METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI 5 BILTEN 2019stars2/bilten/2019/bilten0519.pdf · BILTEN 5 / 2019 9 na Plitvičkim jezerima. Stoga je bilo bujičnih poplava, a porasli su i vodostaji

ISSN 1334-3017god. XXXIII

520 1 9

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKIBILTEN

Fotografiju na naslovnici snimio Ivan Lukac

DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVODZAGREB, GRIČ 3

UDK 551.5.63 551.506.1 551.509.617 551.510.4 551.515 551.519.9 551.577.13 551.582.2 551.586 556.04 627.51 628.11 630.431.1

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN

5 / 2019.

GODINA XXXIII SVIBANJ 2019.

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN

IZDAJE

Državni hidrometeorološki zavod Zagreb, Grič 3 www.meteo.hr e-mail:[email protected]

Glavna i odgovorna urednica dr. sc. Branka Ivančan-Picek

Glavni urednik mr. sc. Dragoslav Dragojlović

Zamjenik glavnog urednika Davor Nikolić, dipl. inž.

Uređivački odbor dr. sc. Cleo Kosanović

Gordana Bušelić, mag. math.

dr. sc. Alica Bajić

dr. sc. Vlasta Tutiš

Dubravka Rasol, dipl. inž.

Lektorica mr. sc. Ivančica Mihovilić

Grafičko tehnički urednik Ivan Lukac, graf.inž.

Stalni suradnici dr. sc. Mislav Anić

Ivan Bertović, prof.

Tomislava Bošnjak, inž.

mr. sc. Lidija Cvitan

Ivona Igrec, dipl.inž.

Lovro Kalin, dipl.inž.

dr. sc. Tanja Likso

Marinko Marelja, mag. ing. min.

Ivana Marinović, mag. phys.-geophys.

Domagoj Mihajlović, dipl.inž.

Krunoslav Mikec, dipl.inž.

Marija Mokorić, dipl.inž.

Davor Nikolić, dipl. inž.

Damir Peti, dipl.inž.

Dunja Plačko-Vršnak, dipl.inž.

Željka Pogačić, mag. phys.-geophys.

Sadržaj

VREMENSKE PRILIKE ............................................................................................................................................... 7

Sinoptička situacija (Marija Mokorić, dipl. inž.) ............................................................................. 7

Analiza proljeća 2019. po tipovima vremena (Dunja Plačko-Vršnak, dipl. inž.,

Marija Mokorić, dipl. inž., Krunoslav Mikec, dipl. inž.) .................................................................. 11

Klimatološka analiza (dr. sc. Tanja Likso) ....................................................................................... 17

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta (Ivana Marinović, mag.phys.-geophys.

Domagoj Mihajlović, dipl. inž.) ........................................................................................................ 25

Temperatura mora (Željka Pogačić, mag. phys.-geophys.) .............................................................................. 27

HIDROLOŠKE PRILIKE ............................................................................................................................................. 30

Površinske vode (Tomislava Bošnjak, inž.) .................................................................................... 30

Podzemne vode (Ivan Bertović, prof.) ............................................................................................ 33

EKOLOŠKE PRILIKE .................................................................................................................................................. 35

Meteorološke karakteristike (Domagoj Mihajlović, dipl. inž.) .................................................... 35

Onečišćenje zraka i oborine (Ivona Igrec, dipl. inž.) ................................................................... 37

BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE (mr. sc. Lidija Cvitan) .......................................................................................... 38

SUNČEVO ZRAČENJE (Marinko Marelja, mag. inž. min.) .................................................................................. 40

AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE (dr. sc. Mislav Anić) ........................................................................................ 43

ŠUMSKI POŽARI (Marija Mokorić, dipl. inž., Lovro Kalin, dipl. inž.) .................................................................. 45

OBRANA OD TUČE (Damir Peti, dipl. inž.) ........................................................................................................... 46

KNJIŽNICA DHMZ-a (mr. sc. Ivančica Mihovilić) ................................................................................................ 48

IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI

U NOVINSKIM IZVJEŠĆIMA U HRVATSKOJ U SVIBNJU 2019. GODINE

(Davor Nikolić, dipl. inž.) .......................................................................................................................................... 52

ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJI

(pripremila Sunčica Švaco, dipl. komp. i etnol.) ................................................................................................... 58

BILTEN 5 / 2019 7

VREMENSKE PRILIKE

Sinoptička situacija

Marija Mokorić, dipl. inž.

1. i 2. svibnja je bilo djelomice i pretežno sunčano te ugodno toplo vrijeme. Ponegdje je bilo malo kiše ili kratkotrajnog pljuska.

Prizemno je bilo polje srednjeg tlaka zraka, a po visini je počeo pritjecati razmjerno topao zrak.

Ipak, zbog prisustva manje količine vlažnog zra-ka u početku je još ponegdje bilo malo kiše, a poslije-podne uslIjed konvekcije I lokalnog pljuska. Zapuhao je južni i jugozapadni vjetar, a na Jadranu jugo.

3. svibnja je bilo promjenljivo, ponegdje sa sla-

bom kišom, ali se zadržalo razmjerno toplo. I dalje je

puhao jugozapadnjak, na Jadranu jugo.

Nad našim predjelima je bilo polje sniženog tlaka

zraka, a ispred hladne fronte i visinske doline pritjecao

je malo vlažniji te razmjerno topao zrak. Stoga je bilo

povremeno više oblaka i ponegdje malo kiše.

Ciklonalno polje se nalazilo nad zapadnom i dije-

lom sjeverne Europe.

Između 4. i 6. svibnja je bilo većinom umjereno

do pretežno oblačno s povremenom kišom i pljusko-

vima s grmljavinom, a u gorju je bilo snijega. Zapuha-

la je bura i sjeverozapadnjak. Bura je bila mjestimice

olujna s orkanskim udarima, a u unutrašnjosti je puhao

sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Zahladilo je, te je maksi-

Slika 1. Prizemna sinoptička situacija 5. svibnja 2019.

(izvor Njemačka meteorološka služba-DWD).

Slika 2. Visinska sinoptička situacija AT 500 hPa 5. svibnja

2019. (izvor Njemačka meteorološka služba-DWD).





8 BILTEN 5 / 2019

malna temperatura zraka bila od 5 do 15°C, u Dalmaciji i malo viša.

Preko naše zemlje premjestila se visinska dolina i hladna fronta u sklopu ciklone koja je imala središte nad Genovskim zaljevom. Sekundarno središte je bilo nad sjevernim Jadranom i premještalo se preko Jadra-na. S premještanjem ciklone i visinske doline pritjecao je razmjerno hladan zrak, pa je u gorju bilo snijega. Ko-ličina oborine bila je uglavnom umjerena, tek ponegdje obilna. Jugo i jugozapadnjak na Jadranu zamijenila je bura i sjeverozapadnjak, najprije na sjevernom dijelu. I u unutrašnjosti je bilo razmjerno vjetrovito s sjevernim i sjeveroistočnim vjetrom.

7. i 8. svibnja je bilo pretežno sunčano, ujutro u unutrašnjosti mjestimice sa slabim mrazom, dok je da-nju bilo toplije. Vjetar je okrenuo na južni i jugozapad-ni, a na Jadranu na jugo.

Ciklona se premjestila istočnije od Hrvatske, na područje Crnog mora, a sa zapada je ojačala anticiklo-na. Po visini je prolazno ojačao greben te je zatoplilo tijekom dana. Vjetar je oslabio, razvedrilo se te je uslijed prisustva razmjerno svježeg zraka i dodatnog noćnog ohlađivanja u unutrašnjosti bilo slabog mraza, pose-bice po gorskim kotlinama, ali i ponegdje u Posavini. Mraz je na 5 cm visine od tla bio još prisutniji.

8. svibnja je u zapadnim predjelima u drugom di-jelu dana bilo sve oblačnije, južni vjetar i jugo su jačali, a ponegdje je bilo i kiše.

9. svibnja je bilo pretežno oblačno i razmjerno svježe s povremenom kišom, lokalno i grmljavinom. Oborina je mjestimice bila obilna, osobito u zapadnim predjelima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu. Na Jadranu je puhalo umjereno i jako jugo.

Preko naše zemlje premjestila se hladna fronta u sklopu prostrane ciklone u sklopu koje je nastalo se-kundarno središte nad sjevernim Jadranom. Stoga je posvuda bilo kiše, na Zavižanu i susnježice.

10. i 11. svibnja je bilo djelomice i pretežno sunča-no te toplije. Ponovno je zapuhalo jugo i jugozapad-njak.

Prizemno je bilo polje povišenog i srednjeg izjed-načenog tlaka zraka, a po visini je u početku bio termo-barički greben, a zatim je ojačalo jugozapadno struja-nje. Stoga je potkraj razdoblja bilo na zapadu zemlje više oblaka i ponegdje kiše.

Između 12. i 15. svibnja su bile ekstremne vre-menske prilike. Bilo je mjestimice obilne oborine te jakog i olujnog sjevernog i sjeveroistočnog vjetra u unutrašnjosti, a na Jadranu jake bure s olujnim i or-kanskim udarima. Temperatura zraka je bila znatno niža od prosjeka, pa je u najvišem gorju bilo snijega. Palo je i 20 cm novog snijega. Potkraj perioda snijega je bilo i u nižem gorju.

Državni hidrometeorološki zavod je izdao upozo-renja na opasne vremenske prilike-mjestimice ekstre-mne oborine i olujan vjetar.

U središnjoj Hrvatskoj, pa i na zagrebačkom po-dručju olujan sjeveroistočni i sjeverni vjetar je posebice 13. svibnja uzrokovao veliku materijalnu štetu. Brzina vjetra je bila i oko 120 km/h.

12. svibnja ciklona iz Genovskog zaljeva premje-stila se nad Tirensko more i stacionirala. Po visini se premještala dolina, a s pritjecanjem hladnog zraka nad Tirenskim morem i južnom Italijom nastala je du-boka visinska ciklona koja je bila i u visokim slojevima atmosfere. Sa sjeverozapada kontinenta jačao je pre-ma našim krajevima ogranak snažne anticiklone uzro-kujući velike gradijente u tlaku zraka, a posljedica je bio jak i olujan vjetar, posebice u zapadnim dijelovima unutrašnjosti. Jaka bura se do kraja razdoblja proširila na cijeli Jadran.

Lokalno je bilo pljuskova i grmljavine, a izražene kiše bilo je osobito na Jadranu te u gorskoj Hrvatskoj, gdje su oboreni i neki rekordi, primjerice u Delnicama i





BILTEN 5 / 2019 9

na Plitvičkim jezerima. Stoga je bilo bujičnih poplava, a porasli su i vodostaji rijeka koje su se izlile na području Karlovca i Hrvatske Kostajnice.

Po kriterijima srednje brzine vjetra veće od 10 m/s (40km/h), s još većim maksimumima nad sjeveroza-padnim i središnjim dijelovima naše zemlje, bila je niska mlazna struja koja se dalje premještala prema jugu.

16. i 17. svibnja je na Jadranu bilo barem djelo-mice sunčano, a u unutrašnjosti je uz promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme bilo nestabilnije, ponegdje s kišom i grmljavinom. Malo je zatoplilo.

Prizemno je bilo polje srednjeg izjednačenog tlaka zraka, visinska ciklona je oslabila i pomaknula se istoč-nije od naše zemlje. Po visini se s juga Jadranu približio termobarički greben te je na Jadranu bilo sunčanije i toplije s rijetkim lokalnim pljuskovima i grmljavinom. U unutrašnjosti se zadržavao vlažan zrak, ujutro je po-

negdje bilo magle, ali je bilo i kiše, lokalno praćene gr-

mljavinom.

18. svibnja je u Dalmaciji bilo pretežno, a u konti-

nentalnim krajevima i na sjevernom Jadranu djelomi-

ce sunčano i toplije u odnosu na prethodne dane s tek

rijetkim lokalnim nestabilnostima.

Prizemno je bilo većinom polje srednjeg ili malo

sniženog tlaka zraka, a po visini je jačalo jugozapadno

strujanje na prednjoj strani visinske doline. Bilo je raz-

mjerno toplo s dosta sunčanog vremena, ali ne posve

stabilno. Zapuhao je jugozapadnjak i jugo.

Između 19. i 22. svibnja je bilo vrlo promjenljivo

i nestabilno vrijeme s mjestimičnom kišom i pljusko-

vima s grmljavinom te razmjerno toplo. Vjetar je bio

većinom jugozapadni i južni, a na Jadranu i jugo.

Slika 10. Satelitska snimka oblaka u vidljivom dijelu spektra

6. svibnja 2019. godine u 6.45 UTC (izvor EUMETSAT)







10 BILTEN 5 / 2019

Prizemno je bilo polje srednjeg sniženog tlaka zra-ka. U jugozapadnoj visinskoj struji preko naše zemlje u visinskim dolinama premještao se vlažan zrak.

Stoga je bilo vrlo nestabilno te je uz grmljavinu i pljuskove bilo ponegdje i tuče.

Od 23. do 25. svibnja je bilo pretežno sunčano i ugodno toplo s kratkotrajnim lokalnim pljuskovima i grmljavinom.

Prizemno je bio ogranak anticiklone, a po visini u početku sjeverozapadno strujanje, a zatim slabo izra-žen termobarički greben. Ujutro je u unutrašnjosti mje-stimice bilo magle. Vjetar je bio većinom slab.

26. svibnja našim predjelima se sa zapada približi-la visinska dolina te je pritjecao razmjerno vlažan i ne-stabilan zrak. Prizemno se tlak zraka snižavao. Bilo je djelomice sunčano s više oblaka na Jadranu i priobalju gdje je osobito prema kraju dana bilo lokalnih pljusko-va i grmljavine. Bilo je jugozapadnog vjetra i juga. Bilo je razmjerno toplo.

Zatim je od 27. do 31. svibnja bilo vrlo promjenlji-vo i nestabilno vrijeme s čestom kišom i pljuskovima s grmljavinom, mjestimice i obilnim, a bilo je i pojave tuče. Dnevna temperatura zraka je bila malo niža u od-nosu na prethodne dane.

27. svibnja je na prednjoj strani doline u naše krajeve pritjecao vrlo nestabilan i vlažan zrak, a nad srednjim Sredozemljem je bilo plitko ciklonalno polje. Stoga je bilo umjereno i pretežno oblačno s kišom i pljuskovima s grmljavinom, a na Jadranuu i umjerenim do jakim, ponegdje ii olujnim jugom.

Zatim se 28. svibnja premjestila hladna fronta i visinska dolina, a nad Genovskim zaljevom je nastala ciklona. S ppritjecanjem svježeg zraka sa sjevera i sje-verozapada kontinenta visinska ciklona se produbila i zadržavala nad dijelom srednje i istočne Europe, te je dominantno utjecala na vrijeme. Bilo je promjenljivo do pretežno oblačno s učestalom kišom i lokalnim ne-stabilnostima te razmjerno svježe. Povremeno je pu-hao južni i jugozapadni vjetar te jugo.

Sa slabljenjem visinske ciklone 31. svibnja je u ve-ćem dijelu zemlje bilo sunčanije i toplije, a i lokalne nestabilnosti su bile rjeđe i kratkotrajnije.

Prve dvije dekade svibnja su obilježile učesta-le i nagle promjene vremena, te su zabilježene obilne oborine. Bilo je i zahlađenja, te je 5.i 6. svibnja u gor-ju padao snijeg, a na Jadranu je bura mjestimice imala olujne i orkanske udare. S hladnom frontom i ciklonom u naše predjele dospio je hladan zrak, a s jačanjem an-ticiklone razvedrilo se te je uslijed noćnog ohlađivanja 7. svibnja u unutrašnjosti mjestimice bilo slabog mraza.

Novo, još izrazitije zahlađenje, se dogodilo 13. i 14. svibnja kada je s premještanjem niske mlazne struje bilo izrazito vjetrovito, a snijega je 14. i 15. svibnja po-novno bilo u gorju.

U trećoj dekadi mjeseca i dalje je bilo prodora vlažnog, ali više ne tako hladnog zraka. Od 27. svib-nja, pa do kraja mjeseca dominantan utjecaj na vrijeme imala je visinska ciklona koja je uzrokovala vrlo nesta-

Slika 13. Radarska slika oborine 14. svibnja 2019.

(izvor RC Bilogora-DHMZ).





BILTEN 5 / 2019 11

bilno vrijeme, mjestimice s obilnom kišom, te je bilo i bujičnih poplava.

Slike 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8 prikazuju prizemnu i visin-sku (AT 500 hPa) 5. i 6. te 13. i 14. svibnja 2019. godine (izvor Njemačka meteorološka služba-DWD).

Slike 9, 10, 11 i 12 su satelitske snimke oblaka 5., 6., 9. i 13. svibnja 2019. (izvor EUMETSAT).

Slika 13 je radarska snimka oblaka 14. svibnja 2019. (izvor RC Bilogora-DHMZ).

Analiza proljeća 2019. godine po tipovima vremena

Dunja Plačko-Vršnak, dipl. inž. Marija Mokorić, dipl. inž.

Krunoslav Mikec, dipl. inž.

Uvod

Proljeće 2019. godine (ožujak, travanj, svibanj) su karakterizirale ekstremne vremenske prilike. Klimato-loška analiza pokazuje da su osobito ožujak te u manjoj mjeri travanj bili topliji od tridesetogodišnjeg prosjeka (1981. – 2010.), dok je svibanj bio znatno hladniji. Mje-sečna količina oborine je u odnosu na isto referentno razdoblje u ožujku bila uglavnom manja od srednjaka, a u travnju te osobito svibnju veća.

Pregledom sinoptičkih situacija uočava se da je u ožujku bilo duljih razdoblja dominantnog južnog i ju-gozapadnog visinskog strujanja te utjecaja termobarič-kog grebena, što je doprinijelo iznadprosječnoj toplini. Povremeno su se preko naše zemlje premještale hlad-ne fronte i visinske doline, a sredozemne ciklone su se svojom glavninom premještale južnije od naših kra-jeva, pa stoga oborine nisu bile prečeste i ekstremne. S obzirom na sinoptičke situacije s jačanjem grebena anticiklone prema Jadranu i ciklona smještenih južnije, bilo je jake i olujne bure na Jadranu, a jakog vjetra bilo je i u kontinentalnom dijelu zemlje, primjerice 25. i 26. ožujka.

U travnju su prodori vlažnog, ali i razmjerno to-plog zraka bili učestaliji nego prethodnog mjeseca. Hladne fronte su se premještale na istok i jugoistok preko naših predjela, a sredozemne ciklone ulazile su na područje Jadrana i premještale se na jugoistok, a povremeno preko kopnenog dijela na istok donoseći obilne oborine. Uz visinsko meridionalno strujanje s juga i jugozapada, te prisustvo termobaričkog grebe-na za ovogodišnji travanj karakteristično je i sjeverno i sjeverozapadno meridionalno strujanje koje je pre-kidalo topla razdoblja. Nakon tih prodora i pritjecanja razmjerno hladnog zraka prizemno i u višim slojevima atmosphere te s prizemnim jačanjem ogranka antici-klone sa zapada i sjeverozapada Europe, na Jadranu je bilo vjetrovito s burom.

U svibnju su prodori vlažnog i hladnog zraka bili češći i dugotrajniji nego u travnju. Bilo je obilne obo-rine, jakog i olujnog sjevernog i sjeveroistočnog vjetra, na Jadranu bure, snijega u gorju i mraza u unutrašnjo-

sti. U gorju je padao snijeg 5. i 6. svibnja, a na Jadra-nu je bura mjestimice imala olujne i orkanske udare. S hladnom frontom i ciklonom u naše predjele dospio je hladan zrak, a s jačanjem anticiklone razvedrilo se te je uslijed noćnog ohlađivanja 7. svibnja u unutrašnjo-sti mjestimice bilo mraza. Novi izraženi prodor koji je u cijeloj zemlji donio ekstremne vremenske prilike dogo-dio se od 12. do 15. svibnja. Ciklona iz Genovskog zalje-va premjestila se 12. svibnja nad Tirensko more i staci-onirala. Po visini se premještala dolina, a s pritjecanjem hladnog zraka nad Tirenskim morem i južnom Italijom nastala je duboka visinska ciklona. Sa sjeverozapada kontinenta jačao je prema našim krajevima ogranak snažne anticiklone uzrokujući velike gradijente u tlaku zraka, a posljedica je bio jak i olujan vjetar, posebice u zapadnim dijelovima unutrašnjosti. Jaka bura se do kraja razdoblja proširila na cijeli Jadran. Drugu polovi-nu mjeseca obilježilo je vrlo promjenljivo i nešto toplije vrijeme. I dalje je bilo povremenih premještanja atmos-ferskih sustava, ali je vremenske prilike najviše obilježila visinska situacija. Nad našim predjelima u višim sloje-vima atmosphere kružio je vlažan i nestabilan zrak u prevladavajućoj ciklonalnoj cirkulaciji. Stoga je bilo obilne kiše, pljuskova, ponegdje praćenih grmljavinom i tučom čemu je doprinijelo i zagrijavanje atmosfere.

Daljnje sinoptičke analize, posebice srednjih mje-sečnih visinskih strujanja dat će dodatni uvid u vremen-sku sliku u proljetnoj sezoni.

Analiza vremenskih prilika u proljetnim mjesecima 2019. godine preko srednjih mjesečnih

visinskih stanja

Na vrijeme osim sinoptičkih prilika u prizemnom sloju atmosfere, odnosno prizemnog polja tlaka zraka, utječe i stanje atmosfere u višim slojevima.

Posebno je važna situacija na visini oko 5.5 km – na izobarnoj plohi AT 500 hPa, te na visini oko 1.5 km – na izobarnoj plohi AT 850 hPa.

Na njima se mogu uočiti strujanja po visini i vi-sinski atmosferski sustavi koji u značajnoj mjeri utječu na vrijeme u prizemnim slojevima. Pri tome je srednje mjesečno stanje atmosfere po visini pokazatelj sred-njeg mjesečnog strujanja nad određenim područjem, odnosno nad sjevernom hemisferom.

Za takvu analizu korišteni su podaci Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze u Rea-dingu (ECMWF) u 12 UTC.

Ožujak 2019.

Prema srednjem se mjesečnom stanju u ožujku na izobarnoj plohi AT 500 hPa (slika 14) od jugozapa-da pružao greben koji je dosezao i do naših krajeva, ali slabo izražen. Iznad zapadne Europe i zapadnog Sre-dozemlja bila je plitka dolina, a iznad većeg su dijela sjeverne polovice Europe izolinije bilo položene zo-nalno. Na izobarnoj plohi AT 850 hPa prema srednjem mjesečnom stanju greben koji se pružao od jugozapa-da bio je jače izražen nego na većoj visini, i u takvim

12 BILTEN 5 / 2019

okolnostima u naše je krajeve pritjecao razmjerno to-pao i suh zrak.

Travanj 2019.

Prema srednjem mjesečnom stanju atmosfere na izobarnoj plohi AT 500 hPa u travnju (slika 15) se od Grenlanda pružala duboka dolina čija je os dosezala preko Alpa sve do sjevera Italije. Iznad Skandinavije je bio greben koji je zahvaćao i veći dio istočne Europe. Iznad naših krajeva bilo je bezgradijentno polje izohipsi u kojem je bilo povremenih prodora vlažnog zraka, a uz meridionalno strujanje sa sjevera nam je pritjecao i relativno hladan zrak. Na izobarnoj plohi AT 850 hPa dolina je bila još dublja nego na AT 500 hPa, te se pru-žala sve do Balkanskog poluotoka, a jače je izražen bio i greben iznad sjevera kontinenta.

Svibanj 2019.

U svibnju je na izobarnoj plohi AT 500 hPa (slika 16) prema srednjem mjesečnom stanju iznad naših krajeva bila os duboke doline koja se pružala sve od krajnjeg sjevera kontinenta do Sredozemlja. U takvim okolnostima često nam je pritjecao, te se iznad nas za-

državao hladan i vlažan zrak. Na izobarnoj plohi AT 850

hPa prema srednjem mjesečnom stanju također je bila

dolina iznad nas. A zapad i osobito jugozapad Europe

bio je pod utjecajem grebena koji je bio prisutan i na

izobarnoj plohi AT 500 hPa.

Rezultati i diskusija

Unutrašnjost Hrvatske

Analiza vremenskih režima za proljeće 2019. u

unutrašnjosti Hrvatske (slika 17) pokazuje kako je naj-

veću relativnu čestinu imao radijacijski režim koji je za-

bilježen u oko 70% dana tijekom cijele sezone. Češći je

pritom bio u ožujku i travnju, a zamjetno ga je manje

bilo u svibnju.

Oborinski je režim bio podjednako čest kao što je

bilo uobičajeno u referentnom razdoblju 1971. – 2000.,

pri čemu je njegova učestalost bila najveća u svibnju

kada je 10 dana imalo neki od tipova koji pripadaju tom

režimu. Od ostalih režima izdvojiti se može samo vje-

trovni režim kojega je bilo zamjetno manje nego što je

Slika 14. Srednje mjesečno stanje atmosfere u OŽUJKU 2019. na AT 500 hPa (lijevo),

odnosno AT 850 hPa (desno) u 12 UTC (izvor ECMWF).

Slika 15. Srednje mjesečno stanje atmosfere u TRAVNJU 2019. na AT 500 hPa (lijevo),


BILTEN 5 / 2019 13

uobičajeno tijekom cijele sezone, ali svi dani u kojima je ovog proljeća zabilježen bili su u svibnju.

Analiza vremenskih tipova (slika 18) pokazuje da je ovog proljeća najčešći vremenski tip bio bezgradi-jentno ciklonalno (Bc) polje s relativnom frekvencijom dvostruko većom nego u referentnom razdoblju 1971. – 2000. On u ožujku nije zabilježen niti jedanput, no zato je u travnju bilo 8, a u svibnju čak 10 dana s ovim tipom. Potom slijede bezgradijentno anticiklonalno polje (Ba) te greben visokog tlaka (g), tipovi koji također pripadaju radijacijskom režimu. Prizemni tipovi vreme-na s bezgradijentnim poljem, anticiklonalnim te oso-bito ciklonalnim, bili su povezani s visinskim stanjem u kojem je često iznad nas bila visinska dolina ili ciklona te se iznad nas zadržavao vlažan te relativno hladan zrak. Od tipova povezanih uz djelovanje anticiklone, razmjerno su veliku učestalost imali prednja (istočna)

strana anticiklone (V1) te donja (južna) strana anticiklo-ne (V2) koji su se uglavnom pojavljivali u ožujku.

Od tipova vremena koji pripadaju oborinskom re-žimu relativno su česti bili oni vezani uz prolazak doline (Dol1 i Dol2), dok su oni povezani s prolaskom ciklona bili manje česti nego što je uobičajeno. Pritom su južno (SS) i jugozapadno stanje (SWS), koji također pripadaju oborinskom režimu, zabilježeni u dane obilježene ja-kim vjetrom više nego oborinom u ožujku i travnju. A u svibnju su 3 dana imala tip vremena sjeveroistočno stanje (NES). To je tip koji pripada vjetrovnom režimu.

Sjeverni Jadran

Analiza vremenskih režima na sjevernom Jadranu pokazuje kako je radijacijski režim, isto kao i u unutraš-

Slika 16. Srednje mjesečno stanje atmosfere u SVIBNJU 2019. na AT 500 hPa (lijevo),


Slika 17. Usporedba relativnih čestina vremenskih režima za PROLJEĆE 2019.

i za proljetno razdoblje 1971. – 2000. za unutrašnjost Hrvatske

14 BILTEN 5 / 2019

njosti, imao najveću relativnu frekvenciju – zabilježen je u oko 62% dana, što je za oko 15% više od prosjeka za razdoblje 1971. – 2000. (slika 19). Kao u unutrašnjosti, češći je bio u ožujku i travnju nego u svibnju.

Oborinskog je režima bilo oko prosjeka za raz-doblje 1971. – 2000. On je češći bio u travnju te po-sebno u svibnju, a zamjetno rjeđi u ožujku. Vjetrovni je režim bio malo češći nego što je uobičajeno. Pritom u travnju nije zabiježen, u svibnju je zabilježen samo 3 puta, a u ožujku je 6 dana bilo obilježeno jakom burom te je stoga imalo ovaj vremesnki režim.

Analiza učestalosti vremenskih tipova na sjever-nom Jadranu (slika 20) pokazuje kako je ovog proljeća, kao i u unutrašnjosti, najzastupljeniji bio tip bezgradi-jentno ciklonalno (Bc) polje s relativnom frekvencijom od oko 24%, što je zamjetno više od prosječnih 10%.

U svibnju je pritom 12 dana imalo ovaj tip vremena, u travnju 9, a u ožujku nije zabilježen. Potom slijedi tip bezgradijentno anticiklonalno (Ba) polje koji je zabilje-žen tijekom proljetne sezone ukupno 15 puta. Nakon njega najveću je relativnu frekvenciju imao tip greben visokog tlaka (g), koji kao i prethodna dva tipa pripada radijacijskom režimu. Od ostalih tipova koji pripadaju toj grupi izdvojiti se može tip donja (južna) strana anti-ciklone (V2) koji je, kao i u unutrašnjosti, imao relativ-nu frekvenciju sličnu prosječnoj. A tip prednja (istočna) strana anticiklone bio je ovdje zamjetno rjeđi nego u unutrašnjosti. Naime, dok se preko Alpa do unutrašnjo-sti pružala anticiklona, područja uz Jadran bila su iz-među anticiklone na sjeverozapadu i ciklone prema ju-goistoku. Stoga su češći bili dani s vjetrovnim tipovima vremena, kao što su sjeveroistočno prijelazno stanje

Slika 18. Usporedba relativnih čestina vremenskih tipova za PROLJEĆE 2019.

i za proljetno razdoblje 1971. – 2000. za unutrašnjost Hrvatske

Slika 19. Usporedba relativnih čestina vremenskih režima za PROLJEĆE 2019.

i za proljetno razdoblje 1971. – 2000. za sjeverni Jadran

BILTEN 5 / 2019 15

(NES) te osobito istočno prijelazno stanje (ES). U dane s tim tipovima vremena na sjevernom je Jadranu glavno obilježje vremena bila bura i najčešći su bili u ožujku.

Od vremenskih tipova koji pripadaju oborinskom režimu češći je nego što je uobičajeno bio tip os doli-ne (Dol2) koji je vezan uz prolazak atmosferskih fronti preko područja. Ostali su tipovi iz te grupe bili manje zastupljeni pa je, kao i u unutrašnjosti, glavnina oborine uzrokovana visinskom sinoptičkom situacijom, odno-sno djelovanjem visinske ciklone ili doline, pri čemu je u prizemlju uglavnom bilo bezgradijentno polje.

Srednji i južni Jadran

Prema analizi vremenskih režima na srednjem i južnom Jadranu ((slika 21) radijacijski je režim bio naj-

zastupljeniji, s relativnom frekvencijom od oko 57% na srednjem, odnosno 55% na južnom Jadranu. Pritom je ovaj režim najčešći bio u svibnju, kada je 21 dan na srednjem i 22 dana na južnom Jadranu imalo neki od tipova vremena koji priapadaju ovom režimu.

Učestalost oborinskog režima bila je malo veća na srednjem nego na južnom Jadranu, pri čemu su dani s ovim režimom bilo podjednako raspodijeljeni tijekom sva 3 mjeseca. A veća je količina oborine od uobičaje-nih mjesečnih srednjaka u svibnju uglavnom bila uzro-kovana visinskom situacijom, kao i drugdje u Hrvatskoj.

Vjetrovni je režim imao podjednaku relativnu fre-venciju na srednjem i južnom Jadranu, pri čemu je isto kao na sjevernom Jadranu najčešći bio u ožujku – 8 je dana tijekom ožujka imalo u ovim područjima neki od tipova vremena koji pripadaju vjetrovnom režimu.

Slika 20. Usporedba relativnih čestina vremenskih tipova za PROLJEĆE 2019.

i za proljetno razdoblje 1971. – 2000. za sjeverni Jadran

Slika 21. Relativne čestine vremenskih režima za PROLJEĆE 2019. za srednji i južni Jadran

16 BILTEN 5 / 2019

Slika 22. Relativne čestine tipova vremena za PROLJEĆE 2019. za srednji i južni Jadran

Režima iz grupe ostalo bilo je na južnom Jadranu malo više nego na srednjem. Uglavnom su to bili dani s nekim od tipova vremena vezanih uz zonalno polože-nu dolinu iznad dijela Jadrana, iako je bilo i onih koji su bili povezani uz specifičan položaj ciklone sa središtem iznad srednjeg ili južnog Jadrana, odnosno iznad Jon-skog mora i Grčke.

Od vremenskih tipova na srednjem i južnom Ja-dranu (slika 22) najveću su učestalost kao i drugdje u Hrvatskoj imali tipovi bezgradijentno ciklonalno (Bc) i bezgradijentno anticiklonalno polje (Ba). Bezgradijen-tno ciklonalno polje (Bc) češće je bilo u travnju i osobi-to svibnju, a bezgradijentno anticiklonalno (Ba) u ožuj-ku. Potom s relativnom frekvencijom od oko 10% na srednjem i oko 14% na južnom Jadranu slijedi greben visokog tlaka (g), koji također pripada radijacijskom re-žimu. Tipovi vezani uz djelovanje anticiklone bili su u ovim predjelima puno rjeđi nego na sjevernom Jadranu i u unutrašnjosti.

Zato je razmjerno često zabilježen tip istočno pri-jelazno stanje (ES) i to samo u ožujku kada je 8 dana na srednjem i južnom Jadranu bilo obilježeno jakim vje-trom, odnosno u ovom slučaju burom. Taj se tip pojav-ljuje kada se od sjeverozapada prema našim krajevima pruža ogranak anticiklone, a jugoistočno se zadržava ciklona, pri čemu su iznad Jadrana veliki gradijenti u polju tlaka zraka. Od ostalih tipova vremena koji pri-padaju vjetrovnom režimu zabilježena je samo gornja (sjeverna) strana ciklone (N4) u oba područja, i to jed-nom u travnju i 2 puta u svibnju.

Bilo je nekoliko dana s jakim pa i olujnim jugom, pri čemu su tipovi vremena koji su tada zabilježeni bili južno prijelazno stanje (SS) i jugozapadno prijelazno stanje (SWS), no ti tipovi pripadaju oborinskom režimu na Jadranu. Od ostalih tipova koji spadaju u taj režim najčešći je bio prednja (istočna) strana ciklone. Oni po-vezani s prolaskom fronte (Dol1, Dol2) bili su rijetki.

Od ostalih tipova izdvojiti se mogu oni koji pri-padaju režimu ostalo, te koji su povezani uz zonalno položenu dolinu od Male Azije i istočnog Sredozemlja prema Jadranu.

Zaključak

Proljeće 2019. godine bilo je karakteristično po stabilnom i iznadprosječnom ožujku nakon kojeg je uslijedilo promjenljivije i manje toplo razdoblje s viš-kom oborine, posebice u svibnju.

Radijacijski je režim bio najčešći, pri čemu je od tipova koji pripadaju ovom režimu najveću učestalost imao tip bezgradijentno ciklonalno polje (Bc) kojega je najviše bilo u svibnju. No, vrijeme je u svibnju dominan-tno bilo određeno visinskom situacijom – uz bezgradi-jentno polje u prizemlju, po visini je iznad nas često bila visinska ciklona ili dolina s kojom je bilo dosta oborine uz niže vrijednosti temperature zraka.

Uz radijacijski ističe se i vjetrovni režim kao uče-staliji nego što je to uobičajeno, osobito na Jadranu i to u ožujku. Naime, uz premještanje ciklona uglavnom južnije od naših područja te uz utjecaj grebena sa sje-verozapada, iznad naših krajeva su zbog velike razlike u tlaku između tih dvaju sustava bile česte situacije s izraženim gradijentima u polju tlaka.

Oborinskog režima bilo je oko prosjeka tijekom ovog proljeća pri čemu su tipovi vremena koji pripadaju ovom režimu bili češći u ožujku te osobito u travnju. U svibnju je pak ovog režima bilo manje, što nije u skladu s klimatološkom ocjenom mjeseca, no već je prije spo-menuto da je dominantan utjecaj na vrijeme imala vi-sinska sinoptička situacija, odnosno djelovanje visinske doline ili ciklone uz bezgradijentno polje (uglavnom ciklonalno) u prizemlju.

Literatura

DWD, 2019., Europäische Wetterbericht

Lončar E. i A. Bajić, 1994: Tipovi vremena u Hrvatskoj. Hrv. Meteor. Čas., 29, 31–41

Lončar E. i V. Vučetić, 2003: Tipovi vremena i njiho-va primjena na sjeverni Jadran. Hrv. Meteor. Čas., 38, 57–81

BILTEN 5 / 2019 17

Poje D., 1965: Glavni tipovi vremena u Jugoslaviji i

njihova ovisnost o cirkulaciji atmosfere nad Jugoslavi-

jom. Disertacija na Sveučilištu u Zagrebu, 215 str.

Klimatološka analiza

dr. sc. Tanja Likso

Negativne vrijednosti temperaturnih anomalija za

svibanj 2019. pokazuju da je na svim analiziranim po-

stajama srednja mjesečna temperatura zraka bila niža

od višegodišnjeg prosjeka (1981. – 2010.). Anomalije

srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od -3.4°C (Zavižan) do -2.0°C (Dubrovnik).

Apsolutna maksimalna temperatura zraka za svi-banj 2019. bila je niža od odgovarajućeg prosjeka (1981. – 2010.) na svim analiziranim postajama. Od-stupanja su se nalazila u rasponu od -4.7°C (Pazin) do -1.8°C (Zagreb-Grič). Usporedba s raspoloživim nizom analiziranih postaja pokazuje da u svibnju 2019. godine nije bilo rekordnih vrijednosti apsolutne maksimalne temperature zraka (tablica 1).

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hr-vatskoj za svibanj 2019. godine opisane su dominan-tnom kategorijom vrlo hladno (gotovo cijela Hrvatska),

Tablica 1. Pregled apsolutnih maksimalnih temperatura zraka za SVIBANJ 2019. godine i usporedba s raspoloživim nizom dotičnih

postaja. Navedene su vrijednosti za samo one postaje koje su uključene u analizu klimatskih anomalija u Republici Hrvatskoj.

Naziv meteorološke

postaje

Godina od kada su

raspoloživi podaci

Vrijednost najviše izmjerene tem-perature (°C) u

svibnju (do 2018.) u razdoblju od

kada su raspoloživi podaci

Datum kada je postignuta naj-viša vrijednost

(* označava nepotpuni niz)

Vrijednost naj-više izmjerene

temperature (°C) u svibnju 2019.

Datum kada je postignuta

vrijednost naj-više izmjerene

temperature u svibnju 2019.

Dubrovnik 1961. 32.9 29.5.2003.* 23.0 31.5.

Senj 1948. 33.6 25.5.2009.* 25.6 25.5.

Šibenik 1949. 34.0 29.5.2008.* 24.8 24.5.

Slavonski Brod 1963. 35.2 12.5.1968.* 26.0 26.5.

Knin 1949. 34.2 25.5.2009. 25.5 25.5.

Rijeka 1948. 33.7 25.5.2009. 24.6 25.5.

Karlovac 1949. 33.8 27.5.1958. 26.5 25.5.

Osijek 1899. 36.0 12.5.1968.* 26.3 26.5.

Hvar 1858. 33.0 15.5.1945.* 23.9 25.5.

Pazin 1961. 33.7 25.5.2009. 23.5 24.5.

Split - Marjan 1948. 33.2 26.5.1953. 24.3 24.5.

Ogulin 1949. 32.4 27.5.1958. 25.1 25.5.

Komiža 1981. 31.8 29.5.2005. 24.3 25.5.

Sisak 1949. 34.3 28.5.2008.* 26.0 25.5.

Daruvar 1978. 33.5 15.5.1983. 28.0 25.5. i 26.5.

Mali Lošinj 1961. 34.5 25.5.2009. 25.3 25.5.

Poreč 1981. 32.8 29.5.2008. 22.7 25.5.

Zagreb - Maksimir 1949. 33.7 27.5.2008. 26.1 26.5.

Bjelovar 1949. 34.1 8.5.2003. 26.5 25.5. i 26.5.

Zagreb - Grič 1861. 33.4 27.5.2008.* 27.3 26.5.

Varaždin 1949. 33.2 27.5.2008. 25.6 26.5.

Gospić 1872. 31.6 25.5.2009.* 23.6 25.5.

Lastovo 1948. 32.3 29.5.2005.* 23.1 25.5.

Zadar 1961. 32.0 30.5.2003. 23.3 31.5.

Parg 1950. 28.3 26.5.2009.* 20.6 25.5.

Puntijarka 1981. 26.9 27.5.2008. 20.0 26.5.

Zavižan 1953. 23.1 25.5.2009.* 13.9 25.5.

18 BILTEN 5 / 2019

dok se šire područje Daruvara i Knina te dio južnog Ja-drana nalazi u kategoriji ekstremno hladno.

Svibanj 2019. obilježile su negativne anomalije srednje dnevne temperature zraka i to je razdoblje tra-jalo od 10 (Ogulin) do 28 dana (Dubrovnik). U preosta-lim danima svibnja 2019. izmjenjivala su se kratkotrajna razdoblja pozitivnih odnosno negativnih anomalija.

Tijekom svibnja 2019. najveća pozitivna odstu-panja srednje dnevne temperature zraka u odnosu na višegodišnji prosjek kretala su se od 0.2°C u Dubrov-niku (3. svibnja) i Rijeci (24. svibnja) do 2.4°C na postaji Zagreb-Maksimir (2. svibnja). Najveće negativno odstu-panje srednje dnevne temperature zraka zabilježeno je 14. svibnja u Osijeku kada je srednja dnevna tempera-tura zraka bila 10.3°C niža od višegodišnjeg prosjeka (1981. – 2010.).

U svibnju 2019. srednja mjesečna maksimalna temperatura zraka nalazila se u rasponu od 6.4°C na Zavižanu do 20.4°C na postajama Hvar i Dubrovnik. Na svim analiziranim postajama srednja mjesečna maksi-malna temperatura zraka bila je niža od prosjeka (1981. – 2010.), a odstupanja su se kretala od -4.4°C (Zavižan) do -1.8°C (Dubrovnik). Apsolutni temperaturni maksi-mumi nalazili su se u rasponu od 13.9°C (Zavižan, 25. svibnja) do 28.0°C (Daruvar, 25. i 26. svibnja).

Srednje mjesečne minimalne temperature zraka u svibnju 2019. bile su u rasponu od 1.5°C na Zavižanu do 14.0°C u Dubrovniku. U odnosu na višegodišnji prosjek (1981. – 2010.) srednje mjesečne minimalne tempera-ture zraka bile su ispod prosjeka na svim analiziranim

postajama. Odstupanja srednje mjesečne minimal-ne temperature zraka u svibnju 2019. su se kretala od -0.2°C u Pazinu do -2.8°C na Zavižanu. Apsolutni tem-peraturni minimumi bili su u rasponu od -5.2°C na Za-vižanu (6. svibnja) do 10.5°C u Dubrovniku (6. svibnja).

U skladu sa standardnom operativnom praksom napravljena je analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatura zraka za svibanj 2019. Treba naglasiti da se takva analiza provodi samo za tri postaje (Zagreb-Grič, Rijeka i Split-Marjan). Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatura zraka je pokazala da su na sve tri postaje dva dana svibnja bila u kategoriji izvanredno hladnih dana i to za postaju Zagreb-Grič 6. i 15. svibnja, dok su za postaje Rijeka i Split-Marjan 6. i 14. svibnja bili u skupini izvanredno hladnih dana (tablice 2, 3 i 4). Za postaju Rijeka 14. svibnja bio je ujedno i rekordno hladan, a 6. svibnja za postaju Split-Marjan (tablice 3 i 4) jer su srednje dnevne temperature zraka bile niže od najnižih vrijednosti srednje dnevne temperature zraka na te dane u raspoloživom nizu postaje Rijeka i Split-Marjan.

Analiza količina oborine za svibanj 2019. godine koje su izražene u postocima (%) višegodišnjeg prosje-ka (1981. – 2010.) pokazuje da su količine oborine bile iznad višegodišnjeg prosjeka na svim analiziranim po-stajama. Usporedba s višegodišnjim prosjekom poka-zuje da se količine oborine za svibanj 2019. godine na-laze u rasponu od 153% višegodišnjeg prosjeka u Kninu (128.3 mm) do 366% tog prosjeka u Pazinu (295.1 mm).

U tablici 5 prikazana je usporedba broja dana s dnevnom količinom oborine ≥0.1 mm (kišni dan) za svibanj 2019. s maksimalnim i minimalnim brojem ta-kvih dana prema raspoloživom nizu. Broj dana s dnev-nom količinom oborine ≥0.1 mm u svibnju 2019. bio je veći od višegodišnjeg prosjeka na svim analiziranim postjama. U Dubrovniku je broj kišnih dana u svibnju 2019. nadmašio maksimalni broj kišnih dana u raspo-loživom nizu postaje Dubrovnik, dok je na postajama Zagreb-Maksimir i Parg bio jednak maksimalnom broju kišnih dana prema raspoloživom nizu dotičnih posta-ja. Drugim riječima, postaje Dubrovnik, Zagreb-Maksi-mir i Parg imale su rekordan broj kišnih dana u svibnju 2019. godine. Najveća dnevna količina oborine u svib-nju 2019. izmjerena je 13. svibnja u Ogulinu i iznosila

ZAGREB-GRIČ izvanredno hladni dani, svibanj 2019.

Izvanredno hladni dani 6 15

Srednja dnevna temp. (°C) 7.6 7.0

Najniža srednja dnevna temp. (°C), raspoloživi niz (1862. – 2018.)

3.9 1957.

6.6 1876.

Tablica 2. Izvanredno hladni dani za postaju Zagreb-Grič,

SVIBANJ 2019.

RIJEKA izvanredno hladni dani, svibanj 2019.




5.6 1957.

11.4 1978.

Tablica 3. Izvanredno hladni i rekordno hladni dani za postaju

Rijeka, SVIBANJ 2019.

Rekordno hladni dani su posebno označeni plavom bojom.

SPLIT-MARJAN izvanredno hladni dani, svibanj 2019.




10.9 1987.

12.4 2012.

Tablica 4. Izvanredno hladni i rekordno hladni dani za postaju

Split-Marjan, SVIBANJ 2019.

Rekordno hladni dani su posebno označeni plavom bojom.

BILTEN 5 / 2019 19

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

PERCENTILIekstremno hladno < 2vrlo hladno 2 - 9hladno 9 - 25normalno 25 - 75toplo 75 - 91vrlo toplo 91 - 98ekstremno toplo > 98

Dubrovnik-2.0

9

-2.5

5Lastovo

Komiža-2.9

1

Hvar-2.3

4

Split-3.2

3

Zadar-2.2

6Knin

-3.3

1

Šibenik-3.1

2

Gospić-2.8

3

Zavižan-3.4

3

Senj-3.1

3

M. Lošinj-2.6

4

Rijeka-2.8

5Pazin-2.8

2Poreč-2.5

4Ogulin

-2.7

3

Parg-3.1

4 KarlovacSisak-3.0

2

Zagreb-3.0

3 Bjelovar-3.2

3Daruvar

-3.2

1

Slavonski Brod-2.7

4

Osijek-3.1

2

Varaždin-3.0

2

PERCENTILIekstremno sušno < 2vrlo sušno 2 - 9sušno 9 - 25normalno 25 - 75kišno 75 - 91vrlo kišno 91 - 98ekstremno kišno > 98

količina oborine (%)postajapercentili

A

P

Dubrovnik245

94

347

98Lastovo

Komiža Hvar330

99

Split218

96

Zadar289

99Knin153

88

Šibenik163

86

Gospić194

97

Zavižan246

99

Senj177

89

M. Lošinj302

99

Rijeka276

98Pazin366

>99Poreč318

>99Ogulin

274

99

Parg205

99 Karlovac195

99 Sisak300

99

Zagreb167

90 Bjelovar243

99Daruvar

280

99

Slavonski Brod223

97

Osijek236

98

Varaždin308

>99

Slika 23. Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka (°C) za mjesec SVIBANJ 2019.

od prosječnih vrijednosti (1981. − 2010.)

Slika 24. Odstupanje mjesečne količine oborine (izražene u %) za mjesec SVIBANJ 2019.


20 BILTEN 5 / 2019

Slika 25. Maksimalne i minimalne temperature zraka (°C) i dnevne količine oborine (mm) za SVIBANJ 2019. godine

Maksimalne dnevne temperature zraka (°C)

Minimalne dnevne temperature zraka (°C)

Dnevne količine oborine (mm)

BILTEN 5 / 2019 21

Slika 26. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka za

razdoblje 1981. − 2010. za SVIBANJ 2019. godine

Srednje dnevne temperature zraka (°C) Anomalije srednje dnevne temperature zraka (°C)

22 BILTEN 5 / 2019

Zavižan budući da je nadmašila maksimalnu mjesečnu

količinu oborine u raspoloživom nizu dotične postaje.

U tablici 6 navedne su i ostale glavne meteorološke po-

staje s rekordnim svibanjskim količinama oborine. Ova

analiza nije provedena na svim postajama u Republici

Hrvatskoj iako je bilo rekordnih količina oborine i na

klimatološkim postajama, npr. Poreč (mjesečna količi-

na za svibanj 2019. iznosi 209.4 mm dok maksimalna

je 93.7 mm. Postaja Zavižan imala je najveću mjesečnu

količinu oborine u svibnju 2019. i iznosila je 376.0 mm.

Navedena vrijednost je veća od višegodišnjeg prosje-

ka mjesečnih količina oborine za Zavižan (153.0 mm).

Prema raspoloživom nizu postaje Zavižan proizlazi da

je najveća mjesečna količina oborine za mjesec svibanj

zabilježena u svibnju 1984. (325.7 mm). Slijedom nave-

denog proizlazi da u svibnju 2019. mjesečna količina

oborine postaje Zavižan je svibanjski rekord postaje

Tablica 5. Pregled broja kišnih dana za SVIBANJ 2019. godine i usporedba s raspoloživim nizom dotičnih postaja. Navedene su vri-

jednosti za samo one postaje koje su uključene u analizu klimatskih anomalija u Republici Hrvatskoj.

Naziv meteorološke

postaje

Godina od kada su

raspoloživi podaci

Broj dana s dnev-nom količinom

oborine ≥ 0.1 mm, svibanj 2019.

Višegodišnji prosjek* broja

dana s dnevnom količinom obo-rine ≥ 0.1 mm za

svibanj

Maksimalan broj dana s dnevnom količinom obo-rine ≥ 0.1 mm za

svibanj prema raspoloživom nizu i godina

kada je maksi-mum postignut

Minimalan broj dana s dnevnom količinom obo-rine ≥ 0.1 mm za

svibanj prema raspoloživom nizu i godina kada je mini-

mum postignut

Dubrovnik 1961. 21 9.4 20 1980. 1 1973.

Senj 1948. 20 11.2 22 1954. 2 1958.

Šibenik 1949. 14 9.0 18 2013. 3 1973. !

Slavonski Brod 1963. 19 12.9 20 1980. 5 1979

Knin 1949. 21 11.4 22 2018 4 1958 !

Rijeka 1948. 16 12.0 22 2010 2 1958 !

Karlovac 1949. 20 12.9 21 2010 3 1979

Osijek 1899. 16 13.2 23 1940 5 1950

Hvar 1858. 14 7.8 15 2013 2 1950 !

Pazin 1961. 22 12.5 24 2010 5 1992

Split - Marjan 1948. 19 9.3 17 1978 ! 1 1973

Ogulin 1949. 21 13.8 22 1961. ! 4 1950. !

Komiža 1981. 11 7.0 16 2013. 2 2008.

Sisak 1949. 23 13.0 21 1987 5 1950. !

Daruvar 1978. 22 13.7 23 1978. 7 1979. !

Mali Lošinj 1961. 17 10.0 18 1984. ! 2 1993.

Poreč 1981. 19 10.3 20 2010. 4 2003.

Zagreb - Maksimir 1949. 23 13.1 23 1978. 4 1950.

Bjelovar 1949. 23 12.5 21 1978. ! 4 1950. !

Zagreb - Grič 1861. 22 13.7 25 1978. 4 2003.

Varaždin 1949. 21 13.4 23 1978. 5 1950. !

Gospić 1872. 23 12.4 22 1939. ! 2 1908.

Lastovo 1948. 12 7.6 16 1980. 1 1973.

Zadar 1961. 19 9.6 18 1984. 2 2009.

Parg 1950. 23 15.7 23 1954. 6 1958.

Puntijarka 1981. 23 14.3 21 1987. ! 7 2003.

Zavižan 1953. 21 13.7 24 1954. 5 2009.

* Prosjek se odnosi na cijeli raspoloživi niz! Vrijednost se pojavljuje više puta u raspoloživom nizu, a naznačena je godina kada se navedena vrijednost prvi puta pojavi.

BILTEN 5 / 2019 23

t t-+σ t

-+2σ

t-

t--σ

t-+2σ

Slika 27. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-Grič, Split-Marjan i Rijeku za SVIBANJ 2019. godine

u usporedbi s dugogodišnjim srednjim vrijednostima (t−) i standardnim devijacijama (σ).

Tablica 6. Usporedba mjesečnih količina oborine s raspoloživim nizom glavnih meteoroloških postaja na kojima je bilo rekordnih

količina oborine u svibnju 2019. godine.

Glavna meteorološka postaja

Godina u kojoj su započela mjere-

nja

Višegodišnji prosjek za svibanj (mm)

Svibanj s najvećom količinom oborine

prema raspoloživom nizu (mm)

Mjesečna količina oborine (mm) svi-

banj 2019.

Varaždin 1949. 81.0 185.8 1954. 209.1

Krapina* 1993. 90.4 165.9 1999. 196.7

Bilogora 1981. 79.0 183.6 2014. 189.9

Daruvar 1978. 87.9 206.3 1989. 240.3

Sisak 1949. 86.4 198.6 1991. 247.0

Ogulin 1949. 123.8 294.0 1991. 319.2

Rijeka 1948. 103.8 275.7 2007. 287.7

Pazin 1961. 87.5 191.6 1972. 295.1

Zavižan* 1953. 153.0 325.7 1984 376.0

Zadar 1961. 63.6 175.3 1998. 176.7

*Niz podataka ima prekid.

mjesečna količina oborine prema raspoloživom nizu iznosi 184.7 mm, svibanj 2006.).

Oborinske prilike u Hrvatskoj za svibanj 2019. godine opisane su sljedećim kategorijama: kišno (šire područje Senja, Zagreba, Knina i Šibenika), ekstremno kišno (dio sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana, šire područje Karlovca, Ogulina i Daruvara te dio sjeverne i središnje Hrvatske ) i vrlo kišno (preostali dio Hrvatske).

Broj sati sijanja Sunca za svibanj 2019. na svim analiziranim postajama bio je ispod prosjeka (1981. – 2010.). Odstupanja su se kretala od -124.9 sati u Pazinu gdje je zabilježeno ukupno 143.3 sata sijanja Sunca do -57.9 sati u Osijeku gdje je mjesečna suma sijanja Sunca iznosila 169.8 sati. Negativne anomalije broja sati sija-nja Sunca u svibnju 2019. u skladu su s pozitivnim ano-malijama srednje mjesečne naoblake.

Analiza klimatskih anomalija na području Hrvatske za PROLJEĆE 2019. godine

Srednja proljetna temperatura zraka za prolje-će (ožujak, travanj, svibanj) 2019. godine je na većini analiziranih postaja bila viša od višegodišnjeg prosjeka 1981. – 2010. Anomalije srednje proljetne temperatu-re zraka bila su u rasponu od -0.3°C (Komiža) do 1.1°C (Dubrovnik).

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za proljeće 2019. godine opisane su domi-nantnom kategorijom normalno, dok se šire područje Dubrovnika nalazi u kategoriji toplo.

Analiza proljetnih količina oborine izraženih u % prosječnih vrijednosti (1981. – 2010.) pokazuje da su na svim analiziranim postajama količine oborine bile više

24 BILTEN 5 / 2019

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

PERCENTILIekstremno hladno < 2vrlo hladno 2 - 9hladno 9 - 25normalno 25 - 75toplo 75 - 91vrlo toplo 91 - 98ekstremno toplo > 98

Dubrovnik1.1

88

0.2

59Lastovo

Komiža-0.3

36

Hvar0.2

59

Split0.0

50

Zadar0.3

62Knin0.1

54

Šibenik-0.1

46

Gospić0.5

67

Zavižan0.0

50

Senj0.1

53

M. Lošinj0.2

58

Rijeka0.2

57Pazin-0.1

46Poreč0.1

54Ogulin

0.3

60

Parg0.2

56 KarlovacSisak

0.0

50

Zagreb0.4

63 Bjelovar0.1

53Daruvar

-0.2

43

Slavonski Brod0.0

50

Osijek0.2

57

Varaždin0.0

50

PERCENTILIekstremno sušno < 2vrlo sušno 2 - 9sušno 9 - 25normalno 25 - 75kišno 75 - 91vrlo kišno 91 - 98ekstremno kišno > 98

količina oborine (%)postajapercentili

A

P

Dubrovnik152

94

161

96Lastovo

Komiža Hvar168

96

Split136

84

Zadar163

98Knin104

61

Šibenik119

79

Gospić130

92

Zavižan145

94

Senj147

94

M. Lošinj162

99

Rijeka130

87Pazin195

>99164

97Ogulin

164

99

Parg136

96 Karlovac153

97 Sisak176

>99

Zagreb130

88 Bjelovar152

97Daruvar

162

99

Slavonski Brod147

93

Osijek142

89

Varaždin176

99

Poreč

Slika 28. Odstupanje srednje temperature zraka (°C) za PROLJEĆE 2019.


Slika 29. Odstupanje količine oborine (izražene u %) za PROLJEĆE 2019. od prosječnih vrijednosti (1981. − 2010.)

BILTEN 5 / 2019 25

od prosjeka. Količine su se kretale od 104% proljetnog prosjeka u Kninu do 195% prosjeka u Pazinu.

Prema raspodjeli percentila oborinske prilike za proljeće 2019. godine svrstane su u sljedeće katego-rije: normalno (šire područje Knina), kišno (dio istočne Hrvatske, dio srednjeg Jadrana i zaleđa te šire područ-je Rijeke i Zagreba), ekstremno kišno (dio sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana, šire područje Ogulina, Siska, Daruvara i Varaždina) i vrlo kišno (preostali dio Hrvat-ske).

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta

Ivana Marinović, mag.phys.-geophys.Domagoj Mihajlović, dipl. inž.

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na dnevnoj skali

U svibnju 2019. godine sušni i kišni uvjeti na dnev-noj skali analizirani su na 25 postaja u Hrvatskoj na na-čin da su kumulativne količine oborine od početka do

kraja svibnja uspoređene s teorijskim percentilima, koji su izračunati pomoću srednjih mjesečnih vrijednosti količina oborine za svibanj iz 40-godišnjeg razdoblja (1961. – 2000.). Analizirana su i trajanja sljedova sušnih i kišnih dana s dnevnom količinom oborine, Rd, ma-njom i većom od 1 mm.

Nekoliko prvih svibanjskih dana bilo je bez obori-ne u gotovo cijeloj Hrvatskoj, te su prevladavale nor-malne oborinske prilike (percentil 25 do 75). Izuzetak je bio krajnji istok i jug Hrvatske gdje su zabilježene kišne (percentil 75 do 90) i vrlo kišne prilike (percentil 90 do 98).

Ostatak svibnja bio je natprosječno kišovit. Kiš-na i sušna razdoblja u trajanju od svega nekoliko dana redovito su se izmjenjivala. Najdulje 7-dnevno sušno razdoblje zabilježeno je u Varaždinu te na otočnim po-stajama Hvar i Lastovo. Najdulje 7-dnevno kišno raz-doblje zabilježeno je na postajama Knin i Zagreb Grič, uz manju do umjerenu količinu oborine u tom periodu. Na ostalim postajama bila je učestalija kratkotrajna, no obilnija oborina.

Slika 30. Kumulativne količine oborine (mm) za SVIBANJ 2019., za meteorološke postaje Osijek, Zagreb – Maksimir, Rijeku, Zavižan,

Split – Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2. percentil za razdoblje 1961. − 2000.

sušnovrlo sušno normalno kišno vrlo kišno

26 BILTEN 5 / 2019

Slika 31. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci za SVIBANJ 2019.

BILTEN 5 / 2019 27

Dok su u prvoj dekadi na promatranim postajama prevladavale normalne (percentil 25 do 75) i kišne pri-like (percentil 75 do 90), u ostatku mjeseca zabilježene su vrlo kišne (percentil 90 do 98) i ekstremno kišne pri-like (veće od 98. percentila). Na čak polovici promatra-nih postaja premašen je 98. percentil i to na većini po-staja do maksimalno 60 l, a u Istri čak preko 100 l. Samo je u Kninu većina mjeseca bila u kategoriji normalno.

U konačnici svibanj je na postajama Osijek, Va-raždin, Sisak, Ogulin, Zavižan, Rijeka, Pula, Pazin, Mali Lošinj, Zadar i Hvar ocijenjen kao ekstremno kišan (veći od 98. percentila), a na postajama Slavonski Brod, Bje-lovar, Križevci, Zagreb Maksimir, Karlovac, Parg, Gos-pić, Split, Lastovo i Dubrovnik kao vrlo kišan (percen-til 90 do 98). Samo je na postajama Zagreb Grič, Senj, Knin i Šibenik svibanj ocijenjen kao kišan (percentil 75 do 90). Najmanje oborine palo je u Šibeniku (oko 80 l), na Lastovu te u Splitu (kojih 110 l), a najviše u Ogulinu (približno 320 l) i na Zavižanu (blizu 380 l).

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na vremenskoj skali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci

U svibnju 2019. oborinski uvjeti unutar granica normale bili su u Kninu i Šibeniku (SPI1; 0.89 i 0.93), a umjereno kišni uvjeti u Senju i Split Marjanu (SPI1; 1.09 i 1.39). Vrlo kišni uvjeti zabilježeni su u Bjelovaru, Dubrovniku, Hvaru, Karlovcu, Križevcima, Slavonskom Brodu, Zadru i Zagreb Maksimiru (SPI1; 1.76, 1.61, 1.94, 1.50, 1.56, 1.63, 1.89 i 1.55), a ekstremno kišni uvjeti u Daruvaru, Malom Lošinju, Ogulinu, Osijeku, Pargu, Pa-zinu, Rijeci, Sisku, Varaždinu i Zavižanu (SPI1; 2.51, 2.11, 2.16, 2.23, 2.00, 2.96, 2.01, 2.43, 2.43 i 2.00).

Oborinski uvjeti tijekom proljeća 2019. godine bili su unutar granica normale u Kninu, Rijeci, Split Marjanu i Šibeniku (SPI3; 0.08, 0.85, 0.90 i 0.56). Umjereno kiš-ni uvjeti su prevladavali u Bjelovaru, Dubrovniku, Gos-piću, Križevcima, Osijeku, Pargu, Slavonskom Brodu i Zagreb Maksimiru (SPI3; 1.39, 1.24, 1.09, 1.14, 1.43, 1.27, 1.42 i 1.34), dok su vrlo kišni uvjeti bili u Hvaru, Karlov-cu, Malom Lošinju, Senju, Varaždinu, Zadru i Zavižanu (SPI3; 1.50, 1.60, 1.87, 1.56, 1.68, 1.66 i 1.79). Ekstremno kišni uvjeti zabilježeni su u Daruvaru, Ogulinu, Pazinu i Sisku (SPI3; 2.12, 2.04, 2.23 i 2.36).

Na 6-mjesečnoj vremenskoj skali oborinski uvjeti u granicama normale bili su u Bjelovaru, Dubrovniku, Gospiću, Hvaru, Karlovcu, Kninu, Križevcima, Malom Lošinju, Ogulinu, Osijeku, Pargu, Rijeci, Senju, Slavon-skom Brodu, Split Marjanu, Šibeniku, Varaždinu, Zadru, Zagreb Maksimiru i Zavižanu (SPI6; 0.11, 0.28, 0.05, 0.82, 0.28, 0.05, 0.13, 0.43, 0.62, 0.49, 0.15, -0.08, 0.61, 0.73, 0.42, 0.20, 0.61, 0.38, 0.23 i 0.53). Umjereno kiš-ni uvjeti su prevladali u Daruvaru, Pazinu i Sisku (SPI6; 1.08, 1.39 i 1.35).

Na 12-mjesečnoj vremenskoj skali zabilježeni su umjereno sušni uvjeti na Zavižanu (SPI12; 1.20). Obo-rinski uvjeti unutar granica normale bili su u Bjelova-ru, Daruvaru, Dubrovniku, Gospiću, Hvaru, Karlovcu, Kninu, Križevcima, Malom Lošinju, Ogulinu, Osijeku,

Pargu, Rijeci, Senju, Sisku, Slavonskom Brodu, Split Marjanu, Šibeniku, Varaždinu, Zadru i Zagreb Maksi-miru (SPI12; -0.51, 0.28, 0.70, -0.98, 0.66, -0.75, 0.13, -0.84, 0.40, -0.48, 0.19, -0.21, -0.15, -0.54, 0.14, -0.26, -0.05, -0.10, -0.05, -0.50 i -0.16). Umjereno kišni uvjeti su prevladali jedino u Pazinu (SPI12; 1.21).

Oborinski uvjeti na 24-mjesečnoj vremenskoj skali bili su u granicama normale u Bjelovaru, Daruvaru, Du-brovniku, Karlovcu, Kninu, Križevcima, Ogulinu, Osije-ku, Pargu, Rijeci, Senju, Slavonskom Brodu, Split Mar-janu, Šibeniku i Zavižanu (SPI24; 0.12, 0.52, 0.03, 0.61, 0.51, 0.49, 0.36, -0.12, 0.93, 0.41, 0.72, 0.03, -0.28, 0.12 i 0.28). Umjereno kišni uvjeti prevladavali su u Gospi-ću, Hvaru, Varaždinu, Zadru i Zagreb Maksimiru (SPI24; 1.16, 1.04, 1.04, 1.14 i 1.00). Vrlo kišni uvjeti bili su u Pa-zinu i Sisku (SPI24; 1.60 i 1.63), a ekstremno kišni uvjeti u Malom Lošinju (SPI24; 2.04).

Oborinski uvjeti na 48-mjesečnoj vremenskoj skali bili su unutar granica normale u Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku, Gospiću, Hvaru, Karlovcu, Kninu, Križevci-ma, Ogulinu, Osijeku, Pargu, Rijeci, Senju, Slavonskom Brodu, Split Marjanu, Šibeniku, Varaždinu, Zadru, Za-greb Maksimiru i Zavižanu (SPI48; -0.66, 0.03, -0.50, 0.61, -0.03, 0.59, 0.28, 0.10, 0.16, 0.19, -0.05, 0.71, 0.48, 0.45, -0.62, 0.51, 0.55, 0.57, 0.55 i 0.09). Umjereno kiš-ni uvjeti prevladali su u Malom Lošinju i Pazinu (SPI48; 1.39 i 1.23) a vrlo kišni uvjeti u Sisku (SPI48; 1.80).

Napomena: Više grafičkih prikaza rezultata je do-stupno na: www.meteo.hr.

Klasifikacijaska skala za vrijednosti SPI Vrijednosti SPI Klase 2.0 i više ekstremno kišno 1.5 − 1.99 vrlo kišno 1.0 − 1.49 umjereno kišno -0.99 − 0.99 u granicama normale -1.0 − -1.49 umjereno suho -1.5 − -1.99 vrlo suho -2.0 i više ekstremno suho

Temperatura mora

Željka Pogačić, mag. phys.- geophys.

Na šest lokacija s dugogodišnjim kontinuiranim nizom podataka, od ukupno 14 duž istočne obale Ja-drana u sklopu mreže postaja za klasično mjerenje po-vršinske temperature mora Državnog hidrometeoro-loškog zavoda, obavljena je statistička analiza i obrada podataka za svibanj 2019. godine. Analizirane postaje Senj i Rab nalaze se na sjevernom, a postaje Šibenik, Split–Marjan, Hvar i Komiža na srednjem Jadranu. Važ-no je za napomenuti kako su Rab, Hvar i Komiža otoč-ne, a preostale tri, obalne postaje.

Ulazni podaci su srednje dnevne vrijednosti povr-šinskog sloja mora dobivene usrednjavanjem termin-skih vrijednosti temperatura u 7, 14 i 21 sat po srednjo-europskom (SEV) vremenu na 30 centimetara ispod

28 BILTEN 5 / 2019

površine mora. Za postaje Senj, Rab, Split- Marjan i Hvar usrednjene dnevne površinske temperature mora uspoređene su s podacima iz razdoblja 1981. – 2010. godine što je nova klimatska normala. Na postaji Šibe-nik višegodišnje promatrano razdoblje kreće od 1996. do 2010. godine, a na postaji Komiža od 1991. do 2010. godine.

Za postaju Šibenik u klimatološkoj bazi nema po-dataka iz 2009. godine. Podaci koji nedostaju u pro-

Pozitivno odstupanje T—KLIM T—KLIM + σ T—KLIM - σ

Negativno odstupanje T—2019 T—KLIM + 2σ T—KLIM - 2σ

Slika 32. Srednje dnevne vrijednosti površinske temperature mora u Rabu, Senju, Šibeniku, Splitu Komiži i Hvaru u SVIBNJU 2019.

godine u usporedbi sa srednjim dnevnim vrijednostima površinske temperature mora u svibnju za promatrano

klimatološko razdoblje 1981.-2010. godine T—

KLIM (za mjernu postaju Šibenik promatrano klimatološko razdoblje je

1996 - 2010., a za mjernu postaju Komiža 1991. - 2010.).

Pozitivno i negativno odstupanje T—

2019 od T—

KLIM osjenčano je crvenom odnosno plavom bojom. Granice jedne i dvije standardne

devijacije σ od klimatološkog srednjaka T—

1981.-2010. prikazane su crtkanim crvenim i plavim linijama.

gramskom jeziku Matlab zamijenjeni su s NaN (eng. Not A Number), neodređenom numeričkom vrijedno-šću s kojom se ne crta i ne računa, ali uzima ju se u obzir.

Nakon četiri uzastopna mjeseca u 2019. godini, na svim analiziranim postajama na sjevernom i srednjem Jadranu, površinska temperatura mora je u prosjeku bila niža od klimatološkog srednjaka u promatranoj „novijoj“ klimi. U svibnju je negativno odstupanje bilo

BILTEN 5 / 2019 29

PostajaSenj

1964. - 2019.Rab

1962. - 2019.Split – Marjan1960. - 2019.

Hvar1964. - 2019.

Šibenik 1996. - 2019.

Komiža 1991. - 2019.

Tmax16,4 19,3 20,0 19,0 19,0 19,1

25.05.2019 26.05.2019 24.05.2019 25.05.2019 25.05.2019 25.05.2019

Tmin12,0 12,5 15,2 16,0 16,0 15,9

06.05.2019 15.05.2019 07.05.2019 04.05.2019 01.05.2019 16.05.2019

Tmax aps22,6 25,2 25,0 22,6 25,0 25,6

28. 5. 2000. 31. 5. 1999. 22. 5. 1986. 30.05.2000 31. 5. 2018. 26. 5. 2009.

Tmin aps9,7 11,9 12,5 13,5 13,0 14,2

10.05.1984 02.05.1984 01.05.1997 01.05.1973 01.05.1997 05.05.1997

Tablica 9. Pregled terminskih minimuma i maksimumi u SVIBNJU 2019. godine i apsolutni terminski ekstremi

iz svibnja za pojedinu postaju otkako postoje mjerenja.

°C Senj Rab Split – Marjan Hvar Šibenik* Komiža**

T–

2019, min 12,1 13,0 15,7 16,2 16,0 16,0

T–

2019, maks 16,1 19,0 18,6 18,6 19,0 18,7

T–

KLIM, min 9,7 12,4 13,0 13,9 13,2 14,4

T–

KLIM, maks 21,9 24,4 24,0 22,2 23,0 24,1

* za mjernu postaju Šibenik, promatrano klimatološko razdoblje 1996. - 2010.** za mjernu postaju Komiža, promatrano klimatološko razdoblje 1991. - 2010.

Tablica 8. Minimalne i maksimalne vrijednosti srednjih dnevnih površinskih temperatura mora u SVIBNJU 2019. godine (T—

2019., min,

T—

2019, maks) i dugogodišnjeg niza ovisno o dostupnosti podataka za svaku postaju (T—

KLIM, min) (T—

KLIM, maks)

od -0.5°C do čak -1.6°C (tablica 7). Budući da je proma-

trano dugogodišnje razdoblje u Komiži i Šibeniku 10,

odnosno 15 godina kraće od ostalih, moguće je da bi

s pravom klimatologijom dobivena razlika prikazana u

tablici 7 bila nešto manja, bliža odstupanjima za Hvar

ili Split-Marjan. Promatrajući grafičke prikaze (slika 32)

dnevnih temperatura, jasno se uočava dominacija pla-

vo osjenčanih područja, odnosno negativnih odstupa-

nja srednje dnevne površinske temperature mora od

srednjih dnevnih kroz promatrano klimatološko raz-

doblje.

Prva četiri dana u svibnju je na Rabu i u Senju more

bilo iznadprosječno toplo. Srednja dnevna temperatura

2. svibnja je bila za 1.7°C viša od prosjeka. Od 5. svibnja

sve do kraja mjeseca je temperatura mora i u Senju i na

Rabu bila niža od prosjeka. Štoviše, sredinom mjese-

ca je temperatura u Rabu prelazila granicu dvije stan-

dardne devijacije. Konkretno, govorimo o negativnom

odstupanju za skoro 3.0°C. Zanimljivo, druga dekada u

prosjeku je bila hladnija od prve 0.2°C, ali i dalje iznad

prosjeka, no unutar jedne standardne devijacije. Oče-

kivano, temperature mora bile su niže na sjevernom

nego na srednjem Jadranu, sa singularitetom u Senju.

°C Senj Rab Split – Marjan Hvar Šibenik* Komiža**

T–

2019, sred 14,2 16,0 16,7 17,2 17,1 16,9

T–

KLIM, sred 15,5 17,6 17,7 17,7 18,5 18,3

T–

2019, sred – T–

KLIM, sred -1,3 -1,6 -1,0 -0,5 -1,4 -1,4

* za mjernu postaju Šibenik, promatrano klimatološko razdoblje 1996. - 2010.** za mjernu postaju Komiža, promatrano klimatološko razdoblje 1991. - 2010.

Tablica 7. Prosječne površinske temperature mora u klimatološkom razdoblju (T—

KLIM, sred) u usporedbi sa prosječnim temperaturama

u SVIBNJU 2019. godine (T—

2019., sred) i (T—

2019., sred - T—

KLIM, sred) njihove razlike.

30 BILTEN 5 / 2019

Rijeka Postaja

SVIBANJ 2019. SVIBANJ 1961. − 2015.

Qmin nQmin sQmin vQmin

m3/s dan m3/s m3/s m3/s

Sava

Zagreb 155 03.05. 65,9 170 295

Jasenovac 590 01.05. 162 512 1215

Slavonski Brod 726 01.05. 270 729 1750

Županja 1064 01.05. 366 892 2475

KupaKamanje 38,5 27.05. 9,32 24,6 46,9

Jamnička Kiselica 93,5 27.05. 18,0 64,4 163

Mura Mursko Središće 148 19.05. 89,6 165 267

DravaBotovo 254 10.05. 152 374 738

Donji Miholjac 484 11.05. 272 489 862

Qsred nQsred sQsred vQsred

Sava

Zagreb 454 99,3 310 672

Jasenovac 1409 196 829 1679

Slavonski Brod 1742 389 1151 2675

Županja 2007 469 1356 3586

KupaKamanje 130 19,3 62,7 159

Jamnička Kiselica 374 43,7 162 415

Mura Mursko Središće 213 117 251 442

DravaBotovo 632 372 683 1137

Donji Miholjac 635 394 701 1102

Qmaks nQmaks sQmaks vQmaks

Sava

Zagreb 1623 30.05. 128 748 2244

Jasenovac 2273 16.05. 275 1299 2337

Slavonski Brod 2667 16.05. 484 1701 3493

Županja 2968 16.05. 577 2001 5539

KupaKamanje 578 30.05. 27,1 313 786

Jamnička Kiselica 943 16.05. 66,1 450 1022

Mura Mursko Središće 565 30.05. 178 418 942

DravaBotovo 1476 31.05. 537 1052 1662

Donji Miholjac 979 31.05. 484 983 1556

Qmin = minimalni protok u mjesecu

(satna vrijednost)nQmin

= najmanji minimalni protok u razdoblju sQmin

= srednji minimalni protok u razdobljuvQmin

= najveći minimalni protok u razdoblju

Qsred = srednji protok u mjesecu

(srednja vrijednost, 06 i 18 sati)nQsred

= najmanji srednji protok u razdoblju sQsred = srednji srednji protok u razdobljuvQsred

= najveći srednji protok u razdoblju

Qmaks = maksimalni protok u

mjesecu (srednja vrijednost)nQmaks

= najmanji srednji protok u razdoblju sQmaks

= srednji srednji protok u razdobljuvQmaks

= najveći srednji protok u razdoblju

Tablica 10. Minimalni, srednji i maksimalni protok za SVIBANJ 2019. i pripadajući protoci u razdoblju 1961. − 2015.

Šibenik i Komiža, koje podsjetimo imaju kraći pro-matrani period s kojim upoređujemo dnevne podatke, nemaju pozitivnih odstupanja početkom mjeseca kao što to imaju Split-Marjan i Hvar. Na otočnoj postaji Hvar je cijela prva dekada bila uglavnom unutar prosjeka ili unutar prosjeka uvećanog za jednu standardnu devi-jaciju. Za razliku od sjevernog dijela Jadrana, sva od-stupanja nisu prelazile dvije standardne devijacije una-toč tome što su su sredinom mjeseca odstupanja od srednjaka u Splitu bila viša od 2°C. Uz to, zamijećen je prilično linearan porast temperature mora prema kraju mjeseca.

Najučestalija dnevna kolebanja temperature kra-jem mjeseca bila su u Splitu. Unatoč iznadprosječno hladnom moru za svibanj, ni jedna od promatranih po-staja nije srušila rekord naveden u tablici 9.

HIDROLOŠKE PRILIKE

Površinske vode

Tomislava Bošnjak, inž.

Na analiziranim vodotocima u Hrvatskoj u svibnju je zabilježena značajnija povećana vodnost rijeka Save i Kupe, dok su se na Dravi i Dunavu vodostaji kretali oko prosječnih vrijednosti.

Na Savi su u svibnju zabilježene velike vode na ni-zvodnijem dijelu toka Save. Razlog tome su veliki do-toci vode desnih pritoka Save, prije svega rijeka Kupe i Une, ali i bosanskih rijeka. Od početka mjeseca vo-dostaji Save lagano su rasli i do sredine mjeseca, kada

BILTEN 5 / 2019 31

Slika 33. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka

u SVIBNJU 2019.

Slika 34. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka

u SVIBNJU 2019.

32 BILTEN 5 / 2019

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost),

Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).

Slika 35. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u SVIBNJU 2019. s primjerom pripadajućih

karakterističnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks) za razdoblje 1961. − 2015.

Qmin svibanj 2019. svibanj 1961. − 2015.

Qsred svibanj 2019. svibanj 1961. − 2015.

Qmaks svibanj 2019. svibanj 1961. − 2015.

BILTEN 5 / 2019 33

Područje Postaja

SVIBANJ 2019. SVIBANJ 1988. – 2014.

NV NVmin NVsr NVmaks

m.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

DRAVA

Repaš 115,62 01.05. 115,28 115,79 116,41

Gornja Šuma 116,07 01.05. 114,95 115,96 116,58

Gornji Miholjac 104,19 03.05. 103,33 104,82 105,84

Čađavica 96,92 01.05. 96,48 97,49 98,37

SV SVmin SVsr SVmaks

Repaš 115,70 115,41 115,91 116,76

Gornja Šuma 116,22 115,02 116,05 116,71

Gornji Miholjac 104,43 103,43 104,92 105,96

Čađavica 97,38 96,49 97,60 98,58

VV dan VVmin VVsr VVmaks

Repaš 116,26 31.05. 115,51 116,03 117,12

Gornja Šuma 116,42 31.05. 115,12 116,16 117,11

Gornji Miholjac 104,65 28.05. 103,52 104,99 106,07

Čađavica 97,81 17.05. 96,52 97,73 98,76

Tablica 11. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u SVIBNJU 2019.

na području Drave te pregled istih za razdoblje 1988. – 2014.

m.n.m. – metara nad morem.NV, SV, VV – minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecu.NVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.SVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši srednji vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.VVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.

su zabilježeni najviši mjesečni vodostaji, od Crnca pa sve do Županje vodostaji su dosegli vrijednosti srednje velikih voda. Na tom dijelu veći dio mjeseca vrijedile su mjere pripremnog stanja obrane od poplava, a na dije-lu Save oko Jasenovca u razdoblju od 14. do 22. svib-nja bile su uvedene mjere redovne obrane od poplava. Na gornjem dijelu toka vodostaj Save kretao se unutar granica niskih i srednje niskih voda, a kratki značajniji vodni val zabilježen je krajem mjeseca. U svibnju je za-bilježena povećana vodnost Save. Suficit otjecanja bio je između 50 i 70%.

Na Dravi su tijekom svibnja zabilježene oscilacije vodostaja koje su se kretale unutar raspona srednje ni-skih i srednjih voda. U zadnjoj dekadi mjeseca uslijedio je konstantan porast vodostaja pa su krajem mjeseca, kad su zabilježeni najviši vodostaji na Dravi, vodostaji dosegli vrijednosti unutar granica srednjih voda. Vod-nost Drave kretala se malo ispod prosjeka za svibanj u analiziranom razdoblju 1961.-2015. Deficit otjeca-nja ovisno od dijela toka kretao se do 10%. Na Dunavu su tijekom mjeseca vodostaji uz manje oscilacije imali trend porasta. Početkom mjeseca kretali su se unutar raspona srednje niskih voda, a do kraja mjeseca vodo-staji su dosegli vrijednosti unutar raspona srednje viso-kih voda.

Tijekom svibnja na Kupi je zabilježeno nekoliko vodnih valova, a najviši je bio sredinom mjeseca. Tada su na srednjem i donjem dijelu toka Kupe proglašene

mjere redovne obrane od poplava. Vodnost Kupe bila je znatno iznad prosječnih vrijednosti za svibanj. Su-ficit otjecanja duž toka kretao se između 110 i 130%. Značajan utjecaj na povećanu vodnost i visoke vodo-staje imala je i rijeka Korana koja se nalazi unutar sliva Kupe. Na njoj su zabilježeni ekstremno visoki vodostaji na uzvodnim stanicama Luketići i Slunj uzvodni. Kod Luketića zabilježen je vodostaj od 222 cm, što je 10 cm više od dosad najvišeg vodostaja zabilježenog u raz-doblju od 1977. – 2019. Kod Slunja uzvodnog zabilje-ženi vodostaj od 524 cm je za pola metra viši od dosad najvišeg zabilježenog unutar razdoblja 1970. – 2019.

Minimalni protoci bili su na Dravi manji, a na Savi i Kupi veći od srednjih minimalnih protoka u svibnju u razdoblju 1961. – 2015.

Srednji protoci bili su na Dravi manji, a na Savi i Kupi veći od prosječnih protoka u svibnju u razdoblju 1961. – 2015.

Maksimalni protoci bili su veći od srednjih maksi-malnih protoka svibnju u razdoblju 1961. – 2015.

Podzemne vode

Ivan Bertović, prof.

Početkom svibnja mjerne postaje zagrebačkog područja, Mičevec i Borovje, su bilježile opadanje vo-

34 BILTEN 5 / 2019

Slika 36. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za SVIBANJ 2019. godine na području Save-Mičevec,

Borovje kod Zagreba i području Drave-Gornji Miholjac, Čađavica, Repaš, Gornja Šuma.

BILTEN 5 / 2019 35

dostaja koje je završilo u prvoj dekadi mjeseca kada su obje postaje evidentirale svoj minimalni mjesečni vodostaj. Znatniji porasti vodostaja su bili zabilježeni polovicom mjeseca te ponovo potkraj mjeseca kada su obje mjerne postaje zabilježile svoj maksimalni mje-sečni vodostaj. Razlika između ekstremnih mjesečnih vrijednosti je za Borovje iznosila 111 cm, a za Mičevec 81 cm. Vrijednosti minimalnih, srednjih i maksimalnih mjesečnih vodostaja mjerne postaje u Mičevcu su bile niže od prosječnih vrijednosti u svibnju za razdoblje obrade podataka od 1990. do 2014. godine. Vrijednosti minimalnih i srednjih vodostaja mjerne postaje u Boro-vju su također bile niže od prosječnih vrijednosti, dok je maksimalan mjesečni vodostaj bio viši od prosječne vrijednosti za isto razdoblje obrade podataka.

Uzvodne mjerne postaje dravskog područja, Re-paš i Gornja Šuma, su tijekom mjeseca bilježile uglav-nom rastući trend kretanja razine podzemne vode. S obzirom na to, obje su postaje registrirale mjesečne minimalne vodostaje na početku mjeseca, a maksimal-ne mjesečne vodostaje na kraju mjeseca. Razlika izme-đu ekstremnih mjesečnih vrijednosti iznosila je za Re-paš 64 cm, a za Gornju Šumu 35 cm. Nizvodne mjerne postaje, Gornji Miholjac i Čađavica, su također počet-kom mjeseca evidentirale svoje mjesečne minimalne vodostaje. Mjerna postaja u Gornjem Miholjcu je zbog uglavnom kontinuiranog rasta registrirala maksimal-ni mjesečni vodostaj potkraj mjeseca. Mjerna postaja u Čađavici je zbog intenzivnog porasta razine podze-mne vode, koji se odvijao sredinom mjeseca, zabilježila mjesečni maksimalni vodostaj u tom periodu. Razlika između ekstremnih mjesečnih vrijednosti iznosila je za Gornji Miholjac 46 cm i Čađavicu 89 cm. Vrijednosti minimalnog i srednjeg mjesečnog vodostaja mjerne postaje u Repašu su bile više od prosječnih vrijedno-sti u svibnju za razdoblje obrade podataka od 1988. do

2014. godine, dok su te vrijednosti kod ostalih dravskih postaja bile niže od prosječnih vrijednosti za navede-no razdoblje. Vrijednost maksimalnog mjesečnog vo-dostaja mjerne postaje u Gornjem Miholjcu je bila niža od prosječne vrijednosti, dok su mjesečni maksimumi ostalih analiziranih postaja bili viši od prosječnih mje-sečnih maksimuma zabilježenih u svibnju za gore spo-menuto razdoblje obrade podataka.

EKOLOŠKE PRILIKE

Meteorološke karakteristike

Domagoj Mihajlović, dipl. inž.

Visine sloja miješanja tijekom svibnja 2019. na postajama Zagreb Maksimir i Zadar u terminima 00 i 12 UTC prikazane su na slici 37. Na osnovi proračuna vidljivo je da je tijekom noći visina sloja miješanja u Za-grebu i Zadru bila najveća 30. svibnja i 14. svibnja (1387 m i 913 m). U Zagrebu i Zadru najveća visina sloja mi-ješanja u terminu 12 UTC proračunata je 1. svibnja i 4. svibnja (2674 m i 2273 m). Prosječna mjesečna visina sloja miješanja u terminu 00 UTC u Zagrebu iznosila je 420 m, a u Zadru 188 m. U terminu 12 UTC prosječna vrijednost visine sloja miješanja bila je 1443 m (Zagreb) i 1386 m (Zadar).

Na postaji Zagreb tijekom noći prizemni sloj atmosfere najčešće bio je malo labilan, neutralan, malo stabilan, umjereno stabilan i jako stabilan (C, D, F i G klase stabilnosti; s čestinom 10%, 58%, 26% i 6%, tablica 14). U terminu 12 UTC najučestalije klase stabilnosti bile su A, B, C i D (10%, 29%, 39% i 22%). Na postaji Zadar je tijekom noći prizemni sloj atmosfere najčešće bio ne-

Područje Postaja

SVIBANJ 2019. SVIBANJ 1990. – 2014.

NV NVmin NVsr NVmaks

m.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

SAVA

Zagreb Borovje 103,94 04.05. 103,18 104,37 106,13

Zagreb Mičevec 101,27 04.05. 100,48 101,86 102,80

SV SVmin SVsr SVmaks

Zagreb Borovje 104,25 103,30 104,61 106,90

Zagreb Mičevec 101,53 100,61 102,06 103,43

VV dan VVmin VVsr VVmaks

Zagreb Borovje 105,05 31.05. 103,39 104,86 107,32

Zagreb Mičevec 102,08 31.05. 100,73 102,25 103,65

Tablica 12. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaj podzemne vode za SVIBANJ 2019.

na području Save te pregled istih za razdoblje 1990. – 2014.

m.n.m. – metara nad morem.NV, SV, VV – minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecu.NVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.SVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši srednji vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.VVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.

36 BILTEN 5 / 2019

Slika 37. Visina sloja miješanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadar

u SVIBNJU 2019. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC

utralan, malo stabilan, umjereno stabilan i jako stabilan (D, E i F klase stabilnosti; s čestinom 48%, 13% i 39% ). U terminu 12 UTC najučestalije bile su klase stabilnosti jako labilno (A), umjereno labilno (B), malo labilno (C) i neutralno (D) (10%, 39%, 16% i 35%).

Stabilnost prizemnog dijela atmosfere izravno je povezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi. U Zagrebu su tijekom noći najčešće bile visinske inverzije (14 slučaja; 33%), prizemne inverzije (14 slučaja; 33%), podignute inverzije (5 slučaja; 12%) i situacije bez in-

verzije (9 slučajeva; 22%). U terminu 12 UTC zabilježena

su 22 slučaja s visinskom inverzijom (62%), 2 slučaja s

podignutom inverzijom (6%) i 11 slučaja bez inverzije

(31%). U Zadru su tijekom noći najčešće bile visinske

inverzije (17 slučajeva, 71%), zatim podignute inverzije

(3 slučaja; 13%) i prizemne inverzije (2 slučaja; 8%), a

zabilježena su i 2 slučaja bez inverzije (8%). U termi-

nu 12 UTC bilo je 18 slučajeva s visinskom inverzijom

(50%), 4 slučaja s podignutom inverzijom (11%), 2 slu-

Z AG R E B

Sloj inverzijenoć dan

N % N %

A – jako labilno 0 0 3 10

B – umjereno labilno 0 0 9 29

C malo labilno 3 10 12 39

D neutralno 18 58 7 22

E malo stabilno 0 0 0 0

F umjereno stabilno 8 26 0 0

G jako stabilno 2 6 0 0

Z A DA R


N % N %

A – jako labilno 0 0 3 10

B – umjereno labilno 0 0 12 39

C malo labilno 0 0 5 16

D neutralno 15 48 11 35

E malo stabilno 4 13 0 0

F umjereno stabilno 12 39 0 0

G jako stabilno 0 0 0 0

Tablica 14. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)

u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru za SVIBANJ 2019. u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN).

Z AG R E B


N % N %

ne postoji 9 22 11 31

prizemna 14 33 0 0

podignuta 5 12 2 6

visinska 14 33 22 63

Z A DA R


N % N %

ne postoji 2 8 12 33

prizemna 2 8 2 6

podignuta 3 13 4 11

visinska 17 71 18 50

Tablica 13. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebu

i Zadru za SVIBANJ 2019. u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN).

BILTEN 5 / 2019 37

čaja s prizemnom inverzijom (6%) i 12 slučaja bez in-verzije (33%).

Onečišćenje zraka i oborine

Ivona Igrec, dipl. inž.

Metodom ionske kromatografije u dnevnim uzor-cima oborine određuju se glavni ioni (kloridi, sulfati, ni-trati te ioni amonija, natrija, kalija, kalcija i magnezija). Glavni ioni daju uvid u emisiju i podrijetlo onečišćenja zraka. Koncentracija ovih iona u oborini nad nekim po-dručjem ovisi i o meteorološkim uvjetima.

Kemija atmosfere je kompleksna, ali, grubo opi-sano, ioni u nju dospijevaju na dva načina: antropoge-nim djelovanjem (tvornice, promet, poljoprivreda...) ili prirodnim putem (mora, jezera, rijeke, vulkani, erozija tla...). Tvornicama i prometu uglavnom pripisujemo SO2 i NOX, poljoprivredi NH3 i K, eroziji tla Ca i Mg, morskom aerosolu Cl, Na i Mg, ali i značajnu koncen-traciju sulfata koja potječe iz morskog aerosola. Stoga se za sve postaje koje su od obale udaljene oko pedeset kilometara vrši korekcija na morske sulfate sukladno EMEP-ovom pravilniku.

Međusobnim reakcijama (uz ultraljubičasto zra-čenje, ozon, kisik, vlagu...) ti ioni stvaraju spojeve koji mogu formirati čestice koje apsorbiraju ili reflektiraju sunčevu svijetlost. S druge strane, s vodom iz atmos-fere neki od spojeva (oksidi sumpora i dušika) stvaraju

kiseline. pH vrijednost takve oborine pada, odnosno oborina postaje kisela. Mokrim taloženjem svi ti spojevi opterećuju sustav.

Uzorkovanje oborine provodi se u mreži posta-ja DHMZ-a otvorenim uzorkivačem (bulk uzorkivač - osim na postaji Slavonski Brod gdje je postavljen au-tomatski uzorkivač). U tablici 15 za svibanj prikazane su količina oborine, udio oborine analiziran na glavne ione i pH, vrijednosti koncentracija glavnih iona, uku-pno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata te udio kiselih kiša s obzirom na analiziranu ko-ličinu oborine.

Ukupna mjesečna količina oborine za svibanj bila je puno viša od one u travnju, maksimum je zabilježen na Zavižanu i iznosi 376.0 mm, a minimum je zabilježen u Slavonskom Brodu i iznosi 148.9 mm. Kisela obori-na u svibnju zabilježena je na svim postajama osim na postaji u Zadru. U svibnju je pH vrijednost određena u 98% oborine, a koncentracija glavnih iona određena je u 97% oborine.

Na slici 38 prikazane su srednje mjesečne pH vri-jednosti i srednja mjesečna koncentracija sumpora iz sulfata za svibanj. Koncentracija sulfata utječe na pH vrijednost – veće koncentracije sulfata uzrokuju niži pH oborine kao što je vidljivo iz slike. pH vrijednosti za svibanj kretale su se od 4.62 (u Rijeci 20. svibnja u 26.9 mm oborine) do 7.17 (u Karlovcu 26. svibnja u 0.4 mm oborine). Valja spomenuti da se maksimalna dnevna koncentracija sumpora iz sulfata poklapa s minimal-nom pH vrijednošću. Maksimalna dnevna koncentra-

Slika 39. Srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za SVIBANJ 2019.

Slika 38. Srednja mjesečna pH vrijednost na promatranim postajama i srednje mjesečne koncentracije

sumpora iz sulfata u SVIBNJU 2019. godine (crvena linija označava granicu kiselosti oborine pH < 5,6)

38 BILTEN 5 / 2019

cija sulfata zabilježena je u Slavonskom Brodu i iznosi 2.04 mg S/L (20. svibnja u 0.8 mm oborine). Maksimal-na dnevna koncentracija nitrata zabilježena je u Karlov-cu i iznosi 2.11 mg N/L (26. svibnja u 0.4 mm oborine).

Maksimalna mjesečna koncentracija sulfata od 0.42 mg S/L zabilježena je u Rijeci, a maksimalna mje-sečna koncentracija nitrata od 0.29 mg N/L zabilježe-na u Zadru. Minimalna mjesečna vrijednost sumpora iz sulfata od 0.12 mg S/L i minimalna mjesečna vrijednost dušika iz nitrata od 0.13 mg N/L zabilježeni su na Za-vižanu.

U svibnju je ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata bilo niže u odnosu na ono u svibnju. Na grafu prikazanom na slici 40 može se vi-djeti da je maksimum ukupnog mjesečnog taloženja za sumpor u obliku sulfata od 1.21 mg S/L i dušik u obliku nitrata od 0.74 mg N/L zabilježen u Rijeci. Minimalna vrijednost ukupnog mjesečnog taloženja sumpora iz sulfata od 0.33 mg S/L zabilježena je u Krapini, a dušika iz nitrata od 0.29 mg N/L zabilježena je u Slavonskom Brodu.

BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE

mr. sc. Lidija Cvitan

Prema toplinskom osjetu ugode, vrijeme je u svibnju ove godine u gorskoj Hrvatskoj bilo na granici između svježeg i hladnog, a u ostalim područjima na

granici između svježeg i ugodno svježeg. Bilo je hlad-nije nego prosječno u svibnju u Gospiću, Rijeci i Splitu, a u granicama normale u Zagrebu i Slavonskom Brodu.

U prvoj dekadi mjeseca je toplinski osjet ugode va-rirao od dana do dana više nego u druge dvije dekade. Varijacije su bile najveće u nizinskoj unutrašnjosti gdje su jutra bila vrlo hladna do ugodna, popodneva hladna do ugodno topla, a večeri vrlo hladne do svježe. Na Ja-dranu su uglavnom jutra bila hladna do ugodno svježa, popodneva svježa do ugodna, a večeri vrlo hladne do svježe. U gorskoj Hrvatskoj su uglavnom jutra i večeri bili vrlo hladni ili hladni, a popodneva vrlo hladna do ugodno svježa. U usporedbi s prosjekom, osjet ugode bio je u granicama normale u sva tri analizirana dnevna termina samo u Zagrebu, a u Slavonskom Brodu u ju-tarnjem i popodnevnom terminu. Hladnije od normale bilo je u večernjim satima u Slavonskom Brodu, te tije-kom cijelog dana u Gospiću, Rijeci i Splitu.

U drugoj dekadi su u nizinskoj unutrašnjosti vrlo hladna jutra bila rjeđa nego u prvoj dekadi, a najtoplije je bilo jedno ugodno toplo jutro u Slavonskom Brodu. Popodneva su bila znatnije ugodnija nego u prvoj de-kadi u Slavonskom Brodu. Naime, dok je popodnev-ni osjet ugode u Zagrebu varirao od vrlo hladnog do toplog, u Slavonskom Brodu je varirao od svježeg do toplog. I večeri su bile ugodnije nego u prvoj dekadi u Slavonskom Brodu, gdje se pojavila i jedna ugod-no svježa večer. U gorskoj Hrvatskoj je toplinski osjet ugode u drugoj dekadi svibnja bio sličan kao i u prvoj. Na Jadranu se druga dekada najviše razlikuje od prve

Slika 40. Ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za SVIBANJ 2019.

PostajaRR

mm

RR/RR(pH)

RR/RR(GI)pH pHmin-pH-

max

Cl-

NO3

--N SO4

2--S Na

+NH4

+-N K

+Mg

2+Ca

2+SO3

2--S NO3

--N

udio kiselih

kiša

mg/dm3 kg/ha (%)

Puntijarka 239,4 85 / 76 5,88 5.28 - 6.69 0,183 0,201 0,194 0,143 0,253 0,170 0,037 1,174 0,464 0,480 16

Krapina 196,7 100 / 100 5,60 5.19 - 6.53 0,117 0,220 0,169 0,074 0,256 0,058 0,084 0,499 0,332 0,433 40

Bilogora 189,9 99 / 99 5,53 5.12 - 6.84 0,170 0,270 0,320 0,095 0,393 0,101 0,049 1,003 0,607 0,513 59

Slav. Brod 148,9 99 / 99 5,39 4.84 - 6.64 0,250 0,194 0,362 0,150 0,264 0,092 0,056 0,392 0,539 0,289 53

Karlovac 170,1 100 / 100 5,26 4.67 - 7.17 0,145 0,227 0,242 0,151 0,284 0,078 0,037 0,284 0,411 0,386 75

Ogulin 319,2 100 / 100 5,37 5.18 - 6.27 0,138 0,152 0,176 0,077 0,163 0,058 0,034 0,257 0,561 0,485 71

Zavižan 376,0 100 / 100 5,75 5.47 - 6.54 0,246 0,131 0,115 0,145 0,130 0,064 0,049 0,558 0,432 0,491 30

Rijeka 287,7 100 / 100 4,88 4.62 - 6.53 1,005 0,257 0,420 0,587 0,192 0,060 0,103 0,452 1,209 0,739 82

Zadar 176,7 99 / 97 6,12 5.68 - 7.15 5,465 0,285 0,234 2,919 0,185 0,194 0,416 1,967 0,413 0,503 0

Dubrovnik 160,8 96 / 96 6,08 5.56 - 6.87 7,122 0,281 0,272 3,855 0,187 0,262 0,515 1,404 0,438 0,451 9

Tablica 15. Rezultati kemijske analize oborine i onečišćenja zraka u Hrvatskoj za SVIBANJ 2019.

BILTEN 5 / 2019 39

Slika 41. Osjet ugodnosti prema fiziološkoj ekvivalentnoj temperaturi (PET) za Zagreb, Slavonski Brod,

Gospić, Rijeku i Split-Marjan za SVIBANJ 2019. godine

Zagreb Slavonski Brod Gospić Rijeka Split-Marjan

Odstupanje

izvanredno hladnije od normale

znatno hladnije od normale

hladnije od normale

normalno

toplije od normale

znatno toplije od normale

izvanredno toplije od normale

vrlo hladno

hladno

svježe

ugodno svježe

ugodno

ugodno toplo

toplo

vruće

vrlo vruće

4

8

13

18

23

29

35

41

PET (°C) Osjet ugode

7h 14h 21h 7h 14h 21h 7h 14h 21h 7h 14h 21h 7h 14h 21h

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

Dan

iD

eka

de

De

kad

eD

eka

de

1

2

3

1

2

3

Srednjak 2019.

Srednjak 1961. - 1990.

Odstupanje 2019. od 1961 - 1990.1

2

3

7h 14h 21h 7h 14h 21h 7h 14h 21h 7h 14h 21h 7h 14h 21h

40 BILTEN 5 / 2019

po manjem broju ili izostanku vrlo hladnih večeri i ju-tara. Zbog izostanka uobičajenog jačeg zatopljavanja tijekom druge dekade svibnja na većini lokacija, samo je osjet ugode u Slavonskom Brodu u jutarnjim i po-podnevnim satima bio u granicama normale. U večer-njim satima u Slavonskom Brodu i tijekom cijelog dana u Zagrebu, Gospiću, Rijeci i Splitu bilo je hladnije od normale.

Treća dekada svibnja bila je toplinski ugodnija od prethodnih. Niti na jednoj analiziranoj lokaciji nije više bilo vrlo hladnih dijelova dana, a hladni dijelovi su bile samo večeri u gorskoj Hrvatskoj u prvoj polovici i na kraju dekade, te jedna večer u Zagrebu krajem dekade. I u ostalim su područjma večeri bile najhladniji dijelovi dana, a bile su većinom svježe, te rjeđe ugodno svježe. Jutra su u gorskoj Hrvatskoj bila svježa ili ugodno svje-ža, na Jadranu svježa do ugodna, a u nizinskoj unutraš-njosti Hrvatske svježa do ugodno topla u Slavonskom Brodu, odnosno do topla u Zagrebu. Popodneva su se u nizinskoj unutrašnjosti kretala od ugodno svježih do toplih, te u Splitu od ugodno svježih do ugodno toplih, kakva su uz još jedno svježe popodne bila i u gorskoj

Hrvatskoj. Popodneva su bila najrazličitija u Rijeci, od-nosno u rasponu od svježeg do toplog. Osjet ugode je u trećoj dekadi bio u granicama normale u nizinskoj unutrašnjosti i u gorskoj Hrvatskoj u sva tri dnevna ter-mina, te u Rijeci u podnevnom i večernjem terminu. U jutarnjem terminu u Rijeci i tijekom cijelog dana u Spli-tu bilo je hladnije od normale.

SUNČEVO ZRAČENJE

Marinko Marelja, mag. inž. min.

Globalna ozračenost

Vrijednosti globalne ozračenosti u svibnju 2019. godine su na svim postajama značajno niže u odnosu na prethodnu godinu. Npr., na zagrebačkom području prošle godine izmjereno je 20000 J/cm2 više global-ne ozračenosti, a vrlo slične razlike mogu se vidjeti i na ostalim postajama. Vrijednosti su bile u rasponu od oko 38000 J/cm2 izmjerenih u Pargu do nešto više od

Slika 42. Ukupna globalna i difuzna ozračenost za SVIBANJ 2018/19 godine

(podaci za 2018 godinu preuzeti iz biltena za svibanj 2018 godine.)

SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3

Zagreb-Maksimir 4,4 12,8 136,2 55 26,6 54,6

Križevci 4,8 13,9 149,6 53,2 35,7 60,7

Osijek 5,5 13,6 169,8 58 45,8 66

Parg 3,4 12,4 104,1 51,4 15,6 37,1

Rijeka 5,0 13,3 153,8 62,5 45,7 45,6

Gospić 4,5 12,2 139,1 58,7 34,6 45,8

Zadar 6,8 13,7 209,6 75,5 62,2 71,9

Split 6,3 13,3 196,1 67,6 64,5 64

Dubrovnik 6,7 12,5 207,0 74,4 58,4 74,2

Tablica 16. Mjesečna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) – SVIBANJ, 2019.

BILTEN 5 / 2019 41

Slika 43. Dnevne globalne i difuzne ozračenosti u SVIBNJU 2019. godine

42 BILTEN 5 / 2019

SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NP

Zagreb-Maksimir 1384,1 2426,3 310,4 42906,1 14522,7 11797,1 16586,3 0

Križevci 1592,3 3016,8 417,8 49360,3 15678,9 13994,1 19687,3 0

Osijek 1588,2 2780,1 291,2 49233,5 15413,3 14615,8 19204,4 0

Parg 1233,3 2748,2 65,2 38232,3 14835,7 8740,6 14656 0

Rijeka 1572,8 3208,6 240,8 48758,1 17943,5 15097,1 15717,5 0

Gospić 1470,4 2884,6 255,6 45583,8 15945 13143,7 16495,1 0

Zadar 2017,8 3074,1 264,7 62551,9 21154,4 17898,6 23498,9 0

Split 1780,5 2903,1 238,7 55194,6 17889,2 17872,2 19433,2 0

Dubrovnik 1863,2 3023,1 341,2 57760,3 20124,2 17460,5 20175,6 14

Zagreb-Maksimir 623,9 973,7 228,2 19341,9 5144,1 6813,6 7384,2 0

Osijek 709,9 1074,1 282,2 22006,2 6000 6620,5 9385,7 0

Rijeka 585,1 1055,9 196,1 18139 6174,3 5191,3 6773,4 0

Gospić 674,3 1191,5 174,6 20904,8 5776,5 6756,4 8371,9 0

Zadar 776,4 1314,6 228,1 24069,7 6612,4 6879,1 10578,2 0

Split 659,2 1115 206 20436,1 6198,2 6468,5 7769,4 1

Dubrovnik 674,0 1082,7 319,7 20895,1 6331,4 6902,3 7661,4 14

SRED – mjesečna srednja dnevna ozračenost, SD1 – ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu,MAKS – mjesečni maksimum dnevne ozračenosti, SD2 – ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu,MIN – mjesečni minimum dnevne ozračenosti, SD3 – ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu,SUMA – mjesečna ozračenost, NP – nedostajući podaci u satima

Tablica 17. Mjesečna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozračenosti (J/cm2) – SVIBANJ, 2019.

Slika 44 Statistika trajanja sijanja Sunca u SVIBNJU 2019. godine i usporedba sa istim razdobljem 2018. godine

62500 J/cm2 izmjerenih u Zadru. Na većini postaja naj-više je ozračenosti bilo u trećoj dekadi. Najniži dnevni srednjak je imao Parg (1233.3 J/cm2), a slijedio ga je Zagreb (1384.1 J/cm2), Gospić (1470.4 J/cm2), Križev-ci, Osijek i Rijeka (oko 1600 J/cm2), Split i Dubrovnik (1780-1860 J/cm2) te, jedini sa više od 2000 J/cm2, Za-dar. Dnevni maksimalni iznosi su na većini postaja bili u rasponu od 2700 i 3200 J/cm2; samo je na zagrebač-kom području taj iznos bio niži (2426.3 J/cm2).

Difuzna ozračenost

Vrijednosti difuzne ozračenosti u svibnju 2019.

godine bile su u rasponu od 18139 J/cm2 izmjerenih u

Rijeci do 24069.7 J/cm2 u Zadru. Srednje dnevne vri-

jednosti bile su uglavnom oko 650 J/cm2, dok je najniži

iznos imala Rijeka (585,1 J/cm2), a najviši Zadar (776.4

J/cm2). Najniži dnevni maksimalni iznos izmjeren je u

BILTEN 5 / 2019 43

Zagrebu u iznosu od 973.7 J/cm2, nakon čega slije-de Osijek, Rijeka, Split i Dubrovnik (1055-1115 J/cm2), Gospić (1191.5 J/cm2) te Zadar (1314.6 J/cm2).

Trajanje sijanja Sunca

Najmanje insolacije u svibnju 2019. godine izmje-reno je u Pargu (104.1 h), a slijede ga Zagreb i Gospić (oko 140 h), Križevci, Rijeka i Osijek (150-170 h), Split (196.1 h) te Dubrovnik i Zadar (207-210 h). U prosjeku je dnevno mjereno od 3.4 h (Parg) do 6.8 h (Zadar) inso-lacije. Dnevne maksimalne vrijednosti bile su u rasponu od 12.2 h koliko je izmjereno u Gospiću do 13.9 h u Križevcima.

AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE

dr. sc. Mislav Anić

Svibanj je obilježilo kišovito i iznadprosječno hladno vrijeme. Minimalne vrijednosti temperature zraka na 5 cm iznad tla na kontinentu su se spuštale ispod 0°C. Najniža vrijednost minimalne temperature zraka na 5 cm iznad tla u nizinskom dijelu zemlje iz-mjerena je u Slavonskom Brodu (-3.5°C), a u gorju u Gospiću (-3.7°C). U Slavonskom Brodu, Sisku i Gospiću je tijekom svibnja zabilježen po jedan dan s mrazom. Minimalna temperatura zraka na 5 cm iznad tla se duž Jadrana spustila do 2.0°C, koliko je izmjereno u Pore-ču. U unutrašnjosti Istre i zaleđu Dalmacije vrijednosti minimalne temperature na 5 cm iznad tla spuštale su se ispod 0°C (Pazin -2.6°C, Knin -2.5°C). Na promatranim postajama korištenim za potrebe ove analize broj dana s kišom tijekom svibnja nije bio manji od 18. Najviše dana s kišom, njih čak 26, zabilježeno je u Sisku. U Gos-piću je zabilježen jedan dan s snijegom, a u Daruvaru i Zagrebu po jedan dan s tučom.

Srednje mjesečne vrijednosti temperature tla na 5 cm dubine su u velikom dijelu zemlje bile niže od vi-šegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.). Prema raspodjeli percentila tlo je u okolici Slavonskog Broda te u velikom dijelu Dalmacije svrstano u kategoriju normalno. Naj-

manje odstupanje srednje mjesečne temperature tla na 5 cm dubine od višegodišnjeg prosjeka (-0.3°C) zabi-lježeno je u Dubrovniku. Pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature tla na 5 cm dubine od višego-dišnjeg prosjeka (0.4°C) tijekom svibnja zabilježeno je jedino na postaji Zadar. Na sjeverozapadu Hrvatske te u okolici Poreča tlo je prema raspodjeli percentila svrsta-no u kategoriju vrlo hladno, a najveće odstupanje sred-nje mjesečne temperature tla na 5 cm dubine od više-godišnjeg prosjeka zabilježeno je u Zagrebu (-2.7°C). U ostatku zemlje tlo je prema istoj raspodjeli percentila svrstano u kategoriju hladno.

Najmanja terminska minimalna temperatura tla iz-mjerena je 5. svibnja 2019. u Gospiću i iznosila je 5.0°C. Terminska maksimalna temperatura tla na 5 cm dubine u gorju je rasla do 26.6°C koliko je izmjereno u Gospiću. U nizinskom dijelu kontinenta je rasla do 31.1°C koliko je izmjereno u Osijeku, a duž Jadrana do 31.3°C koliko je izmjereno u Zadru, što je ujedno i najviša terminska maksimalna temperatura tla na 5 cm dubine izmjerena tijekom svibnja u zemlji. Najviša terminska maksimalna temperatura na 20 cm dubine izmjerena je u Dubrovni-ku (23.8°C), dok je najniža izmjerena u Gospiću (6.9°C).

Palmerovom metodom određene su mjeseč-ne vrijednosti komponenti vodne ravnoteže na pet kontinentalnih i pet obalnih postaja. Prema Palmero-voj metodi, oborina koja dospije u tlo prvo se troši na evapotranspiraciju, zatim na procjeđivanje vode kroz tlo, a višak na otjecanje. Osnovne komponente vodne ravnoteže su potencijalna evapotranspiracija (PET), stvarna evapotranspiracija (ET), sadržaj vode u tlu u sloju do dubine od 1 m (S), otjecanje (RO), procjeđi-vanje (R) i gubitak vode iz tla (L). Vrijednosti kompo-nenti vodne ravnoteže obično se izražavaju u mm, a predstavljaju visinu sloja vode koji bi se dobio na ravnoj horizontalnoj podlozi. Ovdje su prikazane samo PET, ET i S zajedno s ukupnom mjesečnom količinom obo-rine P. Evapotranspiracija je proces isparavanja vode s tla i vodenih površina (evaporacija) te iz biljaka i živo-tinja (transpiracija). Potrebno je razlikovati PET od ET. PET je najveća moguća evapotranspiracija u uvjetima kada nema ograničenja zbog nedostatka vode. Ukoliko nema dovoljno vlage u tlu PET je veća od ET.

Slika 45. Komponente vodne ravnoteže [mm]; potencijalna evapotranspiracija (plavo), stvarna evapotranspiracija (crveno), sadržaj

vode u tlu do dubine od 1 m (tamno zeleno) i ukupna mjesečna količina oborine (svijetlozeleno) na kontinentalnim (gore)

i obalnim postajama (dolje) za SVIBANJ 2019.

44 BILTEN 5 / 2019

Zbog obilne količine oborine tijekom svibnja i dovoljne količine vlage u tlu vrijednosti PET i ET su na svim kontinentalnim i na svim jadranskim postajama bile jednake. U kontinentalnom dijelu zemlje najniža

ukupna mjesečna količina oborine izmjerena je u Za-grebu (148 mm), a najviša u Daruvaru (240 mm). Uku-pna mjesečna količina oborine koja je tijekom svibnja izmjerena u Daruvaru gotovo je trostruko veća od vi-

Postaja5 cm dubine [°C] 20 cm dubine [°C]

min maks min maks

Osijek 7.8 31.1 10.6 21.9

Slavonski Brod 8.0 29.5 11.6 21.5

Daruvar 8.2 26.2 10.4 20.8

Bjelovar 6.4 29.4 8.8 21.0

Varaždin 6.3 31.0 8.6 21.5

Zagreb Maksimir 7.5 27.8 10.2 20.8

Sisak 6.9 29.8 9.4 22.3

Ogulin 6.2 24.2 8.6 19.5

Gospić 5.0 26.6 6.9 18.5

Pazin 7.7 26.0 11.8 18.8

Poreč 6.4 29.3 12.3 21.1

Zadar 10.1 31.3 14.6 23.5

Knin 8.2 26.2 11.0 19.7

Dubrovnik 10.0 29.4 15.2 23.8

Slika 18. Terminske maksimalne i minimalne temperature tla (°C) na 5 i 20 cm dubine tijekom SVIBNJA 2019.

Dubrovnik-0.3

Zadar0.4

Knin

-1.2

Gospić-1.3

Pazin-1.3

Poreč-2.6

Ogulin

-1.7Sisak-1.6

Zagreb

-2.7Bjelovar

-1.3

Daruvar-1.4

Slavonski Brod-0.5

Osijek-1.8

Varaždin-1.6

ekstremno hladnovrlo hladnohladno normalnotoplovrlo toploekstremno toplo

Slika 46. Odstupanje srednje mjesečne temperature tla (°C) na 5 cm dubine za SVIBANJ 2019.


BILTEN 5 / 2019 45

šegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.) za taj mjesec. Naj-veće mjesečne vrijednosti evapotranspiracije (63 mm) određene su na postajama Daruvar i Zagreb Maksimir, a najniže u iznosu od 46 mm na postaji Gospić. Ukupni sadržaj vode u tlu u sloju dubine do 1m (S) porastao je znatno u odnosu na prošli mjesec, a na postaji Da-ruvar dosegao je maksimalnu vrijednost od 400 mm. Na obalnim postajama vrijednosti evapotranspiracije bile su veće od vrijednosti određenih na kontinental-nim postajama, a to je i očekivano s obzirom da su u priobalju vrijednosti temperature više. Najveće mjeseč-ne vrijednosti PET i ET u obalnom dijelu određene su na postaji Dubrovnik (118 mm), a najmanje u iznosu od 63 mm na postaji Poreč. Kao što je bio slučaj na kon-tinentalnim postajama, vrijednosti S su i na jadranskim postajama tijekom svibnja znatno porasle u odnosu na prethodni mjesec, te su na postajama Poreč, Rijeka i Dubrovnik dosegle maksimalnu vrijednost od 150 mm. Jedino je na postaji u Hvaru mjesečna vrijednost S bila manja od mjesečnih PET i ET.

ŠUMSKI POŽARI

Marija Mokorić, dipl. inž. Lovro Kalin, dipl. inž.

Glavna sezona zaštite šuma od požara raslinja u kojoj Državni hidrometeorološki zavod aktivno sudje-luje svojim analitičkim i prognostičkim produktima po-činje svake godine 1. travnja, a završava 31. listopada.

Tijekom cijele godine računa se meteorološki in-deks za nastanak i širenje požara raslinja po kanadskoj metodi (MIOP) za glavne meteorološke postaje u Hr-vatskoj. S 1. travnjem se počinje računati meteorološki indeks i za dodatne postaje na Jadranu i priobalju da bi se dobio bolji pregled o stanju biljnog pokrova, od-nosno gorivog materijala. Meteorološki indeks (MIOP) pokazuje kako na vlažnost gorivog materijala utječu meteorološki elementi, odnosno brzina vjetra, tempe-ratura zraka, relativna vlažnost, te količina oborine, a

povezani su s vremenskim situacijama i klimatskim pri-likama na određenom području.

Na Jadranu i u priobalju u našoj zemlji su uslijed klimatskih prilika požari raslinja najčešći i najizraziti-ji. Ugrožena je i gorska Hrvatska zbog velikih šuma, a posljednjih desetljeća i zbog sve češćih duljih sušnih razdoblja. Stoga se prognostički indeks za nastanak i širenje požara raslinja po kanadskoj metodi (PMIOP) od 1. svibnja do 31. listopada računa upravo za te pre-djele. MIOP se izrađuje za 40 meteoroloških postaja na Jadranu i u priobalju, te za kontinentalni dio Hrvatske svaki dan u 14 sati po lokalnom vremenu:

Prognostički meteorološki indeks izrađuje dežurni prognostičar za 24 postaje na Jadranu i priobalju sva-kodnevno za sljedeći dan u 14 sati, a pri tome se koristi izračunima nekoliko raznih numeričkih prognostičkih modela. Na osnovi praćenja sinoptičke situacije, te performansi prognostičkih modela dežurni prognosti-čar prognozira vrijednosti pojedinih elemenata vreme-na koja ulaze u izračun.

Na osnovi direktnog izračuna mezoskalnog nu-meričkog prognostičkog modela Aladin/Alaro svakod-nevno se računa prognostički indeks (PMIOP) za pre-kosutra za mjesta na Jadranu i područjima uz njega.

Iz komponenti stvarnog i prognostičkog MIOP izračunavaju se i klase opasnosti koje mogu s obzirom na vremenske i klimatske prilike, te posredno stanja gorivog materijala biti vrlo mala, mala, umjerena, velika i vrlo velika (pridružene su im vrijednosti redom od 1 do 5).

Analiza klasa opasnosti za nastanak i širenje požara raslinja

Na kraju svibnja klase opasnosti su u cijeloj zem-lji bile vrlo mala i mala kao posljedica učestalih, lokal-no i obilnih oborina. Tijekom mjeseca bilo je izrazitih vlažnih i hladnih prodora povezanih s atmosferskim sustavima. Jedan je bio oko 5. svibnja kada je u gor-ju bilo snijega, a mraza je mjestimice bilo i u nizinama

Slika 48 Usporedba broja prognoziranih i stvarnih

klasa opasnosti za SVIBANJ 2019.Slika 47 Srednja mjesečna klasa opasnosti za nastanak

i širenje požara raslinja po kanadskoj metodi (MIOP)

za SVIBANJ 2019.

46 BILTEN 5 / 2019

unutrašnjosti. Drugi je bio od 12. do 15. svibnja kada je ponovno bilo kiše i snijega, ali i jakog vjetra, olujne bure na Jadranu usljed premještanja niske mlazne stru-je preko Hrvatske. U trećoj dekadi je bilo manje hladno, ali je pod dominantnim utjecajem visinske ciklone bilo promjenljivo s povremenom kišom i pljuskovima pra-ćenim ponekad grmljavinom.

Stoga je srednja mjesečna temperatura zraka bila većinom za 2-4 stupnja niža od tridesetogodišnjeg srednjaka, a mjesečna količina oborine je bila znatno viša od prosječne.

I analiza srednje mjesečne klase opasnosti za svi-banj (slika 47) pokazuje da je bila većinom vrlo mala, a samo na šibenskom i splitskom području mala. Te su srednje mjesečne vrijednosti u usporedbi s prethodnim godinama niže za jadransku obalu i otoke te unutraš-njost Dalmacije i dijelom unutrašnjost Istre.

U protupožarnoj sezoni provodi se i jednostavna verifikacija prognoziranih i stvarnih klasa opasnosti. Usporedba ukupnog broja prognoziranih i stvarnih slu-čajeva prikazana je na slici 48 iz koje se vidi da su klase opasnosti za slijedeći dan bile dobro prognozirane.

OBRANA OD TUČE

Damir Peti, dipl. inž.

Stanje i djelovanje sustava obrane od tuče i pripreme za sezonu

Pripremni poslovi za operativni rad obrane od tuče (nadalje OT) i ove godine rađeni su počev od siječnja pa sve do svibnja. Obavljeni su redovni tehnički poslo-vi koji se rade svake predsezone (sanacija opreme na postajama obrane od tuče i radarskim centrima, obuka i lječnički pregledi novih raketara, provjere ispravnosti tehničke zaštite i gromobranskih instalacija) no u nešto manjoj mjeri jer se komponenta raketne obrane morala reducirati zbog nedostatnih količina meteoroloških ra-keta protiv tuče (nadalje raketa). Ovo je posljedica ne-

dovoljnog financiranja sustava OT koje se ponavlja već nekoliko godina. Ministarstvo poljoprivrede, Državni hidrometeorološki zavodom i županije na branjenom području unatoč višegodišnje inicijative nisu se uspjeli dogovoriti oko procesa razrješenja statusa i financira-nja obrane od tuče.

Branjeno područje OT je ove godine po površini ostalo na nivou prošle sezone, no organizacijski je doš-lo do bitnih promjena. Dok se generatorska kompo-nenta OT provodi na cijelom branjenom području, ra-ketna komponenta OT se, zbog navedenog nedostatka raketa, provodi samo na istočnom dijelu branjenog po-dručja. Za djelovanje prizemnim generatorima (nadalje generatorima) je do početka sezone osposobljeno 574 generatorskih postaja (nadalje GP), od kojih je samo 98 bilo osposobljeno kao lansirna postaja (nadalje LP) za djelovanje i raketama. Područja Međimurske, Varaž-dinske Zagrebačke, Grada Zagreba, Koprivničko kri-ževačke, Bjelovarsko bilogorske, Sisačko moslavačke i zapadni dijelovi Virovitičko podravske, Brodsko posav-ske i Požeško slavonske županije bili su branjeni samo prizemnim generatorima kao i Baranja.

Početkom sezone je na raspolaganju bilo 83.350 l otopine za prizemne generatore (nadalje otopine) i 1.901 komada raketa protiv tuče (nadalje raketa). Po-staje OT su u startu sezone opskrbljene sa 60 l otopine i one koje su bile aktivne LP sa 10 ili 12 komada raketa, ovisno o tipu. Minimalno popunjavanje postaja raketa-ma i reducirani program ove godine posljedica je sma-njene količine zalihe raketa, naime prošle i pretprošle godine nije bilo novih nabava raketa zbog nedostatka financijskih sredstava. Iz istog razloga i ove godine nije odobrena nova nabava.

Djelovanje sustava obrane od tuče u svibnju

Sezona djelovanja sustava obrane od tuče počela je uobičajeno 1. svibnja.

U svibnju ove godine provedeno je djelovanje su-stava obrane od tuče u 6 dana generatorima, i utroše-no je 3833 l otopine. Djelovanja raketama nije bilo. Po

Tablica 19. Pregled djelovanja obrane od tuče za period od 1. do 31. svibnja 2019.

DatumBroj GP u akciji sa

generat.Utrošak otopine

(l)

Broj LP sa

sugradicom tučom štetom

10.05.2019. 171 573 3 1 0

12.05.2019. 334 825 1 0 0

18.05.2019. 0 0 0 1 0

20.05.2019. 186 384 0 0 0

22.05.2019. 0 0 1 12 1

25.05.2019. 64 150 0 0 0

28.05.2019. 544 1676 0 0 0

29.05.2019. 75 225 0 0 0

UKUPNO 1374 3833 5 14 1

BILTEN 5 / 2019 47

navedenim pokazateljima aktivnosti obrane od tuče i potreba za djelovanjem OT generatorima bila je mini-malna tj. na nivou svibnja 2017. (Meteorološki i hidro-loški bilten 11/2018, Tablica 17., str.48.). Nedjelovanje raketama u svibnju se ne bilježi od 1995. Možemo reći da je u ovogodišnjem svibnju učestalost opasnosti od pojave tuče i potrebe aktivnostima ispod prosjeka na-vedenog niza, a izostanak potrebe za djelovanjima ra-ketama ukazuje na slab intenzitet nepogoda na istoku branjenog područja u odnosu na okolna područja.

Pregled djelovanja obrane od tuče za period od 1. do 31. svibnja 2019. dan je u tablici 19.

Vremenska situacija u svibnju

Pojava nestabilnosti na branjenom području i u neposrednoj blizini bilo je u 16 dana svibnja. Pojava su-gradice bilo je u 3 dana na 5 postaja OT, tuče također u 3 dana na 14 postaja OT. Šteta od tuče je bilo u 1 danu na 1 postaji. Po broju dana s pojavama sugradice ili tuče te šteta ovogodišnji svibanj je značajno ispod prosjeka posljednjih deset godina, kao i po učestalosti pojava i šteta na postajama OT (Meteorološki i hidrološki bilten 11/2018, Tablica 17., str.48.).

Najintenzivnije nevrijeme bilo je 22. svibnja.

22. svibnja nad branjenim područjem OT prevla-davalo je u prizemom sloju bezgradijentno polje tlaka. Sjeverno od Hrvatske bio je smješten centar visinske ciklone, dok se preko branjenog područja premještala visinska dolina okvirom koje je pritjecao vlažan i nesta-bilan zrak.

Prvi intenzivniji kumulonimbusi uočeni su u Me-đimurju na granici sa Mađarskom, intenziteta radarske odražajnosti do 55 dBz. Oblaci su se kretali duž Dra-ve ka jugoistoku. Oni oko 15 h ulaze dublje u branje-no područje u Podravinu istočno od Koprivnice. Oko 16.30 h nestabilnosti se šire na Slavoniju gdje se razvi-jaju izolirani kratkoživući kumulonimbosi intenziteta radrske odražajnosti preko 55 dBz i visine vrha preko 10 km. Istovremeno iz Slovenije u Hrvatsko Zagorje dolaze oformjene jezgre oblaka od kojih jedna, oko 18 h, doseže intenzitetod 60 dBz i visinu preko 10 km. U isto vrijeme na obroncima Papuka oblaci jačaju do refleksivnosti 60 dBz. Ove jezgre ubrzo slabe. Oko 19 h istočno od Zagreba još jedna oblačna jezgra jača do refleksivnosti 60 dBz i doseže visinu od 12 km. Nakon ovoga stvara se kišna masa koja na putu na istok prelazi cijelo branjeno područje i na istočnom dijelu se poči-nje raspadati. Tog dana je od najjačih oblaka bilo pojava sugradice ili tuče na 13 postaja obrane od tuče. Manjih šteta je bilo na 1 postaji južno od Zagreba.

48 BILTEN 5 / 2019

KNJIŽNICA DHMZ-Amr. sc. Ivančica Mihovilić

Tiskovine pristigle u knjižnicu DHMZ-a tijekom svibnja 2019.

Knjige

Vrijeme na Jadranu : meteorologija za nautičare - Marko Vučetić, Višnja Vu-četić

Zagreb : Fabra press, 2013., 100 str. : ilustr. ; 22 cm

Ova knjiga, s podnaslovom Meteorologija za nautičare, pisana je s namjerom da bude nezaobilazan dio biblioteka na brodicama i jahtama koje plove Jadranom te da posluži kao meteorološki priručnik njihovim posadama i kormilarima. Čitajući ju, saznat ćete mnogo o vjetrovima Jadrana, opasnostima u koje vas mogu dovesti nevere i fortunali, o lokalnim predznacima vremena te mudrosti pučke meteoro-logije. Upoznat ćete posebnosti vremenskih prilika različitih jadranskih akvatorija. Naučit ćete čitati meteorološke karte, pravilno i s razumijevanjem slušati vremen-sku prognozu, surfati po meteorološkim sajtovima, a sve to učinit će vašu plovidbu spokojnijom i sigurnijom. Istodobno, uživat ćete jer Vrijeme na Jadranu čita se po-put romana o običajima, iskustvu i plovidbi hrvatskih ribara i pomoraca kojima su o poznavanju i uvažavanju vremenskih prilika ovisili i imovina i život.

Časopisi – strani

International Journal of Wildland Fire vol. 28 (2019) : 3.

Meteorologische Zeitschrift vol. 28 (2019) : 1.

Naše okolje vol. 26 (2019) : 2, 3.

Časopisi – domaći

Bug vol. 28 (2019) : 5, 6.

Hrvatski planinar vol. 111 (2019) : 5.

Hrvatske šume (2019) : 5.

Hrvatske vode vol. 27 (2019) 1-3.

Šumarski list vol. 143 (2019) : 3-4.

Obavijest

Otvoren pristup – Oxford Journals

Dostupan je pristup na Oxford Journals na nove naslove u okviru zbirki Hu-manities and Social Sciences i Science, Technology and Medicine. Budući da je postupak javne nabave za ovu zbirku e-časopisa još u tijeku, izdavač je otvorio probni pristup u trajanju od 90 dana (do 28. kolovoza 2019.) do potpisa ugovora. Trenutačno je pristup otvoren za sveučilišta, a naknadno će biti dodan i pristup za znanstvene institute.

Dostupan pristup na pojedine zbirke po sveučilištima:

Sveučilište Zbirka

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku HSS + STM

Sveučilište u Rijeci HSS + STM

Sveučilište u Splitu HSS + STM

Sveučilište u Zagrebu HSS + STM

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli HSS

BILTEN 5 / 2019 49

Sveučilište Sjever HSS

Sveučilište u Zadru HSS

Sveučilište u Dubrovniku HSS

Vremeplov kroz svibanj

1. svibnja 1886. Praznik rada

Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke de-monstracije održane u Chicagu 1. svibnja 1886. godine. Tada je u sukobima s policijom poginulo više od dvije stotine radnika, a osmero radnika osuđeno je na smrt. Radnici su zahtijevali osamsatni radni dan. 1. svibnja se kao međunarodni praznik rada obilježava od 1889. godine, a u Hrvatskoj je prvi put obilježen 1890. godine u Maksimiru. U dvadesetom stoljeću datum se etablirao kao anarhistički i socijalistički blagdan te je u tim krugovima poznat i kao Međunarodni dan rad-nika, odnosno Praznik rada. U tom je obliku prvi svibnja postao međunarodno slavlje socijalnih i ekonomskih uspjeha radničke klase i sindikalnog pokreta.

2. svibnja 1843. Prvi put održan govor u Saboru na hrvatskom jeziku

Ivan Kukuljević Sakcinski održao je povijesni govor na hrvatskom jeziku 1843. u Saboru, u kojem je pozvao na uvođenje hrvatskoga jezika u škole i urede te time postupno i u javni život. Prije Kukuljevićeva govora, svi govori i saborski zapisnici, počev od druge polovice 13. stoljeća, bili su na latinskom jeziku.

Četiri godine kasnije, 23. listopada 1847., na Kukuljevićev prijedlog, Sabor donosi zaklju-čak o uvođenju hrvatskog jezika kao službenog jezika u javnoj uporabi. U Saboru se hrvatski kao službeni jezik počeo primjenjivati od 1848. godine.

3. svibnja 1993. Svjetski dan slobode medija

Svjetski dan slobode tiska prigoda je za promicanje konkretnih postupaka usmjerenih na zaštitu osnovnog prava svakoga građanina na znanje i informaciju. To je i prilika za pro-cjenu stanja slobode tiska u svijetu. Taj dan, koji je u prosincu 1993. godine ustanovila Opća skupština Ujedinjenih naroda, posvećen je privlačenju pažnje, upozoravanju i senzibilizira-nju javnosti na pitanja slobode tiska i poticanju rasprava među profesionalcima u medijima, a to je i dan u kojem želimo obnoviti uspomenu na novinare koji su izgubili život obavljajući svoj posao.

6. svibnja 1889. Otvorenje Eiffelovog tornja

Eiffelov toranj (franc. La Tour Eiffel) željezni je toranj sagrađen na Champ de Mars (Marsova polja) pokraj Seine u Parizu. To je najviša građevina u Parizu i jedan od naj-prepoznatljivijih svjetskih simbola. Nazvan po svom dizajneru, inženjeru Alexandreu Gu-stavu Eiffelu, vrhunska je turistička atrakcija. Predstavljen je javnosti 31. ožujka 1889., a otvoren za posjetitelje 6. svibnja 1889.

8. svibnja 1828. Međunarodni dan Crvenog križa

Međunarodni dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca obilježava se 8. svibnja, na dan na koji je 1828. godine rođen Henry Dunant - osnivač Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Cr-venog polumjeseca. Dunant se 24. lipnja 1859. godine u namjeri da sklopi posao s francuskim carem Napoleonom III. slučajno našao na bojnom polju kod Solferina. Patnja koju je tamo vidio izmijenila mu je život. Posvetio se stvaranju organizacije Crvenog križa. Zapustio je posao i na kraju bankrotirao, potpuno osiromašio te pao u zaborav. Ipak, njegova ideja rasla je, razvijala se i napokon postala prihvaćena u cijelom svijetu. Godine 1901. norveški parlament dodijelio mu je prvu Nobelovu nagradu za mir koju je podijelio s Fredericom Passyem (iz Francuske mirotvorne udruge). Primljeni novac od Nobelove nagrade nije zadržao za sebe, već ga je darovao Crvenom

50 BILTEN 5 / 2019

križu i drugim humanitarnim organizacijama za pomoć sirotinji. Od 1948. godine 8. svibnja, u počast Henryu Dunan-tu, u cijelom svijetu obilježava se kao Svjetski dan Crvenog križa.

9. svibnja Dan Europe

9. svibnja 1950. Robert Schuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Fran-cuske predstavio je svoj prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik. Taj prijedlog, smatra se početkom formiranja onoga što je danas poznato kao Europska unija. Danas se deveti svibnja, uz himnu i zastavu, uzima kao europski simbol. Vijeće Europske unije u Milanu 1985. godine donijelo je odluku kojom se 9. svibnja svake godine obilježava kao "Dan Europe". Dan Europe je prilika za aktivnosti i festivale koji Europu približavaju njenim građanima. Sve institucije Europske unije tog dana su otvorene za posjetioce. Slogan pratećih akcija svake godine određuje zemlja koja u tom periodu predsjeda Europskoj uniji. Dan Europe obilježava se i u Hrvatskoj, tako da se tjedan u koji pada 9. svibnja obilježava kao Europski tjedan.

20. svibnja 1986. Dan zdravih gradova

Hrvatska mreža zdravih gradova obilježava nacionalni Dan zdravih gradova nizom prigod-nih aktivnosti kojima hrvatski gradovi uključeni u mrežu predstavljaju programe za promicanje zdravlja u svojim sredinama. S pokretom "Zdravi grad" u Hrvatskoj se započelo 1986. godine uz potporu Svjetske zdravstvene organizacije, a Zagreb je tada bio jedanaesti europski grad koji se pridružio Europskoj mreži zdravih gradova. Zahvaljujući širenju pokreta 1992. godine osnovana je Hrvatska mreža zdravih gradova. Mreža danas broji četrdesetak gradova.

22. svibnja 1993. Međunarodni dan biološke raznolikosti

Međunarodni dan biološke raznolikosti proglasili su Ujedinjeni narodi 1993. godine, kako bi ukazali na ulogu koju biološka raznolikost ima u održivom razvoju. Obilježava se svake godine 22. svibnja u spomen na 22. svibnja 1992., datum usvajanja teksta Konvencije o biološkoj raznolikosti. Republika Hrvatska pridružila se svijetu u nastojanjima za očuvanje biološke raznolikosti i unapređenje zaštite prirode, a Hrvatski sabor je, donošenjem Zakona o zaštiti prirode, odredio da se 22. svibnja na Međunarodni dan biološke raznolikosti obilje-žava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj.U Danu zaštite prirode organiziraju se odgojne, obra-zovne, rekreativne, stručne i druge aktivnosti kojima se potiče i promiče zaštita prirode, a Ministarstvo kulture tradicionalno dodjeljuje nagrade na području zaštite prirode.

24. svibnja Europski dan parkova

Europski dan parkova proglasila je Federacija nacionalnih par-kova Europe (EUROPARC Federation) radi podizanja vrijednosti eu-ropskih zaštićenih područja i dobivanja javne podrške u provedbi svojih ciljeva. Prvi je put obilježen 1999. godine i tada je organiziran niz aktivnosti u zaštićenim područjima, kako bi se naglasila važnost zaštite prirode. Ovaj datum odabran je u spomen na proglašenje prvih europskih parkova – devet nacionalnih parkova u Švedskoj 24. 5. 1909. godine. Hrvatski Sabor je na sjednici 19. rujna 2002. po-tvrdio Konvenciju o europskim krajobrazima kojom se obavezuje na promociju zaštite krajobraza, upravljanje i planiranje te organi-zaciju europske suradnje o pitanjima krajobraza.

26. svibnja Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa i tkiva

Presađivanje organa danas je širom svijeta prihvaćena i uspješna metoda liječenja kod bolesnika kod kojih je došlo do nepovratnog zatajenja organa, a za neke organe kao što su jetra, srce i pluća presađivanje je jedina metoda liječenja. Na području međunarodne suradnje, Hrvatska je, potpisivanjem Sporazuma o suradnji između Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i Eurotransplant Inter-

BILTEN 5 / 2019 51

national Foundationa (EIF) 26. svibnja 2006. godine, postala pridružena članica ugledne, međunarodne, neprofitne organizacije koja koordinira dodjelu i razmjenu organa na principu solidarnosti zemalja članica.

29. svibnja 1929. Prikazan prvi zvučni film u boji

Film "On with the show" Warner Bros kompanije prvi je film snimljen s potpunim tonom i govorom, a drugi po redu snimljen u boji (prvi film u boji bio je djelom crno-bijeli, dijelom u boji - mjuzikl, The Desert Song, 1929.). Radnja filma odvija se oko neplaćenih glumaca i osoblja te pozornice Phantom Sweetheart koja se zato čini osuđenom na propast. Osim toga, box office su opljačkali i vodeća dama odbija da se pojavi. No, može li predstava biti spašena?

(Izbor iz digitalne zbirke MetelWin)

Zelene knjižnice

Izložba „Najbolje zelene knjižnice“ u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

U predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u četvr-tak 23. svibnja 2019. godine u 12 sati svečano je otvorena izložba pod nazivom Najbolje zelene knjižnice.

Rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u području ze-lenoga knjižničarstva prepoznat je u međunarodnoj stručnoj javnosti, čemu pridonosi dodijeljena nagrada Zelena knjižnica Međunarodnoga saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) za 2018. godinu – IFLA Green Library Award 2018. njezinu projektu Zeleni festival kao jednomu od šest najboljih svjetskih zelenih projekata knjižnica.

Bio je to povod Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu da u sklopu projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku organizira izložbu Najbolje zelene knjižnice na kojoj, osim svojega nagrađenog Projekta,

predstavlja i nagrađene projekte preostalih pet knjižnica.

Osim Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, predstavljena je prvonagrađena kineska Gradska knjižnica Foshan, mađarska Gradska knjižnica Tatabanya, rumunjska Ruralna knjižnica Sirna, Nacionalna knjižnica i arhivi Irana te kenijska Knjižnica Međunarodnoga sveučilišta Sjedinjenih Američkih Država u Africi.

Nagrađeni projekti knjižnica predstavljeni su na šest izložbenih panoa koje će posjetitelji moći razgledati do 8. lipnja 2019. godine. Uz svaki pano na interaktivnom zaslonu može se pogledati prezentacija projekta pojedine knjiž-nice na temelju koje je ona osvojila nagradu.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u 2019. godini nastavlja s djelatnostima u sklopu projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, a projekt zelenih knjižnica svojim aktivnostima podržava i knjižnica DHMZ-a.

52 BILTEN 5 / 2019

5. i 6. svibanj 2019.

Bura, otežavala promet na sjevernom Jadranu. Krčki most je bio jedno vrijeme zatvoren za pojedine skupine vozila.

Snijeg, pao u gorju. Na Sljemenu ga je palo nekoli-ko centimetara, kao i na Plitvičkim jezerima, na Pargu i Begovom Razdolju. U isto vrijeme u Splitu je bilo toplo i ugodno vrijeme, za kratke rukave. Na Zavižanu je iz-mjereno 17 centimetara snijega. Jutarnje temperature su pale na oko 5°C, što je davalo dojam prohladnog vremena početkom svibnja. U Gorskom kotaru su ju-tarnje temperature bile oko 0°C, te se nastavlja sezo-na grijanja. Na pojedinim cestama su proglašeni zimski uvjeti, što znači ograničenja u prometovanju za pojedi-ne skupine vozila. U Lici je mjestimice padala i tuča, pa je brzina prometovanja ograničena na 40 km/h.

6. svibnja je jaki vjetar u Čakovcu srušio stablo na pješačku stazu. Sve je prošlo bez posljedica.

8. svibanj 2019.

Mraz, u Cetinskoj krajini. Rano zasađene povrtlar-ske kulture su pretrpjele štetu, jer se temperatura spu-stila ispod 0°C. Lišće biljaka izgledalo je kao spaljeno, uvenulo i pocrnilo. Na 5cm od tla izmjereno je gotovo – 3°C.

10. svibanj 2019.

Tuča, pala u Krapinskim Toplicama, Tuhlju, Svetom Križu Začretju i okolici Krapine. Bila je srednjeg inten-ziteta.

12. svibanj 2019.

Jugo, bilo je dosta jako da prekine neke pomorske linije prema otocima srednjeg Jadrana.

12. i 13. svibanj 2019.

Olujni vjetar, puhao u središnjoj Hrvatskoj. U Za-grebu takav vjetar nije puhao jako dugo, pa se građani ne sjećaju zadnjeg takvog događaja. Vatrogasci su mo-rali intervenirati po cijelom gradu, jer je posvuda bilo srušenog drveća, slomljenih grana, oštećenih automo-bila, (preko 150), odnešenih krovova i drugih šteta na objektima, zelenilu, komunalnoj infrastrukturi. Stabla su čupana iz zemlje zajedno s korijenjem. Sa krovova su padali crijepovi, gotovo stalno padala je i kiša, sit-na „jesenja“. Potrgane su bile tende, antene, prevrnuti štandovi za uličnu prodaju, niti jedan nije ostao uspra-

IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI IZ NOVINSKIH IZVJEŠĆA U HRVATSKOJ U SVIBNJU 2019. GODINE

Davor Nikolić, dipl. inž.

van, sve ih je olujni vjetar prevrnuo. Štete su nastale i

na zagrebačkim grobljima, gdje su stabla koja su pa-

dala oštećivala nadgrobne spomenike, pa su odgođeni

ukopi. Na jedan automobil u vožnji u Ilici je pala grana,

nastala je veća materijalna šteta, nije bilo ozlijeđenih u

tom slučaju. Stablo se srušilo u Maksimirskoj ulici na

tramvaj u pokretu, srećom bez ozlijeđenih. Oštećen je

Zagreb, 12. svibanj 2019.

Sljeme (lijevo) Split (desno), 5. svibanj 2019.

Begovo Razdolje, 5. svibanj 2019.

BILTEN 5 / 2019 53

i sat na zvoniku crkve Svetog Marka na Gornjem gradu. Vjetar je puhao brzinom većom od 100 km/h. Bilo je i krovova koji su otrgnuti sa zgrada i koji su letjeli ulica-ma. Puno je bilo srušenih dimnjaka, skinutih crijepova i žbuke sa zidova po ulicama. Hodanje po gradu bilo je opasno, no u svemu bilo je ipak samo šest osoba ozli-jeđeno. Na Bundeku su pala 22 stabla, pa je odgođe-no otvorenje izložbe Floraart. Mjestimice je nestajalo struje, jer su i strujni vodovi popucali. Sve komunalne




54 BILTEN 5 / 2019

službe bile su na intervencijama. Tržnica Dolac bila je

prazna. U Tkalčićevoj ulici drveće je uništavalo terase

ugostiteljskih objekata. Tramvajski vodovi bili su poki-

dani, pa je dolazilo do zastoja u prometu. Na više mje-

sta popucala su stakla na prozorima i vratima. Ovi su

datumi poznati u narodu kao ledeni sveci, Mamericije,

Pankracije, Bonifacije i Servacije. Dnevna temperatura

bila je ispod 10°C, a jaki vjetar znatno je pojačavao osjet

hladnoće. Posvuda je vladao veliki nered, od prevrnutih kanti za smeće, srušenih semafora, a policija je pozvala građane da ne izlaze iz kuća ako ne moraju. Oštećena je fasada KBC Rebro, koja je pala.

Promet Sljemenskom cestom bio je u prekidu. Na Medvednici je vjetar porušio stotine stabala, šuma mje-stimice izgleda u potpunom neredu. Naknadno snima-nje situacije je pokazalo da su srušena brojna stabla na Zagrebačkoj gori, te da je šteta prilično velika. Prome-tovanje sljemenskom cestom se u narednim tjednima ne preporuča, s obzirom da je narušena statika brojnih stabala koja još stoje, ali ih i manji vjetar može srušiti. Sanaciju cesta i staza otežavalo je i to što je 15. svibnja na Sljemenu pao gust snijeg, koji je stvorio snježni po-krivač na tlu.





BILTEN 5 / 2019 55

Slično stanje vladalo je u više gradova središnje

Hrvatske. Stabla su padala i u Čakovcu, kao i stupovi

javne rasvjete. Jedan je pao u potok Trnava.

U Varaždinskoj županiji počeli su rasti vodostaji

rijeka, pa je proglašeno pripremno stanje obrane od

poplava. Slično je bilo i u Zagorju.

Pripreme za obranu od poplava počele su u Hrvat-

skoj Kostajnici, jer se očekivao porast vodostaja rijeke

Une, te od Karlovca do Siska, jer je i Kupa počela rasti.

Bujičnih poplava bilo je u Istri.


Karlovac, 12. svibanj 2019.

Hrvatska Kostajnica, 12. svibanj 2019.

Balinovci, 12. svibanj 2019.

Sisak, 12. svibanj 2019.

Mrežnica, 12. svibanj 2019.

56 BILTEN 5 / 2019

Isto nevrijeme vladalo je i u Karlovcu.

Na Hvaru je palo preko 90 litara kiše.

Na Rabu je puhala bura, koja je odnijela jedan au-tomobil u more, a jedna je brodica u luci potopljena. Na Krčkom mostu bura je puhala brzinom oko 160 km/h.

U Zadarskoj županiji puhala je jaka bura, koja je pričinila mehanička oštećenja na biljkama, te donijela sa sobom jaku posolicu. Puhala je 13. i 14.5. Mlado lišće vinograda je pocrnilo, rane trešnje otpadaju, mlado po-vrće je povaljano.

14. do 16. svibanj 2019.

Visoki vodostaji rijeka. U Hrvatskoj Kostajnici po-dižu se dodatni nasipi, jer Una stalno raste. Vodeni val stiže iz BiH, gdje su proteklih dana pale obilne oborine. Una se mjestimice izlila na lokalne prometnice, većih šteta ipak nije bilo, jer su postavljene box barijere. U

nekoliko škola prekinuta je nastava. Neke su ulice u

Kostajnici bile pod vodom, kao i vrtovi, ali voda nije ušla

u kuće.

U okolici Karlovca izlila se na više mjesta Mrežnica.

Voda je ušla u nekoliko desetaka kuća i dvorišta. Pro-

Medvednica, 12. svibanj 2019.

Karlovačka županija, 12. svibanj 2019.

Virovitica, 12. svibanj 2019.

Virovitica, 12. svibanj 2019.

BILTEN 5 / 2019 57

vode se mjere obrane od poplava. Neke ceste našle su se pod vodom, pa je promet bio u prekidu. Postavljene box barijere iz prethodnih poplava i sada su dobro po-služile da se smanje štete od visokih voda karlovačkih rijeka. Vodeni val prošao je karlovačko područje bez većih šteta. Mrežnica je imala najviši vodostaj ikada iz-mjeren.

Korana je visoka i na području Plitvičkih jezera, pa je dio naselja Korana bio odsječen. Plavljenja zbog obil-nih kiša je bilo i u dijelovima općine Brinje. Nastale su štete na kućama i gospodarskim zgradama. Naselje Ko-rana bilo je poplavljeno od rijeke Korane, a u opasnosti su bile i Rastoke.

Za područja Petrinje, Dvora i Lekenika proglašeno je stanje elementarne nepogode zbog izlijevanja rije-ka Kupe, Une i Žirovnice, kao i izlijevanja iz oborinskih kanala i potoka. Nastale su štete na poljoprivrednim kulturama, stambenim i gospodarskim objektima, pro-metnicama, a mjestimice su se pojavila i klizišta zemlje.

Vodeni val je krenuo prema Jasenovcu, gdje su se na Savi također provodile mjere obrane od poplava. I tamo je vodeni val prošao bez većih incidenata.

Obilna kiša pala je na više mjesta u Slavoniji. Kanali su se prepunili i izlili na polja. Na Slatinskom području pod vodom je oko 250 hektara oranica. Izlila se rijeka Voćinka, voda je ušla u dvorišta kuća na području op-ćine Mikleuš.

Nabujale su rijeke Ilova i Pakra, mjestimice su se izlile u okoliš. Gradnjom privremenih nasipa spriječene su veće štete.

Bura, puhala na Krku. U kampu u Omišlju bura je napravila veliki nered, prevrnuti su kamperi, kamp pri-kolice.

Snijeg, pao na Učki. Snijeg je padao na visinama višim od 900 metara. Temperatura je bila oko -2°C. Sni-jeg je pao i na Platku.

25. svibanj 2019.

Visoki vodostaji rijeka. Dunav je u 24 sata porastao za jedan metar. Prijeti njegovo izlijevanje na vikend na-selje Zeleni otok kod Batine.

29. svibanj 2019.

Obilne oborine, plavljenja, zahvatili su Istru i Dr-niško područje. U Drnišu je u 24 sata palo 185 litara kiše. Ulice su bile pod vodom. Voda se u bujicama sli-jevala u grad.

U Istri su se pod vodom našle neke ceste. Naglo je porastao vodostaj rijeke Mirne, kao i Raše. Kiše je u Istri palo od 40 do 50 litara.

Svibanj 2019.

Obilne oborine. U Istri kasne poljoprivredni radovi oko dva tjedna, zbog nepovoljnih meteoroloških pri-lika. U polja se ne može od blata, a ono što je već na poljima ne raste, jer biljke pored vlage trebaju i toplinu, koje nema.

U središnjoj Hrvatskoj i Slavoniji obilne oborine od početka mjeseca stvaraju nevolje u poljoprivredi. Voda se izlijevala iz kanala i ulazila u podrume i dvorišta, te na oranice. Bilo je povremeno i prometnica pod vodom. Pojavom topline, uz visoku vlagu, pojaviti će se bolesti i štetnici, pa će biti potrebna zaštita kemijskim sred-stvima. Štete su pretrpjeli i pčelari. Bagrem nije medio zbog niske temperature, a pčele nisu mogle iz košnica zbog kiše. Jagode trunu, pa je prinos znatno manji od očekivanog. Trešnje pucaju od prevelike vlage. Za 12 općina Virovitičko podravske županije proglašeno je stanje elementarne nepogode, zbog prevelike količine oborina u svibnju. Nastala je velika šteta na poljopri-vrednim kulturama.

U Međimurju je ugrožena proizvodnja krumpira. U tri dana krajem mjeseca palo je oko 70 litara kiše. Pri-jete bolesti, a u njive se ne može mehanizacijom jer je zemlja jako namočena i mekana.

Drniš, 12. svibanj 2019. Belica, 12. svibanj 2019.

58 BILTEN 5 / 2019

Konferencija EGU2019 General Assembly

European Geosciences Union organizirao je Ge-neral Assembly održan 7-12. travnja 2019. u Beču, Au-strija. Na konferenciji je učestvovalo 16273 znanstve-nika iz 113 država s 5531 prezentacijom, 9432 postera, te 1287 PICO prezentacije. Iz Hrvatske je učestvovalo 32 znanstvenika, od kojih 5 s DHMZ-a. Sljedeći General Assembly održati će se 3-8. svibnja 2020.

Autori ovog izvještaja održali su predavanje, Sarah Ivušić, Samuel Somot, Ivan Güttler, Kristian Horvath, and Antoinette Alias: Assessment of regional climate model mean and extreme daily precipitation statistics over Croatia, te je predstavljen poster - Ivan Güttler, Andreina Belušić Vozila and Maja Telišman Prtenjak: Weather types’ influence on the 10 m wind changes in the EURO-CORDEX projections over the Adriatic regi-on.

U nastavku slijedi nekoliko tema od interesa za istraživački rad unutar Službe za klimatologiju na DHMZ-u.

1. U sekciji Urban climate, urban biometeorology, and science tools for cities predstavljeni su rezultati istraživanja koji (1) povezuju globalne i lokalne klimat-ske promjene, (2) ukazuju na ograničenja modela za prognozu vremena, kakvoće zraka te urbanih klimat-skih modela, (3) pokušavaju iskoristiti nove izvore mje-renja (senzore na pametnim satovima, meteorološke postaje u vlasništvu privatnih osoba), itd. Za izdvojiti je predavanje 1 u kojem su prikazani rezultati mjerenja emisija CO2 na području grada Beča, u sklopu kojega je demonstrirana neovisna provjera emisija CO2 na teme-lju prijava i procjena.

2. U sekciji Regional climate modeling, including CORDEX predstavljeni su (1) rezultati klimatskog mo-

deliranja na području nekoliko kontinenata (Europa, Azija, Afrika, Australija i Južna Amerika), (2) rezultati istraživanja utjecaja uvažavanja aerosola te združenih procesa na granici atmosfera- more te atmosfera-je-zero, (3) rezultati EURO-CORDEX projekcija promjena u količini snijega na području Europe, itd. Za izdvojiti je predavanje 2 u kojem je demonstriran suprotan signal klimatskih projekcija za dolazno kratkovalno zračenje na području Europe gdje se dvije skupine regionalnih klimatskih modela razilaze ovisno o tome imaju li uva-žene scenarije emisija aerosola.

Pokazano je da u slučaju uključivanja scenarija smanjenja emisija aerosola u 21. stoljeću, na područ-ju Europe dominira povećanje kratkovalnog dolaznog zračenja što u tim scenarijima daje mogućnost porasta proizvodnje solarne električne energije.

3. U sekciji Convection-permitting atmospheric modelling predstavljeni su (1) rezultati globalnih i regi-onalnih klimatskih modela na horizontalnim rezoluci-jama između 1 km i 5 km, (2) rezultati projekcija putanja i statistike olujnih i tučonosnih sustava, (3) pristupi za procjenu dodane vrijednosti (eng. added value) regi-onalnih klimatskih modela visoke rezolucije (<5 km) u odnosu na slične modele no na nižim prostornim rezolucijama (>10 km), itd. Za izdvojiti je pregledno izlaganje Christoph Schärea o tehničkim izazovima kli-matskih simulacija na kilometarskoj skali te izglednim promjenama razvoju modela i načinima izvođenja ova-kvih simulacija u sljedećih 5 do 10 godina.

4. U sklopu sekcije Big data and machine learning in geosciences predstavljeni su različiti načini identifi-kacije i obrade multidimenzionalnih i veličinom kom-pleksnih podataka, metode strojnog učenja koje uklju-čuju duboko učenje, te metode vizualizacije i vizualne analize velikih količina podataka. Posebno se ističe predavanje o "Big Earth Data" (npr. satelitske slike ili izlazni podaci numeričkih prognostičkih modela) gdje je istaknuto kako uslijed sve veće dostupnosti podata-ka, putem tzv. "open data policy", raste broj korisnika koji se suočavaju s poteškoćama prilikom preuzimanja

ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJI

Unutrašnjost kongresnog centra "Austria Center Vienna" i

pogled na izložbeni dio konferencije.

Najveća dvorana konferencije prije početka glavnog EGU

sastanka "EGU Plenary" kojeg je vodio predsjednik EGU-a

Jonathan Bamber.

BILTEN 5 / 2019 59

i obrade tih podataka. Iz navedenih razloga pružatelji podataka nastoje olakšati postupak korisnicima putem virtualnih pretraživača, standardiziranih web sučelja i oblak servisa, poput Google Earth Engine ili Coper-nicus Climate Data Store. Zanimljivim se pokazalo i predavanje o alternativnim izvorima podataka poput vremenskih izvješća nacionalnih meteoroloških službi koji se koriste za prepoznavanje obrazaca i događaja od interesa. Korištenjem strojnog učenja u izvješćima se pretražuju ključne riječi (npr. riječi iz AMS Glossary), zatim se traže veze s prethodnim izvješćima. Na ovaj način kreirana je baza u koju je dovoljno upisati pojam (npr. požar) koja će vratiti detalje događaja/izvješća po-vezane s traženim pojmom.

5. U sklopu Great Debates jedna od tema rasprave je The safe operating space for the planet and how to ensure it is not passed, gdje su članovi panela bili: Prof. Myles Allen (University of Oxford), Prof. Sabine Fuss (Mercator Research Institute on Global Commons and Climate Change), Erica Hope (European Climate Fo-undation) i Prof. Linda Steg (University of Groningen). Rasprava se temeljila na specijalnom izvješću IPCC-a o utjecajima globalnog zatopljenja od 1.5°C objavljenog 2018., te na studiju koja sugerira da će planet prijeći nepovratnu graničnu točku tzv. "Hothouse Earth", od-nosno stanje u kojem će globalna temperatura porasti minimalno 2°C. Postavio se zahtjev za hitnom global-nom akcijom kojom bi 2020. godina trebala biti točka preokreta za globalnu potrošnju fosilnih goriva, te bi se na ovaj način povećale šanse za održavanje sigurnog prostora djelovanja čovječanstva za očuvanje planeta. Tijekom rasprave nastojalo se odgovoriti na pitanja što zajednica geofizičara može učiniti, te na koji način dje-lovati da bi se osigurao najbolji ishod, te je predlože-no tvz. "top-down" djelovanje (npr. u svrhu smanjena emisije CO2 predlaže se djelovanje počevši od uprave avionskih kompanija, te zatim korisnika).

Sarah Ivušić, mag.phys.-geophys. dr. sc. Ivan Güttler

Rezultati projekta DriDanube: Kako pravodobno odgovoriti na sušu?

Projekt DriDanube - Rizici od suše u Dunavskoj re-giji na kojem sudjeluje DHMZ privodi se kraju i konačan rezultat projekta - objedinjena strategija upravljanja sušom za zemlje Dunavske regije bit će u jesen 2019. dostupna krajnjim korisnicima – donositeljima odluka. Jedan od najvažnijih alata u praćenju i odgovoru na sušu koji je razvijen tijekom projekta je svakako platfor-

ma Drought Watch - interaktivni geoportal, besplatan i dostupan svima na adresi www.droughtwatch.eu.

Ovi i svi ostali projektni rezultati predstavljeni su u Beču na završnom sastanku projektnih partnera (6. svibnja 2019.) i konferenciji o suši održanoj 7. i 8. svib-nja 2019. na kojima su iz DHMZ-a sudjelovale Ksenija Cindrić Kalin (voditeljica projekta za DHMZ), Ivana Ma-rinović (istraživač na projektu), Kornelija Špoler Čanić (voditeljica komunikacijskih aktivnosti) te Marija Viho-vanec Sabo iz MZOE, pridruženog strateškog partnera na projektu.

Sastanak projektnih partnera

Sastanak je održan u knjižnici Tehničkog sveučili-šta u Beču (TU Wien). Na sastanku su dogovorene pro-jektne aktivnosti i obaveze do kraja projekta (30. rujna 2019., a za DHMZ i pojedine partnere projekt završava 30. lipnja). Raspravljalo se o održivosti rezultata pro-jekta u pojedinoj zemlji, a posebno o održivosti nacio-nalne mreže izvjestitelja o suši te o eventualnoj imple-mentaciji nacionalnih produkata u platformu Drought Watch. DHMZ je ponovo istaknut kao primjer dobre prakse za uspostavu mreže izvjestitelja. Koordinaciju mreže izvjestitelja za Hrvatsku će nakon završetka pro-jekta od DHMZ-a najvjerojatnije preuzeti Ministarstvo poljoprivrede iz čije je Uprave za stručnu podršku ra-zvoju poljoprivrede i ribarstva ujedno i najviše izvjesti-telja u nacionalnoj mreži.

Treba napomenuti, da osim SPI za praćenje suše, ostali projektni partneri koriste i SPEI (Standardized Precipitation Evapotranspiration Index) i EDII (Evapo-rative Demand Drought Index) koji za sada još nisu im-plementirani u DHMZ-u.

Konferencija o suši

Cilj konferencije bio je diskutirati o izazovima upravljanja sušom u Dunavskom regiji te je nakon uvodnog dijela program podijeljen na sljedeće če-tiri teme: Borba sa sušom – što smo do sada naučili,

Sudionice konferencije iz Hrvatske: Ivana Marinović (DHMZ),

Ksenija Cindrić Kalin (DHMZ), Kornelija Špoler Čanić (DHMZ) i

Marija Vihovanec Sabo (MZOE).

60 BILTEN 5 / 2019

Učinci i rizici od suše, Od pripreme podataka o suši do prijenosa informacija korisnicima i Strateško planiranje upravljanja sušom.

Na konferenciji je održana panel diskusija o tome kakav je odnos prema suši u pojedinim sektorima, od-nosno o strateškom planiranju i budućim planovima za prilagodbu na sušu. U okviru teme Od pripreme poda-taka o suši do prijenosa informacija korisnicima održan je tzv. Market place na kojem su predstavljeni posteri mladih istraživača među kojima je bio i Drought and dry spells over Croatia rad Ivane Marinović koji je izra-dila u koautorstvu s Ksenijom Cindric Kalin i Ivanom Güttlerom. Osim postera predstavljene su i različite platforme za praćenje suše (DMCSEE, DroughWatch, IDMP...), a raspravljalo se i o postojećim stereotipima pojedine struke (meteorolozi, znanstvenici, donosioci odluka, poljoprivrdnici…) kada je u pitanju suša. Kao povod diskusiji bio je igrokaz (Drought Play) na kojem su neki od sudionika konferencije predstavljali pojedini stereotip, pa je tako Ksenija Cindrić Kalin branila mete-orološku struku.

Na okruglom stolu o mogućnostima upravljanja sušom u regiji sudjelovali su predstavnici donositelja odluka iz različitih ministarstava i meteoroloških službi zemalja projektih partnera. U tom je dijelu, kao pred-stavnik Hrvatske, sudjelovala Marija Vihovanec Sabo koja je i nacinalni kontakt za Konvenciju Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije u zemljama pogo-đenim jakim sušama i/ili dezertifikacijom, osobito u Africi (UNCCD– United Nations Convention to Combat Desertification).

Osim rezultata pojednih radnih paketa DriDanu-be projekta, na konferenciji su predstavljena i iskustva upravljanja sušom u pojedinim državama (Austriji, Slo-veniji, Slovačkoj, Njemačkoj, Belgiji i SAD-u) kao pri-mjer dobre prakse donosioca odluka te sinergije među sektorima.

Zaključeno je da iako su uglavnom svi aspekti suše dobro istraženi i poznat je njihov učinak na pojedini sektor (vodno gospodarstvo, poljoprivreda, energeti-ka, bioraznolikost, plovidba...), za uspješno upravljanje

sušom ključna je kvalitetna međusobna komunikacija svih dionika, integrirani i proaktivni pristup.

Dodatne informacije.

Svrha portala Drought Watch objašnjena je u ani-miranom filmu dostupnom na poveznici: https://you-tu.be/85tsBl6-8yM, a na sljedećoj poveznici nalazi se video s uputom o korištenju portala: https://youtu.be/2MC5goO17H8.

Zainteresirani za pojedine prezentacije mogu se slobodno obratiti sudionicama konferencije.

mr. sc. Kornelija Špoler Čanić Ivana Marinović, mag. phys.-geophys.

mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin

DHMZ podržao GLOBE smotru

Državna smotra i natjecanje hrvatskih GLOBE ško-la, 22. po redu održana je od 15. do 17. svibnja 2019. u Zagrebu, u OŠ Marije Jurić Zagorke. Organizatori smo-tre su Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Agencija za odgoj i obrazovanje, a djelatnici DHMZ-a sudjeluju kao članovi državnog povjerenstva te su recenzenti za me-teorološke projekte.

Smotra i natjecanje sastoji se od orijentacijskog natjecanja i predstavljanja istraživačkih projekata. Na smotri i natjecanju sudjeluju ekipe GLOBE škola koje su na međužupanijskim smotrama ostvarile potreban broj bodova. Ove godine sudjelovalo je ukupno 40 škola i to 23 osnovne i 17 srednjih.

Ksenija Cindrić Kalin u Drought Play

zastupa meteorologe.

Ivana Marinović ispred svog postera.

BILTEN 5 / 2019 61

U kategoriji osnovnih škola orijentacijskom natje-canju vrh su zauzele:

- OŠ Ivana Filipovića Osijek- OŠ Dubovac Karlovac- OŠ Šime Budinića Zadar

U kategoriji srednjih škola u orijentacijskom natje-canju najbolji su bili:

- XV. gimnazija Zagreb- Gimnazija Karlovac Karlovac- Gimnazija Petra Preradovića Virovitica

Istraživački projekti podijeljeni su prema kategori-jama i to: Atmosfera (I i II), Voda, Pokrov i Tlo, a najbolji u svakoj posebno su pohvaljeni i nagrađeni.

Kao i svaki put do sada DHMZ se priključio i u rea-lizaciji ovog događaja te je za najbolje škole pripremio nagrade - meteorološke instrumente te prigodne me-teorološke publikacija koje će učenicima pomoći pri daljnjim mjerenjima i istraživanjima.

Čestitamo svim učenicima i mentorima na sudje-lovanju i plasmanu!

Vladimir Ribičić Dubravka Rasol, dipl. inž.

Zagrebački energetski tjedan: Mi imamo energiju da promijenimo budućnost!

Komponente sunčevog zračenja: postojeći i produkti u razvoju na DHMZ-u

Ove godine je u razdoblju od 13. do 19. svibnja 2019. održan deseti po redu Zagrebački energetski tje-dan, u organizaciji Grada Zagreba. Od samih početaka Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) sudjeluje u programu ove manifestacija u partnerstvu s Tehničkim muzejem “Nikola Tesla”. Već nekoliko godina muzej povodom energetskog tjedna organizira Dan otvorenih vrata s programom posvećenom energetici i održivom razvoju. Većinu posjetitelja ove manifestacije čine uče-nici srednjih škola, gimnazijalci i studenti.

Mr. sc. Melita Perčec Tadić, voditeljica službe za klimatologiju DHMZ-a na Danu otvorenih vrata u uto-

rak 12. svibnja 2019. održala je predavanje pod nazivom “Komponente sunčevog zračenja: postojeći i produkti u razvoju”. U predavanju je govorila o meteorološkim podlogama neophodnim za učinkovito korištenje ener-gije Sunca. Objasnila je na koji način se podaci zračenja i trajanja sijanja Sunca, koji se mjere na meteorološkim postajama DHMZ-a, koriste za ocjenu klime, ocjenu energetskog potencijala u korištenju obnovljivih izvo-ra energije, kao i pri izradi baze klimatskih podataka potrebnih za proračun energetskih svojstava zgrada. Slušateljima je posebno bilo zanimljiva činjenica da se promjene u budućnosti procjenjuju korištenjem projekcija klimatskim modelima te kako se u DHMZ-u razvijaju nove klimatske usluge u kojima se koriste sa-telitski podaci EUMETSAT-a (Europske organizacije za korištenje meteoroloških satelita).

mr. sc. Kornelija Špoler Čanić

Ove godine mala je vjerojatnost za jaki El Niño

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) 27. 5. 2019. izdala je sljedeće priopćenje:

Snažan El Niño događaj tijekom 2019. čini se malo vjerojatnim prema novom izvještaju WMO-a, a koji se temelji na prognostičkim modelima i mišljenju struč-njaka iz cijelog svijeta.

U travnju i početkom svibnja 2019. temperature mora u tropskom dijelu Tihog oceanu bile su na granici slabe El Niño razine. Također bili su prisutni i neki El Niñu slični atmosferski obrasci.

Predviđa se da će temperature oceana ostati bli-zu sadašnjih vrijednosti tijekom razdoblja od lipnja do kolovoza, ali će se u rujnu i studenom smanjiti. S obzi-rom na trenutne uvjete i izglede modela, vjerojatnost El Niña tijekom lipnja i kolovoza 2019. procjenjuje se na 60 - 65 %, smanjujući se na 50% od rujna 2019. nadalje.

Temperatura površine mora bit će najvjerojatni-je oko 0,5 do 0,9 stupnjeva Celzijusa iznad prosjeka u istočnom i središnjem dijelu tropskog dijela Tihog oce-an tijekom sezone lipanj-kolovoz 2019. godine. Čak i

Dodjela nagrada Predavanje Melite Perčec Tadić

62 BILTEN 5 / 2019

ako oceanski uvjeti ostanu na El Niño razinama u slje-dećih nekoliko mjeseci, vjerojatnost za snažan događaj (temperatura morske površine u istočnom i središnjem tropskom Tihom oceanu raste za najmanje 1,5 °C iznad prosjeka) tijekom ovog razdoblja je niska dok je vjero-jatnost za razvoj La Niñe izrazito mala.

Simulacije napravljene u ovo doba godine su slabo pouzdane za razdoblje nakon srpnja odnosno kolovo-za i stoga ih treba koristiti s oprezom.

Očekuje se da će iznadprosječne temperature površine mora u značajno velikom dijelu svijeta, kako u tropima (kroz El Niño slabe snage u Tihom oceanu), tako i u ekstra-tropima, doprinijeti rastu iznad normale temperature zraka nad kontinentom posebno u trop-skim širinama i to u lipnju, srpnju i kolovozu. Trend glo-balnog zagrijavanja također pridonosi ovim prognozi-ranim temperaturama površine mora i zraka, navodi se u novoj globalnoj sezonskoj prognozi WMO-a koja je objavljena u isto vrijeme kao i ovaj izvještaj o El Niñu.

Neke od predviđenih velikih sezonskih anomalija količine oborine nad kopnom su u skladu s tipičnim obrascem El Niña, kao što je vjerojatnost manjih ko-ličina oborine od prosječnih za veći dio indonezijskog arhipelaga, Srednje Amerike i Kariba te većih količina oborine od prosječnih za jugoistočni dio Južne Ame-rike, prema novoj globalnoj sezonskoj prognozi. Ova se prognoza trenutno izdaje kao probni proizvod, prije njezinog operativnog uvođenja.

El Niño / južna oscilacija (ENSO) je prirodna pojava koja uključuje fluktuacije temperature površine oceana u ekvatorijalnom dijelu Tihog oceana, zajedno s pro-mjenama u atmosferskoj cirkulaciji. Ima velik utjecaj

na vremenske i klimatske uvjete u mnogim dijelovima svijeta i povezan je s opasnostima poput obilnih kiša, poplava i suše. ENSO također utječe na globalnu tem-peraturu, a čak i slabi El Niño ima učinak zagrijavanja. Tako je 2016. godina postala najtoplija godina zbog snažnog El Niña u 2015./2016. u kombinaciji s dugo-ročnim klimatskim promjenama. Klimatske promjene povećale su temperaturu zraka i površine oceana, kao i toplinu oceana. Više od 90 % energije zarobljene sta-kleničkim plinovima ulazi u ocean, a količina topline oceana (u gornjih 2000 m) dosegnula je nove rekordne razine u 2018. godini.

Važno je napomenuti da El Niño i La Niña nisu je-dini čimbenici koji pokreću globalne klimatske obrasce i da snaga El Niña / južne oscilacije (ENSO) ne odgovara automatski snazi njezinih učinaka. WMO je stoga po-čela izdavati Globalnu sezonsku prognozu, koja tako-đer uključuje i druge klimatske faktore, poput Indijskog oceanskog dipola, i temelji se na predviđanjima klimat-skih modela širom svijeta iz globalnih centara WMO-a za dugoročne prognoze.

Priopćenje WMO-a

Sezonska prognoza za ljeto 2019.

Nakon hladnijeg i u mnogim krajevima kišovitijeg svibnja od uobičajenog, pri čemu su zadnji dani ovog mjeseca u unutrašnjosti više nalikovali kraju ožujka, prvi dani lipnja posvuda donose toplije, iako ne posve stabilno vrijeme, a prema raspoloživom prognostičkom materijalu toplije od višegodišnjeg prosjeka bit će i tije-kom ljetne sezone.

El Niño /La Niña novosti

PROCJENA MOGUĆNOSTI ZA ENSO DOGAĐAJ U RAZDOBLJU OD LIPNJA DO KOLOVOZA 2019.

~ 60-65%

~ 35-40%

~ 0%

• Granični do slabi uvjeti za El Niño prisutni

od travnja do svibnja 2019.

• S obzirom na izglede modela i mišljenje

stručnjaka, moguć je slabi El Niño

od lipnja do kolovoza 2019.

• Snažni El Niño nije moguć

• Vrlo slabe mogućnosti za razvoj La Niñe

Informacije o ENSO događaju moraju se sagledavatizajedno s ostalim regionalnim i lokalnim faktorima,kako bi se mogao procijeniti njegov utjecaj na regionalnu klimu.

slabi El Niño

ENSO-neutralno

La Niña

BILTEN 5 / 2019 63

Dakle, prema sezonskoj prognozi DHMZ-a za lje-to 2019. (klimatološko ljeto - lipanj, srpanj, kolovoz), predviđa se iznadprosječno toplo uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom je u srpnju i kolovozu moguće veće pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature od prosjeka. Uz pozitivnu anomaliju tem-perature ne može se isključiti mogućnost pojave to-plinskih valova, odnosno niza dana kada vrućina može loše utjecati na zdravlje. Prognoza takvog događaja ne može se dati na sezonskoj skali, već tijekom ljeta va-lja pratiti službene vremenske prognoze za kraće raz-doblje (nekoliko dana unaprijed, najviše tjedan) koje će, bude li potrebno, sadržavati upozorenje na vrućinu. Isto tako mogući su mjestimični prodori hladnog zra-ka (npr. prolaskom hladne fronte), odnosno kraća raz-doblja s temperaturom oko ili čak nižom od uobičajene za ljetne mjesece.

Prognoza količine oborine općenito, a osobito na sezonskoj skali, znatno je složenija od prognoze tem-perature pa je i pouzdanost manja. Stoga nakon prolje-ća koje je bilo kišovitije od uobičajenog, ukupna sezon-ska količina kiše za ljeto predviđa se uglavnom manja ili najviše oko prosječne, uz umjerenu vjerojatnost ostva-renja prognoze. Pritom je u srpnju te osobito kolovozu

ponajprije u sjevernim krajevima povećana vjerojatnost za manjak oborine. S obzirom na to da je ljeti najčešća pljuskovita oborina, iako se predviđa količina kiše ma-nja od uobičajene, to ne znači da neće biti i kraćih kiš-nih epizoda ili grmljavinskih pljuskova, lokalno moguće i jače izraženih, ponegdje i s većom količinom oborine. Dakle, vrlo je vjerojatno da će oborine biti nejednoliko raspoređene.

Na kraju treba još jednom naglasiti da lokalni faktori (orografija, blizina mora,...) ljeti mogu biti do-minantni za razvoj vremenskih prilika, pa su prognoze za kraća vremenska razdoblja pouzdanije. Stoga treba svakodnevno pratiti službene vremenske prognoze i informacije u cilju pravovremenog upozorenja na opa-sne vremenske pojave kao što su jača grmljavinska ne-vremena ili upozorenja na toplinske valove.

(Objavljena sezonska prognoza za ljeto 2019. u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoi-stočnu Europu (SEECOF) i Klimatskog foruma za Medi-teran (MedCOF) čija je članica Hrvatska.)

Dunja Plačko-Vršnak, dipl. inž.

Documents

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI 5 BILTEN 2019stars2/bilten/2019/bilten0519.pdf · BILTEN 5 / 2019 9 na Plitvičkim jezerima. Stoga je bilo bujičnih poplava, a porasli su i vodostaji