SVEUILITE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKI FAKULTET GEOGRAFSKI ODSJEK

Skripta iz kolegija

METODIKA RADA S UENICIMA S POSEBNIM POTREBAMAPrema predavanjima prof.dr.sc. Nevena Hrvatid

Zagreb, 2012.

Emersion

SPECIJALNA PEDAGOGIJAo Specijalna pedagogija ili posebna pedagogija odnosi se na teoriju i praksu sveukupnog odgojnog podupiranja ljudi s otedenostima u svim ivotnim razdobljima o Funkcije specijalne pedagogije trebaju idi prema pruanju uvida u cjelokupno podruje specijalnog odgoja i interdisciplinarnu suradnju

SPECIJALNI ODGOJo Specijalni odgoj je djelatnost koja je usmjerena na osposobljavanje odgajanika s posebnim potrebama za njihovu ivotnu i radnu djelatnost kao i na olakavanje njihovog opdeg stanja izazvanog tekodom o Kod specijalnog odgoja javljaju se problem izdvojenosti u posebnim odgojnim ustanovama, vrtidima, zavodima te pitanje integracije o Teorija i praksa specijalnog odgoja predstavljaju jedno od temeljnih pitanja demokratinosti i humanog pristupa u pedagogijskom (odgojno-obrazovnom) sustavu o Specijalni odgoj pripada jedinstvenom kontinuumu odgoja i obrazovanja u kojem svako dijete treba nadi svoje mjesto ovisno o dosegu mogudnosti, interesima i potrebama o isti cilj odgoja zahtjeva specifinu modifikaciju po mjeri posebnih odgojnih potreba o Integracijski odgoj (i obrazovanje) djece s posebnim potrebama sastavni je dio tog kontinuuma, s pretpostavkom individualiziranih pristupa i programa

INTEGRACIJSKI ODGOJo Koncept normalizacije temelji se na principu najmanje restriktivne alternative o potreba ograniavanja specijalnih intervencija u ivotu pojedinaca na onaj minimum to ga zahtjeva njegovo otedenje o osobi se daje mogudnost ivota u okruju koje mu daje maksimalnu podrku i minimalno ograniava njezinu slobodu o 1960ih godina primjenjivao se medicinski model koji osobi s tekodama prilazi kao problemu o polazi od "nedostatka" (otedenja, tekode) osobe, a rjeenje se pronalazi u zatiti, skrbi i izbjegavanju rizika o dijete se izdvaja iz prirodnog okruja, ne koristedi sve odgojne (obrazovne) mogudnosti o rehabilitacija se prema ovom modelu temelji na promjeni osobe kako bi se mogla uklopiti u socijalnu okolinu kroz specijalne slube i postupke kojima se nastoje ublaiti posljedice otedenja

1

o U periodu od 1970. do 1980. primjenjivao se model deficita u kojem je naglaen znaaj utvrivanja i zadovoljavanja posebnih potreba osoba s tekodama o rehabilitacija se prema modelu deficita temelji na smanjenju ili otklanjanju onoga to ini tekodu u socijalnoj integraciji (u okviru segregacijskog (ili parcijalno-integracijskog sustava) o Socijalni model primjenjuje se od 1990. godine, a temelji se na pristupu da svi pripadaju drutvu (zajednici) i na svoj mu nain pridonose, a poloaj i moguda diskriminacija osoba s tekodama je drutveno uvjetovana o ne gleda se na ogranienja i tekode, ved razvoj sposobnosti, interesa, potreba i prava o rehabilitacija se prema socijalnom modelu temelji na procesu normalizacije, deinstitucionalizacije i integracije u kolu i drutvo proces normalizacije podrazumijeva osiguravanje prirodnih uvjeta uenja i socijalnog okruja proces deinstitucionalizacije podrazumijeva izdvajanje djece s razvojnim tekodama iz specijalnih ustanova

POLAZITE INTEGRACIJSKOG ODGOJAo Polazita integracije odreena su okolinskim, individualnim i socijalnim imbenicima o okolinski imbenici odnose se na osiguravanje najmanje restriktivnog okruja za razvoj djece s posebnim potrebama o individualnim imbenici odnose se na kreiranje pretpostavki za prihvat, odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju o socijalni imbenici odnose se na princip konvergencije i otklanjanje segregacijskih mehanizama o Integracija je prepoznavanje i uspjeno integriranje djece s posebnim potrebama u redoviti odgojno-obrazovni sustav, s ciljem potpore kod oblikovanja aktivnog graanina koji pridonosi svojim djelovanjem kulturnom, gospodarskom i socijalnom ivotu zajednice o Cilj i zadaci kod integracije su razvoj osobnosti i potencijala koje dijete s razvojnim tekodama ima, uz strunu pomod i potrebne prilagodbe u odgojno-obrazovnom procesu o Naglasak treba biti na individualnim osobinama (mogudnostima), posebnostima i razvijanju potencijala svakog djeteta s ciljem sudjelovanja u svakodnevnim aktivnostima kole (zajednice) o Integracija se realizira postupno, kao proces stvaranja novih, povoljnijih mogudnosti za odgoj i kolovanje djece s posebnim potrebama, a prema ustroju cjelovitog odgojno-obrazovnog sustava

INTEGRACIJA I/ILI INKLUZIJAo Inkluzija je proces koji se odnosi na ukljuenje za sve (u drutvo) koji su na bilo koji nain razliiti, drugaiji i koji za primarno zadovoljenje svojih obrazovnih potreba trebaju prilagodbu nastavnih modela, pristupa, sadraja, metoda, tehnologije, prema pruanju jednakih mogudnosti

2

o Ideju inkluzije karakterizira holistiki i individualni pristup i suradniko uenje, prema prilagodbi odgojno-obrazovnog sustava u cjelini o Kada je rije o ukljuivanju djece s razvojnim tekodama u redoviti odgojno-obrazovni sustav koristi se termin integracija

INTEGRACIJSKI ODGOJ U OBRAZOVNOM PROCESUo Integracijski odgoj provodi se od ranog djetinjstva

Integracijski odgoj u ranom razvoju o Izrazito je vano pravovremeno identificiranje posebnih potreba (razvojnih tekoda) i pruanje primjerene strune potpore od roenja i tijekom razdoblja ranog razvoja o Integracijski odgoj u ranom razdoblju odvija se po prilagoenim programima, a uz odgajatelje u njemu sudjeluju i struni suradnici pedagozi, psiholozi i rehabilitatori (po potrebi i logopedi) o Institucionalni ustroj ranog odgoja za djecu s posebnim potrebama viestruko je vaan: od zdravstvenog i pedagokog pradenja i usmjeravanja, zadovoljavanja osobnih potreba, razvoja potencijala, do pomodi roditeljima u organizaciji obitelji u skladu s rehabilitacijskim obvezama djece s tekodama u razvoju te kao temelj za dalje odgojno-obrazovne programe

Integracijski odgoj u osnovnim kolama o Potpuna integracija predviena je za djecu i mlade s posebnim potrebama (razvojnim tekodama) kojima je uz primjerenu individualiziranu pomod i program rehabilitacije mogude osigurati napredovanje u zajednitvu s vrnjacima bez tekoda u razvoju o u zavisnosti od stupnja otedenja uenika realiziraju se redovni, individualizirani ili prilagoeni nastavni programi o individualizirani program predvia oblike i metode rada u nastavi prilagoene specifinim potrebama uenika reducirani su sadraji nastave primjenjuje se specifian pristup i nastavna tehnologija sastavni dio programa je produeni struni postupak koji se realizira u posebnim odgojno-obrazovnim skupinama nakon redovite nastave o Djelomina integracija primjenjuje se u sluaju kad djeca i mladi s tekodama u razvoju dio nastave ostvaruju zajedno s uenicima bez tekoda, a dio programa (u onim nastavnim predmetima u kojima pokazuju vede nedostatke) ostvaruju u posebnim odgojno-obrazovnim skupinama ili razredima koji rade prema prilagoenim nastavnim programima

3

o Odgoj, obrazovanje i rehabilitacija u posebnim ustanovama primjenjuje se za uenike s vedim i sloenijim tekodama u razvoju, prema posebnim programima (u skladu s sposobnostima i mogudnostima) koji im omogudavaju optimalan razvoj i socijalnu integraciju o posebni nastavni programi izraeni su za uenike s umjerenom, teom i tekom mentalnom retardacijom, s autizmom i kombiniranim vedim tekodama osposobljavanje se provodi, u pravilu, u posebnim/specijalnim odgojno-obrazovnim ustanovama realiziraju se specifina nastavna podruja (briga o sebi, komunikacija, upoznavanje ue i ire okoline, socijalizacija, razvoj kreativnosti, radni odgoj, tjelesna i zdravstvena kultura, izobrazba za posao) omogudeno je kolovanje do 21. godine ivota

Integracijski odgoj u srednjim kolama o Za nastavak ivota i uspjenu socijalizaciju uenika s tekodama u razvoju izuzetno je vano korektno provesti profesionalno osposobljavanje, izabrati adekvatni srednjokolski program i stedi mogudnost dobivanja posla o Za uenike s posebnim potrebama uz zajednike, utvruju se i dopunska mjerila za upis u srednju kolu, kao i izravan upis u primjereni program o kolovanje uenika s tekodama u razvoju provodi se u redovitim srednjim kolama (i posebnim) prema organizacijskim oblicima koji osiguravaju potpunu ili djelominu integraciju

Uloga odgajatelja/uitelja/pedagoga u integraciji o Kod integracije su bitni interdisciplinarni pristup i suradniki odnosi izmeu odgajatelja/uitelja/pedagoga i strunih suradnika, kao i suradnja s roditeljima o Drugaiji su didaktiko-metodiki pristup, diferencijacija i individualizacija nastave o Izraenija je mogudnost smanjenja nesigurnosti, straha i potekoda izolacije djece s posebnim potrebama o Stvaranje pozitivnog odgojnog (nastavnog) ozraja vano je u situaciji kad se "drugaija" djeca prihvadaju i ukljuuju u zajednike aktivnosti

POJAM, FILOZOFIJA I POKRET INKLUZIJEo Pojam inkluzije znai biti ukljuen, prihvaden, biti s drugima o Filozofija inkluzije je da svatko pripada drutvu i na svoj mu nain pridonosi o Pokret inkluzije je pokret za ljudska prava

4

ODNOS DRUTVA PREMA ''RAZLIITIMA''o Prema medicinskom modelu 1960ih godina dijagnosticirali su se i kategorizirali otedenja, tekode i problemi o tretman osoba s posebnim potrebama bio je usmjeren na ''nesposobnost'' o vladala je izrazita segregacija i diskriminacija te je bila potrebna posebna skrb i ''zatita'' o Prema modelu deficita 1970ih i 1980ih godina provodila se procjena posebnih potreba s ciljem smanjenja i otklanjanja ''tekoda'' o odgojno-obrazovna integracija bila je moguda pod odreenim uvjetima o i dalje je vladala segregacija ''neprilagoenih'' o Prema socijalnom modelu 1990ih godina poloaj osobe s ''tekodama'' je drutveno uvjetovan kroz brojne barijere i ogranienja o ipak, provodila se procjena i uvaavanje sposobnosti, interesa i potreba pojedinca o osobama s posebnim potrebama omogudeno je ostvarivanje prava i podrka u zajednici o zapoelo je restrukturiranje drutva i prilagodba okoline o ''Samo prisustvo svih osoba u zajednici moe pridonijeti nestanku iracionalnih fobija o razliitosti razliitosti koja se koristi kao izgovor kako bi se osobama koje su ''drugaije'' uskratili meuljudski odnosi i sudjelovanje u ivotu lokalne zajednice.'' (Whittaker, 1995)

INCLUSION INTERNATIONAL (Bruxelles, 2000)o Svi ljudi imaju jednaka prava na ugled, potovanje i zakonsku zatitu o Osobe s ''tekodama'' trebaju ivjeti, uiti, raditi i uivati u ivotu u zajednici, biti prihvadene i cijenjene kao i drugi graani o Obitelj se smatra primarnim izvorom ljubavi i sigurnosti, za one bez obitelji slube podrke u zajednici trebaju osiguravati uvjete ivota sline obiteljskima o Ishodita djelovanja Inclusion Internationala (Bruxelles, 2000) o opda ljudska prava (deklaracije UN, EU) o zakonodavna graanska prava o podrka i suradnja s obiteljima o drutvena integracija kroz pristup slubama o samoodreenje i samozastupanje o obrazovanje ''za sve'' o stanovanje uz podrku u zajednici o radno osposobljavanje i zapoljavanje uz podrku u zajednici o rekreacija i slobodno vrijeme u zajednici o meuljudski odnosi i prirodna podrka o financijska podrka

5

U ZAJEDNICI UTEMELJENA PODRKAo Podrku osobama s posebnim potrebama treba dati zajednica u kojoj oni ive o To se ostvaruje kroz: o integraciju u drutvenu okolinu u okviru decentraliziranih, regionalnih slubi podrke te poticanje izgradnje trajnih meuljudskih odnosa o ivot u obitelji (biolokoj, adoptivnoj ili udomiteljskoj); o stvaranje to ''normalnijih'' uvjeta ivota uz adekvatan spektar usluga u podruju odgoja i obrazovanja, stanovanja, zapoljavanja, slobodnog vremena, itd. o osiguravanje individualnog pristupa, tj. uvaavanje individualnih posebnosti i potreba kako bi se osigurao optimalan razvoj i kvaliteta ivljenja o Deinstitucionalizacija se odnosi na preseljenje osoba iz posebnih institucionalnih oblika skrbi u prirodne sredine, zatim reduciranje broja osoba u posebnom sustavu, razvoj slubi podrke u zajednici te ukljuenost u sve sadraje ivota u zajednici

INKLUZIVNO OBRAZOVANJE (Sailor, 1991)o Inkluzivno obrazovanje ukljuuje: o prisutnost uenika s ''tekodama'' u istim kolama gdje su i njihovi vrnjaci bez tekoda o prirodnu zastupljenost uenika s ''tekodama'' u pojedinim kolama o prihvadanje i suradnju nasuprot odbacivanju i natjecanju o dobno formirane skupine i razredne zajednice bez posebnih razreda za uenike s ''tekodama'' o posebnu ili dodatnu podrku osiguranu u opdem obrazovnom i ostalim integriranim okrujima za uenje o ''Sustav kolstva nema pravo na odreenu djecu. Sustav kolstva je taj kojega treba prilagoditi kako bi zadovoljio potrebe sve djece." (Lindquist, UNESCO 1994) o Inkluzija ne znai da smo svi jednaki ni da se svi u svemu slaemo, ved stvara novi odnos prema razliitosti, potie meusobno podravanje i obogaduje nae kapacitete za stvaranje novih ideja o Inkluzija u okviru odgojno-obrazovnog sustava podrazumijeva uvaavanje uenika s tekodama kao ravnopravnih sudionika sustava, bez izdvajanja u posebne uvjete, a uz osiguravanje posebne podrke i pomodi bilo kojem ueniku, kad god je ona potrebna, u redovnom okruju o Inkluzija zahtijeva razvoj osjetljivosti i stvaranje uvjeta za razliite individualne potrebe, a ne samo za djecu/osobe s ''posebnim potrebama''

1

INTEGRACIJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA U KOLEo Razvoj civilnog drutva i demokracije ogleda se u poboljanju kvalitete ivota svih graana i socijalnoj osjetljivosti za ranjive skupine o Ljudskim pravima bave se Opa deklaracija o ljudskim pravima iz 1948. te The European Convention on Human Rights iz 1950.

PRAVA OSOBA S INVALIDITETOMo Osobama s invaliditetom potrebna je organizirana struna pomod i sustavna briga drutva u osiguravanju uvjeta za izjednaavanje mogudnosti i ostvarivanje prava na kvalitetan i ravnopravan ivot u zajednici o Posebna pozornost odnosi se na osiguravanje sustavne skrbi i kvalitetne strune pomodi osobama s posebnim potrebama osobito razvojnim tekodama

ODGOJNO-OBRAZOVNA INTEGRACIJAo Cilj odgojno-obrazovne integracije je to ravnopravnije ukljuivanje djece s posebnim potrebama u ivot i rad drutvene zajednice o Potrebno je da se to vie djece s tekodama u razvoju obuhvati programom u redovitim odgojno-obrazovnim institucijama (vrtid, kola) o Specijalne ustanove bi trebale biti odgojno obrazovne institucije samo za dio populacije kojoj je nuan poseban tretman o Segregacija se ogleda kroz bolju kadrovsku opremljenost specijalnih institucija, prilagoenost prostora i opreme te bolju mogudnost zadovoljavanja specifinih potreba o Integracija bi trebala omoguditi manju izoliranost (kroz blizinu doma i kole), stalne kontakte s drugom djecom pto bi imalo stimulativni uinak, viu obrazovnu razinu, nova socijalna iskustva, uspjeniju profesionalnu odnosno radnu integraciju te senzibiliziranje okoline i zajednice o Cilj integracijskog odgoja i obrazovanja uenika s posebnim potrebama je pristup cjelovitim obrazovnim programima koji su primjereni njihovoj kronolokoj dobi o Integracijski odgoj i obrazovanje ukljuuju razliite vrste potpore s obzirom na individualne potrebe, preporuke savjetnika i odabir roditelja o stalnu ili povremenu rehabilitacijsku potporu o mobilnu slubu potpore o produeni struni postupak (u okviru cjelodnevne nastave)

2

METODE I PRISTUPI KOSLKE INTEGRACIJEo Metode kolske integracije: o metoda govorenja i sluanja nastavnik mora govoriti izraajno, jasno, upotrebljavati poznate rijei, ali i uvoditi nove rijei, za vrijeme govora treba koristiti primjerene pauze i paziti na formulaciju pitanja o metoda demonstracije nastavnik treba na to bolji nain demonstrirati ono o emu govori o metoda praktinog rada o metoda dramatizacije ono to uenici sami izvedu najbolje de zapamtiti o metoda crtanja: slobodno ili tematski o Pristupi kolskoj integraciji: o izrada prilagoenih nastavnih programa (iz pojedinih predmeta) o suradnja sa strunim timom ili odgovarajudim strunjakom odnosno specijalnom institucijom o domade zadade trebale bi se vezati iskljuivo za sadraj koji se obraivao na satu pri emu nastavni sadraji moraju biti dobro objanjeni, jasni i ponovljeni i treba se provjeriti razumijevanja zadataka o uvaavanje potekode kod uenika i primjena specifinih postupaka o smjetaj uenika blie uitelju o stalni, osobni kontakt s uenikom o adekvatna nastavna sredstva i pomagala o ocjenjivanje prema individualnim sposobnostima i osobnom napredovanju

TIPOVI ODGOJNO-OBRAZOVNE INTEGRACIJE DJECE S POSEBNIM POTREBAMAo Fizika integracija (ili integracija prema mjestu) redovna i specijalna nastava odrava se na jednoj lokaciji koli, ali bez organizacijske povezanosti, sa samo povremenim kontaktima uenika i uitelja oba podsustava o Socijalna integracija zajedniki socijalizacijski elementi (susreti, igre u koli i kod kude, kolske proslave, skupovi), uz zajedniko nastavno vijede o Funkcionalna integracija suradnja u zajednikim aktivnostima (izvannastavne i izvankolske aktivnosti, kooperativna nastava)

NAELA ODGOJNO-OBRAZOVNE INTEGRACIJEo Naela odgojno obrazovne integracije: o naelo dobne primjerenosti o naelo osobne primjerenosti o naelo socijalne primjerenosti o naelo kulturalne primjerenosti

3

MODELI ODGOJNE INTEGRACIJEo Zajedniki odgoj pretpostavlja jedinstven sustav odgoja i obrazovanja za svu djecu, gdje se dosljedno potuje princip individualizacije u skladu s mogudnostima, potrebama i interesima svakog djeteta o Zakonska osnova u SAD-u (Education for all handicapped children) predvia pet mjera: o sva djeca s tekodama u razvoju trebaju biti obuhvadena odgojem o evaluacija treba biti nediskriminirajuda o provedba prilagoenih nastavnih programa o odgoj u najmanje mogudem restriktivnom okruju o mjere i postupci usmjereni prema napretku o Skandinavski model (Danska) predvia stupnjeviti sustav zajednikog odgoja i obrazovanja: o specijalna nastava u redovnom razredu s povremenom suradnjom potpornog uitelja o specijalna (dopunska) nastava odreenih nastavnih predmeta izvan matinog razreda o specijalna (privremena) nastava u zasebnom prostoru redovne kole uz provoenje posebnih odgojnih mjera o cjelokupna specijalna nastava u zasebnim razredima kao dio redovne ili specijalne kole o individualna nastava

Kaskada model (E. Deno, 1970) o Primjena kaskada modela moguda je za odgoj i obrazovanje vedine djece s posebnim potrebama o Dijete se smjeta u okruje u kojem de imati najvie koristi o Osigurava se maksimalna protonost sustava dijagnoza/pradenje o Broj djece se smanjuje prema viim razinama o Razine u modelu: o RAZINA I: nastava u redovitom programu (ukljuujudi uenike s posebnim potrebama koji mogu napredovati sa ili bez medicinskih i drugih pomodnih terapija) o RAZINA II: nastava u redovitom programu uz dodatne instrukcije o RAZINA III: dio nastave se realizira u specijalnom razredu/odjelu o RAZINA IV: (sva) nastava se realizira u specijalnom razredu/odjelu o RAZINA V: odgoj i obrazovanje u specijalnim ustanovama (vrtidi, kole) o RAZINA VI: odgoj i obrazovanje u kudi (individualna nastava) o RAZINA VII: odgoj i obrazovanje/instrukcije u bolnici uz medicinsku i socijalnu skrb i nadzor

4

Model invertirane piramide (L.M. Dunn, 1973.) o Model invertirane piramide moe se primijeniti u sljededim situacijama: o uenik je upisan u redovni nastavni program, ali ne postie adekvatne rezultate o uitelji u redovnoj nastavi ne uspijevaju u radu s uenicima s posebnim potrebama pa nastava treba biti dopunjena instrukcijama specijalnih uitelja, a odvija se unutar redovnog ili posebnog razreda/odjela o uenik je smjeten u posebni razredni odjel (specijalnu kolu) o uenik je smjeten u specijalnu kolu internatskog tipa, bolnicu ili se odgoj i obrazovanje odvijaju u krugu obitelji o Opcije prema modelu: o PLAN 1: nastava u redovitom programu uz specijalna/prilagoena nastavna sredstva i pomagala o PLAN 2: nastava u redovitom programu uz specijalna/prilagoena nastavna sredstva i pomagala i konzultacije/pomod redovitim uiteljima o PLAN 3: nastava u redovitom programu uz pomod mobilnog ili koli pridodanog specijalnog uitelja o PLAN 4: nastava u redovitom programu dio nastave (cjelodnevne) odvija se u posebnoj pedagokoj sobi o PLAN 5: dio nastave se realizira u specijalnom razredu/odjelu o PLAN 6: (sva) nastava se realizira u specijalnom razredu/odjelu o PLAN 7: nastava se realizira u redovnoj i specijalnoj koli o PLAN 8: nastava se realizira u (dnevnoj) specijalnoj koli o PLAN 9: nastava se realizira u specijalnoj koli (internatu) o PLAN 10: odgoj i obrazovanje u bolnici o PLAN 11: odgoj i obrazovanje u kudi/roditeljskom domu (individualna nastava)

SURADNJA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA I KOLEo Suradnja je umijede pregovaranja i zajednikog djelovanja pri emu se svaki partner ulae napor u nalaenje rjeenja, a istodobno se doputa da i drugi ine to isto o Suradnja je proces kojim se izmeu ljudi stvara novo, zajedniko o Ciljevi suradnje roditelja djece s posebnim potrebama i kole: o individualiziranje programa i ostvarivanje cjelovitog kurikuluma o kontinuirano pradenje i vrednovanje svakog djeteta i programa u cjelini o vanost aktivnosti koje dijete samo zapoinje i uenja putem vlastitog iskustva o mogudnost odabira naina uenja i vanost igre (kao modela uenja) o usmjeravanje na ''cijelo'' dijete o stvaranje poticajnog (fleksibilnog) vrtidkog/kolskog okruja o razvijanje partnerskog odnosa s roditeljima

5

o Funkcije suradnje roditelja djece s posebnim potrebama i kole: o utvrditi to jasnije zajednike pristupe i strategije u radu s djecom s posebnim potrebama o osigurati uspjenost/uinkovitost u nastavi skladu s njihovim opdim i specifinim sposobnostima, interesima i potrebama o mijenjati dosadanje odnose sa strunjacima u koli/vrtidu koji se temelje i na promjenama u njima samima o mijenjati negativne navike, stavove, miljenja i ponaanja na putu stvaranja vrtida/kole za svu djecu/uenike o poticati optimalno stjecanje znanja, vjetina i navika o unapreivati sposobnosti uenika prema njihovoj emocionalno-socijalnoj zrelosti i stabilnosti o dobrobit djece/uenika

NAELA SURADNJE RODITELJA UENIKA S POSEBNIM POTREBAMA I KOLAo Naela suradnje roditelja uenika s posebnim potrebama i kola su ravnopravnost, uvaavanje, povjerenje, uzajamnost, pravodobnost, usmjerenost i uinkovitost o Naelo ravnopravnosti o strunjaci i roditelji imaju pravo iznositi svoja gledita o problematici rada s odreenim djetetom o roditelju imaju pravo (su)kreirati odgojno-obrazovni rad koji se planira i provodi s njihovim djetetom o cilj je meusobni dogovor o sadrajima rada, pedagokim/nastavnim pristupima i nainima suradnje o Naelo uvaavanja o spremnost strunjaka i roditelja sluanja argumenata druge strane, meusobnog razumijevanja i prihvadanja za dobrobit djeteta o prihvadanje injenice kako strunjak nije u mogudnosti ukloniti probleme onom brzinom kojom to roditelji ele (ili oekuju) ved da ublaavanje problema ovisi o vie faktora na koje treba djelovati o cilj je da se obje strane trude da nenamjerno jedna drugu ne povrijede o Naelo povjerenja o povjerenje strunjaka u roditelje temelji se na polazitu da oni poznaje svoje dijete i da mu ele najbolje, iako to nije uvijek mogude i ostvariti o povjerenje roditelja u strunjake temelji se na polazitu da on zna i eli na struno najbolji nain pridonijeti napredovanju djeteta o cilj je da obje strane postupaju u skladu sa zajednikim dogovorima o Naelo uzajamnosti o strunjaci i roditelji de meusobno razmjenjivati sve vane informacije o djetetu, posebno informacije vezane za zdravstveno stanje djeteta, socijalne i obiteljske prilike, odnos prema vrnjacima, mogude tekode u uenju o cilj je zajedniko djelovanje, dogovor i razmjena potrebnih informacija

6

o Naelo pravodobnosti o roditelji na poetku, na vrijeme, navode sve relevantne injenice (promjene) bitne za planiranje i rad s djetetom o strunjaci kontinuirano upoznaju roditelje s napredovanjem djeteta, postojedim tekodama u nastavnom radu i svojim postupcima ili zahtjevima o cilj je da strunjaci i roditelji na vrijeme jedni druge informiraju o svim injenicama vanima za poetak ili tijek rada s djetetom o Naelo usmjerenosti o strunjaci i roditelji usmjereni su na aktivnosti vezane uz isti, dogovoreni cilj o strunjaci i roditelji razrauju svoje oblike, metode ili naine rada s djetetom kako bi realizirali pojedinane zadatke o cilj je zajednika usmjerenost na dogovorene zadatke prema eljenim, planiranim promjenama o Naelo uinkovitosti o strunjaci i roditelji se nakon obavljene aktivnosti meusobno informiraju, razmatraju promjene i, ovisno o uincima, uspostavljaju nove zadatke o suradnja je uinkovita ako je dolo do pozitivne promjene kod uenika o cilj je preuzimanje odgovornosti za pravovremenu provedbu dogovorenih aktivnosti na to je mogude bolji nain

SURADNJA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA I STRUNIH SURADNIKAo Struni suradnici su pedagog, ravnatelj, psiholog, defektolog i odgajatelj odnosno uitelj o Suradnja roditelja i pedagoga o pedagog organizira predavanja/teajeve za roditelje, organizira udruge roditelja djece s posebnim potrebama te ''kudne'' posjete o u koli pedagog djeluje kroz individualni pristup, u malim skupinama, u razredu o potie izvannastavne i izvankolske radne i okupacijske aktivnosti te vodi produeni struni postupak za djecu s posebnim potrebama o Suradnja roditelja i ravnatelja o ravnatelj ostvaruje uvjete koji omoguduju primjereno ukljuivanje uenika s posebnim potrebama u integracijske oblike odgoja i obrazovanja o u koli ravnatelj koordinira i provodi savjetodavni rad sa strunjacima, upuduje na struno usavravanje o potie strunjake u koli na pozitivne promjene u odnosu i radu s uenicima s posebnim potrebama, kontinuiranu suradnju i jaanje povjerenja roditelja

7

o Suradnja roditelja i psihologa o psiholog surauje s roditeljima kojima je potrebna podrka tijekom kolovanja njihova djeteta o psiholog gradi pozitivno emocionalno-socijalno ozraje u razredu kako bi se postigla dobra meusobna interakcija o psiholog eli postidi bolju prihvadenost i uvaavanje intelektualnih, motorikih, emocionalnih i voljnih karakteristika uenika s posebnim potrebama o Suradnja roditelja i defektologa o defektolog koordinira suradnju s roditeljima djece s posebnim potrebama o u koli defektolog prua cjelovite informacije ostalim strunim suradnicima o razvojnim osobitostima ili specifinim tekodama uenika s posebnim potrebama o defektolog prua pomod uiteljima/odgajateljima u izradi prilagoenih programa, a posebno u odabiru adekvatnih pedagokih i didaktiko-metodikih postupaka i koritenja prikladnih nastavnih sredstava i pomagala o Suradnja roditelja i uitelja odnosno odgajatelja o uitelji i odgajatelji sustavno i kvalitetno surauju s roditeljima o u koli i vrtidu surauju s ostalim strunjacima na realizaciji nastavnog plana i programa o uitelji i odgajatelji neposredno realiziraju odgojno-obrazovni proces odnosno integracijski odgoj

UDBENICI ZA UENIKE S POSEBNIM POTREBAMAo Integracijski pristup uenicima s posebnim potrebama (posebice s razvojnim tekodama) podrazumijeva stvaranje optimalnih uvjeta (u svakom konkretnom sluaju) koji de omoguditi najmanje restriktivno okruje za njihov razvoj, prema otvaranju razliitih odgojno-obrazovnih mogudnosti o Subjektivne pretpostavke odgojno-obrazovne integracije su pozitivno ozraje, suradnja kole i roditelja o Objektivne pretpostavke odgojno-obrazovne integracije su primjereni prostor, prilagoeni nastavni programi, nastavna sredstva i pomagala, diferencirani i individualizirani nastavni tretman, specifini udbenici

ULOGA UDBENIKAo Jedna od manifestacija tekoda u razvoju je neuspjeh u odgojno-obrazovnom procesu (slabiji rezultati, zaostajanje u odnosu na dobnu skupinu) udbenik u meuodnosu uenik-uitelj-nastavni sadraj-nastavna metoda moe imati vanu ulogu o 1898. godine objavljena je u Zagrebu prva poetnica za slijepu djecu u izdanju Vinka Beka, a 1906. godine itanka za gluhonijeme J. Medveda

8

o Prvu metodiku obrazovanja gluhih objavio je Juan Pablo Bonet 1620. godine u Madridu O prirodi glasova i vjetini uenja govora gluhonijemih o Uenici s poremedajima govorno-glasovne komunikacije, motorikim smetnjama i poremedajima u ponaanju mogu koristiti iste udbenike kao i uenici bez potekoda o Uenici s mentalnim tekodama, smetnjama vida, sluha (i daroviti uenici) trebali bi koristiti posebne udbenike o Specifina (sloenija) koncepcija udbenika za uenike s posebnim potrebama, kao i relativno mala naklada, uvjetuju i odreene tekode u ''kvantiteti'' i ''kvaliteti'' koja je danas prisutna u Hrvatskoj

Udbenici za uenike s mentalnim tekodama o Umjereno mentalno retardirani uenici koriste posebno didaktiki oblikovane udbenike bududi da je njihova sposobnost za odgoj i obrazovanje smanjena (''trainable'' djeca koja mogu vjebati) o udbenici za umjereno mentalno retardiranu djecu strukturirani su prema razvoju komunikacije, razvoju higijenskih navika, snalaenja u pojedinim ivotnim situacijama, adaptivnog ponaanja o Lako mentalno retardirani uenici koriste udbenike koji su sadrajno reducirani (prilagoeni za konkretno dijete), uz primjenu adekvatnih metoda (zorni, konkretni didaktiki materijali) o takoer koriste odabrane (primjerene) dijelove tekstova iz udbenika za ostale uenika, ali i dijelove posebno didaktiki oblikovanih udbenika o Uenici sa smetnjama vida koriste udbenike u Brailleovom reljefnom tisku ili uvedanom tisku (za slabovidne uenike) o kod udbenika u Brailleovom reljefnom tisku osnovni put percipiranja je taktilni (i auditivni) uz raznolike izvore znanja nastale razvojem informatike tehnologije koji su sve vie dostupni slijepim uenicima o Za uenike sa smetnjama sluha udbenici (nastavni materijali) trebaju biti vizualizirani, s povedanim izborom crtea, slika, simbola, ilustracija, uz sustav izgradnje glasovnog govora jer je vid osnovni put percipiranja i spoznavanja o smetnje sluha uvjetuju tekode komuniciranja u koli pa je najvaniji nain komuniciranja gestovni govor i itanje s usana

Uloga udbenika u integracijskom procesu o Posebni (kompleksni) udbenici za uenike s tekodama u razvoju vaan su segment integracijskog procesa o Karakterizira ih koncepcijska razliitost i koritenje raznovrsnih dodatnih materijala ime nastaje radni i razgranati udbenik o Njegova cjelovita primjena smanjila bi kod djece doivljaj neuspjeha o Oekivanja uitelja i ocjenjivanje bilo bi primjerenije sposobnostima i uloenom trudu uenika

9

INDIVIDUALNI PROGRAM RADA S DJECOM S POSEBNIM POTREBAMAo Podruja individualnog programa rada s djecom s posebnim potrebama: o zdravstveno stanje (kategorizacija) i tjelesne sposobnosti o intelektualne i komunikacijske sposobnosti o socijalno i emocionalno ponaanje o razvojno i odgojno-obrazovno napredovanje o specifinosti djeteta o Socijalno-pedagoki kontekst podrazumijeva individualni program za djecu s posebnim potrebama to obuhvada o integraciju u redoviti kurikulum o koordinaciju i suradnju roditelja, djece, (specijalnih) odgajatelja/uitelja, strunih suradnika o socijalizaciju i pripremu djece za poetak/nastavak kolovanja i zapoljavanje

ZADACI SPECIJALNIH PEDAGOGAo Zadaci specijalnih pedagoga su provedba savjetovanja, specifine mjere, potpora uenika, dokumentiranje djejeg razvoja i priprema mijene kole o Zadaci specijalnih pedagoga u provedbi savjetovanja o savjetovanje roditelja: organizacija predavanja/teajeva za roditelje, organizacija udruga roditelja djece s posebnim potrebama, organizacija ''kudnih'' posjeta o savjetovanje nastavnika: pomod i potpora u nastavi, koritenje specifinih nastavnih sredstava i pomagala o savjetovanje kolskog vodstva: izrada prilagoenih i posebnih nastavnih planova i programa, nabava specifinih nastavnih sredstava i pomagala o Zadaci specijalnih pedagoga u potpori uenika o u nastavi: individualni pristup, u malim skupinama, u razredu o izvan nastave: izvannastavne i izvankolske aktivnosti, radne i okupacione aktivnosti, produeni struni postupak o Zadaci specijalnih pedagoga u dokumentiranju djejeg razvoja o sudjelovanje u postupku kategorizacije o pradenje i vrednovanje napretka uenika o izrada izvjeda o Zadaci specijalnih pedagoga u pripremi mijene kole o analiza situacije o prijedlozi za poboljanje (mogudnost kretanja, funkcionalno ureenje prostora) o senzibiliziranje uenika i roditelja

10

USTANOVE ZA SPECIJALNI ODGOJo Praksa specijalnog odgoja poznaje raznovrsne oblike odgojno-obrazovnih ustanova za odgoj, obrazovanje i osposobljavanje osoba s posebnim potrebama o To su prije svega kole-internati, specijalne osnovne i srednje kole, specijalna dijeljenja u kolama, pomodna odjeljenja i kooperativni programi te kontakt plan

KOLE-INTERNATIo kole-internati su najstarije institucije za specijalni odgoj o Obino su organizirane za jednu kategoriju djece s posebnim potrebama o Nazivaju se i zavodima jer se u njima provodi nastava, smjetaj i slobodno vrijeme uenika o Dobro su opremljene za svoju namjenu i imaju funkcionalan struni tim

SPECIJALNE OSNOVNE I SREDNJE KOLEo U specijalnim osnovnim i srednjim kolama uenici borave samo za vrijeme nastave o esto su organizirane za jednu kategoriju djece s posebnim potrebama o Nastava se realizira kao i u redovitim kolama, a postoji mogudnost djelomine integracije

SPECIJALNA ODJELJENJAo Specijalna odjeljenja organiziraju se u redovitim kolama, najede za nagluhu, slabovidnu, mentalno retardiranu djecu i djecu s govornim tekodama o Nastava se realizira po posebnim i prilagoenim nastavnim planovima i programima

POMODNA ODJELJENJA I KOOPERATIVNI PROGRAMIo Pomodna odjeljenja i kooperativni programi organiziraju se kao oblici usporednog specijalnog odgoja i obrazovanja te kao poseban oblik nastavnog rada u redovitom programu (suradniko uenje)

KONTAKT PLANo Odgoj i nastava se organiziraju u redovitoj koli, a specijalni pedagog nekoliko puta tjedno ili mjeseno realizira dodatnu nastavu, za slijepu djecu ili djecu s govornim nedostacima

11

AUTIZAMo Autizam ili autistini sindrom obuhvada specifian oblik ogranienih mentalnih funkcija o Sloenost autistinih razvojnih i komunikacijskih poremedaja uvjetovana je razliitostima u nastanku, uzrocima, pojavnosti i posljedicama za pojedinca o Po uestalosti autizam je priblino jednak gluhodi (0.1 %), a dvostruko edi od sljepode (0.03-0.05%), pojavnost je 4:1 kod mukaraca u odnosu na ene o Uzroci autizma su: o genetike promjene multifaktorski genetski i nasljedni element autizma o imunoloke reakcije o biokemijski uzroci o neuroloki uzroci o Prije se smatralo da pojava autizma predstavlja specifini kognitivni deficit koji se izraava u nemogudnosti prepoznavanja osjedajnih reakcija na majinom licu, meutim utvreno je da ne postoji veza izmeu stavova i djelovanja roditelja i razvoja poremedaja iz autistinog spektra

KLINIKA SLIKAo Poremedaji u razvoju recipronih socijalnih interakcija: o socijalno osamljivanje o pasivnost u socijalnim reakcijama o ograniena sposobnost za empatiju o repetitivni i ritualni modeli ponaanja o snaan otpor promjeni i inzistiranje na jednolinosti o multifaktorske razvojne disfunkcije sredinjeg nervnog sistema

POJAVNI OBLICI AUTISTINOG PONAANJAo Autistino se ponaanje pojavljuje prije 30 mjeseci starosti djeteta o Izraava se kao sloeno otedenje socijalnih funkcija koje po vie znaajki odstupaju od uobiajenog intelektualnog nivoa djeteta o Razvoj govora i jezika kasni i odvija se izmijenjenim tijekom, a odstupa od intelektualne razine djeteta o Igra djeteta je stereotipna, jednolina, a este su paranormalne preokupacije ili otpor prema promjenama o Zbog sloenosti autistinih poremedaja nije jednostavno prepoznati i dijagnosticirati suptilne razlike izmeu mentalne retardacije i autizma

12

o Autistine osobe mogu djelomino funkcionirati na prosjenom i viem intelektualnom nivou, ali su pojavni oblici ponaanja slini mentalnoj retardaciji o Autizam kod osoba koje nisu bile u strunom tretmanu moe uvjetovati potekode u komunikacijskom procesu i interakcijskim odnosima

TRETMAN AUTISTINIH OSOBAo Pedagoki pristup autistinim osobama vrlo je sloen (odvija se u specijaliziranim ustanovama), a integrativne mogudnosti su male o Ne postoji lijek za autizam o Da bi se autizam kod neke osobe dijagnosticirao, utvruje ga multidisciplinarni tim s velikim iskustvom (skale procjene, intervjui) o Potrebni su odgojno-obrazovni programi, podrka obitelji, medikamentozna terapija

OTEDENJA MENTALNIH FUNKCIJAo Otedenja mentalnih funkcija podrazumijevaju mentalnu retardaciju o Intelektualno funkcioniranje osoba s mentalnom retardacijom je znatno ispod prosjeka, manifestira se u razvojnom razdoblju, a karakterizira ga neadekvatnost adaptivnog ponaanja o Uspjeh osobe odreuje se prema njezinoj starosnoj dobi: o u predkolskom razdoblju najbolji pokazatelj je senzomotorni razvoj o u kolskom razdoblju najbolji pokazatelj je uspjeh u uenju o u zreloj dobi najbolji pokazatelj je sposobnost socijalne prilagodbe i gospodarska neovisnost o Odnos mentalne retardacije i kvocijenta inteligencije: standardno odstupanje - 1, 0 - 2,0 - 3,0 -4,0 -5,0

nivo funkcioniranja granina retardacija laka retardacija umjerena retardacija tea retardacija teka retardacija

IQ Wechsler 90 84 69 - 55 54 - 40 39 - 25 24 i manje

IQ Stanford-Binet 67 - 52 51 - 36 35 - 20 19 i manje

13

o Uzroci mentalne retardacije: o genetiki (razvojni) o organski (prenatalni i vrijeme poroda) o socio-kulturni (subkulturna okolina) o infekcije i intoksikacije o traume i fiziki agensi o metabolizam i prehrana o tee bolesti mozga o neidentificirani prenatalni uzroci o kromozomske aberacije o perinatalni poremedaji o psihijatrijski poremedaji koji prate MR o socijalna okolina

ODGOJNE I OBRAZOVNE MOGUDNOSTI OSOBA S MENTALNOM RETARDACIJOMo Teku i teu mentalnu retardaciju karakteriziraju socijalna ovisnost i ograniena samostalnost (samo specifini odgojni utjecaji) o Umjerenu mentalnu retardaciju karakteriziraju kognitivna otedenja (primarna i sekundarna) koja ipak omoguduju odreeni odgoj i trening (uenje) o odgoj i trening omogudavaju stjecanje higijenskih navika, navika oblaenja i uzimanja hrane, zatim prilagodbu obiteljskoj situaciji te obavljanje jednostavnih poslova u kudi i zatitnim pogonima o postoji mogudnost integracije takvih uenika o Laku mentalnu retardaciju uzrokovali su vie genetiki faktori i supkulturna okolina o postoje razvojna odstupanja (govor, psihomotorika, socio-emocionalno podruje) o mogude ublaavanje, spreavanje i otklanjanje kroz pedagoko-terapeutske postupke o velike mogudnosti integracije u redovni kolski sustav (specifini pristup) i obavljanje jednostavnijih poslova o Sporouedi uenici imaju smetnje u uenju odnosno specifine tekode u psihikim procesima bitnim za shvadanje i uporabu jezika, govora, raunanja i pisanja koje mogu biti posljedice otedenja ili nepovoljnih utjecaja okoline o u njihovom odgoju potreban je individualizirani pristup zbog specifinih odgojnih potreba

14

OTEDENJA SLUHAo Otedenja sluha odreena su u kontinuumu otedenja od potpune gluhode, visoke nagluhosti do manjih poremedaja normalnog sluha perifernog ili sredinjeg dijela slunih organa o U rehabilitaciji i obrazovanju djece otedena sluha prevladavao je medicinski pristup ili patoloki model deficita koji gleda na gluhodu kao na patologiju i u prvi plan stavlja otedenje i ogranienja koja osoba ima u standardnom nainu komunikacije o Uzroci otedenja sluha: o genetski faktori o infekcije (meningitis, mums, arlah) o virusne bolesti (ospice) o organski faktori (povrede sredinjih ili perifernih slunih organa)

POJAVNI OBLICI OTEDENJA SLUHAo Pojavni oblici otedenja sluha: o srednja nagluhost: -30 dB do -60 dB o visoka nagluhost: -60 dB do -90 dB o gluhoda: -90 do -120 dB o Gluhih osoba u kolskoj dobi ima do 0.1%, a nagluhih 0.5%

Gluhoda o Smatralo se da otedenje sluha, a naroito praktina gluhoda, negativno utjee na kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj te usvajanje govora, jezika i pismenosti o znakovni jezik pravi je prirodni jezik gluhih koji se odvija u vizuospacijalnom modalitetu za razliku od govornog jezika kojega dominantno percipiramo auditivnim kanalom o Oko 5% gluhe djece moe percipirati iskljuivo kinestetike osjete, a drugi imaju dio sluha

TRETMAN OSOBA S OTEDENJEM SLUHAo Otedenja sluha mogu uvjetovati oteanu komunikaciju s okolinom, smanjene kontakte, djelomino usporen kognitivni razvoj i psihomotorika odstupanja o Tehnika oprema (sluni aparati) mogu donekle olakati nastavu i komunikacijski proces o Zajednice gluhih u svijetu zalau se za njihovo uvaavanje kao pripadnika kulturalne manjine/manjinske zajednice koja ima svoj jezik, kulturno stvaralatvo, institucije, vrijednosti, obiaje, povijest, udruge

15

OTEDENJA VIDAo Otedenja vida odreena su u kontinuumu otedenja od potpune sljepode, slabovidnosti do manjih poremedaja normalnog vida o Otedenja vida povedavaju se s dobi, a uvjetovana su i socijalno-kulturnim faktorima (oko 3/4 slijepih osoba ivi u siromanijim dravama) o Uzroci otedenja vida: o genetski faktori (ambliopija priroena ili steena slabovidnost) o anomalije u razvoju oka o steeni faktori (bolesti, infekcije u prenatalnom i periodu ranog djetinjstva) o organski faktori (trovanja, povrede)

POJAVNI OBLICI OTEDENJA VIDAo Kriteriji za odreivanje otedenja vida: o smanjena otrina vida (iskazuje se preko sredinjeg vizusa, prepoznavanja predmeta) o sueno vidno polje o tekode u prepoznavanju boja (daltonizam) o slaba mogudnost adaptacije na promjene izmeu svjetla i tame o Slijepih osoba u kolskoj dobi ima do 0.03%, a slabovidnih 0.06%, u Hrvatskoj oko 5800 osoba

Sljepoda o Sljepodom se smatra: o otedenje vida koje je dovelo do totalnog gubitka vida, kada nema nikakvih vizualnih podraaja o otedenje vida s kojim osoba ima osjet svjetla o ostatak vida do 2% na boljem oku s korekcijom ili bez nje (prava sljepoda) o ostatak vida izmeu 2 i 5% na boljem oku s korekcijom ili bez nje (praktina sljepoda) o Slijepom osobom smatra se i svaka ona osoba koja na boljem oku ima suenje vidnog polja na 5 i manje oko fiksacijske toke, bez obzira na ostatak otrine vida o Bez vidne percepcije slijepim osobama nije mogude pratiti obian, ''crni'' tisak te ga je potrebno ''prevesti'' na brajicu (pismo za slijepe) ili u elektronski oblik, a koji je itljiv pomodu govornih programa za itanje za slijepe ili Braillovih redaka

16

Slabovidnost o Otrina vida na boljem oku uz najbolju mogudu korekciju iznosi od 0.1 do 0.3 i manje o Otrina vida na boljem oku uz najbolju mogudu korekciju od 0.3 do 0.4 neodreeno ili nespecificirano

TRETMAN OSOBA S OTEDENJEM VIDAo Zbog sljepode slijepi imaju potekode u kretanju, a da bi se uspjeno mogli kretati nuna im je obuka za samostalno kretanje pomodu bijelog tapa, psa vodia i/ili elektronikog pomagala za kretanje o Fizika otedenja vida utjeu na psihomotoriki razvoj, orijentacijske tekode, kognitivne procese, vizualne percepcije se zamjenjuju slunim i taktilnim, kao i ponaanje i uenje o Uz kompleksna otedenja u odgojno-obrazovnom procesu kao potekoda se javljaju i sekundarna o Tehnika oprema moe znatno olakati nastavu i normalne ivotne funkcije

POREMEDAJI GOVORNO-GLASOVNE KOMUNIKACIJE I SPECIFINE TEKODE U UENJUo Poremedaji govorno-glasovne komunikacije obuhvadaju psiho-fizika odstupanja u govoru otedenja govornih funkcija razliitog stupnja i intenziteta od nezamjetnih nepravilnosti do potpunog gubitka govora o Sloenost poremedaja govornih funkcija uvjetovana je razliitosti u nastanku, uzrocima, pojavnosti i posljedicama za pojedinca o Orijentacijska medicinska podjela govornih poremedaja: o psihoneurotiki govorni poremedaji (mucanje, elektivni mutizam) o psihopatiki komunikacijski poremedaji (histerika afazija) o psihotiki komunikacijski poremedaji (duevne bolesti) o Uzroci otedenja govornih funkcija: o zbog sloenosti govornih poremedaja nije jednostavno prepoznati fizike (priroene dispozicije, razvojne anomalije, specifine bolesti i povrede) i psihike uzroke o poremedaji govorno-glasovne komunikacije evidentni su: kada je govor razliit od govora drugih kada privlai pozornost kada ini smetnju, potekodu u komunikaciji kada uzrokuje socijalnu neprilagoenost

17

POJAVNI OBLICI OTEDENJA GOVORNIH FUNKCIJAo Pojavni oblici otedenja govornih funkcija: o nerazgovijetan ili nerazumljiv govor o neugodan glas o govor sadri nespecifine i nestandardne glasovne (zvukovne) pogreke o govor je naporan i nema uobiajeni ritam i tijek o govor je lingvistiki deficijentan o govor nije u skladu s dobi, spolom i tjelesnim znaajkama osobe o tijek govora je vizualno upadljiv o Govorno okruje moe znatno utjecati na nastanak i razvoj govornih poremedaja o Poremedaji govorno-glasovne komunikacije mogu se medicinskim (operativnim) i logopedskim postupcima smanjiti i kompenzirati o Etioloka podjela otedenja glasovnih funkcija: o disfazija i zakanjeli razvoj i alalija o govorni poremedaji nastali kao posljedice ili uz druga otedenja (sluh, vid, mentalna retardacija) o poremedaji artikulacije, tempa i ritma glasa (dislalija, dizartrija, mucanje, brzopletost, disfonija) o poremedaji itanja, pisanja i raunanja (disleksija, disgrafija, diskalkulija) o Poremedaji govornih funkcija kod osoba koje nisu bile u strunom tretmanu mogu uvjetovati potekode u nastavi, komunikacijskom procesu i interakcijskim odnosima o Vaan initelj u procesu identifikacije i saniranja govornih poremedaja je povoljno pedagoko okruje

TJELESNI INVALIDITET I OTEDENJA STATO-MOTORIKEo Tjelesni invaliditet obuhvada otedenja tjelesno-potpornog i motornog sustava, kao i odstupanja i kronine bolesti koje mogu posredno uzrokovati poremedaje stato-motorikih funkcija (srane bolesti, epilepsija, hemofilija, astma, dijabetes) o Sloenost tjelesnog invaliditeta, kao tekode u razvoju, uvjetovana je razliitosti nastanka, uzroka, pojavnosti i posljedica za pojedinca o Otedenja stato-motorikog sustava manifestiraju se u kontinuumu od najteih viestrukih poremedaja do minimalnih cerebralnih motorikih disfunkcija o Uzroci tjelesnih otedenja mogu biti naslijeeni (hereditarni) i steeni (za vrijeme trudnode kemijska sredstva), povrede (sredinji i periferni ivani sustav, udovi) i infekcije o Vedina otedenja stato-motorikog sustava javlja se u djejoj dobi (cerebralni motoriki poremedaj), u ranijem periodu (prije obvezatnog cijepljenja) bila je esta djeja paraliza (poliomyelitis)

18

PODJELA TJELESNOG INVALIDITETAo Orijentacijska medicinska podjela tjelesnog invaliditeta: o cerebralni motoriki poremedaji o dismelije priroene anomalije ekstremiteta o povrede, bolesti i anomalije kraljenice (djeja paraliza, kvadriplegije uzrokovane nesredama) o bolesti miida (progresivna miidna distrofija) o ''staklene kosti'' o smanjeni rast

POJAVNI OBLICI TJELESNOG INVALIDITETA S FUNKCIONALNOG GLEDITAo Pojavni oblici tjelesnog invaliditeta s funkcionalnog gledita: o posljedica poremedaja sredinjeg ivanog sustava o posljedica poremedaja perifernog ivanog sustava o posljedica povreda lokomotornog sustava o posljedica kroninih bolesti i poremedaja ostalih tjelesnih (organskih) sustava

OTEDENJA STATO-MOTORIKEo Dio tjelesnih otedenja moe ispraviti ili ublaiti operativnim putem, noenjem proteza i korektivnom gimnastikom o Odgoj i utjecaj okruja znatno mogu poboljati emocionalne i socijalne potekode kod tjelesno invalidnih osoba o Ako uz tjelesni invaliditet postoje i otedenja drugih tjelesnih funkcija (govor, mentalne funkcije, motorika), rije je o vieinvalidnosti o Integracija u redovni kolski sustav djelomino je moguda, u zavisnosti od vrste i stupnja tjelesnog otedenja

19