakteristike biomedicin-skogsustavakakvoggauglavnomidanaspoznajemo.Razdjeljivanje tijelanakomponente,njihovoklasificiranjenatemeljugrađeifunkcijesjednejestraneomogućilo razvitak enormnovelikogkorpusamedicinskih znanja, asdrugestrane jekaoposljedicu imalorastuću tendencijusvevećespecija-lizacijekakoumedicinskimistraživanjimatakoiupraksi.Usmjerenostnaistraživanje uzroka bolesti, njihova sustavna klasifikacija, te dijagnostika i

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA125God.32(2012)Sv.1(121–138)

K.Babel,Metaforezdravljaibolestiume-dicinskojpraksi127

terapijakoja se temelji na racionalnim, znanstvenimdokazimaproizlazi izmogućnostitočnogprostornoglociranjaizvorabolesti,ačestoiviđenjasamebolestikaoobjekta,anekaoprocesa,čimesenaglašavadaje»mogućeriješitijese,dajedošlanepozvanoidajelijekekvivalentfizičkomuklanjanju«.28Rezultattogajeirastućitrendtehnologizacijemedicine,»upotrebestrojevaza popravljanje tijela­stroja«.29Konačno,metafora tijela kao stroja stoji usamim temeljima redukcionističkogpristupaubiomedicinskomsustavu, tj.fizikalističkogsvođenjaobjašnjenja fenomenazdravlja ibolestinanjihovekemijskeifizičkeuzroke.Usamojliječničkojpraksimetaforaseodražavaprijesvegaudoživljavanjuliječnika,kakoodstranepacijenatatakoisamihliječnika,kaoinženjerailime-haničara,tj.posjednikaautoritativnogznanjaofunkcioniranjukompleksnogstrojaiupotrebitehnologijezadijagnosticiranjeiliječenje.Liječnikpreuzimaaktivnuuloguuzadatkupronalaskauzrokabolestiiodgovarajućihtretmanazapovratakzdravlja,tj.normalnogfunkcioniranjaorganizma.Sdrugestrane,pacijentisustavljeniupasivanpoložajtepostajuobjektimaistraživanja–ti-jela­strojevi.Ovakavodnospočinjevećpriprvomsusretuliječnikaipacijentausklopuosnovnogpregledakadasepacijentapostavljaumiran,čestoležećipoložajkakobiseispitaliiustanoviligeneralnifizičkisimptominepravilnogfunkcioniranja te takoodredio smjerukojem treba ićidaljnje istraživanje.Uslučajudaliječnikopćeprakseneuspijetočnoodreditiokojojsebolestiradiipropisatiodgovarajućuterapiju,pacijentase»šalje«naspecijalističkepretrageukojimaseupotrebomspecijaliziranihtehnologijanastojepreciznoustanovitifizičkiindikatoriiliprostornolociratimjestokojejeizvorkvaratesmjestitibolestunutarklasifikacijskogsustava.Mehanicističkompristupudijagnostici stogaodgovarajumehanicističkioblici terapije.Primjericekodkardiovaskularnihoboljenjaoniuglavnomuključujuprimjenunizakemijskihsupstanci za reguliranje krvnog tlaka ili razine kolesterola u krvi i drugihvezanih fizioloških komponenata bolesti, liječnički savjeti za tjelovježbomili promjenom prehrambenih navika usmjereni su na reguliranje fizičkihindikatora ivraćanjenjihove razineugranice»normalnih«vrijednosti, aukrajnjemslučajuseodlučujenakirurškezahvatepoputodčepljivanjakrvnihžilailiugradnjezamjenskihumjesto»potrošenih«originalnihdijelova.Jošsejednojvažnojsmjerniciumedicinskojpraksitemeljimogupronaćiunutarmetaforetijelakaostroja–tzv.distanciranoj brizi(detached concern).30Onapodrazumijevaemocionalnodistanciranjeliječnikaodemocijamanabijenih

za javno zdravstvo2 (6/2006),dostupnona:http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12800&,pristup14.12.2011.)tetimedovodiupitanjesam smisao pojma zdravlja. Usprkos tomu,ova definicija prevladava u razmatranjuzdravljausklopubiomedicinskogzdravstve-nogsustava.V.npr.ArthurCaplan,TristramEngelhardt, James McCartney, Concepts of Health: Interdisciplinary Perspectives, Ad-dison­WesleyPublishingCo.,Reading(MA)1981.; Abraham Rudnick, »The Notion ofHealth: A Conceptual Analysis«, IMAJ 4(2002),str.84–85;JohnG.Scadding,»Healthand Disease: What Can Medicine Do forPhilosophy?«,Journal of Medical Ethics 14(1988),str.118–124.

27

V.npr.GeorgeL.Engel,»TheNeedforaNewMedicalModel:AChallengeforBiomedici-

ne«,Science4286(1997),str.129–136;DrewLeder,»ATaleofTwoBodies:TheCartesianCorpseandtheLivedBody«,u:DrewLeder(ur.),The Body in Medical Thought and Prac-tice,Kluwer,Dordrecht1992.,str.17–37.

28

PaulHodgkin,»MedicineisWar:AndOtherMedicalMetaphors«,British Medical Journal291(1985),str.1820–1821,ovdjestr.1821.

29

Drew Leder, »Introduction«, u: D. Leder(ur.),The Body in Medical Thought and Prac-tice,str.3.

30

Jack Coulehan, »Metaphor and Medicine:NarrativeinClinicalPractice«,Yale Journal of Biology and Medicine76(2003),str.85–95,ovdjestr.93.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA125God.32(2012)Sv.1(121–138)

K.Babel,Metaforezdravljaibolestiume-dicinskojpraksi128

prizoraupraksiisamihizrazaosjećajapacijentakakobiseumanjionjihovutjecajnaracionalnostiobjektivnostuistraživanjusomatskihuzrokabolestiipropisivanjuterapije.Budućidaseizvorneugodnihiskustavabolestividiufiziološkimporemećajima,»kvarovima«iodstupanjimaodnormale,osjećajipacijenata,njihovosubjektivnodoživljavanjebolesti,teizvanjskidruštveniiokolišnifaktoripostajumanjerelevantnimazaispravannačinbrigeodobro-bitipacijenta.Naglašavanjembiološkihisomatskihaspekatazdravljaibolestimetaforičkostrukturiranjetijelakaostrojapokazalosemoćnimoruđemupronalaskuli-jekazanizbolestikojesusmatraneneizlječivima,pričemujevelikuuloguigraorazvojstrogeracionalno­analitičkemetodologijeutemeljenenaznanos­tiitehnologiji.Stoganečudištojebiomedicinapostaladominantnimmedi-cinskimmodelomushvaćanjupojmovabolesti izdravljazapadnogsvjeto­nazora.No kada je tametafora postala općeprihvaćenom, a biomedicinskimodelimperativom,granicetakvogpogledanazdravljeibolestubrzosupo-stalezasjenjenima.Ovoseprvenstvenoočitujeučinjenicidaredukcionističketežnjeusmjerenekpronalaskuspecifičnih, jasnoodredljivihbiokemijskih ifiziološkihuzrokaspecifičnihsimptomanatemeljukojihseodređujebolestusprkosmnogimuspjesimazavećinubolestinisuuspjelepronaćitakveuzro-ke.Nadalje,kakonavodiEngel,»biokemijskaodstupanja(…)unajboljemslučajuodređujunužne,noneidovoljneuvjetezapojavuljudskogiskustvabolesti«,31 no vrijedi i suprotno, tj. da izostajanje biokemijskih odstupanjakodpacijenta koji ima iskustvabolesti ne bi smjelo nužno značiti da se otakvompacijentunemožemedicinskiskrbiti.Engelposebnoupozoravanaopasnostbiomedicinskogdogmatizmakojinamećefizikalističkimodelupo-imanjubolesti isključujućina tajnačin, ilinasilnosmještajućiu tajmodel,cijeliniziskustavakojimajefizičkiuzroknejasan.32

Dobarprimjer nedostatnostimetaforičkogoblikovanjamedicinske teorije iprakse nametafori tijela kao stroja dao je Johnson u analizi revolucionar-nogmedicinskogistraživanjaHansaSeylea,osnivačamodernogistraživanjastresa.JohnsonopisujekakojeSeyleuistraživanjuopćih,nespecifičnihtje-lesnih reakcija zajedničkihmnogim različitim izvanjskimutjecajimadošaodozaključkadanepostojispecifičniuzročniktihreakcijanegodaseradio»općemadaptivnomsindromu«na traumekoji jemanifestacija stanjazna-nogkaostres.33Pritomejemoraonapustitimetaforutijelakaostroja,kojauopće nije omogućavala razmatranje nespecifičnih reakcija i uzročnika, tejezamijenitimetaforomtijela kao homeostatskog organizma34premakojojsvakatjelesnareakcijaimaopćuadaptivnufunkcijuponovnoguspostavljanjaravnotežeuorganizmuizloženomraznimvrstamastresora,bilofizičkihbilopsihičkih.Timeseupoimanjuzdravljaibolestivratioznačajzanemarenogokolišnogaspektateodbaciloisključivkaraktertihdvajupojmova–budućida se stresmože smatrati bolešću samokada je toliko intenzivanda tijelonemožeodržavatisvojeadaptivnereakcije,razlikaizmeđubolestiizdravljamorasepromatratikaostupnjevana.Iakosuovainjojslične»holističke«metaforenaišlenaplodnotlounekimpodručjimamedicinskihistraživanja,ustrajnaprevlastmehanicističkogsvo-đenjapacijenatainjihovihbolestinatjelesnouvećiniaspekatamedicinskepraksejedanjeodtemeljnihuzrokapoimanjasuvremenemedicinekaodehu-manizirane.Prijesvegasetoodnosinaumanjivanjeznačajacjelineosobnostiiživotnesituacijepacijentaunastankubolestikao iu liječenju,zbogčegaihsetretiraonakokakoihseidoživljava–kaopukatijelakojazahtijevajupopravak.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA125God.32(2012)Sv.1(121–138)

K.Babel,Metaforezdravljaibolestiume-dicinskojpraksi129

»Ukoliko sepacijent kojeg trebapregledatimodelirakao automat, prelako seon ili ona za-nemarujukaoživuće osobe saželjama,pitanjima,bolovima i strahovima.Kadasepopravljastroj,takvasepitanjanemorajurazmatrati.Utomokviruljudskasenzibilnostnapatnjudrugogljudskogbićaostajemogućom,aliteškodaseohrabruje.Ustvari,onazahtijevagotovoshizo-freničanskokizmeđupregledavanjatijela­strojaujednomtrenutkuidoživljavanjaosobekojojtotijelopripadausljedećem.«35

Tako se »distanciranabriga«kaoprincip rada s pacijentima, koju liječniciusvajajumedicinskomedukacijom,pokazujenekaoizrazprimjericeosobneneosjetljivostiliječnikapodutjecajemnjihovogdruštvenogstatusa,negokaologičnaposljedicamedicinskogkonceptualnogsustavastrukturiranogname-hanicističkimmetaforama.Paternalističkiodnospremapacijentimainjihovapasivnaulogausuočavanjusvlastitimiskustvimabolestidobrimsudijelomposljedicapoimanjasvogtijelakaokompliciranogstrojazačijisuoporavaknadležnistručnjacikojiposjedujuznanjaitehnologiju.Takođersuipretjera-nakoncentriranostnaupotrebutehnološkihalataudijagnosticiiterapiji,tesporedna ili pomoćnaulogane­tehnološkihkomponenata liječničkepraksepoput razgovora ili savjetovanja, jedne od glavnihmeta kritika dehumani-ziranemedicine.Polazišnatočkavećinetihkritikaupravojeukazivanjenaaspektezdravljaibolestikojisumetaforomtijelakaostrojaprikriveniume-dicinskojteorijiipraksi.Gotovoistiaspektiprikrivenisuidrugomuvriježe-nommetaforom–medicinepoimanekaoratprotivbolesti.

Medicina kao rat

Ratjepojamkojimoznačavamojednoodnajupečatljivijihljudskihiskustavaštojeirazlogzanjegovučestuupotrebuumetaforičkomstrukturiranjudrugihiskustava:objavljujemoganezaposlenostiiinflaciji,događasenasportskimterenima,vodimobitkeu raspravamaisl.Poimanjemedicinepomoćuratamožesečinitinaročitosamorazumljivim,budućidausržiijednogidrugogstojeiskustvaljudskepatnje,aočitujeseusvakodnevnimjezičnimizričajima,ukomunikacijiumedicinskojpraksi,paistručnojmedicinskojterminologiji:možemodobiti ili izgubiti bitku s bolešću,bolestnasnapada kadanam jeimunološkiobrambeni sustavoslabljen,koristimoagresivneiliinvazivnete-rapije.Metaforamedicina kao ratumnogomesepodudarasmetaforomtijelo kao stroj.Prijesvega,bolestserazumijevakaoposebanstrani entitetkojiseinfiltrirautijelonapadajućiganatočnoodređenimmjestima,tekojegajepotrebnolociratiiukloniti.Glavnu,aktivnuuloguvodeliječnicikaoemocio-nalnoneumiješanivojni stratezikojisuusredotočeninabitkusbolešću,doksupacijentiponovnopasiviziraniisvedeninatijeloviđenokaobojno poljenakojemsetabitkaodvija.Tehnologijaponovnopreuzimaključnuulogu–ovajputkaooružjeuborbiprotivbolestičijejeupotrebaizričitokontroliranaodstraneliječnika.Iakobi se upotreba vojnemetafore umedicini dala objasniti sličnostima ipoveznicamatemeljenimanaljudskojpatnjiinačinimauklanjanjapatnje,upitanjesvakakodolazikorisnosttakvogstrukturiranjastvarnostibolestiume-

31

G.L.Engel,»TheNeedforaNewMedicalModel: A Challenge for Biomedicine«, str.130.

32

Najvećuštetutakavmodelproizvodiupoima­njumentalnihoboljenja.Isto,str.130.

33

M.Johnson,The Body in the Mind,str.129.

34

Isto.

35

D.Leder,»ATaleofTwoBodies:TheCar-tesianCorpseandtheLivedBody«,str.24.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA125God.32(2012)Sv.1(121–138)

K.Babel,Metaforezdravljaibolestiume-dicinskojpraksi130

dicinskojteoriji,aposebnopraksi.NegativneposljedicekonciznojeistaknuoAnnas:

»Vojnametaforanavodinasnashvaćanjemedicinenanačinekojisupostalidisfunkcionalni.Onanasohrabrujenapretjeranumobilizacijuiignoriranjetroškovatenavodibolniceiliječnikena uključivanje umedicinsku oružanu utrku.Mami nas na uvjerenje da svi problemimogubitiriješenipomoćusofisticiranijetehnologije.Navodinasnaprihvaćanjehijerarhijskihido-minantnomuškihorganizacijakaoneizbježnih.Sugeriraprikladnostpoimanjatijelapacijentakaobojnogpolja,kao i jednostraneorijentiranostinakratkoročne, taktičkeciljeve.Vojničkorazmišljanjekoncentrirasenafizičko,smatrakontrolucentralnomisvojevoljnotrošiogromneresursekakobipostiglodominaciju.«36

Childressupozoravanaimplikacijevojnemetaforeukontekstuzdravstvenogsustava naročito po pitanjumakroalokacije sredstava: unutar zdravstvenogbudžetaprioritetzadodjelusredstavadajesekurativnojmediciniiizlječivimbolestimanauštrbpreventiveibrigeokroničnimbolesnicima,uistraživanji-maseprioritetdajemalombrojusmrtonosnihbolesti,inzistirasenatehno-loškimintervencijamatezanemarujenetehnološkenačinebrige.37Eventualnipozitivnidoprinosiupotrebeovemetafore–poputuvjerenjaliječnikadapo-sjedujumoćkontroleuodređenimslučajevima,auslučajevimanegativnihishodamogućnostiprebacivanjateretakrivnjenatrenutnunedostatnostznan-stvenihitehnološkihresursatepremoćbolesti,38kaoipovjerenjapacijenataumoćnemedicinskeinstitucijeteposljedičneosjećajesigurnostiinade–teškomogu opravdati i kompenzirati navedene negativne posljedice agresivnog,militarističkogpoimanja liječništva strukturiranogpomoću aspekata pojmarata,posljedicekojegseprvenstvenoprelamajunasamimpacijentima.Stogaseslobodnomožemoupitatiimalimjestazatakvumetaforuumedicin-skojpraksi,tj.kojajekoristtakooblikovanestvarnostibolestiimedicinskepraksezaciljeveliječenja,umanjivanjailiuklanjanjapatnjeiočuvanjazdrav-lja.Akobismoseisložilidajezatesvrhemetaforarataneprikladna,otvarasepunovećiproblemmogućnosti inačinauklanjanja izstručnogmedicin-skogkaoisvakodnevnogdiskursatakvekulturnimkonvencijamaitradicijomčvrsto ukorijenjenemetafore, na što ću se osvrnuti u zadnjemdijelu rada.Sadaćufokusrazmatranjapomaknutiskulturnouvriježenihitradicionalnostabilnihmetaforanafenomenmetaforazdravljaibolestiuprocesunastankairazvoja.Kaoprimjeruzetćuskupraznihmetaforačijejeizvorišnopodručjeekonomija.

Ekonomske metafore u medicini

Medicinskisustavnipoštonijeizoliran,negosenalaziunutarširegsocijalnog,političkog,kulturnog,kao i ekonomskogkontekstakoji na različitenačineutječenanjegovooblikovanje.Dominantnibiomedicinskisustavzdravstveneskrbi,budućidajetemeljennaekstenzivnojupotrebimodernihtehnološkihdostignuća,zahtijevaogromnefinancijskeresursezaoptimalnofunkcionira-nje.Stogaseulazakekonomskihmetaforauzdravstvenidiskursčiniočigled-nim,painužnim.Tesusemetaforevećuvriježileusklopujavnih,aistručnihraspravaopoliticijavnogzdravstvagdjesegovorioracionalizaciji, isplati-vosti, učinkovitosti isl.,dokseprimjericeužargonuzdravstvenogosigura-njaliječnikeoslovljavakaopružatelje,pacijentekaokorisnikezdravstvenihusluga,apoliceosiguranjakaoproizvode.39Iakoekonomskemetaforeosvjet-ljavajunekapitanjaorganizacijemedicinskihsustava,problemnastajekadaovemetaforepostanudominantneunutar zdravstvenogdiskursa.U tom seslučajuprimarniciljevimedicine–skrbopacijentima,očuvanjeiunapređe-njezdravljanaindividualnojkaoidruštvenograzini–teetičkapitanjapoput

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA125God.32(2012)Sv.1(121–138)

K.Babel,Metaforezdravljaibolestiume-dicinskojpraksi131

općegpravanazdravstvenuskrb,pravednosti iravnopravnostiuraspodjelimedicinskihsredstavailisolidarnostistavljajuudrugiplaniustupajumjestotržišnimvrijednostima.40

Posebanproblemnastajekadaseekonomskemetaforeumediciniupotpu-nosti orijentiraju prema vladajućoj ideologiji slobodnog tržišta u globalnodominantnomneoliberalističkomekonomskommodelu.Kadaprofitpostajetemeljnasmjernicauorganizacijimedicinskeskrbi,medicinskeuslugeposta-juroba,aprevladavajućimapostajutendencijekomercijalizacijeiprivatiza-cijemedicinskihusluga,»ciljmedicinepostajezdravadobitumjestozdravogpacijenta ili populacije«.41Također, kakonaglašava Jurić, opasnost takvogpoimanjamedicineje

»…timvećaštojošuvijeknijeprepoznatkaoprioritetanproblem,kaoizatoštosukontrolnimehanizmi,uskladusglobalnimkretanjima,optimističnogledajući,jošuvijeknedovoljnoutvr-đeni,apesimističnogledajući,sveslabiji.«42

Utjecajekonomskihmetaforapogotovojeznačajanumedicinskojpraksigdjeliječnicisjednestranepreuzimajuulogumenadžeravlastitihordinacija,čimebrigazafinancijskuodrživostčestonadjačavabriguoodrživostizdravljapa-cijenata, a s druge strane ulogu prodavača proizvoda farmaceutskih ime-dicinsko­tehnološkihkompanijakakobi sepopuniobudžetordinacije,doksamaordinacijapostajeoglasniprostorzamedicinskeproizvodeprisutnenatržištu.Pacijentipostajukonzumenti,utilitarističkiorijentiraniracionalnipo-jedincikojinatemeljusvojihmogućnostiipreferencijaodabirumedicinskeusluge,čimenavidjeloizlazemomenti»disfunkcionalnosti«ovemetafore,pogotovoakoćemogovoritio»racionalnosti«pojedinacautrenucimakadamorajubiratinačinekakouklonitisvojupatnjuiliizbjećismrt.Orestrukturiranjutemeljnihpojmovazdravljaibolestigovorepojedinipri-mjeriekonomskih jezičnih izrazakoji sesvečešćemogususrestiusvako­dnevnomjeziku,anaročitoumedijimakadaseobrađujuzdravstveneteme.Jednaoduvriježenihmetafora jeprimjericezdravlje kao kapital43 kojaseodražavauizrazimapoput»nijevrijedno gubitizdravljeokotoga«ilipogo-tovo»ulaganje uvlastitozdravlje«(bilouoblikuulaganjavremenairesursauzdravuprehranu,tjelovježbu,uvjetestanovanja,iliuoblikufarmaceutskihpripravaka,»eliksira«kojiseumedijimareklamirajukaopravainvesticijauodržanjezdravljaidugovječnosti).Izrazimapoput»nemogusipriuštitida

36

GeorgeJ.Annas,Some Choice: Law, Medici-ne and the Market,OxfordUniversityPress,NewYork1998.,str.45.

37

JamesH. Childress,Practical Reasoning in Bioethics,IndianaUniversityPress,Blooming­ton(IN)1997.,str.8–9.

38

P. Hodgkin, »Medicine is War: And OtherMedicalMetaphors«,str.1820.

39

RuthE.Malone, »Policy asProduct:Mora-lityandMetaphorinHealthPolicyDiscour-se«,Hastings Center Report29(3/1999),str.16–22.

40

H.Jurić,»Zdravljeivrijednosti«.

41

G. J. Annas, Some Choice: Law, Medicine and the Market,str.46.

42

H.Jurić,»Zdravljeivrijednosti«.

43

Zanimljivojeiztogkontekstapromatratiraz­vitakteorijezdravstveneekonomije,discipli-neunutarznanostiekonomijekojapokušavaopisati specifičnosti zdravstvenogkapitalauusporedbisostalimoblicimaljudskogkapita-la.ParadigmatskičlancisuKennethJ.Arrow,»Uncertainty and the Welfare EconomicsofMedical Care«,The American Economic Review 53 (5/1963), str. 941–973 iMichaelGrossman,»OntheConceptofHealthCapitalandtheDemandforHealth«,The Journal of Political Economy80(2/1972),str.223–255.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA125God.32(2012)Sv.1(121–138)

K.Babel,Metaforezdravljaibolestiume-dicinskojpraksi132

budembolestan«ili»koštatćetealkohol«izvormožemopronaćiumetaforibolest kao trošak.Noovemetaforeosvjetljavajusamoodređenesporedne(alineinevažne)aspektezdravljaibolesti,vezaneuzsocijalniiekonomskikontekst,tenisutemeljnemetaforekojedominirajuustrukturiranjupojmovazdravljaibolesti.Dijelomjerazlogvjerojatnoutomeštosuzapravopodre-đenedrugimdubljeuvriježenimmetaforamanaZapadu,poputvrijeme je no-vac44ilivećspomenutetijelo je stroj,45kojejošuvijekumnogomeoblikujunašaiskustvazdravljaibolesti.Zarazlikuodovihuvriježenihmetafora,kojesenalazeusržizapadnogznan-stveno­tehničkogsvjetonazoratesenjihovasamorazumljivostusvakodnev-nompoimanjurijetkodovodiupitanje,uintenzivnimraspravamaoustrojstvusustavamedicinskeskrbiizdravstvenepolitikesvjedočimoprocesupregova-ranjaorazumijevanjusamebitimedicinskeskrbiitemeljnimvrijednostimanakojimaonapočivailibitrebalapočivati.46Moždanajvažnijiaspektkojegekonomskemetaforepotiskuju–zakojegpostojiopasnostdaeventualnimprihvaćanjemtihmetaforakaosamorazumljivih,tj.njihovomkonvenciona-lizacijom,budeupotpunostizanemaren–etičkasupitanjaovrijednostimaiprincipimapremakojimaseravnamedicinskapraksa.

»Raspraveueticiizmeđuperspektivakojenaglašavajupravednostionihkojenaglašavajubri-gu,iliizmeđuprincipalističkihipraktikalističkihpristupa,beznačajnesuakojesamamoralnostzasjenjenaimperativomkomercijalizacije.«47

Stogajepotrebnorazmotritipostojilimogućnostuvođenjaalternativnihme-taforauraspraveobitimedicinskeskrbi,metaforakojebipridonijelenaglaša-vanjuaspekatazdravljaibolestizanemarenihkakokonvencionalnimmetafo-ramatakoionimakojesuna»dobrom«putudapostanukonvencionalne.

Mogućnosti alternativnih metafora bolesti i zdravlja

Pronalazakalternativnihmetaforaneznačinužnoistvaranjenovih,nekon-vencionalnihmetafora.Drugačijimodelipoimanjazdravljaibolestipostojeodvremenastvaranjadruštvenihinstitucijazasuočavanjesbolešću,tj.me-dicinskihsustava,tesuidanasprisutniuoblikunizaraznorodnihmedicin-skih sustavakoje sečestoneprimjereno svrstavapoduniformnekategorije»alternativne«,»tradicionalne«ili»etnomedicine«.Njihovaraznorodnostsepogotovoočitujeumetaforičkimstrukturiranjimazdravljaibolesti,patakoimamoprimjerepoimanjabolesti kao opsjednutostiprirodniminatprirodnimsilamailibolesti kao urokauraznimetnomedicinama,poimanjazdravlja kao energetskogilihumoralnog sklada,iliprimjericepoimanjatijela kao biljkeukineskojmediciniilikaodijela ekološkog sustavauayurvedskommedicinskomsustavu.48Svakaodovihmetaforabitnoutječenapoimanjeiklasifikacijubolesti,specifičnudijagnostikuiterapiju.Uspecifičnostisvakogodovihmodelausklopuovogradanažalostnećumoćiući,negoćupažnjuposvetitiprijedlozimazanovemetafore,teeksplanatornemodelezateorijuipraksukojiproizlazeiznjih,unutarbiomedicinskogsustavakaodominantnezapadneznanstveno­tehničkiorijentirane»etnomedicine«.Tiseprijedloziuglavnomorijentirajunanedostatkeizastranjenjamehanici-stičkog i redukcionističkogpoimanjapredmetamedicine čije se posljediceodražavajuudehumaniziranomkarakterumedicine.JedanodtihprijedlogajevećnavedenaSeyleovametaforatijela kao homeostatskog organizmakojajeubiomedicinskarazmatranjaunijelabitnodrugačijerazumijevanjetijela,teomogućilaobjašnjenjakompleksnihfenomenapoputstresailialergijskihreakcija,promatrajućitijelonateleološkinačinkaoorganizamkojiusvrhu

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA125God.32(2012)Sv.1(121–138)

K.Babel,Metaforezdravljaibolestiume-dicinskojpraksi133

samoočuvanjapoduzimarazneadaptivnestrategijekojimasesuočavasutje-cajima iz okoliša.49No iako je odstupanjemodmehanicističkog poimanjatijelaovametaforaomogućiladaseprirazmatranjuzdravljaibolestiuobziruzmuodređeniokolišniisocijalnifaktori,naglasakjeidaljeostaonabiološ-kimmehanizmima,štojeirazlogzaštojemetaforarelativnolakoprihvaćenaunutarmedicinskezdravstvenezajednice.Timesuupozadinirazmatranjaidaljeostalioniproblematičniaspektikojizahtijevajudubljepromišljanjekri-zesuvremenemedicine.Kakobisenaadekvatannačinsuočiostimaspektima,Annasjedaoprijedlogzaekološke metaforeumedicini,kojebiutjecalenapoimanjezdravstveneskrbiposuđivanjempojmovaizekologijepoputbalansa,raznolikosti,održivosti,kvalitete života,odgovornostiizajedništva.50Tebisemetaforesuočavaleprvenstvenosnegativnimstranamamilitarističkihiekonomskihmetaforaumedicininudećidrugačijemodelerazmatranjaupotrebeiraspodjeleresursa.Timodelipodrazumijevajupreferiranjedugoročnihplanovauzdravstvenojpoliticiumjestokratkoročnih,pretjeranoindividualiziranihičestovrloskupihtehnološkihrješenja,naglasaknazdravljupopulacijeisocijalnimfaktorimakojiutječunanastanakiširenjebolestiumjestokoncentracijenazdravljepo-jedinacaiindividualnerizičnefaktore,davanjeprimatauraspodjelisredstavapreventivnimintervencijamaujavnomzdravstvunadrastrošnimpokušajimaborbeprotivsmrtiupojedinimslučajevima.Notoujednoznačiidubljepro-mišljanjebitiiciljevamedicine,značenjazdravlja,kaoistavovapremaživo-tuismrti–pogotovoupoimanjusmrtikaonajvećegneprijateljaprotivkojegseborimobezobziranasredstva–kojizasjenjujupitanjakvaliteteživotainastojanjazanjenimpovećanjemkrozmedicinskuskrb.Uzimanjemuobzirpitanjaodgovornostipremasadašnjimibudućimgeneracijama,kaoipremaprirodiopćenito,ufokussestavljajuetičkapromišljanjaprincipaivrijednostikojeoblikujumedicinskupraksu.

44

Metaforavrijeme je novac jedna je od omi-ljenijihmetaforaLakoffaiJohnsona,zakojumeđuostalimtvrde ida imavelikiutjecaju»vesternizaciji« kultura diljem svijeta (Me-taphors We Live By, str. 145).U ovom slu-čajuikodzdravljakaokapitalaikodbolestikaotroškaočitjeutjecajstrukturiranjapojmavremenapotrošenogzaočuvanjezdravlja ilibolovanjepomoćuekonomskihkategorija.

45

Moglobiserećidametaforatijelo kao strojumnogome odgovara ideologiji komercija-lizacije medicine, budući da se poimanjembolestikaokvaranastrojukojemjepotrebanpopravak, s naglaskom na korištenje tehno-logije, upravo otvara mogućnost poimanjamedicine kao »mehaničarske« usluge kojujemogućeprodavati.Ne­tehnološkemetode,poputliječničkihsavjetazamijenjanježivot-nihnavikakakobisedoprinijelosamoizlječe-nju,samimtimegubenavažnostibudućidaihjetežeučinitirobom.Također,arbitrarnostu određenju razine odstupanja biokemijskihi fiziološkihpokazateljaodnormalekao in-dikatorabolesti,primjericekodhipertenzije,može biti povodom za terapije kod osobakoje se ne osjećaju bolesnima i kojima jemala vjerojatnost dugoročnih štetnih poslje-

dica–terapijekojesvakakopodrazumijevajupodmirivanjefinancijskihtroškova.Otomev.npr.LidijaGajski,Lijekovi ili priča o obmani,Pergamena,Zagreb2009.

46

V.H.Jurić,»Zdravljeivrijednosti«.

47

R.E.Malone, »Policy as Product:MoralityandMetaphor in Health Policy Discourse«,str.21.

48

V.npr.AttwoodGaines,RobbieDavis­Floyd,»Biomedicine«, u: Carol R. Ember,MelvinEmber(ur.),Encyclopedia of Medical Anthro-pology, Springer, New York 2004.; VeenaBhasin,»MedicalAnthropology:AReview«,Ethnomedicine1(1/2007),str.1–20.

49

M.Johnson,The Body in the Mind,str.136.

50

G.J.Annas,Some Choice,str.49.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA125God.32(2012)Sv.1(121–138)

K.Babel,Metaforezdravljaibolestiume-dicinskojpraksi134

Alternativnimodelkojisečinimoždanajobuhvatnijimurazmatranjupitanjazdravljaizdravstveneskrbijetzv.bio-psiho-socijalni model.51Neumanju-jućivažnostbiološkihaspekatazdravljaiuspjehekojejepolučilonjihovoistraživanje,ovajmodelnastojirazmotritikompleksnuinterakcijubioloških,psiholoških,društvenih,političko­ekonomskihiokolišnihfaktorakojiobli-kujupojmove i iskustva zdravlja i bolesti.Time sevraća značaj osobnimiskustvima idoživljajimaoboljelih,njihovojživotnoj situaciji iaspektimakoji je formiraju, pitanjima odnosa liječnika i pacijenta koji uvelikemoguutjecatinatijekiishodterapije,kaoipitanjemzdravljauširemdruštvenomkontekstu.Urazmatranjumetaforičkihelemenatakojibimoglioblikovatitakavmodel,Christina Schachtner je izdvojila dvije najzastupljenije temeljne metafore–bolest kao lanac uzroka i posljedicakoji odstupa od normeibolest kao neuspješno upravljanje životom.52ZaprvumetaforuSchachtner smatradaje temeljnaunutarbiomedicinskogmodela, tj. nadređena spomenutimme-hanicističkimkaoihomeostatskimmetaforama.Budućidasenjomebolestdoživljavakaolinearniproceskojegkarakterizirajumjerljivaodstupanjaodnormale,naglasak se stavljana ispitivanje fiziološkihuzroka i procesa, tj.nabiološkeaspektebolesti.Dijagnostičkeiterapijskepostupkekarakterizirasistematski, planski, standardiziran i racionalistički pristup u identifikacijikauzalnih veza i okretanju tog linearnog procesa.U praksi taj pristup ka-rakteriziraaktivno­pasivanodnosliječnikaipacijentaukojemliječnikigravodećuuloguuodređivanjudijagnoze,terapijeioblikovanjukomunikacij-skestrukture.53Sdrugestrane,bolest kao neuspješno upravljanje životompredstavlja »socio­psihosomatske« aspekte bolesti. Bolest se time ne pro-matra samo kao promjena u fiziološkim funkcijama, nego se na organskepromjenegledakaonaindikatoreproblematičnihpsihosocijalnihprocesa uživotupacijenta,tj.bolestsepojavljujekaorezultatporemećajaharmonijeuemocionalnomidruštvenomživotupacijenta.Pridijagnostičkompostupku,liječnik jevišeokrenutprema razumijevanjuopćegpsihosomatskogstanjapacijentatepotrazizapsihičkimisocijalnimfaktorima,tj.životnimuvjetimakojiumanjujušansezauspješnoupravljanježivotomtenatajnačinsmanjujudjelotvornostobrambenogsustava.Takavpostupakzahtijevahermeneutičkipristupliječenjuukojemliječnikmorabitisposobanuživjetiseupacijentovsvijetiproblemeunjemu,panaglasakstavljanakomunikacijuiinterpreta-cijunaracije.Komunikacijaneslužisamokaopomoćupotrazizadijagno-zomnegojeivažandiosameterapije.Krozuspješnukomunikacijupacijentizlažesvojuživotnusituaciju,suočavanjemsastresnimelementimanastojiponovnouspješnoupravljatisvojimživotomtenatajnačinponovnozadobitistabilnostioživjetiobrambenisustav.Odnosliječnikaipacijentatemeljise,sukladnoznačajukomunikacijekodovemetafore,nausmjeravanju, savje-tovanjuisuradnjispacijentom.Ključanfaktoruterapijijeaktivnosudjelo-vanjepacijentaurazvijanjuvlastitepričeiotkrivanjurazlogadisharmonije,tj.neuspjehauupravljanjuvlastitimživotom.Liječnikpri tome imauloguusmjeravanjanaracijeupravomsmjeruidavanjasavjetazaponovnuuspo-stavuharmonije.54

Oviprimjeriukazujudasuočavanjeskrizomumedicinizahtijevatemeljitestrukturnepromjeneumedicinskomkonceptualnomsustavu,jersetuinalazenjeniizvori.Budućidaje,kaoštosamnastojaoprikazati,tajsustavuvelikestrukturirannametaforičkimkonceptima,tepromjenećesvakakopodrazumi-jevatiuvođenjenavedenihisličnihalternativnihmetaforaudiskursozdravljuizdravstvenojskrbi.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA125God.32(2012)Sv.1(121–138)

K.Babel,Metaforezdravljaibolestiume-dicinskojpraksi135

Možemo li bez metafora?

BilobisvakakoneprimjerenouokviruovogradaneosvrnutisenamisliSu-sanSontagometaforamabolestikojejeiznijelausvojimiznimnoutjecajnimknjigamaBolest kao metafora iAIDS i njegove metafore.Glavna je tezauprvojknjizidabolesttrebališitimetafora,tj.»dajenajboljistavpremabolesti– inajzdravijinačinbolovanja–svođenjemetaforanaminimum,odupira-njemetaforičkomnačinumišljenja«.55Naime,Sontagnatemeljupovijesnihiliterarnihizvorarazmatranizkulturnihmitovaimetaforakojesevežuuzrak,bolestodkojeseisamaliječiladokjepisalatuknjigu,ikojeuvjetujudasetabolestdoživljavasramotnomiopscenom.Osimčinjenicedajedotadadijagnozarakauglavnomznačilasmrtnupresuduzaoboljeloga,opscenostjeproizlazilaizdoživljavanjarakakaozlokobne,fizičkiodvratnebolestikoja»pokazujedajetijelosamobijednotijelo«.56Sramotnostraka,smatraSontag,proizlazilajeizuvjerenjadaraknastajerepresijomiinhibiranošću,zatomlji-vanjem životne energije, tj. percipiranja bolesti kao grijeha, nečega što suosobekojebolujuod rakasameskrivile svojimživotnimstilom.Praktičneposljediceovakvogdoživljavanjarakaočitujuseuskrivanjubolestikakoodstraneliječnikatakoipacijenata.Paternalističkinastrojeniliječniciskrivajubolestodsamihpacijenatakakoimnebipogoršalistanje,apacijentiodobi-teljiidruštvazbogstrahaodstigmatizacije.Najdramatičnijaposljedicajetadazbogstrahaisramapacijentiodugovlačestraženjemmedicinskepomoći,štojeosnovnirazlogSontaginogstavadametaforebolestimoguubijatiidabiihsetrebaloupotpunostiriješiti.NaduzauklanjanjemmetaforapovezanihsrakomSontagpolažeuznanstvenoutemeljenumedicinukojaotkrićimabio­loškihuzrokabolestisvodibolestnaonoštoona»zapravo«jest,kaoštojetobioslučajsmetaforamaiznimnozasićenogpogledanatuberkulozunakonotkrićanjenoguzročnika.57

KolikogodjedjeloSusanSontagimaloiznimanutjecajnaosvjetljavanjepro-blematičnostidotadašnjegpoimanjabolestikaoinaopćenitorazumijevanjezdravstvenogdiskursa,tolikosukritičkereakcijeukazivalenakonceptualnei

51

Osnovne smjernice za takavmodel ponudiojeGeorgeEngeluvećnavedenominovativ-nom, no od strane dominantne struje ume-dicini često olako previđanom tekstu »TheNeedforaNewMedicalModel:AChallengeforBiomedicine«.

52

V.ChristinaSchachtner,Ärztliche Praxis. Die gestaltend Kraft der Metapher, Suhrkamp,Frankfurt a. M. 1999. Sažet pregled svojihproučavanja metafora u medicinskoj praksidonosiutekstu»ImagesofHealthandDise­aseinMedicalPractice:MetaphorsasStructu­ringElements«,u:AntjeGimmler,ChristianLenk, Gerhard Aumüller (ur.), Health and Quality of Life: Philosophical, Medical and Cultural Aspects,LITVerlag,Münster2002.,str.81–94.

53

C.Schachtner,»ImagesofHealthandDiseaseinMedicalPractice«,str.82–84.

54

Isto,str.85–88.

55

Susan Sontag, Illness as Metaphor, Farrar,Strauss&Giroux,NewYork1978.Citiranoprema: Bolest kao metafora, Rad, Beograd1983.,str.15.

56

Isto,str.27.

57

Usporedno s razmatranjem metafora raka,Sontag kroz djelo navodi niz primjera ro-mantizacijeiestetizacijetuberkulozetijekom18. i 19. stoljeća kao bolesti koja pogađanježne, osjetljive, strastvene, bolesti kojomizgara tijelo omogućujući tako izoštravanjesvijesti ili pak kao bolesti volje i patologijiživotneenergijeisl.Tesusemistifikacijsketendencije u opisivanje tuberkuloze povukleizsvakodnevnoggovorakao iznanstvenih iumjetničkihdiskursaubrzonakonKochovogotkrićabakterijeuzročnika,dabiupotpuno-stinestaleotkrićemefikasnogantibiotika.V.isto,str.62.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA125God.32(2012)Sv.1(121–138)

K.Babel,Metaforezdravljaibolestiume-dicinskojpraksi136

metodološkeproblemeunjenompristupumetaforamabolesti.Primjerice,Bar-baraClowjenatemeljuistraživanjajavnihiprivatnihdiskursaorakuuprvojpolovici20.stoljeća58ukazalanačinjenicuda,suprotnoSontaginomuvjere-nju,stavdajeraksramotnabolestokojojsešutinijebiotolikoprevladavajući.Nadalje,zamjerkaopretjeranojgeneralizacijiupućenajeSontaginomzaključ-kudasvebolestitrebališitimetaforanatemeljunekolikonegativnihposlje-dicametaforajednebolesti.59Budućidajerazumijevanjeiskustvabolestine-odvojivoodkompleksnogsklopaosobnih,društvenihikulturnihmetaforičkistrukturiranihuvjerenja,odkojihnekamogudoprinijetiizlječenjudokdrugamogupredstavljatiprepreku,općeuklanjanjemetafora–akobiuopćeposto-jalatakvamogućnost–značajnobismanjilomogućnostizražavanjapacijenataokompleksnimiskustvimabolestitebitakođerukloniloimogućepozitivnedoprinoseozdravljenju.Konačno,Sontagnijeuočiladapriklanjanjemreduk-cionističkombiomedicinskompoimanjubolesti svojucijelu raspravuprotivmetaforaumedicinitemeljiupravonametaforitijelakaostroja,»utvrđujućitakosvojupozicijukaonajnovijumitologiju«,60štojedijelomisamapriznaladesetgodinakasnijeuuvoduknjigeAIDS i njegove metafore.61

Usprkosovimprigovorima,značajdjelaSusanSontagzaosvještavanjeulogemetaforauoblikovanjuiskustvabolestiimedicinskepraksejeneupitan.Uka-zivanjemnanegativneposljedice,rječnikomLakoffaiJohnsona,naglašava-njaiskrivanjaodređenihaspekatapojmabolestiupotrebomodređenihmeta-fora,oštromkritikompaternalističkihimilitarističkihpoimanjamedicine,tezahtjevomzarevidiranjemustaljenihisamorazumljivihobrazacamišljenjaidjelovanja,Sontagjedalavažanprilognastojanjimazaponovnu»humaniza-ciju«medicine.Posebnojeznačajnainjenakritikaupotrebeodređenihboles­tipoputrakakaoishodišnihdomenametaforičkogstrukturiranjadruštvenih,političkihidrugihfenomena,štojetemakojazaslužujezasebnuraspravutejenaovommjestunećumoćiuzetiuobzir.

Pluralizam metafora u medicinskoj praksi

Nakonštosamnastojaoprimjerimaprikazatinačinenakojemetaforemoguoblikovatinašerazumijevanjeiskustavazdravljaibolestitetimeuvjetovatinašedjelovanjeusvrhuodržavanjazdravlja,pokušatćuizložitipotencijalnedoprinosekojebikognitivnateorijametaforemogladatiupromišljanjuizvo-rairješenjakrizesuvremenemedicine.Prijesvega,važnojeistaknutidaseraspravanebipokazalaplodnomkadabisekrenulopitatikojaodmetaforaje»ispravnija«ili»bližaistini«,budućidajeunaravimetaforadaistodobnonaglašavajuizasjenjujuaspektepojmovakojestrukturiraju.Primjerice,uspr-kostomuštojeizvišepravacakritiziran,zatrenutnoprevladavajućibiomedi­cinskimodelteškomožemorećidajeupotpunosti»neispravan«idabigatrebalonapustiti.Potragazabiološkimuzrocimabolestîteznanjaitehnolo-gijerazvijeneusvrhunjihovaliječenjauvelikesupridonijelipoboljšanjimauvjetaljudskogživotatesenemožeolakozanemaritipotencijaltogmodelazabudućeuspješnodjelovanjeutompravcu.Sdrugestrane,poimanjebolestikaoneuspješnogupravljanjaživotom,uzetokaodominantanpogled,možeprouzročitiproblemepoputpretjeranogpridavanjapažnjesocijalnimfaktori-ma,iličakizazivanjaosjećajakrivnjezavlastitusituacijukojamožedovestidoodustajanjaodtraženjapomoći(kakojetoSontagupečatljivoistaknula)uslučajevimakadapostojeadekvatnebiomedicinsketerapije.Onoštojepo-trebnočinitijeukazivatinaproblemekojibinastalikadabisebilokojaodtihmetaforanametnulakaodominantnaikadabisenatemeljunjeodređivaloštojeapsolutnaiobjektivnaistina.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA125God.32(2012)Sv.1(121–138)

K.Babel,Metaforezdravljaibolestiume-dicinskojpraksi137

Stogabimoždabiloprikladnijepitanjumetaforaumedicinipristupitikrozprizmupluralizma metafora.Takavpristuppodrazumijevaobidaserazličitemetaforekojesesusrećuumedicinskojteorijiipraksipromatrajukaoravno-pravnikonstituentiuoblikovanjukompleksnihpojmovazdravljaibolestitebizahtijevaokontinuiranopromišljanjenačinanakojedoprinoseciljevimamedicinenaglašavanjemodređenihaspekatakakoupojedinimslučajevimatakoinatemeljnojkonceptualnojrazini.Prvapretpostavkatakvompristupujerazvijanjesvijestiotomedametaforeuvelikeoblikujustvarnostteda»iz-vlačimozaključke,postavljamociljeve,obvezujemoseiizvršavamoplano-ve,svenatemeljutogakakodijelomstrukturiramonašaiskustva,svjesnoilinesvjesno,pomoćumetafora«.62Svijestotomuznačiujednoisvijestdame-taforekojesvakodnevnokoristimoismatramosamorazumljivimanisujedinimogućinačinopisastvarnosti,negosuodrazsklopasocijalnih,povijesnihikulturnihkontingencija,kaoiprethodnihosobnihiskustava.Iztogaproizlazizadatak razvijanja fleksibilnog odnosa prema različitim uvriježenimmeta-foramakao i otvorenosti premapojavimogućih novihmetafora kojima senastojesagledatiiskustvanadrukčijinačin.Umedicinskojpraksipluralističkipristupmetaforamaznačiobinastojanjedaseuobziruzmusviaspektikojimarazličitekonvencionalneinekonvencio-nalnemetaforeodređujupoimanjezdravljaibolestitebimukaoorijentacijskimodelodgovaraobio­psiho­socijalnimodelunutarkojegjetakavpluralizamuopćeimoguć.Preciznije, tobiznačiloponovnodavanjeznačajaosobnimiskustvimainarativimakojimaosobekojetražemedicinskupomoćoblikujuiprenosetaiskustva,kaoiizvanjskimfaktorimakojiutječunapreuzimanjeulogeoboljeloga.Budućidautompogleduiskustvubolestimožeznačajnopridonijetigubitaksmislaunutarživotnihpriča,tedaputkozdravljenjuuztjelesnioporavakznačiipovrataksmisla,velikasevažnostpridajeulozili-ječnikakaosavjetnika,psihoterapeuta,terazvijanjupsiholoških,komunika-tivnihinarativnihvještinapotrebnihzatuulogu.Ukolikopacijentisasobomdonoserazličiteosobneiskustvene,socijalneikulturnepozadinetemetaforekojesemoguznačajnorazlikovatiodonihkojeukomunikacijskiodnosunosiliječnik,utoliko je sposobnost liječnikada razvije fleksibilanodnospremavlastitim metaforama za uspješnu uspostavu komunikacije i međusobnograzumijevanjaznačajniji.Posebnose toodnosinaslučajevekadase radiopripadnicimakulturakoji imajubitnodrugačijepojmovezdravlja ibolesti,slučajeveukojima jeodprimarnevažnosti svijestda jemedicinskimodelkojeg je liječnik usvojiomedicinskim odgojem i naobrazbom samo jedanodkulturnihmodelakojimjemogućeobjasniti iskustvazdravlja ibolesti idjelovatiprematimobjašnjenima.Kvalitetaodnosaliječnikaipacijentakaoključ za povratak humaniziranog karakteramedicine, kao i sama kvalitetamedicinskihintervencija,kakozaključujeSchachtner,»povećavaseukolikoliječnici na raspolaganju nemaju samo jedanmetaforički koncept, nego semoguoslonitinarazličitemetafore–kadasesuočavajusrazličitimbolestima,

58

BarbaraClow,»Who’sAfraidofSusanSon-tag?«,Social History of Medicine14(2/2001),str.293–312.

59

J.Coulehan,»MetaphorandMedicine:Narra-tiveinClinicalPractice«,str.88–89.

60

B.Clow,»Who’sAfraidofSusanSontag?«,str.311.

61

SusanSontag,AIDS and Its Metaphors,Far­rar,Strauss&Giroux,NewYork1989.

62

G. Lakoff,M. Johnson,Metaphors We Live By,str.158.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA125God.32(2012)Sv.1(121–138)

K.Babel,Metaforezdravljaibolestiume-dicinskojpraksi138

različitimpacijentima injihovimživotnimperspektivama«.63Uzetiuobzircjelinuosobnostipacijenta,štojepreduvjethumanogodnosaumedicinskojpraksi,značiuzetiuobzirinjegovemetafore.S druge strane, prihvaćanjem socijalnih, političko­ekonomskih i ekološkihfaktorakaojednakovažnih,ačestoivažnijihodindividualnihbiološkihfak-tora,zaočuvanjeilinarušavanjezdravljapojedincakaoiodređenezajednice,javljasepotrebazadodatnimaktivizmommedicinskih i javnozdravstvenihdjelatnikauširemdruštvenomipolitičkomkontekstukakobisenaadekvatannačinuhvatiloukoštacstakvimizvorimabolesti.Tobiusebiobuhvaćalonesamopridavanjevećegznačajapreventivnojmediciniibriguokopoboljšanjaopćih životnih uvjeta, nego i kritičko promišljanje diskursâ koji pridonosekrizimedicineupitnimmotivimaudonošenjuzdravstvenepolitike,kaoikon-kretnodjelovanjeutomsmjerustvaranjemalternativnihdiskursa.Zadatakjetimozbiljnijikadaimamouvidudaje,kakoističeEngel,»moćvladajućihinteresa, socijalnih, političkih i ekonomskih, snažna prepreka bilo kakvomefektivnomnapadunabiomedicinskidogmatizam«.64

Svijestdametaforeoblikuju,kaoionačinimanakojioblikuju,naškoncep-tualnisustavotvaramogućnostda,tamogdjeseuvididisfunkcionalnost,po-nudimoalternativnemetaforekojebipojmovezdravljaibolestistrukturiraletakodaanulirajunegativneposljedicezanemarenostiodređenihaspekatatihpojmova oblikovanih uvriježenimmetaforama ili da obuhvate pojedinačneaspektetihpojmovaujedanširipogled.Trajnoprisutnarefleksijaiotvorenostpremanovimmogućimnačinimastrukturiranjatemeljnihpojmovaiciljevamedicinesmjernicesukojezagovarapluralističkipristupmetaforamapoko-jimaživimo,bolujemo,ozdravljamo,aukonačniciiumiremo.

Krešimir Babel

Metaphors of Health and Illness in Medical Practice

AbstractIn this paper I will attempt to point out possible contributions of considering metaphors as principles of cognition to the discussion on conceptual grounds of crisis in medicine. Hence the first part will be a brief review of the basic features of cognitive theory of metaphor in the works of Georg Lakoff and Mark Johnson, which will serve as guidelines in examining metaphors of health and illness. The second part will deal with conventional metaphors associated with the notions of illness and health in everyday speech as well as in scientific and professional medical discourses. I will try to indicate the ways in which these metaphors influence notions of health and illness, thus directing actions in medical practice, which is the place where the crisis of me-dicine is most clearly manifested in the form of dehumanised character of relationship between medical practice participants. Unconventional, alternative metaphors and their potential for establishing different, more humane notions and principles which could guide medical practice will also be discussed. Finally, I will offer one such proposal which follows the basic ideas of cognitive theory of metaphor.

Key wordscrisisofmedicine,health,illness,metaphors,cognitivetheoryofmetaphor,pluralismofmetaphors

63

C.Schachtner,»ImagesofHealthandDise­aseinMedicalPractice«,str.92.

64

G.L.Engel,»TheNeedforaNewMedicalModel: A Challenge for Biomedicine«, str.135.