Međunarodna konferencija International Conference

Stvaranje i upravljanje doživljajima u kulturnom turizmuCreating and Managing Experiences in Cultural Tourism

Šibenik, 22.-23. lipnja 2017. Šibenik, Croatia, 22nd-23rd June 2017

2

Izdavač PublisherHrvatsko Narodno kazalište u Šibeniku The Croatian National Theatre in Šibenik

Urednik EditorJasen Boko

Lektor za hrvatski Proofreader for CroatianVilijam Lakić

Prijevod Translation Joško Tošić

Grafičko oblikovanje Graphic designMićo Samardžija

Priprema za tisak Press preparationMedian kreativna rješenja Median creative solutions

Tisak PrintingZadarska tiskara TDA

Naklada Circulation400

ISBNCIP

3

Međunarodna konferencijaInternational Conference

Stvaranje i upravljanje doživljajima u kulturnom turizmuCreating and Managing Experiences in Cultural Tourism

ŠibenikHrvatska,Tvrđava sv. Mihovila22.-23. lipnja 2017.

ŠibenikCroatiaSt. Michael’s Fortress22nd – 23rd June 2017.

5

Festival kao partner u društvenim promjenamaVeć više od pedeset godina Međunarodni dječji festival i grad Šibenik domaćini su umjetnosti i mjesto susreta umjetnika iz cijeloga svijeta, koje njeguje međukultu-ralni dijalog s ciljem stvaranja kulturno osviještenog čovjeka u današnjoj globalnoj zajednici.

Cilj Festivala uvijek ostaje isti, ali „novi“ termini, poput „kulturnoga turizma“ ili „kulturne industrije“, izazivaju u nama želju da budemo partner u društvenim promje-nama i pozitivnim produktima koji će iz toga uslijediti.

Kako uvesti nove aktivnosti i ostvariti nove partnerske odnose a da se pritom ne manipulira ciljnim postulati-ma umjetničkih produkta, jest pitanje koje se nameće.

Zato mi je iznimno zadovoljstvo i čast biti, u ime Među-narodnog dječjeg festivala, domaćin ovoj međunarod-noj konferenciji i vama, dragi gosti, koji s nama dijelite iste interese.

Dobro nam došli!

Maja Trlaja, ravnateljica Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku i Međunarodnog dječjeg festivala Šibenik - Hrvatska

Festival as a partner in social changesFor more than fifty years the International Children’s Festival and the City of Šibenik have been hosting arts activity from all over the world, while nurturing inter-cultural dialogue with the aim of creating a culturally conscious man of today’s global community.

The objective of the Festival remains the same but we find “new” terms like cultural tourism or cultural indus-try inspiring enough to take our share in social changes and positive outcomes that will follow them.

The question then arises as to how to introduce new activities and establish new partnerships without ma-nipulating the basic postulates of artistic products.

On behalf of the International Children’s Festival, I am delighted and honoured to be able to host this confer-ence. I am also pleased to greet all of you, dear guests, who embrace the common interests we all share.

A warm welcome to you all!

Maja Trlaja, Manager of the Croatian National Theatre in Šibenik and International Children’s Festival Šibenik - Hrvatska

6

biti obnovljena pa će kulturni turizam u Šibeniku doživjeti novi zamah. Turizam i kultura tako se danas u Šibeniku prožimaju na jedinstven način, a ova će konferencija, na kojoj su-djeluju ugledni znanstvenici i kreatori doživljaja u kul-turnom turizmu iz čak deset zemalja s tri kontinenta, ponuditi niz odgovora na važna pitanja kojima se bavi, kod nas još uvijek relativno nov, segment turističke po-nude poznat kao kulturni turizam. A upravo turisti koji su u potrazi za kulturom prije negoli za plažama i sun-cem posljednjih godina čine najbrže rastući segment turizma kao sve moćnije gospodarske grane.

Šibenik suvremenim nomadima u potrazi za kulturom danas zaista ima što ponuditi, a konferencija koja pro-mišlja aspekte i iskustva kulturnog turizma u različitim zemljama sigurno će stimulirati dodatne inicijative na polju stvaranja i upravljanja doživljajima u suvreme-nom kulturnom turizmu. Jasen Boko, organizator i moderator konferencije

Šibenik i njegov Međunarodni dječji festival idealna su pozornica za održavanje međunarodne konferencije koja se bavi temom stvaranja i upravljanja doživljaji-ma u kulturnom turizmu. Kao jedno od sedam mjesta u Hrvatskoj – zahvaljujući katedrali sv. Jakova – upisa-nih na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine, Krešimirov grad i službeno je priznat kao prvorazredno kulturno dobro. S druge strane, Međunarodni dječji festival, koji sa svojim predstavama, radionicama, izložbama i ulič-nim programima već pedeset sedam godina promovi-ra kulturno stvaralaštvo djece i za djecu, upisan je na svjetsku mapu kulturnih događaja. Nigdje na Meditera-nu, kao u šibenskih petnaest festivalskih dana, gradske ulice, trgovi i scenski prostori, otvoreni i zatvoreni, ne žive tolikim intezitetom izvedbenih umjetnosti i dječje kreativnosti i rijetko gdje se kultura i turizam prožimaju takvom snagom.

Nisu festival i katedrala sv. Jakova jedino zbog čega je Krešimirov grad snažno upisan u mapu kulturnog turiz-ma. Od njegove četiri tvrđave od kojih prva potječe naj-kasnije iz 11. stoljeća a tri su izgrađene u razdoblju od 16. do 17. stoljeća, zasad su dvije objedinjene u Ustanovu u kulturi Tvrđava kulture Šibenik i u njih su uložena znatna sredstva iz EU fondova, kako bi se obnovile i promovira-le kao mjesta kulturnog turizma koje na suvremen način valoriziraju povijesnu i kuturnu baštinu grada. Tvđave sv. Mihovil i Barone već su obnovljene, a u jednoj od njih održava se i ova konferencija, jasno svjedočeći korištenju restaurirane i oživljene baštine u skladu sa suvremenim potrebama grada. Nastavljajući s korištenjem EU fondova i gradeći na kulturnoj baštini i tvrđava, sv. Ivana uskoro će

Grad u kojem se prožimaju kultura i turizam

7

been renovated and one of them will host this confer-ence, thus witnessing the use of the restored and revi-talised heritage in accordance with the city’s contem-porary needs. Further funding certainty and cultural heritage reconstruction will enable the renovation of St John’s Fortress, which will give a fresh impetus to cul-tural tourism in Šibenik.

Nowadays tourism and culture in Šibenik are comple-menting each other in a unique way and this confer-ence, with some distinguished scientists and experi-ence creators in cultural tourism from as many as ten countries and three continents taking part in it, will provide a number of answers to some of the issues related to a relatively new segment of tourism offer known as cultural tourism. Speaking of which, those tourists that are keen to search for culture, rather than beaches and the sun, have been making up in recent years the fastest-growing segment of tourism as an increasingly powerful industry.

Šibenik certainly has a lot to offer to modern nomads seeking for culture and the conference that reflects on the aspects and experiences of cultural tourism in dif-ferent countries will undoubtedly encourage further initiatives in the area of experience creation and man-agement in the contemporary cultural tourism.

Jasen Boko, Organizer and Moderator of the Conference

Šibenik and its International Children’s Festival rep-resent an ideal venue for a conference on experience creation and management in cultural tourism. As one of the seven sites in Croatia that are included in the UNESCO World Heritage List, thanks to the Cathedral of St James, King Krešimir’s city has been officially recognised as a first-rate cultural asset. On the other hand, the International Children’s Festival, which has been promoting for fifty-seven years cultural creativ-ity of children and for children with its performances, workshops, exhibitions and street programmes, has found its place on the world map of cultural events. During the 15-day festival Šibenik is the only place in the Mediterranean with its streets, squares and both outdoor and indoor venuesliving with such an intensity of performing arts and children’s creativity; it is also a rare place with a strong presence of mutually enhanced relationship between culture and tourism.

The festival and the Cathedral of St James are not the only assets that contribute to the status of King Krešimir’s city as a place worth mentioning in the con-text of cultural tourism. There are also four fortresses, with the first one dating back to the 11th century and the other three that were constructed between the 16th and 17th centuries. Two of them have been con-solidated into the public institution Fortress of Culture – Šibenik and considerable EU funding has been invest-ed in them so that they can be renovated and promoted as sites of cultural tourism, while evaluating in a mod-ern way the historical and cultural heritage of the city. The Fortresses of St Michael and Barone have already

The city with culture and tourism complementing each other

8

Osnovni alat u stvaranju doživljaja destinacije je ekono-mija doživljaja. Zato se šibenska konferencija Stvaranje i upravljanje doživljajima u kulturnom turizmu fokusira na izlaganja koja će ponuditi teorijska i praktična znanja iz ekonomije doživljaja, a koji su primjenjivi u turizmu. To podrazumijeva širok raspon izlaganja koja se bave kulturnom baštinom, kreativnim industrijama i suvre-menom kulturom, upotpunjenom inovativnim primje-rima stvaranja doživljaja i upravljanja doživljajima koji privlače kulturno-turistička tržišta. Važnost emocio-nalnog brendiranja danas se predstavlja kao jedan od najvažnijih elemenata kulturno-turističkog poslovanja te doprinosi uspješnom i održivom pomirenju kulture i turističke industrije.

Stoga će ova konferencija nastojati dati odgovore na otvorena pitanja, detektirati prepreke te predstaviti stimulativne primjere dobre prakse što će, vjerujem, ostaviti vrlo zanimljiv trag i tako omogućiti bolje razu-mijevanje primjene ekonomije doživljaja u turističkom poslovanju.

Dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić

Procjenjuje se da današnji kulturni turizam donosi oko 800 milijardi do 1,1 bilijuna dolara na globalnoj razini, zbog čega se veliki broj mjesta pretvorio u turističke de-stinacije. Veliki udjel kulturnog turizma pripada baštini, budući da ona predstavlja prepoznatljiv identitet odre-đenog lokaliteta. Njezin potencijal potvrđuje činjenica da se sve više kulturnih dobara upisuje na UNESCO-ovu listu. Ipak, lokalna/regionalna/nacionalna baština nije uvijek privlačna ni turistima ni nositeljima jer su brojna kulturna dobra počela nalikovati jedna drugima. Kako bi povećale njenu privlačnost bližoj mentalitetu suvre-menog potrošača, strategije kulturnog turizma počele su se fokusirati na kreativne industrije kao sredstva (pre)oblikovanja baštine. One ne samo da nose simbo-lične kulturne vrijednosti koje se povezuju s određenim geografskim položajem, već su i prikladne za turističko brendiranje, a također imaju značajnu moć i u suvre-menoj interpretaciji. Često su izrazi popularne kulture koja ih čini vrlo pogodnima za više ili manje, površnu turističku potrošnju.

Suvremena kulturna ponuda nije uvijek u fokusu turi-stičkog interesa pa nastoji uključiti elemente popularne kulture kako bi bila što je moguće atraktivnija tržištu masovnog turizma. Na taj je način kultura često nein-ventivna pri čemu sve više svjedočimo njezinoj komerci-jalizaciji i smanjenju autentičnosti. Dakle, kako ponuditi kvalitetnu prezentaciju kulture na turističkom tržištu? Kako ispuniti očekivanja turista, a ne komercijalizirati kulturu u isto vrijeme? I na kraju, kako biti drugačiji i kako ponuditi nezaboravan doživljaj prilikom predstav-ljanja autentične kulture na turističkoj karti svijeta?

Kreativne industrije kao sredstva (pre)oblikovanja baštine

9

The key tool in creating a destination experience is the experience economy. The Šibenik conference Creating and Managing Experiences in Cultural Tourism focuses on the presentations which will provide theoretical and practical backgrounds on experience economy applied in tourism. This entails a wide range of presentations addressing cultural heritage, creative industries and contemporary culture complemented with innovative examples of experience creation and management which attract cultural tourism markets. The relevance of emotional branding is also brought forward as one of the main elements in creation of attractions which confirms successful and sustainable conciliation of cul-ture and tourism industry.

Thus, this conference will seek to offer answers to open questions, to detect obstacles and present stimulative best practice examples which will, I believe, leave an interesting mark as to enable better understanding of the experience economy application in the tourism in-dustry.

Daniela Angelina Jelinčić, PhD

It is estimated that cultural tourism today accounts for around 800 billion – 1.1 trillion USD globally which is why a number of places have turned into destinations. Heritage makes a large share of cultural tourism since it represents a distinctive identity of a certain location. Its potential is confirmed in the ever growing world heritage sites being inscribed on the UNESCO List. Still, local/regional/national heritage is not always attrac-tive neither for tourists nor for its bearers since a lot of heritage sites started to look alike. In order to make it more attractive and easily associated in the mind of a contemporary consumer, cultural tourism strategies started to focus on creative industries as a means of heritage (re)creation. They not only bear symbolic cul-tural values associated with a certain geographic loca-tion and are thus appropriate for tourism branding, but also have a significant power in the modern storytell-ing. They are often the expressions of a popular culture which makes them perfect for the, more or less, super-ficial tourism consumption.

Contemporary culture is either far from the tourist gaze or tends to include elements of popular culture in order to be as attractive as possible to mass tourism mar-kets. Thus, culture is often commodified, and we often witness its commodification and deprivation of au-thenticity. So, how to reconcile the quality presentation of culture with the tourism market? How to meet tour-ists’ expectations while not commodifying culture at the same time? And in the end, how to be different and how to offer memorable experiences while presenting authentic culture on a global tourism map?

Creative Industries as a Means for Heritage (Re)Creation

10

21. lipanj 2017, srijeda 21st June 2017, WednesdayDolazak sudionika Arrival of Participants

22. lipanj 2017, četvrtak 22nd June 2017, ThursdayPrijava / Registration

Otvaranje konferencije/Opening of the Conference

Vežite se, polijećemo! / Buckle up, we’re about to take off!

Daniela Angelina Jelinčić, /Institut za razvoj i međunarodne odnose, Hrvatska /Institute for Development and International Relations, CroatiaKulturni turizam i ekonomija doživljaja: kad TEA (turistički emocionalni angažman) kreira / Cultural tourism and experience economy: when TEE (Tourist Emotional Engagement) creates

Teun den Dekker, kreativni direktor u tvrtki LAB Service & Experience Design, Nizozemska / Creative director at LAB Service & Experience Design, The NetherlandsOsmišljavanje doživljaja kulturnog turizma / Designing the Cultural Tourism Experience

9:00 – 9:30 9:30 – 10:30 10:30 – 10:45 10:45 – 11:05

11:05 – 11:25

Program konferencijeConference programme

11

9:00 – 9:30 9:30 – 10:30 10:30 – 10:45 10:45 – 11:05

11:05 – 11:25

Hrvoje Hribar, ravnatelj Hrvatskog audio vizualnog centra (2010.-2017.), HrvatskaFormer Chief Executive of the Croatian Audio-visual Centre, CroatiaKako je zemlja bez priče postala mjesto radnje How a Country without a Story Came to Be the Setting

Alexander McCuaig, voditelj odjela strategije u tvrtki MET Studio, Velika Britanija Strategy Director at MET Studio, United KingdomMetoda kreativnosti u transformacijskom gospodarstvu The method of creativity in the transformation economy

Matko Burić, producent Motovun film festivala, Hrvatska Producer at Motovun Film Festival, CroatiaNek’ ti moto bude Motovun Let Motovun be your motto!

Davinia Galea, direktorica u tvrtki ARC Research & Consultancy, predsjednica Uprave AP – Projekt arhitektura, Malta / Director at the ARC Research & Consultancy, Director of Management with AP (Architecture Project), MaltaOdrživa raznolikost u gastronomiji i umjetnosti: njegovanje i očuvanje za budućnost Sustainable Diversity in Gastronomy and the Arts: Cultivating and Curating for Our Future

Moderator Yoel Mansfeld

Stanka za ručak / Lunch Break

Morana Periša, stručni suradnik za programe i produkciju, koordinator programa u ustanovi Tvrđave Šibenik, Hrvatska/ Expert collaborator for programmes and production of public institution Fortress of Culture – Šibenik, CroatiaStorytelling u interpretaciji kulturne baštine Storytelling in the interpretation of cultural heritage

Slaven Tolj, umjetnički direktor projekta Rijeka – Europska prijestolnica kulture, Hrvatska / Artistic Director of European Capital of Culture – Rijeka, CroatiaRijeka 2020. / Luka različitosti Rijeka 2020 / The Port of diversity

Nancy Duxbury, znanstvena savjetnica pri Centru za društvene studije Sveučilišta u Coimbri u Portugalu, Portugal/Kanada / Senior Researcher at the Centre for Social Studies, University of Coimbra, Portugal/CanadaRazvoj kreativnog turizma u malim gradovima i ruralnim sredinama Portugala – pregled početnih aktivnosti / Creative Tourism Development in Small Cities and Rural Areas in Portugal – Insights from Start-up Activities

11:25 – 11:45

11:45 – 12:05

12:05 – 12:25

12:25 – 12:45

13:00 – 14:00 14:00 – 14:20

14:20 – 14:40

14:40 – 15:00

12

Tihomir Jukić, redoviti profesor na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, Voditelj kabineta za urbanizam, Hrvatska / Associate Professor at the Department of Architecture and Urban Planning of the University of Zagreb, Faculty of Architecture, CroatiaIspitivanje novih modela turističkog doživljaja – recentne aktivnosti zagrebačkog i zadarskog Sveučilišta New Models of Tourism Experiences: Recent Activities Undertaken by the University of Zagreb and University of Zadar

Caroline Couret, osnivačica i voditeljica Mreže kreativnog turizma i programa Kreativni turizam Barcelone, Španjolska / Founder and manager of the Creative Tourism Network® and the Barcelona Creative Tourism program, SpainKreativni turizam kao poluga teritorijalnog razvoja The Creative Tourism as a Lever for Territorial Development

Ivana Medo Bogdanović, ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara, Hrvatska /Dubrovnik Summer Festival, Executive Director, CroatiaAmbijent(alnost) Dubrovačkih ljetnih igara kao temelj autentičnog doživljaja Dubrovnik Summer Festival as the Environment for Authentic Experiences

Moderator Dragana Lucija Ratković Aydemir

Šibenik: turističko razgledanje grada i Tvrđava sv. Mihovila i BaroneTour: City of Šibenik and Fortresses of St. Michael and Barone

Kazališni program - Program Ulice i trgovi: Ulični izvođači, Međunarodni dječji festivalTheatre Performance - Programme Streets and squares: Street performers, International Children’s Festival

Večera / Dinner

15:20 – 15:40

15:40 – 16:00

16:00 – 16:20

17:00

20.00

21:00

13

23. lipanj 2017, petak 23rd June 2017, FridayDarko Babić, predstojnik Katedre za muzeologiju i upravljanje baštinom Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska / Chair of Museology and Heritage Management of the University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences, CroatiaČemu nas može podučiti interpretacija baštine?What can We Learn from Heritage Interpretation?

Dragana Lucija Ratković Aydemir, direktorica tvrtke Muze d.o.o. i potpredsjednica Hrvatske udruge za interpretaciju baštine „Interpretirajmo Hrvatsku“, Hrvatska/Director of the Muses ltd. and Vice Chairman of the Croatian Association for Heritage Interpretation – Interpret Croatia, CroatiaKako nastaju i kako žive propulzivne destinacije, atrakcije, proizvodi i doživljaji?How are Propulsive Destinations, Attractions, Products and Experiences Created and Managed?

Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, autor i voditelj edukativnog muzejskog programa popularizacije arheologije u školama, Hrvatska /Director of the Archaeological Museum in Zagreb, author of the educational museum programme of popularisation of archaeology in schools, Croatia Kralja nema, ali nije zaboravljen. Istina, ali samo ako netko nešto učini po tom pitanju The King is Gone, but He’s not Forgotten. True, but only if Somebody does Something about It

Yoel Mansfeld, profesor turističkog planiranja i razvoja, Sveučilišta Haifa, Izrael, Centar za istraživanje Turizma, hodočašća i rekreacije / Professor in Tourism Planning & Development at the University of Haifa, Center for Tourism, Pilgrimage & Recreation ResearchKulturni turizam i domaćini: uzajamnost, potpora ili pretjerivanje?Cultural Tourism and Host Communities: Interplay, Underlay or Overplay?

Moderator Nancy Duxbury

Stanka za kavu / Coffee break

Vitomira Lončar, docentica na Sveučilištu Eurasia, Fakultet za kulturu i medije, Xi’an, Kina/ Assistant Professor, School of Culture and Media, Xi’an Eurasia University, ChinaStrateška dvojba: gosti ili turisti u doživljaju turističke destinacije – komparativna studija slučaja između grada Xi’ana, Kina, i Šibenika, HrvatskaStrategic Dilemma: Guests or Tourists in the Experience of a Tourist Destination –

9:00 – 9:20

9:20 – 9:40

9:40 – 10:00

10:00 – 10:20

10:20 – 11:00 11:00 – 11:30 11:30 – 11:50

14

Comparative Case Studies of Xi’an, China and Šibenik, Croatia

Antonija Eremut Erceg, povjesničarka umjetnosti, viša stručna suradnica za razvojne projekte u Gradu Solinu, Hrvatska / Art Historian, Senior Expert Associate for development projects in the City of Solin, CroatiaKako oblikovno i sadržajno intervenirati na arheološkom lokalitetu? How to Intervene in an Archaeological Site by Using Contemporary Forms and Contents

Petar Mišura, voditelj Odjela za gospodarstvo Grada Šibenika, suradnik na projektima obnove kulturne baštine sredstvima fondova EU-a, Hrvatska /Head of the Department for Economy, City of Šibenik, associate on EU-funded projects for cultural heritage restoration, CroatiaValorizacija kulturne baštine uz pomoć EU fondovaCultural Heritage Valorisation with the Support of EU Funds

Manuela Graf, generalna direktorica Klastera puteva kulture, Beograd, Srbija /General Manager at the Cluster of Cultural Routes, researcher and PR manager at the Center for Study in Cultural Development, SerbiaPutovi kulture – od kulturnoga ka kreativnom turizmu Cultural routes – from cultural to creative tourism

Moderator Tihomir Jukić

Stanka za ručak / Lunch Break

Uska grla, izazovi i perspektive razvoja kulturnog turizma / Okrugli stol Bottlenecks, challenges and prospects of cultural tourism development / Round table discussion

Sudjeluju / ParticipantsGorana Barišić-Bačelić, ravnateljica Javne ustanove u kulturi Tvrđava kulture Šibenik / Director of Public Cultural institution Fortress of Culture - ŠibenikManuela Hrvatin, osnivačica i voditeljica (do 2016) projekta Istra Inspirit / Founder and leader (until 2016) of project Istra Inspiritmr. sc. Vesna Jurić Bulatović, voditeljica Odjela za marketing i veze s javnošću, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb / Head of Marketing and PR Department, Museum of Arts and CraftsŽeljko Kovačić, arhitekt, Baština, Zagreb / Architect, Heritage, ZagrebDdr.sc. Ingeborg Matečić, poslijedoktorand na Katedri za turizam Ekonomskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu / Postdoctoral Researcher at Department of Tourism, Faculty of Economics & Business, University of ZagrebIva Silla, autorica i voditeljica projekta Secret Zagreb / Creator and leader of project Secret Zagreb

11:50 – 12:10

12:10 – 12:30

12:30 – 12:50

12:50 – 13:30 13:30 – 14:30 14:30 – 16:00

Mirela Švaić, voditeljica MICE (Meetings/incentives/congresses and events), Business Travel & Adventure odjela u agenciji Gulliver travel / Head of MICE, Business Travel & Adventure, Agency Gulliver travelDoc. dr. sc. Ana Šverko, viša znanstvena suradnica na Institutu za povijest umjetnosti - Centru Cvito Fisković u Splitu / Ana Šverko Phd, Senior Research Associate at the Institute of Art History - Cvito Fisković Centre in SplitMaja Trlaja, ravnateljica Međunarodnog dječjeg festivala Šibenik / Director of International Children’s Festival Šibenikmr.sc Nikolina Uroda, arheologinja, viša kustosica u MHAS, (Split), voditeljica prethistorijske i antičke zbirke i arheološke zbirke Bribir / Museum of Croatian Archaeological monuments in Split, Senior Curator of the study collection of prehistory and antiquity, Curator of the Bribir archaeological collection

Moderatori/ModeratorsDaniela Angelina Jelinčić, Jasen Boko

Završetak konferencije/End of Conference

Večera / Dinner

Kazališna predstava: Ja magarac, Dječje kazalište Branko Mihaljević, Osijek Međunarodni festival djeteta, (Ljetna pozornica) Theatre Performance: Me, Donkey, Children’s Theatre Branko Mihaljević, Osijek, International Children’s Festival (Summer Stage)

24. lipanj, subota 24th June 2017, SaturdayIzlet / Excursion

25. lipnja 2017, nedjelja 25th June 2017, SundayOdlazak sudionika / Departure of participants

19:00

21:00

17

Međunarodna konferencijaInternational conference

SAŽECI PREZENTACIJA ABSTRACTS

18

današnjeg (masovnog) turista. U pozadini navedenoga ista je motivacija, ona utemeljena na emociji, jer čovjek je (neovisno o vremenu i prostoru) emocionalno biće. Zagrebemo li dublje u tu problematiku, uočiti ćemo da nam, u onom što danas (još uvijek nedovoljno) prepo-znajemo kao sustavnu i organiziranu aktivnost koja ima zajednički nazivnik interpretacija baštine, može ponuditi iznimno kvalitetne savjete, bilo da je o emociji ili raciju riječ. E. Mills još je početkom prošlog stoljeća ukazao na to da je “vodič po prirodi prirodoslovac koji umije (na)voditi druge do tajni prirode”, što je sredinom 20. st. F. Tilden razradio u čuvenih šest načela inter-pretacije, od kojih je (naj)važniji prvi, koji kazuje da su osobnost i iskustvo posjetitelja ključni. Predavanje po-kazuje zašto i kako interpretacija baštine ima ključnu ulogu u stvaranju doživljaja, te sugerira kako određeni lokalni primjeri mogu tome pridonijeti.

Sažetak: Je li ekonomija doživljaja ili, točnije, iskustvo utemeljeno ponajprije na emocionalnom i istovremeno autentičnom iskustvu invencija našeg vremena? Ili mo-žemo, adekvatno nivelirajući razlike u vremenu i pro-storu, slične prakse pronaći i u prošlosti? Pogledamo li određene prakse u prošlosti čovječanstva uočit ćemo sličnosti. Kako izvrsno primjećuje D. Harvy (2008), ba-ština, koliko god se činila kao pojava kojom se domi-nantno bavimo sada, oduvijek je bila prisutna u ljudskoj civilizaciji, neovisno radi li se o prijenosu starogrčkog ili srednjovjekovnog iskustva, kada je npr. Crkva bila me-dijator „službene“ naracije koja je interpretirana kroz konkretne simbole i/ili priče koje su objašnjavale ta-dašnji ustroj svijeta. Isto se može uočiti i kod tzv. Grand Tour prakse, u kojoj je sudjelovala ponajprije europska aristokracija, ali koja se može povezati s očekivanjem

1. Doc. dr. sc. Darko Babić, predstojnik Katedre za muzeologiju i upravljanje baštinom Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska

Čemu nas može podučiti interpretacija baštine?

19

expectations of today’s (mass) tourist. The motivation behind this is always based on emotion, because man is (irrespective of time and space) an emotional being. If we look deeper into the problem, we can learn that heritage interpretation, although still insufficiently re-cognized today as a systematic and organized activity, can offer us some exceptionally useful advice, whether through emotions or reason. At the beginning of the 20th century E. Mills pointed out that “a nature guide (i.e., interpreter) is a naturalist who can guide others to the secrets of nature”, which was further developed in the mid-1900s by F. Tilden into the famous six prin-ciples of interpretation, the most important one being the first principle which says that each visitor’s own life experience and personality are crucial. The presenta-tion explains the key role of heritage interpretation in creating experiences by presenting certain local exam-ples.

Summary: Does the experience economy or, more accu-rately, experience based on primarily emotional and, at the same time, authenthic experience represent an invention of our time? Or can we perhaps find similar practices in the past, while adequately levelling diffe-rences in time and space? If we look into certain prac-tices in the history of mankind, we will be able to spot some similarities. As brilliantly remarked by D. Harvey (in 2008), despite the fact that heritage seems to be a phenomenon predominantly treated at present, it has always been a part of human civilization, regardless of whether it refers to transferring experiences from Ancient Greece and the Middle Ages, with the Chur-ch mediating official narrations that were interpreted through actual symbols and/or accounts that descri-bed the world order of the time. The same is true for so-called Grand Tour practice, which typically involved European aristocracy, because it can be related to the

1. Darko Babić, PhD, Chair of Museology and Heritage Management of the University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences, Croatia

What can heritage interpretation teach us?

20

teri na ključnim punktovima samo su dio festivalskih „komunalija“. Važno je i jasno ostvariti cilj: odlične fil-move, lijepa sjećanja, osjećaj pripadanja. Posebno je važan odnos s publikom. Dolazak na festival nije tek odlazak u kino: on je prilika za susret s poznatim reda-teljima, glumcima, piscima… Publika u svemu sudjeluje, od biranja pjesama koje se sviraju u barovima do cere-monija, dodjela nagrada i popratnih akcija. Sudjelovanje publike, tako, uključuje i skidanje cipela (jer nas je kriza ostavila „gole i bose“), zajedničko zviždanje ili podjelu svjećica i „tortica“ kako bi se proslavio rođendan glumi-ce. Mi ne iznajmljujemo filmove, mi pružamo nezabo-ravno iskustvo uranjanja u doživljaj koji nije ponovljiv i koji je karakterističan za Motovun. Naš posao je da stvorimo show i damo vrijednost vašem izlasku iz kuće, putovanju do Motovuna, gašenju mobitela i uživanju u odličnim pričama i fantastičnom pogledu. MFF nije samo kino, već zajednica ljudi koji imaju to nešto za-jedničko – bili su u Motovunu. To je razlog zbog kojega MFF danas, u pet dana svoga trajanja, generira trećinu svih noćenja u Općini Motovun. Iza svega toga stoji eki-pa od preko 150 ljudi, koji pet dana rade gotovo 24 sata na dan kako bi ostvarili više od 100 filmskih projekcija i preko 25 popratnih događanja.

Sažetak: Godine 1999., kada je Motovun Film festival počinjao, unutrašnjost Istre nije bila osobito razvije-na, naselja u unutrašnjosti gubila su stanovništvo već desetljećima, a plan buđenja unutrašnjosti bio je tek u povojima. Priče o hedonizmu, maslinovom ulju, tartufi-ma i malvaziji bile su tek na popisu želja. Motovun Film festival tada je bio najvažnija manifestacija u središnjoj Istri, temeljena na ideji da obični odlazak u kino može biti fantastičan doživljaj. Iz oklade – vi obnovite kino, mi ćemo napraviti festival – Rajko, Igor i Boris počeli su priču koja traje i dalje. Jedna od glavnih stvari, koja se ekipi MFF-a nametnula sama od sebe, bila je ta da se posjetiteljima Motovun Film festivala omogući da lako dođu u Motovun i da lako dođu do informacija o tome što se događa. Na MFF-u važno je razumjeti želje go-stiju, jer smo svjesni da je svaki od njih napravio nemali trud da bi uopće došao do nas. Osnovni pristup publici uključuje „dopuštanje“, a ne „zabranjivanje“. Tako se u sva naša kina tolerira dolazak s psom, slobodan je unos pića i hrane koja je kupljena negdje drugdje, a ne samo kod nas… Ciljamo na praktičnost i lakoću snalaženja: od traženja parkirališta ili penjanja na brdo do kupovine ulaznica. Privremena festivalska signalizacija i volon-

2. Matko Burić, producent Motovun film festivala, Hrvatska

Nek’ ti moto bude Motovun

21

The relationship with the audience is particularly im-portant. Attending the festival does not only involve going to the cinema, it also provides the opportunity to meet famous film directors, actors, writers…The audi-ence take an active part in everything, from choosing the s play-list in the bars to various ceremonies, pri-ze-giving and accompanying activities. Audience par-ticipation involves even taking off shoes (the crisis has almost made us walk around naked and barefoot), co-llective booing and whistling or handing out birthday candles and cakes in order to celebrate an actress’s birthday. We do not rent films, we provide a memora-ble episode that enables us to immerse in a memorable experience, which is characteristic of Motovun. Our job is to create a show, make your trip to Motovun wort-hwhile and not only your trip, but also your decision to go away, turn off your mobile phone and enjoy terrific stories and a stunning view. The MFF is not only films, it stands for a group of people who have one thing in common – they have been to Motovun. This is why the Motovun Film Festival, as a five-day event, generates one third of all overnight stays in the Municipality of Motovun. This could have been accomplished thanks to more than 150 people, who work almost 24 hours a day during the festival to realize as many as 100 film pro-jections and over 25 accompanying activities.

Summary: In 1999, when the Motovun Film Festival started, the interior of Istria was not particularly develo-ped, the population of the settlements in the interior of the peninsula decreased significantly and the plans for its revitalisation were barely initiated. Stories of hedo-nism, olive oil, truffles and Malvasia were the only part of their wish list. Back then, the Motovun Film Festival was the most important event in the Central Istria as it followed the idea that going to the cinema could be a fantastic experience. Having promised to found a festi-val if the cinema was rebuilt, Rajko, Igor and Boris initi-ated a story that is still going on. One of the things that occurred spontaneously was to enable visitors to the Motovun Film Festival to get to Motovun easily and to have easy access to the information on festival events. We at the Festival think that it is important to under-stand visitors and their wishes because we are well aware of how much effort they put into coming here. The basic approach to the audience involves permitting, not forbidding. Thus, dogs are allowed in all of our cine-mas, food provided elsewhere can be taken into every cinema. We aim at practicality and ease of getting on in different situations, from finding a car park or climbing up the hill as to get tickets. Temporary traffic signals and volunteers working at the key points are just a part of the festival utilities. It is important to reach the goal as well: great films, nice memories, sense of belonging.

2. Matko Burić, Motovun Film Festival, Producer, Croatia

Let Motovun be your motto!

22

stvaranju iskustava zajedno s turističkim operatorima i destinacijskim menadžerima. Ovakvo pomicanje para-digme nameće novi, kreativniji pristup upravljanja tu-rizmom. Kao i uvijek kad se remeti postojeća situacija, i ovom prigodom se stvaraju novi izazovi i prilike. Izazov uključivanja lokalnih sudionika koji ne pripadaju turi-stičkom sektoru (umjetnika, obrtnika, udruga i dr.) kako bi se osmislila jedinstvena i utrživa iskustva, zapravo je prigoda za stvaranjem lanca vrijednosti na turističkom odredištu (kvaliteta ponude, održivost, privlačnost), ali i na cijelom području (kvaliteta života stanovnika, osna-živanje lokalne zajednice, socijalna uključenost). Pre-zentacija sadrži slučajeve iz cijeloga svijeta.

Sažetak: Kreativni turizam nastaje 2000.-ih, a definira-li su ga Greg Richards i Crispin Raymond kao „turizam koji posjetiteljima nudi prigodu razviti svoj kreativni potencijal kroz aktivno sudjelovanje na tečajevima i iskustvima učenja, a koji su karakteristični za odredište na kojem se provode“. Radi se o vizionarskom predvi-đanju za jednu turističku nišu koja je za manje od jed-nog desetljeća prešla put od putovanja usamljenog nadolazećeg umjetnika, do novog načina putovanja u kojem iskustveni aspekt i ljudski odnosi postaju razli-kovni element turističkog odredišta. Štoviše, nije samo riječ o evoluciji u turističkoj industriji, već se tu odra-žava i promjena u društvu u kojem potrošači postaju protrošači (engl. prosumers), te stvaraju ili sudjeluju u

3. Caroline Couret, osnivačica i voditeljica Mreže kreativnog turizma i programa Kreativni turizam Barcelone, Španjolska

Kreativni turizam kao poluga teritorijalnog razvoja

23

“prosumers”, who create or co-create their experiences with the operators and destination managers. Such a paradigm shift imposes a new – and more creative – way of managing tourism. As any disruptive situation, it creates challenges and opportunities. The challenge of involving local actors who do not belong to the tou-rism sector (artists, artisans, associations, etc.) to de-sign experiences that are both unique and marketable, is actually the opportunity to create a chain of value for the destination (quality of the offer, sustainability, attraction), as well as for the territory (residents’ qua-lity of life, local communities’ empowerment, social co-hesion). The presentation presents cases from all over the world.

Summary:Creative tourism appeared in the in the 2000’s defined by Greg Richards and Crispin Raymond as a ‘tourism which offers visitors the opportunity to develop their creative potential through active partici-pation in courses and learning experiences, which are characteristic of the holiday destination where they are taken’.A visionary bet for a niche tourism that, in less than a decade, went from the lonely budding artist, to a new way of traveling in which the experiential aspect and human relationships have become a destination’s differential element. Furthermore, not only it is an evo-lution in the tourist industry, but it also reflects a chan-ge in the society, in which consumers have become

3. Caroline Couret, Founder and manager of the Creative Tourism Network® and the Barcelona Creative Tourism program, Spain

The creative tourism as a lever for the territorial development

24

stvaranja turističkih doživljaja odozgo prema dolje (top-down pristup), predlaže se pristup slojevitog kreiranja usluge. Nije čest slučaj da je slojevito kreiranje usluge povezano s kulturnim turizmom, iako se naizgled jako dobro dopunjavaju. Projekte slojevitog kreiranja uslu-ga obilježava holistički, sustvarajući pristup, usmjeren prema korisniku, a posebna pozornost se pridaje pla-niranju najpovoljnijeg doživljaja i pretvaranju neopiplji-vih aspekata turističkog doživljaja u opipljive. Ova pre-zentacija istražuje zašto se slojevit pristup u kreiranju usluga uklapa u izazove kulturnog turizma i čini prve korake u primjeni slojevitog promišljanja na kulturni turizam, koristeći ključna svojstva takvog promišljanja u osmišljavanju i primjeni kulturnog turizma.

Sažetak: Stručnjaci u području kulturnog turizma suo-čavaju se s izazovom privlačenja suvremenih kulturnih turista i udovoljavanja njihovim potrebama i željama kroz osmišljene doživljaje. Značajnim se čini aspekt ovog izazova koji treba pronaći ravnotežu između uva-žavanja kulturne i povijesne vrijednosti određenih mje-sta i događaja, te nastojanja da turistička iskustva za suvremene kulturne turiste budu privlačna, nova i za-nimljiva. On uključuje različite dionike i interese, pred-stavlja složen proizvod s turističkim krajolicima koji se brzo mijenjaju i heterogenim ciljanim skupinama koje isto tako mijenjaju svoje potrebe. Potreban je novi pri-stup kako bi se razvili vrijedni novi koncepti za suvre-mene kulturne turiste. Umjesto linearnog planiranja i

4. Mr. sc. Teun den Dekker, kreativni direktor u tvrtki LAB Service & Experience Design, Nizozemska

Osmišljavanje doživljaja kulturnog turizma

25

top down, linear way of creating touristic experiences, a design approach is proposed. Not often a (service) desi-gn approach is linked to cultural tourism, whilst at first sight they are a perfect match. Service design projects are characterized by their co-creative, user centred, ho-listic nature, with special attention for sequencing the optimal experience and making intangible aspects of the tourism experience tangible. This presentation in-vestigates why a design approach fits the challenges of cultural tourism and makes the first steps in applying design thinking to cultural tourism, translating its key characteristics to several aspects of conceptualizing and implementing cultural tourism.

Summary:Professionals in cultural tourism face the challenge of attracting the modern cultural tourist and fulfilling his needs, wishes and desires with meaningful experiences. It seems that an important aspect of this challenge is finding a balance between respecting the cultural and historical value of e.g. heritage sites and events on one hand and making the touristic experi-ence as attractive, new and engaging as possible for the modern cultural tourist on the other hand. This is one of multiple stakeholders and interests, a complex product, fast changing touristic landscapes and hete-rogeneous target groups with changing needs. A new approach is needed in order to develop valuable new concepts for the modern cultural tourist. Instead of a

4. Teun den Dekker, MSc, creative director at /LAB Service & Experience Design, The Netherlands

Designing the Cultural Tourism Experience

26

je koje sudjeluju u projektu i međunarodne stručnjake, kao i kulturne i druge organizacije uključene u kreativni turizam na međunarodnoj razini. Procesi provedbe i ra-zvoja ovog pilot projekta i uzorci sudjelovanja koji će iz njega proizići nadgledat će se kroz okvir za višedimen-zionalno istraživanje. Stavljanjem težišta na manje gradove i ruralne sredine (izvan područja velikih grado-va Porta i Lisabona) u kojima trenutno djeluju kulturne organizacije i kreativni subjekti, CREATOUR želi promi-cati i podržati autentičnu i kreativnu turističku ponudu koja se stvara uz naglasak na lokalni razvoj, te održa-vati mrežu usvajanja novih znanja među različitim su-bjektima projekta. Projekt želi poticati novu i unaprije-đenu ponudu kreativnog turizma koja bi se naslanjala na lokalne snage, znanje, vještine i tradicije.

Sažetak: Projekt „CREATOUR: Razvoj destinacija krea-tivnog turizma u malim gradovima i ruralnim sredina-ma“ ima za cilj razviti i testirati cjelovit pristup i plan istraživanja za kreativni turizam u malim gradovima i ruralnim sredinama Portugala. To je nacionalni tro-godišnji projekt (od 2016. do 2019.), koji uključuje pet istraživačkih središta i (u konačnici) 40 subjekata, a fi-nanciraju ga u sklopu Programa zajedničkog djelovanja PORTUGAL 2020., COMPETE 2020, POR Lisabon, POR Algarve i portugalska Zaklada za znanost i tehnologiju. Nakon što je pokrenut u studenom 2016., CREATOUR je izabrao početnih 20 subjekata (5 po regiji). Organizirana su četiri regionalna IdeaLaba u svrhu daljnjeg razvija-nja i pročišćavanja ideja projekta, a nacionalni IdeaLab i međunarodna konferencija su okupili sve organizaci-

5. Dr. sc. Nancy Duxbury, znanstvena savjetnica pri Centru za društvene studije Sveučilišta u Coimbri u Portugalu, Portugal/Kanada

Razvoj kreativnog turizma u malim gradovima i ruralnim sredinama Portugala – pregled početnih aktivnosti

27

as cultural and other organizations involved in creative tourism internationally. The pilots’ implementation and development processes and the participation patterns that emerge will be monitored through a multidimen-sional research framework. Focusing on smaller cities and rural areas (outside the metropolitan regions of Porto and Lisbon) in which active cultural organizations and creative enterprises currently operate, CREATOUR aims to promote and support an array of authentic and creative tourism offers that are developed with attenti-on to wider impacts on local development, and to foster a learning network among the various pilots. The pro-ject aims to foster new or enhanced creative tourism offers building from local strengths, knowledge, skills, and traditions.

Summary: The project “CREATOUR: Creative Tourism Destination Development in Small Cities and Rural Are-as” aims to develop and pilot an integrated approach and research agenda for creative tourism in small cities and rural areas in Portugal. It is a national three-year project (2016-2019) involving five research centres and (ultimately) 40 pilots, funded under the Joint Activities Programme of PORTUGAL 2020, by COMPETE2020, POR Lisboa, POR Algarve and the Portuguese Foundation for Science and Technology. Launched in November 2016, CREATOUR selected 20 initial pilots (5 per region). Four regional IdeaLabs were organized to further de-velop and refine the pilot ideas, and a national IdeaLab and international conference brought all the pilot or-ganizations together with international experts as well

5. Nancy Duxbury, PhD, Senior Researcher at the Centre for Social Studies, University of Coimbra, Portugal/Canada

Creative tourism development in small cities and rural areas in Portugal – insights from start-up activities

28

projekta „Connecting Separated“, na kojoj je kao jedan od glavnih problema neadekvatnog korištenja toga vri-jednog lokaliteta prepoznat konflikt lokalnog stanov-ništva i arheologije. Bit će predstavljena i intervencija „Četiri točke“, nastala u sklopu istog projekta, kojom se kroz interakciju i igru posjetiteljima približavaju četiri temeljna sloja prostora ušća rijeke Jadro, nekadašnje salonitanske luke. Navedene intervencije inovativne su i važne na lokalnoj, dok je Arheološki park i muzej Kal-kriese u Njemačkoj primjer dobre prakse na europskoj razini. Dodane vrijednosti nastale kroz opisane pro-jekte omogućile su aktivno sudjelovanje posjetitelja i potpuno nove doživljaje tradicionalno „strogih“ prosto-ra arheoloških lokaliteta i zona, što je iznimno važno u kontekstu suvremene ekonomije, koja u središte stav-lja osobni doživljaj posjetitelja.

Sažetak: Suvremene intervencije u spomeničkim i am-bijentalnim cjelinama svojim oblikovnim i sadržajnim kvalitetama mogu doprinijeti njihovoj povijesnoj slo-jevitosti i omogućiti nova i svježa „čitanja“ autentičnih kulturno-povijesnih i društvenih vrijednosti lokaliteta kako kod lokalnog stanovništva, tako i kod privremenih posjetitelja. Izvedene u postojećem kontekstu, one in-terpretiraju memoriju mjesta, koja se manifestira kroz svakodnevne prakse korištenja pojedinog prostora, ali i kroz emocionalne i psihološke veze s konkretnim pro-storom, koje s vremenom mogu izblijedjeti ili se pak potpuno izgubiti. Izlaganje predstavlja primjer krea-tivne intervencije na arheološkom lokalitetu rimskog vojnog logora na Gračinama u Ljubuškom, nastale na multidisciplinarnoj studentskoj radionici u sklopu EU

6. Antonija Eremut Erceg, povjesničarka umjetnosti, viša stručna suradnica za razvojne projekte u Gradu Solinu, Hrvatska

Kako oblikovno i sadržajno intervenirati na arheološkom lokalitetu?

29

archaeology as one of the major issues of inadequate use of that valuable site. The intervention called “Four Points” will also be presented. It was created as part of the same project, which introduces visitors through interaction and play to the four fundamental layers of the area encompassing the delta of the Jadro River, the former Salon port. These interventions are innovative and important at the local level, whereas the Archae-ological Park and Kalkriese Museum in Germany are examples of good practice at the European level. The added values generated through the aforementioned projects have enabled the active participation of the vi-sitors and completely new experiences of traditionally rigid areas of archaeological sites and zones, which is of the utmost importance in the context of contemporary economy, which prioritizes a personal experience of the visitor.

Summary: Contemporary interventions in monumen-tal and environmental complexes can contribute with their design and content qualities to their historical stratification, while enabling new and fresh readings of authentic cultural, historical and social values of the site both among the local population and temporary visitors. If executed in the existing context, they inter-pret the memory of the place, which is manifested in everyday practices of using a particular space as well as through emotional and psychological bonds with a specific space, which might fade with time or comple-tely disappear. The presentation represents an exam-ple of a creative intervention on the archaeological site of the Roman military camp in Gračine, Ljubuški, which was created in a multidisciplinary student workshop as part of the EU project “Connecting Separated”, which recognizes a conflict between the local population and

6. Antonija Eremut Erceg, Art Historian, Senior Expert Associate for development projects in the City of Solin, Croatia

How to Intervene in an Archaeological Site by Using Contemporary Forms and Contents?

30

putovanja i produžavanje turističke sezone tijekom predsezone i posezone. Uz gastronomsku problemati-ku, prezentacija se bavi problemima umjetnosti, točnije onima vezanim za festivale koji jednako privlače lokal-no stanovništvo i posjetitelje. U svjetlu svog umjet-ničkog poslanja da trebaju očuvati specifičan sadržaj i okolnosti, festivali jamče identifikacijske poveznice koje su važne u kontekstu iznesenih sličnosti. Djelova-nje unutar prostora koji je jasno povezan s određenim mjestom i područjem je isto tako bitno kako bi se po-stigao autentičan doživljaj putovanja. Koriste se kon-kretni primjeri kako bi se pokazalo da ulaganje u ovakve festivale i njihov razvoj, te izlaganje lokalne, izvorne ga-stronomske tradicije može poslužiti kao bitna osnova vrijedna podrške, jer se na taj način privlače posjetitelji zainteresirani za jedinstven doživljaj povezan s kultu-rom.

Sažetak: U prezentaciji se raspravlja o održivoj razno-likosti kao posljedici razvojnih procesa u paralelnim svjetovima gastronomije i umjetnosti. Ističe se činje-nica da postoje sličnosti između područja gastronomi-je i konteksta umjetnosti, gdje su određene usporedbe očite u smislu komodifikacije kulture, lokalnih trendova i autentičnih doživljaja. Komodifikacija kulture je dovela do toga da su tjestenina, sushi, pizza i hamburgeri jed-nako uobičajeni u Manchesteru, Marseilleu i Malmöu kao i u mjestima gdje su nastali. Međutim, raste svi-jest o važnosti podupiranja proizvodnje lokalne hrane, koja dovodi do tržišne realnosti da turisti putuju kako bi isprobali lokalnu hranu, ali i do autentičnijeg doživlja-ja putovanja. Ovo potonje bi moglo poslužiti kao okvir unutar kojega bi bilo moguće napraviti najbolji pomak prema održivom razvoju, a koji bi uključivao osigurava-nje boljih prihoda za proizvođače, autentičan doživljaj

7. Davinia Galea, direktorica u tvrtki ARC Research & Consultancy, predsjednica Uprave AP – Architecture Project, Malta

Održiva raznolikost u gastronomiji i umjetnosti: njegovanje i očuvanje za budućnost

31

income for producers, an authentic travel experience, and prolonging the tourism season through the sho-ulder months. In parallel to the gastronomic scenario, the presentation addresses issues related to the arts, namely with respect to festivals that attract both locals and visitors alike. Festivals, in view of their artistic di-rection aimed at specific curating of contents as well as context, ensure identity connections that are relevant in terms of the parallelisms proposed. Working within a place-specific or identifying backdrop to productions is also essential to selling authentic tourism experiences. Through concrete examples, it is argued that inves-tment in and development of these kinds of festivals together with showcasing of local and authentic ga-stronomic traditions may serve as relevant platforms worth supporting as they attract visitors interested to travel for unique culture-related experiences.

Summary: The presentation discusses sustainable diversity emerging from developments in the pa-rallel worlds of gastronomy and the arts. It proposes that similarities exist between the gastronomic sec-tor and artistic contexts where parallels between the two are evident in terms of cultural commodification, local trends, and authentic experiences. Cultural com-modification has resulted in a world where foods like pasta, sushi, pizza, and hamburgers are common to Manchester, Marseille, or Malmo as they are to their places of origin. However, there is a growing awarene-ss of the importance to support local food production resulting in emerging market realities where tourists travel to experience local foods and a more authentic travel experience. The latter perspective may be one of the frameworks that best support shifts towards su-stainable developments which include ensuring better

7. Davinia Galea, Director at the ARC Research & Consultancy, Director of Management with AP (Architecture Project), Malta

Sustainable Diversity in Gastronomy and the Arts: Cultivating and Curating for Our Future

32

žele učiti i istraživati putujući (learning by doing). Sto-ga, sve zastupljenije “ekonomija doživljaja” (experience economy) i “ekonomija snova” (dream economy) nude kreativna iskustva i narative, odnosno priče, umjesto do sada uobičajenih jednostavnih turističkih usluga. Cilj ovog izlaganja je produbiti razumijevanje veze između kulture i turizma, ilustrirati načine na koje kultura može potaknuti održivi razvoj turizma i brendirati turističke destinacije. U fokusu su tranzicija kulturnog turizma u kreativni turizam i turizam doživljaja te razvoj proizvo-da i destinacija uz pomoć kulturne baštine i narativnog brendiranja. Na primjeru kulturnih ruta bit će prikazani načini kreiranja inovativnih turističkih proizvoda teme-ljenih na povijesti, baštini, kulturi, određenoj ličnosti ili fenomenu od međunarodnog značaja.

Sažetak: Na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine nalazi se preko tisuću lokaliteta, a u posljednja dva desetljeća broj muzeja u pojedinim je zemljama dvostruko pora-stao (u Španjolskoj, npr.). U vremenu globalizacije, u ko-jemu turističke destinacije sve više sliče jedna na drugu, a autentičnost postaje ključnom u njihovu brendiranju, baština, kultura i kreativne industrije postaju izuzetno važne za privlačenje turista i iniciranje lokalnog gospo-darskog razvoja. Kulturna baština čini destinacije po-sve jedinstvenim, nudeći mogućnost za kreiranje ori-ginalnih proizvoda i nezaboravnog iskustva. Turizam fokusiran na baštinu stvara mogućnost za dodatne gospodarske vrijednosti i ulaganja, kao i za otvaranje novih radnih mjesta. Tome u prilog ide i činjenica da su-vremeni turisti ne vole biti puki promatrači: oni sve više

8. Mr. sc. Manuela Graf, generalna direktorica Klastera puteva kulture, Beograd, Srbija

Putevi kulture – od kulturnoga ka kreativnom turizmu

33

prefer learning and exploring while travelling (learning by doing). Therefore, the increasingly present experien-ce economy and dream economy offer some creative experiences and stories instead of the usual simple to-urist services. The objective of this presentation is to strengthen understanding of the relationship between culture and tourism, to demonstrate the ways in whi-ch culture can encourage sustainable tourism develo-pment and brand a tourism destination. Special emp-hasis is placed on the transition of cultural tourism into creative tourism and experience tourism as well as on the product and destination development through cul-tural heritage and narrative branding. Cultural routes will serve to illustrate the ways of creating innovative tourism products based on history, heritage, culture, fi-gure or phenomenon of international importance.

Summary: There are more than one thousand sites on the UNESCO World Heritage List and in the last two de-cades the number of museums in some countries has doubled (in Spain, for example). In a period of globali-zation, in which tourism destinations become increa-singly similar to each other, with authenticity being the key branding element, heritage, culture and creative industries become extremely important for attracting tourists and initiating local economic development. Cultural heritage makes destinations truly unique, whi-le providing the opportunity for creating original pro-ducts and unforgettable experiences. Tourism that is focused on heritage gives the opportunity for added economic values and investments as well as for cre-ating new jobs. This is also supported by the fact that modern tourists do not like being mere observers, they

8. Manuela Graf, MSc, General Manager at the Cluster of Cultural Routes, researcher and PR manager at the Center for Study in Cultural Development, Serbia

Cultural routes – from cultural to creative tourism

34

tuala vratiti se kući – uglavnom zadovoljni. Putovanje im je omogućilo da fizički dotaknu nešto što je ranije bilo tek predodžba, da zamisao pretvore u iskustvo, da dožive preobražaj imaginarnog u stvarno i osvjedoče se vlastitim očima. Dotaknuli su slike vlastita djetinjstva: Eiffelov toranj, Notre Dame, London Bridge, House of Parliament. Nevolje će zaboraviti. Nazovimo tu vrstu optimizma ushićenjem hodočašća. Hrvatska je zemlja u kojoj nema svjetskih čuda s Herodotova popisa, niti je po čemu važnom zapamćena u općoj povijesti Europe. Ipak, i ona ostavlja svoj trag. Izlaganje se, stoga fokusira na važne audiovizualne projekte snimljene u Hrvatskoj i prati njihov trag u svijesti putnika.

Sažetak: Eiffelov toranj, Notre Dame de Paris, London Bridge, Big Ben. Zamislite da te slike pokažemo sedmogodišnjacima? Uz malo graje, brzo će ih prepoznati. S tima četirima snažnim ikonama susreli su se u slikovnicama, crtići-ma, proizvodima industrije igračaka, na ambalaži dječ-je hrane: djeca su te slike locirala i prije no što smo ih potjerali u školu. Što je s četrdesetogodišnjacima? Kad se jave na oglas za „povoljan turistički aranžman“ koji ih vodi u London ili Pariz, agencija ih smjesti u povoljan hotel, što znači: loš i podalje od centra. Većinu vremena provest će u autobusu, koji će se probijati kroz mučne prometne gužve, i na kraju tog ne osobito ugodnog ri-

9. Hrvoje Hribar, filmski redatelj, ravnatelj Hrvatskog audio vizualnog centra (2010.-2017.), Hrvatska

Kako je zemlja bez priče postala mjesto radnje

35

satisfied. The journey enabled them to be in direct physical contact with something that previously served as an idea or image, to turn the idea into experience and to experience the tranformation of the imaginary into the real, while seeing all with their own eyes. They touched the images of their childhood: the Eiffel Tower, Notre Dame, London Bridge, the Houses of Parliament. The troubles will be forgotten. That kind of optimism can be taken as the enthusiasm for pilgrimage. Croa-tia is a country that does not boast any of the seven wonders from Herodotus’ list or any important event in the general history of Europe. Nevertheless, it leaves its mark. The presentation, therefore, focuses on some important audiovisual projects created in Croatia and follows them in the consciousness of a traveller.

Summary: The Eiffel Tower, Notre Dame in Paris, Lon-don Bridge, Big Ben. Can you imagine that these pic-tures are shown to some seven-year-olds? After some hubbub, they will recognize them. They have encounte-red these four strong icons in picture books, cartoons, products of the toy industry, on baby food packaging: children spotted those pictures even before they were sent to school. What about forty-year-olds? When they respond to an advertisement for an inexpensive travel arrangement and decide to travel to London or Paris, the agency will find them cheap accommodation in a hotel, which means in a bad hotel away from the city centre. They will spend most of the time on the bus while sitting in traffic jams and after this not particu-larly pleasant ritual, they will come back home – mostly

9. Hrvoje Hribar, Film director, general manager of Croatian audio-visual Centre (2010-2017), Croatia

How a country without a story has become a place of action

36

niranju veze um – tijelo uvelike olakšana. To nam pruža informacije o tome što čovjeka pokreće na kreiranje i kakav je utjecaj kreativnosti na njegovo iskustvo. Po-sljedično, saznajemo i na koji način možemo upravlja-ti procesom kreiranja. Za proces kreiranja, a time i za ekonomiju iskustva, ključni su neurotransmiteri, koji, osim što povezuju neurone kako bi određena aktivnost mogla biti izvršena, također proizvode i raspoloženja, koja utječu na naše emocije, pa onda i na doživljaje. Pine i Gilmore (1998) odredili su pet osnovnih načela za dizajn iskustva: 1) tematiziranje, 2) usklađivanje doj-mova s pozitivnim obilježjima, 3) eliminiranje negativ-nih obilježja, 4) pojačavanje iskustva kroz suvenire i 5) uključivanje svih pet osjetila. Temeljeći se na njihovom radu, ovo izlaganje pruža transdisciplinarni pogled na stvaranje iskustva, te predstavlja koncept „turističkog emocionalnog angažmana“ (TEA) (Tourist emotional engagement (TEE) concept), kao izvornog teorijskog konstrukta, koji će biti predstavljen kroz inovativne pri-mjere prakse kulturnog turizma.

Sažetak: Kreativni boom u općem razvoju društva da-nas se očituje na mnogim razinama, a osobito plodno tlo nalazi u turizmu. Mnogi gradovi koriste kulturu kao temeljni resurs u stvaranju svojih brendova ili pak u izravnom poslovanju kroz kulturni odnosno kreativni turizam. Nisu, međutim sva turistička iskustva nužno i ugodna, kako za lokalno stanovništvo, tako i za po-sjetitelje određene destinacije. Loša iskustva u izravnoj su korelaciji s imidžom destinacije, kao i sa zadovolj-stvom njezina posjetitelja, a na to se može utjecati kroz upravljanje iskustvom. Time se danas bavi ekonomija iskustva ili ekonomija doživljaja. Radi se o ekonomiji koja konzumentu nudi psihičku satisfakciju, a osobito bliskog saveznika našla je u turizmu, kroz ponudu smi-slenih, često individualiziranih, događanja koja turiste angažiraju na načine koje će pamtiti. Proizvodi ekono-mije iskustva temelje se na kreativnosti. Neuroznanost nam danas pomoću tehničkih pomagala omogućuje praćenje procesa kreativnosti pa su znanja o funkcio-

10. Dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, znanstvena savjetnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u Zagrebu, Hrvatska

Kulturni turizam i ekonomija doživljaja: kad TEA (turistički emocionalni angažman) kreira

37

mind – body relationship and its function. This provides information on what stimulates people to be creative and what influence creativity has on their experience. Consequently, we can learn about the ways to mana-ge the creation process. The creation process as well as the experience economy have neurotransmitters as their key elements, which create links between neurons so that certain activity can be carried out, while genera-ting moods that affect our emotions and experiences. In 1998, Pine and Gilmore determined five key expe-rience-design principles: 1) theme the experience, 2) harmonize impressions with positive cues, 3) eliminate negative cues, 4) mix in memorabilia, and 5) engage all five senses. Based on their work, this presentation of-fers a transdisciplinary view of experience design and it also presents the Tourist Emotional Engagement (TEA) concept as an original theoretical construct, which will be showcased through some innovative examples of cultural tourism practice.

Summary: Creative boom in the general development of society today is manifested at different levels, es-pecially in tourism. Numerous cities use culture as a fundamental resource in creating their own brands or in direct business through cultural and creative touri-sm. However, not all tourist experiences are enjoyable, neither for the local population nor for the visitors of a specific destination. Negative experiences are directly correlated to the destination image and the satisfac-tion of its visitor; these phenomena can be influenced through experience management. This is what the experience economy deals with. It is a type of econo-my that offers a consumer emotional satisfaction, whi-le being particularly close to tourism through offering purposeful, often individualised events that tourists perceive as memorable. The experience economy pro-ducts are based on creativity. With the help of technical aids, neuroscience enables us to monitor the creati-on process, thus facilitating our knowledge about the

10. Daniela Angelina Jelinčić, PhD, Research Adviser at the Institute for Development and International Relations (IRMO), Croatia

Cultural tourism and experience economy: when TEE (Tourist Emotional Engagement) creates

38

tencijalu prostora orijentiranog prema gradu, s kojim grad pomalo gubi vezu. U tom prostoru, iznimnog agri-kulturnog i kulturnog potencijala, u pravilu je u novijoj povijesti izostajala suvisla strategija kulturnog razvoja, a pogotovo ona koja bi se ticala inovativnog turizma. Kreativni turizam ovdje nikako nije mišljen kao uski re-sorni semantički označitelj, nego upravo suprotno: kao širenje značenjskog polja prema smislu kulture inova-cije, a koja u hrvatskom društvu još uvijek nedostaje. Krajem 20. stoljeća motiviranost se počela mijenja-ti prema oblicima turizma koji imaju druge, sezonski i prostorno manje osjetljive, motivatore, kao što su ga-stronomija, kultura, prirodne ljepote, zabava, adrenalin, nova iskustva, novi doživljaji i sl. S promjenom koncep-ta turizma zadarsko bi se zaleđe počelo, u turističkom smislu, sjedinjavati s gradom Zadrom u jedinstven pro-stor inovativne turističke destinacije.

Sažetak: U sklopu interdisciplinarne ljetne škole „Povi-jesna središta, suvremeni grad i održivi turizam“ koja se odvija u Zadru u organizaciji zadarskog i zagrebač-kog Sveučilišta stvoren je program koji će tijekom četiri godine tematizirati dosad manje zastupljene aspekte razvojnih mogućnosti grada Zadra s ciljem stvaranja autentičnih doživljaja u turizmu. Već prva ljetna ško-la u tom ciklusu pokazala je veliki potencijal kopnenog zaleđa grada Zadra u kreiranju novih iskustava. Sudio-nicima ljetne škole postavljen je zadatak: kako iskori-stiti i uskladiti potencijale zadarskog zaleđa kako bi to područje odgovorilo na motive odabira i potrebe mo-dernih turista i trendove u svjetskim turističkim kre-tanjima. Osnovna filozofija cijelog ciklusa ljetne škole Zadar 2020. je traženje inovativnih modela kulturnog turizma i razvojnih prilika u svrhu osvještavanja o po-

11. Prof. dr. sc. Tihomir Jukić, redoviti profesor na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, Voditelj kabineta za urbanizam, Hrvatska (U suradnji s doc. dr. sc. Božena Krce Miočić i prof. dr. sc. Feđa Vukić)

Ispitivanje novih modela turističkog doživljaja – recentne aktivnosti zagrebačkog i zadarskog Sveučilišta

39

has, but in light of the fact that the connection between the city and its hinterland is slowly vanishing. In recent history this area, with its exceptional agricultural and cultural potential, has lacked a coherent cultural de-velopment strategy, especially the one that would be related to innovative tourism. In this case, creative to-urism is by no means conceived as a narrow, sectoral semantic determinant, but rather as broadening of the semantic field in terms of cultural innovation, which is inadequately present in Croatian society. At the end of the 20th century, motivation started to shift towards the types of tourism that have some other, seasonally and spatially less susceptible, motivators such as ga-stronomy, culture, natural attractions, entertainment, adrenaline, new experiences etc. A change of tourism concept would cause the Zadar hinterland to merge, in terms of tourism, with the city of Zadar into a single area of an innovative tourism destination.

Summary: Within the interdisciplinary summer school “Historical Centres, Modern City and Sustainable Touri-sm”, organized by the Universities of Zadar and Zagreb, there is a programme that will thematise some less represented aspects of Zadar’s development potential during the next four years in order to create authen-tic tourism experiences. Already the very first summer school showed the great potential of the Zadar hinter-land in creating new experiences. The summer school participants were given the following assignment: how to use and harmonise the Zadar hinterland potential so that the area can respond to the needs of modern to-urists and motivation behind their choice as well as to the latest trends in world tourism. The basic philosop-hy behind the whole cycle of the summer school Zadar 2020 is searching for innovative models of cultural tou-rism and development opportunities, thus raising awa-reness of the potential that the area oriented to the city

11. Prof. Tihomir Jukić, PhD, Associate Professor at the Department of Architecture and Urban Planning of the University of Zagreb, Faculty of Architecture, Croatia(together with Božena Krce Miočić, PhD, and Feđa Vukić, PhD)

Testing new models of tourism experience – recent activities of the Universities of Zagreb and Zadar creates

40

kao turističke destinacije izmještene iz samoga grada, zbog čega lokalna zajednica (još uvijek) nema potre-be za razmatranjem strateške dvojbe gosti ili turisti, i slučaj grada Šibenika, kojemu je ta nedoumica od pre-sudne važnosti za njegov razvoj. Rad se također bavi neizravnim i izravnim utjecajem strateškog planiranja na doživljaj turističke destinacije.

Sažetak: Jedna od važnijih nedoumica društvenog ra-zvoja, prema Matarassu i Landryju (2000), jest dvojba: gosti ili turisti? Izlaganje se bavi teorijskim i praktičnim načinima na koje se pojedina destinacija određuje pre-ma toj dvojbi i reperkusijama te strateške odluke na ži-vot lokalnog stanovništva. Rad analizira slučaj «vojske od terakote», kulturne atrakcije kineskog grada Xi’ana,

12. Dr. sc. Vitomira Lončar, docentica na Sveučilištu Eurasia, Fakultet za kulturu i medije, Xi’an, Hrvatska/Kina

Strateška dvojba: gosti ili turisti u doživljaju turističke destinacije – komparativna studija slučaja između grada Xi’ana, Kina, i Šibenika, Hrvatska

41

city of Xi’an, which represents a tourism destination that is located outside the city itself, thus resulting in the fact that there is no need (at the moment) to con-sider the strategic dilemma guests or tourists, and the city of Šibenik, with this dilemma being of vital impor-tance for its development. The paper also deals with indirect and direct influence of strategic planning on tourism destination experience.

Summary: One of the most noticeable dilemmas in social development, according to Matarasso and Lan-dry (in 2000) is the dilemma: guests or tourists? The presentation deals with theoretical and practical ways of determining a particular destination based on this dilemma and repercussions of that strategic decision for life of the local population. The paper analyses the Terra-Cotta Army, a cultural attraction of the Chinese

12. Vitomira Lončar, PhD, Assistant Professor, School of Culture and Media, Xi’an Eurasia University, Croatia/China

Strategic dilemma: guests or tourists in tourism destination experience – comparative case study between the cities of Xi’an, China and Šibenik, Croatia

42

Zbog svega ovoga, trebalo bi koristiti alternativni pri-stup. Kako bi se došlo do ovog cilja, donosioci planova i odluka u kulturnom turizmu moraju primijeniti cjelovit pristup razvoja stavljajući u prvi plan očekivana isku-stva domaćina. U praktičnom smislu, razvoj kulturnog turizma bi trebao biti inkluzivni proces odozdo prema gore (bottom-up pristup), u kojem bi zajednice odredile svoje granice u prihvaćanju promjene i koji bi zajedni-ci omogućio pristup lokalnim ili regionalnim kulturnim iskustvima, a da pritom bude oslobođena turističkog kolonijalizma odozgo prema dolje (top-down pristup), nametnutog od strane vlada i/ili međunarodnih turi-stičkih organizacija (kao npr. Svjetske turističke organi-zacije), te koji bi na kraju omogućio pozitivno uzajamno djelovanje svih dionika. Nadalje, trebao bi se temeljiti na sustvarajućim susretima domaćina i gosta, što bi dovelo do postizanja međusobnih kulturnih iskustava. Koristit će se nekoliko studija slučaja kako bi se potkri-jepio ovaj alternativni pristup.

Sažetak: Neplanirani i nekontrolirani razvoj kulturnog turizma, onog koji često značajno podcjenjuje interese domaćina, doveo je u mnogim slučajevima do negativ-nih učinaka u zajednici. Kao dio neprekidne akademske rasprave o turizmu i održivosti, mnoge studije su pro-učavale utjecaj kulturnog turizma na kulturu lokalnog stanovništva, njihov vrijednosni sustav i na način na koji se mijenja njihovo propisano kulturno ponašanje. Ipak, ova akademska rasprava nije uspjela iznjedriti praktična rješenja koja bi dovela do dobitne situacije za sve dionike. Stoga, zajednice koje predstavljaju najpri-vlačniji dio kulturnog turizma (kao npr. Venecija, Firenca ili Dubrovnik) doživljavaju ne samo pad kvalitete života, već i neprihvatljivu promjenu, pa čak i gubitak lokalnog kulturnog identiteta te nadzora nad ovim procesima. Tvrdi se kako bi ignoriranje zabrinutosti lokalnih zajed-nica zbog kulturne promjene moglo dovesti do suko-ba koji onda mogu ugroziti kako turizam, tako i turiste.

13. Dr. sc. Yoel Mansfeld, profesor turističkog planiranja i razvoja, Sveučilišta Haifa, Centar za istraživanje Turizma, hodočašća i rekreacije, Izrael

Kulturni turizam i domaćini: uzajamnost, potpora ili pretjerivanje?

43

over cultural change, may create conflicts that can je-opardize tourism and tourists alike. Therefore, an al-ternative approach should be taken. In pursuit of this goal, cultural tourism planners and decision-makers must adopt an integrated development approach pu-tting locals’ expected hosting experiences in the center. In practical terms, cultural tourism development should be an inclusive bottom-up process, allowing commu-nities to define their own limits for acceptable change, enabling community access to local or regional cultural experiences, free of top-down tourism colonialism by governments and/or international tourism organizati-ons (such as UNWTO) and creating a positive interplay between all stakeholders. Furthermore, it should be based on host-guest co-creating encounters, leading to reach mutual cultural experiences. Several case-studi-es will be used to support this alternative approach.

Summary: Unplanned and uncontrolled cultural touri-sm development, one that often significantly underplay the interests of host communities, has lad in many ca-ses to negative community effects. As part of an on-going academic discourse on tourism and sustainabili-ty, many studies have looked at the impact of cultural tourism on locals’ culture, on their value system and on the way their normative cultural behavior is changing. This academic discourse, however, failed to produce practical solutions that could have generated a win win situation for both stakeholders. Hence, communiti-es residing in the heart of cultural tourism attractions (such as Venice, Florence or Dubrovnik) are experien-cing deterioration of, not only their quality of life, but also an unacceptable change and even loss of their lo-cal cultural identity, and control over these processes.It is argued that ignoring local communities’ concerns

12. Yoel Mansfeld, PhD, Professor in Tourism Planning & Development at the University of Haifa, Center for Tourism, Pilgrimage & Recreation Research, Israel

Cultural tourism and host communities: interplay, underlay or overplay?

44

mišljenje u svrhu boljitka. Želimo da ljudi koji dožive naša iskustva razmišljaju drugačije o određenoj temi nego što su prije razmišljali. Da bi to učinili, aktiviramo sva osjetila, s našim pristupom 360 pružamo zabavu i obrazovanje koji dovode do preobrazbe mišljenja na pozitivan i dojmljiv način.

Sažetak: Prečesto se iskustveno gospodarstvo navodi kao pokretač rasta u područjima turizma i kulture. Za nas koji radimo za MET Studio, a on se smatra jednim od najboljih iskustvenih dizajnerskih agencija, iskustva nisu dovoljna. Mi vjerujemo da je naša uloga prema našim klijentima, kupcima i posjetiteljima promijeniti

14. Alexander McCuaig, voditelj odjela strategije u tvrtki MET Studio, Velika Britanija

Metoda kreativnosti u transformacijskom gospodarstvu

45

want people to come out of our experiences thinking differently about the subject matter than they did be-fore. To do this, we activate all the senses, with our 360 approach to project delivery to provide entertainment and education that evokes transformation in opinion, in positive and memorable ways.

Summary: Too often the experience economy is cited as being the driver of growth in the tourism and cultural sectors. For us at MET, who are considered to be a best in class experiential design agency, experiences aren’t enough. We believe our role to our clients, customers and visitors is to transform opinion for the better. We

14. Alexander McCuaig, Strategy Director at MET Studio, United Kingdom

The method of creativity in the transformation economy

46

odustati od svojih temeljnih postulata. Odustane li se od njegove ambijentalnosti, izgubit će se i nacionalna i europska važnost toga festivala. Upravo zbog svojih ambijenata, Igre jesu autentičan i prepoznatljiv brand/proizvod, jedinstven nematerijalni doživljaj koji pro-nalazi put do svoje publike, koja se emocionalno veže za nj. Istraživanja pokazuju da novac potrošen na do-življaj ili iskustvo donosi puno više sreće i uzbuđenja nego trošenje na materijalne stvari, što je poduprto i istraživanjima koje DLJI već godinama provode anketi-ranjem publike. Izlaganje se bavi temom Dubrovačkih ljetnih igara kao autentičnoga proizvoda i doživljaja, čiji potencijal promocije i prodaje turističko gospodarstvo nije prepoznalo.

Sažetak: Od njihova početka 1950. godine, Dubrovačke ljetne igre (DLJI) svojim su se repertoarom odredile kao festival ambijentalnog kazališta, od doslovnog suživ-ljavanja predstave i lokacije do korištenja prostora kao metafore. I danas je temeljna estetska odrednica Igara ambijentalnost, dakle stvaranje i izvođenje umjetnič-kog programa na trgovima i ulicama samoga grada, pri čemu je lokacija su-autor umjetničkog proizvoda. Me-đutim, organizatori Igara već se godinama suočavaju s velikim izazovima zbog masovnog turizma, u kojemu je glavni kriterij uspješnosti broj dolazaka i noćenja. Unatoč takvoj nejasnoj strategiji turizma i sve težim uvjetima življenja u samom srcu grada, Igre ne smiju

15. Ivana Medo Bogdanović, ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara, Hrvatska

Ambijent(alnost) Dubrovačkih ljetnih igara kao temelj autentičnog doživljaja

47

its basic principles. If its ambience is lost, an important national and European component of the Festival will be lost, too. The ambience itself is what makes the Fe-stival an authentic and recognizable brand/product, a unique immaterial experience that finds its way to the audience, which is emotionally bound to it. Some rese-arch show that money spent on an experience brings much more happiness and excitement than spending money on material things, which is sustained by nu-merous surveys that the Dubrovnik Summer Festival has been conducting for years. The presentation deals with the theme of the Dubrovnik Summer Festival as an authentic product and experience, whose promotion and sales potential has not been recognized by tourism economy.

Summary: Since 1950 the Dubrovnik Summer Festival has assumed the characteristics of site-specific thea-tre due to its repertoire, which is evident in the perfect harmony of performances and venues and in using a space as a metaphor. Even today, the basic aesthetic feature of the Festival is the ambience, namely cre-ation and execution of the artistic programme in the squares and streets of the city, where the location is the co-author of the artistic product. However, due to mass tourism, the organizers of the Festival have been facing great challenges for years because the number of arrivals and overnight stays has become the main criterion for success. Despite such an unclear tourism strategy and increasingly difficult living conditions in the heart of the city, the Festival must not renounce

15. Ivana Medo Bogdanović, Dubrovnik Summer Festival, Executive Director, Croatia

The ambience of the Dubrovnik Summer Festival as the basis for authentic experience

48

i baštinu općenito), ali koji će zapravo pogaziti načela poštenja i autentičnosti, dakle osnovne odrednice sva-kog čvrstog poduhvata, gledano iz perspektive znanosti i kulture. Skrnavljenje baštine, npr. površnim uprizo-renjima, festivalima ili događajima iz recentne prošlo-sti koji se prikazuju kao autentične svečanosti, zatim otvorenim prevarama kao npr. ono čemu svjedočimo u Bosni i Hercegovini vezano za takozvane piramide, ima nepovoljne učinke za arheološku struku u cjelini, ako ne na kratkoročnu privlačnost turističkog odredišta. Sa stajališta arheologije, iskustveno gospodarstvo zaista zaslužuje i moglo bi dugoročno gledajući dobiti znača-jan poticaj, pod uvjetom da se postigne dobar odnos s turističkim sektorom. Postoje, svakako, brojni napred-ni i visoko kreativni i inventivni načini i sredstva kako to ostvariti, bez pribjegavanja lažima. Pozitivne studije slučaja iz Hrvatske i inozemstva glavni su fokus ovog izlaganja.

Sažetak: Ukupno uzevši, nekim disciplinama je uvijek bilo lakše kad je u pitanju privlačnost za javnost. Skoro svatko je u nekom trenutku svoga života želio postati arheolog. Uz sve pozitivne učinke koje je ova činjenica ili pretpostavka možda proizvela, ona je isto tako osla-bila tu disciplinu, ili da budemo precizni, neke od onih koji se u praksi bave ovom profesijom. Naime, oni su začarani čarolijom „lijepe princeze“, koja ima pretjerano povjerenje u nečiju navodno urođenu kvalitetu, a učinak toga je da je odgovornost za razumijevanje i uživanje prebačena na javnost, potpuno lišenu razine informira-nosti, tumačenja i privlačnosti koja bi se mogla smatra-ti razumnom u današnje vrijeme. Nemogućnost prepo-znavanja te „privlačnosti“ ili „šarma“ je koncept koji se mora neprestano preispitivati u uzajamnom djelovanju stručnjaka, a javnost će naposljetku presuditi onom najnespremnijem. S druge strane, u igru će biti uvuče-ni igrači koji tobože predstavljaju struku (arheologiju

16. Sanjin Mihelić, Ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, autor i voditelj edukativnog muzejskog programa popularizacije arheologije u školama, Hrvatska

Kralja nema, ali nije zaboravljen. Istina, ali samo ako netko nešto učini po tom pitanju

49

bly represent the profession (archaeology and heritage in general) but who would in reality tear apart the te-nets of integrity and authenticity that are the founda-tion blocks of every solid endeavour from the scientific and cultural perspective. Profanation of heritage, for instance through slipshod reenactments, festivals or living-history events passing for authentic ceremoni-es, or through downright scams, like what we witne-ss in Bosnia with the so-called pyramids, has adverse effects on the discipline of archaeology on the whole, if not on the short-term appeal of a tourist destinati-on. From the archaeological perspective, the experience economy does deserve, and indeed may receive a si-gnificant boost in the long run, provided a rapport with the tourism sector has been achieved. However, there are plenty of forward-looking and highly creative and inventive ways and means to provide for that, without the need to seek recourse in falsehoods. Such positive case studies from Croatia and abroad are the main fo-cus of this paper.

Summary: In broad sweeps, some disciplines have had it easy when it comes to their attractiveness for general public. Almost everyone wanted to be an archaeologist at one point of their life or another. Alongside all the po-sitive effects this fact or supposition may have caused, it has also debilitated the discipline or, more precisely, some of its practitioners that tread the profession/pu-blic interface. Namely, it cursed them with the “beauti-ful princess” spell entailing an excessive confidence in one’s assumed intrinsic qualities, with the concomitant effect that the onus of comprehension and enjoyment is transferred to a public utterly deprived of a level of information, interpretation and attraction considered sensible in this day and age. The failure to recognize that “attraction” or “appeal” is a concept that has to be constantly renegotiated in the interplay between professionals and the public will eventually spell doom for the least prepared. At the other end of the scale, it will draw into the game players who would ostensi-

16. Sanjin Mihelić, Director of the Archaeological Museum in Zagreb, author of the educational museum programme of popularisation of archaeology in schools, Croatia

The king is gone, but he’s not forgotten. True, but only if somebody does something about it

50

voljna i teško dostupna financijska sredstva. Pristu-panjem Republike Hrvatske Europskoj uniji otvorena je mogućnost za dobivanje sredstava EU za tu namjenu. Primjer uspješnog korištenja tih sredstava i integracije novih tehnologija jesu šibenske tvrđave.

Sažetak: Pri revitalizaciji kulturne baštine u turizmu pojavljuju se pojmovi vezani za inovativnost, samoo-drživost i sve češću upotrebu novih tehnologija. U im-plementaciji novih tehnologija, i općenito cjelokupnoj obnovi kulturne baštine, problem predstavljaju nedo-

17. Petar Mišura, voditelj Odjela za gospodarstvo Grada Š