Microsoft Word - STOMATOLOGIJA-PROGRAM.d - IvanaP.pdf

7/27/2019 Microsoft Word - STOMATOLOGIJA-PROGRAM.d - IvanaP.pdf

1/152

Sveuilite u SplituMedicinski fakultetINTEGRIRANI PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI STUDIJSKI PROGRAMDentalna medicina

Split, 2. oujka 2010.

Dekan Medicinskog fakulteta:

Prof. dr. sc. Matko Marui

Rektor Sveuilita u Splitu:

Prof. dr. sc. Ivan Pavi


2/152

1. UvodOSNOVNE PROMJENE PLANA I PROGRAMA INTEGRIRANOG STUDIJADENTALNE MEDICINE NA MEDICINSKOM FAKULTETU U SPLITU

A. RAZLOZI PROMJENA

1. Ukidanje pripravnikog staa i potreba ukljuenja njegovih dijelova i naela u planintegriranog estogodinjeg studija. Proistjee iz odredbi Zakona o reguliranim

profesijama i priznavanju inozemnih strunih kvalifikacija koji je Hrvatski sabor donio2009. (Narodne novine br. 124/09).Na obvezu potivanja toga zakona pozvao nas je dopis ministra Ministarstva znanosti,obrazovanja i porta, prof. dr. Radovana Fuchsa od 25. sijenja 2010., klasa 602-04/10-13/00003, urbroj 533-07-10-0001.

2. Redefiniranje kompetencija zavrenog doktora dentalne medicine uzimajui u obzirdosadanja iskustva u provoenju nastave u okvirima sveuilita i najnovije trendove udentano-medicinskoj edukaciji. Konkretno se primjenjuju preporuke iz stavka 3 lanka32 Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih strunih kvalifikacija RH,kako slijedi:

Osposobljavanjem doktora dentalne medicine osoba stjee sljedea znanja i vjetine:

a) odgovarajue poznavanje znanosti na kojima se temelji dentalna medicina i dobrorazumijevanje znanstvenih metoda, ukljuujui i naela biolokih funkcija i ocjenjivanja

znanstveno utvrenih injenica i analizu podataka,

b) odgovarajue poznavanje grae, fiziologije i ponaanja zdrave i bolesne osobe, kao i

utjecaja prirodnog i drutvenog okruenja na zdravstveno stanje ovjeka u mjeri u kojoj

ti imbenici utjeu na dentalnu medicinu

c) dovoljno razumijevanje grae, funkcija zubi, usne upljine, eljusti i povezanih tkiva,kako zdravih tako i bolesnih i njihovog odnosa s opim zdravstvenim stanjem i fizikom isocijalnom dobrobiti pacijenta,

d) odgovarajue poznavanje klinikih disciplina i metoda koje daje doktorima dentalne

medicine jasnu sliku o anomalijama, ozljedama i bolestima zubi, usne upljine, eljusti i

povezanih tkiva, o preventivi, dijagnostici i terapeutskoj dentalnoj medicini,


3/152

e) odgovarajue iskustvo pod primjerenim nadzorom.

Doktor dentalne medicine kvalificiran je za djelatnosti koje ukljuuju prevenciju,

dijagnostiku i lijeenje anomalija i bolesti zubi, usne upljine i povezanih tkiva.

3. Potivanje bolonjskih pravila, preporuka i naela u skladu s Sveuilinim i Pravilnikomo studiju i studiranju Medicinskog fakulteta u Splitu.

4. Ovaj fakultet posebno prepoznaje potrebu za povienjem razine klinikih vjetina udiplomiranih doktora dentalne medicine.

5. Osnovni elementi bivega pripravnikog staa ugraeni su u plan este godine studija.Odabir navedenog oblika nastave zasniva se na shvaanju dentalno-medicinske edukacijekao izvora a) znanja i b) vjetina, gdje reene nastavne jedinice, na kraju studija, c)stavova i d) klinikih rotacija gdje se objedinjuju prethodno steena znanja, vjetine istavovi.

6. Znanje i vjetine stjeu se postupno tijekom studija, kao i do sada vertikalizacijompredmeta usko vezanih za specijalistiku dentalno-medicinsku struku da bi se naposljetkukroz iskljuivi kliniki rad (vjebe) u podruju specijalikih disciplina i klinike dentalnemedicine u estoj godini studija implementirale u navedenu godinu studija, ime bi sestudentu omoguio samostalan kliniki rad uz primjeren nadzor.

7. Znanje se stjee usvajanjem znanja iz podruja prirodnih znanosti, medicinsko-biolokih znanosti, znanja iz podruja ope medicine, te svih znanja izravno povezanih sdentalnom medicinom.

8. Vjetine se stjeu uenjem klinikih vjetina, i uenjem klinike dentalne medicine.

B. OSNOVNI OKVIR PROMJENA

1. Studij traje est godina i ima 5500 sati izravne nastave. Zavretkom studija studentstjee 360 ECTS-bodova.

2. Bodovi ECTS (60 po studijskoj godini) dodijeljeni su dijeljenjem broja sati na cijelomstudiju sa 360, te podeavanjem pri kojemu nastava s vie vjebi dobiva manje ECTS-bodova, jer u naelu trai manje izvannastavnog uenja.

3. kolska godina traje od 1. listopada do 15. srpnja. Godina se ne dijeli na semestre, anastava se odvija u blokovima za pojedine predmete.

4. Prvi ispitni rok je nakon zavrene nastave, nakon nekoliko slobodnih dana (raunajui ivikende i praznike). Taj se razmak odreuje razmjerno duljini bloka na koji se odnosi.Drugi ispitni rok je izmeu 16. i 31. srpnja, a trei i etvrti u rujnu. etvrti ispitni rokuvijek je komisijski.


4/152

5. Za izborne predmete od 25 sati predviena su dva tjedna u kolskoj godini, jedanujesen , a jedan u proljee, no nikad ni na poetku niti na kraju kolske godine. Katedrepo volji mogu u vrijeme svoje nastave dio nastave tretirati kao izbornu, koja seravnopravno polae s redovnom nastavom u redovnim ispitnim rokovima.

C. BITNE PROMJENE PREMA PRETHODNOM PLANU STUDIJA

1. Nekim predmetima je smanjen broj sati, a nekima je povean, zbog prilagodbe iprijelaza sa petogodinjeg na estogodinji studijski program, a u skladu sa Zakonom oreguliranim profesijama i priznavanju inozemnih strunih kvalifikacija i preporukamaDirective Europske zajednice 2005/36.

2. Predmeti usko vezani za dentalno-medicnsku struku i dalje su ostali vertikalizirani odtree godine, odnosno etvrte godine studija, sve do kraja este godine studija, u kojoj se

nastava temelji iskljuivo na klinikom radu.3. Neki predmeti su prebaeni s vie godine na niu godinu studija, a neki s nie na viugodinu studija, kako bi se harmoniziralo postupno usvajanje medicinsko-biolokih,opemedicinskih i dentalno-medicinskih znanja.

4. Usvajanje specifinih dentalno-medicinskih znanja i vjetina uvjetovano jepravodobnim sudjelovanjem u nastavi odreenog predmeta, to znai da je tonodefinirani predmet dentalne medicine uvjet drugom. Neupitan je slijed sljedeihpredmeta: Karijesologija, Preventivna dentalna medicina, Restaurativna dentalnamedicna, Mobilna protetika, Fiksna protetika i dalje kako slijedi u definiranom planu iprogramu Studija dentalne medicine.

5. Predmet znastvena metodologija je vertikaliziran kroz itavo vrijeme trajanjastudijskog programa. U njemu su integrirani informatika, statistika i uvod u znanstvenirad. Time je studentima dentalne medicine omogueno kontinuirano usvajanja do sadanedovoljno zastupljene znanstvene metodologije, omoguujui im usvajanja znastvenogpristupa u svakodnevnom klinikom radu, naina kritikog miljenja, te osposobljavai ihza samostalan znanstveni rad, to i dokazuju uspjenom izradbom Diplomskog rada.

6. Ukupan broj nastavnih sati izbornih predmeta sada iznosi 500 sati (na cijelom studiju),i 36 ECTS-bodova, to je 10% od ukupnog broja nastavnih sati i ECTS-bodova i u skladuje sa smjernicama Bolonjskog procesa.

7. Bitne promjene prema predhodnom planu studija s obzirom na godinu studiranja:

7.1. Prva godina studijaBiofizika smanjenje satnice s 80 sati na 60 sati nastave. Medicinska biologija smanjenje satnice sa 90 na 75 sati nastave, te izmjena naziva Biologija s genetikom uMedicinska biologija. Objedinjuju se Uvod u dentalnu medicinu i Povijest dentalne


5/152

medicine. Dentalna morfologija i antropologija s druge godine studija prjelazi na prvu, uzizmjenu naziva predmeta Morfologija zubi s dentalnom antroplogijom u Dentalnamorfologija i antroplogija.

7.2. Druga godina studija

Cijela nastava Fiziologije je u drugoj godini studija: 65 nastavnih sati iz prve godinestudija prebaeno je u drugu tako da cijela satnica u drugoj godini iznisi 145 nastavnihsati. Biokemija loginim slijedom i prirodnom vezanou s fiziologijom s prve godinestudija prebaena u drugu godinu studija. Satnica, koja je u prethodnom programu zbognepoznatih razloga smanjena i time nepotrebno oteala provedbu nastavnog programa,poveana je sa 60 na 90 sati. Neuroznanost u dentalnoj medicini napravljena je izmjenanaziva predmeta uz smanjenje satnice sa 60 na 40, to je u skladu s harmonizacijomnastavnih programa drugih dentalno-medicinskih uilita. Dentalno-medicinska etika ipsihologija sada je predmet u kojemu su objedinjena medicinska etika, komunikologija imedicnska psihologija koja je prethodnim programom bila u prvoj godini studija.

7.3. Trea godina studijaInterna medicina smanjenje sa 120 na 100 nastavnih sati. Propedeutika u dentalnojmedicini je novi predmet s 30 nastavnih sati, nudan u stjecanju osnovnih znanjaklinikog i dijagnostikog pristupa dentalno-medicinskom bolesniku. Karijesologija jedoivjela poveanje s 15 na 30 nastavnih sati, to je u skladu sa suvremenim zahtjevimadentalne medicine i potrebom poznavanja patofiziolokih mehanizama u nastankukarijesa. Restaurativna dentalna medicina ima poveanje sa 70 na 140 sati, to je u skladus naglaskom na preventivi kao jednoj od osnovnih postulata studija dentalne medicine i uskladu je sa suvremenim pristupom i shvaanju biti oralnoga zdravlja.

7.4. etvrta godina studijaMobilna protetika 2 i Fiksna protetika 2 smanjuju se sa 115 na 75 nastavnih sati, topredstavlja prilagodbu estogodinjem studijskom programu. Restaurativna dentalnamedicina smanjuje sa 140 na 120 nastavnih sati, to je prilagodba estogodinjemstudijskom programu. Orofacijalna genetika poveanje nastavnih sati s 15 na 20 topredstavlja prilagodbu estogodinjem studijskom programu. Oralna medicina smanjenje sa 60 na 45 nastavnih sati prilagodba je estogodinjem progranu. Kirurgija prebaena s tree godine na etvrtu. Psihijatrija i neurologija su objedinjene u jedanpredmet s 30 nastavnih sati, a to predstavlja prilagodbu novom nastavnom programu i uskladu je s harmonizacijom nastavnih programa drugih dentalno-medicinskih uilita.

7.5. Peta godina studijaMobilna protetika 3 i Fiksna protetika 3 doivljavaju poveanje s 45 na 75 nastavnih sati,to je u skladu s estogodinjim programom. Endodoncija 2 smanjenje sa 150 na 130sati, u skladu je sa prilagodbom estogodinjem programu. Dentalna medicina starije dobi izmjena naziva gerontostomatologije. Ginekologija prjelazi s tree na petu godinu uzpoveanje satnice od 15 na 20 sati. Pedijatrija prlazi s tree na petu godinu uz poveanjesatnice s 25 na 50 sati nastave. Poveanje navedene satnice u skladu je s zahtjevimaDirective EZ 2005/36 i navedenog Zakona, koji nalau odgovarajue poznavanje grae,fiziologije i ponaanja zdrave i bolesne osobe, u mjeri u kojoj su navedena stanja i bolesti


6/152

imbenici koji mogu utjecati na oralno zdravlje. Poveanje satnice Pedijatrije diktirano jei samim zahtjevima osnovnih patogenetskih mehanizama pojedinih bolesti vezanih uzdjeju dob, te te potrebom njihova poznavanja u svakodnevnom klinikom raduuzimajui u obzir dijete kao mogueg bolesnika u ordinaciji dentalne medicine, tepovezanost sa specijalistikom granom djeje dentalne medicine.

7.6. esta godina studija (Klinike rotacije)U estu godinu studija s pete, uz promjenu naziva, prebaeni su Forenzika dentalnamedicina i Organizacija i ekonomika dentalno-medicinske zatite (bivi Management ustomatologiji). S etvrte godine u etu prebaen je predmet Javno zdravstvo iepidemiologija, s poveanjem satnice od 30 na 50 nastavnih sati, budui da je navedenipredmet bio nedovoljno ukljuen u nastavni plan i time stavljen na marginu. Posebannaglasak treba dati epidemiologiji u dentalnoj medicini s obzirom na problem krvljubolesti koje se prenose krvlju (AIDS, HCV-infekcija, spolno prenosive bolesti,epidemiologija oralnih bolesti (koja je nedovoljno zastupljena), epidemiologija oralnihkarcinoma, statusa oralnog zdravlja, epidemiologija pojedinih tetnih navika poput

puenja, itd.).U estu godinu studija ukljuene su sve specijalistike grane dentalne medicine kroz 410nastavnih sati te klinika dentalna medicina s 240 nastavnih sati i izborna klinikanastava s 250 nastavnih sati, koja podrazumijeva samostalnu primjenu steenih znanja ivjetina u dentalnoj medicini.Ispiti iz pojedinih dentalnomedicinskih predmeta polau se nakon zavrenih klnikihrotacija kroz pojedini klniki predmet. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela, apreduvijet za izlazak na ispit je uspjeno obavljen praktini rad na bolesniku.Nakon zavrenog dijela klinikog rada u ordinaciji klinike dentalne medicine podnadzorom mentora, te zavrene izborne klinike nastave, polae se zavrni ispit u koji jeintegrirano sve steeno znanje i vjetine koje student mora usvojiti i biti osposobljen zasamostalan kliniki rad. Zavrni ispit se sastoji od klinikog ispita (rad na bolesniku),pismenog i usmenog dijela.Diplomski rad je integracija steenog znanja u znanstvenom pristupu u svakodnevnojklinikoj praksi. Diplomskim radom student mora dokazati da je kao doktor dentalnemedicine sposoban u svoj svakodnevni rad integrirati i znanstveni pristup, iz egaproistjee i znanstveni rad koji na odgovarajui nain moe prezentirati.


7/152

2. Opi dioVrsta studija Integrirani sveuilini preddiplomski i diplomski studij (0+6)

Naziv Dentalna medicina

Predlagatelj Sveuilite u SplituNositelji

Izvoa Medicinski fakultet Sveuilita u Splitu, uz potporu

etabliranih stomatolokih fakulteta u RH temeljemUgovora o meusveuilinoj suradnji.

Trajanje Ukupno 6 godina (12 semestara)

ECTS 360

Uvjeti za upis Zavrena srednja etverogodinja kola i poloen razredbeni ispit koji sesastoji od teoretskog i praktinog dijela. Nakon 2009. godine temeljnikriterij za upis na studij bit e ostvareni uspjeh na dravnoj maturi.

Kompetencijekoje se stjeuzavretkomstudija

Zavretkom studija dentalne medicine na Medicinskom fakultetudiplomandi stjeu sljedee kompetencije:- imaju iroke temelje teorijskog znanja i praktinih vjetina koje su

potrebite za samostalni rad u ordinaciji dentalne medicine,- imaju znanstveno obrazovanje koje omoguuje znanstveni nain

razmiljanja,- stekli su medicinsko-etike stavove,- potuju privatnost bolesnika, te uvaju profesionalnu tajnu,- pripremljeni su za daljnji razvoj i napredak dentalne medicine,- stekli su sistematian nain razmiljanja i strukturirani pristup

stomatolokim problemima tijekom svog obrazovanja,- ispunjavaju zakonske uvjete za rad u stomatolokoj profesiji i za

daljnje obrazovanje te su spremni preuzeti odgovornost povezanu sazvanjem doktora dentalne medicine,

- posjeduju znanje o prikladnom dijagnostikom algoritmu,- sposobni su donijeti prikladne terapijske odluke,- upoznati su sa strukturom, organizacijom i financiranjem zdravstva,- upoznati su sa nainima voenja zdravstvene dokumentacije,- osposobljeni su za pravilno koritenje relevantne medicinske


8/152

informacije,- sposoban je pristupiti psihijatrijskom bolesniku uvaavajui sve

njegove specifine potrebe,- osposobljen je pruiti adekvatnu dentalno-medicinsku uslugu djeci,- sposobni su izraziti se i komunicirati na nain koji je razumljiv i

prihvatljiv bolesniku,- suosjeaju s bolesnicima u njihovu psihosocijalnom okruju,- spremni su suraivati s drugim zdravstvenim strunjacima, te su

sposobni ostvariti uspjean timski rad,- voljni su poduavati kolege i razvijati vlastite vjetine poduavanja,- otvoreni su za mjere osiguranja kvalitete i povremenu procjenu

vlastite kompetencije u podruju dentalne medicine i standardaznanja,

- spremni su razmiljati o promjenama socioekonomskih imbenika ulijeenju,

- ispunjavaju zakonske standarde u odnosu na trajno teorijsko i

praktino usavravanje,- upoznati su sa tetnim uincima ionizirajueg zraenje, te nainimazatite,

- posjeduju znanje o anesteziranju boli u podruju usne upljine,- posjeduju osnovna medicinska znanja kako bi mogli pruiti pomo

u svim sluajevima medicinske hitnosti,- posjeduju znanja za intervenciju u sluaju hitnosti u dentalnoj

medicini (trauma zubiju, teki pulpitisi),- osposobljeni su za poboljanje preventivne zatite u dentalnoj

medicini.

Mogunosti

nastavka studija

Poslijediplomski doktorski studij u trajanju od 3 godine (180 ECTS) bodova u

podruju biomedicine i zdravstva. Otvorena je mogunost poslijediplomskogobrazovanja i u drugim srodnim podrujima, a prema uvjetima pojedinihstudija.

Struni iliakademski nazivili stupanj koji sestjee zavretkomstudija

Doktor dentalne medicine (dr. dent.med.)

*Nakon zavrenog studija stomatolog je obavezan ulaniti se u Hrvatskustomatoloku komoru koja mu osigurava pohaanje teajeva trajneedukacije. Svakih est godina vri se revizija apsolviranih teajeva irelicenciranje od strane Hrvatske stomatoloke komore sukladnoPravilniku.


9/152

3. Plan nastave po studijskim godinama, predmetima satima i ECTSbodovima.

Sati ECTSI GODINA 755 60II GODINA 795 60III GODINA 940 60IV GODINA 975 60V GODINA 1015 60VI GODINA 1010 60UKUPNO 5500 360

Igodina

Naziv predmeta *P+S+V Ukupanbroj sati

ECTS

Biofizika 23+15+22 60 5Medicinska biologija 25+25+25 75 6Medicinska kemija 30+15+30 75 6

Imunologija i medicinska genetika 20+20+20 60 5

Uvod u dentalnu medicinu i povijest dentalne medicine 17+13+0 30 2

Znanstvena metodologija - 1 5+5+10 20 1


10/152

Socijalna dentalna medicina 10+20+0 30 2

Anatomija 52+53+70 175 14Histologija i embriologija 30+35+35 100 8Dentalna morfologija i antropologija 30+0+60 90 7Izborni predmeti 50 50 4

UKUPNO: 755 755 60

III godina

Naziv predmeta Nastava * Ukupni sati ECTS

Opa radiologija i radiologija orofacijalnog podruja 15+10+25 50 3Interna medicina 55+0+55 110 7Infektologija 16+20+4 40 2Anesteziologija i intenzivna medicina 13+17+20 50 3


11/152

Dermatologija 15+0+15 30 2Onkologija i tumori orofacijalnog podruja 5+10+15 30 2Otorinolaringologija 15+15+15 45 3Oftalmologija 7+7+6 20 1Materijali u dentalnoj medicini 30+0+0 30 2Propedeutika u dentalnoj medicini 10+10+10 30 2Karijesologija 20+40+0 30 2Preventivna dentalna medicina 10+10+10 30 2Restaurativna dentalna medicina -1 25+25+75 125 8Mobilna protetika - 1 35+35+55 125 8Fiksna proteika - 1 35+35+55 125 8Znanstvena metodologija - 3 20 1Izborni predmeti 50 4UKUPNO 940 940 60

II godina

Naziv predmeta *P+S+V Ukupan brojsati

ECTS

Fiziologija 6+85+54 140 10Biokemija 25+35+25 85 7Neuroznanost u dentalnoj medicini 14+21+20 55 5Mikrobiologija i parazitologija 20+20+35 75 6Patologija 30+45+45 120 8

Znastvena metodologija 2 8+8+4 20 1Etika u dentalnoj medicini 15+15+0 30 2Psiholoka medicina 5+11+24 40 3Patofiziologija 30+35+25 90 7Farmakologija 20+40+30 90 7Izborni predmeti 50 4UKUPNO 795 795 60

IV godina

Naziv predmeta *P+S+V Ukupni sati ECTS

Fiksna protetika - 2 15+15+45 75 5Mobilna proteika - 2 15+15+45 75 5


12/152

Gnatologija 15+15+15 45 3Restaurativna dentalna medicina -2 15+15+90 120 7Endodoncija 1 15+15+45 75 5Dentalna medicina djeje dobi - 1 56+0+24 80 5Orofacijalna genetika 20+0+0 20 1Oralna medicina - 1 28+0+27 45 3Oralna kirurgija - 1 20+10+60 90 6Ortodoncija -1 20+0+60 80 4Parodontologija - 1 30+0+60 90 6Kirurgija 20+20+20 60 4Psihijatrija 10+5+10 25 1Neurologija 10+5+10 25 1Znanstvena metodologija - 4 20 1Izborni predmeti 50 4UKUPNO 975 975 60

V godina


Endodoncija - 2 25+0+105 125 7Fiksna protetika - 3 0+25+50 75 5Mobilna proteika - 3 0+25+50 75 5Maksilofacijalna kirurgija 15+0+30 45 2Oralna kirurgija - 2 0+0+110 110 6Oralna medicina - 2 25+25+60 110 7Dentalna medicina djeje dobi - 2 15+0+95 110 6Ortodoncija - 2 15+15+30 60 3Parodontologija - 2 25+25+60 110 7Dentalna medicina starije dobi 15+0+0 15 1Implantologija 15+10+15 40 2Ginekologija 10+0+10 20 1Pedijatrija 30+0+15 50 3Znanstvena metodologija - 5 20 1Izborni predmeti 50 4UKUPNO 1015 1015 60

VI godina


Forenzika dentalna medicina 15+0+15 30 2


13/152

Ukupno: 5500 sati

Javno zdravstvo i epidemiologija 25+10+15 50 2Organizacija i ekonomika dentalno-medicinske zatite 15+10+5 30 2Endodoncija - 3 0+0+40 40 2Fiksna protetika - 4 0+0+40 40 2Mobilna protetika - 4 0+0+40 40 2Oralna kirurgija - 3 0+0+40 40 2Oralna medicina - 3 0+0+40 40 2Dentalna medicina djeje dobi - 3 0+0+40 40 2Ortodoncija - 3 0+0+40 40 2Parodontologija - 3 0+0+40 40 2Klinika dentalna medicina 0+0+240 240 16Izborna klinika nastava 0+0+240 240 16Znanstvena metodologija 6 / Diplomski ispit 100 6UKUPNO 1010 1010 60


14/152

3.2. Opis predmeta

Naziv predmeta BIOFIZIKA

Kod

Vrsta Pretkliniki medicinski

Razina Temeljna

Godina 1. Semestar

ECTS(uz odgovarajueobrazloenje)

5 ECTS bodova (predmet ima 60 sati)

Nastavnik Prof. dr. sc. Davor Eterovi, dr.sc. Marija Ragu

Kompetencije

koje se stjeu

Studentu se omoguuje da osnovne empirijske spoznaje o tome kakofunkcioniraju bioloki sustavi izvede iz temeljnih fizikalnih zakona ijednostavnih modela. Student se osposobljava za kvantitativni, deduktivnipristup u analizi biolokih sustava. Student naui razlikovati radiogram odscintigrama, ehograma i slike dobivene magnetskom rezonancom ilikompjuteriziranom tomografijom, te kako su dobiveni, to predstavljaju iemu slue ti osnovni slikovni prikazi metoda medicinske dijagnostike.

Preduvjeti zaupis

Znanje elementarne fizike

Sadraj Skalarne i vektorske veliine, mjerenja, sistematine i sluajne pogreke,izraunavanje pogreaka, iskazivanje rezultata. Mehanika: prikaz gibanja,sile i njihovo djelovanje (paralelogram sila, kosina, teina, sile deformacije

krutog tijela, torzija, kompresija, tvrdoa, vrstoa, rad, energija, snaga,impuls, zakoni sauvanja, kruno gibanje vrstog tijela, centrifugalna sila).Mehanika plastinih tijela i medija: deformacija vrstog tijela (elastinadeformacija, plastina deformacija), tekuine, efekti na granicama povrina,kohezija i adhezija, strujanje tekuina, plinovi, Toplina, agregatna stanja,prijenos topline, osnovni zakoni termodinamike, organizam kaotermodinamiki sustav. Mehanika titranja i valovi, akustika, brzina zvuka,interferencija zvunih valova, osjet zvuka, Doppler-efekt. Elektricitet imagnetizam: jednostavni strujni krug, statika magnetska i elektrina polja,mjerenje otpora, Wheatstonov most, unutranji otpor, mjerenje naponakompenzacijom, primjena mjerenja otpora na ljudsko tijelo, izmjenina

struja, elektrini aparati, elektrini mjerni ureaji.Osnove atomske fizike, biotransporti, membranski potencijali, ivanisignal, biomehanika, fizika uha i sluanja, fizika oka i vida, fizika srca icirkulacije, fizika plua i disanja, osnove nuklearne fizike, prolaz zraenjakroz materiju, zatita od zraenja, fizika nuklearne medicine, radiolokafizika, oslikavanje metodom magnetske rezonance, fizika ultrazvuka.


15/152

Preporuenaliteratura

1. Eterovi D: Prirunik za vjebe iz biofizike, Katedra za biofiziku iznanstvenu metodologiju MF Split (k. god. 1999/2000.)

2. Eterovi D: Fizikalne osnove slikovne dijagnostike, u: S. Jankovi i D.Eterovi: Fizikalne osnove i kliniki aspekti slikovne dijagnostike,Medicinska naklada, Zagreb, 2002.

Dopunskaliteratura

1. Berne RM i Levy MN: Fiziologija, 3. izd. Medicinska naklada; Zagreb,1996.2. S Webb (urednik): The physics of medical imaging, Institute of PhysicsPublishing, Bristol and Philadelphia, 2000.

Jezik poduke imogunostipraenja nadrugim jezicima

Hrvatski (mogue odravanje nastave na engleskome jeziku)

Nain praenja

kvalitete iuspjenostiizvedbe svakogpredmeta i /ilimodula

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika,

-Analiza prolaznosti na ispitima,-Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave,-Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvaliteteNacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanjaPredavanja x Multimedija i InternetVjebe x Konzultacije xPojedinani rad Projekti ili terenski radSkupni seminari x Drugi praktian rad

Laboratorijski rad Ostalo

Nain provjere znanjaPohaanje nastave x SeminarAktivnost u nastavi x IstraivanjeSeminarski rad x ProjektEksperimentalni rad x Kontinuirana provjera znanjaPismeni ispit x ReferatUsmeni ispit Praktini rad

Satnica i bodovanje

ECTS koeficijent optereenja studenta 5Broj tjedana po semestru,trimestru,moduluUkupan broj sati Predavanja 23

Vjebi / seminara 22+15Drugi naini nastave

Ukupno dana terenske nastave


16/152

Naziv predmeta Medicinska biologija

Kod


Razina Temeljna

Godina 1. Semestar 1.


6 ECTS (predmet ima 75 sat)

Nastavnik Prof. dr. sc. Marijana Peruzovi, dipl. ing., doc. dr. sc. Jano Terzi, dr.med., prof. dr. sc. Tatijana Zemunik, dr. med., prof.dr.sc Dragan Primorac,dr. med., doc. dr. sc. Irena Drmi Hofman, Vesna Boraska, dipl. ing., IvanaMarinovi-Terzi, dr. med.

Kompetencije

koje se stjeu

Studenti e se upoznati s temeljnim postavkama suvremene biolokeznanosti ija su dostignua danas neophodna za dijagnostiku i terapijubolesti u ovjeka te budunost medicine. Kroz kolegij usvojit e strunuterminologiju potrebnu za kontinuirano praenje suvremene biomedicinskeliterature. Studirat e osnove biologije stanice, molekularne biologije,razvojne biologije i genetike s posebnim naglaskom na biologiju ovjeka.Aktivno e biti ukljueni u problemski orijentiranu nastavu koja jeorganizirana u vidu predavanja, seminara i vjebi s ciljem razvijanjajednostavnih praktinih i komunikacijskih vjetina i razumijevanjaosnovnih biolokih procesa, te kritikog razmiljanja na temelju usvojenogznanja o suvremenoj biolokoj znanosti.Usklaeno prema detaljnom Katalogu znanja i vjetina.

Preduvjeti zaupis

Sadraj Osnove molekularne biologije (struktura DNA, replikacija,transkripcija i translacija, ekspresija gena, struktura i funkcija ribosoma,posttransklacijska modifikacija proteina, razgradnja proteina, opa ispecifina rekombinacija, metode analize DNA), stanina biologija(metode istraivanja stanica, evolucija stanice, struktura i funkcija dijelovastanice, jezgra, jezgrica, endoplazmatski retikul, Golgijev aparat/kompleks,lizosomi i peroksisomi, razvrstavanje i prijenos proteina u stanici,citoskelet i stanino kretanje, bioenergetika i metabolizam, staninosignaliziranje, stanine komunikacije, stanini ciklus, regulacija staninog

ciklusa, apoptoza), razvojna biologija i genetika (oplodnja i raniembrionalni razvoj, kloniranje, teratogeneza, prenatalna dijagnostika,zakonitosti nasljeivanja, genske mutacije, populacijska genetika, genskaterapija, molekularna biologija stanica raka, genom ovjeka, kromosomi,citogenetika).


17/152


1. Cooper GM, Hausman RE.Stanica - Molekularni pristup (The Cell - AMolecular Approach, Washington: ASM Press, 3/e, 2003); Medicinskanaklada, Zagreb, 2004., hrvatsko izdanje.

2. Cox TM, Sinclair J. Molekularna biologija u medicini. Medicinska

naklada, Zagreb, 2000., hrvatsko izdanje.Dopunskaliteratura

1. Alberts B et. all. Essential Cell Biology, New York, Garland Science,2/e, 2004.

2. . , /,

& ., 2005.



Nain praenjakvalitete iuspjenostiizvedbe svakogpredmeta i/ilimodula

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika,-Analiza prolaznosti na ispitima,

-Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave,-Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvaliteteNacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanjaPredavanja x Multimedija i Internet xVjebe x Konzultacije xPojedinani rad Projekti ili terenski radSkupni seminari x Drugi praktian rad

Laboratorijski rad x Ostalo

Komentari Nastava je organizirana u vidu predavanja, seminara i vjebi povezanihjednom tematskom cjelinom. Na predavanjima e se objasniti osnovnepostavke koje e se razraivati preko vjebi i seminara. Posebno e seposvetiti panja individualnom radu svakog studenta na vjebama u ciljuboljeg razumjevanja eksperimentalnog rada i razvijanja praktinihvjetina. Na seminarima e studenti raspravljati i rjeavatiprobleme/sluajeve i pripremati prezentacije samostalno ili u timu.Studenti se ue logikom zakljuivanju i povezivanju nastavnih jedinicaime steena znanja postaju jedinstvena cjelina i temelj za stjecanje novih

znanja. Predavanja su obogaena video prezentacijama, diskusijom,traenjem najkorisnijih web adresa, strunim obilascima.


18/152

Nain provjere znanjaPohaanje nastave x Seminar xAktivnost u nastavi x IstraivanjeSeminarski rad x ProjektEksperimentalni rad Kontinuirana provjera znanja x

Pismeni ispit x ReferatUsmeni ispit x Praktini rad

Komentari Obveze studenata su redovito pohaanje i aktivno sudjelovanje u nastavi.Studentima se preporua da se teorijski pripreme, itajui ipregledavajui nastavni materijal, prije odravanja same nastavnejedinice. Tijekom cijelog kolegija prati se rad i angairanje studenata azavrna provjera znanja je na pismenom i usmenom ispitu.

Satnica i bodovanje

ECTS koeficijent optereenja studenta 6Ukupan broj sati Predavanja 34

Vjebi / Seminara 25/25Drugi naini nastave -


19/152

I N T E G R I R A N I P R E D D I P L O M S K I I D I P L O M S K I S T U D I J : S T O M A T O L O G I J A

18

Naziv predmeta Medicinska kemija

Kod


Razina Temeljna


ECTS (uzodgovarajueobrazloenje)

6 ECTS (predmet ima 75 sati)

Nastavnik Doc. dr. sc. Anita Markoti, dipl. ing.; Vedrana ike uli, dipl. ing.;prof.dr.sc. Irena Drmi-Hofman; doc. dr. sc. Marija Vii; prof. dr. sc.Maja Pavela-Vrani.

Kompetencijekoje se stjeu

Upoznavanje studenata stomatoloke medicine s naelima medicinskekemije i molekulske grae ovjeka. Steena znanja su neophodna zanastavak studiranja kolegija Biokemija jer e omoguiti razumijevanje

biokemijskih reakcija i regulaciju metabolizma zdravog ovjeka,sposobnost kritikog pristupa primarnoj literature, sposobnost

ralanjivanja problema na kljune karakteristike, sposobnost sigurnog iuinkovitog rada u laboratoriju,sposobnost integrativnog razmiljanja i promatranja problema iz razliitihaspekata, dobre "kvantitativne" vjetine, primjerice sposobnost tone

pripreme reagensa i reproducibilnosti pokusa, sposobnost planiranjapokusa i razumijevanje dosega i ogranienja izabranog eksperimentalnogpristupa, sposobnost interpretacije rezultata pokusa i prepoznavanjarezultata koji jesu ili nisu u skladu s ispitivanom pretpostavkom,sposobnost planiranja nastavka pokusa.

Preduvjeti zaupis

Sadraj Intramolekulske i intermolekulske sile. Anorganske tvari u usnoj upljini.Energetika kemijskih reakcija. Elektrokemijske reakcije. Elektrokemijskiprocesi u usnoj upljini. Korozija. Fotokemijski procesi. Kemijskaravnotea. Konkrementi. Zubna caklina kvarenje i zatita zubi. Kinetikakemijskih reakcija. Enzimska kinetika. Plinovi i otopine. Puferi.Bioanorganska kemija. Nomenklatura, svojstva i stereokemija organskihspojeva vezanih za Studij stomatologije. Laboratorijski pribor i njegova

primjena. Kvalitativna kemijska analiza bioloki vanih kationa, aniona isoli. Kvantitativna kemijska analiza. Kvalitativne reakcije nafunkcionalne skupine organskih molekula.


1. Atkins PW, Clugston MJ. Naela fizikalne kemije. kolska knjiga,Zagreb, 1992.

2. Hankonyi V. Organska kemija za medicinare. Medicinski fakultetZagreb, 1996.


20/152


19

Dopunskaliteratura

1. Wiliams D. Concise Encyclopedia of Medical & Dental Materials.Pergamon press, Oxford, 1990.

Jezik poduke imogunostipraenja na

drugim jezicima

Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

Nain praenjakvalitete iuspjenostiizvedbe svakogpredmeta i /ilimodula

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika,-Analiza prolaznosti na ispitima,-Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave,-Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete

Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanjaPredavanja x Multimedija i InternetVjebe x Konzultacije

Pojedinani rad Projekti ili terenski radSkupni seminari x Drugi praktian radLaboratorijski rad x Ostalo

Nain provjere znanjaPohaanje nastave x Seminar xAktivnost u nastavi x IstraivanjeSeminarski rad ProjektEksperimentalni rad Kontinuirana provjera znanja xPismeni ispit x ReferatUsmeni ispit x Praktini rad

Satnica i bodovanje

ECTS koeficijent optereenja studenta 6Ukupan broj sati Predavanja 30

Vjebi / Seminara 30/15Drugi naini nastave

Ukupno dana terenske nastave


21/152


20

Naziv predmeta Imunologija i medicinska genetika

Kod

Vrsta Pretkliniki

Razina Temeljna

Godina 2. Semestar 3.ECTS(uz odgovarajueobrazloenje)

6 ECTS bodova (60 nastavnih sati)

Nastavnici Prof. dr. sc. Jano Terzi, dr. med., Prof. dr. sc. Ivan iki, dr. med.,Doc. dr. sc. Ivana Marinovi Terzi, dr. med., Dr. sc. Ivana Novak, dipl. ing.,


Znanja o normalnom funkcioniranju imunolokog sustava u opsegukoji je neophodan za daljnje uspjeno praenje studija i za kasnijisamostalan rad. Studenti e biti osposobljeni za razumjevanjefunkcioniranja nespecifine i specifine (stanine i humoralne)imunosti, kao i za prepoznavanje imunolokih poremeaja u razliitimbolesnim stanjima, poput: alergija, autoimunih bolesti,

imunodeficijencija, mikrobnih i malignih bolesti. Kroz praktinesadraje studenti e se osposobiti za razumjevanje najmodernijihimunolkih otkria te dijelom za samostalno, kritiko promiljanje oimunolokim problemima. Ustroj, funkcioniranje i patofiziologijaimunog sustava posluit e potom kao model upoznavanja najnovijihspoznaja medicinske genetike. Kroz sadraje medicinske genetikestudenti e biti osposobljeni za praenje modernih spoznaja inajnovijih medicinskih otkria u ovoj, najdinaminijoj grani medicine.Kroz program kolegija studenti e stei znanja o genetskiuvjetovanim bolestima kao i doprinos genetske predispozicije zaostale bolesti. Stei e se znanja za prepoznavanje svih oblikanasljeivanja te promjena genoma koje imaju reperkusije na zdravlje

ovjeka. Upoznavanje bioinformatike e omoguiti snalaanje u vrlosloenim bazama genetskih informacija kao i pretraivanje ljudskoggenoma, te povezivanje tih informacija s razliitim bolestima.Studetni e moi prepoznati razlite obrasce genetskih poremeaja usvim organskim sustavima i razliitim bolestima poput:mitohondrijskih, neurolokih, miinih, krvnih, onih ili malignih.Svladati e principe genetskog testiranja, savjetovanja i postupanja sbolesnima i njihovim obiteljima.

Preduvjeti za upis Odsluana prva godina studija, te poloeni ispiti iz Medicinske biologije,Histologije i embriologije, te Medicinske fizike i biofizike.

Sadraj Imunologija: Nespecifina imunost, citokini, protutijela, limfociti T, antigenitkivne podudarnosti, komplement, istraivake tehnike i evolucija

imunolokog sustava. Nadalje e biti prikazana imunoloka osnova reakcijena mikrobe, tumore, preosjetljivosti, imunodeficijencija, autoimunosti itransplantacije.Medicinska genetika: genski sustav i naini nasljeivanja, molekularnabiologija gena, rekombinantna DNA tehnologija, mapiranje genoma,bioinformatika, humana populacijska genetika, epigenetske modifikacije.Upoznavanje s molekularnom genetikom bolesti mitohondrija, miia,neurolokog sustava, oka. Genetika i razvoj karcinoma. Savjetovanje,


22/152


21

dijagnostika i terapija genetskih bolesti.


1. Andreis I i sur. Imunologija, 7.izd. Medicinska naklada, Zagreb, 2009.

2. Robert F i sur: Emerys Elements of Medical Genetics, ChurchillLivingstone, 2008. (u tijeku prevoenje na hrvatski jezik)3. Pasternak J.J. Human molecular genetics, Wiley, 2 ed. 2005.

Dopunskaliteratura

1. Abbas AK, Lichtman AH, Pober JS. Cellular and molecular immunology,4.izd. WB Saunders Company, Philadelphia, 2006.

2. Janeway CA, Travers P, Walport M, Shlomchik MJ. Immunobiology,5.izd. Garland Publishing, New York, 2001.3. Strachan T, Read AP. Human molecular genetics 3. Garland Publishing,20044. Gibson G. and Muse S.V. A primer of genome., Sinauer Associates, Inc.Publisher, Sundarland, Massachusetts, USA, 3rd ed., 2009

5. Ronald J. Trent: Molecular Medicine, Elsevier Academic Press,2005

Oblici provoenjanastave

Predavanja, seminari te laboratorijske i raunalne vjebe

Nain provjereznanja ipolaganja ispita

Pisani test i usmeni ispit.


Hrvatski ili engleski

Nain praenjakvalitete iuspjenostiizvedbe svakogpredmeta i/ilimodula

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika,-Analiza prolaznosti na ispitima,-Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave,-Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvaliteteNacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).


23/152


22

Naziv predmeta BIOKEMIJA

Kod MST104


Razina Temeljna


4,5

Nastavnik Doc. dr. sc. Irena Drmi Hofman, doc. dr. sc. Anita Markoti, prof. dr. sc.Maja Pavela Vrani, Vedrana ike-uli, dipl.ing.


Student nakon odsluane nastave i poloenog ispita stjee osnovno znanje omolekularnom ustrojstvu ive tvari i metabolikim procesima u organizmuzdrava ovjeka. Upoznavanje osnovnih biokemijskih procesa u specifinimtkivima i organizmu zdravog ovjeka. Steena znanja kombiniraju kemijskei fizioloke aspekte biokemije ovjeka, te ine osnovu za razumijevanje

velikog broja bolesti kojima su uzrok patobiokemijski procesi.Preduvjeti zaupis

Znanje temeljnih naela fizikalne i organske kemije.

Sadraj Upoznati grau i funkciju biolokih makromolekula, glavne metabolikeputeve, njihovu povezanost i regulaciju, bitne sastojke hrane potrebne zaodravanje metabolizma te specifine metabolike funkcije pojedinihorgana. Spoznaja biolokih procesa na molekulskoj razini.Mehanizmi regulacije metabolikih procesa. Bioloke membrane imembranski prijenos. Voda i acidobazna ravnotea; Enzimi i kliniki znaajenzima; Ekspresija gena i sinteza proteina; Metabolika oksidacija istvaranje ATP-a; Metabolizam ugljikohidrata; Metabolizam masti;

Hormoni; Metabolizam proteina; Metabolizam purina, pirimidina. Prehrana,vitamini i minerali; Bioenergetika i prehrana. Tkivni metabolizam(metabolizam u eritrocitima, zgruavanje krvi, metabolizam u jetri imiiima, metabolizam vezivnog tkiva i metabolizam u usnoj upljini)


1. Stryer L. Biokemija. kolska knjiga, Zagreb, 1991.2. Stryer L, Berg JM, Tymoczko JL. Biochemistry. Freemen WH

and Company, New York, 2002, dijelom dostupno nawww.whfreeman.com/biochem5

3. Baynes JW, Dominiczak MH. Medical Biochemistry. ElsevierMosby, London- New York, 2005, dijelom doistupnostudentima na internetu na www.studentconsult.com

Dopunska

literatura

1. Tomaselli G, Saltsman K. Supplement to Stryers Biochemistry:

Clinical Companion. Freemen WH and Company, New York,2002.

2. Gaw A, Murphy M, Cowan R, OReilly, Stewart M, Shepherd J.Clinical Biochemistry 3rdEdition. Elsevier, Oxford, 2004, dijelomdostupno na http://intl.elsevierhealth.com/gaw

Jezik poduke imogunosti



24/152


23

praenja nadrugim jezicima



Oblici provoenja nastave i usvajanja znanjaPredavanja x Multimedija i InternetVjebe x Konzultacije xPojedinani rad Projekti ili terenski radSkupni seminari x Drugi praktian radLaboratorijski rad x Ostalo

Nain provjere znanjaPohaanje nastave x Seminar x

Aktivnost u nastavi x IstraivanjeSeminarski rad ProjektEksperimentalni rad Kontinuirana provjera znanjaPismeni ispit x ReferatUsmeni ispit x Praktini rad

Komentari Pismene provjere znanja tijekom nastave u obliku kolokvija, koje semogu priznati kao dijelovi ispita ili donijeti dodatne bodove za ispit.

Satnica i bodovanje

ECTS koeficijent optereenja studenta 4.5Ukupan broj sati Predavanja 20Vjebi / seminara 15/25Drugi naini nastave


25/152


24

Naziv predmeta Uvod u dentalnu medicinu i povijest dentalne medicine

Kod

Vrsta Pretkliniki stomatoloki

Razina Temeljna



2 ECTS (30 sati)

Nastavnik dr. sc. Livia Brisky, dr. med., Neven Korda, dr.dent.med

Kompetencije

koje se stjeu

Studentu se tijekom nastave omoguuje stjecanja i svladavanja opihstomatolokih znanja i upoznavanje s mogunostima koje prua studijstomatologije u izobrazbi doktora stomatologije. Isto tako studenti seupoznaju s pravima, dunostima i odgovornostima doktora stomatologije i

bolesnika.Studenti su na kraju kolegija upoznati sa ustrojstvom stomatolokeizobrazbe, organizacijom stomatoloke zdravstvene zatite, s nainom radainstrumentarijem u pojedinim specijalnostima. Studenti e takoer bitiupoznati s radom vizualnih medija, informatikih i drugih pomagala,koristei dostupne baze podataka te radom Interneta.Student bi po zavretku ovoga kolegija trebao stei sljedea znanja, vjetinei sposobnosti:

1. Znanja i razumijevanja:- korjenova skrbi o razvoju kraniofacijesa- bolesti i naina lijeenja organa usne upljine i kraniofacijesa

(kljune osobe i njihov doprinos razvoju)- vremenske ljestvice i znaajnih dogaaja u razvoju stomatologije na

svjetskoj razini i usporedo u Hrvatskoj

- vrste i rasprostranjenost orofacijalnih bolesti pratei (evolucijski)razvoj ovjeka od pretpovijesti do suvremenoga doba i globalizacijenaina ivljenja

- povezanost drutvenih, socijalnih i ekonomskih kretanja u pojedinimsredinama, te njihov odraz na stanje i razvoj stomatologije odarlatanstva do suvremene i nezavisne biomedicinske struke

- utjecaja tehnikog razvoja industrijskog doba na stomatologiju (npr.amalgam, anestezija, stomatoloki stolci, stomatoloke jedinice,

patenti)- istraivaki bio-medicinski dometi i njihova primjena u

svakodnevnoj stomatologiji (od svjetlosnog mikroskopa doljudskoga genoma, genom treponeme denticolae)

- razvoj stomatolokog kolstva (poetci, stupnjevi, etika ustomatologiji, pisana rije u stomatologiji)- razvoj specijalistikih disciplina- drutvena organiziranost struke2. Vjetine:- Unapreenja osobnoga vrednovanja stomatologije kao struke o kojojse ui i od koje se ui.


26/152


25

- Usvajanja samoprocijene znanja o pojedinim kljunim dogaajima ustomatologiji3. Sposobnosti:- ocjene naina i sredstava lijeenja u danom asu bit e kvalitetnijauz retrospektivnu komponentu razvoja struke

- kritikog stava o znanju doktora stomatologije i potrebi cijeloivotnog (samo)obrazovanja

Preduvjeti zaupis

Sadraj

U ovom kolegiju studenti trebaju usvojiti i svladati potrebna znanja putempredavanja i seminarskih aktivnosti, koja se odnose na stomatolokuzdravstvenu zatitu, njezin djelokrug aktivnosti, kao i poloaj stomatologa uokviru sveukupne medicine. Preporuke WHO o razvoju stomatologije,specijalizacijama u stomatologiji, nainima kolovanja stomatologa,

pravima i obvezama te odgovornosti, etikim kodeksima kao i problemimastomatologije u R Hrvatskoj i svijetu. Predavanjima i seminarima provest ese nastava iz ovoga kolegija.

Stomatologija prethistorijskih i starih naroda, arhajske vaneuropske kulture;antika grko-rimska dentalna medicina, islamska zdravstvena kultura;srednjovjekovna dentalna medicinaa; buenje prirodnih znanosti i njihovutjecaj na dentalnu medicinu; Osamnaesto stoljee, postizanje neovisnostistomatologije; Pierre Fauchard, utemeljitelj moderne stomatologije i razvojstomatolokoga kolstva; stomatologija u industrijsko doba.Blok tema o disciplinama dentalne medicine u svijetu i u Hrvatskoj,

prolost, sadanjost i budunost a) stomatoloke protetike, b) ortodoncije, c)pedodoncije, d) restorativne stomatologije i endodoncije, e) oralnemedicine, f) parodontologije i g) oralne kirurgijePublicistika djelatnost hrvatskih doktora dentalne medicine.


1.Grmek MD. , Budak A. : Uvod u medicinu Globus, Zagreb, 1996.2.Hraste J.: Uvod u stomatologiju /Skripta/ Medicinski fakultet Rijeka, 19873.Ivankovi A.: Stomatologija za medicinare , Fram . Mostar, 2004.4.Plasschaert AJM., i sur. : Profile and Competences for the European De

last version / Nov.2004.1. Valachhovic RW., i sur.: Trends in Dentistry and Dental Education,

Journ of Dent Education, 65/6, 539-561 pp. Nastavno tivo (CD/DVD),priredio Zvonimir Kai (2003)

2. Zvonimir Kai, Zubarstvo i stomatologija u Povijest internistikihstruka u Hrvatskoj, uredili Roko ivkovi, Vlado Oberiter i boidarVrhovac, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske (1998), Zagreb, 184

198

3. Zvonimir Kai, Razvoj stomatologije u Hrvatskoj, Acta Stomatol Croat(2002), vol. 36. 1, 5-18

5.Ante krobonja, Amir Muzur, Vlasta Rotschild, Povijest medicine za praAdami, Rijeka

Dopunskaliteratura

1.Raji Z., i sur.: Preventivni programi u stomatologiji, JUMENA,Zagreb, 1990.


27/152


26



Nain praenjakvalitete i

uspjenostiizvedbe svakogpredmeta i /ilimodula

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika,-Analiza prolaznosti na ispitima,

-Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave,-Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete


Oblici provoenja nastave i usvajanja znanjaPredavanja x Multimedija i Internet xVjebe Konzultacije xPojedinani rad Projekti ili terenski radSkupni seminari x Drugi praktian radLaboratorijski rad Ostalo

Nain provjere znanjaPohaanje nastave x Seminar xAktivnost u nastavi x IstraivanjeSeminarski rad ProjektEksperimentalni rad Kontinuirana provjera znanjaPismeni ispit x ReferatUsmeni ispit x Praktini rad

Satnica i bodovanje

ECTS koeficijent optereenja studenta 2

Ukupan broj sati Predavanja 17Vjebi / Seminara 0/13Drugi naini nastave


28/152


27

Naziv predmeta Znanstvena metodologija I

Kod

Vrsta Pretkliniki

Razina Temeljna

Godina1.

Semestarnema


1 ECTS (20 sati)

Nastavnici prof. dr. sc. Ana Marui, proelnica; prof. dr. sc. Matko Marui; prof. dr. sc.Zoran oga; prof. dr. sc. Rosanda Muli; prof. dr. sc. Ante Rozga; doc. dr. sc.Maja Vali; dr. sc. Ana Jeroni; dr. sc. Dario Sambunjak; mr. sc. Maja Rogi;Ivana Pavlinac, dr. med.; Renata Pecoti; dr. med; mr. sc. Vesna apkun; MarioMaliki, dr. med.; Ana Utrobii, prof.; Davor Luki, dipl. ing.; Frane Mihanovi,dipl. ing.

Kompetencije kojese stjeu

Studenti e stei znanja iz podruja dentalne medicine utemeljene na dokazima,postupaka procjene kvalitete zdravstvene skrbi, kao i iz istraivake metodologije i

koritenja medicinskih informacija te primjene statistikih metoda i postupaka udentalnoj medicini, to e im dati temeljna znanja i vjetine za kritiku procjenupostupaka i odluka u dentalnoj medicini, te za istraivanja i uporabu strune iznanstvene literature.Studenti e razviti sljedee specifine sposobnosti: a. Razumijevanje izvora iputova stvaranja stvarnoga znanja; b. Poznavanje vrsta istraivanja u dentalnojmedicini; c. Kritika procjena prikaza podataka i kritika analiza znanstvenihizvjea o istraivanjima; d. Razumijevanje i uporaba temeljnih statistikihdefinicija; e. Razumijevanje razliitih naina prikazivanja podataka prikupljenih uistraivanju; f. Principi medicine utemeljene na dokazima; g. Odgovorna provedbaistraivanja i istraivaka estitost.

Preduvjeti za upis Nema

Sadraj Predmet e integrirati nastavne cjeline iz sljedeih podruja: 1.

medicinska/zdravstvena informatika, 2. medicinska/zdravstvena statistika, 3.osnove istraivakog rada u dentalnoj medicini, 4. principi dentalne medicineutemeljene na dokazima, 5. principi unaprjeenja kvalitete zdravstvene skrbi. Zasvaki od podruja, koji e se integrirano predavati u loginim cjelinama, sadrajnastave ukljuit e 1 h predavanja, 1 h seminara organiziranih po principu grupnograda (eng. team learning) i 2 h vjebi organiziranih kao problemska nastava (eng.problem based learning) (ukupno 5 sati predavanja, 5 sati seminara i 10 sativjebi).


1. Marui M, ur. Uvod u znanstveni rad u medicini. 4. izdanje. Zagreb:Medicinska naklada; 2008.2. Kern J, Petroveki M, ur. Medicinska informatika. Zagreb: Medicinska naklada;2009.3. Petz, B. Osnovne statistike metode za nematematiare. 5. izdanje. Jastrebarsko:Naklada Slap 2004.4. Nastavni materijali za pojedine nastavne jedinice

Dopunskaliteratura

1. Day RA, Gastel N. How to write and publish a scientific paper, 6th edition.Westport, Connecticut: Greenwood Press, 2006.2. Lang T, Secic M. How To Report Statistics in Medicine: Annotated Guidelinesfor Authors, Editors, and Reviewers, 2nd edition. Philadelphia: American Collegeof Physicians, 2006.


29/152


28

3. Ogrinc GS, Headrick LA. Fundamentals of Health Care Improvement.Oakbrook Terrace (Il): USA Joint Commission Resources, 2008.4. Committee on Assessing Integrity in Research Environments. Integrity inScientific Research. Washington DC: Institute of Medicine and National ResearchCouncil.

Oblici provoenjanastave

Predavanja, seminari i vjebe (problemska nastava i timski rad)

Nain provjereznanja i polaganjaispita

Provjera znanja i vjetina tijekom nastave u 5 jedinica, na ljestvici od 0-100bodova. Student je poloio predmet ako je ispunio minimum u svakoj pojedinanojjedinici provjere znanja. Prikupljeni bodovi u vertikaliziranom sustavu predmetaponderiraju se u zajedniku ocjenu s diplomskim radom na 6. godini.



Nain praenjakvalitete iuspjenostiizvedbe svakog

predmeta i/ilimodula

- Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika- Analiza prolaznosti na ispitima- Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave- Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete nacionalneagencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)


30/152


29

Naziv predmeta OPA I SOCIJALNA DENTALNA MEDICINA

Kod MST108

Vrsta Javno zdravstveni stomatoloki

Razina Temeljna



Nastavnik


Student e biti osposobljen za oekivanja koje drutvo od njega ima te napoznavanje imbenika drutvenih promjena koji utjeu na njegovprofesionalni razvoj i rad. Specifini ciljevi nastave su osposobiti studentada zna i razumije sloenosti i dinamiku odnosa stomatolog pacijent drutvo te ve u procesu edukacije razumije ciljeve vlastite profesionalne

socijalizacije. Specifine osposobljenosti budueg doktora stomatologjeodnose se na: (a) znanje i umijee interpretacije obrazaca drutvenogponaanja prema stomatolokoj profesiji, (b) razumijevanje procesa i ciljevaprofesionalne socijalizacije stomatologa; (c) primjenu metoda sociologije uanalizi kvalitete stomatolokih profesionalnih zadaa, analizi karakteristika

pacijenata i zdravstvenih skupina, te (d) znanje i vjetinu primjene osnovnihsociolokih metoda u stomatolokoj praksi.

Preduvjeti zaupis

Poloeni ispiti prethodne godine studija

Sadraj

Osobitosti i zadae sociologije, te suradnja stomatoloke i humanistikih ibihejvioralnih profesija u prepoznavanju i rjeavanju vodeih zdravstvenihproblema u drutvu kod nas i u svijetu. Odnosi pacijent-stomatolog-drutvo: prepoznavanje meusobne povezanosti, naina praenja iintervencije. Oekivanja drutva od stomatoloke profesije i stomatoloke

profesije od drutva. Drutvene nejednakosti u zdravlju i zdravstvenojzatiti (drutvena diferencijacija, drutvene razlike, drutvena stratifikacija,temeljne dimenzije i posljedice, socijalna determiniranost zdravlja). Ljudska

prava i prava pacijenata. Pokret samozatite. Razlika izmeu iskustvenog(laikog) i pozitivnog (profesionalnog) zdravlja. Teorije i funkcijaetiketiranja i njene posljedice na pacijenta. Kvaliteta ivota i zatita zdravlja(mjere kvalitete ivota, razvoj stomatoloke tehnologije i kvaliteta ivota).Primjena principa i osnovnih metoda sociologije u izabranim javno-zdravstvenim problemima.

Preporuenaliteratura 1. Medicinska sociologija, udbenik, Medicinska naklada 2003.2. itanka iz medicinske sociologije, Medicinski fakultet 2005.

Dopunskaliteratura

1. Medical Sociology, Ninth Edition, William C. Cockerham; Pratnice Hall,2003.

2. Key Concepts in Medical Sociology (Sage Key Concepts) by JonathanPeter Gabe, Michael Bury, Mary Ann Elston; SAGE Publications, 2004.

Jezik poduke i Hrvatski


31/152


30

mogunostipraenja nadrugim jezicima


-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika,-Analiza prolaznosti na ispitima,-Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave,

-Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvaliteteNacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).


32/152


31

Naziv predmeta ANATOMIJA

Kod


Razina Temeljna



Nastavnik Prof. dr. sc. Ivica Grkovi, dr. med., prof. dr. sc. Irena Pintari, dr. med.,prof. dr. sc. Katarina Vilovi, dr. med.


Studenti e usvojiti teorijska znanja iz sistemske i topografske anatomijeovjeka, pokazati primjenu opih anatomskih principa i koncepcija nadefiniranim topografskim cjelinama uz primjenu vjetine anatomske sekcije.Studenti e takoer razumjeti vanost kontinuiranog obnavljanja znanjagrae ljudskog tijela za savladavanje nastavnih cjelina iz klinike medicine

(na kasnijim godinama studija), ali i tijekom cijelog svog profesionalnogivota.

Preduvjeti zaupis

Sadraj Cilj kolegija jest omoguiti studentima usvajanje znanja o ustroju i grailjudskoga tijela kroz sustavnu i topografsku anatomiju.Sustavna anatomija: obiljeja organa, njihova opskrba krvlju i inervacija. Usustavnom pristupu organi su grupirani prema zajednikoj funkciji. Posebninaglasak u nastavi je na opim anatomskim principima vanim zarazumijevanje grae i funkcije ljudskog tijela.Topografska anatomija: obiljeja organa s obzirom na njihov smjetaj i

meusobni odnos s okolnim strukturama. Prema topografskom pristupuorgani su grupirani prema lokaciji tj. poloaju u tijelu.U praksi, svi organi u tijelu pripadaju nekoj anatomskoj regiji i nekomtjelesnom sustavu.Osnove osteologije, sindezmologije i miologije; osnove splanhnologije;osnove angiologije; osnove neurologije; kosti, zglobovi i miii gornjeg idonjeg ekstremiteta; kosti, zglobovi i miii glave i trupa; osnove sredinjegi perifernog ivanog sustava; topografska anatomija glave i vrata: regiotemporalis; regio parotideomasseterica et retromandibularis; vanjsko,srednje i unutranje uho; regio palpebralis (orbita i oko); regio facieianterior (nos i paranazalni sinusi); fossa infratemporalis et pterygopalatina;cavum oris et trigonum submandibulare; trigonum caroticum; spatium

parapharyngeum; regio colli media; regio colli lateralis; regio pectoralis etfossa axillaris; topografska anatomija gornjeg ekstremiteta (miii, krvneile, ivci, limfa); topografska anatomija prsnog koa; topografskaanatomija trbuha i zdjelice: prednji trbuni zid i ingvinalni kanal;

peritoneum i mezenterij; topografska anatomija peritonealne upljine iekstraperitonealnih prostora; mala zdjelica; topografska anatomija donjegekstremiteta (miii, krvne ile, ivci, limfa).


33/152


32


1. Jelena Krmpoti Nemani, Ana Marui: Anatomija ovjeka,Medicinska naklada Zagreb, 2004.

2. Sobotta: Atlas anatomije ovjeka, Svezak 1 & 2, Naklada Slap, 2000.3. Netter, F.H.: Atlas of Human Anatomy, ICON Learning Systems; 3rd

Bk&Cdr edition, 2003.

Dopunskaliteratura

1. Moore, K.L. and Dalley, A.F.: Clinically oriented anatomy, 4. izd.

Lippincott Williams & Wilkins, 1999.



Nain praenjakvalitete iuspjenostiizvedbe svakogpredmeta i/ili

modula




34/152


33

Naziv predmeta HISTOLOGIJA I EMBRIOLOGIJA

Kod


Razina Temeljna



NastavnikProf. dr. sc. Damir Sapunar, dr. med., prof. dr. sc. Mirna Saraga Babi, dr.med.


Nakon zavrenog kolegija student treba znati definirati histologiju i njezinomjesto meu srodnim strukama, te shvatiti vanost njezina poznavanja zauspjeno savladavanje klinikih problema medicinske struke. Usvojenaznanja iz mikroskopske grae ljudskog tijela kao i prepoznavanje kritinihrazdoblja i dogaaja tijekom njegovog razvitka osnova su razumijevanju

patomorfolokih promjena kao i etiopatogeneze raznih bolesti u klinikojpraksi. Znanja o razvoju i normalnoj histolokoj grai ljudskog tijela tevjetine neophodne za razumijevanje normalne funkcije ljudskog tijela i

patolokih promjena na mikroskopskoj razini.Nakon zavrenog kolegija student e znati na mikroskopskoj snimciprepoznati normalnu histoloku grau pojedinih tkiva i organa te uoitieventualna odstupanja od normale to e mu pruiti osnovu za savladavanje

patohistolokih promjena.

Preduvjeti zaupis

Poloeni ispiti prethodne godine studija

Sadraj

, ,

, . .

( , , , , , ,

, , ).

, , , ,

. , , ,

.

, .

(, , , , , ).

, , ,

, ,

, .

,

.


1. Junqueira LC, Carneiro J, Kelley RO. Osnove histologije. Zagreb:kolska knjiga, 1995.


35/152


34

2. Sadler TW. Medicinska embriologija. Zagreb: kolska knjiga, 1996.

Dopunskaliteratura

1. Durst-ivkovi B. Praktikum iz histologije. Zagreb: kolska knjiga,1988.

2. Sobotta. Histoloki atlas. Zagreb: Naklada Slap 2004.





Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

Naziv predmeta PSIHOLOKA MEDICINA

Kod MST106


Razina Temeljna



2,0

Nastavnik Prof. dr. Ivan Urli, dr. med., dr. sc. Mirela Vlastelica, dr. med., mr. sc.Slavica Jurevi, prof. psih.


Student e stei sposobnost komunikacije, promatranja i intervjuiranja ipostati osjetljiv na nijanse u interakciji bolesnik-lijenik u razliitim dobnimskupinama. Student e razviti empatijsko razumijevanje u kontaktima s

bolesnicima, lanovima obitelji, lijenicima, sestrama i kolegama budui daje empatija kvaliteta bitna za razvoj uspjenog kliniara. Osposobit e se zaprocjenu psiholokog stanja pacijenta, prepoznavanje anksioznosti, stresa ukriznim situacijama te akutne reakcije na gubitak.Razumjevanje psiholokih znaajki kod pojedinih bolesnih stanja poputterminalnih bolesti, prepoznati osobe u poveanom riziku razvoja

nepovoljnih psihikih reakcija i naina pristupa takvim fenomenima.Preduvjeti zaupis

Sadraj Psihologijska medicina opi dio: zdravlje i bolest, psihiko zdravlje isomatsko zdravlje, razvoj linosti-osnovni koncepti razvojne psihologije,

psihodinamski koncept razvoja, objektni odnos, razvoj privrenosti,kognitivni razvoj, dojenaka dob, rano djetinjstvo, latencija, adolescencija


36/152


35

zrela dob, trea dob, mentalni mehanizmi, anksioznost, struktura linosti,mehanizmi obrane,Psihologijska medicina-posebni dio: pacijentova pria i uenje na problemu,reakcije bolesnika na bolest, prijenos, otpor, somatske i psihosomatske

bolesti, terminalna bolest, bolesnik i kronina bolest, adolescent i somatskabolest, gerijatrijski pacijent, loe vijesti, empatija, protuprijenos, odnosbolesnik-lijenik, prikaz bolesnika, timski rad u medicini i suradna

psihijatrija, dinamika grupe, psihoterapijski pristup u medicini.Unutar ovog kolegija student se upoznaje sa osnovnim nainima ljudskekomunikacije, komunikacijskim kanalima, verbalnom i neverbalnomkomunikacijom, nainima uspostave i odravanja komunikacije kao iimbenicima koji na nju utjeu.Upoznaju se sa stilovima, predrasudama, nainima stvaranja sudova.

Naglasak se stavlja na specifinosti komunikacije u zdravstvenimustanovama, sa osobama u posebnim uvjetima, sa posebnim potrebama,uobiajenim situacijama u procesu lijeenja.


1. Klain E. Psiholoka medicina. Golden Marketing, Zagreb, 1999.

Dopunskaliteratura 1. Mayou R, Sharpe M, Carson A: ABC in Psychological Medicine, BMJPublishing, London, 2002.

2. Coulehan JL, Block MR: The Medical Interview: Mastering Skills forClinical Practise, 4th ed., FA Davis Company, Philadelphia, 2001.



Nain praenjakvalitete iuspjenosti

izvedbe svakogpredmeta i /ilimodula


Oblici provoenja nastave i usvajanja znanjaPredavanja x Multimedija i InternetVjebe x Konzultacije xPojedinani rad Projekti ili terenski radSkupni seminari x Drugi praktian radLaboratorijski rad Ostalo

Nain provjere znanjaPohaanje nastave x SeminarAktivnost u nastavi x IstraivanjeSeminarski rad ProjektEksperimentalni rad Kontinuirana provjera znanjaPismeni ispit x ReferatUsmeni ispit x Praktini rad


37/152


36

Satnica i bodovanje

ECTS koeficijent optereenja studenta 2.0Ukupan broj sati Predavanja 3



38/152


37

Naziv predmeta INFORMATIKA

Kod MST107


Razina Temeljna



1,0

Nastavnik Dr. sc. Goran Kardum, prof.


Usvajanje znanja i vjetina potrebnih za razumijevanje, korisnu i odgovornuuporabu metodologije, obradbe informacija, te informacijske ikomunikacijske tehnologije u medicini. Student e ovladati osnovamauporabe informatikih tehnologija i upoznati se s osnovnim zadaamamedicinske informatike glede informacijskih procesa u stomatolokomradu, te e biti osposobljen za pretraivanje i koritenje medicinskeliterature te kritiko iznalaenje i uporabu medicinskih informacija na mreikao i za poznavanje medicinskih klasifikacija i sustava medicinskognazivlja i ifriranja.

Preduvjeti zaupis

Poloeni ispiti prethodne godine studija.

Sadraj Osnovni dijelovi raunala, osnove raunalnih operacijskih sustava,koritenje tzv. uredskih paketa, tj. programa za oblikovanje teksta,

prezentacija, rad s proraunskim tablicama, upravljanje elektronikompotom, probir internetskih sadraja, medicinskoinformatiki pojmovi(entitet, atribut, vrijednost atributa, podaci, informacije, obrada podataka,ifriranje, klasifikacije), izvori informacija u medicini/zdravstvu,informacijski tokovi i obrasci, zdravstveni informacijski sustav, norme i

normizacija, vanost, ustroj i uporaba medicinskog jezika, ifriranja iklasifikacija. Ustroj i vanost elektronikog zapisa bolesnika i elektronikogmedicinskog zapisa. Raunalna ralamba biolokih signala i medicinskihslika. Graa i uporaba medicinskih baza podataka i baza podataka sastrunim i znanstvenim radovima s podruja biomedicine. Strategijeupravljanja i klasifikacija medicinskog znanja. Zdravstveni informacijskisustavi u primarnoj i bolnikoj zdravstvenoj zatiti. Sustavi za pomo primedicinskom odluivanju i njihova uporaba u obradbi bolesnika, te ustjecanju, obradbi i prikazu medicinskog znanja. Sigurnost i povjerljivostmedicinskih podataka.

Preporuena

literatura

1. Udbenik iz medicinske informatike (u pripremi).2. oga Z, Kardum G: Osnove informatike za medicinare. Split, 2004.



Nain praenjakvalitete i

- Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika,-Analiza prolaznosti na ispitima,


39/152


38

uspjenostiizvdbe svakogpredmeta i /ilimodula

-Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave,-Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete


Oblici provoenja nastave i usvajanja znanjaPredavanja x Multimedija i Internet x

Vjebe x Konzultacije xPojedinani rad Projekti ili terenski radSkupni seminari x Drugi praktian radLaboratorijski rad Ostalo

Nain provjere znanjaPohaanje nastave x Seminar xAktivnost u nastavi x IstraivanjeSeminarski rad ProjektEksperimentalni rad Kontinuirana provjera znanjaPismeni ispit x Referat

Usmeni ispit Praktini rad

Satnica i bodovanje




40/152


39


41/152


40

Naziv predmeta MEDICINSKI ENGLESKI

Kod MSEN01


Razina Srednja

Godina 1., 2., 3., 4., 5. Semestar 1.,4., 5., 7., 10.


5,0

Nastavnik Jasmina Rogulj, prof.


Student je osposobljen za koritenje svih etiriju jezinih vjetina govorenja, sluanja, itanja i pisanja u onim podrujima biomedicinskihznanosti koje su predviene programom prve studijske godine. Bez jezinihtekoa moe: sudjelovati u usmenoj komunikaciji s kolegama studentima,stomatolozima i lijenicima, predavaima; odravati prezentacije vezane uz

propisani nastavni sadraj; pratiti predavanja na engleskom jeziku i aktivnou njima sudjelovati; s razumijevanjem itati strunu literaturu, brzo

pronalazei relevantne informacije u tekstu; sudjelovati u formalnoj ineformalnoj pismenoj komunikaciji, te sastavljati saetke i izvjea.

Preduvjeti zaupis

Sadraj

Cilj nastave je da studenti ovladaju strunom stomatolokomterminologijom, kako pismenom tako i usmenom. U okviru kolegijasistematizirano se ponavljaju osnovne gramatike jedinice, usvaja se graarijei, te se rade prijevodi srunih tekstova.Obuhvaena su podruja

biomedicinskih znanosti predviena programom prve studijske godine:biofizika, biologija s genetikom, kemija, biokemija , uvod u stomatologiju,psiholoka medicina, anatomija, histologija i embriologija, imunologija.


1. Riley, D. (2000) Check Your Vocabulary for Medicine, Peter CollinPublishing Ltd, Teddington.

2. Pohl, A. (2002) Test Your Professional English Medical, PenguinBooks, Pearson Education Limited, Harlow.

3. The BMAIllustrated Medical Dictionary(2002) Dorling KindersleyLtd., London.

4. Tanay, V. (2003) Hrvatsko-engleski rjenik medicinskog nazivlja ienglesko-hrvatski rjenik medicinskog nazivlja s izgovorom,Medicinska naklada, Zagreb

Dopunskaliteratura

Prema preporuci predmetnog nastavnika odabrani tekstovi iz:1. Pope J.,A. (1998)Medical Physics2nd ed., Heinemann, Oxford.2. Cooper, G.,M., Hausmann, R.,E. (2003) The Cell - A Molecular

Approach, 3rd ed., ASM Press, Washington.3. Netter, F., H. (2003) Atlas of Human Anatomy, 3rd, ed. ICON

Learning Systems.4. Stryer L., Berg, J., M., Tymoczko J.L. (2002) Biochemistry,

Freemen WH and Company, New York.Internet stranice:


42/152


41

http://www.medicinenet.comhttp://bmj.bmjjournals.comhttp://www.nlm.nih.gov/medlineplushttp://englishmed.com

Jezik poduke imogunostipraenja na

drugim jezicima

Engleski




Oblici provoenja nastave i usvajanja znanjaPredavanja Multimedija i Internet xVjebe Konzultacije

Pojedinani rad Projekti ili terenski radSkupni seminari x Drugi praktian radLaboratorijski rad Ostalo

Nain provjere znanjaPohaanje nastave x Seminar xAktivnost u nastavi x IstraivanjeSeminarski rad x ProjektEksperimentalni rad Kontinuirana provjera znanja xPismeni ispit ReferatUsmeni ispit Praktini rad

Komentari Potrebno je aktivno sudjelovanje u nastavi, kontinuirana provjera znanja iizrada i prezentacija seminarskog rada. Kolegij zavrava pismenim iusmenim ispitom.

Satnica i bodovanje

ECTS koeficijent optereenja studenta 1+1+1+1+1; 5Ukupan broj sati Predavanja 0



43/152


42


44/152


43


45/152


44

Naziv predmeta IMUNOLOGIJA

Kod MST203


Razina Temeljna



1,0

Nastavnik Doc. dr. sc. Jano Terzi, dr. med., prof. dr. sc. Ivan iki, dr. med.


Na kraju kolegija Imunologija oekuje se da e student:Moi promatrati funkciju staninih i topljivih imbenika imunolokereakcije integrirano u sklopu imunolokog sustava i cjelokupnog organizmaMoi objasniti normalne i poremeene fizioloke vrijednosti vezane zaimunoloki sustav. Razumjeti izvoenje temeljnih imunolokih testova.Moi kritiki prosuditi pojedina stanja organizma, koja se odnose posebice nafunkcioniranje imunog sustava, definirati antigen i utvrditi znaaj imunolokog

prepoznavanja, naelo komplementarnosti antigena i molekula za prepoznavanje, terazlikovati vrste imunolokih reakcija, opisati limfna tkiva i organe, ukljuujui

promjene nakon imunizacije, opisati morfoloka (biljezi), fizika i bioloka svojstva,te specifinosti razvoja limfocitnih subpopulacija i ostalih izvrnih stanicaimunolokog sustava, razumjeti multigensku organizaciju i preslagivanje gena za Tstanini receptor, imunoglobulinski receptor na limfocitu B i molekule tkivne

podudarnosti, opisati grau, heterogenost i antigenske determinante protutijela, znatimehanizme i glavna obiljeja stanine i humoralne imunosti, sustava komplementa,razumjeti regulaciju imunoloke reakcije i imunoloku toleranciju, razumjeti

patogenezu reakcija preosjetljivosti, reakcija odbacivanja tkiva, te reakcija natumore, razumjeti mehanizme nastanka i posljedice autoimunosti i

imunodeficijencija, znati imunoloke specifinosti i podloge bolesti sluznica(poglavito usne upljine i zuba).

Preduvjeti zaupis


Sadraj Organizacija imunolokog sustava. Limfna tkiva i organi, stanice, receptori,molekule za prepoznavanje. Nespecifina imunost. Specifina imunost, T i Blimfociti, aktiviranje i suradnja stanica, antigeni i antitijela, struktura i funkcijaimunoglobulina. Komplement. Imunoloka tolerancija. Geni i antigeni tkivne

podudarnosti. Regulacija imunolokog odgovora. Autoimune bolesti. Reakcijepreosjetljivosti. Presaivanje tkiva i organa. Imunodeficijencije. Imunoloka podlogabolesti sluznica, poglavito usne upljine i zuba(karijes, gingivitis, paradontitis, ulceracije, kandidijaza, AIDS). Imunologijatumora. Imunoloka terapija. Metode testiranja imunokompetencije.


1.Andreis I i sur. Imunologija, 6.izd. Medicinska naklada, Zagreb,2004.

Dopunskaliteratura

1.Abbas AK, Lichtman AH, Pober JS. Cellular and molecular immunology,4.izd. WB Saunders Company, Philadelphia, 2000.

2.Janeway CA, Travers P, Walport M, Shlomchik MJ. Immunobiology,


46/152


45

5.izd. Garland Publishing, New York, 2001.



Nain praenja

kvalitete iuspjenostiizvedbe svakogpredmeta i/ilimodula

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika,

-Analiza prolaznosti na ispitima,-Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave,-Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete


Oblici provoenja nastave i usvajanja znanjaPredavanja x Multimedija i Internet xVjebe x Konzultacije xPojedinani rad Projekti ili terenski radSkupni seminari x Drugi praktian radLaboratorijski rad x Ostalo

Komentari Nastava se izvodi u obliku predavanja i vjebi.Vjebe se tematski nastavljaju na gradivo obraeno na predavanju.Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu postie seizvoenjem vjebi u laboratoriju i aktivnim raspravljanjem studentatijekom vjebi. Student je obavezan pripremiti gradivo o kome seraspravlja. Dio vjebi se izvodi kao problemski orijentirana nastava takoda studenti na temelju tipinih anamnestikih i dijagnostikih podatakamogu uz pomo nastavnika rjeavati fizioloke i patofizioloke problemeu imunologiji. Rad studenta nadgleda voditelj koji ima pravo i dunostrazgovarati sa studentima o problemima u nastavi i savladavanju gradiva.

Nain provjere znanjaPohaanje nastave x SeminarAktivnost u nastavi x IstraivanjeSeminarski rad ProjektEksperimentalni rad Kontinuirana provjera znanjaPismeni ispit x ReferatUsmeni ispit Praktini rad

Satnica i bodovanje




47/152


46

Naziv predmeta FIZIOLOGIJA

Kod MS3204


Razina Temeljna

Godina 1. i 2. Semestar 2. i 3.


4,0; 6,5; ukupno 10,5;

Nastavnik Prof. dr. sc. eljko Duji, dr. med., doc. dr. sc. Zoran Vali, dr. med.


Na kraju kolegija Fiziologija oekuje se da e student biti sposoban:promatrati stanicu i organizam kao integrirani sustav, interpretirati iobjasniti normalne i poremeene fizioloke vrijednosti, kao i temeljnehematoloke testove, objasniti naela fizioloke povratne sprege i utvrditihomeostatske mehanizme glavnih funkcionalnih sustava, opisati glavnefizioloke procese na razini stanice, objasniti naela elektrofiziologije,nastanka i irenja akcijskih potencijala, objasniti sastav krvi i plazme,sazrijevanje, funkciju pojedinih krvnih stanica i poremeaje krvotvornihorgana, objasniti mehanizam nastanka upale, objasniti grau i mehanizmemiine kontrakcije.

Preduvjeti zaupis


Sadraj

Opa fiziologija: Funkcijska organizacija ljudskog tijela. Homeostatskimehanizmi.

Stanina fiziologija: Stanica i njezina funkcija. Temeljni elementimolekularne biologije. Bioloke membrane, odjeljci i sastav tjelesnihtekuina. Prijenos tvari kroz staninu membranu. Transmembranski prijenos

signala i signalne molekule.Elektrofiziologija: Membranski potencijali. Akcijski potencijali. Fiziologijamiia. Kontrakcija skeletnog miia. Podraivanje skeletnog miia:neuromuskularni prijenos, sprega podraivanja i kontrakcije miia.Kontrakcija i podraivanje glatkog miia.

Fiziologija respiracijskog sustava, fiziologija kardiovaskularnog sustava,fiziologija probavnog sustava, fiziologija bubrega, fiziologija endokrinihlijezda, fiziologija hematolokog sustava, znanstvene literature.


1. Guyton Hall: Fiziologija, 10. izd., Medicinska naklada, Zagreb, 2003.

Dopunska

literatura

1. Berne-Levy: Fiziologija kroz prikaze bolesnika, 3. izd., Medicinska

naklada, Zagreb, 1997.2. Berne-Levy: Fiziologija, 3 izd., Medicinska naklada, Zagreb, 1996.



Nain praenja -Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika,


48/152


47

kvalitete iuspjenostiizvedbe svakogpredmeta i /ilimodula

-Analiza prolaznosti na ispitima,-Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave,-Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete


Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja

Predavanja x Multimedija i Internet xVjebe x Konzultacije xPojedinani rad Projekti ili terenski radSkupni seminari x Drugi praktian radLaboratorijski rad x Ostalo

Komentari Na vjebama student s nastavnikom (mentorom) aktivno raspravlja ofiziolokim mehanizmima. Student je obavezan pripremiti gradivo okojem se raspravlja na vjebama. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanjestudenta u radu (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja

problema, zakljuivanje, itd.). "Zaraeni" bodovi pribrajaju se bodovima

dobivenim na zavrnom ispitu iz dotinog predmeta.Nain provjere znanjaPohaanje nastave x Seminar xAktivnost u nastavi x IstraivanjeSeminarski rad x ProjektEksperimentalni rad Kontinuirana provjera znanja xPismeni ispit x ReferatUsmeni ispit Praktini rad

Satnica i bodovanje

ECTS koeficijent optereenja studenta 4+6,5; 10,5;Ukupan broj sati Predavanja 6



49/152


48

Naziv predmeta POVIJEST STOMATOLOGIJE

Kod MST205

Vrsta Pretkliniki stomatoloki

Razina Temeljna



0,5

Nastavnik Prof. dr. sc. Zvonimir Kai, dr. stom. i nastavnici stomatoloke protetike,ortodoncije, pedodoncije, restorativne stomatologije s endodoncijom, oralnemedicine, parodontologije, oralne kirurgije u bloku seminara


Student bi po zavretku ovoga kolegija trebao stei sljedea znanja, vjetinei sposobnosti:

3. Znanja i razumijevanja:- korjenova skrbi o razvoju kraniofacijesa- bolesti i naina lijeenja organa usne upljine i kraniofacijesa

(kljune osobe i njihov doprinos razvoju)- vremenske ljestvice i znaajnih dogaaja u razvoju stomatologije nasvjetskoj razini i usporedo u Hrvatskoj

- vrste i rasprostranjenost orofacijalnih bolesti pratei (evolucijski)razvoj ovjeka od pretpovijesti do suvremenoga doba i globalizacijenaina ivljenja

- povezanost drutvenih, socijalnih i ekonomskih kretanja u pojedinimsredinama, te njihov odraz na stanje i razvoj stomatologije odarlatanstva do suvremene i nezavisne biomedicinske struke

- utjecaja tehnikog razvoja industrijskog doba na stomatologiju (npr.amalgam, anestezija, stomatoloki stolci, stomatoloke jedinice,

patenti)

- istraivaki bio-medicinski dometi i njihova primjena usvakodnevnoj stomatologiji (od svjetlosnog mikroskopa doljudskoga genoma, genom treponeme denticolae)

- razvoj stomatolokog kolstva (poetci, stupnjevi, etika ustomatologiji, pisana rije u stomatologiji)

- razvoj specijalistikih disciplina- drutvena organiziranost struke4. Vjetine:- Unapreenja osobnoga vrednovanja stomatologije kao struke o kojojse ui i od koje se ui.- Usvajanja samoprocijene znanja o pojedinim kljunim dogaajima ustomatologiji3. Sposobnosti:- ocjene naina i sredstava lijeenja u danom asu bit e kvalitetnijauz retrospektivnu komponentu razvoja struke

- kritikog stava o znanju doktora stomatologije i potrebi cijeloivotnog (samo)obrazovanja

Preduvjeti za Poloeni ispiti prethodne godine studija


50/152


49

upis

Sadraj Predavanjima i seminarima provest e se nastava iz ovoga kolegija.Stomatologija prethistorijskih i starih naroda, arhajske vaneuropske kulture;antika grko-rimska dentalna medicina, islamska zdravstvena kultura;srednjovjekovna dentalna medicinaa; buenje prirodnih znanosti i njihovutjecaj na dentalnu medicinu; Osamnaesto stoljee, postizanje neovisnostistomatologije; Pierre Fauchard, utemeljitelj moderne stomatologije i razvoj

stomatolokoga kolstva; stomatologija u industrijsko doba.Blok tema o disciplinama dentalne medicine u svijetu i u Hrvatskoj,

prolost, sadanjo

Documents

Microsoft Word - STOMATOLOGIJA-PROGRAM.d - IvanaP.pdf