METODIKA TJELESNOG ODGOJA

prof. dr. Ifet Mahmutović

METODIKA TJELESNOG ODGOJA • Tematske cjeline:

• 1. Pojam i predmet metodike tjelesnog odgoja predškolske djece.

• 2. Značaj, cilj i zadaci tjelesnog odgoja djece predškolskog doba.

• 3. Principi i sredstva tjelesnog odgoja djece predškolskog doba.

• 4. Uticaj tjelesnog vježbanja na organizam predškolskog djeteta.

• 5. Metode tjelesnog odgoja djece predškolskog doba.

• 6. Planiranje u tjelesnom odgoju predškolske djece.

• 7. Pisana priprema usmjerene motoričke aktivnosti predškolske djece.

POJAM METODIKA TJELESNOG ODGOJA

• Po jednima, metodika je dio ili oblast didaktike (kao posebna didaktika), po drugima dio ili oblast pedagogije (kao posebna metodika), dok neki smatraju da je to posebna nauka o obuci.

• Pod obukom se podrazumijeva priprema subjekta za praktično obavljanje poslova u struci.

• Metodika, u svojoj opštoj predmetnoj orijentaciji, bavi se načinima, putevima, metodama i oblicima pomoću kojih ostvarujemo obrazovno-odgojne ciljeve.

PREDMET METODIKE TJELESNOG ODGOJA

• Metodika obrađuje samo didaktičko pitanje KAKO ostvariti ono što se zahtijeva od obrazovno-odgojnog rada u nekoj društvenoj sredini, obrazovno-odgojnom području ili samo jednoj disciplini.

ZNAČAJ TJELESNOG ODGOJA

• Nikada se zadaci i sadržaji tjelesnog odgoja ne ograničavaju samo na zdravstveno i biološko područje, već obuhvataju i intelektualnu, te društvenu, kao i moralnu stranu pedagoškog djelovanja. Ne treba smetnuti sa uma da je to složen proces.

• Značaj tjelesnog odgoja upućuje na neophodnost posvećivanja odgovarajuće pažnje prilikom izbora sadržaja, metoda i oblika rada sa predškolskom djecom. Pri tome je važno voditi računa o osnovnim karakteristikama djece ovog uzrasta kako bi se sa uspjehom realizovali postavljeni ciljevi i zadaci.

CILJ PREDŠKOLSKOG ODGOJA • Cilj predškolskog odgoja i obrazovanja je da

doprinese cjelovitom razvoju djeteta predškolskog uzrasta, tako što će mu pružiti uslove i podsticaj za razvoj svojih sposobnosti i svojstva ličnosti, da proširuje iskustva i izgrađuje saznanja o sebi, drugim ljudima i svijetu.

• Predškolski odgoj je sastavni dio ukupnog sistema društvene brige o djeci u pripremi mladih za uključivanje u obrazovni proces u okviru sistema obrazovanja i odgoja.

BIOLOŠKI ZADACI TJELESNOG ODGOJA

• Uticaj na rast i razvoj organizma je jedan od osnovnih zdravstveno-higijenskih zadataka

• Uticaj na aparat za kretanje se obezbjeđuje sistematskim vježbanjem

• Formiranje pravilnog držanja tijela je vrlo specifičan i važan zadatak, koji je od velikog značaja za zdravlje djece

• Čeličenje organizma se realizuje vježbanjem na čistom i svježem vazduhu, u odjeći koja dozvoljava kretanje (lakša sportska odjeća)

• Stvaranje higijenskih navika je veoma važno jer nedostatak higijene ugrožava zdravlje i pozitivan uticaj vježbanja. Redovno kupanje, vježbanje i kontrola zdravlja, igra, spavanje, odmaranje.

ZADACI TJELESNOG ODGOJA

• Vaspitanje volje, karaktera i svjesne discipline je jedan od osnovnih odgojnih zadataka.

• Pozitivan odnos prema radu se postiže angažovanjem djece u postavljanju sprava za vježbanje i njihovo sklanjanje poslije vježbanja, kao i njegovanje odnosa prema svojim i tuđim stvarima.

• Disciplinovan odnos u kolektivu vodi razvijanju prijateljstva i međusobnog pomaganja u zajedničkom radu.

• Estetski zadatak se manifestuje u razvijanju smisla za lijepo i skladno putem tjelesnih pokreta i razvijanju smisla za harmoničan razvoj tijela povezivanjem i muzike, izražavanjem emotivnih stanja.

• Rekreativni zadatak ukazazuje da tjelesni odgoj djece može da posluži i kao sredstvo aktivnog odmora i zdrave razonode.

OBRAZOVNI ZADACI TJELESNOG ODGOJA

• Razvijanje motoričkih sposobnost kao što je opšta koordinacija usklađenim elementima kretanja, gipkost, snaga, ravnoteža, izdržljivost, brzina ...

• Sticanje motoričkih znanja i navika potrebnih u svakodnevnom životu i radu zbog očuvanja zdravlja i radne sposobnosti.

• Sposobnost čulnih organa ostvaruje se u posmatranju i izvođenju mnogih vježbi

• Učvršćivanje stečenih navika ostvaruje se aktivnostima koje djecu uče da pravilno hodaju, trče,skaču, ne samo na terenu gdje ona vježbaju, nego na svakom terenu

• Sticanje teorijskih znanja i to znanja o potrebi vježbanja i čuvanja zdravlja

SREDSTVA TJELESNOG ODGOJA DJECE PREDŠKOLSKOG DOBA

• TELESNA VEŽBA kao sredstvo tjelesnog odgoja djece predškolskog doba (prirodni oblici kretanja) sastoji se iz tri grupe strukturnih elemenata: (1) mehanički elementi, (2) energetski elementi i (3) elementi ritma.

• PRIRODNI FAKTORI kao sredstvo tjelesnog odgoja djece predškolskog doba (telesno vježbanje uz vazduh, vodu i sunce).

• HIGIJENSKI USLOVI (lična i opšta higijena, pravilna ishrana, uredan život – vrijeme odmora i aktivnosti, bez štetnih materija – nikotina, alkohola).

• MATERIJALNA SREDSTVA kao sredstva tjelesnog odgoja djece predškolskog doba (objekti,sprave i rekviziti) u kojima i/ili na kojima i/ili sa kojima se vježba.

PRINCIPI TJELESNOG ODGOJA DJECE PREDŠKOLSKOG DOBA

• Zajednički cilj svih principa upućuje na njihovo međusobno povezivanje, prožimanje, uslovljavanje i oni su:

princip svestranosti;• princip naučnosti;• princip zdravstveno-odgojne usmerenosti;• princip praktične primjenljivosti;• princip zabave i razonode;• princip jedinstvenosti uticaja i organizacije;• princip individualnog postupka;• princip svjesne aktivnosti;• princip očiglednosti;• princip planskog opterećenja;• princip odmjerenosti.

METODE TJELESNOG ODGOJA DJECE PREDŠKOLSKOG DOBA

• U tjelesnom odgoju metod je provjeren sistem puteva i nacina pomocu kojih se postiže svjestan i odgovarajući odnos učenika prema vježbanju i to: – metod pokazivanja – demonstracije i posmatranja

(pokazivanje po pravilnom redoslijedu osnovnih momenata i detalja; prvo u cjelini);

– metod žive reci(izlaganje, opisivanje i objašnjavanje);– metod imitacije i dramatizacije (imitacija ptice u letu,

mačke,zeceva– dramatizacija događaja ili svakodnevnih radova pomoću tjelesnih pokreta);

– metod praktičnog vježbanja (sintetička metoda, analitička metoda, kompleksna metoda)

UTICAJ TELESNOG VJEŽBANJA NA APARAT ZA KRETANJE

• APARAT ZA KRETANJE sačinjavaju mišići,kosti i zglobovi.•   MIŠIĆI čine“motornu” snagu organizma. Tjelesnim

vježbanjem se izaziva niz promjena najprije na večim mišićnim grupama, a zatim na manjim: povečanjem

obima mišićnih vlakana, time i obima mišića,čime se povečava mišićna snaga i ekonomičniji rad.

•   KOSTI kao pasivni dio aparata za kretanje i poluge prenose kontrakcije mišića pa tako omogučavaju pokretanje tijela. Telesno vježbanje pozitivno utiče

na kosti, one postaju bogatije kalcijumom, postaju jače, ali i elastičnije.

•   ZGLOBOVI kao skup elemenata pomoću kojih se kosti međusobno spajaju, po svojoj funkciji treba da ima potrebnu čvrstinu,ali i elastičnost

UTICAJ TELESNOG VJEŽBANJA NA ORGANE ZA KRVOTOK

• Pod uticajem telesnog vježbanja dolazi do promena i u organima za krvotok:

• povečava se zapremina srca;• dolazi do promjene u samom srčanom mišiću – deblja

mišićno tkivo;• dešavaju se kvalitetne promene: srce ima relativno

veliku zapreminu, krvni sudovi su široki • vježbanjem se utice na krvne sudove, na sastav krvi;• povećava se broj krvnih zrnaca, a krvni sudovi postaju

elastičniji

UTICAJ TELESNOG VJEŽBANJA NA ORGANE ZA DISANJE

• Uticaju telesnog vježbanja podležu i organi za disanje:

•  prilikom kretanja povečava se potreba za kiseonikom;

•  mišici koji učestvuju u disanju moraju intenzivnije da rade, što dovodi do njihovog jačanja;

• povečava se inspiracija i ekspiracija, time se povečava plućni kapacitet

UTICAJ TELESNOG VJEŽBANJA NA ORGANE ZA VARENJE I NERVNI SISTEM

• Kontrakcije trbušnih mišića djeluje pozitivno na rad želuca, odnosno organe za varenje.

•  Kontrakcije povoljno utiću i na peristaltiku (kretanje) crijeva.

•  Što je kretanje složenije veći uticaj na nervni sistem.

•  Koordinacija koja se vrši preko centralnog nervnog sistema (CNS) razvija se isključivo vježbanjem.

• Dijete predškolskog doba vježbajuči, privikava se postepeno na pojedine pokrete.

IZBOR VJEŽBI RADI UTICAJA NA TELESNI RAZVOJ DJETETA

• Da bi rad na telesnom razvoju djeteta bio koristan potrebno je izabrati najprikladnije vježbe, i to prema:– a) psihotjelesnom razvoju djece;– b) karakteristikama grupe;– c) pripremljenosti grupe;– d) stanju dečijeg zdravlja.

IZBOR VJEŽBI PREMA PSIHO-TJELESNOM RAZVOJU DJETETA (1)

• Mora se imati umu one osobine organizma koji se razvijaju:

– 1. kostur koji brzo raste mekan je i podložan raznovrsnim iskrivljavanjima jer u njemu ima dosta hrskavičnog tkiva;

– 2. zglobovi i vezivno tkivo slabi su, rastegljivi i povodljivi, zbog toga dolazi do iskrivljenja;

– 3. količina mišićnog tkiva mala je u poređenju sa opštom težinom tijela;

– 4. mišićna vlakna su tanka, a postotak vode u njima veći nego u odraslih;

- 5. nije završen razvitak nervnog sistema, diferencijacija stanica moždane kore, ni psihomotorni centri ...

IZBOR VJEŽBI PREMA PSIHO-TJELESNOM RAZVOJU DJETETA (2)

• Neophodno je izbegavati vežbe i to:

– 1. koje iziskuju dugotrajne kontrakcije mišića(statičke vežbe);

– 2. za snagu koje idu za kvantitativnim postignućima;– 3. što je dijete manje to je njegovo biće

kompleksnije i nedjeljivije pa ne treba vježbati pojedinim dijelovima tijela, npr. prstima, glavom, stopalom, šakom i slićno;

– 4. vježbe koje iziskuju prevelik napor i dužu koncentraciju pažnje;

– 5. prelake i preteške vježbe od kojih se djeca brzo zamaraju.

IZBOR VJEŽBI PREMA PSIHO-TJELESNOM RAZVOJU DJETETA (3)

• Vežbe za predškolsku djecu moraju biti:

• 1. dinamične;• 2. da obuhvataju više mišićnih grupa, a u njima

obavezno zaposleni veliki mišici (krupna motorika);

• 3. deci razumljive;• 4. izvodive u odredenom ritmu, ne prebrzo, tako

da djeca nauče vježbe izvoditi pravilno i lijepo;• 5. češće mjenjane.

IZBOR VJEŽBI PREMA KARAKTERISTIKAMA GRUPE DJECE

• vježbe koje odgovaraju starijoj deci preteška su mlađoj i obrnuto, jer svaka grupa ima svoje osobenosti;

• starija djeca se mogu bez teškoča kretati na zahtjev odgajatelja, dok mlada djeca ne mogu slijediti pokrete zadate riječima...

• starija djeca vec gađaju cilj, a mlada se tek pripremaju na gađanje kotrljanjem ili obićnim bacanjem plodova, loptica;

• mlada grupa još ne skače uvis ili udalj jer jedva poskakuje na mjestu ili preskače preko konopca na podu, dok srednja grupa skače udalj samo iz mjesta.

• djeci predškolskog doba zabranjeno je da se penju samo pomoću ruku (penjanje po konopcu ili motki, u uporu i visu).

IZBOR VJEŽBI PREMA PRIPREMLJENOSTI GRUPE DJECE

• ako su djeca više godina u predškolskoj ustanovi u kojoj se sistematski radi, brzo se pokazuju pozitivni rezultati;

• takva djeca brzo savladaju gradivo svoje grupe i tada se možemo poslužiti gradivom starije grupe;

• obrnuto, ako se radi sa starijom djecom koja prije nisu bila u dečijoj ustanovi, s njima se vježba gradivo za nižu grupu;

• od individualnog rada sa tom djecom zavisi koliko dugo će se savladavati gradivo;

• sa djecom koja neredovno dolaze u dečiji vrtić mora se raditi individualno da bi dostigla ostalu djecu.

IZBOR VJEŽBI PREMA ZDRAVSTVENOM STANJU DJECE

• djecu, koja poslije bolesti dolaze u vrtić,postupno obuhvatamo radom;

• dijete koje je bolesno treba osloboditi vježbanja i položiti u krevet;

• djeca sa srcanim manama ili drugim bolestima vježbaju onoliko koliko im ljekar odredi;

• slabašnu djecu ne treba izdvajati, ona nisu bolesna, vježbanje koristi opštem stanju njihovog organizma.

PLANIRANJE U TJELESNOM ODGOJU DJECE PREDŠKOLSKOG DOBA

• Da bi se cilj i zadaci tjelesnog odgoja uspješno ostvarili neophodno je odgovarajuće PLANIRANJE.

•  Planiranje se zasniva na dobro proučenim Planom i programom odgojno-obrazovnog rada u predškolskoj ustanovi

• VRSTE PLANIRANJA: (1) godišnji plan rada; (2) tromjesečni– kvartalni plan rada; (3) mesečni plan rada; (4) nedeljni plan rada.

GODIŠNJI PLAN RADA U TJELESNOM ODGOJU

• Godišnjim planom rada predviđaju se sadržaji obuhvaćeni Planom i programom rada sa djecom predškolskog doba, koji se mogu ostvariti sa određenom grupom djece i u konkretnim uslovima.

•  Godišnjim planom rada predviđaju se i mjere koje će se preduzimati u cilju praćenja zdravstvenog stanja djece i razvoja njihovih sposobnosti.

•  Godišnjim planom rada vrši se globalna raspodjela zadataka i oblika odgojno-obrazovnog rada, utvrđuju se svi organizacioni oblici rada i njihov obim, ne ulazeći u detalje, što je konkretizacija opšteg plana i programa procesa tjelesnog odgoja

KVARTALNI PLAN RADA U TJELESNOM ODGOJU

• Kvartalni (tromesečni)plan rada sadrži veoma različite uslove za rad u procesu tjelesnog odgoja,

•  Plan rada se dijeli na tri kvartala - sezonska tromesečja: JESENJI (septembar, oktobar, novembar); ZIMSKI (djecembar, januar, februar); PROLJECNI (mart, april, maj).

•  U kvartalnom planom rada gradivo i zadaci se rasporeduju prema konkretnom redoslijedu obrade, godišnjim dobima i u zavisnosti od klimatkih uslova.

•  U kvartalnom planiranju mora se voditi računa da se određeni kretni zadaci savladuju u nizu uzastopnih časova u cilju što potpunijeg savladavanja.

MJESEČNI PLAN RADA U TJELESNOM ODGOJU

• Mjesečnim planom rada predviđaju se pojedine aktivnosti iz godišnjeg plana rada koje će se realizovati u odredenim periodima razvoja djece predškolskog doba.

•  U mjesečnom planu formulišu se pojedini organizacioni oblici rada (zanimanja, pokretne igre) i određuje vrijeme za njihovu realizaciju.

• Posebno voditi računa o oblicima vježbanja i postupnosti i sistematicnosti u primjenjivanju.

NEDELJNI PLAN RADA U TJELESNOM ODGOJU

• Na osnovu mesečnog plana rada prave se nedeljni planovi rada.

•  Nedeljnim planom rada treba predvidjeti tjelesne aktivnosti, pomoćna sredstva i pokretne igre koje će se tokom određene nedelje primenjivati.

• Na osnovu nedeljnog plana rada prave se dnevni plan rada, tzv. pisane pripreme za neposredan rad sa djecom predškolskog doba.

PISANA PRIPREMA ZA RAD U TJELESNOM ODGOJU

• Odgajatelji sa dovoljno iskustva mogu sačiniti za svaki dan sažete (uže) pisane pripreme, koje sadrže određene aktivnosti i način njihove realizacije.

•  U široj pisanoj pripremi treba student da obuhvati potpunu konkretizaciju cilja i zadataka koji se radom želi ostvariti, konkretizaciju sadržaja rada – sredstva kojima će se to postići i način organizacije rada.

PRIPREMA ZA USMERENU AKTIVNOST IZ TJELESNOG ODGOJA

• ARTIKULACIJA USMJERENE AKTIVNOSTI sadrži:

• 1) UVODNI DIO 3-4 minuta ima za cilj pripremiti organizam za opterečenja koja slijede, uticajem na kardiovaskularni i respiratorni sistem,

• 2) PRIPREMNI DIO 6-7 minuta ima za cilj da se vježbama oblikovanja pripremi organizam za opterečenja u daljem toku aktivnosti.

• 3) OSNOVNI DIO oko 15 minuta ima za cilj stvaranje što povoljnijih uslova za realizaciju postavljenih programskih zadataka.

• 4) ZAVRŠNI DIO 3-5 minuta ima za cilj smirivanje organizma i razvijanje smisla za red.

PRIMJER UVODNOG DIJELA USMJERENE AKTIVNOSTI

• PRETRČAVANJE• Postavljanje djece na liniju (u vrstu).

• Na znak “SAD” deca pretrčavaju do sljedeće linije, staju na istu u vrstu i okreću se prema odgajatelju.

• Korakom se vraćaju na polazno mjesto. Tako se uvježbava reagovanje na signal i organizovano postavljanje.

• Na sljedeći znak djeca skakuču(istim pravcem) kao vrapci, vraćaju se korakom.

• Treći zadatak je isto trčeći kao u prvom zadatku, ali sredini prostora preskaču“kanal” – dvije vijače na podu na razmaku 20-30 cm, nazad korakom.

PRIMJER UVODNOG DIJELA USMJERENE AKTIVNOSTI

• VJEŽBE OBLIKOVANJA•  Postavljanje djece u ograničenom prostoru.• 1) Kruženje rukama.• 2) Sukanje trupom.• 3) Pretklon-zaklon.• 4) Dizanje trupa iz ležanja na trbuhu.• 5) Dizanje trupa iz ležanja na leđima.• 6) Upor ležeci,“hodanje kao gusjenica”.• 7) Upor sjedeći,grčenje jedne pa druge noge.• 8) čučnjevi sa uzručenjem.

PRIMJER OSNOVNOG DIJELA USMJERENE AKTIVNOSTI

• ČETIRI IGRE BRZINE I SKOČNOSTI• 1) “GNIJEZDA” (djeca su vrapčići i trčkaju između gnijezda – drvenih obruča,na

znak trebaju što prije da uskoče u gneijzdo i tu igru ponoviti 3-4 puta oko 3 minuta.

• 2) “LANAC” (djeca su podijeljena u tri kolone ispred koje je niz od pet drvenih obruca,na znak djeca kreću jedno iza drugog s noge na nogu iz obruča u obruč, trčeći nazad, pa zatim sunožno, 2 + 2 puta oko 3 minuta).

• 3) “ŠKOLICA” (djeca u 3 kolone isped “školica”, u jedan kvadrat jednom nogom, sa dva raskoracno,2-3 puta).

• 4) “HOPA-CUPA” (kolo držeci se za ruke, pjevaju i igraju ranije naučeno kolo, sunožno, hopa-cupa...).

PRIMJER ZAVRŠNOG DIJELA USMJERENE AKTIVNOSTI

• Mirna pokretna igra: BALONI

• Deca su i dalje u krugu ali sjede.• Odgajatelj u krugu sjedi izbaci – dobaci tri šarena

napuhana balona.• Djeca odbijanjem balona trude se da isti ostane što

duže u vazduhu.• Igra za smirivanje organizma traje oko 3-5 minuta.•

METODIKA TJELESNOG ODGOJA DJECE PREDŠKOLSKOG DOBA

• Kontrolna pitanja (1):• Definisanje pojma Metodika tjelesnog odgoja?• Šta je predmet Metodike tjelesnog odgoja?• Značaj tjelesnog odgoja djece predškolskog doba?• Cilj predškolskog odgoja i obrazovanja?• Cilj tjelesnog odgoja djece predškolskog doba?• Zadaci tjelesnog odgoja djece predškolskog doba?• Principi tjelesnog odgoja djece predškolskog doba?• Sredstva tjelesnog odgoja djece predškolskog doba?• Telesna vježba kao sredstvo tjelesnog odgoja djece predškolskog doba?• Prirodni faktori kao sredstvo tjelesnog odgoja djece predškolskog doba?• Materijalna sredstva kao sredstva tjelesnog odgoja djece predškolskog doba?• Doziranje tjelesnih vježbi u tjelesnom odgoju djece predškolskog doba?

• Kontrolna pitanja (2):• Uticaj telesnog vježbanja na aparat za kretanje predškolske djece?• Uticaj telesnog vježbanja na organe za krvotok i krv predškolske djece? • Uticaj telesnog vježbanja na organe za disanje predškolske djece? • Uticaj telesnog vježbanja na organe za varenje, nervni sistem i termoregulaciju? • Vaspitni uticaji tjelesnih vježbi u tjelesnom odgoju djece predškolskog doba? • Metode tjelesnog odgoja djece predškolskog doba? • Vrste i uzroci greški u tjelesnom odgoju djece predškolskog doba? • Opšta načela ispravljanja greški u tjelesnom odgoju djece predškolskog doba? • Godišnje planiranje u tjelesnom odgoju djece predškolskog doba? • Kvartalno i mesecno planiranje u tjelesnom odgoju djece predškolskog doba? • Nedeljno i dnevno planiranje u tjelesnom odgoju djece predškolskog doba? • Šira pisana priprema usmjerene motoričke aktivnosti predškolske djece?