norme projektovanja - stomatologija

7/24/2019 norme projektovanja - stomatologija

1/12

Dra.en Jurai

Sveuilite u ZagrebuArhitektonski fakultetHR - 10000 Zagreb, Kaieva 26

Pregledni znanstveni lanak

UDK 72551056:616

Tehnike znanosti / Arhitektura i urbanizam20101 - Arhitektonsko projektiranje

lanak primljen / prihvaen: 15 11 2004 / 19 01 2005

Znanstveni priloziScientific Papers 12[2004] 2[28] PROSTOR 191

University of ZagrebFaculty of ArchitectureHR - 10000 Zagreb, Kaieva 26

Subject Review

UDC 72551056:616

Technical Sciences / Architecture and Urban Planning20101 - Architectural Designing

Article Received / Accepted: 15 11 2004 / 19 01 2005

Programski i prostorno-organizacijski parametri

za projektiranje ordinacija

Program and Spatial Organization Requirementsfor Doctors Offices

ordinacija ope medicinespecijalistika ordinacijastomatoloka ordinacijazdravstvena stanica Borovje, Zagrebzdravstvene zgrade

Temasu lanka programski i prostorno-organizacijski parametriza projektiran-je ordinacija Uz ordinacije ope medicine u tekstu se podrobno raspravlja i ostomatolokimte specijalistikim ordinacijamaS aspekta prostorno-organiza-cijskih naela i dimenzionalnihparametara analizirani su odabrani hrvatski,za-padnoeuropski i ameriki primjeri Programiranje i dimenzioniranje ordinacijau Hrvatskoj pokazano je na primjeru projekta Zdravstvene stanice Borovje u

Zagrebu autora Dra`ena Juraia i Gordane .aja

This paper presents parameters relevant to program and spatial organizationin the design of doctors offices It encompasses general practitioners offices,dentists offices and specialists offices The analysis is based on the selectedoffices in Croatia, West Europe and America with regardto their spatial organi-zationandsizeThe analysis ofthe healthcentreBorovje inZagreb designedbyDra`en Jurai and Gordana .aja serves to illustrate the program and size re-

quirements in designing doctors offices in Croatia

general practitioners officespecialists officedentists officehealth centre Borovje, Zagrebhealth care facilities


2/12

UVOD

INTRODUCTION

Tema ovog rada programski su i prostor-no-organizacijski parametri za projektiranje

ordinacija Prostorna organizacija zdravstve-nih zgrada ovisi ponajprije o ustrojstvu slu`bezdravstvene zatite1 Stoga su i razliita rje-enja u hrvatskim, zapadnoeuropskim i ame-rikim primjerima Jednako su takooekivaniievidentni razliiti programski parametri i razli-iti naini organizacije radnog prostora u or-dinacijama U ovom lanku analiziraju se trikarakteristine grupe uzoraka s aspekta pro-storno-organizacijskih naela i dimenzionalnihparametara Prvu grupu uzoraka ine hrvat-ski, drugu zapadnoeuropski, a treu amerikiprimjeriU zapadnoeuropskimi amerikimpri-mjerima esto je mogue sagledati budu-nost bitnoga dijela zdravstvenih ustanova

Amerika pragmatinost i tr`

ina orijentira-nostve su prijenekoliko desetljeadefiniralinove tipove zdravstvenih usluga i ustanovakoje su se poslije modificirane pojavile u za-padnoj Europi Tek posljednjih desetak godi-na i kod nas se uvode grupne prakse, dnevnebolnice, hospiciji i sl Komparativna analizahrvatskih, zapadnoeuropskih i amerikih pri-mjera provedena je na razini programskihnormi i na (odabranim) izvedenimprimjerima

ORDINACIJA

DOCTORSOFFICE

Ordinacija (opaili specijalistika)jest osnov-

na funkcionalna grupa zdravstvenih prostora

Ordinacija se sastoji od prostora za rad lije-nika, prostora za radsestre i ostaloga pomo-

nog zdravstvenog osoblja te ekaonice Usvome radnom prostoru lijenik uzima anam-nezu, vrlo esto postavlja dijagnozu, odreu-je i/ili daje tretman On radi u timu s medicin-skom sestrom, a esto i s drugim pomonim itehnikim osobljem To osoblje, osim dijelamedicinske obrade pacijenata, obavlja i naj-vei dio administrativnih poslova U tradicio-nalnom tipu ordinacije lijenik radi u sobi lije-nika (kabinetu) gdje pregledava pacijenta irazgovara s njime U istom prostoru bavi sestrunim i administrativnim poslovima Sestraimazasebnu sobu uz lijenikov kabinet,s kojimje neposredno povezana U toj prostoriji obav-lja administrativni rad, zbog ega je uz njezi-

no radno mjesto smjetena kartoteka s medi-cinskom dokumentacijom svakog pacijenta2

U istom prostoru medicinska sestra obavljanjegu i terapiju (vaganje, mjerenje, injekcije,previjanje, sterilizacija instrumenata i sl)

U novijim (amerikim i europskim) primjeri-ma, radni prostor lijenika opei specijalisti-ke medicine dijeli se na prostoriju za strunirad i razgovore za uredskim stolom i na za-sebne male prostorije ili otvorene boksove(dva ili vie)za preglede, dijagnostiku, terapi-ju i sl3 Prednost ovakvog oblika organizacijejest u tome to pomono osoblje pripremapacijenta u nekom od boksova pa lijenikkru`i meu pacijentima, ne ekajui da se oni

pripreme za pregled ili odlazak iz ordinacijeJedini prostor u kojem se osigurava potpunaprivatnost i akustika izoliranost jest prostorza razgovore i jedino se tamo izmjenjuju pov-jerljivi anamnestiki, dijagnostiki ili progno-stiki podaci izmeu pacijenta i lijenika Uprostorima za preglede i terapiju (boksovi-ma), osim lijenika, rade i sestre te drugo po-mono zdravstveno osoblje (tehniari i sl)Zbog toga se prostor za administriranjeodva-ja od radnoga medicinskog prostora, te se,kao i prijamni pult s kartotekom, smjeta uprostor ekaonice4 U amerikim ordinacija-ma dodatno se redovito odvaja financijska odmedicinske administracije Raunovodstvo

se najee nalazi u zasebnoj prostoriji u ko-

192 PROSTOR 2[28] 12[2004] 191-202 D JURAI Programski i prostorno-organizacijski parametri Znanstveni priloziScientific Papers

1 Detaljno:Jurai, 2005, poglavlje 22 Organizacij-ski model i njegova provedba

2 Laboratorijski i radioloki nalazi jo se uvijek kod naspohranjujuna papir odnosno film, premdabi se dokumen-tacijamogla neposrednoslati elektronskom potom i arhi-virati na elektronskom mediju Kod pohranjivanja pisanedokumentacije, za smjetaj 1700 kartona (propisani brojpacijenata na jedan timopeprakse) potrebno je 2 m2 pro-stora, tj4 m2 za dvije smjene Kompjutorizacijom se ta po-vrinasmanjujeiako se zasadlaboratorijskii radiolokina-lazi ne upisuju u elektronsku datoteku Takva su tradicio-nalnarjeenja jo u Hrvatskojjedini prihvaenimodel poh-rane kod institucionaliziranih (dr.avnih) investitora

3 Analiza potrebnih povrina i funkcionalnih veza pro-vedenaje usporedbompetnaestak karakteristinihprimje-ra iz Hrvatske, zapadne Europe i SAD-a

4 Nedeljkov, 1973: 12;Schossigi sur, 1995: 18-19


3/12

joj se mo.e obaviti i razgovor s pacijentom /strankom5 ekaonice i sanitarije projektiraju

se i u tradicionalnim i u novijim primjerima zaoekivani broj pacijenata (npr za lijenikaope medicine 6 pacijenata na sat, a za sto-matologa 2 do 3 pacijenta na sat)6 Va.no jenapomenuti da se veliine ekaonica ne sma-njuju ni u privatnim ordinacijama, gdje je vri-jeme ekanja vrlo kratko zbog dobro organizi-ranih slu.bi naruivanja pacijenata, jer su vrlobitan element reprezentativnosti prakse

ORDINACIJA OP]E MEDICINE

GENERALPRACTITIONERSOFFICE

Ordinacija opemedicineosnovni je i najeitip ordinacije Kod nas je zakonom propisano

da radni prostor sestre bude odvojen od rad-nog prostora lijenika7 Uobiajena je povri-na sobe lijenika od 12 do 20 m2, povrinasobe medicinske sestre kree se od 6 do 20m2,aekaoniceuprosjeku9m2USAD-uiEu-ropi prostor za djelovanje lijenika obiteljskeili opemedicine najeese dijeliu 2 do3 za-sebna prostora: prostor za preglede (9 m2),soba za razgovor (12 m2) i dodatni prostor zamanje intervencije(3,6 x 3,6m) aki kodlije-nika ope medicine najee se projektiraju2 do 3 prostora za preglede i jedaninterventniprostor za svakoga pojedinog lijenika8 Se-stra takoer radi u dva razliita prostora: ad-ministrativni rad sestre esto je vezan za e-

kaonicu (recepcija

pult), medicinski radniprostor sestre organiziran je ponekad i kaonia s radnimpultom, uz hodnikkoji spaja ne-koliko prostora za preglede9

STOMATOLO[KA ORDINACIJA

DENTISTSOFFICE

Ordinacija stomatologa odreena je odnosomstomatolokog stolca i radne plohe Odnosstolca i radne plohe ovisi o nainu rada Akostomatolog radi sm, radna ploha smjeta seuz lijenikovo radno mjesto (obino desno odstomatolokogstolca), na odgovarajuoj udal-

jenosti s koje ju stomatologm

o`edosegnuti s

radnog stolca (90 cm) Ako stomatolog radi sasistentom, radni se pult smjeta s lijevestra-

ne stomatolokog stolca, na asistentovojstrani Asistent dodaje instrumente i priprav-ke preko stomatolokog stolca Ukoliko se or-dinacija organizira za obasluaja, fiksni radnipult nalazi se iza lea pacijenta U bilo kojemscenariju vrijedi takoer kriterij da stomato-loki stolac treba postaviti tako da pacijent ti-jekom obrade gleda kroz prozor Ordinacija jeveliine9 do12 m2, a prostor za administraci-ju nalazi se izvan nje10 Kod nas je jo uvijekuobiajeno i propisima doputeno da se ad-ministrativna i medicinska obrada odvijaju uistoj prostoriji Razlog je tome u davno uspo-stavljenome modelu u kojem jedna sestraobavlja administrativni posao i nakon toga

asistira kod obrade pacijenta U pravilu se utakvim ordinacijama nesvrhovito troi vrije-me stomatologa zbog ometanja administra-tivnim poslom koji se, prije i/ili nakon stoma-toloke obrade, odvija u istoj prostoriji Iakou ovakvom jednoprostornom rjeenju stoma-toloke ordinacije esto nastaju neiskoristivepovrine, takva ordinacija treba imati barem20 m2 U sluaju daje radni prostor sestre od-vojenod ordinacije, povrine ordinacijenetosu manje (12 m2 za stomatologa i 6 m2 zasestru)

Znanstveni priloziScientific Papers Programski i prostorno-organizacijski parametri D JURAI 191-202 12[2004] 2[28] PROSTOR 193

5 Danas se i u naim (privatnim) ordinacijama takoerpokazuje potreba za takvom prostorijom

6 Malkin, 1982: 115

7 Hrvatski zakoni propisuju namjenu i veliinu prostori-ja, za razliku od uistinu tr`inih naina programiranja kodkojihstrukovne udruge (lijenika i arhitektonska komora)s predstavnicima osiguravajuih fondova definirajuprepo-ruke za dimenzioniranje i organiziranje zdravstvenih pro-storaTakvi modelipostoje u SAD-u (AIAStaff),u VelikojBritaniji (Hospital Building Division), Nizozemskoj itdVidi opirnije u: Jurai, 2004: poglavlja 2 i 4; Monk,2004;Mens, 2003

8 Malkin, 1982: 17-47;Monk, 2004: 144

9 Vidi bilj 2

10 Malkin, 1982: 199-202

11 Schossigi sur, 1995: 44

Sl 2 Prostorna organizacija i dimenzioniranjeradnog prostora lijenika i sestre u zapadnoj Europi

Fig 2 Spatial organization and size of medical workspace in West Europe

Sl 3 Prostorna organizacija i dimenzioniranjeradnog prostora lijenika i sestre u SAD-u

Fig 3 Spatial organization and size of medical workspace in the USA

Sl 1 Prostorna organizacija i dimenzioniranjeradnog prostora lijenika i sestre u Hrvatskoj

Fig 1 Spatial organization and size of medical workspace in Croatia


4/12

U zapadnim se zemljama prostori za medicin-sku obradu uvijek odvajaju od administrativ-nih prostora(Njemaka,Austrijaitd)11 USAD-uje uobiajena i daljnja diferencijacija prosto-ra12 Prostori za stomatoloku obradu dijele sena prostore za intervencije, prostore za oralnuhigijenu, pomone prostore (kao to su sterili-

zacija i laboratorij), lijenikov kabinet, dok seadministrativni prostori dijelena recepciju, ad-ministraciju i raunovodstvo13

SPECIJALISTI^KE ORDINACIJE

SPECIALISTSOFFICE

Specijalistike su ordinacije u prostorno-or-ganizacijskom smislu proirene ordinacije

ope medicine s posebnim dijagnostikim iterapijskim sadr ajima, kao to su laboratori-ji, radioloko-dijagnostike prostorije, pro-stori za kirurke intervencije, elektro-, hidro-ikineziterapiju itd Analizirane su dvije razlii-te vrste specijalistikih ordinacija: pedijatrij-ska i ortopedska Ordinacija pedijatra, kojiosim specijalistike obavlja i dispanzerskuzdravstvenu zatitu jedne grupe stanovni-tva, prikazanaje na sl 13-15Hrvatski primjeri(sl 13) pokazuju rjeenja u kojima su potpu-no razdvojena zdrava i bolesna djeca Karak-teristini europski (njemaki) i ameriki prim-jeri efikasnije koriste radne prostore: imaju 4do 5 boksova koji se koriste i za zdravu i za

bolesnu djecu, te se iste nakon svakog paci-jenta

Shema prostorne organizacije ordinacije or-topeda (kirurke odnosno fizijatrijske sub-specijalizacije), koji se bavi oboljenjima loko-motornoga sustava, prikazana je na sl 16-18Zapadnoeuropski i ameriki primjeri pokazu-ju tendenciju proirenja radnoga medicin-skog prostora prateim dijagnostikama (RTG)i dodatnim prostorijama za pregled, odnosnointervencije Iz svih analiziranih primjera oi-to je da su ordinacije s boksovima za pregled


Sl 4 Shema ope i specijalistike ordinacijeu Hrvatskoj

Fig 4 Scheme of a general practitionersand a specialists office in Croatia

Sl 5 Shema ope i specijalistike ordinacijeu zapadnoj Europi

Fig 5 Scheme of a general practitionersand a specialists office in West Europe

Sl 6 Shema ope i specijalistike ordinacijeu SAD-u

Fig 6 Scheme of a general practitionersand a specialists office in the USA

Sl 7 The Johns Hopkins Center, Baltimore, PayetteAssociates, 1991, specijalistika ordinacijau poliklinici Diferencirani su prostori za razgovore,preglede i terapiju

Fig 7 The Johns Hopkins Center, Baltimore,Payette Associates, 1991, specialists officein the polyclinic Separate areas for consultation,checkup and therapy

12 Malkin, 1982: 21;Monk, 2004: 161-163

13 Vidi bilj 2


5/12

(2-4 po lijeniku) najei funkcionalno-orga-nizacijski model u SAD-u i Europi14

Suvremeni nain organizacije radnoga pro-stora lijenika specijalista prikazan je na pri-mjeru poliklinike (Outpatient Center) bolni-ce Johns Hopkins u Baltimoreu Radni pro-stor podijeljen je u nekoliko zasebnih prosto-rija koje sluè za konzultacije, pregled i tera-pije Prostorije su minimalne povrine, u nji-ma lijenik ili drugo osoblje obavlja kratkotra-jan pregled ili zahvat nad pacijentom, a zatimodlaziu drugu prostoriju gdje ga eka sljedeipacijent, koji je ve razodjeven i pripremljen

za pregled odnosno obradu15

PROGRAMIRANJE I DIMENZIONIRANJEORDINACIJA UHRVATSKOJ NA PRIMJERUZDRAVSTVENE STANICEBOROVJE16

PROGRAM ANDSIZEREQUIREMENTSINDESIGNINGDOCTORSOFFICESINCROATIA WITH ANANALYSISOF THEHEALTHCENTREBOROVJE

Projektnim zadatkom koji je izradila strunaslu`ba Gradskog ureda za zdravstvo, rad i so-cijalnu skrb programirana je izgradnja Zdrav-stvene stanice u zagrebakom naselju Borov-

je sa sljedeim sadràjima: 2 ordinacije opemedicine, ordinacija patrona`ne sestre, 2stomatoloke ordinacije, 2 ginekoloke ordi-nacije, biokemijsko-hematoloki laboratorij iljekarna Zadatak je zahtijevao odvajanje or-dinacija u najveoj moguoj mjeri, tako da se

svakoj ordinaciji doda zasebna ekaonica zapacijente, garderoba za osoblje, spremite i-staica i sl Svaka ordinacija sa spomenutimpripadajuim sadràjima trebala se nalaziti uizdvojenoj cjelini unutar zgrade Nadalje,traìlo se da instalacijska struktura takoerbude razdvojena, tj da svaka takva cjelinaima zasebno mjerenje potronje energije, te-lefonskih impulsa itd Oito je da je razlogovakve interpretacije funkcionalnog progra-ma i projektnog zadatka u shvaanju privati-zacije ordinacijske mreè kao negacije kolek-tivnog i zajednikog Naime, za razliku od za-padnoeuropske prakse, gdje su svi sadràjikoje je mogue zajedniki koristiti prostornointegrirani i racionalizirani (ekaonice, sanita-rije osoblja, sanitarije pacijenata, garderobe,zajedniki instalacijski podsustavi itd), kodnas se inzistira na maksimalnom razdvajanjuu potpuno zasebne i samostalne cjeline, tonu`no dovodi do nepotrebnog preklapanja iudvajanja

Zajedniki su prostori svedeni na minimumradi izbjegavanja eventualnih nesuglasicaoko koritenja i odr avanja, pa se u njima na-lazi samo ulazni hal, komunikacije, sanitarijepacijenata i toplinska podstanica To je daka-ko neekonomino i, tovie, u potpunoj su-

protnosti sa suvremenim trendovima zdrav-stvene izgradnjekoji potenciraju fleksibilnosti sinergijski efektraznih zdravstvenih slu`bi17

Prijedlozi projektanata da se ekonomizira or-ganizacija prostora uvoenjem zajednikihprostora i koritenjem zajednikih instalacij-skih podsustava nisu uspjeli (osim objedinja-vanja sanitarija pacijenata za sve ordinacije)zbog birokratskeèlje (odluke) da se smanjebudui problemi sa zakupcima medicinskogaradnog prostora18 Ovakvim se pogrenim tra-dicionalnim programiranjem ordinacija (um-jesto nekoliko malih boksova svaki lijenikima jedinstveni prostor za razgovor i pregled)barem za pola smanjuje uinak lijenika, koji

gubi vrijeme ekajui da se pacijent pripremi


Sl 10 Ordinacija ope medicine u Hrvatskoj

Fig 10 General practitioners office in Croatia

Sl 9 Ordinacija ope medicine u SAD-u

Fig 9 General practitioners office in the USA

Sl 8 Ordinacija ope medicine u zapadnoj Europi

Fig 8 General practitioners office in West Europe

14 Verderber i Fine, 2000: 303-306; Kliment, 2000:43-65;Miller, 2002: 69, 233-245

15 Malkin, 1982: 21, 220

16 Autori: Draèn Jurai i Gordana .aja, Zagreb, svibanj2003

17 Monk, 2004: 13-15

18 Prijedlog da se prostor ordinacije rjeava boksovimaza pregled i sobom za razgovore odbijen je jer nije predvi-en Zakonom o zdravstvu i predstavlja odstupanje od do-

sadanje prakse


6/12

za pregled, odnosno za obradu u velikoj ordi-naciji Odluke o promjeni zakonski propisa-noga minimalnog broja prostorija, a esto injihovih funkcionalnih povrina, nitko uzdravstveno-birokratskoj strukturi nije ovla-ten, a ni voljan donositi ekaonice su velikejer se oekuje razmjerno dugo vrijeme ekan-ja zbog nepostojanja mogunosti telefonskognajavljivanja i naruivanja pacijenata Osobi-to je neiskoritena laboratorijska ekaonicakoja se u dràvno organiziranom laboratorijuintenzivnokoristi od7 do9 sati ujutro, kadaunjoj redovito vlada gu`va, a nakon 9 sati jeprazna, budui da laboratorij vie ne uzimauzorke (kako bi u jednodnevnomradnom pro-cesu zavrio svepretragedo 13 ili 14 sati) Pri-vatni laboratoriji, meutim, praktiki nemajuekaonicu, nego uzorke uzimaju cijeli dan inalaze izdaju im su gotovi19

Takoer se traìlo tehniko rjeenje koje jamidugi period bez odràvanja, pa ak i bez kon-trole tehnikih podsustava Time je, primjeri-ce, iskljuena mogunost da se projektirajuravni krovovi, kojima je potrebna kontrola iodr avanje Iako je takav pristup u realnoj or-ganizacijskoj strukturi hrvatskog zdravstva s

jedne strane poèljan(zbogposvemanjeg ne-dostatka efikasnoga tekueg odràvanja), a sdruge je strane zapravo teko prihvatljiv zbogbitnog poveanja investicije Ideja ukupneekonominostigradnje i odr avanjaformulira-na je u britanskom sustavu nacionalne zdrav-stvene slu`be nakon prve naftne krize u 70-imgodinama, kada je zakljueno da se u projekt-nom zadatku mora odrediti i poèljna razinatrokova odràvanja i hladnog pogona20


Sl 11 Ordinacija stomatologa u SAD-u

Fig 11 Dentists office in the USA

Sl 12 Specijalistika pedijatrijska ordinacijau Hrvatskoj

Fig 12 Specialist pediatric office in Croatia

Sl 13 Ordinacija stomatologa u Hrvatskoj

Fig 13 Dentists office in C roatia

Sl 14 Ordinacija stomatologa u zapadnoj Europi

Fig 14 Dentists office in West Europe

19 Jednako je bilo rasipno raspolaganje gradskim zem-

ljitem Predvienaparcela (u gradskomvlasnitvu),smje-tena uz sredite naselja, omeena prometnicama i parki-ralitima, veliine 65 x 70 m, bila je za takvu zdravstvenustanicu od 1150 m2 oko 40% prevelika

20 Monk, 2004: 27-28

21 Na prostornu organizaciju svih vrsta zgrada, pa tako izdravstvenih, utjeu tradicionalni obrasci koji se manife-stiraju u graevinama, kao i u organizacijskim modelimaopisanim u zakonima i propisima, te provoenim u praksiU Hrvatskoj je planiranje, programiranje i normiranje pro-stora i opremejo uvijeku nadle`nostiMinistarstva zdrav-stva RH, odnosno dràvnoga osiguravajueg fonda (HZZO)Takvo centralizirano i birokratizirano voenje organizacijezdravstvenihslu`bi u biti je perpetuiranje mehanizma soc-realistikoga dràvnog upravljanja Reforma zdravstva utranzicijskim zemljama za jedan od osnovnih ciljeva imaefikasno iskoritavanje prostornih, infrastrukturnih i ljud-skih potencijala postojee zdravstvene slu`be Da bi se toostvarilo, presudna je uspostava trìnih odnosa, ponaj-

prije uspostavom kompetitivnih osiguravajuih fondovaTekbi tadanormativneparametre za opremanje, koritenjei izgradnju zdravstvenih ustanova mogle definirati profe-sionalne medicinske asocijacije (American Medical Asso-ciationSAD, Royal College of PhysiciansVelika Britani-ja i sl) i strukovneudrugearhitekata(American Institute ofArchitectsSAD, RoyalInstituteof BritishArchitectsVeli-ka Britanija) temeljem smjernica meusobno kompetitiv-nih osiguravajuih fondova Kvaliteta lijeenja treba bitiodreena profesionalnim standardima i trìnim odnosi-ma, a dràvna regulativa svedena na definiranje minimal-nih standarda zdravstvene zatite Lijeenje osiguranikaorganiziraju osiguravatelji u suradnji s pruàteljima zdrav-stvenih usluga(provider) Dràvne bi agencije trebale vo-diti samoone (javne i od opeg znaenja) zdravstvenefunk-cije (higijensko-epidemioloke, edukacijske, preventivneitd) koje ne mogu biti trìno regulirane

22 Medicinska oprema i namjetaj takoer se normirajupropisima

23 Schossigi sur, 1995: 120


7/12


8/12


ZDRAVSTVENA STANICA

OPA MEDICINA1 EKAONICA2 ISTAI PRIBOR3 SESTRA4 ORDINACIJA LIJENIKA5 GARDEROBA OSOBLJA6 WC OSOBLJA7 EKAONICA PATRONA.E8 PATRONA.NA SESTRA

PEDIJATRIJSKE ORDINACIJE9 EKAONICA

10 WC MUKI11 WC .ENSKI12 ISTAI PRIBOR13 SESTRA14 ORDINACIJA LIJENIKA15 IZOLACIJA16 WC17 GARDEROBA OSOBLJA18 WC OSOBLJA19 NEISTO

STOMATOLOKA ORDINACIJA20 EKAONICA21 NEISTO22 STOMATOLOKA ORDINACIJA23 GARDEROBA OSOBLJA24 WC OSOBLJA

GINEKOLOKA ORDINACIJA25 EKAONICA26 NEISTO27 SESTRA28 ORDINACIJA LIJENIKA29 KABINA S BIDEOM30 KABINA ZA PRESVLAENJE31 GARDEROBA OSOBLJA32 WC OSOBLJA

BIOKEMIJSKI LABORATORIJ33 EKAONICA34 NEISTO

35 WC - UZORCI36 UZIMANJE UZORAKA - KRV37 URIN38 PRETRAGA39 PRAONICA40 GARDEROBA OSOBLJA41 WC OSOBLJA

ZAJEDNIKE PROSTORIJE42 GLAVNI ULAZ43 VJETROBRAN44 HAL45 WC ZA HENDIKEPIRANE + .ENSKI46 WC MUKI47 NEISTO48 WC OSOBLJA49 HODNIK50 STUBITE51 DIZALO52 STROJARNICA DIZALA53 ZRANI PROSTOR

TEHNIKI BLOK54 GOSPODARSKI ULAZ55 ODLAGANJE OTPADA56 TEHNIKA SOBA57 TOPLINSKA PODSTANICA

LJEKARNA58 ULAZ59 OFICINA60 LABORATORIJ61 PRAONICA62 SKLADITE LJEKOVA63 VODITELJ64 GARDEROBA OSOBLJA65 WC OSOBLJA66 NEISTO

Sl 19 Dra.en Jurai i Gordana .aja:Zdravstvena stanica Borovje, Zagreb, 2003

Fig 19 Dra.en Jurai and Gordana .aja:

Health centre Borovje, Zagreb, 2003


9/12

mora imati pretprostor Sanitarije osobljaimaju i tute garderobne ormarie uz umivao-

nik u pretprostoru Kod veih sklopova (am-bulanti, poliklinika i sl) propisi traèuz sa-nitarije za odrasle muke i za odrasle ènskepacijentei sanitarije za muku djecu, èn-sku djecu, muko osoblje, ènsko osoblje, teza osobe s invaliditetom Takvi sanitarni vo-rovi imaju 7 zasebnih grupa i povrinu od ba-rem 50 m2, bez obzira na stvarni broj korisni-ka u pojedinoj funkcionalnoj grupi

U amerikim i zapadnoeuropskim ordinacija-ma projektiraju se bitno manje sanitarije:samo jedan WC (koji je dimenzioniran i zaosobe s invaliditetom), ili eventualno dva(muki standardni WC i ènski koji sluìioso-bama s invaliditetom)24 Tek se kod veih

sklopova (ambulanti, poliklinika, grupnihpraksi) pojavljuje 3 ili vie WC-kabina, bez di-ferencijacije po dobi i bez pretprostora Nave-deniproblemis programiranjem i dimenzioni-ranjem sanitarija takoer su posljedica veprije objanjenih netr inih naina financi-ranja izgradnje zdravstvenih sadràja Birok-ratizirani dràvni investitor, koji e izgraeniprostor po trìno nerealnim cijenama prepu-stiti na koritenje jo nepoznatom korisniku,zainteresiran je ponajprije za minimaliziranjeeventualnih organizacijskih ili proceduralnihproblema, a ne za racionalizaciju i unapre-enje djelatnosti Ne postoji mehanizam ana-lize koritenjapostojeeg fonda ordinacijskihprostora ni sustav preispitivanja prostor-no-organizacijskih modela s aspekta ekono-minosti, promjenljivosti i unapreenja slu`beSve to dovodi do neadekvatnih projektnih za-dataka, kao to je to prikazano na primjeruZdravstvene stanice Borovje Svjetski trendo-vi pokazuju da je uvoenje trìnihmehaniza-ma i sniènje normativnih prostorno-organi-zacijskih zahtjeva pokrenulo racionalizaciju

poslovanja u zdravstvenoj zatiti Suvremenaprostorna organizacija ordinacija omoguujeefikasnije koritenje radnih prostora, sman-jenje prateih prostora ekaonica, kartoteka,arhive i sanitarija25

Reforme zdravstva koje su u tijekukako kodnas, tako i u ostalim zapadnim zemljama imaju kao osnovnu strategiju smanjenjeukup-

nih trokova poveanjem efikasnosti primar-ne i sekundarne zatite ambulantnih bolesni-ka kako bi doveledo smanjenjabroja hospita-lizacija26 Zbog toga su programski i organiza-cijski parametri za projektiranje ordinacija injihova prostornaartikulacija od bitneva`no-sti za uspostavu uinkovitoga i racionalnogazdravstvenog sustava


Sl 20 Specijalistika ortopedska ordinacija u SAD-u

Fig 20 Specialist orthopedic office in the USA

24 Malkin, 1982: 27, 38, 82 Tek se kod veih sklopova(ambulanti, poliklinika, grupnih praksi) pojavljuje 3 ili vieWC-kabina, bez diferencijacije po dobi i bez pretprostora

25 Zahvaljujui brzom razvoju i pojeftinjenju raunalnihdijagnostikih i administrativnih tehnologija, kao i higijen-ski adekvatnom projektiranju sanitarija

26 Va`noje spomenutii izrazitepsiholokeuinke napa-

cijente koji i teke bolesti lijee kod kue


10/12


Izvori

Sources

Izvori ilustracija

Illustration Sources

Sl1, 4,10, 13

Izradio autor prema: *** 1997; Hebrangi sur 1996; projekti Doma zdravlja Cen-tar,1985,i Zdravstvena stanica Borovje,2004 (arhiva autora)

Sl2 i 14 Izradio autor prema: Nedeljkov, 1973:16-19; Schossig i sur, 1995: 11-28

Sl3 Izradio autor prema:Kliment, 2000: 53;Malkin, 1982: 7-17;*** 1996-1997:77-96

Sl5, 15,18

Izradio autor prema: Nedeljkov, 1973:32-38; Schossig i sur, 1995: 29-46

Sl6 Izradioautorprema:Miller,2002:245;Kliment, 2000: 53; Malkin, 1982: 18-71;*** 1996-1997: 98-111

Sl7 Lynn, 1995: 15

Sl8 Izradio autor prema:Nedeljkov, 1973:16-19; Schossig i sur, 1995: 11-28, 116

Sl9 Izradio autor prema:Kliment, 2000: 53;Malkin, 1982: 7-17;*** 1996-1997:77-96

Sl11 Izradio autor prema:Malkin, 1982: 7-17;*** 1996-1997: 77-96

Sl12 Izradio autor prema:***1997; Hebrangi sur, 1996; projekt Doma zdravlja Cen-tar, 1985 (arhiva autora)

Sl16 i 20 Izradio autorprema:

Miller,2002:259;Malkin, 1982: 18-71; *** 1996-1997:

98-111

Sl17 Izradio autor prema:***1997; Hebrangi sur, 1996; projekt Ortopedske klinikena alati, 1984-1987 (arhiva autora)

Sl19 Arhiva autora

Literatura

Bibliography

1 Cox, A; Groves, Ph (1994), Hospitals andHealth-Care Facilities: A Design and DevelopmentGuide, Butterworth-Heinemann Ltd, London

2 Hebrang, A; Kisi,R; Matijevi, K; Reiner, .;Sabljak, A; Turek, S (1996),Prirunik o zaku-

pu dijelova domova zdravlja, ljekarni i ljeilita,MED-EKON, Zagreb

3 Jurai, D (2005),Zdravstvene zgrade, Goldenmarketing, Zagreb (u tisku)

4 Kliment, S A (2000),Building Type Basics forHealthcare Facilities, John Wiley & Sons, Inc,

New York5 Lynn Nesmith, E (1995),Health care architec-

ture Designs for the Future, Rockport Publi-shers, Inc, Rockport, Massachusetts

6 Malkin, J (1982), The Design of Medical andDental Facilities, Van Nostrand Reinhold Com-pany, New York

7 Mens, N (2003), De architectuur vanhet psych-iatrisch ziekenhuis, Inmerc bv, Wormer

8 Miller, RL; Swensson, E S (2002),Hospitaland Healthcare Facility Design, W W Norton &Company, New YorkLondon

9 Monk, T (2004),Hospital Builders, John Wiley& Sons Ltd, Chichester

10 Nedeljkov, G (1973),Die Gruppenpraxis, Ds-seldorf Bertelsmann-Fachverlag

11 Schossig, E; Damaschke, S; Scheffer, B(1995),ArztpraxenGestaltete Rume fr Arztund Patient, Verlagsanstalt Alexander KochGmbH, Stuttgart

12 Verderber, S; Fine, D J (2000), HealthcareArchitecture in Era of Radical Transformation,Yale University Press, London

13 *** (1996-1997), Guidelines for Design andConstruction of Hospital and Health Care Facil-ities,AIAThe American Institute Of Architects,Academy of Architecture for Health with assis-tance from the U S Department of Health andHuman Services, TheAIA Press,WashingtonDC

14 *** (1997),Zakon o zdravstvenoj zatiti, Na-rodne novine 3 (1), 03 01: 2-43, Zagreb


11/12


12/12

Documents

norme projektovanja - stomatologija