SADRŽAJ:

1 UVOD......................................................................................................................................2

2 POVIJEST ŽELJEZNIČKOG PROMETA.............................................................................3

3 GRADNJA ŽELJEZNICA......................................................................................................4

3 PODZEMNA ŽELJEZNICA...................................................................................................5

4 PRVE ŽELJEZNICE...............................................................................................................6

5 POVIJEST ŽELJEZNIČKIH PRUGA U REPUBLICI HRVATSKOJ..................................7

5.1 Hrvatske željeznice...........................................................................................................8

5.2 Paneuropski koridori........................................................................................................9

5.2.1 Koridor X.................................................................................................................10

5.2.2 Koridor Vb...............................................................................................................11

5.2.3 Koridor Vc...............................................................................................................11

6 ORGANIZACIJA ŽELJEZNIČKOG SEKTORA U REPUBLICI HRVATSKOJ...............12

6.1 Financijska situacija u željezničkom sektoru..................................................................12

6.2 Prihodi u željezničkom prometu.....................................................................................12

7 PLANIRANI ŽELJEZNIČKI PRUŽNI ZAHVATI DO 2030................................................13

8 PLANIRANJE IZGRADNJE, OSUVREMENJIVANJA I ODRŽAVANJA ŽELJEZNIČKE

INFRASTRUKTURE...............................................................................................................14

9 ZAKLJUČAK........................................................................................................................15

LITERATURA.........................................................................................................................16

1

1 UVOD

Željeznički transport je proces premještanja, odnosno prijevoza osoba i/ili stvari

vožnjom po tračnicama.

Osnovno prometno sredstvo je vlak. Ovisno o vrsti prometa, koristi se putnički vlak ili

teretni vlak. Za teretni promet se isključivo slaže vlak, koji se sastoji od teretnih vagona i

lokomotive. Za putnički transport se koristi vlak od putničkih vagona i lokomotive, ili

ekonomičnije rješenje, motorni vlak.To je glavna vrsta kopnenog transporta koji je prodro u

sve zemlje. Ekonomičnost tog transporta prisilila je čovjeka da izgradi željezničke pruge

preko pustinja, planina i da ih sprovede kroz duge i skupe tunele.

Za željeznički transport bitni su fizionomski elementi tračnice i željeznička vozila, bilo

da su to viseće željeznice ili klasične s dvije tračnice na tlu, ili pak podzemne željeznice.

Željeznički promet je jedan od najstarijih modernih vidova prijevoza. Njegova pojava datira iz

početka 19. stoljeća iz Engleske od dana kada je Stephenson, 1825. godine, konstruirao prvu

lokomotivu na parni pogon. Iste te godine je ta prva lokomotiva isprobana u Engleskoj na

liniji Stockton - Darlington.

2

2 POVIJEST ŽELJEZNIČKOG PROMETA

Prve tračnice nisu građene za željeznicu. Njihova pojava datira iz 17. i 18. stoljeća,

kad su služile za izvlačenje ugljena i ostalih ruda iz rudnika pomoću vagoneta, koji su bili

pokretani ljudskom snagom, odnosno kasnije životinjskom vučom. Nakon prve probe

željeznica se vrlo brzo širi po Engleskoj. Tu ona postiže značajne rezultate. Postoji podatak

daje već 1829. god. na pruzi Manchester - Liverpool vlak postizao brzinu od 56 km/h. Ubrzo

nakon toga javljaju se prve željeznice i u drugim europskim zemljama. Francuska dobiva prvu

željeznicu 1827., Austrija, Češka i SAD dobivaju prvu željeznicu 1829., Belgija i Njemačka

1835., carska Rusija 1838., Indija 1853. i Australija 1854. godine.

U razvoju željeznica u svijetu su značajne gradnje transkontinentalnih željeznica. Prva

je izgrađena 1869. godine od jedne do druge obale SAD-a. Transsibirska željeznica se gradila

od 1892. do 1905. godine, a njena ukupna dužina je 9.337 km.

Danas u svijetu postoji (1994.g.) 1.201.237 km pruga. Oko 70% ukupne mreže

željezničkih pruga posjeduju Europa i Sjeverna Amerika. U Europi ima oko 370.000 km

pruga. Najgušću željezničku mrežu, s obzirom na teritorij, ima Belgija. Najveću ukupnu

duljinu imaju SAD i Rusija. Najelektrificiranije željeznice ima Švicarska - 98%. Najveći

promet putnika ima Japan. Najveći robni promet imaju Rusija i SAD.

Vrlo je karakteristično da se željeznica širila gotovo paralelno s razvojem industrijskog

načina proizvodnje. Logično je da se prva željeznica pojavila u Engleskoj - zemlji pojave

industrijske revolucije. Industrijski način proizvodnje koji daje veliku masu proizvoda nužno

zahtijeva oblik prometa koji je u stanju organizirati masovni prijevoz robe na kopnu.

Suvremena željeznica je i danas vodeći svjetski oblik robnog kopnenog prometa. Ona

najbolje odgovara većini zahtjeva koje pred promet postavlja suvremeni industrijski razvoj,

posebno u pogledu masovnog prijevoza tereta.

3

3 GRADNJA ŽELJEZNICA

Slika 1. Gradnja željeznice

Izvor: http://www.prometna-zona.com/zeljeznicki-zanimljivosti-gradnja_zeljeznica.php

Dana 15. rujna 1830. otvorena je prva javna putnička željeznica na svijetu između

Liverpoola i Manchestera. Na otvorenju željeznice od Liverpoola do Manchestera ministar

VVilliamHuskisson bio je prva žrtva željezničke nesreće kad ga je udarila lokomotiva.

Godine 1831. počeo je voziti redovit vlak Best Friend između Charlestona i Hamburga (Južna

Karolina). Do 1835. bilo je oko 1600 km željezničkih pruga u SAD-u. U Velikoj Britaniji

gradnja željeznica 1840-ih postala je manija. Stotine državnih zakona dalo je željezničkim

kompanijama moć da usijeku svoj put kroz gradove i sela. Krajem 1840-ih vlakovi kompanije

Great Western Railway mogli su voziti prosječno i više od 100 km/h cijelim putem od

Londona preko Bristola do Exetera, pa je put nešto više od 300 km trajao manje od četiri sata.

Dana 10. svibnja 1869. željeznice sa suprotnih krajeva SAD-a sastale su se u

Promotoryju (Utah). Tako je dovršena prva sjevernoamerička transkontientalna željeznica.

Britanci su izgradili 40 000 km željeznica u Indiji 80-ih i 90-ih godina 19. stoljeća. Veliki broj

ljudi radio je na izgradnji željeznica; 45 000 samo na željeznici London –Southampton.

4

3 PODZEMNA ŽELJEZNICA

Slika 2. Najstarija podzemna željeznica (London)

Izvor:http://www.prometna-zona.com/zeljeznicki-zanimljivosti-podzemna_zeljeznica.php

Podzemna željeznica kod nas se često naziva i metro (u SAD-u subway, u Velikoj

Britaniji the Tube). Tri su vrste metroa:

metroi s otvorenim prokopom,

metroi s otvorenim i prekrivenim prokopom i

cjevasti metroi.

Metroi s otvorenim prokopom jesu metroi građeni iskopavanjem pravokutnih jaraka

na ulicama, kao u velikom dijelu njujorške podzemne željeznice.

Metroi s otvorenim i prekrivenim prokopom jesu metroi koji nastaju kad se

otvoreni prokopi ponovno prekriju cestom ili pločnikom.

Cjevasti metroi su duboki kružni tuneli, nastali bušenjem kroz zemlju, kao kod

velikog broja londonskih podzemnih linija.

Prva linija podzemne željeznice na svijetu bila je londonska Metropolitan Line s

otvorenim i prekrivenim prokopom, otvorena 10. siječnja 1863., a vozila je na parni pogon.

Godine 1890. prva električna podzemna željeznica na svijetu vozila je prvim londonskim

dubokim tunelom od Cityja do južnog Londona. Otmjene i vrlo raskošne stanice metroa u

Moskvi građene su 1930-ih, a ukrašene su mramorom, obojenim staklom, kipovima i

lusterima. New York ima najrazgranatiju mrežu podzemne željeznice.

5

4 PRVE ŽELJEZNICE

Slika 3. Željeznica

Izvor:http://www.prometna-zona.com/zeljeznicki-zanimljivosti-prve_zeljeznice.php

Željeznice su izumljene puno prije od pogona na paru. Diolkos je bila 6 km duga željeznica

koja je prevozila brodove preko Korintske prevlake u Grčkoj u 6. st. pr. Kr. Kolica što su ih

gurali robovi išla su po žljebovima usječenima u vapnenačkim tračnicama.Diolkos je vozila

duže od 1300 godina, do 900. godine.

Željeznice su ponovo oživjele u 14. st., kada su drvene tračnice vodile konja i ručna kolica do

rudnika da pomognu u iskapanju rude. U 18. stoljeću engleski su proizvođaći željeza počeli

graditi tračnice od željeza. Prvotno su one bile drvene i prevučene željezom. Kasnije su cijele

tračnice građene od željeza. Željezni kotači s obodima (rubovima šupljine) vozili su po

tračnicama. Godine 1804. kornvolski je inženjer Richard Trevithick napravio prvu uspješnu

lokomotivu na parni pogon.Trevitckov stroj mogao je povući vlak sa 5 vagona i 9 tona željeza

te 70 ljudi na tračnicama dugim 15 km do željezare u Pen-y-Darrenu (Pendarren) u

Walesu.Dana 27. rujna 1825. George i Robert Stephenson otvorili su prvu putničku željeznicu

na parni pogon od Stocktona do Darlingtona u Engleskoj.Širina pruge na pruzi od Stocktona

do Darlingtona iznosila je 1,44 m. To je, naime, ista širina između osovina koje spajaju dva

kotača na konjskim teretnim kolima. To je postao standardni razmak između

tračnica.Lokomotiva Stourbridge Lion izgrađena u Engleskoj bila je prva parna lokomotiva u

pravoj veličini koja je vozila u SAD-u. Vozila je 1829. u Pennsvlvaniji po drvenim

tračnicama.

6

5 POVIJEST ŽELJEZNIČKIH PRUGA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Prva pruga na području Kraljevine Hrvatske bila je Zidani Most - Sisak 1862. koja je

umjesto pozitivnog imala čak negativan učinak na gospodarstvo jer je trgovinu Panonske

oblasti koja do tada išla preko Senja i Rijeke preusmjerila na prugu Beč - Trst. Nakon Austro-

ugarske nagodbe gradnja pruga je podređena mađarskim interesima kako bi Hrvatsku vezala

na sebe i onemogućila povezivanje Slavonije s Jadranom, kao i Hrvatske s Istrom ili

Dalmacijom koje su bile pod Austrijskom upravom.

Nakon raspada Austro-Ugarske monarhije i stvaranja Jugoslavije pruga Zemun-Zagreb

postaje glavna pruga istok-zapad, ali drugim vitalnim pravcima se i dalje posvjećuje slaba

pažnja. Za dovršenje Ličke pruge trebalo je pet i pol godina iako je većim dijelom

napravljenja još prije i za vrijeme Prvog svjetskog rata, a borba za Unsku prugu je trajala od

1918. do 1936. kada je započeta, ali nije dovršena do početka Drugog svjetskog rata.

Kao što su se prije pruge gradile po Ugarskoj s polazištem iz Pešte tako je sada

polazište bio Beograd pa je od 1919. do 1938. na izgradnju željeznica od 3 764 298 733

dinara na pruge u Hrvatskoj, Slavoniji, Vojvodini, Bosni i Hercegovini te Dalmaciji potršeno

samo 589 981 930 plus 313 376 857 dinara na dvostruki kolosijek Beograd - Novska, dok je

sve ostalo potrošeno u Staroj Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori.

7

5.1 Hrvatske željeznice

PODJELA:

Tvrtka Hrvatske Željeznice Holding d.o.o. u svojem vlasništvu ima tri tvrtke kćeri:

HŽ cargo

HŽ putnički promet

HŽ infrastruktura

Infrastrukutra u RH se sastoji od:

2468 km jednokolosiječne pruge

254 km dvokolosiječne pruge

3 km električne pruge 3000 V DC (Šapjane - DG)

977 km električne pruge 25kV 50Hz.

Hrvatske željeznice su osnovane 1990. iz bivše JŽ Zagrebačke Divizije. Vozni park je

inicijalno bio onaj zatečen u vrijeme raspada Jugoslavije. S vremenom je moderniziran, a

trenutačno se vrši daljnja modernizacija.

8

5.2 Paneuropski koridori

Hrvatske željeznice imaju u svom sastavu također tri paneuropska koridora: ogranak

Koridora X, i kodridor V, ogranke b i c.

Koridor X - Savski Marof-Tovarnik

Koridor Vb - Botovo-Rijeka

Koridor Vc - Beli Manastir-Slavonski Šamac i južni krak Metković-Ploče.

Slika 4. Paneuropski koridori

Izvor: www.prometna-zona.com

9

5.2.1 Koridor X

Koridor X je najvažnija pruga u cijeloj Hrvatskoj. Kao glavni i najprometniji hrvatski

željeznički magistralni pravac, elektrificiran je i pripremljen za maksimalnu brzinu od 160

km/h (teoretski i do 200 km/h, kada bi se signalizacija prilagodila ovakvim brzinama).

Također, veći dio je dvokolosiječna pruga, tehnički osposobljena za dvostrani dvosmjerni

promet. Ovaj koridor povezuje Republike Sloveniju i Srbiju. Teretni promet je vrlo

intenzivan, a putnički je umjeren, ali poprilično gust. Najvažnija čvorišta su ovdje Zagreb i

Vinkovci.Čvorovi prema koridorskim prugama:

Zagreb-Rijeka (sjecište sa koridorom Vb)

Dugo Selo-Kotoriba (sjecište sa koridorom Vb)

Strizivojna-Vrpolje - Osijek (sjecište sa Koridorom Vc)

Strizivojna-Vrpolje - Slavonski Šamac (sjecište sa Koridorom Vc).

Odvojci prema lokalnim prugama:

Banova Jaruga - Pčelić - Virovitica (suspendiran promet zbog lošeg stanja kolosijeka i

nedostatka sredstava za održavanje)

Novska - Sisak (obnovljena)

Nova Kapela-Batrina - Pleternica (odvojci prema Požegi/Velikoj i prema Našicama)

Vinkovci-Županja

Vinkovci-Vukovar

Vinkovci-Otok - granica sa državom Bosnom i Hercegovinom

Vinkovci-Osijek (pruga puštena u promet).

Slika 5. Koridor X u RH

10

5.2.2 Koridor Vb

Republika Mađarska - Botovo - Koprivnica - Dugo Selo - Zagreb - Karlovac - Rijeka

Posebnost ovoga koridora je dvostruki električni napon 3kV/25kV. Inače je u cijeloj

Hrvatskoj normiran napon kontaktne mreže od 25 kV, ali zasada postoji prekid u Moravicama

na 3 KV. U planu je relektrifikacija od Moravica do Rijeke, kako bi cijeli sustav imao

jedinstven napon od 25 kV. Ovaj plan je već skoro proveden.

Jedno od rješenja, koje je trenutno u upotrebi je upotreba višesistemskih lokomotiva,

dok bi trajno rješenje bilo izgradnja ravničarske pruge čiji planovi postoje pedesetak i više

godina, ali nisu nikada zaživjeli tj nije donesena odluka o početku gradnje.

5.2.3 Koridor Vc

Republika Mađarska - Beli Manastir - Osijek - Đakovo - Strizivojna-Vrplje -

Slavonski Šamac - Republika Bosna i Hercegovina - Luka Ploče

Uskoro očekivana maksimalna brzina od 160 km/h. Koridor je elektrificiran od

kolodvora Strizivojna-Vrpolje do kolodvora Slavonski Šamac i od granice sa BiH kod

Metkovića do Luke Ploče. Elektrifikacija od Belog Manastira do Strizivojne-Vrpolje je u

planu. Ovaj koridor bi trebao postati važna transportna magistrala za teretni promet.

11

6 ORGANIZACIJA ŽELJEZNIČKOG SEKTORA U REPUBLICI HRVATSKOJ

6.1 Financijska situacija u željezničkom sektoru

U posljednjem desetljeću je cijela regija zabilježila duboko propadanje u željezničkom

teretnom prometu, što je dovelo do znatnog pada primanja proisteklih iz željezničkog

prometa. Iako su prihvaćene određene mjere u obliku reformi koje su dovele do smanjenja

broja zaposlenih na željeznici, radni troškovi su u posljednjem periodu ipak porasli. Ova je

činjenica izazvala da se danas željeznički sektor nalazi u kritičkoj situaciji. Hrvatske

željeznice se bore sa znatnim i stalno se povećavajućim deficitima, sa nedovoljnom količinom

sredstava za investiranje i održavanje. No troškovi dohodaka stalno ostaju na visokom nivou.

Gubici tako nadvisuju prihode, i to uključujući i državne donacije. Iako se padobima

željezničkog prometa zaustavio i počinje polako rasti, gubici stalno nadvisuju prihode.

6.2 Prihodi u željezničkom prometu

Prihodi proizlaze iz dva različita izvora: iz obavljanja djelatnosti i iz državnog

proračuna. Ostala primanja se kreću u vrijednosti od 9% od ukupnih primanja. Direktna dobit

proizlazi iz obavljanja putničkog i teretnog prometa i doseže visinu od cca 40%. No država

daje za rad željeznica značajnu pomoć. Sektor željezničkog prometa u velikoj mjeri zavisi od

financijskih sredstava iz državnog proračuna. Visina državne pomoći svake godine raste i sve

više tako opterećuje javni proračun. Državna pomoć se kreće u rasponu od 35-40% svih

prihoda. Ali Republika Hrvatska koristi i poticaje koje ih daje Europska Unija za razvoj i

obnavljanje pruga.

12

7 PLANIRANI ŽELJEZNIČKI PRUŽNI ZAHVATI DO 2030

Remont - nadogradnja

Vinkovci-Tovarnik → modernizacija do 160 km/h

Bizovac-Osijek-Dalj → modernizacija za veće brzine

Sunja-Novska → modernizacija/remont

Tunel kroz Učku (Rijeka-Lupoglav) → novogradnja, zbog spajanja istarskih pruga sa

ostatkom mreže pruga Hrvatske

Zagreb-Sisak → eventualna nadogradnja drugog kolosijeka

Kutina-Novska → remont za veće brzine

Mađarska granica-Dugo Selo → nadogradnja drugog kolosijeka

Potpuno nove pruge

Nove Zagrebačke Pruge → pružni željeznički prsten, zbog smanjenja opterećenja oko

glavnom grada, te prigradskog prijevoza

Podsused-Samobor-Bregana → nova pruga, građena većim dijelom na trasi stare

Samoborske uskotračne pruge

Sisak-Caprag – Karlovac → pruga je potpuno uništena u ratnim djelovanjima tijekom

Domovinskoga rata, većinom je potrebna novogradnja

Sisak-Kutina(-Lipovljani) → Povezivanje dva dijela paneruopskog koridora 10

Gradec – Sveti Ivan Žabno → nova pruga, koja će značajno skratiti udaljenost od

Bjelovara do Zagreba

Nizinska pruga Karlovac – Rijeka → pruga velike brzine, koja će se graditi za brzine

od minimalno 250 km/h. → Odgođeno do daljnjeg !

Obilaznica Bibinje – Zadar → izgradnja tunela ispod mjesta, radi zaštite ljudi i

imovine

13

8 PLANIRANJE IZGRADNJE, OSUVREMENJIVANJA I ODRŽAVANJA

ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE

Planovi izgradnje nove, te osuvremenjivanja i održavanja postojeće željezničke

infrastrukture, utvrđuju se Nacionalnim programom željezničke infrastrukture (u daljnjem

tekstu: Nacionalni program).

Nacionalni program, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, donosi Hrvatski sabor, za

razdoblje od pet godina.

Nacionalnim programom određuju se najvažniji zadaci u izgradnji, osuvremenjivanju i

održavanju željezničke infrastrukture, njihov opseg, dinamika realizacije i prioriteti, te visina i

izvori financijskih sredstava potrebnih za izvršenje zadataka.

Cjelovito izvješće o ostvarivanju Nacionalnog programa, po isteku razdoblja za koje je

Nacionalni program donesen, Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskom saboru.

Na temelju usvojenog Nacionalnog programa, Upravitelj infrastrukture, uz suglasnost

ministra, izrađuje godišnji plan izgradnje, osuvremenjivanja i održavanja željezničke

infrastrukture, čija izrada mora biti vremenski usklađena s rokovima izrade i donošenja

državnog proračuna Republike Hrvatske.

9 ZAKLJUČAK

Iz ovoga seminarskog rada možemo vidjet kako su organizirane Hrvatske željeznice te

koji su, osim prijevoza ljudi i tereta, njihovi ostali poslovi. Možemo vidjeti kako su ustrojene,

te koji su sve uvjetni potrebni da bi se dobila dozvola za korištenje željezničke infrastrukture.

Zahvaljujući određenim zakonima o željeznici u Hrvatskoj možemo vidjeti da se

promet poboljšao i da željeznički promet bolje funkcionira.

14

LITERATURA

KNJIGE:

[1]

[2]

INTERNET:

15

[1] http://www.prometna-zona.com/zeljeznicki.php

[2] http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatske_%C5%BEeljeznice

16