UVOD

U svom zavrnom radu imam zadatak da objasnim Meunarodne financijske institucije, njihovu sutinu, znaaj, podjelu, te u u svojoj daljoj prezentaciji pokuati da Vam objasnim sve ono to je sporno za meunarodne financijske institucije.Krajem Drugog svjetskog rata mnoge zemlje su bile spremne da se ukljue u razvoj meunarodne monetarne saradnje, ak i ako bi to ograniavalo njihovu slobodu u oblasti monetarne politike. Uskoro se navrava 70 godina od istorijske Meunarodne monetarne i finansnijske konferencije u Bretton Woodsu. Tada su 44 zemlje osnovale MMF i Svjetsku banku koje predstavljaju institucionalne stoere svjetskih finansija. Finalni akt, kojim su utvreni lanovi Sporazuma ove dvije institucije potpisan je na kraju konferencije, 22. jula 1944.godine. U procesu globalizacije i sve vee liberalizacije svjetske ekonomije, formirane su meunarodne finansijske institucije, koje su predmet ovog rada. Meunarodni monetarni fond i Svjetska banka su nesumnjivo imale svoju ulogu da nadgledaju meunarodni monetarni sistem i olakaju ekonomsku kooperaciju, a takoe, pokazale su i odreenu fleksibilnost u adaptiranju brzim promjenama u meunarodnom ekonomskom okruenju. Moj zavrni rad se sastoji iz tri dijela. U prvom dijelu u itaoce uvesti u sutinu i osnivanje Meunarodnih financijskih institucija, u drugom dijelu rada u se baviti Meunarodnim monetarnim fondom, kao jedna od MFI, i u treem dijelu rada u se baviti drugom MFI- Svjetskom bankom. U treem tematskom dijelu, itatelji mogu dalje nai informacije o meunarodnim financijskim institucijama u kojima je BiH lanica, kao i najvanije informacije o njenim odnosima s navedenim institucijama.

1. MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJEMeunarodne financijske institucije (MFI) predstavljaju izraz suradnje zemalja svijeta po pitanju meunarodnih financijskih odnosa. Meunarodni financijski odnosi, u sutini, predstavljaju financijsku stranu meunarodne trgovine. Iz tog razloga, meunarodni financijski sistem koji podrazumjeva pravila, propise i konvencije kojima se reguliraju financijski odnosi meu zemljama, kao i MFI-je koji ine bitan element meunarodnog financijskog sistema/arhitekture, postoje s osnovnim ciljem - da se osigura slobodna (bez restrikcija) meunarodna trgovina i tokovi kapitala. Ostali ciljevi meunarodne financijske suradnje su vezani za uravnoteen rast svjetskog gospodarstva, to podrazumijeva poveanje zaposlenosti i ivotnog standarda, rast realnog dohotka i efikasno koritenje proizvodnih resursa.Kada se govori o MFI, posebno iz kuta bilo koje sredinje banke u svijetu, prva asocijacija je da se tu radi o dvije, svima poznate, institucije: Meunarodnom monetarnom fondu (MMF) i Svjetskoj banci.Osim globalnih MFI-ja, odreene grupe zemalja surauju u meunarodnim financijskim institucijma po principu srodnih interesa u regiji ili po principu specifine namjene institucija. Zemlje lanice navedene dvije vrste MFI-ja prilikom ulanjenja uplauju (ili polau odreene garancije da e uplatiti po pozivu) odgovarajui dio sredstava prema pravilima MFI-ja koja su definirana statutom ili drugim dokumentom kojim se definiraju osnovna prava i obveze cjelokupnog lanstva. Uplaena sredstva svih lanica predstavljaju ope izvore sredstava (ili uplaeni kapital) svake MFI. Na taj nain uplaena sredstva obino nisu dovoljna za financijsku pomo koja je potrebna lanicama, tako da MFI-je dopunske izvore sredstava osiguravaju povremenim pozivima za uplatu na osnovi donesenih odluka o poveanju opih izvora sredstava ili se zaduuju na financijskim tritima emisijom vrijednosnih papira. S obzirom na to da su (od 70-ih) etrdesetogodinje razdoblje suvremenog meunarodnog financijskog sustava/arhitekture obiljeila dva fenomena - globalizacija i krize, stvarali su se i drugi oblici meunarodne financijske suradnje, kao to su odreene grupe zemalja koje funkcioniraju kao forumi, razne asocijacije ili komiteti. Bosna i Hercegovina je naslijedila lanstvo u Bretton Woodskim institucijama i Banci za meunarodna poravnanja, kao jedna od pet zemalja nasljednica Socijalistike federativne republike Jugoslavije. SFRJ je bila lanica Bretton Woodskih institucija od njihovog osnivanja. Centralna banka Bosne i Hercegovine je depozitar za Bretton Woodske institucije, a od 2002. godine je fiskalni agent za lanstvo BiH u MMF-u. Bosna i Hercegovina je lanica Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke. U svim navedenim institucijama BiH je dijelom naslijedila, a zatim uplatila ili poloila potrebne garancije za uplatu svog dijela sredstava u ope izvore sredstava spomenutih MFI-ja. Financijska pozicija BiH u navedenim MFI-jima do sada je dunika (to znai da je korisnik kredita u iznosu koji prevazilazi njen dio u ukupnim izvorima sredstava) ili je neutralna (ne koristi sredstva) ili nulta (koristi sredstva u iznosu koji je jednak njenom dijelu u ukupnim izvorima sredstava).

1.1 Osnivanje meunarodnih financijskih institucijaKada se govori o MFI, posebno iz kuta bilo koje sredinje banke u svijetu, prva asocijacija je da se tu radi o dvije, svima poznate, institucije: Meunarodnom monetarnom fondu (MMF) i Svjetskoj banci.Osnovane su na meunarodnoj konferenciji u Bretton Woodsu 1944. godine, te se uobiajeno nazivaju zajednikim imenom: institucije Bretton Woodsa. Institucije Bretton Woodsa su u prvom redu osnovane zbog poslijeratnog ureenja meunarodnog monetarnog sistema (nadlenost MMF-a) i obnove unitenog gospodarstva tijekom Drugog svjetskog rata. Meunarodni monetarni sistem koji je tada uspostavljen zvao se Bretton Woodski sistem, a bio je na snazi do 1971. godine. U momentu osnivanja, lanstvo Bretton Woodskih institucija inilo je oko 30 zemalja, a danas su MMF i Svjetska banka globalne (svjetske) institucije, jer predstavljaju izraz meunarodne financijske suradnje skoro svih zemalja svijeta.

2. MEUNARODNI MONETARNI FOND

Postoji miljenje koje se provlai i stvara konfuziju o tome ta je MMF i zato postoji. Ne tako rijetko, uju se miljenja da je to jaka politika institucija sa svojim zavjerama koja lanove natjeruje da rade protiv svojih interesa. Drugi pak esto mijeaju ovu organizaciju sa Svjetskom bankom ima i zabuna da je to Meunarodna Centralna banka koja kontrolie stvaranje novca na svjetskoj skali. MMF nije, u stvari, nijedno od gore navedenog. Prije bi se moglo rei da je to meunarodna kooperativna institucija koju ine preko 180 zemalja, dobrovoljno ulanjeni, jer prednost vide u zajednikom dogovaranju u oviru ove institucije, a sve u cilju postizanja to stabilnijeg meunarodnog sistema poslovanja. Vrlo esto se moe uti da je MMF neprijatelj iznenaenja. To znai da je otvorena politika uvoza i izvoza, slobodan protok informacija, usaglaenost osnovnih zakona u vezi sa meunarodnim poslovanje u interesu svake zemlje. Treba naglasiti da MMF nema nikakav autoritet nad domaom ekonomskom politikom svojih lanova.Osnovna misija MMF je sprjeavanje globalne depresije. MMF je bio osnovan sa uvjerenjem da je potrebna kolektivna akcija na globalnom nivou da bi se odrala ekonomska stabilnost. MMF je javna institucija, finansijski zasnovana na novcu poreskih obveznika irom svijeta.Meunarodni monetarni fond i Svjetska banka rezultat su meunarodne monetarne i finansijske konferencije u Bretton Woodsu u amerikoj dravi New Hempshire iz jula 1944.godine posveenoj iznalaenju naina finansiranja obnove Evrope nakon ratnih razaranja. Dogovor SAD, Meunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke iz osamdesetih godina predhodnog vijeka poznat je kao Vaingtonski konsenzus. Take oslonca Vaingtonskog konsenzusa bile su fiskalna disciplina, privatizacija i liberalizacija trita.MMF je institucija koja pozajmljuje novac svojim lanovima, koji imaju probleme sa finansijskim obavezama, ali samo pod uslovom da preduzmu mjere za eliminisanjem tih potekoa.Meunarodni monetarni fon je meunarodna organizacija zaduena za nadzor globalnog finansijskog sistema nadziranjem kamatnih stopa i bilansi plaanja, kao i za pruanje tehnike i finansijske pomoi. Trenutno MMF ima 184 zemlje lanice.2.1 Nastanak i razvoj MMF-a

Potreba za organizacijom kao to je MMF, postala je evidentna tokom velike ekonomske krize 30-ih godina prolog vijeka koja je dovela u pitanje svjetsku ekonomiju. irenje nepovjerenja u papirni novac vodilo je zahtjevu da zlato stoji iza nacionalnih trezora. Jedan broj drava, sa Velikom Britanijom na elu, bile su prisiljene da naputaju zlatno pravilo. Sistem zlatnog vaenja je poeo da nailazi na potekoe u vrijeme nastajanja monopola i koncentracije kapitala. Sa poetkom dravnog intervencionizma i poslije velike krize ovaj sistem se nije mogao ponovo uspostaviti. U elji da savladaju negativne efekte krize, zemlje su poele pojedinano da preduzimaju intervencionistike mjere koje su dovele do totalne konfuzije u meunarodnom poslovanju. Dolazi do kontrakcije meunarodnih monetarnih transakcija, smanjenja nivoa zaposlenosti i ivotnog standarda. tovie, neke drave su uvele restriktivnu konverziju domaeg novca za strani i sve vie traile barter aranmane koje bi vodile eliminisanju upotrebe novca. Druge drave su u oaju da nau strane kupce za svoje poljoprivredne proizvode, uinile da ti proizvodi izgledaju jeftinije, prodajui svoju valutu ispod realne cijene da bi tim potezom smanjili poslovanje drugih zemalja tim proizvodom.Ovakva praksa, poznata pod nazivom kompetitivna devalvacija, dovela je do toga da je relacija izmeu novca i vrijednosti roba, kao i izmeu nacionalnih valuta postala nejasna. Pod ovim okolnostima, svjetska ekonomija je zapadala u sve veu krizu, da bi izmeu 1929.i 1932.godine cijena dolara na svjetskom tritu pala za 48%, a vrijednost meunarodnog poslovanja za 63%.Tokom 30-ih godina dolazi do nekoliko meunarodnih konferencija kako bi se sprijeili monetrani problemi. To su bili parcijalni i pojedinani pokuaji, potpuno neadekvatni situaciji.Ono to je bilo potrebno jeste da sve nacije usvoje jedan novi meunarodni monetarni sistem i instituciju koja e ga nadgledati. Na sreu, pojavila su se dvojica ljudi, Harri Dexter White iz SAD-a i John Maynard Keynes iz Ujedinjenog Kraljevstva i skoro u isto vrijeme (1940-ih god.) postavili zahtjev za takvim sistemom. Ovakav sistem odgovarao je potrebama vremena i ohrabrio bi nerestriktivnu konverziju jedne nacionalne valute i sprijeio bi praksu,kao to je kompetitivna devalvacija.

Dogovor o uspostavljanju Meunarodnog monetarnog fonda desio se u USA 22.jula 1944.godine, uz prisustvo delegata 44 zemalja. MMF je poeo zvanino sa radom u Vaingtonu u maju 1946.godine sa 39 lanova. Danas MMF ima 182 zemlje lanice. lanstvo u MMF je dobrovoljno i otvoreno za svaku zemlju koja je spremna da prihvati MMF-ov ugovor prava i obaveza.

2.2 Djelovanje MMF-a

Ukratko slogan MMF-a glasi: zategnite pojas. Tri su glavna podruja aktivnosti: promatranje, finansijska i tehnika pomo. Nadzor se sastoji od procjene propisa o novanoj razmjeni zemalja lanica s obzirom na uvjerenje kako jaka i dosljedna ekonomska politika vodi stabilnom deviznom teaju, te pogoduje rastu i razvoju svjetske ekonomije. Finansijska pomo ukljuuje kredite i zajmove lanicama MMF-a s platnim bilansom koja podupire politiku prilagodbe i reforme. to se tie tehnike pomoi, MMF prua strunu pomo svojim lanicama pri kreiranju i provedbi finansijske i monetarne politike, osnivanju institucija, dogovorima s MMF-om, te statistike podatke.

2.3 Historija MMF-a

MMF je osnovan na svjetskoj konferenciji o monetarnim i finansijskim problemima odranoj u Bretton Woodsu 1944.godine. Osnovu za njegovo funkcionisanje inili su planovi sainjeni u Velikoj Britaniji i SAD-u. Razvoj fonda moemo pratiti kroz dva perioda:Prvi periodU prvom periodu ciljevi MMF-a bili su sljedei: Omoguiti ekspanziju uravnoteenog rasta meunarodne trgovine i time doprinijeti poveanju i odravanju visoke razine zaposlenosti i visoke razine realnog dohotka; Uvrstiti stabilnost deviznih teajeva; Uspostaviti multilateralni sistem plaanja tekuih transakcija; Na osnovu mogunosti koritenja sredstava Fonda za korekcije platno bilansnih neravnotea, uspostaviti povjerenje meu zemljama lanicama u pogledu dugorone meunarodne monetarne stabilnostiDrugi periodDrugi period zapoinje i traje do danas kada MMF poetkom 70-ih godina 20.vijeka zapada u najveu krizu do tada. Odliv kratkoronog dolarskog kapitala u inostranstvo, dalje odravanje visoke stope inflacije u SAD-u izazvalo je brojne spekulacije na tetu amerikog dolara. Predsjednik SAD-a je 15.avgusta 1971.godine objavio ukidanje konvertibilnosti dolara u zlato i uvoenje dodatnog poreza na sav uvoz u SAD. Tim inom je prestao funkcionisati meunarodni monetarni sistem na principima ustanovljenim u Bretton-Woodsu. Krajem 1971.godine postignut je sporazum, gdje su SAD poveale cijenu zlata za 8,57 %, SR Njemaka i Japan su smanjile cijenu marke za 5% i jena za 8,5% u odnosu na zlato, dok su Velika Britanija i Francuska zadrali cijene zlata istim. Nakon toga dolazilo je do jo nekoliko korekcija cijena, sve do sastanka na Jamajci 1976.godine, gdje se MMF preobrazio u sistem valutnih podruja, kao to su sistem evropskog valutnog fluktuiranja ili evropske zmije, zatim dolarsko podruje, podruje francuskog franka,podruje britanske funte i podruje SPV-a.

2.4 MMF danas

Kao i u prolosti MMF i dalje predstavlja meudravnu i monetranu instituciju ali danas s gotovo univerzalnim lanstvom. Njegove se aktivnosti i politika provode temeljem Sporazuma, a izvrava se putem organizovanog vostva u formi Odbora guvernera, zatim Izvrnog i Upravljakog direktora s timom od 2000 zaposlenika.

2.5 Znaaj i uloga MMF-a

U prthodnom poglavlju su interpretirani glavni uzroci nastanka i ciljevi MMF-a. Na sastanku u Bretton Woods-y ustanovljeni su osnovni principi i zadaci MMF-a, poznati pod nazivom The Articles of Agreement. To su: Razvijanje meunarodne monetarne kooperacije, Potpomaganje ekspanzije meunarodnog privrednog poslovanja i doprinos poveanju nivoa zaposlenosti i realnog rasta dohotka, Podrka stabilnosti meunarodne razmjene, Podspjeivanje multilateralnih odnosa u plaanjima i slobodne trgovine, Pomaganje smanjenju nestabilnosti kod plaanja.Ovo je bila polazna osnova za rad MMF-a, a od 1944. godine sistem se razvijao i dopunjavao, tako da je The Articles of Agreement doivio nekoliko reformi (1969.,1978.i 1992.godine), tokom kriznih situacija u svijetu. MMF je jedinstven meu meunarodnim organizacijama, kombinujui regulatorne, konsultativne i finansijske funkcije, koje su izvedene iz svrhe postojanja ove organizacije. MMF nije samo zabrinut za probleme pojedinih zemalja, ve za funkcinisanje meunarodnog monetarnog sistema kao cjeline. Njegove aktivnosti su fokusirane na razvijanje takvih politika i strategija kroz koje njegovi lanovi mogu zajedno da rade na uspostavljanju stabilnog svjetskog rasta.

2.6 Operacije MMF-A

Pri ukljuenju u MMF, zemlja lanica se obavezuje da e informisati ostale lanove o vrijednosti svog novca u odnosu na novac drugih zemalja, da e izbjegavati restrikciju zamjene domae valute za stranu, da e njegovati takvu ekonomsku politiku koja e voditi poveanju nacionalnog bogatstva i bogatstva cijelog lanstva. MMF ne moe natjerati lanice da se striktno vladaju prema prvim pravilima, mada moe izvriti moralni pritisak da se pridravaju pravila koja su dobrovoljno potpisale. Ukoliko zemlja lanica konstantno ignorie svoje obaveze, ostale lanice mogu, kroz instituciju MMF-a, da zabrane toj zemlji pozajmljivanje novca od MMF-a, ili da,u krajnjem sluaju, zamole dravu lanicu da izae iz organizacije. Tokom vremena obaveze lanova su se mijenjale prema potrebama.2.7 Organizacija MMF-A

Na vrhu hijerarhijske ljestvice nalazi se Upravni odbor Guvernera i njihovih zamjenika. Oni su predstavnici svojih vlada i govore u njihovo ime. Njih savjetuju Interim Committee o funkcionisanju Meunarodnog monetarnog sistema i IMF/World Development Committee o specijalnim potrebama siromanih zemalja.Upravni odbor guvernera se sastaje jednom godinje, a guverneri svoje ideje i elje prenose Izvrnom odboru koji ih predstavlja. Izvrni odbor se nalazi u Vaingtonu, a sastavljen je od 24 direktora, koji se sastaju tri puta nedeljno da bi nadgledali implementaciju i razvoj politike postavljene od strane Guvernera zemalja lanica. Izvrni odbor, najee, odluke donosi konsenzusom. Danas, osam zemalja ima svoje direktore u Izvrnom odboru: SAD, UK, Rusija, Kina, Francuska, Njemaka, Japan i Saudijska Arabija. Ostalih 16 direktora predstavljaju zajedno ostale zemlje. MMF ima oko 2.600 zaposlenih, na ijem elu je Managing Director, koji je i predsjedavajui Izvrnog odbora. Ta funkcija, uglavnom, pripada Evropljanima. Osoblje MMF-a je iz 122 zemlje lanice i uglavnom rade u Vaingtonu, ali i po malim kancelarijama u enevi, Parizu, Tokiju i UN York-u.

2.8 Usluge MMF-A

Zbog nepostojanja dovoljno razvijene ekspertize iz oblasti vodjenja vladinih finansijskih institucija, mnoge zemlje trae pomo i miljenje MMF-a. Takvi pozivi u pomo, bili su uestali tokom 60-tih i 70-tih godina prolog vijeka. Takoe, potreba za konsultacijama sa MMF-om bila je evidentna prilikom transformisanja centralno-planskih privreda na trini nain privreivanja tokom 90-tih godina.

3. SVJETSKA BANKA

Svjetska banka, od osnivanja 1944. godine, prerasla je iz jedne institucije u grupu od pet razvojnih institucija. Njena misija se razvila od Meunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), kao pokretaa poslijeratne obnove i razvoja, u dananji mandat ublaavanja svjetskog siromatva koji se ostvaruje kroz suradnju lanica Grupe: Meunarodne organizacije za razvoj (IDA), Meunarodne financijske korporacije (IFC), Multilateralne agencije za garantiranje investicija (MIGA) i Meunarodnog centra za rjeavanje investicijskih sporova (ICSID). Svjetska banka ima multidisciplinarno i raznovrsno osoblje koje ukljuuje ekonomiste, javne politike eksperte, sociologe, a vie od treine osoblja je zaposleno u rezidentnim uredima zemalja lanica.

3.1 Upravljanje i organizacija Svjetske banke

Svjetska Banka i MMF osnovani su 1945. godine u sklopu uspostave poslijeratnog poretka meunarodne suradnje. Ministar financija SAD-a Fred M. Vinson ustvrdio je tada kako treba "zapamtiti da ovo nisu obine institucije s obinim dioniarima. To su kooperativne institucije vlada i njihov glavni posao je s vladama... Iako moraju poslovati tako da ouvaju svoj kapital i postiu najplodnije koritenje sredstava, nije im cilj stvaranje profita" ("Foreign Affairs", July 1946).Osnivai Svjetske banke i MMF-a su glavni naglasak stavili na suradnju i sudjelovanje suverenih nacija s raznim oblicima vladavine i na razliitom stupnju razvoja (od Nepala s dohotkom od svega 180 USD po glavi stanovnika do Japana, gdje dohodak prelazi 27.000 USD na godinu).Statut Svjetske banke izradile su na pregovarakoj konferenciji u Bretton Woodsu godine 1944. etrdeset etiri zemlje saveznice, a sve su one kasnije i ratificirale Statut. Sovjetski Savez to nije uinio, tako da su tek 1991. i 1992. godine Rusija i 15 republika biveg Sovjetskog Saveza pojedinano pristupile u lanstvo. Republika Hrvatska postala je lanicom Svjetske banke temeljem sukcesije lanstva bive SFRJ, koja je sudjelovala na konferenciji u Bretton Woodsu. Danas je Svjetska banka globalna svjetska institucija s gotovo univerzalnim lanstvom (179 zemalja). Statutom IBRD je predvieno da samo lanice MMF-a mogu biti i lanice Svjetske banke. Svaku zemlju lanicu predstavljaju guverner i zamjenik guvernera. Dioniki kapital podijeljen je na zemlje lanice prema formuli koja se temelji na lanskim kvotama u MMF-u, a glasaka snaga pojedinih zemalja razmjerna je njihovoj ekonomskoj snazi i odraava se u udjelu zemlje u kapitalu Banke. Bankom upravljaju tri glavna upravna organa: Skuptina guvernera, Odbor izvrnih direktora i Predsjednik.Skuptina guvernera je najvie tijelo i ima najvee ovlasti Banke, donosi smjernice politike i usvaja glavne poslovne odluke. Skuptina guvernera prima nove lanice, odluuje o suspenziji lanstva, poveanju kapitala, izboru izvrnih direktora, izmjenama Statuta i slino. Svaka drava lanica Banke imenuje jednog guvernera i jednog zamjenika guvernera, koji je zastupaju u Skuptini guvernera. Skuptina se sastaje jednom na godinu (dvije uzastopne godine u Washingtonu, a tree u nekoj od zemalja lanica) i to na zajednikom sastanku Skuptine Meunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.Odbor izvrnih direktora nadlean je za provedbu politike Banke i donoenje tekuih poslovnih odluka. Zemlje lanice zastupaju u Odboru izabrani izvrni direktor, preko kojih tijekom godine sudjeluju u radu Banke, iznose svoje stavove i glasuju o provedbenim odlukama. Odbor zasjeda u Washingtonu i sastaje se najmanje jednom na tjedan ili ee ako to poslovi Banke zahtjevaju.Predsjednik Banke predsjedava Odborom izvrnih direktora. Predsjednik IBRD nadlean je za svih pet institucija Grupe Svjetske banke, s time to IFC i MIGA imaju i posebne izvrne predsjednike koji su u rangu prvih potpredsjednika IBRD.

3.2 Osnovni zadaci Svjetske banke

Osnovni zadaci banke su: da olakavanjem investiranja kapitala u proizvodne svrhe pomae obnovu i razvoj nateritoriju zemalja lanica; da potie privatne investicije u inozemstvu kroz garancije ili sudjelovanja i drugim vrstama privatnih investicija; da daje na raspolaganje, pod povoljnijim uvjetima, financijska sredstva i podsticanjem meunarodnih investicija pomae na dui rok ravnomjerno razvijanje meunarodne trgovine i odravanje ravnotee i bilanci plaanja.

3.3 Institucije koje ine grupu Svjetkse banke

Meunarodna banka za obnovu i razvoj, Meunarodna udruga za razvoj, Meunarodna financijska korporacija, Multilateralna agencija za garantiranje investicija, Meunarodni centar za rjeavanje investicijskih sporova.

3.3.1 Meunarodna banka za obnovu i razvoj - IBRD

Osnovana je 1944. kao osnovna institucija Svjetske banke i ima za cilj da smanji siromatvo u zemljama sa srednjom i niskom razinom prihoda promoviranjem odrivog razvoja putem kredita, garancija, upravljanja rizikom, kao i analitikih i savjetodavnih usluga.

3.3.2 Meunarodna udruga za razvoj - IDA

Osnovana je 1960. IDA praktino radi isto to i IBRD stavlja sredstva u vidu novca na raspolaganje pomaui time najprioritetnije projekte kojima se unapreuje ekonomski razvoj najmanje razvijenih zemalja. IDA odobrava kredite pod znatno povoljnijim uvjetima, naroito u pogledu kamata i roka vraanja uzetih kredita. Razlika u uvjetima pod kojima se ova sredstva odobravaju proistjee iz sutinske razlike meu zemljama koje pomae IBRD i onih kojima pomae IDA. Krediti IDA namijenjeni su skoro iskljuivo veoma siromanim zemljama u razvoju koje ne bi ni mogle biti u stanju da uzmu sredstva na zajam pod uvjetima pod kojima ih odobrava IBRD.

3.3.3 Meunarodna financijska korporacija - IFC

lanica Grupe Svjetske banke, najvea je globalna razvojna institucija usmjerena iskljuivo na privatni sektor. Pomae zemlje u razvoju u postizanju odrivog rasta financijskih investicija, mobilizira kapital na meunarodnim financijskim tritima i prua savjetodavne usluge kompanijama i vladama.

3.3.4 Multilateralna agencija za garantiranje investicija - MIGA

Osnovana je 1988. kao lanica Grupe Svjetske banke za promociju izravnih stranih investicija u zemlje u razvoju za podrku ekonomskog razvoja, smanjenja siromatva i poboljanja ivotnih uvjeta. MIGA ispunjava ovaj mandat nudei osiguranje od politikog rizika (garancije) za investitora i kreditora.

3.3.4 Meunarodni centar za rjeavanje investicijskih sporova - ICSID

Osigurava meunarodne pogodnosti za poravnanje nagodbom ili arbitraom investicijskih sporova

3.4 lanstvo BiH u Svjetskoj banci

Bosna i Hercegovina je lanica Svjetske banke od 1996. godine. U neposrednom posljeratnom razdoblju od 1996. do 1999. godine Svjetska banka, zajedno s Europskom unijom, pokrenula je niz interventnih projekata namijenjenih sprovoenju aktivnosti u oblasti rekonstrukcije, ukljuujui prijevoz, struju,deminiranje, stambena pitanja, zdravstvo, obrazovanje, javne radove, poljoprivredu imikrokreditni sektor.Svjetska banka je 1999. godine, pored investicija u elektro energetskom sektoru, vodovodu i kanalizaciji, upravljanju vrstim otpadom i sektoru zapoljavanja, poela pruati podrku kljunim strukturalnim reformama bitnim za pojavu trine ekonomije.Programom Dravne partnerske strategije (CPS) koji je proveden u razdoblju 2008-2011. pruena je podrka BiH na njenom putu ka pridruivanju EU promoviui poboljanja u pruanju usluga najugroenijim kategorijama stanovnitva.Putem Dravne partnerske strategije za razdoblje od 2012. do 2015. godine Svjetska banka e podrati BiH pruanjem usluga unapreenja znanja i fokusiranog financiranja, te kroz koordinaciju s europskim financijskim institucijama u cilju irenja partnerstva s Europskom unijom.

Oblasti pomoi Svjetske banke u Bosni i HercegoviniSvjetska banka je od 1996. godine odobrila 68 projekata u Bosni i Hercegovini, u ukupnom iznosu preko 1,7 milijardi dolara. Od 1996. do 2002 . pomo je bila usmjerena ka postkonfliktnoj rekonstrukcij i s fokusom na infrastrukturu, ceste, energiju i kole. Od tog vremena partnerstvo je proireno i sada obuhvata oblasti: poljoprivrede, ivotne sredine, zdravstva, socijalne zatite i zapoljavanja, lokalne infrastrukture i razvoja privatnog sektora.

4. ZAKLJUAK

Cilj mog zavrnog rada je da se upoznamo sa Meunarodnim financijskim institucijama, njihovim pojmovima, zadacima i znaajem.Izuavanje savremenih meunarodnih odnosa, danas je nezamislivo bez sagledavanja kljunih kretanja u meunarodnom ekonomskom okruenju. Meunarodne institucije koje su osnovane neposredno nakon drugog svjetskog rata postavile su osnove za prosperitet koji danas u velikoj mjeri uiva vei dio svijeta. Meunarodni politiki odnosi i stanje u svjetskoj ekonomiji imali su veliki uticaj na meunarodnu saradnju u kasnijem periodu. Meunarodne finansijske organizacije veoma su znaajne za meunarodno poslovno finansiranje kao veliki izvor sredstava pod relativno povoljnim uslovima. Mada je dobar dio tih sredstava namjenjen finansiranju raznih javnih programa razvoja i strukturnog prilagoavanja zemalja lanica, sve vie sredstava se usmjerava i na finansiranje privatnih preduzea i projekata, sa ili bez garancije drave. Moe se rei da je u posljednjih desetak godina upravo dolo do novog strategijskog koncepta jaanja uloge meunarodnih finansijskih organizacija u ravoju privatnog sektora i inicijative.Na osnovu svega to sam prethodno istakao u svom radu shvatio sam da se prvo treba stei slika funkcionisanja meunarodnih svjetskih institucija, da bi se na taj nain moglo ukazati na prednosti koje odreena zemlja moe imati lanstvom u navedenim institucijama. Potrebno je navesti da svako poslovanje ima prednosti i nedostatke tako i ove institucije, a moje miljenje se zasniva na tome da nijedan sistem nije savren i da se on uvijek nadograuje iz godine u godinu. Ove institucije su tijekom svoje povijesti imale mnogo uspona i padova, tako je i danas, a tako e biti i sutra.Upoznavanjem sa namjerom, ciljevima, projektima, organizacijskom strukturom, lanovima, poslovnom djelatnosti, projektima, partnerima Svjetske banke kao i projektima i programima sa zemljama lanicama uimo mnogo toga o poslovanju Meunarodnih finansijskih institucija, prednosti zemalja lanica u odnosu na druge zemlje, i kako da ove institucije sutra imaju samo uspone, a ne padove.LITERATURA I IZVORI

Osnovi ekonomije; za 1. razred ekonomske skole; D. Bogdanovic, T. Ivanisevic Poslovna ekonomija; B. Stavric, B. Paunovic, P. Bojovic Osnovi ekonomije 3; Amina Ahec onje, Nikola Bokan, Marina Botica, Zrinka Mustapi, uro Njavro Meunarodna razmjena i organizacija meunarodnog marketinga velikih poduzea; Hilmija Muji, Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihau

Internet izvori: (Pristupljeno dana 28.03.2015) http://cbbh.ba/files/mfi_suradnja/wb/clanstvo_wb_hr.pdf http://cbbh.ba/files/mfi_suradnja/mmf/clanstvo_mmf_hr.pdf http://lumens.fthm.hr/edata/2011/7e4e53ec-2b63-4413-9e52-3fa53e61a604.pdf

PRILOZI

Projekti Svjetske banke u BiHSvjetska banka je od 1996. godine odobrila 68 projekata u Bosni i Hercegovini, u ukupnom iznosu preko 1,7 milijardi dolara. Trenutno je aktivno 16 projekata:

Zatita kvalitete voda (Quality Protect GEF) Sarajevo preiavanje otpadnih voda (Sarajevo Waste Water Project) Poljoprivreda i ruralni razvoj (Agriculture and Rural Development Project) Upravljanje vrstim otpadom II (Second Solid Waste Management) Pristup MSP financiranju (Enhancing SME Access to Finance) Navodnjavanje (Irrigation Development Project) Podrka mreama socijalne sigurnosti i zapoljavanje (Social Safety Nets & Employment Support Project) Poboljanje kvalitete infrastrukture i investicijske klime (Improving Quality Infrastructure and Investment Climate) Registracija nekretnina (Real Estate Registration Project) Pristup MSP financiranju dodatno financiranje (Bosnia and Herzegovina Small and Medium Enterprises Access to Finance Additional Finance) Projekat odrivog upravljanja umama i zemljitem (Sustainable Forest and Landscape Management Project) Projekat energetske efikasnosti (Energy Efficiency Project) Projekat zatite od poplava od rijeke Drine (Drina Flood Protection Project) Projekat hitnog oporavka od poplava (BiH Floods Emergency Recovery Project) Projekat razvojne politike poslovnog okruenja (BiH DPL Business Environment Development Policy Loan) Upravljanje vrstim otpadom II dodatno financiranje (Second Solid Waste Management Project Additional Financing EC IPA).

17