NOVA ULOGA MEDIJATORA - RICkalisara-ric.ba/dokumenti/RMISSA/Modul 2_Bos.pdf3. Prepoznavanje situacije u kojoj se osoba nalazi (humana ekologija) – kada procjenjuje potrebe, uvijek

MODUL 2

NOVA ULOGA

MEDIJATORA

NACRT

© UNICEF/MCConnico

SADRŽAJ

I. UVOD ....................................................................................................................................... 4

KLJUČNE PORUKE - Zašto je ova tema za vas važna? ......................................................................................... 4

REZULTATI UČENJA ............................................................................................................................................. 5

II. POZADINA: ULOGA I VAŠE PROFESIONALNE TEŽNJE ................................................................. 6

III. DIO 1 ....................................................................................................................................... 8

1. Profesionalni cilj ................................................................................................................................................ 8

2. Gdje i kako se pruža podrška? ........................................................................................................................ 12

3. Okvir za praksu – univerzalni progresivni model .............................................................................................. 13

4. Profesionalnost ............................................................................................................................................... 16

5. Interakcija s drugima ....................................................................................................................................... 18

6. Sažetak Dijela 1 i šta ste dosad razmotrili ....................................................................................................... 21

IV. DIO 2 ..................................................................................................................................... 22

1. Ranjivost i otpornost ........................................................................................................................................ 22

2. Djelovanje i ponašanje .................................................................................................................................... 24

3. Imati dijete na umu .......................................................................................................................................... 25

4. Zalaganje za porodicu i preporuke ................................................................................................................... 30

5. Stalni profesionalni razvoj ................................................................................................................................ 31

6. Sažetak Dijela 2 .............................................................................................................................................. 31

V. ZAVRŠNI TEST ZA SAMOPROCJENU ......................................................................................... 32

VI. DODATAK ............................................................................................................................... 34

Informacijska kartica 1: Obrazac za osvrt – profesionalna uloga medijatora .......................................................... 34

Informacijska kartica 2: Profesionalni cilj ............................................................................................................... 35

Informacijska kartica 3: Izgradnja mreža u zajednici .............................................................................................. 36

Informacijska kartica 4: Vrijednosti u praksi ........................................................................................................... 37

Informacijska kartica 5: Promotivni razgovor prije poroda ...................................................................................... 38

Informacijska kartica 6: Promotivni razgovor nakon poroda ................................................................................... 39

Informacijska kartica 7: Kućna posjeta iz perspektive roditelja ............................................................................... 40

Informacijska kartica 8: Procijenite svoje razmišljanje ........................................................................................... 41

Informacijska kartica 9: Vraćanje interakcijama i učenje iz posmatranja kolega ..................................................... 42

Informacijska kartica 10: Ključni elementi kućne posjete ....................................................................................... 43

VII. REFERENCE ............................................................................................................................. 44

VIII. DODATNI MATERIJAL ............................................................................................................. 47

4

MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA

UVOD

U

KLJUČNE PORUKE - Zašto je ova tema za vas važna?

Osnažene zajednice ne trebaju da ljudi samo prežive i žive duže, nego i da žive dobro. Rane godine

života predstavljaju divnu mogućnost za ulaganje u pravilan rast i razvoj djece.

• Obilazak porodica u njihovim okruženjima i domovima pruža vam priliku da zaista razumijete i

prepoznate resurse oko djeteta i priliku za stvaranje sigurnog obogaćujućeg okruženja za učenje, razvoj

i pozitivno ispunjenje.

• Tokom posjeta domovima možete ponuditi mnogo znanja i niz vještina o zdravlju i razvoju djeteta na

način lišen stigmatizacije, kako biste uključili one koji oklijevaju ili se plaše da se obrate drugim vladinim

službama (npr. socijalnoj službi). Posjećujući ih kod kuće, vi svoje usluge donosite direktno porodicama

kojima će pomoć biti od koristi.

• Koristeći svoje profesionalno razumijevanje i veze s drugim službama u zajednici, kroz zalaganje i

preporuke možete predstavljati važnu vezu između ugroženih porodica i šire infrastrukture podrške.

• Pružajući podršku ranom razvoju djeteta na osnovu univerzalnog modela prevencije, možete zadovoljiti

svoje profesionalne težnje da napravite promjenu u životima djece i porodica i da vas vode vrijednosti

koje se temelje na vrednovanju svakog života, radu na zdravlju i cijenjenu različitih okolnosti koje utiču

na porodični život.

• Profesionalan rad i ulaganje u pozitivan profesionalni imidž službe od ključnog su značaja za razvoj

odnosa s porodicama temeljenih na povjerenju. Ovo stvara važnu osnovu za poticanje porodica da se

uključe u rad službi i pristupe programima zajednice poput programa vakcinacije koji za cilj ima

poboljšanje zdravstvenog stanja opšte populacije.

• Vaša uloga uključuje rad s djecom, fokusiranost na djecu i činjenje njihovih potreba vidljivim u kontekstu

šire porodice i zajednice. Zajedno sa članovima porodice radit ćete na identifikaciji snaga i ljudskih

resursa. Oni se nalaze unutar zajednica i vaše poznavanje porodica koje žive u blizini pomoći će rast novih

mreža podrške u zajednici.

• I na kraju, kao stručno lice, radit ćete u skladu s pravilima i propisima organizacija kako biste osigurali

pružanje sigurne usluge i rad unutar dostupnih resursa.

5


REZULTATI UČENJA

Ovaj modul će vam pomoći da shvatite važnost svoje uloge i odgovornost za profesionalnost pri provedbi

programa kućnih posjeta i rada s pojedincima, porodicama, zajednicama i organizacijama.

Slika 1. Dimenzije profesionalne uloge

Nakon ovog modula, moći ćete:

• Reflektirati o i objasniti važnu ulogu stručnih lica poput vas u poboljšanju života djece i porodica

• Detaljno opisati ključne elemente kućnih posjeta neophodne za uspješno pružanje usluga

• Identifikovati principe koji podupiru učinkovit rad i vezu između stručnjaka iz zdravstvenog i

drugih sektora

• Objasniti pristupe za upozoravanje i djelovanje s ciljem zaštite interesa male djece.

Važne napomene

Kao medijator, s porodicama ćete ići na razna putovanja. To je fantastična i privilegovana

uloga koja vam omogućava jedinstven uvid u živote drugih i stvarnu priliku da doprinesete

smanjenju patnje i promičete mogućnosti koje bi u protivnom mogle biti propuštene.

Hvala vam za sve što radite za malu djecu, njihove porodice i zajednice!

6


POZADINA: ULOGA I VAŠE PROFESIONALNE TEŽNJE

„Postignut je značajan napredak u poboljšanju stope preživljavanja djece. Međutim, kako bi dijete doseglo

svoj puni potencijal za razvoj, kako bi se izbjegla kasnija hronična oboljenja i išlo dalje ka održivom razvoju

i socijalnoj jednakosti, planovi za postizanje preživljavanja djeteta i oni za njegov razvoj moraju biti

isprepleteni. (Svjetska zdravstvena organizacija, 2013, str. 13).

Kućne posjete tokom trudnoće i ranih godina važna je strategija za smanjenje nejednakosti, poboljšanje

zdravlja i pomaganje djeci da dostignu svoj potencijal. Kroz kućne posjete, stvarate mogućnost da:

• pružite obrazovanje & vodstvo,

• poboljšate brigu za novorođenče u svim porodicama i promičete otpornost,

• identifikujete velike potrebe i poduzmete nešto s ciljem smanjenja rizika i ranjivosti i

• nevidljivo učinite vidljivim.

Ovo, međutim, zahtijeva vješte i profesionalne socijalne radnike/medijatore (Engle et al. 2011).

Moderni medijatori djeluju širom svijeta nudeći usluge koje za cilj imaju promovisanje zdravlja i ljudskog

razvoja u porodicama s malom djecom. Međutim, obrazovanje, precizan opis rada i titule koje se koriste

variraju od zemlje do zemlje. Na primjer, javni zdravstveni radnici čiji je fokus na djeci nazivaju se:

• Zdravstveni socijalni radnici u Velikoj Britaniji, Danskoj (Kronborg et al, 2007) i Norveškoj (Ellefsen et al, 2001)

• Javni zdravstveni tehničari u zemljama Sjeverne Amerike, Irskoj (Cawley et al, 2011) i Japanu

(Saeki et al, 2007)

• Zdravstveni tehničari za zdravlja djeteta u Australiji (Kemp et al, 2006) i Švedskoj

• Socijalni zdravstveni tehničari u Belgiji (Grietens et al, 2004)

• Patronažne sestre u nekim zemljama bivše Jugoslavije (Kisman & Donev, 2007).

Slično ovome je i porodični zdravstveni tehničar u Evropi koji se bavi mijenjajućim potrebama stanovništva

(Svjetska zdravstvena organizacija u Evropi, 2006). Iako je bavi svim generacijama (svim starosnim

grupama), važi mišljenje da porodični zdravstveni tehničari ipak više rade na promociji zdravlja u ranom

djetinjstvu.

Ove varijacije u nazivima i ulogama osoba koje vrše kućne posjete ispred neke organizacije znači da će

neizbježno biti razlika i u polaznim tačkama za svaku zemlju. Kao rezultat toga, razlike između postojećih

uloga socijalnih radnika/medijatora i nove uloge koja je predstavljena u ovom modulu također će varirati.

Ipak, zajednička razlika će se uočiti u proaktivnosti i profesionalnom donošenju odluka novog socijalnog

radnika/medijatora. Vrlo je vjerovatno da će u svojoj novoj ulozi medijatori trebati veću autonomiju u

planiranju prioriteta, dnevnih rasporeda i donošenju odluka o tome kada i s kim se povezuju kako bi pružili

relevantnu i neophodnu podršku porodicama. U nastavku je opis ove uloge i prilika da razmislite o tome koja

su trenutno vaša očekivanja od ove nove uloge socijalnog radnika/medijatora.

Sveobuhvatna uloga socijalnih radnika/medijatora

Sveobuhvatna uloga može biti veoma široka, jer uključuje promišljanja o svim faktorima koji utiču na život

djeteta, kao i o uticajima na samog socijalnog radnika/medijatora. Ukratko, korisno je ovu ulogu sagledati u

kontekstu četiri dimenzije – pojedinac, porodica, zajednica i organizacija, što je sažeto prikazano na slici u

nastavku (Slika 2).

7


Slika 2. Djelovanje po dimenzijama

• Procjena, nadzor i upozoravanje na

potrebe

• Pružanje informacija o zdravlju

• Ispoljavanje poštovanja, brige i empatije

• Savjetovanje

• Podrška vezama

• Uočavanje zajedničkih potreba

• Naglašavanje resursa

• Stimulacija svijesti

• Razumijevanje odnosa

• Identifikacija snaga, resursa

• Komunikacija sa skrbnicima

• Primjer korisne interakcije

• Podržavanje realnih očekivanja

• Ponuda zalaganja

• Dijeljenje i ukazivanje na informacije

• Dokumentovanje i vođenje evidencije

• Predstavljanje i upućivanje

• Ulaganje prigovora

• Pojašnjavanje vlastitog djelovanja

Osvrt i diskusija

Potrebno je da tokom rada na ovom modulu vodite dnevnik u koji ćete unositi svoje misli o onom što

ste uradili, naučili ili vidjeli. Pišite o svojim mislima i iskustvima, stvarima u kojima ste uživali,

onom što ste uradili dobro i onom što ste mogli uraditi bolje.

• Razmislite o svojim očekivanjima od profesionalne uloge socijalnog radnika/medijatora.

Video klipovi

Pogledajte video o patronažnim sestrama u Srbiji na: http://bit.ly/1BLUwbw ili

https://www.youtube.com/watch?v=uCN06LF-x8A&feature=youtu.be

• Sada razmislite o vještinama koje morate posjedovati da biste radili s pojedincima i

porodicama koje su dio cijelih zajednica i koje koriste usluge raznih organizacija.

Informacijske kartice

Upotrijebite Informacijsku karticu 1 s obrascem za promišljanje kako biste počeli dnevnik svojih promišljanja.

http://bit.ly/1BLUwbw

https://www.youtube.com/watch?v=uCN06LF-x8A&feature=youtu.be

8


DIO 1

1. PROFESIONALNI CILJ

Posjete domovima su karakteristične. Omogućavaju fokusiranje na porodicu i pojedinca tokom trudnoće i

nakon poroda. Nevidljivo čine vidljivim.

Kada upoznate ljude u njihovom domu, možete razviti uvid u njihovu situaciju, što pruža dobru osnovu za:

• Realnu procjenu

• Uočavanje snaga/sredstava

• Rad s pojedincima

• Rad na zajedničkim poteškoćama

• Postizanje adekvatne uključenosti roditelja u službe (Astuto & Allen, 2009)

Vješt medijator će intervencije uskladiti s potrebama pojedinca (Turner et al, 2010), ali će istovremeno

stvoriti vezu, spajajući porodice s resursima u njihovom okruženju i radeći po ekološkim principima.

Vi kao medijator koji posjećuje porodice u njihovim domovima radit ćete u više slojeva, kako je prikazano na

Slici 2, imajući na umu da na iskustva djeteta utiče situacija u porodici na koju, pak, utiču susjedstvo i šire

okruženje. Ovo znači da radite u skladu s ekološkim principima koji su predstavljeni na Informacijskoj kartici

2.

Slika 3. Ekološki slojevi uticaja i resursa

Medijator u srcu službe

Vaš rad u svim slojevima zajednice s ciljem pomaganja da se dijete poveže s važnim resursima i pomoći

stavlja vas, socijalnog radnika/medijatora koji odlazi u kućne posjete, u srce službe. To je prikazano na

Slici 3, gdje će medijator zajedno sa svojim timom raditi na:

• Povezivanju sa svakom porodicom posebno i svakom službom, kao što je prikazano plavim linijama

• Povezivanju porodica s drugim službama i resursima u zajednici, prikazano narandžastim linijama i

• Pomaganju porodicama da koriste jedne druge kao izvor pomoći, prikazano zelenom linijom.

Porodica

Dijete

9


Slika 4. Medijator u srcu službe

Potičući uspostavu novih odnosa među porodicama, pomažete stvaranje jačih zajednica. Ovo se nekad

opisuje kao izgradnja socijalne kohezije u zajednici, što je čini spremnijom za brigu o svojim članovima

(Univerzitet South Bank, 2006).

Vrijednosti za praksu

Pregled objavljene literature (Cowley et al, 2014) pokazao je da medijatori moraju imati bazu

vrijednosti koje promiču kvalitetnu njegu i pozitivno iskustvo klijenta. To je prikazano u

Informacijskoj kartici 3.

Te se vrijednosti pokazuju tokom kućnih posjeta kroz vaše ponašanje i interakciju u radu s porodicama koji

se zasnivaju na tri principa.

1. Salutogeni su (kreiraju zdravlje) – uočavanje snaga za traženje rješenja i proaktivnost.

2. Pozitivan odnos prema drugima (vrednovanje ljudi) kroz fokusiranost na osobu i usklađivanje

djelovanja s potrebama osobe, te neodustajanje.

3. Prepoznavanje situacije u kojoj se osoba nalazi (humana ekologija) – kada procjenjuje potrebe, uvijek

u obzir uzima pojedinačne okolnosti i radi preko svih nivoa prikazanih na Slici 4.

Zašto osobe poput vas postaju medijatori koji odlaze u kućne posjete? Studija Star and Stay provedena u

Velikoj Britaniji (Whittaker et al, 2013) istraživala je zašto medicinski radnici biraju ovu ulogu. Rezultati su

pokazali da mnogi smatraju da je ta uloga vrlo skromna i da je privilegija raditi s porodicama.

Student medijator je rekao:

Ovo naglašava snagu ljudi u nevolji.

Kvalifikovani medijator (britanski zdravstveni socijalni radnik) komentariše:

Ni jedna porodica nije ista i svaki rodni list i dolazak bebe na svijet predstavlja uzbudljiv izazov. Kada prvi

put pokucate na nečija vrata, krećete na novo i uzbudljivo putovanje.

Porodica

Porodica

Medijator

Centar za

djecu

Grupa za

roditelje i

djecu

Porodica

10


© UNICEF/Whittaker

Poput otvorenih vrata koja vidite na ovoj slici, ova uloga pruža otvor

(mogućnost ulaska) ka životima ljudi. Trudnoća i rođenje su novi početak,

a medicinski radnik koji dolazi u kućne posjete pridružuje se porodici

kako bi je vodio zdravijim putem u budućnost. Iako kraj puta ne vidite,

ova neizvjesnost predstavljaj uzbudljiv izazov. Dijelovi staze na ovoj slici

su u sjenci, a dijelovi na suncu. Slijediti stazu moglo bi značiti kretanje iz

tame i nesigurnosti ka svjetlosti i potpunoj jasnoći. Uloga radnika u

kućnoj posjeti je pomogne porodici da hoda ovom stazom i prevaziđe

izazove dok raste i podržava razvoj svoje nove bebe.

Odlazak na putovanje s porodicom

Vi ćete kao medijator neko vrijeme (od poroda kroz rano djetinjstvo) raditi s porodicom (Slika 5). Bit ćete

dostupni za pomoć roditeljima pri podučavanju djece i pružanju podrške djeci u dostizanju razvojnih pragova.

Slika 5. Putovanje porodice u slikama

Fotografije: Whittaker 2008, 2009, 2009, 2010, 2010, 2012

11


Traženje snaga porodice i nuđenje pristupa fokusiranog na resurse

Studije slučaja – Studija slučaja 1

Razmislite o sljedećem primjeru!

Porodica živi u trosobnom unajmljenom stanu sa četvero djece mlađe od 10 godina, uključujući

novorođenče. Sljedeće najmlađe dijete, koje je staro 2,5 godine, ima ekcem na leđima i nogama koji roditelji

tretiraju kremom kupljenom u apoteci. Ipak, ekcem ga i dalje svrbi i ometa mu spavanje. Majka obično radi

honorarno, ali je trenutno na porodiljskom odsustvu. Otac je nedavno uzeo pet sedmica bolovanja radi

operacije, ali je uspijevao pomagati po kući. Majka je bila veoma zahvalna na tome, jer joj je teško stići sve

sad kad je nova beba tu i kad dječak s ekcemom slabo spava. Imati četvero djece znači „da stalno trčite

tamo-ovamo...“ kako biste djecu odveli u školu u koju često kasne.

Patronažna sestra (socijalna radnika/medijator) je obavila sve uobičajene preglede bebe i pružila vrijednu

emocionalnu podršku. Najstarije dijete je bilo kod porodičnog ljekara, a roditelji kod advokata da se

posavjetuju u vezi s jednom nezgodom u školi. U tom su periodu roditelji imali nekoliko neugodnih razgovora

s nastavnicima pri čemu su izgubili takt. Porodica je nedavno doselila u ovo naselje i nema podršku rodbine.

Majka je stekla nekoliko prijatelja koji tu i tamo preuzmu neko dijete ukoliko i ona preuzima njihovo.

Na posljednjoj posjeti patronažne sestre, majka je sa suzama u očima rekla da se osjeća loše, jer uslijed

svega svojoj bebi nije onakva majka kakva bi trebalo da bude. Kad beba plače, nije sigurna kako da ga smiri

i smatra da nema strpljenja da se adekvatno brine o njemu.

Ovaj scenarij prikazuje porodicu koja živi u teškim uslovima i majku s mnogo obaveza. Kada se medijator

susretne s roditeljima koji imaju probleme, postoji mogućnost da će se razgovor fokusirati na probleme i

poteškoće, a ne na postignuća i snage porodice. To je pristup koji se fokusira na manjkavosti i potiče

razgovore koji se koncentrišu na probleme. Alternativa, tj. pristup koji se fokusira na snage, koncentrisao bi

se na snažne tačke i resurse porodice i potom ih koristio u iznalaženju rješenja za probleme. U jednoj

detaljnoj analizi značenja snaga i resursa u kontekstu zdravstva, Rotegård et al (2010, str. 522) navode da

su to „pacijentova iskustva, preference i znanje“. Oni navode da, kada medijator razumije snage u svakoj

situaciji, može osigurati da podrška koju pruža odgovara potrebama pojedinca i porodice. Ovo omogućava

uočavanje i korištenje snaga ljudi (Rotegård et al, 2010).

Kako bi se fokusirao na snage, medijator treba da pokrene razgovor koji pokazuje razumijevanje i cijenjenje

onog što roditelji imaju da ponude, onog što cijene i vjeruju da je važno za njihovu porodicu. Kao medijator,

vi ćete pomoći roditeljima da prepoznaju svoje snage i da ih koriste u pronalasku rješenja i osmišljavanju

planova djelovanja za ono što predstavlja izazov u njihovim životima. Whiting et al (2012) navode da će to

pomoći roditeljima da:

• razmišljaju pozitivno o svojoj situaciji,

• budu realni kada razmišljaju o onom što postoji,

• jednako razumiju svoju situaciju i

• otkriju više o sebi i svom vlastitom potencijalu.

Samoprocjena

Na osnovu gore opisanog scenarij, identifikujte snage i postupke medijatora (šta biste mogli

reći ili uraditi).

12


Mogući odgovori

Snage i resursi Šta medijator može reći i uraditi

Želja majke da bude dobar roditelj

Spremnost oce da pomaže u kućnim poslovima

Prijatelji s kojima mogu dijeliti brigu oko

djece

Odluka roditelja da djeluju u ime svog

djeteta kada je imao nezgodu,

Volja da se problem rješava,

Volja da vjeruju medijatori i da mu se

povjere, samosvjesnost, zaposlenost i,

stoga, prihodi.

„Odlično sve stižete i to sada, u periodu kada vam fali sna.“

„Veoma ste svjesni potreba svoje djece.”

„Divno je to što ste se sprijateljili s drugim majkama i

što možete podijeliti brigu o djeci. To i vašoj djeci daje

priliku da se igraju s drugom djecom u drugom

okruženju.”

„Koji su vaši snovi za budućnost?”

Pitajte šta je bilo korisno kod pružanja pomoći

drugim majkama.

Medijator bi mogao zajedno s roditeljima napraviti eko-

mapu kako bi se lakše shvatilo šta roditelji vide kao

resurse – da li znaju za druge resurse ili izvore pomoći u

zajednici, npr. neku dobrotvornu organizaciju koja pomaže

sa smještajem.

2. GDJE I KAKO SE PRUŽA PODRŠKA?

Okruženja

Kako biste radili na svim nivoima s kojih se vrši uticaj na dijete, bit ćete povezani sa širom zajednicom. To znači da vas

porodice vide u različitim okruženjima i morate razmisliti o tome kako se u svakoj situaciji predstavljate. Okruženja mogu

biti poslovna, javna i privatna:

• Bolnica ili neko drugo poslovno okruženje

Klinika ili neki centar zajednice je mjesto gdje se porodica mora osjećati dobrodošlo kako bi se potaklo

njihovo korištenje usluga. Istraživanja pokazuju da samo poziv nije dovoljan da se osigura dobro

korištenje usluga. Porodice se moraju osjećati dobrodošle i usluga mora odgovarati njihovim potrebama

(Whittaker & Cowley, 2012).

• Zajednica – javno okruženje

Park, školsko dvorište i sl. mogu biti mjesta na kojima možete slučajno „naletjeti“ na porodicu s kojom

radite. Kako ovo nije privatno okruženje, nemojte pričati o osjetljivim ili povjerljivim temama. Ipak, ako se

sretnete, možete iskoristiti priliku da pozovete porodicu u bolnicu, u grupe roditelja ili da planirate kućnu

posjetu. Sretanje porodica u javnom okruženju može također dati mogućnost da predstavite roditelje

jedne drugima, iako je pritom poštovanje želja roditelja važno.

• Dom porodice – privatno okruženje

Kućna posjeta pruža osnovu za univerzalnu progresivnu uslugu. Susretanje s porodicama u njihovim

domovima je ključni aspekt vaše uloge i pruža vam priliku da upoznate svaku porodicu i s njom gradite

odnos (pogledajte Informacijsku karticu 4). Dom je važno mjesto na kojem se zdravstvene i socijalne

potrebe mogu procijeniti, koje nudi privatnost potrebnu za postavljanje teških pitanja i priliku da se vidi

kojim resursima porodica raspolaže za zaštitu i brigu o rastu i razvoju djeteta. Ipak, vi kao gost morate

poštovati kulturne preference i običaje porodice.

13


Osvrt i diskusija - Izgradnja mreža u zajednici

Važna uloga medijatora je poboljšanje života djece i porodica. Ovo se djelimično može postići

kroz pomaganje porodicama da se povezu jedne s drugima. Za narednu vježbu idite na

Informacijsku karticu 3: Izgradnja mreža u zajednici.

3. OKVIR ZA PRAKSU – UNIVERZALNI PROGRESIVNI MODEL

Način na koji medijatori nude svoje usluge razlikuje se u zavisnosti od okolnosti svake porodice i njenih

potreba. Svim porodicama s djecom mlađom od tri godine nudi se niz univerzalnih usluga koje im pomažu

u području roditeljstva, razvoja djeteta, roditeljskih postignuća, održavanja sigurnog porodičnog okruženja i

pristupa drugim službama u zajednici.

Slika 6. UNICEF Šema univerzalnog progresivnog modela kućnih posjeta

Nekad prijetnju blagostanju porodice predstavljaju faktori koji su individualni, potiču od roditelja ili su

uzrokovani porodičnim okolnostima. Takve prijetnje nazivamo ranjivim tačkama i one ukazuju na to da nešto

u vezi s djetetom, roditeljem ili porodicom stvara rizik od lošeg fizičkog, mentalnog ili razvojnog zdravlja ili

kapaciteta da se porodica brine o sebi. Ove ranjive tačke, ukoliko se ne radi na njihovom eliminisanju, mogu

značiti da su djeca izložena riziku da se ne razviju u punom potencijalu. U takvim se slučajevima nudi

poboljšana usluga. Kada se identifikuju kompleksne poteškoće, medijator će uključiti i druge stručnjake, te

će cijeli tim raditi s porodicom kako bi se unaprijedio pristup specijalističkoj pomoći.

Medijator i dalje održava kontakt kako bi osigurao stalni pristup univerzalnim uslugama čak i kada je porodica

za dalju podršku upućena stručnjaku. Ovo znači da vi ostajete u postojećem i centralnom odnosu s

porodicom čak i kada porodica koristi usluge drugih agencija.

Upozoravanje

Analiza

Nadgledanje

Podrška

Savjetovanje

Predlaganje

Informisanje

INTENZIVNE

POBOLJŠANE

•

•

•

UNIVERZALNE •

•

•

•

KO

MPLEKSN

OST U

SLU

GA

14


Dodatni resursi

Kako biste se upoznali s regionalnim preporukama za kućne posjete, pročitajte UNICEF-ove

Preporučene standarde za posjete domovima u centralnoj i istočnoj Evropi i Zajednici

nezavisnih država.

Ključne aktivnosti

Postoje ključne aktivnosti koje će medijator pokrenuti u okviru pružanja univerzalne progresivne usluge. Ove

aktivnosti mogu biti različitog intenziteta zavisno od potreba djeteta i/ili porodice. Ove aktivnosti su prikazane

na Slici 5 i počinju od univerzalnog nivoa informisanjem i predlaganjem, preko uočavanja poteškoća, pa do

poduzimanja akcije kroz uključivanje drugih službi kada se utvrde kompleksne potrebe.


Patronažna sestra je pozvala novu majku kako bi zakazala posjetu kad beba bude stara dvije sedmice. Dok

su razgovarale, objasnila je da je, pored toga što nudi posjetu, dostupna u centru zajednice tri puta sedmično,

gdje pruža savjete o njezi beba, te da roditeljima može prestaviti druge službe u zajednici koje su dostupne

kroz centar u kojem radi. Majka je rekla da im posjeta ne treba, jer se „dobro snalaze i imaju mnogo prijatelja

koji mogu pomoći“. Naredne sedmice majka dolazi u centar i traži patronažnu sestru, jer porodici treba savjet

o tome kako da beba „prestane plakati i spava“. Patronažna sestra pita majku kako se osjeća i majka počinje

plakati. Patronažna sestra sjeda s majkom i nježno joj govori kako se čini da njena beba voli da je mama

drži i da mora da je iscrpljena zbog konstantnog dojenja. Potom je ponudila do posjeti porodicu kod kuće,

gdje će imati više privatnosti i vremena da posmatraju dojenje. Majka je prihvatila ponudu i dogovorile su se

da se kućna posjeta održi naredni dan.

Samoprocjena

Koje još ključne aktivnosti uočavate?

Za svaku od ovih aktivnosti navedite zašto je važna u radu stručnog lica koje odlazi u kućne posjete!

Primjeri ključnih aktivnosti mogu uključivati:

Predstavljanje: = ukoliko razlog za kontaktiranje nije sasvim jasan, roditelj bi mogao postati

sumnjičav i odbiti ponudu.

Dostupnost: = prisutnost u naselju povećava šanse da vas roditelji upoznaju i prihvate. Ova

prisutnost vam također pomaže da upoznate zajednicu i resurse koji su roditeljima na

raspolaganju.

Miran, nježan govor: = prvi utisci su važni! Obraćanje pažnje na ono što govorite i kako to

govorite, na ton i brzinu govora, kao i neverbalne signale koje šalje izraz vašeg lica veoma je

važno u angažovanju roditelja i pokazivanju iskrene zainteresovanosti.

15


Samoprocjena – Ključne aktivnosti

Kako biste napravili ovu samoprocjenu, pomislite na tri porodice koje ste identifikovali u

aktivnosti o izgradnji mreže u zajednici. Na spisku aktivnosti koje su dio univerzalnog

progresivnog modela kućnih posjeta navedite zašto je određena aktivnost važna ključna

aktivnost, također navodeći zašto bi se neke aktivnosti mogle povezati ili preklapati:

Ključna aktivnost Zašto je važna Za koju od gore

opisanih porodice je

ova aktivnost važna i

zašto?

Služba zajednice s

kojom biste mogli

raditi ili resurs koji

biste mogli koristiti

u ovoj aktivnosti

PRIMJER

Informisanje

PRIMJER

Kako bi porodica imala

izbor i donosila odluke

na temelju tačnih

informacija

PRIMJER

Porodica 2, jer je nova u

naselju i nema porodicu i

prijatelje koji žive u blizini,

te ne poznaje naselje i

usluge

PRIMJER

Grupa za igranje za

roditelje i djecu

Predlaganje

Savjetovanje

Podrška

Nadgledanje

Analiza

Identifikacija

Povezivanje/upućivanje

Upozoravanje

16


4. PROFESIONALNOST

Šta to znači?

Profesionalnost se ispoljava kroz ono što medijator govori i čini. Ponašanje i postupci medijatora kad

komunicira s drugima imat će snažan uticaj na njegovu reputaciju i na to kako ga drugi vide. Obilježja i

ponašanja potrebna za profesionalnost mogu se razviti rano u životu osobe, ali se također mogu razviti kroz

stalnu obuku i trening u radnom okruženju. Igranje uloga je veoma važno za razvoj svijesti o tome kakva su

ponašanja prikladna u različitim poslovnim situacijama.

U studiji koja je uključivala cijeli niz zdravstvenih radnika, britanski Odbor za zdravstvenu njegu i zanimanja

(HCPC, 2014) profesionalnost opisuje kao

„...holistički koncept i multidimenzionalni, višestrani konstrukt koji se sastoji od profesionalnog identiteta,

profesionalnih stavova i profesionalnog ponašanja“.

Rad u skladu s dogovorenim standardima

Standardi za profesionalni rad pružaju smjernice za ulogu medijatora, što pomaže medijatoru i drugima da

razviju zajedničko shvatanje i razumna očekivanja. Ovi standardi se mogu shvatiti i kao set pravila prema

kojima se radi.

„Pravila pružaju osnove smjernice i signale o tome šta je prikladno, a šta neprihvatljivo, ali služe kao osnova

za ponašanje, a ne specifikacija. Prava profesionalnost ne leži toliko u tome da znate šta da radite koliko u

tome da znate kada da to radite.“ (HCPC, 2014)

Profesionalni standardi su važni jer pomažu medijatorima da se oblikuju tako da su u stanju ispunjavati svoju

profesionalnu ulogu, rade pouzdano i sigurno i kreiraju prikladnu sliku o službi.

Kao neko ko radi prema standardima, morat ćete:

• poštivati pravila, ali postavljati pitanja kod svake nesigurnosti,

• shvatiti opseg zaduženja,

• dokumentovati akcije kako se dešavaju,

• uvezati se s drugima kako biste zajedno kreirali planove djelovanja, i

• biti u stanju opravdati vlastite postupke.

Sve gore pobrojano predstavlja obilježja profesionalnog rada.

Rad s drugim stručnim licima

Kako bi ponudili najbolje usluge i postigli najbolje rezultate s porodicama, medijatori će također morati usko

sarađivati s drugim stručnjacima, razvijajući partnerstva kako bi osigurali da je njega koordinisana i

sveobuhvatna. Ovdje se može naići na izazove, posebno kada stručna lica ne rade za istog poslodavca,

kada ne dijele isti primarni fokus ili svrhu ni grupni identitet. U takvim okolnostima komunikacija može biti

spora i može je biti teško uspostaviti. Zna se da su greške u komunikaciji glavni uzrok neželjenih događaja

u uslugama i brizi za klijente (Leonard et al 2004), tako da je učinkovita komunikacija među stručnim licima

veoma važna u zaštiti interesa porodica. Uspostava dobre komunikacije će zahtijevati dogovaranje

mehanizama za razmjenu informacija, poput e-maila, telefona ili sastanaka. Strategije koje preporučuje

Owens (2009) za podršku dobroj komunikaciji uključuju:

17


• Ostvarivanje kontakta putem telefona

• Korištenje komunikacijskih knjiga ili dnevnika

• Pozivanje drugog stručnog lica da planirate zajednička viđanja s porodicom

• Prisustvovanje obukama ili info sesijama koje organizuju vanjski stručnjaci

• Prisustvo na sastanku ili redovnim sastancima.

Morat ćete posvetiti vrijeme komunikaciji i iskoristiti priliku da razumijete uloge drugih stručnih lica i sektora.

Istraživanja o interprofesionalnom (koje uključuje više zanimanja) obrazovanju (Darlow et al., 2015) pokazuje

kako zajedničko učenje može pomoći svakom stručnjaku da shvati uloge onog drugog, što pomaže u

uspostavi dobrih odnosa i jakih poslovnih partnerstava.

Rad u partnerstvu s drugim stručnjacima i porodicama je svačija odgovornost. Kao medijator, vi treba a

razmišljate o tome kako možete inicirati partnerstvo s drugim sektorom ako to može dovesti do poboljšanih

usluga i pomoći porodici. Razmjena informacija je važan dio rada u partnerstvu, jer može potaći bolje

razumijevanje potreba, pomoći u procjeni i time ojačati sistem upućivanja u druge službe.

Vidite Modul 15 „Saradnja s drugim sektorima“!

Važne napomene

Kako biste ocijenili vlastiti doprinos razvoju partnerstava, razmislite o sljedećem:

© UNICEF/Whittaker

Profesionalni imidž

Direktni kontakt koji vi kao medijator imate s drugima

(roditeljima, članovima zajednice i dugim kolegama)

stvorit će imidž službe. Ovo se odnosi na kontaktiranje

telefonom, pisanje e-mailova ili pisama i susret uživo.

Ove različite vrste kontakata omogućavaju drugima da

stvore sliku o službi. Ova je slika važna, jer utiče na to

koliko ljudi cijene službu, koliko joj vjeruju i koliko koriste

ono što ona nudi. Slabo korištena služba ili služba koja

ne sarađuje s drugima ili sarađuje samo s određenim

Kako promovišete aktivnu razmjenu informacija

sa svojim kolegama iz drugih disciplina ili

sektora?

S kojim kolegama radite u partnerstvu i

kako mjerite rezultate svog partnerstva?

18


grupama stanovništva neće biti učinkovita. Neće biti uspješna u doprinosu smanjenju ranjivosti i poboljšanja

zdravlja i blagostanja male djece i njihovih porodica. Dobar profesionalni imidž može ohrabriti roditelje da

zatraže pomoć kada je najviše trebaju, npr. kada beba previše plače. Pravovremeno traženje pomoći može

spriječiti da roditelji djeluju nepromišljeno, te da ljutito protresu dijete ili ga isfrustrirani udare. Ovo opasno

ponašanje se može spriječiti ukoliko roditelji imaju stručno lice kojem vjeruju i koje mogu pozvati da zatraže

savjet.

Važne napomene

Razmišljanje o našim interakcijama s drugima pomaže nam da razumijemo profesionalnu

sliku koju šaljemo i dovodi do toga da li će neko sarađivati s nama ili ne. Zapamtite, to kako

izgledamo i zvučimo čini najveći dio prvog utiska i može uticati na to kako će naše riječi biti

interpretirane.

(Vidite i Modul 10 „Briga i osnaživanje – poboljšanje komunikacijskih vještina medijatora“).

Imajte na umu sljedeće:

• Kontakt očima

• Opušteni izrazi lica

• Ton i brzina govora

• Urednost odjeće i lična higijena (ruke, kosa i maramice)

• Vrste pitanja – otvorena ili zatvorena?

• Korištene riječi

• Ispunjavaju li se obećanja

• Da li su riječi koje se koriste u skladu s govorom tijela – vjerodostojnost

• Iskrenost i razumnost

• Poštivanje drugih (kolega i klijenata)

• Korištenje društvenih medija (Facebook profili)

5. INTERAKCIJA S DRUGIMA

Istraživanja naglašavaju važnost komunikacije medijatora s roditeljima (Donetto et al, 2013).

Model za savjetovanje roditelja koji su razvili Davis et al (2002, str. 112) objašnjava interakcije koristeći

teoriju ličnih konstrukata (vidite u nastavku). Odgovori medijatora mogu biti od pomoći ako oni pažljivo

posmatraju i slušaju kako bi shvatili ponašanje roditelja.

Ovo podrazumijeva provjeravanje vlastitih stavova i pretpostavki kako bi se izbjeglo nametanje vlastitog

mišljenja i toga da vidimo samo ono što očekujemo da vidimo, a ne ono što zaista jeste u odgovoru roditelja

(Chalmers, 2012). Vjerovatnije je da će koristan, prijateljski i učtiv odgovor medijatora potaći roditelje da se

uključe, jer oni primijete ovakve odgovore i tumače ih kao pokazatelj da je medijator iskren i da će interakcija

biti vrijedna. Istraživanje koje su proveli Whittaker et al (2014) navodi da će ovo stvoriti priliku da se uspostavi

dublji odnos između medijatora i porodice.

Ponašajući se na ovaj način prema roditeljima i drugim članovima porodice, medijator predstavlja pozitivan

primjer vještina društvene interakcije u porodičnom domu.

19


Slika 7. Interakcije po teoriji ličnog konstrukta

Komunikacija i savjetovanje – korištenje promotivnih vodiča

Važna svrha komunikacije s roditeljima je pomaganje roditeljima da se fokusiraju na svoje bebe i djecu.

Istraživač roditelja i djece Crispin Day i njegove kolege razvili su „promotivne vodiče“ koji se mogu koristiti u

predporođajnom i ranom postporođajnom periodu i koji pomažu medijatorima da razviju partnerski pristup u radu

s roditeljima. Ovi vodiči mogu pomoći roditeljima i medijatorima da zajedno istražuju iskustva roditelja, da

identifikuju, procjenjuju i prioritizuju snage porodice, te da razviju planove rada usmjerene na uspostavu

brižnih odnosa i razvoja djeteta (Day et al, 2014).

Vidite Informacijske kartice 5 i 6 za primjere o primjeni promotivnih intervjua u radu sa

svojim porodicama.

Kada koristite promotivne vodiče, preporučuje se da su oba roditelja ili partnera prisutna. Ako majka nije

udata i nema partnera, potaknite je da u posjetu uključi dobrog prijatelja ili člana porodice. Vodiči su

najkorisniji kada se integrišu u razgovor s roditeljima i treba da izbjegavate da tačke predstavljate kao spisak

pitanja kao da je razgovor zapravo intervju s roditeljima. Kako biste ovo postigli, morate biti dobro upoznati

s temama iz vodiča i znati prepoznati kada da pređete s jedne teme na drugu, zavisno od odgovora roditelja.

Korištenje vodiča na ovaj način pomoći će vama i roditeljima da zajedno istražite važna pitanja. Uz nešto

iskustva i prakse, bit ćete u stanju pomiješati teme iz vodiča s drugim rutinskim područjima koje treba da

pokrijete tokom kućne posjete. Pokrivanje svih tema iz svakog vodiča trebalo bi da traje približno 60 minuta.

Roditelj

20


© UNICEF/Whittaker

© UNICEF/Whittaker

Posjete iz perspektive roditelja

Chalmers (2012) nas potiče da na posjetu i interakciju

gledamo i iz perspektive klijenta. Planirane posjete bilo

koga našem domu može izazvati iščekivanje i, kod

nekih, želju da sredimo dom, sebe i/ili svoju djecu. Važno

je naglasiti da brige koje proizilaze iz pozivanja

medijatora u dom može dovesti do toga da (kao u studiji

slučaja 1) neki roditelji odbiju ili odgode posjetu.

Posjeta medijatora domu razlikuje se od posjete

prijatelja ili porodice. Medijator je taj koji inicira kontakt,

određuje svrhu i, često, dužinu trajanja posjete. Ovo

utiče na iskustvo roditelja koji će tokom posjete

ocjenjivati stav, pouzdanost, prijateljski stav, znanje i

izgled medijatora.

Ove ocjene će uticati na razvoj odnosa i na percepciju

posjete. Odnos i stalno nuđenje kontakta ključni su

faktori za uspješno pružanje usluge (Russell, 2008).

Tokom kućnih posjeta, roditelji se pozivaju da se

skoncentrišu i slušaju. Medijator ih potiče da razmišljaju

o svojim osjećajima i razgovaraju o emocionalnim

problemima. Ovo za roditelje može biti zamorno

iskustvo, posebno ako se još i brinu za djecu ili se

suočavaju s drugim problemima (npr., nezaposlenost,

loši životni uslovi, itd).

Iz perspektive roditelja, kućne posjete i razgovori treba da učine da imaju osjećaj da ih je neko saslušao i

zaista čuo. Day et al (2014) su dodali da, ukoliko su oni učinkovito predstavljeni, roditelji treba da budu u

stanju napraviti sažetak ključnih stavki i prioriteta. Moraju osjetiti da medijator s njima dijeli razumijevanje

njihovih snaga, resursa i briga, te da je spreman s njima raditi na osmišljavanju planova djelovanja. Ovo,

pak, zahtijeva trud i medijatora i porodice.

Kućna posjeta iz perspektive roditelja

Uzmite Informacijsku karticu 7, pročitajte izjave i razmislite o pratećim pitanjima! Zapišite

svoje misli!

Uzmite Informacijsku karticu 8 i izvršite procjenu vlastitih gledišta o tome u kojoj mjeri

medijatori mogu promijeniti živote djece i porodica.

21


6. SAŽETAK DIJELA 1 I ŠTA STE DOSAD RAZMOTRILI

Finalni sažetak

Vaša uloga medijatora je važna, jer je u srcu usluge – nudi kontinuitet i povezanost s

porodicom.

Rad u zajednici i kontakt s porodicama i pojedincima, posebno onima koji u protivnom ne bi

pristupili uslugama ima jasan profesionalni cilj.

Postoje ključne aktivnosti u pružanju usluga.

Kako se predstavljate je veoma važno za rad s porodicama i kolegama.

Kroz refleksiju možete razmisliti o tome šta porodice već znaju i koje im novo znanje i

vještine trebaju da nastave da se razvijaju.

UNICEF/Pirozzi

22


DIO 2

1. RANJIVOST I OTPORNOST

Period života kada su ljudi najranjiviji je od začeća do 24 mjeseca starosti. Među rizicima u ovom periodu su

nepravilna ishrana, infekcije (HIV, seksualno prenosive bolesti), korištenje opijata i loše mentalno zdravlje

skrbnika (Lundberg & Wuermli, 2012).

Varijable koje uvećavaju ove nedostatke i čine neke porodice i djecu ranjivijim, što znači da im je pomoć više

potrebna, uključuju: siromaštvo, neobrazovanost, lošu pismenost, loše smještaj i izloženost nasilju. Ove se

varijable mogu opisati na nivou pojedinca, porodice i zajednice. Medijator treba da posjeduje znanje i vještine

da pruži podršku porodicama u uočenim situacijama i tokom ovih kritičnih ranih dana.

Nivo zajednice je kada okolišni, socijalni i ekonomski faktori poput

nezaposlenosti, lošeg smještaja i loših obrazovnih postignuća utiču na

šanse pojedinca da dostigne dobrobit. Ovi faktori mogu biti privremeni ili

dugotrajniji i ozbiljni.

Zajednica

Dijete

Porodica

Nivo porodice je kada jedan

ili više članova porodice pati

od fizičkih ili mentalnih

problema ili dugotrajnog

invaliditeta.

Individualni nivo je kad neko nije u stanju da se

brine za sebe ili da se brani od značajne štete ili

eksploatacije.

Preživljavanje rizika i nedaća u životu naziva se otpornošću. U slučaju djece, njihova otpornost ili „kapacitet

za pozitivno prilagođavanje u vremenu nedaća“ (Lundberg & Wuermli, 2012, str. 248) do nekog nivoa zavisi

od prirode njihovog odnosa sa skrbnikom, od otpornosti skrbnika i šire zajednice (Masten 2010).

Upravljanje rizicima

Kako biste postigli primarnu svrhu kućnih posjeta, tj. podrška zdravlju, blagostanju i razvoju, morat ćete

upravljati rizicima.

Rizici od povreda, lošeg zdravlja ili razvoja pojavljuju se na tri nivoa:

• Individualni nivo, npr. alkoholiziranje u trudnoći dovodi do fetalnog alkoholnog sindroma ili pušenje do

male porođajne težine,

23


• Nivo društva, gdje slaba vakcinacija dovodi do epidemije bolesti poput ospica,

• Nivo okruženja, gdje porodice koje žive u gradskim područjima ili u blizini prometnih autoputeva mogu

patiti od posljedica zagađenosti zraka ili teško nalaziti mjesta na koja mogu odvesti djecu da se

bezbjedno igraju i gdje oni tokom igre djece mogu vježbati.

Sprečavanje povreda, lošeg zdravlja i razvoja zahtijeva različit pristup na svakom nivou. Neki od ovih

pristupa uključuju obrazovanje, kampanje za podizanje svijesti javnosti, zakonodavstvo i primjena zakona,

inžinjerstvo i izmjenu okruženja.

(Vidite Modul 9 „Okruženje i sigurnost u domu“ i Modul 7 „Dobrobit roditelja“.) Mnogi se rizici moraju

rješavati na više nivoa, nekad čak i na sva tri.

Važne napomene

Ukoliko je rizik po zdravlje, dobrobit i sigurnost velik i trenutačan, morate djelovati bez

odlaganja, slijedeći protokole daljeg upućivanja i/ili tražeći hitnu intervenciju zdravstvenih ili

socijalnih službi.

Dodatni resursi

U Škotskoj je osmišljen Državni okvir za rizik i sva stručna lica, uključujući ona koja obavljaju

kućne posjete, dužna su raditi unutar ovog okvira. Dostupno na: http://bit.ly/1CZLEnM

Ključni zadatak u svim situacijama je evidencija svih poduzetih koraka (uz potpis, datum i

vrijeme). Ovo se treba unijeti odmah nakon događaja kako bi se osigurala tačnost. Ove

informacije su veoma važne porodici i svim uključenim stručnim licima, jer mogu uticati na

buduće zahtjeve za njegom i uslugama.

O zaštiti interesa djece i ranjivih možete više saznati u Modulu 14 „Zaštita djece od zlostavljanja“.

Pružanje podrške otpornosti

Jedan od načina na koje u svojim kućnim posjetama možete poboljšati zdravlje djeteta i majke je da

pomognete razvoj njihove otpornosti. Djelovanje može uključivati:

1) Smanjenje izloženosti riziku – na primjer, pružanje informacija o zdravstvenom obrazovanju ili

pružanje podrške roditelju u prestanku pušenja, što će smanjiti rizik od izloženosti fetusa ili novorođenčeta

toksinima. Roditelju koju je izložen porodičnom nasilju dajte informacije koje će povećati znanje o opcijama

za odlazak na sigurno mjesto i dalje od opasnosti i okruženja koje je izvor velikog stresa. Ukoliko se parovi

svađaju i ne slažu, dajte im informacije o programima podrške parovima i upoznajte ih sa strategijama

kontrole bijesa i učenja učinkovitijeg komuniciranja.

2) Povećanje resursa i sredstava – predstavite roditeljima druge službe u zajednici. Ovo može

uključivati službe koje:

• podržavaju obrazovni razvoj i zaposlenje,

• pomažu roditeljima da se uključe u grupe za roditelje i djecu,

• osiguravaju pristup finansijskoj pomoći na koju porodica ima pravo,

• pomažu u dobijanju smještaja koji je pogodan za porodicu s malom djecom.

http://bit.ly/1CZLEnM

24


Porodicama se može pomoći i tako što ćete ih povezati s drugim mrežama ili ljudima u zajednici koji zajedno,

ukoliko dijele ideje i vrijeme, mogu biti velika snaga zajednice.

Kako smo spomenuli u prethodnom dijelu, vi ste kao medijator zaduženi razvijati partnerstva s drugim

stručnim licima i roditeljima. Kroz ova partnerstva se s drugim stručnim licima mogu podijeliti relevantne

informacije o potrebama porodice i strategijama. Nekoliko nezavisnih analiza ranjivih grupa u Velikoj Britaniji

(Munro analiza iz 2011. i Francis istraživanje iz 2013) uvidjelo je koliko je razmjena informacija važna u

sprečavanju da potrebe porodica postanu nevidljive i zanemarene. Uključivanje porodica u proces razmjene

informacija može potaći otvorenost i stvoriti put ka osnaživanju porodica koje bi u suprotnom bile ignorisanje.

Pogledajte i Modul 15 „Saradnja s drugim sektorima“!

3) Mobilizacija & omogućavanje moćnih zaštitnih sistema – procijenite odnos roditelja i djeteta

i pomozite da se ojača sigurna povezanost i korisne roditeljske prakse koje pomažu djeci u samoregulaciji

svog ponašanja i osjećaja (vidite i Modul 4 „Zaljubljivanje – poboljšavanje veze između roditelja i djeteta). Vi

također imate ulogu u pomaganju porodici da shvati vlastita sredstva i snage. Ovo može početi tako što ćete s

porodicom razgovarati o njenim težnjama i analizirati šta već postoji u njihovim trenutnim odnosima. Eko-

mapiranje može biti od koristi za razvoj razumijevanja važnih odnosa i zaštitnih sistema. Ovo je alat o kojem

ćemo govoriti kasnije u ovom dijelu.

2. DJELOVANJE I PONAŠANJE

Vi kao medijator možda imate malo direktnog ličnog iskustva u nekim od stvari kojima svjedočite, npr. ekstremno

siromaštvo, odlazak partnera, zlostavljanje i nasilje u porodici, ovisnost, depresija, nepismenost, ozbiljni

stres majke i drugo. Zbog toga je važno da vi i vaše kolege često analizirate kućne posjete u kojima ste bili

i da iskreno govorite o svojim osjećajima i mislima. Potom svoja osjećanja odvojite od činjenica. Ovo je važno

za održavanje profesionalnosti, jer na ovaj način izbjegavate donošenje nepravednih zaključaka koji mogu

voditi ka diskriminaciji i povećati ranjivost vaših porodica.

Osvrt i diskusija – Analiza nedavne kućne posjete

Vrijeme je da se vratite svom dnevniku.

Sjetite se neke novije posjete porodici i svoje

odgovore na sljedeća pitanja zabilježite u svoj

dnevnik!

• Šta mislite i osjećate o uslovima u kojima porodica

živi i njihovom načinu odgoja?

• Koje su „činjenice“ o životu ove porodice?

• Smatrate li da je ova interakcija bila dobra?

• Recite zašto je bila dobra ili nije bila dobra!

• Da li biste tokom svoje sljedeće posjete ovoj

porodici nešto uradili drugačije?

Važne napomene - Profesionalnost tokom kućne posjete

Kućna posjeta treba da traje 30-60 minuta, da ima strukturu i konzistentnost u kontekstu

ciljeva i svrhe, ali da vama kao medijatoru dozvoli da odgovorite na sve potrebe koje su

iznesene ili koje je porodica uočila (pogledajte standarde za kućne posjete).

Kada posjećujete porodicu, sve ćete vrijeme biti ljubazni i treba da:

Medijator mora biti u stanju praviti prioritete u poslu, pravilno upravljati potrebama i organizovati pružanje usluge.

.

25


• posjedujete ažurirane informacije.

• imate jasnu svrhu i ciljeve posjete.

• budete spremni i imate sve informacije i resurse relevantne za posjetu.

• se po dolasku predstavite navodeći: ime, mjesto rada, ulogu i svrhu posjete.

• utvrdite ko živi na adresi i dobijete informacije o ljudima važnim za porodicu,

npr. svekrva, prijatelji. Ovo doprinosi razumijevanju dinamike porodice.

• dok uspostavljate kontakt, ne zaboravite imati dijete na umu. U nastavku ćemo vidjeti šta to

podrazumijeva. A prvo razmislimo ponovo o svojim interakcijama s drugima!


sliku koju dajemo i da li će drugi raditi s nama.

Upotrijebite Informacijsku karticu 9 da se vratite na interakcije i učite iz posmatranja kolega.

3. IMATI DIJETE 'NA UMU'

O potrebi da se beba ima na umu govorila je istraživačica Arietta Slade (2002) u svom radu o perinatalnom

mentalnom zdravlju – vodiču za pomoć porodicama u nevolji. Kako bi ovaj koncept bio uvršten u rad,

Rhodes (2007) piše o radu s porodicama u nevolji i objašnjava šta znači imati bebu na umu i kako to raditi.

ŠTA TO ZNAČI?

Razmišljati o potrebama djeteta dok radite direktno s odraslima.

ZAŠTO TO RADITI?

Kako se razlog našeg rada s porodicom i svrha rada ne bi izgubili.

Kako bi se izbjeglo zanemarivanje potreba i iskustava djeteta dok se radi s odraslima u porodici.

KAKO TO RADITI?

Održavajte redovne analize sesija odmah nakon kontakta s porodicom!

Razvijte naviku postavljanja internih pitanja – „šta to znači za dijete?“ – tokom kontakta s porodicama!


Aktivnost za razumijevanje situacije djeteta u središtu porodice

Eko-mapa je vizuelni prikaz veza između ljudi i njihovog šireg okruženja. Predstavila ju je socijalna radnika

Ann Hartman 1978. godina i od tada se koristi kao sredstvo prikaza detalja o porodici i onima koji su s njom

povezani. Za medijatore eko-mape mogu biti korisne u identifikaciji odnosa unutar porodice, veza između

djece i odraslih i izvora pomoći. Mapa se može nacrtati zajedno s porodicom i slika ili dijagram se mogu

koristiti u razgovorima o ključnim odnosima, izvorima uticaja i snagama porodice.

Dodatni resursi

Postoji niz pomoćnih dokumenata na internetu, poput onih koji je proizveo National Early

Transition Centre pri Univerzitetu u Kentuckyju, dostupnih na: http://bit.ly/19IUla8

Postoje i korisni dokumenti za proces eko-mapiranja, a primjeri uključuju one koje su proizveli

Fakultet za socijalni rad pri Michigan State Univerzitetu, dostupno na: http:// bit.ly/1IlYEE7 i

vlada Škotske, dostupno na: http://bit.ly/1IPGVWv

Osvrt i diskusija – Crtanje eko-mapa

Na osnovu uputa u nastavku napravite svoju eko-mapu. Ona će ponuditi kratki pregled

vaših odnosa s porodicom i prijateljima.

Kreirajte vlastitu eko-mapu

1. Uzmite prazan list papira

2. U sredini nacrtajte krug i upišite svoje ime

3. Nacrtajte krugove izvan sebe kako biste predstavili druge ljude u svom životu, npr.

svog partnera, djecu, roditelje, braću i sestre, prijatelje i radne kolege

4. Pored svakog imena navedite svoju vezu s tom osobom, navodeći sljedeće:

O= vaš odnos, npr. majka, prijatelj ili partner

P= podrška koju ova osoba pruža, npr. emocionalna, finansijska, praktična

pomoć

U= učestalost pomoći, npr. svaki dan, svake sedmice, svakih nekoliko dana

5. Povucite strijelice između ovih manjih krugova i svog kako biste pokazali da li od

odnosa obje strani imaju koristi

Pokušajte nacrtati eko-mapu za jedno od djece koju posjećujete, navodeći njihov odnos s

roditeljima, skrbnicima i stručnim licima koja rade u zajednici!

Crtanje eko-mape porodice

Kako biste koristili vježbu s eko-mapom

da razumijete porodicu i odnose u njoj,

porodicu postavite u veliki krug na

sredini papira s pojedinačnim ženama i

muškarcima prikazanim kao kvadrati i

krugovi. Vanjski krugovi prikazuju širu

zajednicu, npr. crkvu, školu, zdravstveni

dom i dr. Linije kojima ste krugove

povezali izgledat će ovako:

26

http://bit.ly/19IUla8

http://bit.ly/1IlYEE7

http://bit.ly/1IlYEE7

http://bit.ly/1IPGVWv

27


• Jak = čvrsta ravna linija

• Stresan = talasasta linija

• Isprekidan, slab = linija od crtica

• Prekinut = linija s crticama preko

Samoprocjena

Na primjer, otac i majka, 36 i 33 godine starosti, imaju 6-godišnjeg sina i dvije kćerke – jednu

od 4 godine, drugu od 6 mjeseci. Sinu je škola stresna i prestao je trenirati fudbal. 4-godišnja

djevojčica, pak, veoma voli školu i ima dobar odnos s učiteljicom. 6-mjesečna djevojčica je

izložena riziku da će biti zaboravljena, jer roditelji nemaju dobar odnos sa zdravstvenim

službama. Otac radi u fabrici i čini se da mu je posao siguran, dok majka radi samo

povremeno, te je njen odnos s fabrikom slab. Iako majka ima dobre veze s crkvom i nekim

prijateljima, nema braće i sestara i nema roditelje. Njen muž se uvijek svađa sa svojom

sestrom, tako da taj odnos stvara stres za porodicu.

Pokušajte nacrtati ove odnose na osnovu uputa

koje smo gore dali prije nego što pogledate

odgovor! Takvu sliku možete potom koristiti

tokom svoje posjete porodici kako biste

razumjeli kako da nastavite raditi na

uključivanju roditelja i osiguranju pristupa djece

adekvatnoj zdravstvenoj zaštiti. Ukoliko vam je

teško nacrtati sliku, pogledajte našu na lijevoj

strani!

Sada nacrtajte eko-mapu za jednu od porodica

s kojima radite, prikazujući njihove veze s

ustanovama u široj zajednici!

Elementi posjete

Dok na umu imate dijete, razmislite o tome kako kućna posjeta treba biti organizovana i koje elemente

treba da uključuje. Koristite Informacijsku karticu 10 i uradite zadatak o planiranju posjete.

Uz elemente posjete u nastavku navedite brojeve koji označavaju gdje je na listi prioriteta određeni

element? Zašto ste tako odabrali?

Elementi posjete Redoslijed

Dogovoriti područja koja će se pokriti i ciljeve sljedeće posjete 9

Pitati kako je majka 5

Razgovarati o aktivnosti koju roditelj/skrbnik treba da poduzme kako bi pomogao razvoj djeteta

2

Analizirati planiranu aktivnost i teme koje su obrađene/planirane tokom prethodne posjete

7

Razgovarati o ciljevima ove posjete, npr. pregled 1

Posmatrati ponašanje roditelja prema bebi/djetetu 4

Ostaviti relevantne obrazovne i informativne materijale, npr. letke 11

Pitati kako su drugi članovi porodice 8

Dogovoriti sljedeće korake, npr. upućivanje drugom stručnjaku/službi 10

Pitati kako je novorođenče/dijete 3

Dogovoriti sljedeću posjetu u skladu s predloženom strukturom posjeta

(vidite standarde za kućne posjete)

12

Pitati o stvarima poput ishrane. 6

Dokumentovati rad u zdravstvenoj i porodičnoj evidenciji 13

Drugo

28

Na koje rizike iz Monikine priče treba obratiti pažnju?


Samoprocjena

Kako biste provjerili svoje razumijevanje, pročitajte sljedeće studije slučaja!

Studije slučaja – Studija slučaja 3.

Monikina priča

Tek ste počeli raditi u ovom području i ovo vam je prva posjeta jednoj porodici. Monika ima 28 godina, u

braku je s Paulom koji ima 32 godine i imaju dvoje djece – 4-godišnju Kristinu i Rachael koja ima 10 mjeseci.

U evidenciji koju je vodio prethodni medijator ne spominju se nikakvi postojeći razlozi za zabrinutost. Tokom

posjete, Monika komentariše kako je Rachaelina glava premala. I vi primjećujete da nije proporcionalna s

ostatkom tijela. Mjerite obim glave djeteta i zaključujete da rast iznosi samo 10% normalne stope. Posljednja

dokumentovana visina djeteta bila je na 45%, a težina na 60%. Monika ne spominje druge probleme i vaša

procjena pokazuje da nema značajnog kašnjenja u razvoju. Međutim, njen govor je ograničen. Monika vam

govori da njen muž ima rođaka s malom glavom. Monika još dodaje da ne izlazi puno, da ne voli što živi u

gradu i da nije stekla ni jednog prijatelja.

Na osnovu elemenata posjete s prethodne stranice planirajte prioritete za razgovor tokom

ove posjete i objasnite svoj odabir!

Vođenje evidencije

Kako bi se o potrebama djece i porodica vodila precizna evidencija, neophodno je da se kontakti koje imate s njima, kao

i poduzete radnje, dokumentuju u evidenciji klijenta ili porodice. Ista se može voditi u pismenom ili elektronskom

formatu. Ažuriranje dokumentacije je ključna profesionalna odgovornost i zahvaljujući njoj vi i osobe s

pristupom predmetnoj dokumentaciji ste informisani o potrebama djece i njihovih primarnih skrbnika. Zbog

toga evidencije predstavljaju resurs neophodan za pružanje usluge, ali i važnu zakonsku dokumentaciju čiji

je pregled moguće izvršiti kako bi se utvrdilo kakva je vrsta usluge ponuđena i pružena.

Kao medijator možete, poduzimajući sljedeće radnje, primijeniti pozitivnu profesionalnu praksu kod vođenja

evidencije:

• Obavijestiti porodicu da ćete voditi evidenciju o kućnim posjetama i kontaktima, dokumentujući svaku od

njih.

29


• Objasniti da je dokumentacija u evidenciji povjerljiva i šta to znači.

• Pobrinuti se da dokumentacija sadrži činjenice; unesite jasne podatke na osnovu onog što ste uradili, čuli, vidjeli i

osjetili.

• Ne koristite žargon, beznačajne fraze (poput „fina beba“), irelevantna nagađanja, subjektivne izjave ili

uvredljive komentare.

• Kad je to moguće, evidenciju unesite u prisustvu porodice - pobrinite se da su svjesni šta unosite.

• Dokumentaciju popunite čim prije nakon predmetnog događaja (u nekim zemljama zakonska je

obaveza evidenciju popuniti u roku 24 sata).

• Kod evidentiranja donesene odluke, navedite objašnjenje (razloge) zbog kojih je odluka donesena.

• Kod svakog unosa navedite datum, vrijeme i potpis, te vaše ime i prezime štampanim slovima (ne

inicijale, a u slučaju dodatne evidencije, pobrinite se da su datum i potpis navedeni i na njima).

• U slučaju dokumentovanja akcionog plana, kao smjernicu koristite koristite SMART model kako bi plan

bio: Specific-konkretan, Measureable-mjerljiv, Achievable-ostvariv, Realistic-realističan i Time-based-

zasnovan na datim vremenskim okvirima.

• Provjerite da li je vaš poslodavac ili nadležni organ kod kojeg ste registrovani objavio pismene „standarde

za vođenje evidencije“, i pobrinite se da ste upoznati s njima i da ih se možete pridržavati prilikom vođenja

evidencije.

• U slučaju da dođe do promjene u vašoj sposobnosti vođenja jasne i precizne evidencije (ako, na primjer,

vaš kompjuterski sistem ne dozvoljava pristup elektronskoj evidenciji) obavijestite poslodavca o tome i

zatražite pomoć u rješavanju problema.


Porodica Izzardi

Porodica Izzardi je nedavno doselila i živi s još jednom porodicom u četverosobnom stanu. Nalazite se s

majkom, Mariom. U porodici je dvoje djece: trogodišnji Marco i 14-mjesečna Paola. Uglavnom govore

italijanski. Ovo vam je prva posjeta ovoj porodici. Tokom razgovora saznajete da, zbog čestog seljenja, djeca

nisu redovno vakcinisana, mada su primila većinu vakcina. Maria vam objašnjava da Marco ima

uznapredovao oblik ekcema koji je potrebno liječiti, ali ona nema lijekova za to. (Primjećujete da mu je koža

na rukama i nogama oboljela, kao i da češe ruke). Objašnjava vam da je joj je teško ići na ljekarske preglede

dogovorene s ciljem liječenja ekcema, jer se porodična situacija konstantno mijenja, te nije lako voditi

evidenciju. Kaže da, što se ostalog tiče, nema zamjerki na njegov razvoj.

U posljednjih 10 mjeseci selili su se tri puta, jer je njen muž uvijek u potrazi za poslom. Za njega kaže da je

dobar otac, ali da često više na djecu zbog isfrustriranosti. Ni otac ni majka ne spavaju dobro; pod stresom

su jer se konstantno brinu zbog finansijske situacije.

Maria se žali i da je Paola zahtjevna, jer više ne jede kao prije, i misli da mrša. Posmatrate Paolu, koja

izgleda zainteresovana za vas, radoznala i aktivna, zadovoljno se igra na podu, žvaće ruku svoje lutke i

smješka vam se. Maria vam govori da nema rođaka u ovom dijelu zemlje, i da u kupovinu ide samo s

prijateljicom.

30


Koje faktore smatrate važnima kod zadovoljavanja potreba ove porodice? Šta biste

tretirali kao prioritete?

Nacrtajte eko-mapu za ovu porodicu kao da žive u zajednici u kojoj radite.

4. ZALAGANJE ZA PORODICU I UPUĆIVANJE

Učinkovitije je poduzeti aktivnosti kojima se porodicama pruža podrška da same nađu rješenja za svoje

probleme i postignu rezultate nego da im odgovore na njih pružaju stručna lica. Međutim, u nekim situacijama

to nije moguće.

Bit će i situacija kad identifikovana potreba ne može biti zadovoljena samo putem usluge kućne posjete.

U tim situacijama, vi kao medijator predstavljate ključnu vezu između pojedinca, porodice i druge

agencije/službe u zajednici koja može zadovoljiti specifične potrebne (vidi i Modul 15 o Saradnji s drugim

sektorima). U tim slučajevima, vaša uloga je zalaganje za porodicu pred drugom agencijom, upoznavanje

porodice i podjela važnih informacija s njom. Po potrebi, možete ponuditi i mogućnost upućivanja drugim

službama.

Tokom sastanka sa stručnim licima, vi kao medijator probleme morate predstaviti na profesionalan način,

pridržavajući se činjenica relevantnih za predmetni slučaj i izbjegavajući iznošenje ličnog mišljenja ili

pristranosti. Medijator je, kao zastupnik, u dobroj poziciji za postavljanje pitanja drugim zdravstvenim

stručnjacima, razumijevanja njihovih savjeta i preporuka i prenošenja tih savjeta porodici.

Vi ste, kao medijator, veza koju porodica ima s mnoštvom drugih službi koje svoje usluge pružaju na lokalnom nivou i

djelujete kao most koji povezuje službe i porodicu, upućuje porodicu na službe i stara se da su interesi porodice

predstavljeni i da ona ostvaruje svoja prava.

Nakon ispitivanja porodične situacije ili problema s drugim stručnim licima, znat ćete kamo uputiti porodicu i

kako pomoći porodici da prihvati ponuđene savjete, intervencije ili usluge. Stoga je uloga zastupnika još

jedan aspekt načina na koji medijator omogućava pristup uslugama, od identifikacije problema do njegovog

rješavanja.

Idealno bi bilo da se upućivanje vrši uz znanje i pristanak porodice. Ta procedura može varirati u zavisnosti

od lokalnog protokola, ali kod nje je općenito potrebna veza s drugim stručnim licem kao i popunjavanje

dokumentacije (evidencija o kućnim posjetama i popunjen obrazac o upućivanju). Upućivanje se izvršava

što prije, a porodica se informiše o načinu na koji se situacija odvija. Ako se ispostavi da je nemoguće

razgovarati o problemu s porodicom i dobiti njihov pristanak, upućivanje se ipak izvršava ako postoji rizik po

sigurnost djeteta. To je moguće u slučajevima zanemarivanja u kojima je ugrožena dobrobit djeteta.

Samoprocjena: Zalaganje i upućivanje

• Korištenje porodice Izzadi kao primjer: kako biste zastupali ovu porodicu?

• Da li biste porodicu Izzadi uputili na druge službe i zašto?

• Koji bi mogao biti očekivani ishod upućivanja?

• Koje biste korake mogli poduzeti kako biste bili sigurni da će upućivanje i pristup tradicionalnim vidovima podrške proći kako treba?

31


5. STALNI PROFESIONALNI RAZVOJ

Kompletiranjem ovog modula i pratećih vježbi, poduzimate mjere neophodne za ispunjavanje potrebe za

stalnim profesionalnim razvojem. Ključna komponenta toga je promišljanje o prošlim aktivnostima i

iskustvima, te razmišljanje o onome što možete naučiti. Drugi oblik promišljanja zahtijeva od vas da

razmislite o sadašnjosti, tj. o onome u čemu ste trenutno angažovani i da prilagodite svoje misli, ponašanje

i aktivnosti kako biste poboljšali svoju postojeću praksu.

Kroz neke od vježbi ste podsticani da tražite povratne informacije od drugih ili da razmislite o tome kakvo bi

predmetno iskustvo moglo biti iz perspektive porodice. Razmišljanje o stajalištima drugih osoba vam može

pomoći da razvijete korektnije i šire razumijevanje neke situacije. Korisno je nastaviti promišljati o svom radu

i ubuduće, postavljajući sebi pitanje kako bi se on mogao uklopiti s:

• porodicom s kojom radite

• vašim kolegama ili rukovodiocima

• vama i vašim ličnim razmišljanjima i ambicijama

• postojećom teorijom ili primjenom predmetne prakse u vašoj profesiji

Neke od drugih metoda koje možete upotrijebiti kako biste podržali stalni proces učenja su i bliska saradnja

s kolegama i posmatranje alternativnih pristupa i praksi. Koristan instrument kod učenja je i korištenje prilike

da drugima pokažete šta radite i date objašnjenje za to. Ovo omogućava da se s problemima u koštac

uhvatite na kognitivnom i praktičnom nivou. Isto tako, posmatranje drugih i razgovaranje o aspektima

predmetne prakse, uključujući razmatranje razloga na osnovu kojih se odluke donose, može biti od koristi

za kulturu međusobnog učenja. U nekim organizacijama, medijatori se redovno sastaju kako bi analizirali

postojeće predmete i izazove u grupama s ciljem učenja i supervizije. U toj situaciji, članovi grupa imaju

koristi od podrške kao i od perspektive koju imaju druge kolege. Ovi razgovori medijatorima omogućavaju

da analiziraju ideje i probleme i steknu novi uvid u predmete na kojima rade.

6. SAŽETAK DIJELA 2

Finalni sažetak

U sklopu vaše uloge medijatora koji promovira zdravlje, razvoj u ranom djetinjstvu i opštu

dobrobit, imate odgovornost da budete osjećajni u kontaktu s porodicama, da pažljivim

vještinama komunikacije procijenite potrebe i pružite uslugu kojom se u obzir uzimaju

konkretne okolnosti.

Kod ove uloge je važno da dobro iskoristite resurse zajednice i povežete se s drugim

agencijama čije usluge imaju uticaja na zdravlje i razvoj djeteta. Odgovorni ste za:

• upravljanje svojim radnim obavezama

• povezivanje s kolegama i drugim stručnim licima

• vođenje dokumentacije

• preuzimanje odgovornosti za djela, i

• brinete se o vlastitom stalnom profesionalnom razvoju i dobrobiti kako biste se pobrinuli da

je praksa koju primjenjujete sigurna i prikladna predmetnoj svrsi.

U sklopu vaše uloge medijatora također je od presudnog značaja da djelujete s integritetom i ponosno

predstavljate jednu širu zdravstvenu uslugu u koju porodice mogu imati povjerenja.

32


ZAVRŠNI TEST SAMOPROCJENE

Samoprocjena

Na kraju ovog modula izvršite samoprocjenu!

Ponovo pogledajte Rezultate učenja!

1. Razmislite o i objasnite značaj uloge koju medijatori imaju u unapređenju života djece i

porodica!

A. Koje vrijednosti su vam važne u ovoj ulozi?

B. Šta možete uraditi kako biste ‘imali dijete na umu’?

C. Opišite kakav biste odnos željeli razviti s porodicom!

2. Opišite ključne elemente prakse kućnih posjeta koje su neophodne za uspješno pružanje usluge!

A. Na šta treba da obratite pažnju prilikom kontakta s porodicama?

B. Zašto morate biti upoznati sa širom zajednicom u kojoj porodica živi?

C. Koji faktori doprinose uspješnoj usluzi kućne posjete?

D. Zašto je važno ponašati se profesionalno u kontaktu s porodicom?

3. Identifikujte principe koji podržavaju učinkovit rad i veze između stručnih lica iz zdravstvenog i drugih

sektora!

A. Zašto bi se medijator povezivao s drugom agencijom? Navedite tri primjera!

B. Koje to instrumente medijatori mogu koristiti kako bi održali dobre veze s drugim stručnim licima?

C. Koje informacije bi moglo biti potrebno podijeliti s drugim stručnim licima?

4. Pojasnite pristupe kod iznošenja problema i poduzimanja radnji s ciljem zaštite djece i ranjivih osoba!

A. Šta bi medijator mogao uraditi kako bi provjerio vlastita razmišljanja i pristupe prilikom rada s porodicama?

B. Koje su radnje potrebne za uspješno upućivanje?

C. Šta bi medijator trebao uzeti u razmatranje prilikom ocjene rizika po zdravlje porodice i potrebe djece?

33


ODGOVORI

1.

A. Kreiranje zdravlja, vrednovanje ljudskog života, prepoznavanje ličnih i različitih okolnosti.

B. Redovno promišljanje, prilikom planiranja radnji s roditeljima, postavljanje pitanja: „Kakve će posljedice

ovo imati po dijete?“

C. Pruža podršku, profesionalan, pun razumijevanja koji može pokazati poštovanje, a istovremeno

odlučan u vezi s tim šta je neprihvatljivo ukoliko postoji rizik da će dijete ili ranjiva osoba biti oštećeni.

2.

A. Kako se predstavljate, vaš govor tijela, izbor riječi, prijateljski nastup i stalna profesionalnost.

B. Potom možete djelovati kao zastupnik porodice i pomoći joj da bolje iskoristi resurse u zajednici. Ovo porodici

može mnogo značiti i može joj pomoći da vlastite potrebe bolje zadovolji, a djeci da razviju korisne društvene

veze s drugima.

C. Povjerenje, poštovanje, dostupnost za porodicu i postavljanje profesionalnih granica, pružanje

nediskriminirajuće usluge, rad po propisanim standardima

D. Kako bi se osiguralo povjerenje i poštovanje. Kako bi se osiguralo da se porodice osjećaju sigurno da podijele

informacije i da će se s informacijama postupati povjerljivo. Ovo potiče kontinuirano korištenje usluge i

znači da je vjerovatnije da će porodice zatražiti pomoć kada im je potrebna, čine se sprječavaju krizne

intervencije. Primjer bi bio slučaj kad beba previše plače i roditelj ne zna kako da upravlja situacijom.

Traženje pomoći na vrijeme može spriječiti da roditelj izgubi takt i protrese ili udari bebu.

3.

A. Medijator slučaj može uputiti na službu koja se bavi smještajem kako bi se bolje zadovoljile potrebe djece.

Medijator može biti zabrinut zbog rizika od nasilja u porodici i povezati se s drugim službama u zajednici kako

bi se utvrdilo da li osoba izložena riziku ispunjava kriterije za dalje upućivanje. Dijete može imati neki

invaliditet i trebati detaljniju procjenu kako bi se osiguralo da ima pristup ranoj intervenciji – npr. razvoj jezika

ili mobilnosti.

B. Medijator bi mogao dobiti odobrenje porodice da podijeli eko-mapu koju je s porodicom kreirao kako bi

ilustrovao potrebe djeteta. Jasno dokumentovana evidencija je važan alat koji medijatori koriste kad dijele

informacije unutar tima. Odobrenje za upućivanje i papirologija u vezi s procjenom također mogu biti

vrijedni alati u povezivanju.

C. Ko su članovi porodice, njihova starost i priroda porodičnih odnosa. Ukoliko tvrdite da dijete treba dodatnu

pomoć i usluge, možda ćete morati podijeliti pojedinosti o rastu i razvoju djeteta, navodeći da li dijete

doseže razvojne pragove.

4.

A. Može napraviti eko-mapu, treba da analizira vlastito ponašanje i osigura da je evidentirao stvarne

informacije, a ne puke sumnje. Slučajeve koji stvaraju zabrinutost može predočiti kolegama na povjerljivoj

grupnoj sesiji kako bi dobio objektivne povratne informacije o odlukama i aktivnostima.

B. Otvorenost prema porodici i razgovor o upućivanju prije nego što do njega dođe, objašnjenje svrhe i

procesa. Dalja provjera razvoja situacije kako bi se provjerilo da li je porodica dobila termin u drugoj

službi. Provjerite da li potrebna zajednička posjeta kako biste pružili podršku porodici. Jasna

dokumentacija, informacije koje se temelje na činjenicama.

C. Fizičko okruženje, sposobnosti onih koji se brinu za djecu, postojanje bolesti ili invaliditeta, rizici koji

proizilaze iz postojećih odnosa ili situacije sa zaposlenjem. Razumijevanje mogućnosti da je neki član

porodice rizik po sebe, kao i onog što porodica vidi kao opasnosti i rizike po svoje članove.

34


VI. DODATAK

INFORMACIJSKA KARTICA 1: OBRAZAC ZA OSVRT PROFESIONALNA ULOGA MEDIJATORA

1. Dovršite sljedeće izjave!

2. Popunite obrazac kako biste naveli ključne vještine koje mislite da profesionalni medijator treba da ima,

a potom navedite vlastite vještine!

Ključne vještine koje

mora posjedovati

profesionalni

medijator

Navedite pet, iako ih

može biti više!

Koje bi vještine mogle

poboljšati vaš rad?

Poredajte ih po

važnosti (1 je

najvažnija)!

Aktivnosti koje bih

mogao/mogla poduzeti

kako bih stekao/stekla

novo znanje

1

2

3

4

5

Moje nade kao profesionalnog medijatora su...

35


INFORMACIJSKA KARTICA 2: PROFESIONALNI CILJ

Kućne posjete su učinkovit način da se trudnicama i roditeljima novorođenčadi i male djece ponude usluge

osmišljene za porodice, jer one podrazumijevaju dolazak medicinskog radnika/medijatora u dom porodice.

Ovo pomaže da svako dijete u naselju postane vidljivo.

Ulazak u dom olakšava razumijevanje okruženja i situacije u kojoj su dijete i porodica. Ovo stvara dobru

osnovu za rad na čestim problemima, poput prevencije ozljede djeteta i majke (Astuto & Allen, 2009).

Kada je u domu porodice, medijator može procijeniti njene potrebe. Ovo je važno za rane intervencije koje

podržavaju zdravlje i dobrobit djece i njihovih roditelja/skrbnika.

Vješti medijatori će prilagoditi intervenciju potrebama djeteta i porodice (Turner et al 2010), uviđajući rizik od

mentalnih oboljenja ili zanemarivanja i zlostavljanja djeteta. Oni će ponuditi korisnu vezu sa službama

dostupnim u naselju i, kada je to potrebno, uputiti porodicu u službe koje će im pružiti dodatne usluge.

Medijator radi po ekološkim principima koje je razvio Bronfenbrenner (1979), a koji pojedinca vidi kao dio

njegovog okruženja. Ovo znači da su potrebe djece dio porodične situacije. Resursi koji su porodici dostupni

povezani su s interakcijom koju porodica ima sa širom zajednicom. Zbog toga medijator uvijek razmišlja o

široj slici.

Porodica

Dijete

36


INFORMACIJSKA KARTICA 3:

IZGRADNJA MREŽA U ZAJEDNICI

Važna uloga medijatora je poboljšanje života djece i porodica. Ovo se jednim dijelom može postići pružanjem

pomoći porodicama da se povežu jedna s drugom. Za ovu vježbu koristite radni list Izgradnja mreža u

zajednici ili nađite kolegu s kojim ćete uraditi vježbu i razgovarati o svojim zaključcima.

1. Identifikujte tri porodice s kojima radite i koje dijele slične potrebe i okolnosti. Navedite potrebu svake

porodice, ali da biste zaštitili njihov identitet, nemojte koristiti pravo prezime.

Porodica (1)

Porodica (2)

Porodica (3)

2. Koje bi još usluge ili sredstva u zajednici porodice mogle koristiti? Navedite tako što ćete povući svoje linije!

3. Koje biste još veze/odnose mogli pomoći porodici da uspostavi?

Porodica

Porodica

Dječiji

centar

Grupa za

roditelje i

djecu

Porodica

37


INFORMACIJSKA KARTICA 4: VRIJEDNOSTI ZA PRAKSU

Pregled objavljene literature (Cowley et al, 2014) pokazao je da medijatori moraju imati bazu vrijednosti koje

promiču kvalitetnu njegu i pozitivno iskustvo klijenta. Medijatori ovo pokazuju kroz pružanje prikladnih i

odličnih usluga u radu s porodicama. Ove su usluge:

1. salutogene (stvaraju zdravlje), što uključuje proaktivnost, identifikovanje i gradnju snaga i resursa

(onih koje posjeduje klijent i snaga i resursa zajednice), te su fokusirane na rješenje.

2. izražavaju pozitivan odnos prema drugima (cijenjenje ljudi) imajući uvijek dijete na umu i mijenjajući svoj

fokus kako bi ga uskladili s potrebama djeteta i porodice, prepoznavanje potencijalno neispunjenih

potreba, aktivno traženje potencijalnih snaga i održavanje nade. Razmišljanje na ovaj način znači da

medijator ne odustaje od porodice, čak i kad ona oklijeva da prihvati usluge.

3. Prepoznavanje situacije u kojoj se osoba nalazi (humana ekologija), stalno procjenjujući i djelujući

uzimajući u obzir dijete i porodicu i njihove lične i situacione okolnosti, bilo da to rade u domu porodice,

zajednici ili na radnom mjestu.

Cowley et al. (2014) su također zaključili da, radeći na pružanju usluge koja za cilj ima stvaranje dobrog

zdravlja, vrednovanja drugih (prepoznavanje njihovih snaga) i koja uzima u obzir razlike i okolnosti

pojedinaca, medijator je uključen u tri isprepletene ključne aktivnosti:

• Univerzalna kućna posjeta

Pružanje usluge u domu porodice, prikupljanje informacija koje omogućavaju realnu procjenu potreba

i snaga porodice, te pružanje usluge prilagođene potrebama porodice

• Procjena

Razumijevanje razlika među pojedincima i nuđenje usluge koja je prilagođena porodičnoj situaciji.

Prepoznavanje postojećih rizika i potrebnih koraka, te potrebe za poboljšanjem usluge.

• Uspostava odnosa

Stvaranje povjerenja u usluge stručnjaka i olakšavanje korištenja univerzalnih usluga. Ovo je važno

kako bi se osiguralo da djeca i njihove porodice dobiju pristup uslugama na koje imaju pravo.

Medijator kroz odnos koji se zasniva na povjerenju može ponuditi korisne intervencije i dalja

upućivanja.

Ove ključne aktivnosti zajedno jačaju ponudu usluga dostupnih različitim porodicama, što je neophodno u

eliminisanju nejednakosti u području zdravstva. One omogućavaju univerzalne progresivne usluge, gdje sve

porodice imaju pristup univerzalnom paketu usluga koje promovišu i potiču dobro zdravlje. Porodice i djeca

s uočenim dodatnim potrebama, bilo da su kratkoročne, sporadične ili trajne, dobit će poboljšane ili

intenzivne usluge.

38


INFORMACIJSKA KARTICA 5: PREDPOROĐAJNI PROMOTIVNI RAZGOVOR

Predporođajni promotivni razgovor s roditeljima/skrbnicima treba da pokrije sljedeće teme

(ispod svake teme nalazi se primjer pitanja):

1. Osjećaji zbog trudnoće

Kako ste se osjećali kada ste saznali da ste trudni?

2. Vaša porodica & prijatelji

Kako su vaša porodica i prijatelji reagovali kad su saznali da ste trudni?

3. Promjene u porodičnom životu & odnosima

Kako će, prema vašem mišljenju, dolazak bebe promijeniti vaš odnos s partnerom?

4. Briga za sebe & bebu

Kako se sada osjećate u svojoj koži?

5. Vaša nerođena beba

Kako se osjećate kad razmišljate o svojoj bebi? U čemu uživate, a šta vas brine ili uznemirava? Šta

mislite, kako će vaša beba izgledati?

6. Vaš porod & rođenje vaše bebe

Kako se pripremate za porod? Kakva vam pomoć treba?

7. Postajanje majkom/ocem i roditeljima

Šta za vas lično znači postati majka/otac?

8. Briga za bebu

Kakvo je vaše dosadašnje iskustva s brigom o bebama?

9. Vaše okolnosti & zajednica

Znate li šta se u vašoj zajednici nudi mamama i tatama?

10. Noviji & prošli životni događaji

Kako ste generalno u posljednje vrijeme? Šta vam trenutno ide dobro?

11. Vaši prioriteti, planovi & podrška

Postoji li nešto što biste voljeli promijeniti ili popraviti prije rođenja bebe?

(Dr Crispin Day, South London & Maudsley NHS Foundation Trust, King’s College, London, UNICEF UK,

Inicijativa prilagođena bebama (Baby Friendly Initiative, godišnja konferencija, Glasgow, 28. novembar

2013)

39


INFORMACIJSKA KARTICA 6: POSTPOROĐAJNI PROMOTIVNI INTERVJU

Postporođajni promotivni intervju s roditeljima/skrbnicima treba da pokrije sljedeće teme

(ispod tema ćete vidjeti primjere pitanja):

1. Vaš porod, rađanje & oporavak

Kako se osjećate? Osjećate li se jakim i zdravim?

2. Vaše emotivno blagostanje

Kako ste osjećate? Jeste li sretni i zadovoljni? Postoji li nešto što vas brine?

3. Postajenje majkom, ocem & porodicom

Kako se osjećate kao majka/otac?

4. Vaša porodica & prijatelji

Koje su glavne reakcije članova vaše porodice na rođenje vašeg djeteta?

5. Razvoj vaše bebe

Kako je vaša beba? Kako se promijenila i razvila otkad je rođena? Šta ste dosad naučili o

svojoj bebi? Kakva je kao osoba?

6. Briga za vašu bebu

Kako ide hranjenje? Kako vaša beba spava? Kako se nosite s isprekidanim noćima? Šta

radite kada vaša beba puno plače i teško je smiriti?

7. Znakovi koje beba šalje, upoznavanje bebe

Šta ste dosad naučili o svojoj bebi? Kakva je osoba?

8. Vaše okolnosti & zajednica

Koristite li usluge dostupne u vašoj zajednici?

9. Noviji & prošli životni događaji

Kako ste generalno u posljednje vrijeme? Šta vam trenutno ide dobro?

10. Vaši prioriteti, planovi & podrška

Ko vam pomaže? Treba li vam dodatna pomoć?

(Dr Crispin Day, South London & Maudsley NHS Foundation Trust, King’s College, London, UNICEF UK,

Inicijativa prilagođena bebama (Baby Friendly Initiative, godišnja konferencija, Glasgow, 28. novembar

2013.)

40


INFORMACIJSKA KARTICA 7: KUĆNA POSJETA IZ PERSPEKTIVE RODITELJA

Pročitajte sljedeće izjave i razmislite o pitanjima o njima! Zapišite svoje misli!

Situacija 1. Zamislite da očekujete posjetu dvoje bivših radnih kolega! Svratit će kod vas na jedan

sat na putu za obližnji grad gdje idu na odmor.

• Kako se pripremate za posjetu?

• Opišite bilo šta što bi moglo učiniti da se prije posjete osjećate pomalo nervozno!

Kada stignu, žale se kako je bilo teško naći vašu kuću i primjećuju da sve kuće s prednje strane

izgledaju isto. Tokom razgovora konentarišu koliko se može otkriti o nekom području i n jegovim

stanovnicima na osnovu vrtova i čistoće prilaza.

• Kako se osjećate nakon ove posjete?

Situacija 2. Subota je ujutro i primate telefonski poziv dragog kolege koji je slučajno u vašem

naselju i koji je htio poznati da vidi kako ste i da malo popričate.

• Šta biste pomislili i rekli?

• Opišite bilo šta što bi moglo učiniti da se osjećate pomalo nervozno!

S obzirom na vaša vlastita iskustva primanja posjetilaca u vaš dom…

• Šta mislite, o čemu bi roditelji mogli razmišljati tokom vaše posjete njihovom domu?

• Kako ovo može uticati na posjetu?

Razmislite o svom cilju kada planirate i obavljate kućnu posjetu i razmislite o onome što se nadate

da ćete postići!

• Napišite spisak stvari koje očekujete od roditelja da bi posjeta bila uspješna!

41


INFORMACIJSKA KARTICA 8: PROCIJENITE SVOJE RAZMIŠLJANJE

Razmislite o onom o čemu smo razgovarali u Dijelu 1 ovog Modula!

Kompletirajte procjenu svojih stajališta o tome kako medijatori mogu nešto promijeniti u

životima djece i porodica. Koristite SIPB okvir kako biste pobrojali

• Snage

• Izazove

• Prilike

• Barijere

Izazovi

Snage Prilike

Barijere

42


INFORMACIJSKA KARTICA 9: VRAĆANJE NA INTERAKCIJE I UČENJE KROZ POSMATRANJE KOLEGA


sliku koju pokazujemo i činjenicu da od nje zavisi da li će neko raditi s nama ili ne.

Prvo razmislite o vlastitom radu! Sjetite se nekog svog nedavnog predstavljanja novom

klijentu, kao i predstavljanja kolegi. Potom radite s kolegom u paru i pregledajte šta je ko

napisao. Dogovorite se s kolegom da posmatrate jedno drugo!

Jeste li bili samouvjereni ili nervozni? Zašto ste se tako osjećali?

Na listi u nastavku navedite kako ste se predstavili!

Postoje li aspekti vašeg ponašanja kojima niste posebno zadovoljni?

Neka vas lista u nastavku vodi u posmatranju!

Podijelite zapažanja s drugima i diskutujte!

Vaše djelovanje

Razmislite o sebi kada se predstavljate

Vaša zapažanja

razgovora kolege

s klijentom

1. Korištene riječi

2. Ton i brzina govora

3. Kontakt očima

4. Opušten govor tijela i izraz lica

5. Vrste pitanja – otvorena ili zatvorena?

6. Lična higijena – odjeća/kosa

7. Da li se obećanja ispunjavaju

8. Da li su riječi koje se koriste u skladu s

govorom tijela – vjerodostojnost

9. Iskrenost i razumnost

10. Poštivanje drugih (kolega & klijenata)

43

Additional items of activity Order


INFORMACIJSKA KARTICA 10: KLJUČNI ELEMENTI KUĆNE POSJETE

Zamislite da planirate posjetu porodici s 12-dnevnim djetetom! Kojim biste redoslijedom

uvrstili tačke u nastavku? Da li biste još nešto dodali svojoj posjeti?

Elementi posjete Redoslijed

Dogovoriti sadržaj i ciljeve sljedeće posjete

Pitati kako je majka

Razgovarati o aktivnosti koju roditelj/skrbnik treba da poduzme

kako bi pomogao razvoj djeteta

Izvršiti kontrolu planirane aktivnost ili teme o kojoj se razgovaralo na prošloj posjeti/koju je trebalo implementirati od prošle posjete

Razgovarati o ciljevima ove posjete, npr. pregled

Posmatrati ponašanje roditelja prema bebi

Ostaviti relevantne obrazovne i informativne materijale, npr. letke

Pitati kako su drugi članovi porodice

Dogovoriti sljedeće korake, npr. upućivanje drugom stručnjaku/službi

Pitati kako je novorođenče/dijete

Dogovoriti sljedeću posjetu u skladu s predloženom strukturom posjeta

(vidite standarde za kućne posjete)

Dokumentovati rad u zdravstvenoj evidenciji

Pitati o stvarima poput ishrane.

Zapamtite, nema apsolutno ispravnih odgovora, ali morate imati objašnjenje za odabrani redoslijed i stavke.

Objašnjenje/razlozi za odabrani redoslijed...

Razlozi za dodatne tačke…

44


REFERENCE

Astuto J & Allen L. (2009). Kućne posjete i mala djeca: Pristup u koji vrijedi ulagati? Izvještaj o socijalnoj

politici 23 (4). Dostupno na: http://eric.ed.gov/?id=ED509749

Bronfenbrenner U. (1979). Ekologija ljudskog razvoja: Eksperimenti prirode i dizajna. Cambridge, MA:

Harvard University Press. (ISBN 0-674-22457-4)

Cawley T & Mannix-McNamara P. (2011). Percepcije javnih medicinskih sestara o osnaživanju i

posredovanju u nadzoru zdravlja djece u zapadnoj Irskoj. Public Health Nursing, 28, 150-158.

Chalmers K. (2012). Approaches to Supporting Families. Str. 120-160. In: Luker KA, Orr J, McHugh GA.

(Izdavači). Health Visiting. A Rediscovery. Wiley-Blackwell, Chichester.

Cowley S, Whittaker K, Malone, M, Donetto S, Grigulis A, & Maben J. (2014). Zašto posjete zdravstvenih

radnika? Istraživanje potencijalnih koristi za zdravlje populacije koje donose kućne posjete u okviru

univerzalnih usluga: Narativni pregled literature. International Journal of Nursing Studies, 52 (1), 465-480.

Darlow B, Coleman K, McKinlay E, Donovan S, Beckingsale L, Gray B, Pullon S. (2015). Pozitivan uticaj

interprofesionalnog obrazovanja: kontrolisani pokus za procjenu programa za studente zdravstvenih škola.

BMC Medical Education, 15, 98. http://doi.org/10.1186/s12909-015-0385-3

Davis H, Day C, Bidmead C. (2002). Working in Partnership with Parents: The Parent Adviser Model. The

Psychological Corporation, London.

Day C, Morton C, Ibbeson A, Maddison S, Pease R, Smith K. (2014). Vodič za predporođajnu i postporođajnu

podršku: intervencije temeljene na činjenicama. Journal of Health Visiting. 2(12):658-669.

Donetto S, Malone M, Hughes J, Morrow E, Cowley S & Maben J. (2013). Posjete zdravstvenih radnika:

Glas korisnika usluga. Učenje iz iskustava korisnika usluga u svrhu izvještavanja o razvoju prakse kućnih

posjeta u Velikoj Britaniji. Program istraživanja zdravstvene politike, King’s College, London: National Nursing

Research Unit. Dostupno na: http://www.kcl.ac.uk/nursing/research/nnru/publications/index.aspx

Ellefsen B. (2001). Kućne dravstvene posjete u Škotskoj i Norveškoj: Sličnosti i razlike. Public Health

Nursing, 18, 318-326.

Engle PL, Fernald LC, Alderman H, Behrman J, O’Gara C, Yousafsai A. et al. (2011). Strategije za smanjenje

nejednakosti i poboljšanje razvoja male djece u zemljama niskih i srednjih prihoda. The Lancet, 378, 1339-

1353.

Grietens H, Geeraert L, & Hellinckx, W. (2004). Skala za patronažne sestre za uočavanje rizika od fizičkog

zlostavljanja i zanemarivanja novorođenčadi od strane majke. Child Abuse & Neglect, 28, 321-337.

HCPC (2014) Profesionalnost zdravstvenih radnika. Istraživanje. www.hcpc-uk.org

Kemp L, Eisbacher L, McIntyre L, O’Sullivan, K., Taylor J, Clark T., & Harris E. (2006). Partnerski rad u

predporođajnom periodu: Šta je zadatak patronažnih i medicinskih sestara? Contemporary Nurse: A Journal

for the Australian Nursing Profession, 23, 312-320.

Kisman M & Donev D. (2007). Patronage Nurses: The Outreach Nursing System - a Milestone of Health

Promotion. Stability Pact for South Eastern Europe. In Donev D, Pavlekovic G, & Kraglj LZ, (Eds.), HEALTH

PROMOTION AND DISEASE PREVENTION. A Handbook for Teachers, Researchers, Health Professionals

and Decision Makers (str. 362-372). JUGOREKLAM, Skopje: Hans Jacobs Publishing Company.

http://eric.ed.gov/?id=ED509749

http://doi.org/10.1186/s12909-015-0385-3

http://www.kcl.ac.uk/nursing/research/nnru/publications/index.aspx

http://www.hcpc-uk.org/

45


Kronborg H, Veath M, Olsen J, Iversen L, & Harder I. (2007). Rezultati rane postnatalne podrške u dojenju:

Analiza nasumičnih grupa u zajednici. Acta Pædiatrica/Acta Pædiatrica, 96, 1064-1070.

Leonard M, Graham S & Bonacum D. (2004). Ljudski faktor: Ključna važnost učinkovitog timskog rada i

komunikacije u pružanju sigurne njege. Quality and Safety in Health Care, 13(suppl 1), i85-i90.

Lundberg M & Wuermli A, Eds. (2012). Djeca i mladi u krizi: Zaštita i promocija razvoja čovjeka u periodima

ekonomskih šokova. Washington, DC: World Bank. DOI: 10.1596/978-0-8213-9547-

9. License: Creative Commons Attribution CC BY 3.0

Masten AS. (2010). Obična čarolija: Lekcije iz istraživanja otpornosti u razvoju čovjeka. Education Canada

49: 28–32.

Owens, P. (2009). Rad s drugim stručnjacima. Putting Children First, the magazine of the National Childcare

Accreditation Council (NCAC) 29, Mart, 26-27.

Rhodes, H. (2007). Kako pomoći porodicama u nevolji: kratki vodič. Family & Parenting Institute, London.

Dostupno na: http://bit.ly/19Dym4P Pristupljeno 1. aprila 2015.

Rotegård AK, Moore SM, Fagermoen MS, & Ruland CM. (2010). Zdravstvena sredstva: Analiza koncepta.

International Journal of Nursing Studies, 47(4), 513-525.

Russell S (2008). Ostavljene da se same branimo: izvještaj o kućnim posjetama zdravstvenih radnika kroz

iskustva mama. Watford: NetMums.

Saeki K, Izumi H, Uza M, & Murashima S. (2007). Faktori povezani s profesionalnim vještinama medicinskih

sestara uposlenih u državnim agencijama u Japanu. Public Health Nursing, 24, 449- 457.

Slade A. (2002). Keeping The Baby in Mind: A Critical Factor in Perinatal Mental Health. Zero to Three 22(6),

10-16.

South Bank University, ESRC. (2006) Porodice & društveni kapital, ESRC Research Group. Dostupno na:

http:// www.lsbu.ac.uk/families/

Turner KM, Chew-Graham C, Folkes L, & Sharp D. (2010). Iskustva žena s kućnim posjetama zdravstvenih

radnika u okviru tretiranja postporođajne depresije: Kvalitativna studija. Patient education and counseling, 78,

234-239.

UNICEF-ov regionalni ured za centralnu i istočnu Evropu i Zajednicu nezavisnih zemalja. (2014). Preporuke

za sadržaj kućnih posjeta i standarde rada zdravstvenih radnika u kućnim posjetama za centralnu i istočnu

Evropu i Zajednicu nezavisnih zemalja. Interni dokument.

Whiting L, Kendall S, Wills W. (2012). Pristup temeljen na snagama: Alternativna strategija za promociju

zdravlja? Community Practitioner, 85(1), 25-28.

Whittaker KA & Cowley S. (2012). Učinkovit program nije dovoljan: pregled faktora koji se povezuju sa slabim

prisustvom i uključenošću u programe podrške roditeljima. Children & Society, 26, 138-149.

Whittaker KA, Grigulis A, Hughes J, Cowley S, Morrow E, Nicholson C, Malone M, Maben J. (2013). Počni i

ostani: regrutovanje i zadržavanje medicinskih medijatora. (Program istraživanja zdravstvene politike, ref.

016 0058). King’s College, London: National Nursing Research Unit. http://www.kcl.ac.uk/

nursing/research/nnru/publications/index.aspx

http://bit.ly/19Dym4P

http://www.lsbu.ac.uk/families

http://www.lsbu.ac.uk/families



46


Whittaker K, Cox P, Thomas N, Cocker K. (2014). Kvalitativna studija o iskustvima roditelja koji koriste usluge

podrške porodicama: primjena koncepta površine i dubine. Health and Social Care in the Community. 22(5),

479-487 Objavljeno online doi: 10.1111/hsc.12101

Svjetska zdravstvena organizacija (2013). Briga o ljudskom kapitalu tokom cijelog života: Ulaganje u

razvoj u ranom djetinjstvu. Svjetska zdravstvena organizacija Ženeva.

www.who.int/maternal_child_adolescent/documents/investing_ecd/en/

Svjetska zdravstvena organizacija za Evropu (2006). Izvještaj o procjeni multinacionalne pilot studije

Svjetske zdravstvene organizacije o medicinskim sestrama i tehničarima. Kopenhagen: Svjetska

zdravstvena organizacija za Europu.

http://www.who.int/maternal_child_adolescent/documents/investing_ecd/en

47


DODATNI MATERIJAL:

Centar za razvoj djeteta: Univerzitet Harvard: http://developingchild.harvard.edu/

Irwin LQ, Siddiqi A, & Hertzman C. (2007). Rani razvoj djeteta – moćan ekvalizator. Završni izvještaj za

Odbor Svjetske zdravstvene organizacije za socijalne determinante zdravlja.

http://www.who.int/social_determinants/themes/earlychilddevelopment/en

Internet stranica organizacije Nurse Family Partnership: http://www.nursefamilypartnership.org/

Internet stranica Instituta za zdravlje: http://www.ihv.org.uk/

Internet stranica Međunarodnog odbora medicinskih sestara i tehničara: http://www.icn.ch/

http://developingchild.harvard.edu/



http://www.nursefamilypartnership.org/

http://www.ihv.org.uk/

http://www.icn.ch/

48


© UNICEF/Pirozzi

Prijevod na bosanski/hrvatski/srpski jezik i printanje prevedene knjige, podržao je Caritas Švicarske u sklopu projekta “Predškolsko obrazovanje za svu djecu” – PEACH

GOVERNMENT

PRINCIPALITY OF LIECHTENSTEIN

Documents

NOVA ULOGA MEDIJATORA - RICkalisara-ric.ba/dokumenti/RMISSA/Modul 2_Bos.pdf3. Prepoznavanje situacije u kojoj se osoba nalazi (humana ekologija) – kada procjenjuje potrebe, uvijek