1.Metodikanastave,osnovnizadaciipovezanostsadrugimnaunimdisciplinamaMETODIKA je nauka o nastavnim metodama. Ukoliko se ona zanima nastavom uope, naziva se didaktika ili naukaonastavi.Odnosilisemetodikanapostupakujednompredmetu,tadajespecijalnametodika.Osnovnizadacimetodikenastave:

primjenadidaktikihnaela,zakonitosti,metoda,upojedinomnastavnompredmetuilipodruju praktinadisciplina unapreivanjeiusavravanjevaspitnoobrazovneprakse naunopraenjeikritikovrednovanjeuvaspitnoobrazovnojpraksi prouavanjeprocesaobrazovanjanaunihdisciplinaidefinisanjenjihovihteorijskihokvira, usavravanjeodabiratehnikihnastavnihsadraja,metodaobuavanjaimetodauenja usavravanjemodelaevaluacijeobrazovanja

Povezanostsadrugimnaunimdisciplinama: psihologija ( uvijek treba uvaavati mogunosti uenika u skladu sa njegovim godinama i psihofizikim

osobinama) matinanauka(nastavnipredmetkojimsebavimetodika) pedagogija(kakoseuenikuprenosinastavnisadraj) sociologija,etika,logika

Metodika nastave je najblia didaktici kao naunoj disciplini, jer se obje bave: nastavom, sadrajem obrazovanja, strukturom nastavnog procesa, nastavnim metodama, organizacijom nastave itd., ali se didaktika ne bavi sa posebnim nastavnim predmetima nego nastavnim metodama openito. Metodika nastave se jo i naziva primijenjenadidaktika.2.Osnovnizadacimetodikenastave(1)3.Definicijaipovezanostmetodikenastavesadrugimdisciplinama(1)4.UticajnaunotehnikogprogresanakaraktertehnikogodgojaiobrazovanjaOsnovnakarakteristikadobaukomeivimojenaunotehnikarevolucija.Onaseogledaubrzomrazvoju:

Razvojusvihvidovasaobraaja, Razvojusvihvidovakomunikacija, Novihmaterijala, Novihtehnologija, Naglomnapretkunauka.

Tehnikajeodnajveevanostizasavremenodrutvo.Podrujetehnikejeveomairokoiobuhvata: Velikbrojstrukaizanimanja, Opasnostizbognekontrolisanograzvojaiprekomerneproizvodnje, Zatitu ivotne sredine, s obzirom na to da prekomerna proizvodnja moe da nanosi tetu sredini u kojoj

ivimo. Uticajnasociolokopsiholokeparametre.

Savremenutehnikukarakterie: Naglirazvoj, irenje,razdvajenjeipojavanovihstruka,kaoinestajanjeprevazienih, Sveprisutnostusvimoblastimaljudskogdelovanja.

Nauka utie i na obrazovanje, stalno daje nove podsticaje i zadatke obrazovanju da se reformie, osavremenjuje, razvija, prilagoava, tehniki osposobljava i postaje praktinije i primenjenije. kole, univerziteti i instituti se stalno tehnikipoboljavajuipratenaunaitehnolokaotkriaiunapreenja.5.Naunotehnikiprogresitehnikiodgoj(4)6.Uticajnaunotehnikogprogresanakaraktertehnikogodgoja(4)

1

7.FleksibillnosttehnikekultureitehnikotehnolokisadrajitehnikogodgojauOMetodika nastave tehnike je interdisciplinarna nauka iji je cilj da primjenjujui opte didaktike principe i zahtjeve na konkretne naune sadraje iz oblasti tehnike omogui, u procesu tehnikog obrazovanja, formiranje fleksibilnog sistema znanja. Cilj tehnikog obrazovanja je formiranje fleksibilnog sistema tehnikih znanja metodama savremene nastavne tehnologije. Nastavni sadraji tehnikih predmeta izlau se u logikom poretku i postupno se obrauju, jer se samo tako moe formirati fleksibilni sistem tehnikih znanja, kao i odreenih vjetina i navika (princip sistematinosti i postupnosti). Tehniki nastavni predmeti, predstavljaju izvod iz sistema tehnikih naunih disciplina. Obim, sadraj i struktura nastavnog predmeta u velikoj meri zavisi od nivoa obrazovanja i potreba studenta kao korisnika znanja. Bez obzira na nivo obrazovanja i specifine potrebe studenta kao korisnika znanja, tehniki nastavni predmeti treba da odslikavaju logiku strukturu tehnike.To znai da injenice i generalizacije u tehnikim predmetima treba da budu rasporeene u sistem koji odgovara logikoj strukturi tehnike. Komponenta postupnosti u didaktikom principu sistematinosti i postupnosti znai da se u nastavi tehnike ne prelazi na izuavanje novog gradiva dok predhodno nije inkorporirano u postojeu strukturu znanja uenika (Brunerova teorija instrumentalnogkonceptualizma).8.ZnaajtehnikekultureitehnikogodgojauodgojnoobrazovnomsistemuTehnikakulturaimavelikiznaajuosposobljavanjuuenika:

primjenanaunihmetodauposmatranjufenomenaizoblastitehnike razumijevanjeosnovnihtehnikihkoncepta razvijanjetehnikepismenosti razumijevanjehistorijskogisavremenodrutvenoekonomskogznaajatehnike razumijevanjeblagodatiirizikakojetehnikanudi razumijevanjepotrebezatiteivotnesredinekojajeugroenasavremenomtehnikomitehnologijama

9.Mjesto,ulogaiznaajtehnikogodgojaiobrazovanja(8)10.MogunostostvarivanjatehnikogodgojaiobrazovanjaKako bi se nastava tehnikog odgoja adekvatno odrala osim to mora postojati prikladna uionica za dranje asa, morajubitiispunjeniisljedeiuslovi:

nastavniprogrammorabitiusklaensanajnovijimobrazovnimnastavnimprogramom nastavnikadrovitrebadabududovoljnostrunizapravilnoizvoenjenastave nastavniciuvijektrebadaimajudetaljnorazraenupripremuzaodravanjenastave takoertrebadabuderazraengodinjiplanradasakojimnastavniktrebabitiupoznat nastavniplaniprogrammorabitiusklaensapsihofizikimsposobnostimaiuzrastuuenika struniaktivitrebadadonesuodlukukojiudbeniciesekoristitiunastavi trebadabuduobezbijeenanastavnasredstvazapraktianrad

11. Realizacija nastave tehnikog odgoja i obrazovanja, odnosno tehnike kulture u kolama(10)12.ProgramskisadrajitehnikogodgojauO5.razred:

Oraganizacijaradairadnogmjesta Ekonominokoritenjealata,materijala,energijeivremena Mjerezatitenaradu SaobraajnotehnikiodgojIdio(saobraajnakultura,vrstesaobraaja,saob.znakovi)

2

Tehnikocrtanje(koritenjepriboraipapira,vrstelinija,mjerilo,kotiranje,tehnikopismo) Izrada tehnikih predmeta i ureaja (obrada papira i kartona, obrada drveta i vrste ljestvice i dra za

olovke,icailimispravljanjeisavijanjeice,lanacitd.,plastinemase) Zatitaivotneokoline SaobraajnotehnikiodgojIIdio(biciklusaobraaju,odravanjebicikla)

6.razred: Urbanizam,rurizam,arhitekturaigraevinstvo Naseljegradgraditeljstvo(vrstenaselja,planiranje,maketa) Tehnikocrtanje(tehnikicrte,simboliiitanjecrtea) Praktianradizradamaketenaselja Graevinskimaterijali(osnovnicement,kamen,drvo,pijesak,ljunakinovigraevinskimaterijali) Alatiistrojeviugraevinstvu Instalacijeunaseljuistanu Saobraajnotehnikakultura(javniput,opremaputa,gradskisaob.,prigradskisaob.,kolskesaob.patrole) Zatitaivotneokoline(izvorizagaenja,upravljanjeotpadom,zatitaodbuke,zatitaodpoaraitd.)

7.razred: Tehnikocrtanjeumainstvu(tehnikocrtanje,vrsteteh.crtea,formatpapira,mjerilo,kotiranje) Mainskimaterijali(podjela,metaliilegure,eljezoielik,bakarialuminij) Elementimaina(zaspajanje,zakrunokretanje,posebnielementi) Obradametala(ravnanjelima,mjerenjeiobiljeavanje,rezanjelima,turpijanje,savijanje) Praktianradsaicom(savijanje,turpijanje,ispravljanjeitd.) Praktianrad(izradanavoja) Mainezaobradumetala(strug,blanjalica,glodalica,brusilica) Saobraajnotehnikakultura(SUSmotori,dizelmotori,automobil) Osnovnidijelovimotociklaivjeba

8.razred: ELEKTROTEHNIKA(elektrane:podjela,principrada)

Simboliishemeuelektrotehnici Elektroinstalacionielementi Alatiipriboriuelektrotehnici Kunielektriniaparati Vjebeipraktinirad(ispitivanjeelektrinihinstalacijaikoritenjealata,priboraiureaja) Elektromotori(principrada)

ELEKTRONIKA Elektronikiureaji(prijenosgovora,muzikeislikenadaljinu) Shemeisimboliuelektronici Osnovnielektronikielementi(otpornici,kondenzatori,poluprovodnici) Alatiipriboruelektronici Vjebaipraktianrad(izradashema,montiranjeradioiTVantene,koritenjepriboraialata)

TELEKOMUNIKACIJE

Razvojkomunikacija NVtelefonija Telegrafija Saobraajnakultura(koritenjesredstavajavnogsaobraaja,faktorisigurnosti) ENERGIJAIOKOLINA

9.razred: Mehatronikamainstvo(hidraulinisistemi,pneumatskisistemi) Mehatronikaelektrotehnika(elektromotornipogon,radnimehanizmi,provjeramehatronikihsistema) Mehatronikaelektronika(mjerenjeveliinauelektronici,signalniureaji,elektronskaobradapodataka) Automatika i sistem upravljanja (podjela automatiziranih sredstava za rad, prednost automatskih maina,

CNCmaine) Obnovljiviizvorienergije(podjelaizvoraenergijeobnovljiviineobnovljivi)

3

13.Povezanosttehnikogodgojasadrugimpredmetima5.razred:

kulturaivljenja(uenjeponaanjasatehnikimsredstvimaiodravanjeradnogprostora) priroda(zatitaivotneokoline) drutvo(prekodrutvausaobraaju) likovnakultura(predstavljanjeprostoranacrteu)

6.razred: geografija(uenjeogradovima:urbanim,ruralnim) historija(historijskirazvojgradova)

8.razred: fizika(prekooblastielektrotehnikaielektronike)

14.NastavnasredstvakaoizvoriznanjaunastaviNastavnasredstvasedijelena:glavnaipomona.Glavnanastavnasredstvasu:

vizuelna (crte, slika, dijagram, grafofolija, modeli, makete, konstrukcioni materijal, uzorci, simulator, film,itd.)

auditivna(zvunisnimci) audiovizuelna(TVemisije,zvunifilm) programirana(programiranimaterijalnaraunaru)

Pomonanastavnasredstva:kolskatabla,magnetnatabla,grafoskop,projektor,interaktivnatabla,raunaritd.Sva ova nastavna sredstva omoguavaju lake dranje asa i pribliavanje materije uenicima kroz praksu. Bez pojedinihnastavnihsredstavanastavutehnikogodgojanebibilomoguedratinaadekvatannain.15.Nastavnemetode,podjelaNastavnemetodesu:

predavanje prianje opisivanje objanjavanje razgovor crtanje praktinirad demonstracijailustracijom demonstracijamodelom labaratorijskademonstracija posmatranje izradazadataka

16.PrimjenametodedemonstracijeMetodademonstracijejepokazivanjeunastavisvegaonogatojemogueperceptivnodoivjeti,atosu:

statinipredmeti(slike,modeli,shematskiprikazi) dinamikeprirodnepojave(izvornastvarnost,eksperiment) aktivnosti(npr.nastavnikpokazujenainnakojiseispitujuelektrineinstalacije)

4

17.ObliciradaunastavitehnikogodgojaObliciradasu:

frontalni (nastavnik vodi nastavni proces, mogue drati as veem broju uenika to je ekonomino, ali je tekopratitiprogresuenikauusvajanjuznanja)

grupni (uenici podijeljeni u manje grupe, nastavnik pomae grupama oko potekoa, u ovakvom nainu rada uenici se obuavaju u samoinicijativi i kritinom razmiljanju, mana je to esto u grupama zadaci nisujednakopodijeljeni)

rad u parovima (uenici izmeu sebe podijele gradivo kako bi na kraju mogli prezentovati isto, uenici se uekooperacijiisocijalizaciji)

individualni (uenik radi sam na nastavnom zadatku, obrazovna vrijednost je vea od frontalne ali zahtijeva vievremena)

18.Obliciradaunastavi,vrste(17)19.Radutandemu(parovima)(17)20.PlaniranjeipripremanjenastaveKako bi bilo mogue drati produktivnu nastavu, ona mora biti odreena prema nastavnom programu od kojeg zavisi i nastavna priprema koji nastavnik mora napraviti. Svaki nastavnik treba imati detaljno razraenu nastavnu pripremu kako bi uspjeno odrao as. Nastavni program da bi bio kvalitetan on mora biti usklaen sa uzrastom i psihofizikimkarakteristikamauenika.Nastavnapripremausebitrebadasadri:

vrstanastave(klasina,problemska,programirana,individualizirana) tipasa(obradanovoggradiva,utvrivanje,vjebanje,ponavljanjeitd.) oblikrada(frontalni,grupni,upraovimailiindividualni) nastavnemetode(predavanje,prianje,opisivanje,demonstracija,razgovorisl) nastavnasredstva(vizuelna,auditivna,audiovizuelna,programirana) pomonanastavnasredstva(tabla,raunar,grafoskopisl.) nastavnatema(oblastkojojnastavnajedinicapripada) nastavnajedinica(nazivlekcijekojaseradi) obrazovnizadatak(sveonotobiueniktrebaonauitiutokuasa) funkcionalanzadatak(sticanjenovesposobnosti) vaspitnicilj(usvajanjevaspitnihimoralnihvrijednosti) vremenskuartikulaciju(organizacijautokujednogasailiblokasa)

21.Elementinastavnepripreme(20)22.Organizacijaizvoenjapraktinograda,vjebiiradsakonstruktorskimkutijamaPrilikom izvoenja vjebi uenike bi trebalo podijeliti u manje jednake grupe kako bi svi imali priliku za obavlje istih. Svaka grupa bi trebalo da rasporedi alat koji je dostupan, to omoguava bre izvoenje vjebi. Nastavnik je duan da uenike uputi u nastavni problem i cilj vjebi. Glavni zadatak izvoenja vjebi je razvoj sposobnosti kod uenika. Prije izvoenja vjebi nastavnik treba da demonstrira radnju, analizira je i objasni. Nakon toga uenici samostalno izvode vjebe. U jednom odjeljenju minimalan broj uenika je 16, optimalan 24, a maksimalan 30. Odjeljenja se formiranju na osnovu optimalnog broja uenika. Ukoliko odjeljenje ima vei broj uenika od optimalnog onda odjeljenje rasporedi u dvije grupe, tako da jedna grupi prisustvuje nastavi tehnikog odgoja, a druganastaviinformatike.23.Organizacijaizvoenjapraktinograda(22)24.Organizacijaiizvoenjevjebiiztehnikogcrtanjaunastavitehnikogodgoja

5

25.VrednovanjerezultataradaunastavitehnikogodgojaiproblematikaocjenjivanjaVrednovanje rezultata rada vri se provjerom steenog znanja, te se zatim vrednuje prema skali ocjena (1 do 5), naravno to je vei nivo znanja vea je i ocjena. Prilikom ispitivanja nastavnik ne smije pitati uenika ono to se nije radilo na nekom od predhodnih asova, ili neto to je suvino za jednog uenika ili to nije namijenjeno njegovom uzrastu. Vrednovanje rezultata ne mora se vriti samo u toku jednog asa, nego se napredak uenika moe se pratiti kroz itavu kolsku godinu: njegovo zalaganje u radu, aktivnost na asu, primjereno ponaanje itd. Prilikom vrednovanja nastavnik nije duan samo da vrednuje rad uenika, nego i svoj vlastiti rad metode kako bi popravio nedostatke i mane u voenju nastave, to se jo naziva i samoocjenjivanje. Samoocjenjivanje je vrlo bitno za utvrivanjeukojojsumjeriostvarenizadaciunastavi.26.Vrednovanjerezultataradaunastavitehnikogodgoja(25)27.OrganizacijakabinetazatehnikiodgojZa realizaciju nastave praktinog dela potrebna je imati dobro opremljenu kolsku radionicu. Organizovana i opremljena kolska radionica doprinosi osavremenjavanju nastave, primjeni raznih znanja i realizaciji nastavnog principa povezanosti teorije i prakse. kolska radionica mora da postoji u okviru kabineta tehnikog i informatikog obrazovanja, to dovodi do poboljanja kvaliteta izvoenja nastave tehnikog i informatikog obrazovanja. Za realizacijunastavetehnikogobrazovanjamogusekoristitisledeiobjekti:

kabinetzatehnikoobrazovanje, kolskaradionica, kolskodvorite, kolskivrt, saobraajnipoligon...

Pozitivni rezultati rada uenika u kolskoj radionici su osamostaljivanje i aktivno uee u davanju inicijative za rad, samostalni izbor materijala, kao i organizovanje praktinog rada. Zadatak rada u kolskoj radionici je da kod uenika ne stvara neku vrstu strunjaka, ve doprinosi izgraivanju svestrano razvijene linosti, gde e steeno praktino znanje i iskustvo kasnije da koriste u svakodnevnom ivotu (Popov, 2008). kolska radionica mora da sadri i kolski inventar, koji je dostupan i odgovara djeijem uzrastu i namjeni. Glavni inventar predstavljaju: radni stolovi, stolice, vitrine, ormari, alat i maine. Na radnim stolovima bi trebalo da budu postavljene stege, kako bi se mogao stegnuti radni materijal pri radu. Uenici su obavezni da koriste adekvatnu zatitnu opremu prilikom rada. Kabinet treba takoer da sadri ormar za prvu pomo, u sluaju da doe do neke povrede. kolska tabla predstavlja osnovni dio kolskog inventara koji se mora nai u kolskoj radionici. Nastavnik treba da ima posebno radno mjesto, sa odgovarajuim nastavnikim stolom i ormarom. Zavetkom rada u kabinetu, uenici kao i nastavnik, su duni da urednoposloesavalatimaterijalkojijekoriten.28.ZatitauenikaukabinetuPrije svakog rada u kabinetu tehnikog odgoja nastavnik je duan uenicima objasniti pravila ponaanja i mjere sigurnosti pri radu. U kabinetu se esto nalaze alati koji mogu dovesti do ozljeda ukoliko se nepravilno koriste, stoga je nastavnikova dunost da uenike upozna sa alatima koji se koriste. Pri radu u kabinetu trebalo bi da se koriste i zatitna sredstva, kao preventivne mjere. Pri radu uvijek treba voditi rauna o sigurnosti uenika, ali nesree se uvijek mogu desiti, stoga ormar sa prvom pomoi je jedan od vrlo bitnih elemenata kolskog inventara. Kao uvod u rad u mnogim kolskim udbenicima nalaze se mjere sigurnosti i nastavnik bi trebao osvrnuti se na taj dio kako bi uenici uvijek znali preventivne mjere i ta initi ukoliko doe do nesree. Nastavnik ne smije nikad dozvoliti da uenicisamiostanuuuionicijertadasenajeedeavajunesree.

6

29. Lokacija nastave, izvoenje posjeta radnotehnikog karaktera i profesionalno informisanjeuenikaZarealizacijunastavetehnikogobrazovanjamogusekoristitisledeiobjekti:

kabinetzatehnikoobrazovanje, kolskaradionica, kolskodvorite, kolskivrt, saobraajnipoligon...

Prema P R A V I L N I KU O ORGANIZIRANJU I IZVEDBI KOLSKIH IZLETA I KOLSKIH EKSKURZIJA TE DRUGIH ODGOJNOOBRAZOVNIH AKTIVNOSTI IZVAN KOLE (lanak 10. Planiarnje i realizacija izvanuionikenastave)

Izvanuioniku nastavu u pravilu planira i organizira razrednik u skladu s propisima koji ureuju sustav odgojaiobrazovanja,prometaiturizma.

Uitelj/nastavnik ili struni suradnik koji planira, dogovara i organizira izvanuioniku nastavu imenuje se nastavnikom voditeljem, a drugi nastavnici ili struni suradnici u pratnji imenuju se nastavnicima pratiteljima

Ako nastavnik voditelj izvanuionike nastave nije razrednik, razrednik je duan pomoi uitelju voditelju upripremiizvanuionikenastavetesudjelovatiurealizacijikaonastavnikpratitelj.

Ako u izvanuionikoj nastavi sudjeluje vie razrednih odjela, voditeljem se imenuje samo jedan nastavnik ilistrunisuradnik.

Za svaki oblik izvanuionike nastave nastavnik voditelj izrauje izvedbeni plan i program s odgojnoobrazovnim ciljevima, ishodima uenja, tijekom aktivnosti te nainima praenja i vrednovanja ostvarenihciljevaiishoda

Odgojnoobrazovni ciljevi i ishodi uenja u terenskoj nastavi proizlaze iz nastavnoga programa pojedinih nastavnihpredmeta,premaodobrenomnastavnomplanuiprogramu.

30.Lokacijanastaveiobjektiposjeta(29)31.Planiranjeiizvoenjeposjetaiprofesionalnoinformisanje(29)32.TehnikakulturaislobodnovrijemeSlobodne tehnike aktivnosti (sekcije) uenika osnovnih kola zasnivaju se na principima dobrovoljnosti, slobode u izboru aktivnosti, kolektivnosti i uenike samouprave. Sadraji tehnikih sekcija imaju preteno karakter praktinog stvaralakog rada, koji treba da omogui uenicima da zadovolje svoje potrebno interesovanje i sklonosti za odreenu vrstu tehnike. Slobodne tehnike aktivnosti podstiu i razvijaju kreativne sposobnosti uenika u traenju novih konstrukcionih reenja, u kojima nalaze korisnu zabavu, doive radost stvaralatva, razvijaju takmiarski duh i drugarsku saradnju. Zadatak slobodnih tehnikih aktivnosti jeste da okupe uenike koji se vie i svestranije interesuju za tehniku i tehnika dostignua, da obogate i proire njihova znanja, vetine i navike koje stiuobaveznomnastavomiztehnikogobrazovanja.Sekcije,premaanketi,zakojenastavnicismatrajudatrebadabudeuO:

Elektrotehnikaielektronika Energetika Informatika Robotika Mainska Saobraajna Ekoloka Radiotehnika Graevinska

7

Fotovideo Aviomodelarstvo Brodomodelarstvo Automodelarstvo

33.Klubmladihtehniara(32)34.CiljevirazvijanjasaobraajnotehnikekultureSaobraajno vaspitanje i obrazovanje u kolskom uzrastu ima vanu ulogu u razvoju saobraajne kulture ovjeka i poveanju bezbjednosti u saobraaju. Opteprihvaeno je miljenje da se u vremenu od 6 do 14 godina ivota formiraju osnove raznih interesovanja, navika i oblika ponaanja bitnih za formiranje karakternih crta linosti. U skladu sa tim, i ponaanje ljudi u saobraaju bie uglavnom uslovljeno kvalitetom vaspitnih elemenata usvojenih u perioduosnovnokolskogobrazovanja. Opticiljevi:

organizovano, plansko i sistematsko razvijanje saobraajne kulture koja se temelji na zakonski utvrenim propisimairazvijanjesaobraajnekulturekaosastavnogdijelaoptekulturesvakogovjeka

upoznavanjesaobraajnihsistema poveanjebezbjednostiuesnikaudrumskomsaobraaju,posebnodjece poznavanjepravilaipropisazaodvijanjesaobraaja razvijanjekreativnostiikritikogmiljenjakoduenika/ca sticanjepraktinihpredstavaiiskustavausaobraajnimsituacijama primjenaznanjaivjetinaukonkretnimsaobraajnimsituacijama dauenici/erazvijajupsihomotornesposobnosti(spretnost,koordinacijapokreta)

Od mnogih faktora saobraajnih nesrea, ljudski faktor (linost) je najei. Pravovremena edukacija znai mnogo u prevencijisaobraajnihnesrea,stogajeukolamapotrebnaedukacijaosaobraajnojkulturi.35.RazvijanjeSTKukoli,djecaisaobraajnenesree(34)36.Uzrocistradanjadjece

fizikeipsihikeosobinedjeteta(hendikepiranostjerjesveusaobraajuprilagoenoodraslima) socijalniiporodiniuslovi(gdjeroditeljinemajuvremenazasaobraajnuedukacijudjeteta) teritorijalnapripadnost(gradskadjecaviestradajuodseoske) dob djeteta (mlaa djeca vie stradaju nego starija, jer se njima manje panje posveuje u saobraajnoj

eudkaciji) vozaiestomogudaimajuproblemasadjecomusaobraajujerjeponaanjedjetetatekoprocijeniti

Naravno djete nije uvijek krivo, i vozai esto grijee : vonja u alkoholiziranom stanju, neprilagoena brzina, nepotivanjesaob.znakovaisignalizacijeitd.)37.RazvijanjeSTKuosnovnojkoli(34)38. Problemi edukacije i strunog usavravanja nastavnika tehnikog odgoja i specifinosti ovogpozivaCilj Metodike nastave tehnike je da osposobi nastavnike za uspeno ukljuivanje u nastavni proces tehnikih nastavnihpredmeta.Profesionalnapripremanastavnikatehnikeomoguava:

ukljuujeteorijskuipraktinupripremunastavnikazauspenoizvoenjetehnikihnastavnihpredmeta svestranorazumevanjeciljevaizadatakanastavetehnike

8

aplikacijusavremenihdostignuapsiholokopedagokihnaukautehnikomobrazovanju aplikacijusavremenihobrazovnihtehnologijaunastavitehnike,idr.

Uokviruteorijskepripremerazraujuse: Ciljeviizadacinastavetehnike, Nastavniprogramikonkretnognastavnogpredmetainastavnisadraji, Nastavnemetode, Nastavniprocesidr.

Praktinapripremanastavnikaseodvijakaorazrada: Sistemaauditornihilaboratorijskihvebi, Seminarskihradova Prakse

Najvanija aktivnosti nastavnika za prilagoavanja nastave individualnim karakteristikama svakog studenta je odabir metodikih postupaka koji odgovaraju kognitivnom stilu studenta. Nastavnik treba da vri sistematsko i organizovano posmatranje studenta i da vodi dosije u koji se unose podaci o psihofizikim karakteristikama , sklonostimairadnimnavikamastudenta,ouoenimproblemimauuenju.39.Nastavniktehnikogodgoja(38)

9