Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET
GEOGRAFSKI ODSJEK
Skripta iz kolegija
METODIKA RADA S UČENICIMA S POSEBNIM POTREBAMA
Prema predavanjima prof.dr.sc. Nevena Hrvatić
Zagreb, 2012.
Emersion
SPECIJALNA PEDAGOGIJA
o Specijalna pedagogija ili posebna pedagogija odnosi se na teoriju i praksu sveukupnog odgojnog podupiranja ljudi s
oštećenostima u svim životnim razdobljima
o Funkcije specijalne pedagogije trebaju ići prema pružanju uvida u cjelokupno područje specijalnog odgoja i
interdisciplinarnu suradnju
SPECIJALNI ODGOJ
o Specijalni odgoj je djelatnost koja je usmjerena na osposobljavanje odgajanika s posebnim potrebama za njihovu
životnu i radnu djelatnost kao i na olakšavanje njihovog općeg stanja izazvanog teškoćom
o Kod specijalnog odgoja javljaju se problem izdvojenosti u posebnim odgojnim ustanovama, vrtićima, zavodima… te
pitanje integracije
o Teorija i praksa specijalnog odgoja predstavljaju jedno od temeljnih pitanja demokratičnosti i humanog pristupa u
pedagogijskom (odgojno-obrazovnom) sustavu
o Specijalni odgoj pripada jedinstvenom kontinuumu odgoja i obrazovanja u kojem svako dijete treba naći svoje mjesto
ovisno o dosegu mogućnosti, interesima i potrebama
o isti cilj odgoja zahtjeva specifičnu modifikaciju po mjeri posebnih odgojnih potreba
o Integracijski odgoj (i obrazovanje) djece s posebnim potrebama sastavni je dio tog kontinuuma, s pretpostavkom
individualiziranih pristupa i programa
INTEGRACIJSKI ODGOJ
o Koncept normalizacije temelji se na principu najmanje restriktivne alternative
o potreba ograničavanja specijalnih intervencija u životu pojedinaca na onaj minimum što ga zahtjeva njegovo
oštećenje
o osobi se daje mogućnost života u okružju koje mu daje maksimalnu podršku i minimalno ograničava njezinu
slobodu
o 1960ih godina primjenjivao se medicinski model koji osobi s teškoćama prilazi kao problemu
o polazi od "nedostatka" (oštećenja, teškoće) osobe, a rješenje se pronalazi u zaštiti, skrbi i izbjegavanju rizika
o dijete se izdvaja iz prirodnog okružja, ne koristeći sve odgojne (obrazovne) mogućnosti
o rehabilitacija se prema ovom modelu temelji na promjeni osobe kako bi se mogla uklopiti u socijalnu okolinu
kroz specijalne službe i postupke kojima se nastoje ublažiti posljedice oštećenja
1
o U periodu od 1970. do 1980. primjenjivao se model deficita u kojem je naglašen značaj utvrđivanja i zadovoljavanja
posebnih potreba osoba s teškoćama
o rehabilitacija se prema modelu deficita temelji na smanjenju ili otklanjanju onoga što čini teškoću u socijalnoj
integraciji (u okviru segregacijskog (ili parcijalno-integracijskog sustava)
o Socijalni model primjenjuje se od 1990. godine, a temelji se na pristupu da svi pripadaju društvu (zajednici) i na svoj
mu način pridonose, a položaj i moguća diskriminacija osoba s teškoćama je društveno uvjetovana
o ne gleda se na ograničenja i teškoće, već razvoj sposobnosti, interesa, potreba i prava
o rehabilitacija se prema socijalnom modelu temelji na procesu normalizacije, deinstitucionalizacije i
integracije u školu i društvo
proces normalizacije podrazumijeva osiguravanje prirodnih uvjeta učenja i socijalnog okružja
proces deinstitucionalizacije podrazumijeva izdvajanje djece s razvojnim teškoćama iz specijalnih
ustanova
POLAZIŠTE INTEGRACIJSKOG ODGOJA
o Polazišta integracije određena su okolinskim, individualnim i socijalnim čimbenicima
o okolinski čimbenici odnose se na osiguravanje najmanje restriktivnog okružja za razvoj djece s posebnim
potrebama
o individualnim čimbenici odnose se na kreiranje pretpostavki za prihvat, odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju
o socijalni čimbenici odnose se na princip konvergencije i otklanjanje segregacijskih mehanizama
o Integracija je prepoznavanje i uspješno integriranje djece s posebnim potrebama u redoviti odgojno-obrazovni
sustav, s ciljem potpore kod oblikovanja aktivnog građanina koji pridonosi svojim djelovanjem kulturnom,
gospodarskom i socijalnom životu zajednice
o Cilj i zadaci kod integracije su razvoj osobnosti i potencijala koje dijete s razvojnim teškoćama ima, uz stručnu pomoć
i potrebne prilagodbe u odgojno-obrazovnom procesu
o Naglasak treba biti na individualnim osobinama (mogućnostima), posebnostima i razvijanju potencijala svakog
djeteta s ciljem sudjelovanja u svakodnevnim aktivnostima škole (zajednice)
o Integracija se realizira postupno, kao proces stvaranja novih, povoljnijih mogućnosti za odgoj i školovanje djece s
posebnim potrebama, a prema ustroju cjelovitog odgojno-obrazovnog sustava
INTEGRACIJA I/ILI INKLUZIJA
2
o Inkluzija je proces koji se odnosi na uključenje za sve (u društvo) koji su na bilo koji način različiti, drugačiji i koji za
primarno zadovoljenje svojih obrazovnih potreba trebaju prilagodbu nastavnih modela, pristupa, sadržaja,
metoda, tehnologije…, prema pružanju jednakih mogućnosti
o Ideju inkluzije karakterizira holistički i individualni pristup i suradničko učenje, prema prilagodbi odgojno-obrazovnog
sustava u cjelini
o Kada je riječ o uključivanju djece s razvojnim teškoćama u redoviti odgojno-obrazovni sustav koristi se termin integracija
INTEGRACIJSKI ODGOJ U OBRAZOVNOM PROCESU
o Integracijski odgoj provodi se od ranog djetinjstva
Integracijski odgoj u ranom razvoju
o Izrazito je važno pravovremeno identificiranje posebnih potreba (razvojnih teškoća) i pružanje primjerene stručne
potpore od rođenja i tijekom razdoblja ranog razvoja
o Integracijski odgoj u ranom razdoblju odvija se po prilagođenim programima, a uz odgajatelje u njemu sudjeluju i
stručni suradnici pedagozi, psiholozi i rehabilitatori (po potrebi i logopedi)
o Institucionalni ustroj ranog odgoja za djecu s posebnim potrebama višestruko je važan: od zdravstvenog i pedagoškog
praćenja i usmjeravanja, zadovoljavanja osobnih potreba, razvoja potencijala, do pomoći roditeljima u
organizaciji obitelji u skladu s rehabilitacijskim obvezama djece s teškoćama u razvoju te kao temelj za dalje
odgojno-obrazovne programe
Integracijski odgoj u osnovnim školama
o Potpuna integracija predviđena je za djecu i mlade s posebnim potrebama (razvojnim teškoćama) kojima je uz
primjerenu individualiziranu pomoć i program rehabilitacije moguće osigurati napredovanje u zajedništvu s
vršnjacima bez teškoća u razvoju
o u zavisnosti od stupnja oštećenja učenika realiziraju se redovni, individualizirani ili prilagođeni nastavni
programi
o individualizirani program predviđa oblike i metode rada u nastavi prilagođene specifičnim potrebama učenika
reducirani su sadržaji nastave
primjenjuje se specifičan pristup i nastavna tehnologija
sastavni dio programa je produženi stručni postupak koji se realizira u posebnim odgojno-obrazovnim
skupinama nakon redovite nastave
3
o Djelomična integracija primjenjuje se u slučaju kad djeca i mladi s teškoćama u razvoju dio nastave ostvaruju
zajedno s učenicima bez teškoća, a dio programa (u onim nastavnim predmetima u kojima pokazuju veće
nedostatke) ostvaruju u posebnim odgojno-obrazovnim skupinama ili razredima koji rade prema prilagođenim
nastavnim programima
o Odgoj, obrazovanje i rehabilitacija u posebnim ustanovama primjenjuje se za učenike s većim i složenijim
teškoćama u razvoju, prema posebnim programima (u skladu s sposobnostima i mogućnostima) koji im
omogućavaju optimalan razvoj i socijalnu integraciju
o posebni nastavni programi izrađeni su za učenike s umjerenom, težom i teškom mentalnom retardacijom, s
autizmom i kombiniranim većim teškoćama
osposobljavanje se provodi, u pravilu, u posebnim/specijalnim odgojno-obrazovnim ustanovama
realiziraju se specifična nastavna područja (briga o sebi, komunikacija, upoznavanje uže i šire okoline,
socijalizacija, razvoj kreativnosti, radni odgoj, tjelesna i zdravstvena kultura, izobrazba za
posao)
omogućeno je školovanje do 21. godine života
Integracijski odgoj u srednjim školama
o Za nastavak života i uspješnu socijalizaciju učenika s teškoćama u razvoju izuzetno je važno korektno provesti
profesionalno osposobljavanje, izabrati adekvatni srednjoškolski program i steći mogućnost dobivanja posla
o Za učenike s posebnim potrebama uz zajedničke, utvrđuju se i dopunska mjerila za upis u srednju školu, kao i izravan
upis u primjereni program
o Školovanje učenika s teškoćama u razvoju provodi se u redovitim srednjim školama (i posebnim) prema
organizacijskim oblicima koji osiguravaju potpunu ili djelomičnu integraciju
Uloga odgajatelja/učitelja/pedagoga u integraciji
o Kod integracije su bitni interdisciplinarni pristup i suradnički odnosi između odgajatelja/učitelja/pedagoga i stručnih
suradnika, kao i suradnja s roditeljima
o Drugačiji su didaktičko-metodički pristup, diferencijacija i individualizacija nastave
o Izraženija je mogućnost smanjenja nesigurnosti, straha i poteškoća izolacije djece s posebnim potrebama
o Stvaranje pozitivnog odgojnog (nastavnog) ozračja važno je u situaciji kad se "drugačija" djeca prihvaćaju i uključuju u
zajedničke aktivnosti
POJAM, FILOZOFIJA I POKRET INKLUZIJE
4
o Pojam inkluzije znači biti uključen, prihvaćen, biti s drugima
o Filozofija inkluzije je da svatko pripada društvu i na svoj mu način pridonosi
o Pokret inkluzije je pokret za ljudska prava
ODNOS DRUŠTVA PREMA ''RAZLIČITIMA''
o Prema medicinskom modelu 1960ih godina dijagnosticirali su se i kategorizirali oštećenja, teškoće i problemi
o tretman osoba s posebnim potrebama bio je usmjeren na ''nesposobnost''
o vladala je izrazita segregacija i diskriminacija te je bila potrebna posebna skrb i ''zaštita''
o Prema modelu deficita 1970ih i 1980ih godina provodila se procjena posebnih potreba s ciljem smanjenja i
otklanjanja ''teškoća''
o odgojno-obrazovna integracija bila je moguća pod određenim uvjetima
o i dalje je vladala segregacija ''neprilagođenih''
o Prema socijalnom modelu 1990ih godina položaj osobe s ''teškoćama'' je društveno uvjetovan kroz brojne barijere i
ograničenja
o ipak, provodila se procjena i uvažavanje sposobnosti, interesa i potreba pojedinca
o osobama s posebnim potrebama omogućeno je ostvarivanje prava i podrška u zajednici
o započelo je restrukturiranje društva i prilagodba okoline
o ''Samo prisustvo svih osoba u zajednici može pridonijeti nestanku iracionalnih fobija o različitosti – različitosti koja se
koristi kao izgovor kako bi se osobama koje su ''drugačije'' uskratili međuljudski odnosi i sudjelovanje u životu
lokalne zajednice.'' (Whittaker, 1995)
INCLUSION INTERNATIONAL (Bruxelles, 2000)
o Svi ljudi imaju jednaka prava na ugled, poštovanje i zakonsku zaštitu
o Osobe s ''teškoćama'' trebaju živjeti, učiti, raditi i uživati u životu u zajednici, biti prihvaćene i cijenjene kao i drugi
građani
o Obitelj se smatra primarnim izvorom ljubavi i sigurnosti, za one bez obitelji službe podrške u zajednici trebaju
osiguravati uvjete života slične obiteljskima
o Ishodišta djelovanja Inclusion Internationala (Bruxelles, 2000)
o opća ljudska prava (deklaracije UN, EU)
o zakonodavna građanska prava
o podrška i suradnja s obiteljima
o društvena integracija kroz pristup službama
o samoodređenje i samozastupanje
o obrazovanje ''za sve''
o stanovanje uz podršku u zajednici
o radno osposobljavanje i zapošljavanje uz
podršku u zajednici
o rekreacija i slobodno vrijeme u zajednici
5
o međuljudski odnosi i prirodna podrška o financijska podrška
U ZAJEDNICI UTEMELJENA PODRŠKA
o Podršku osobama s posebnim potrebama treba dati zajednica u kojoj oni žive
o To se ostvaruje kroz:
o integraciju u društvenu okolinu u okviru decentraliziranih, regionalnih službi podrške te poticanje izgradnje
trajnih međuljudskih odnosa
o život u obitelji (biološkoj, adoptivnoj ili udomiteljskoj);
o stvaranje što ''normalnijih'' uvjeta života uz adekvatan spektar usluga u području odgoja i obrazovanja,
stanovanja, zapošljavanja, slobodnog vremena, itd.
o osiguravanje individualnog pristupa, tj. uvažavanje individualnih posebnosti i potreba kako bi se osigurao
optimalan razvoj i kvaliteta življenja
o Deinstitucionalizacija se odnosi na preseljenje osoba iz posebnih institucionalnih oblika skrbi u prirodne sredine,
zatim reduciranje broja osoba u posebnom sustavu, razvoj službi podrške u zajednici te uključenost u sve
sadržaje života u zajednici
INKLUZIVNO OBRAZOVANJE (Sailor, 1991)
o Inkluzivno obrazovanje uključuje:
o prisutnost učenika s ''teškoćama'' u istim školama gdje su i njihovi vršnjaci bez teškoća
o prirodnu zastupljenost učenika s ''teškoćama'' u pojedinim školama
o prihvaćanje i suradnju nasuprot odbacivanju i natjecanju
o dobno formirane skupine i razredne zajednice bez posebnih razreda za učenike s ''teškoćama''
o posebnu ili dodatnu podršku osiguranu u općem obrazovnom i ostalim integriranim okružjima za učenje
o ''Sustav školstva nema pravo na određenu djecu. Sustav školstva je taj kojega treba prilagoditi kako bi zadovoljio
potrebe sve djece." (Lindquist, UNESCO 1994)
o Inkluzija ne znači da smo svi jednaki ni da se svi u svemu slažemo, već stvara novi odnos prema različitosti, potiče
međusobno podržavanje i obogaćuje naše kapacitete za stvaranje novih ideja
6
o Inkluzija u okviru odgojno-obrazovnog sustava podrazumijeva uvažavanje učenika s teškoćama kao ravnopravnih
sudionika sustava, bez izdvajanja u posebne uvjete, a uz osiguravanje posebne podrške i pomoći bilo kojem
učeniku, kad god je ona potrebna, u redovnom okružju
o Inkluzija zahtijeva razvoj osjetljivosti i stvaranje uvjeta za različite individualne potrebe, a ne samo za djecu/osobe s
''posebnim potrebama''
INTEGRACIJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA U ŠKOLE
o Razvoj civilnog društva i demokracije ogleda se u poboljšanju kvalitete života svih građana i socijalnoj osjetljivosti za
ranjive skupine
o Ljudskim pravima bave se Opća deklaracija o ljudskim pravima iz 1948. te The European Convention on Human
Rights iz 1950.
PRAVA OSOBA S INVALIDITETOM
o Osobama s invaliditetom potrebna je organizirana stručna pomoć i sustavna briga društva u osiguravanju uvjeta za
izjednačavanje mogućnosti i ostvarivanje prava na kvalitetan i ravnopravan život u zajednici
o Posebna pozornost odnosi se na osiguravanje sustavne skrbi i kvalitetne stručne pomoći osobama s posebnim
potrebama – osobito razvojnim teškoćama
ODGOJNO-OBRAZOVNA INTEGRACIJA
o Cilj odgojno-obrazovne integracije je što ravnopravnije uključivanje djece s posebnim potrebama u život i rad
društvene zajednice
o Potrebno je da se što više djece s teškoćama u razvoju obuhvati programom u redovitim odgojno-obrazovnim
institucijama (vrtić, škola…)
o Specijalne ustanove bi trebale biti odgojno obrazovne institucije samo za dio populacije kojoj je nužan poseban
tretman
o Segregacija se ogleda kroz bolju kadrovsku opremljenost specijalnih institucija, prilagođenost prostora i opreme te
bolju mogućnost zadovoljavanja specifičnih potreba
o Integracija bi trebala omogućiti manju izoliranost (kroz blizinu doma i škole), stalne kontakte s drugom djecom pto bi
imalo stimulativni učinak, višu obrazovnu razinu, nova socijalna iskustva, uspješniju profesionalnu odnosno
radnu integraciju te senzibiliziranje okoline i zajednice7
o Cilj integracijskog odgoja i obrazovanja učenika s posebnim potrebama je pristup cjelovitim obrazovnim programima
koji su primjereni njihovoj kronološkoj dobi
o Integracijski odgoj i obrazovanje uključuju različite vrste potpore s obzirom na individualne potrebe, preporuke
savjetnika i odabir roditelja
o stalnu ili povremenu rehabilitacijsku potporu
o mobilnu službu potpore
o produženi stručni postupak (u okviru cjelodnevne nastave)
METODE I PRISTUPI ŠKOSLKE INTEGRACIJE
o Metode školske integracije:
o metoda govorenja i slušanja → nastavnik mora govoriti izražajno, jasno, upotrebljavati poznate riječi, ali i
uvoditi nove riječi, za vrijeme govora treba koristiti primjerene pauze i paziti na formulaciju pitanja
o metoda demonstracije → nastavnik treba na što bolji način demonstrirati ono o čemu govori
o metoda praktičnog rada
o metoda dramatizacije → ono što učenici sami izvedu najbolje će zapamtiti
o metoda crtanja: slobodno ili tematski
o Pristupi školskoj integraciji:
o izrada prilagođenih nastavnih programa (iz pojedinih predmeta)
o suradnja sa stručnim timom ili odgovarajućim stručnjakom odnosno specijalnom institucijom
o domaće zadaće trebale bi se vezati isključivo za sadržaj koji se obrađivao na satu pri čemu nastavni sadržaji
moraju biti dobro objašnjeni, jasni i ponovljeni i treba se provjeriti razumijevanja zadataka
o uvažavanje poteškoće kod učenika i primjena specifičnih postupaka
o smještaj učenika bliže učitelju
o stalni, osobni kontakt s učenikom
o adekvatna nastavna sredstva i pomagala
o ocjenjivanje prema individualnim sposobnostima i osobnom napredovanju
TIPOVI ODGOJNO-OBRAZOVNE INTEGRACIJE DJECE S POSEBNIM POTREBAMA
o Fizička integracija (ili integracija prema mjestu) – redovna i specijalna nastava održava se na jednoj lokaciji – školi, ali
bez organizacijske povezanosti, sa samo povremenim kontaktima učenika i učitelja oba podsustava
o Socijalna integracija – zajednički socijalizacijski elementi (susreti, igre u školi i kod kuće, školske proslave, skupovi…),
uz zajedničko nastavno vijeće
8
o Funkcionalna integracija – suradnja u zajedničkim aktivnostima (izvannastavne i izvanškolske aktivnosti,
kooperativna nastava)
NAČELA ODGOJNO-OBRAZOVNE INTEGRACIJE
o Načela odgojno obrazovne integracije:
o načelo dobne primjerenosti
o načelo osobne primjerenosti
o načelo socijalne primjerenosti
o načelo kulturalne primjerenosti
MODELI ODGOJNE INTEGRACIJE
o Zajednički odgoj pretpostavlja jedinstven sustav odgoja i obrazovanja za svu djecu, gdje se dosljedno poštuje princip
individualizacije u skladu s mogućnostima, potrebama i interesima svakog djeteta
o Zakonska osnova u SAD-u (Education for all handicapped children) predviđa pet mjera:
o sva djeca s teškoćama u razvoju trebaju biti obuhvaćena odgojem
o evaluacija treba biti nediskriminirajuća
o provedba prilagođenih nastavnih programa
o odgoj u najmanje mogućem restriktivnom okružju
o mjere i postupci usmjereni prema napretku
o Skandinavski model (Danska) predviđa stupnjeviti sustav zajedničkog odgoja i obrazovanja:
o specijalna nastava u redovnom razredu s povremenom suradnjom potpornog učitelja
o specijalna (dopunska) nastava određenih nastavnih predmeta izvan matičnog razreda
o specijalna (privremena) nastava u zasebnom prostoru redovne škole uz provođenje posebnih odgojnih mjera
o cjelokupna specijalna nastava u zasebnim razredima kao dio redovne ili specijalne škole
o individualna nastava
Kaskada model (E. Deno, 1970)
o Primjena kaskada modela moguća je za odgoj i obrazovanje većine djece s posebnim potrebama
o Dijete se smješta u okružje u kojem će imati najviše koristi
o Osigurava se maksimalna protočnost sustava – dijagnoza/praćenje
o Broj djece se smanjuje prema višim razinama
o Razine u modelu:
9
o RAZINA I: nastava u redovitom programu (uključujući učenike s posebnim potrebama koji mogu napredovati
sa ili bez medicinskih i drugih pomoćnih terapija)
o RAZINA II: nastava u redovitom programu uz dodatne instrukcije
o RAZINA III: dio nastave se realizira u specijalnom razredu/odjelu
o RAZINA IV: (sva) nastava se realizira u specijalnom razredu/odjelu
o RAZINA V: odgoj i obrazovanje u specijalnim ustanovama (vrtići, škole)
o RAZINA VI: odgoj i obrazovanje u kući (individualna nastava)
o RAZINA VII: odgoj i obrazovanje/instrukcije u bolnici uz medicinsku i socijalnu skrb i nadzor
Model invertirane piramide (L.M. Dunn, 1973.)
o Model invertirane piramide može se primijeniti u sljedećim situacijama:
o učenik je upisan u redovni nastavni program, ali ne postiže adekvatne rezultate
o učitelji u redovnoj nastavi ne uspijevaju u radu s učenicima s posebnim potrebama pa nastava treba biti
dopunjena instrukcijama specijalnih učitelja, a odvija se unutar redovnog ili posebnog razreda/odjela
o učenik je smješten u posebni razredni odjel (specijalnu školu)
o učenik je smješten u specijalnu školu internatskog tipa, bolnicu ili se odgoj i obrazovanje odvijaju u krugu obitelji
o Opcije prema modelu:
o PLAN 1: nastava u redovitom programu – uz specijalna/prilagođena nastavna sredstva i pomagala
o PLAN 2: nastava u redovitom programu – uz specijalna/prilagođena nastavna sredstva i pomagala i
konzultacije/pomoć redovitim učiteljima
o PLAN 3: nastava u redovitom programu – uz pomoć mobilnog ili školi pridodanog specijalnog učitelja
o PLAN 4: nastava u redovitom programu – dio nastave (cjelodnevne) odvija se u posebnoj pedagoškoj sobi
o PLAN 5: dio nastave se realizira u specijalnom razredu/odjelu
o PLAN 6: (sva) nastava se realizira u specijalnom razredu/odjelu
o PLAN 7: nastava se realizira u redovnoj i specijalnoj školi
o PLAN 8: nastava se realizira u (dnevnoj) specijalnoj školi
o PLAN 9: nastava se realizira u specijalnoj školi (internatu)
o PLAN 10: odgoj i obrazovanje u bolnici
o PLAN 11: odgoj i obrazovanje u kući/roditeljskom domu (individualna nastava)
SURADNJA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA I ŠKOLE
10
o Suradnja je umijeće pregovaranja i zajedničkog djelovanja pri čemu se svaki partner ulaže napor u nalaženje rješenja,
a istodobno se dopušta da i drugi čine to isto
o Suradnja je proces kojim se između ljudi stvara novo, zajedničko
o Ciljevi suradnje roditelja djece s posebnim potrebama i škole:
o individualiziranje programa i ostvarivanje cjelovitog kurikuluma
o kontinuirano praćenje i vrednovanje svakog djeteta i programa u cjelini
o važnost aktivnosti koje dijete samo započinje i učenja putem vlastitog iskustva
o mogućnost odabira načina učenja i važnost igre (kao modela učenja)
o usmjeravanje na ''cijelo'' dijete
o stvaranje poticajnog (fleksibilnog) vrtićkog/školskog okružja
o razvijanje partnerskog odnosa s roditeljima
o Funkcije suradnje roditelja djece s posebnim potrebama i škole:
o utvrditi što jasnije zajedničke pristupe i strategije u radu s djecom s posebnim potrebama
o osigurati uspješnost/učinkovitost u nastavi skladu s njihovim općim i specifičnim sposobnostima, interesima i
potrebama
o mijenjati dosadašnje odnose sa stručnjacima u školi/vrtiću koji se temelje i na promjenama u njima samima
o mijenjati negativne navike, stavove, mišljenja i ponašanja na putu stvaranja vrtića/škole za svu djecu/učenike
o poticati optimalno stjecanje znanja, vještina i navika
o unapređivati sposobnosti učenika prema njihovoj emocionalno-socijalnoj zrelosti i stabilnosti
o dobrobit djece/učenika
NAČELA SURADNJE RODITELJA UČENIKA S POSEBNIM POTREBAMA I ŠKOLA
o Načela suradnje roditelja učenika s posebnim potrebama i škola su ravnopravnost, uvažavanje, povjerenje,
uzajamnost, pravodobnost, usmjerenost i učinkovitost
o Načelo ravnopravnosti
o stručnjaci i roditelji imaju pravo iznositi svoja gledišta o problematici rada s određenim djetetom
o roditelju imaju pravo (su)kreirati odgojno-obrazovni rad koji se planira i provodi s njihovim djetetom
o cilj je međusobni dogovor o sadržajima rada, pedagoškim/nastavnim pristupima i načinima suradnje
o Načelo uvažavanja
o spremnost stručnjaka i roditelja slušanja argumenata druge strane, međusobnog razumijevanja i prihvaćanja
za dobrobit djeteta
o prihvaćanje činjenice kako stručnjak nije u mogućnosti ukloniti probleme onom brzinom kojom to roditelji
žele (ili očekuju) već da ublažavanje problema ovisi o više faktora na koje treba djelovati
11
o cilj je da se obje strane trude da nenamjerno jedna drugu ne povrijede
o Načelo povjerenja
o povjerenje stručnjaka u roditelje temelji se na polazištu da oni poznaje svoje dijete i da mu žele najbolje, iako
to nije uvijek moguće i ostvariti
o povjerenje roditelja u stručnjake temelji se na polazištu da on zna i želi na stručno najbolji način pridonijeti
napredovanju djeteta
o cilj je da obje strane postupaju u skladu sa zajedničkim dogovorima
o Načelo uzajamnosti
o stručnjaci i roditelji će međusobno razmjenjivati sve važne informacije o djetetu, posebno informacije vezane
za zdravstveno stanje djeteta, socijalne i obiteljske prilike, odnos prema vršnjacima, moguće teškoće u
učenju…
o cilj je zajedničko djelovanje, dogovor i razmjena potrebnih informacija
o Načelo pravodobnosti
o roditelji na početku, na vrijeme, navode sve relevantne činjenice (promjene) bitne za planiranje i rad s
djetetom
o stručnjaci kontinuirano upoznaju roditelje s napredovanjem djeteta, postojećim teškoćama u nastavnom
radu i svojim postupcima ili zahtjevima
o cilj je da stručnjaci i roditelji na vrijeme jedni druge informiraju o svim činjenicama važnima za početak ili tijek
rada s djetetom
o Načelo usmjerenosti
o stručnjaci i roditelji usmjereni su na aktivnosti vezane uz isti, dogovoreni cilj
o stručnjaci i roditelji razrađuju svoje oblike, metode ili načine rada s djetetom kako bi realizirali pojedinačne
zadatke
o cilj je zajednička usmjerenost na dogovorene zadatke prema željenim, planiranim promjenama
o Načelo učinkovitosti
o stručnjaci i roditelji se nakon obavljene aktivnosti međusobno informiraju, razmatraju promjene i, ovisno o
učincima, uspostavljaju nove zadatke
o suradnja je učinkovita ako je došlo do pozitivne promjene kod učenika
o cilj je preuzimanje odgovornosti za pravovremenu provedbu dogovorenih aktivnosti na što je moguće bolji
način
SURADNJA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA I STRUČNIH SURADNIKA
o Stručni suradnici su pedagog, ravnatelj, psiholog, defektolog i odgajatelj odnosno učitelj
12
o Suradnja roditelja i pedagoga
o pedagog organizira predavanja/tečajeve za roditelje, organizira udruge roditelja djece s posebnim potrebama
te ''kućne'' posjete
o u školi pedagog djeluje kroz individualni pristup, u malim skupinama, u razredu
o potiče izvannastavne i izvanškolske radne i okupacijske aktivnosti te vodi produženi stručni postupak za djecu
s posebnim potrebama
o Suradnja roditelja i ravnatelja
o ravnatelj ostvaruje uvjete koji omogućuju primjereno uključivanje učenika s posebnim potrebama u
integracijske oblike odgoja i obrazovanja
o u školi ravnatelj koordinira i provodi savjetodavni rad sa stručnjacima, upućuje na stručno usavršavanje
o potiče stručnjake u školi na pozitivne promjene u odnosu i radu s učenicima s posebnim potrebama,
kontinuiranu suradnju i jačanje povjerenja roditelja
o Suradnja roditelja i psihologa
o psiholog surađuje s roditeljima kojima je potrebna podrška tijekom školovanja njihova djeteta
o psiholog gradi pozitivno emocionalno-socijalno ozračje u razredu kako bi se postigla dobra međusobna
interakcija
o psiholog želi postići bolju prihvaćenost i uvažavanje intelektualnih, motoričkih, emocionalnih i voljnih
karakteristika učenika s posebnim potrebama
o Suradnja roditelja i defektologa
o defektolog koordinira suradnju s roditeljima djece s posebnim potrebama
o u školi defektolog pruža cjelovite informacije ostalim stručnim suradnicima o razvojnim osobitostima ili
specifičnim teškoćama učenika s posebnim potrebama
o defektolog pruža pomoć učiteljima/odgajateljima u izradi prilagođenih programa, a posebno u odabiru
adekvatnih pedagoških i didaktičko-metodičkih postupaka i korištenja prikladnih nastavnih sredstava i
pomagala
o Suradnja roditelja i učitelja odnosno odgajatelja
o učitelji i odgajatelji sustavno i kvalitetno surađuju s roditeljima
o u školi i vrtiću surađuju s ostalim stručnjacima na realizaciji nastavnog plana i programa
o učitelji i odgajatelji neposredno realiziraju odgojno-obrazovni proces odnosno integracijski odgoj
UDŽBENICI ZA UČENIKE S POSEBNIM POTREBAMA
13
o Integracijski pristup učenicima s posebnim potrebama (posebice s razvojnim teškoćama) podrazumijeva stvaranje
optimalnih uvjeta (u svakom konkretnom slučaju) koji će omogućiti najmanje restriktivno okružje za njihov
razvoj, prema otvaranju različitih odgojno-obrazovnih mogućnosti
o Subjektivne pretpostavke odgojno-obrazovne integracije su pozitivno ozračje, suradnja škole i roditeljaž
o Objektivne pretpostavke odgojno-obrazovne integracije su primjereni prostor, prilagođeni nastavni programi,
nastavna sredstva i pomagala, diferencirani i individualizirani nastavni tretman, specifični udžbenici
ULOGA UDŽBENIKA
o Jedna od manifestacija teškoća u razvoju je neuspjeh u odgojno-obrazovnom procesu (slabiji rezultati, zaostajanje u
odnosu na dobnu skupinu) → udžbenik u međuodnosu učenik-učitelj-nastavni sadržaj-nastavna metoda može
imati važnu ulogu
o 1898. godine objavljena je u Zagrebu prva početnica za slijepu djecu u izdanju Vinka Beka, a 1906. godine čitanka za
gluhonijeme J. Medveda
o Prvu metodiku obrazovanja gluhih objavio je Juan Pablo Bonet 1620. godine u Madridu – O prirodi glasova i vještini
učenja govora gluhonijemih
o Učenici s poremećajima govorno-glasovne komunikacije, motoričkim smetnjama i poremećajima u ponašanju mogu
koristiti iste udžbenike kao i učenici bez poteškoća
o Učenici s mentalnim teškoćama, smetnjama vida, sluha (i daroviti učenici) trebali bi koristiti posebne udžbenike
o Specifična (složenija) koncepcija udžbenika za učenike s posebnim potrebama, kao i relativno mala naklada, uvjetuju i
određene teškoće u ''kvantiteti'' i ''kvaliteti'' koja je danas prisutna u Hrvatskoj
Udžbenici za učenike s mentalnim teškoćama
o Umjereno mentalno retardirani učenici koriste posebno didaktički oblikovane udžbenike budući da je njihova
sposobnost za odgoj i obrazovanje smanjena (''trainable'' – djeca koja mogu vježbati)
o udžbenici za umjereno mentalno retardiranu djecu strukturirani su prema razvoju komunikacije, razvoju
higijenskih navika, snalaženja u pojedinim životnim situacijama, adaptivnog ponašanja…
o Lako mentalno retardirani učenici koriste udžbenike koji su sadržajno reducirani (prilagođeni za konkretno dijete), uz
primjenu adekvatnih metoda (zorni, konkretni didaktički materijali)
o također koriste odabrane (primjerene) dijelove tekstova iz udžbenika za ostale učenika, ali i dijelove posebno
didaktički oblikovanih udžbenika
o Učenici sa smetnjama vida koriste udžbenike u Brailleovom reljefnom tisku ili uvećanom tisku (za slabovidne učenike)
14
o kod udžbenika u Brailleovom reljefnom tisku osnovni put percipiranja je taktilni (i auditivni) uz raznolike
izvore znanja nastale razvojem informatičke tehnologije koji su sve više dostupni slijepim učenicima
o Za učenike sa smetnjama sluha udžbenici (nastavni materijali) trebaju biti vizualizirani, s povećanim izborom crteža,
slika, simbola, ilustracija…, uz sustav izgradnje glasovnog govora jer je vid osnovni put percipiranja i spoznavanja
o smetnje sluha uvjetuju teškoće komuniciranja u školi pa je najvažniji način komuniciranja gestovni govor i
čitanje s usana
Uloga udžbenika u integracijskom procesu
o Posebni (kompleksni) udžbenici za učenike s teškoćama u razvoju važan su segment integracijskog procesa
o Karakterizira ih koncepcijska različitost i korištenje raznovrsnih dodatnih materijala čime nastaje radni i razgranati
udžbenik
o Njegova cjelovita primjena smanjila bi kod djece doživljaj neuspjeha
o Očekivanja učitelja i ocjenjivanje bilo bi primjerenije sposobnostima i uloženom trudu učenika
INDIVIDUALNI PROGRAM RADA S DJECOM S POSEBNIM POTREBAMA
o Područja individualnog programa rada s djecom s posebnim potrebama:
o zdravstveno stanje (kategorizacija) i tjelesne sposobnosti
o intelektualne i komunikacijske sposobnosti
o socijalno i emocionalno ponašanje
o razvojno i odgojno-obrazovno napredovanje
o specifičnosti djeteta
o Socijalno-pedagoški kontekst podrazumijeva individualni program za djecu s posebnim potrebama što obuhvaća
o integraciju u redoviti kurikulum
o koordinaciju i suradnju roditelja, djece, (specijalnih) odgajatelja/učitelja, stručnih suradnika
o socijalizaciju i pripremu djece za početak/nastavak školovanja i zapošljavanje
ZADACI SPECIJALNIH PEDAGOGA
o Zadaci specijalnih pedagoga su provedba savjetovanja, specifične mjere, potpora učenika, dokumentiranje dječjeg
razvoja i priprema mijene škole
o Zadaci specijalnih pedagoga u provedbi savjetovanja
15
o savjetovanje roditelja: organizacija predavanja/tečajeva za roditelje, organizacija udruga roditelja djece s
posebnim potrebama, organizacija ''kućnih'' posjeta
o savjetovanje nastavnika: pomoć i potpora u nastavi, korištenje specifičnih nastavnih sredstava i pomagala
o savjetovanje školskog vodstva: izrada prilagođenih i posebnih nastavnih planova i programa, nabava
specifičnih nastavnih sredstava i pomagala
o Zadaci specijalnih pedagoga u potpori učenika
o u nastavi: individualni pristup, u malim skupinama, u razredu
o izvan nastave: izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, radne i okupacione aktivnosti, produženi stručni
postupak
o Zadaci specijalnih pedagoga u dokumentiranju dječjeg razvoja
o sudjelovanje u postupku kategorizacije
o praćenje i vrednovanje napretka učenika
o izrada izvješća
o Zadaci specijalnih pedagoga u pripremi mijene škole
o analiza situacije
o prijedlozi za poboljšanje (mogućnost kretanja, funkcionalno uređenje prostora…)
o senzibiliziranje učenika i roditelja
USTANOVE ZA SPECIJALNI ODGOJ
o Praksa specijalnog odgoja poznaje raznovrsne oblike odgojno-obrazovnih ustanova za odgoj, obrazovanje i
osposobljavanje osoba s posebnim potrebama
o To su prije svega škole-internati, specijalne osnovne i srednje škole, specijalna dijeljenja u školama, pomoćna
odjeljenja i kooperativni programi te kontakt plan
ŠKOLE-INTERNATI
o Škole-internati su najstarije institucije za specijalni odgoj
o Obično su organizirane za jednu kategoriju djece s posebnim potrebama
o Nazivaju se i zavodima jer se u njima provodi nastava, smještaj i slobodno vrijeme učenika
o Dobro su opremljene za svoju namjenu i imaju funkcionalan stručni tim
SPECIJALNE OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE
o U specijalnim osnovnim i srednjim školama učenici borave samo za vrijeme nastave
16
o Često su organizirane za jednu kategoriju djece s posebnim potrebama
o Nastava se realizira kao i u redovitim školama, a postoji mogućnost djelomične integracije
SPECIJALNA ODJELJENJA
o Specijalna odjeljenja organiziraju se u redovitim školama, najčešće za nagluhu, slabovidnu, mentalno retardiranu
djecu i djecu s govornim teškoćama
o Nastava se realizira po posebnim i prilagođenim nastavnim planovima i programima
POMOĆNA ODJELJENJA I KOOPERATIVNI PROGRAMI
o Pomoćna odjeljenja i kooperativni programi organiziraju se kao oblici usporednog specijalnog odgoja i obrazovanja te
kao poseban oblik nastavnog rada u redovitom programu (suradničko učenje)
KONTAKT PLAN
o Odgoj i nastava se organiziraju u redovitoj školi, a specijalni pedagog nekoliko puta tjedno ili mjesečno realizira
dodatnu nastavu, za slijepu djecu ili djecu s govornim nedostacima
AUTIZAM
o Autizam ili autistični sindrom obuhvaća specifičan oblik ograničenih mentalnih funkcija
o Složenost autističnih razvojnih i komunikacijskih poremećaja uvjetovana je različitostima u nastanku, uzrocima,
pojavnosti i posljedicama za pojedinca
o Po učestalosti autizam je približno jednak gluhoći (0.1 %), a dvostruko češći od sljepoće (0.03-0.05%), pojavnost je 4:1
kod muškaraca u odnosu na žene
o Uzroci autizma su:
o genetičke promjene – multifaktorski genetski i nasljedni element autizma
o imunološke reakcije
o biokemijski uzroci
o neurološki uzroci
o Prije se smatralo da pojava autizma predstavlja specifični kognitivni deficit koji se izražava u nemogućnosti
prepoznavanja osjećajnih reakcija na majčinom licu, međutim utvrđeno je da ne postoji veza između stavova i
djelovanja roditelja i razvoja poremećaja iz autističnog spektra
17
KLINIČKA SLIKA
o Poremećaji u razvoju recipročnih socijalnih interakcija:
o socijalno osamljivanje
o pasivnost u socijalnim reakcijama
o ograničena sposobnost za empatiju
o repetitivni i ritualni modeli ponašanja
o snažan otpor promjeni i inzistiranje na jednoličnosti
o multifaktorske razvojne disfunkcije središnjeg nervnog sistema
POJAVNI OBLICI AUTISTIČNOG PONAŠANJA
o Autistično se ponašanje pojavljuje prije 30 mjeseci starosti djeteta
o Izražava se kao složeno oštećenje socijalnih funkcija koje po više značajki odstupaju od uobičajenog intelektualnog
nivoa djeteta
o Razvoj govora i jezika kasni i odvija se izmijenjenim tijekom, a odstupa od intelektualne razine djeteta
o Igra djeteta je stereotipna, jednolična, a česte su paranormalne preokupacije ili otpor prema promjenama
o Zbog složenosti autističnih poremećaja nije jednostavno prepoznati i dijagnosticirati suptilne razlike između mentalne
retardacije i autizma
o Autistične osobe mogu djelomično funkcionirati na prosječnom i višem intelektualnom nivou, ali su pojavni oblici
ponašanja slični mentalnoj retardaciji
o Autizam kod osoba koje nisu bile u stručnom tretmanu može uvjetovati poteškoće u komunikacijskom procesu i
interakcijskim odnosima
TRETMAN AUTISTIČNIH OSOBA
o Pedagoški pristup autističnim osobama vrlo je složen (odvija se u specijaliziranim ustanovama), a integrativne
mogućnosti su male
o Ne postoji lijek za autizam
o Da bi se autizam kod neke osobe dijagnosticirao, utvrđuje ga multidisciplinarni tim s velikim iskustvom (skale
procjene, intervjui)
o Potrebni su odgojno-obrazovni programi, podrška obitelji, medikamentozna terapija
OŠTEĆENJA MENTALNIH FUNKCIJA
18
o Oštećenja mentalnih funkcija podrazumijevaju mentalnu retardaciju
o Intelektualno funkcioniranje osoba s mentalnom retardacijom je znatno ispod prosjeka, manifestira se u razvojnom
razdoblju, a karakterizira ga neadekvatnost adaptivnog ponašanja
o Uspjeh osobe određuje se prema njezinoj starosnoj dobi:
o u predškolskom razdoblju najbolji pokazatelj je senzomotorni razvoj
o u školskom razdoblju najbolji pokazatelj je uspjeh u učenju
o u zreloj dobi najbolji pokazatelj je sposobnost socijalne prilagodbe i gospodarska neovisnost
o Odnos mentalne retardacije i kvocijenta inteligencije:
o Uzroci mentalne retardacije:
o genetički (razvojni)
o organski (prenatalni i vrijeme poroda)
o socio-kulturni (subkulturna okolina)
o infekcije i intoksikacije
o traume i fizički agensi
o metabolizam i prehrana
o teže bolesti mozga
o neidentificirani prenatalni uzroci
o kromozomske aberacije
o perinatalni poremećaji
o psihijatrijski poremećaji koji prate MR
o socijalna okolina
ODGOJNE I OBRAZOVNE MOGUĆNOSTI OSOBA S MENTALNOM RETARDACIJOM
19
nivo funkcioniranjastandardno odstupanje IQ Wechsler IQ Stanford-Binet
granična retardacija - 1, 0 90 – 84 -
laka retardacija - 2,0 69 - 55 67 - 52
umjerena retardacija - 3,0 54 - 40 51 - 36
teža retardacija -4,0 39 - 25 35 - 20
teška retardacija -5,0 24 i manje 19 i manje
o Tešku i težu mentalnu retardaciju karakteriziraju socijalna ovisnost i ograničena samostalnost (samo specifični
odgojni utjecaji)
o Umjerenu mentalnu retardaciju karakteriziraju kognitivna oštećenja (primarna i sekundarna) koja ipak omogućuju
određeni odgoj i trening (učenje)
o odgoj i trening omogućavaju stjecanje higijenskih navika, navika oblačenja i uzimanja hrane, zatim prilagodbu
obiteljskoj situaciji te obavljanje jednostavnih poslova u kući i zaštitnim pogonima
o postoji mogućnost integracije takvih učenika
o Laku mentalnu retardaciju uzrokovali su više genetički faktori i supkulturna okolina
o postoje razvojna odstupanja (govor, psihomotorika, socio-emocionalno područje)
o moguće ublažavanje, sprečavanje i otklanjanje kroz pedagoško-terapeutske postupke
o velike mogućnosti integracije u redovni školski sustav (specifični pristup) i obavljanje jednostavnijih poslova
o Sporoučeći učenici imaju smetnje u učenju odnosno specifične teškoće u psihičkim procesima bitnim za shvaćanje i
uporabu jezika, govora, računanja i pisanja koje mogu biti posljedice oštećenja ili nepovoljnih utjecaja okoline
o u njihovom odgoju potreban je individualizirani pristup zbog specifičnih odgojnih potreba
OŠTEĆENJA SLUHA
o Oštećenja sluha određena su u kontinuumu oštećenja od potpune gluhoće, visoke nagluhosti do manjih poremećaja
normalnog sluha perifernog ili središnjeg dijela slušnih organa
o U rehabilitaciji i obrazovanju djece oštećena sluha prevladavao je medicinski pristup ili patološki model deficita koji
gleda na gluhoću kao na patologiju i u prvi plan stavlja oštećenje i ograničenja koja osoba ima u standardnom
načinu komunikacije
o Uzroci oštećenja sluha:
o genetski faktori
o infekcije (meningitis, mums, šarlah…)
o virusne bolesti (ospice)
o organski faktori (povrede središnjih ili perifernih slušnih organa)
POJAVNI OBLICI OŠTEĆENJA SLUHA
o Pojavni oblici oštećenja sluha:
20
o srednja nagluhost: -30 dB do -60 dB
o visoka nagluhost: -60 dB do -90 dB
o gluhoća: -90 do -120 dB
o Gluhih osoba u školskoj dobi ima do 0.1%, a nagluhih 0.5%
Gluhoća
o Smatralo se da oštećenje sluha, a naročito praktična gluhoća, negativno utječe na kognitivni, emocionalni i socijalni
razvoj te usvajanje govora, jezika i pismenosti
o znakovni jezik pravi je prirodni jezik gluhih koji se odvija u vizuospacijalnom modalitetu za razliku od govornog jezika
kojega dominantno percipiramo auditivnim kanalom
o Oko 5% gluhe djece može percipirati isključivo kinestetičke osjete, a drugi imaju dio sluha
TRETMAN OSOBA S OŠTEĆENJEM SLUHA
o Oštećenja sluha mogu uvjetovati otežanu komunikaciju s okolinom, smanjene kontakte, djelomično usporen
kognitivni razvoj i psihomotorička odstupanja
o Tehnička oprema (slušni aparati) mogu donekle olakšati nastavu i komunikacijski proces
o Zajednice gluhih u svijetu zalažu se za njihovo uvažavanje kao pripadnika kulturalne manjine/manjinske zajednice
koja ima svoj jezik, kulturno stvaralaštvo, institucije, vrijednosti, običaje, povijest, udruge…
OŠTEĆENJA VIDA
o Oštećenja vida određena su u kontinuumu oštećenja od potpune sljepoće, slabovidnosti do manjih poremećaja
normalnog vida
o Oštećenja vida povećavaju se s dobi, a uvjetovana su i socijalno-kulturnim faktorima (oko 3/4 slijepih osoba živi u
siromašnijim državama)
o Uzroci oštećenja vida:
o genetski faktori (ambliopija – prirođena ili stečena slabovidnost)
o anomalije u razvoju oka
o stečeni faktori (bolesti, infekcije u prenatalnom i periodu ranog djetinjstva)
o organski faktori (trovanja, povrede)
POJAVNI OBLICI OŠTEĆENJA VIDA
21
o Kriteriji za određivanje oštećenja vida:
o smanjena oštrina vida (iskazuje se preko središnjeg vizusa, prepoznavanja predmeta)
o suženo vidno polje
o teškoće u prepoznavanju boja (daltonizam)
o slaba mogućnost adaptacije na promjene između svjetla i tame
o Slijepih osoba u školskoj dobi ima do 0.03%, a slabovidnih 0.06%, u Hrvatskoj oko 5800 osoba
Sljepoća
o Sljepoćom se smatra:
o oštećenje vida koje je dovelo do totalnog gubitka vida, kada nema nikakvih vizualnih podražaja
o oštećenje vida s kojim osoba ima osjet svjetla
o ostatak vida do 2% na boljem oku s korekcijom ili bez nje (prava sljepoća)
o ostatak vida između 2 i 5% na boljem oku s korekcijom ili bez nje (praktična sljepoća)
o Slijepom osobom smatra se i svaka ona osoba koja na boljem oku ima suženje vidnog polja na 5° i manje oko
fiksacijske točke, bez obzira na ostatak oštrine vida
o Bez vidne percepcije slijepim osobama nije moguće pratiti običan, ''crni'' tisak te ga je potrebno ''prevesti'' na brajicu
(pismo za slijepe) ili u elektronski oblik, a koji je čitljiv pomoću govornih programa za čitanje za slijepe ili
Braillovih redaka
Slabovidnost
o Oštrina vida na boljem oku uz najbolju moguću korekciju iznosi od 0.1 do 0.3 i manje
o Oštrina vida na boljem oku uz najbolju moguću korekciju od 0.3 do 0.4 – neodređeno ili nespecificirano
TRETMAN OSOBA S OŠTEĆENJEM VIDA
o Zbog sljepoće slijepi imaju poteškoće u kretanju, a da bi se uspješno mogli kretati nužna im je obuka za samostalno
kretanje pomoću bijelog štapa, psa vodiča i/ili elektroničkog pomagala za kretanje
o Fizička oštećenja vida utječu na psihomotorički razvoj, orijentacijske teškoće, kognitivne procese, vizualne percepcije
se zamjenjuju slušnim i taktilnim, kao i ponašanje i učenje
o Uz kompleksna oštećenja u odgojno-obrazovnom procesu kao poteškoća se javljaju i sekundarna
o Tehnička oprema može znatno olakšati nastavu i normalne životne funkcije
22
POREMEĆAJI GOVORNO-GLASOVNE KOMUNIKACIJE I SPECIFIČNE TEŠKOĆE U UČENJU
o Poremećaji govorno-glasovne komunikacije obuhvaćaju psiho-fizička odstupanja u govoru – oštećenja govornih
funkcija različitog stupnja i intenziteta od nezamjetnih nepravilnosti do potpunog gubitka govora
o Složenost poremećaja govornih funkcija uvjetovana je različitosti u nastanku, uzrocima, pojavnosti i posljedicama za
pojedinca
o Orijentacijska medicinska podjela govornih poremećaja:
o psihoneurotički govorni poremećaji (mucanje, elektivni mutizam…)
o psihopatički komunikacijski poremećaji (histerička afazija…)
o psihotički komunikacijski poremećaji (duševne bolesti…)
o Uzroci oštećenja govornih funkcija:
o zbog složenosti govornih poremećaja nije jednostavno prepoznati fizičke (prirođene dispozicije, razvojne
anomalije, specifične bolesti i povrede) i psihičke uzroke
o poremećaji govorno-glasovne komunikacije evidentni su:
kada je govor različit od govora drugih
kada privlači pozornost
kada čini smetnju, poteškoću u komunikaciji
kada uzrokuje socijalnu neprilagođenost
POJAVNI OBLICI OŠTEĆENJA GOVORNIH FUNKCIJA
o Pojavni oblici oštećenja govornih funkcija:
o nerazgovijetan ili nerazumljiv govor
o neugodan glas
o govor sadrži nespecifične i nestandardne glasovne (zvukovne) pogreške
o govor je naporan i nema uobičajeni ritam i tijek
o govor je lingvistički deficijentan
o govor nije u skladu s dobi, spolom i tjelesnim značajkama osobe
o tijek govora je vizualno upadljiv
o Govorno okružje može znatno utjecati na nastanak i razvoj govornih poremećaja
o Poremećaji govorno-glasovne komunikacije mogu se medicinskim (operativnim) i logopedskim postupcima smanjiti i
kompenzirati
o Etiološka podjela oštećenja glasovnih funkcija:
23
o disfazija i zakašnjeli razvoj i alalija
o govorni poremećaji nastali kao posljedice ili uz druga oštećenja (sluh, vid, mentalna retardacija…)
o poremećaji artikulacije, tempa i ritma glasa (dislalija, dizartrija, mucanje, brzopletost, disfonija…)
o poremećaji čitanja, pisanja i računanja (disleksija, disgrafija, diskalkulija)
o Poremećaji govornih funkcija kod osoba koje nisu bile u stručnom tretmanu mogu uvjetovati poteškoće u nastavi,
komunikacijskom procesu i interakcijskim odnosima
o Važan činitelj u procesu identifikacije i saniranja govornih poremećaja je povoljno pedagoško okružje
TJELESNI INVALIDITET I OŠTEĆENJA STATO-MOTORIKE
o Tjelesni invaliditet obuhvaća oštećenja tjelesno-potpornog i motornog sustava, kao i odstupanja i kronične bolesti
koje mogu posredno uzrokovati poremećaje stato-motoričkih funkcija (srčane bolesti, epilepsija, hemofilija,
astma, dijabetes…)
o Složenost tjelesnog invaliditeta, kao teškoće u razvoju, uvjetovana je različitosti nastanka, uzroka, pojavnosti i
posljedica za pojedinca
o Oštećenja stato-motoričkog sustava manifestiraju se u kontinuumu od najtežih višestrukih poremećaja do
minimalnih cerebralnih motoričkih disfunkcija
o Uzroci tjelesnih oštećenja mogu biti naslijeđeni (hereditarni) i stečeni (za vrijeme trudnoće – kemijska sredstva),
povrede (središnji i periferni živčani sustav, udovi) i infekcije
o Većina oštećenja stato-motoričkog sustava javlja se u dječjoj dobi (cerebralni motorički poremećaj), u ranijem
periodu (prije obvezatnog cijepljenja) bila je česta dječja paraliza (poliomyelitis)
PODJELA TJELESNOG INVALIDITETA
o Orijentacijska medicinska podjela tjelesnog invaliditeta:
o cerebralni motorički poremećaji
o dismelije – prirođene anomalije ekstremiteta
o povrede, bolesti i anomalije kralješnice (dječja paraliza, kvadriplegije – uzrokovane nesrećama)
o bolesti mišića (progresivna mišićna distrofija)
o ''staklene kosti''
o smanjeni rast
POJAVNI OBLICI TJELESNOG INVALIDITETA S FUNKCIONALNOG GLEDIŠTA
o Pojavni oblici tjelesnog invaliditeta s funkcionalnog gledišta:
24
o posljedica poremećaja središnjeg živčanog sustava
o posljedica poremećaja perifernog živčanog sustava
o posljedica povreda lokomotornog sustava
o posljedica kroničnih bolesti i poremećaja ostalih tjelesnih (organskih) sustava
OŠTEĆENJA STATO-MOTORIKE
o Dio tjelesnih oštećenja može ispraviti ili ublažiti operativnim putem, nošenjem proteza i korektivnom gimnastikom
o Odgoj i utjecaj okružja znatno mogu poboljšati emocionalne i socijalne poteškoće kod tjelesno invalidnih osoba
o Ako uz tjelesni invaliditet postoje i oštećenja drugih tjelesnih funkcija (govor, mentalne funkcije, motorika…), riječ je
o višeinvalidnosti
o Integracija u redovni školski sustav djelomično je moguća, u zavisnosti od vrste i stupnja tjelesnog oštećenja
25
