Mišljenje Zelene akcije o hidroelektranama

Panorama meandra donjeg toka rijeke Like u Lipovu Polju

Sadržaj

KOLIKO SU HE ZELENE?

KRŠKE RIJEKE – IZVOR ŽIVOTA I ŽARIŠTA BIORAZNOLIKOSTI

ZASTARJELE STUDIJE

VAŽNOST HIDROELEKTRANA ZA HRVATSKU

PLANIRANE HIDROELEKTRANE

STAV ZELENOG FORUMA I ZELENE AKCIJE O HIDROELEKTRANAMA

HIDROELEKTRANE I NATURA 2000

KAMPANJE ZELENE AKCIJE PROTIV HIDROELEKTRANA

Zaštita rijeke Drave i hidroelektrane na Dravi

Rijeka Dobra - PreDobra za tako malo struje!

Hidroelektrana Ombla, projekt koji ne drži vodu

Rijeka Lika – kosinjska izgubljena dolina

3

4

6

7

7

9

12

13

14

17

24

29

5

Godine 2007. Zelena akcija izdala je Mišljenje: Koliko su hidroelektrane zapravo Zelene?1, pri čemu smo zaključili da je “hidroenergija obnovljiv, ali nije i održiv (‘zelen’) i čist način proizvodnje električne energije i umanjivanja utjecaja klimatskih promjena. Održivost pretpostavlja da nema daljnjeg uništava-nja ili vecih šteta na važnim riječnim ekosustavima i bioraznolikosti, a hidroelektrane i brane imaju ogroman i nepopravljiv učinak na okoliš, prirodu i društvo. Biološki i ekološki aspekti najčešce nisu obuhvaceni energetskim politikama u mjerama i strategijama umanjivanja klimatskih promjena. Mnoge europske direktive i međunarodni dokumenti odnose se na ovaj problem, ali je njihova provedba tek u začecima, a promjena je nužna odmah kako bi se spasile preostale nepromijenjene, prirodne rijeke i sačuvala biološka raznolikost slatkovodnih ekosu-stava u Hrvatskoj, ali i u svijetu”.

Od 2000. godine do danas Zelena akcija je zagovarala zaštitu riječnih slivova u Hrvatskoj i zauzimala stav da se ne grade nove hidroelektrane s akumulacijama. Naročito smo zagovarali očuvanje rijeka u kršu te onih koje imaju značajnu bioraznolikost ili se nalaze unutar zašticenih područja i područja ekološke mreže.

Još 2006. godine, Zelena akcija smatrala je kako je nepotrebno graditi nove hidroelektrane s branama i akumulacijama, pogotovo ne prije nego se uvedu opsežne mjere energetske efikasnosti i smanji gubitak u distribucijskoj mreži te ne iskoriste poten-cijali za obnovljive izvore energija (sunce i vjetar). Smatrali smo da se prilikom planiranja gradnje novih elektrana trebaju provesti biološka i ekološka istraži-vanja pojedinog područja te izraditi studije utjecaja na okoliš (SUO) uz sudjelovanje javnosti.

Koliko su HE zelene?

6

Rijeke u kršu posebno su ugrožene od svih vrsta zagađenja i utjecaja iz okoliša. Njihov tok može biti i nadzeman i podzeman, njihove vode protječu kroz špiljske i jamske sustave te opet izviru na sasvim drugom mjestu. Krško tlo je porozno, brzo propušta vode u podzemlje, pa su stoga rijeke na površini izvor života za biljke, životinje i ljude, u inače suhom području.

Protok vode u krškim rijekama može biti vrlo nesta-lan tijekom godine – od sasvim presušenog korita rijeke do poplave krških polja. Često voda u kršu ”otvori” novu špilju ili jamu tj. probije put do kaverni u krškom području, čije podzemlje, slikovito govoreci, nalikuje švicarskom siru. Stoga je gradnja akumu-lacijskih jezera i brana za hidroelektrane u krškim rijekama naročito štetna, jer se može dogoditi da se u takvoj akumulaciji “otvore” novi ponori pa voda otječe u podzemlje. Takvi se novi otvori, tj. špilje, zazidavaju betonom kako voda ne bi otjecala u podzemlje, čime se gubi energetski potencijal hidroelektrane. Zazidavanje betonom direktno je uništavanje

podzemnih ekosustava, špilja i jama.

Kako bismo ukazali na važnost bioraznolikosti u rije-kama, proveli smo i istraživanje na krškim rijekama 2007. – 2009. godine, kroz projekt koji je financirala Europska unija. Rezultati su objavljeni u publikaciji: Život na rijekama2, a pokazali su visoku bioraznoli-kost na krškim rijekama, ali i njihovu ugroženost. U istraživanju je obuhvaceno devet krških rijeka, pri čemu su određene “žarišne” točke bioraznolikosti na rijekama.

Prilikom odabira žarišnih točaka uzeli smo u obzir: 1) opće kriterije – koliko su nam bili dostupni podaci; 2) bioloske kriterije – bogatstvo pojedinim skupinama organizama, prisutnost endemskih i osjetljivih vrsta; 3) okolisne kriterije – karakteristike riječnog korita, raznolikost prisutnih staništa i kvaliteta vode; 4) prisutne prijetnje – korištenje prostora, onečišcenje, hidrološke promjene, planirani zahvati; te 5) krite-rije upravljanja – postojanje legislative, zašticenih područja, planova upravljanja, sudjelovanja javnosti.

KRŠKE RIJEKE – izvor života i žarišta bioraznolikosti

7

Temeljem navedenih kriterija, rijeke su rangirane po žarišnim točkama: 1. Neretva; 2. Krka; 3. Cetina; 4. Ombla; 5. Korana; 6. Ricica i Una; 7. Vrljika; 8. Glina i 9. Matica.

Kanjon Like kod Kaluđerovca, za vrijeme visokih voda

8

U svom djelovanju vezano uz projekte gradnje novih hidroelektrana, Zelena akcija je posebnu pažnju usmjerila na zastarjelu projektnu dokumentaciju te nedostatak bioloških i ekoloških istraživanja rijeka. Stoga smo tražili reviziju i dopunu svih studija i dozvola starijih od pet godina, kako bi bile u skladu sa suvremenim zakonima i znanstvenim spoznajama. Naime, HE Lešce na rijeci Dobri, puštena u rad 2010. godine, izgrađena je temeljem studije utjecaja na okoliš iz 1986. godine. Slična sudbina bila je nami-jenjena i HE Kosinj, na rijeci Lici, za koju je studija utjecaja na okoliš napravljena 1988. godine, a nakon

akcija Zelene akcije, Ministarstvo zaštite okoliša doni-jelo je 2008. odluku da se mora raditi nova procjena utjecaja na okoliš. Ta procjena još nije napravljena. Sličan slučaj stare i kontroverzne studije dogodio se i s rijekom Omblom u Dubrovniku. Nakon uspješnog zaustavljanja ovog projekta, smatramo da se nece više ponoviti slučaj pokušaja izgradnje hidroelektrana temeljem stare i nedostatne dokumentacije. Treba napomenuti da je Povjerenstvo Bernske konvencije u mišljenju o hidroelektrani Lešce na rijeci Dobri, među ostalim, preporučilo da se projekti ne grade na temelju starih studija.

Zastarjele studije

Potopljeni kanjon Dobre 2017.

9

Proizvodnja električne energije u Hrvatskoj uvelike ovisi o hidroelektranama. U 2013. 60,3% električne energije proizvedeno je u velikim hidroelektranama, u 2014. 67,3%, a u 2015. 57,7%. Udio proizvodnje iz hidroelektrana varira ovisno o vremenskim uvjetima, odnosno padalinama pa tako u kišnijim godinama proizvodnja raste, dok se u sušnijim smanjuje. Ovi veliki postoci upucuju i na činjenicu da je energetski hidropotencijal u RH vecim dijelom iskorišten.

Važnost hidroelektrana za Hrvatsku

Kako se i do dvije trecine električne energije u Hrvatskoj proizvode iz hidroelektrana, one imaju važnu ulogu u uravnoteženju proizvodnje električne energije, kako pri baznoj, tako i pri vršnoj proizvodnji. Hidroelektrane su stoga strateški važne za državu i predstavljaju osnovu za energetsku tranziciju prema niskougljičnoj proizvodnji energije te mogu služiti kao temelj i podrška drugim obnovljivim izvorima energije (vjetar i sunce).

U izvještaju “Financing for hydropower in protected areas in Southeast Europe”, koji je pripremila organi-zacija Bankwatch za organizacije Euronatur i River Watch, objavljenom 2015. godine, iznesen je podatak o 116 novih planiranih, velikih i malih, hidroelektrana u Hrvatskoj, od ukupno 157 evaluiranih projekata iz

raznih prostornoplanskih dokumenata i strategija. Čak 97 hidroelektrana planirano je u zaštićenim podrucjima, odnosno podrucju ekološke mreže.

Teško je ocijeniti kvalitetu i utjecaj svih ovih pro-jekata, pogotovo kad se radi o malim, protočnim

Planirane hidroelektrane

10

hidroelektranama čiji utjecaj na okoliš i prirodu ne bi trebao biti značajan. Ipak, problematična je brojnost takvih malih projekata koji onda izmiču procjenama utjecaja ili se isti radi pojedinačno za svaki projekt, dok bi trebalo raditi procjenu kumulativnog utjecaja na cijeli tok rijeke, odnosno sliv, ako je riječ o više planiranih hidroelektrana. Situacija je naročito pro-blematična u Karlovačkoj županiji, gdje se planira cijeli niz malih hidroelektrana na krškim rijekama bogatim bioraznolikošcu.

Treba napomenuti da je 9. prosinca 2014. Vlada RH stavila HE Molve 1 i 2, HES Kosinj / HE Senj 2 ; Dubrovnik II, i Projekt Zagreb na Savi (HE Podsused, Program na Savi d.o.o.), na listu prioritetnih projekata za Investicijski plan za Europu3, međutim niti jedan od tih projekata nije odobren za financiranje4, a teško da ce i biti jer, prema dosadašnjim odobrenim projektima, možemo zaključiti da se odobravaju oni koji povecavaju zaposlenost i razvoj ekonomije, što je upitno kod predloženih projekata.

Od vecih hidroelektrana, nekoliko projekata je potencijalno u planu – HE Kosinj te vodne stepenice na rijeci Savi i Dravi. Za svaki od njih treba prove-sti detaljnu procjenu utjecaja na okoliš i prirodu, no prema dosadašnjim saznanjima, potencijalne nove hidroelektrane na rijeci Lici i Dravi imale bi

neprihvatljiv utjecaj na ekološku mrežu NATURA 2000, dok se za projekte na Savi očekuje značajan utjecaj na Lonjsko polje te močvarna i šumska stani-šta. Stoga se Koalicija organizacija civilnog društva u kampanji Save the Blue Heart of Europe protivi izgrad-nji novih hidroelektrana na rijeci Savi, kao i širenju kategorija plovnosti na rijeci, upravo zbog utjecaja na plavne nizine. Izgradnja hidroelektrane na rijeci Ombli, unutar špiljskog sustava Izvor Omble – Vilina špilja, također ima značajan utjecaj na ekološku mrežu NATURA 2000, što je glavni razlog odustajanja od tog projekta.

Zbog velikog broja planiranih hidroelektrana i njihova utjecaja na prirodu i okoliš, Zelena akcija inicirala je raspravu o ovoj temi na okruglom stolu o utjecaju malih hidroelektrana na bioraznolikost i prirodu u Karlovcu 26. listopada 2016. te je potaknula i raspravu na sastanku nacionalne mreže Zeleni forum. Temeljem tih rasprava organizirali smo i usvajanje Stava o hidroelektranama Zelenog foruma.

11

Nacionalna mreža OCD-ova – Zeleni forum, zahtijeva uvođenje moratorija na izgradnju novih hidroelek-trana dok se ne razvije i ne usvoji nova energetska strategija. Ta bi se strategija trebala temeljiti na energetskoj učinkovitosti, povecanoj efikasnosti postojece energetske infrastrukture i smanjenju gubitaka tijekom prijenosa i distribucije energije. Postojece hidroelektrane trebale bi poslužiti kao osnova proizvodnje za potporu drugim obnovljivim izvorima energije i tranziciju prema postfosilnom gospodarstvu. Postojece hidroelektrane i akumulacije su javno dobro i trebale bi ostati u javnom vlasništvu.

Smatramo kako je štetno graditi nove akumulacij-ske hidroelektrane prije nego se uvedu opsežne mjere energetske učinkovitosti, poveca efikasnost postojecih hidroelektrana i smanje gubici u prije-nosnoj i distribucijskoj mreži. Također, za svaki novi projekt izgradnje hidroelektrane treba provesti

biološka i ekološka istraživanja pojedinog područja te kvalitetnu procjenu utjecaja na okoliš i prirodu, uz adekvatnu javnu raspravu i suglasnost lokalnog stanovništva te procjenu nultog stanja. Ovo uključuje i stratešku procjenu utjecaja na okoliš i prirodu ako je na rijeci /slivu vec nalazi jedna ili više hidroelektrana ili se planira više od jedne hidroelektrane.

Treba odbaciti sve planirane nove hidroelektrane unutar zašticenih područja i područja ekološke mreže te ih izbrisati iz prostornoplanskih i drugih razvojnih dokumenata i strategija.

Upravljanju i zaštiti rijeka treba pristupiti integralno i strateški, uzimajuci u obzir višestruke namjene kori-štenja, zaštitu ovih vrijednih ekosustava i bioraznoli-kosti te ublažavanje klimatskih promjena. Korištenje energetskog potencijala rijeka samo je jedan aspekt upravljanja i korištenja, a svakako ne smije ugroziti

Stav Zelenog foruma i Zelene akcije o

hidroelektranama

12

ostale usluge i koristi riječnih ekosustava te nužnu zaštitu bioraznolikosti i ekosustava.

Procjene energetskih potreba za proizvodnjom električne energije i prijelaz s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije treba temeljiti na poveca-nju energetske učinkovitosti i ušteda, a ne na a priori stavu da ce se potrebe za potrošnjom i proizvodnjom automatski povecavati. Također treba prioritizirati decentraliziranu proizvodnju iz obnovljivih izvora i malih projekata priključenih na napredne distribucij-ske mreže.

Treba povecati učinkovitost postojecih hidroelek-trana kako bi im se produžio vijek trajanja te se povecala proizvodnja iz njih, bez novih zahvata u okoliš i prirodu.

RH proizvodi najviše električne energije iz hidro-elektrana, koje imaju veliku ulogu u uravnoteženju proizvodnje električne energije te pokrivanju kako vršne, tako i bazne potrošnje. Stoga su postojece hidroelektrane strateški resurs Republike Hrvatske i omogucavaju dekarbonizaciju proizvodnje električne energije kao potpora proizvodnji iz vjetroelektrana i sunčanih elektrana.

Hidroelektrane i pripadajuce akumulacije su javno vodno dobro te stoga trebaju ostati u javnom vlasništvu.

Smatramo da u RH nema prikladnih prostora za nove velike HE jer su svi veci hidropotencijali iskorišteni, a preostale lokacije vec su prepoznate kao prirodno i krajobrazno vrijedne te bi ekološke štete bile nena-doknadive. Također, mišljenja smo kako Hrvatska ima značajan potencijal u drugim vidovima obnovljivih izvora energije koji se strateški trebaju početi kori-stiti, kao i što se treba unaprijediti sustav prijenosa i distribucije, čime bi se postigle znatne uštede.

Hrvatska treba razvijati društvo energetske efikasno-sti i pametnih sustava proizvodnje i distribucije, kako bi na vrijeme bila spremna na sve izazove klimatskih promjena i drugih globalnih kretanja.

Ovaj stav, naravnO, dijEli i ZElEna aKcija.

13Lika kod kosinjskog mosta

14

Hidroelektrane i natUra 2000Europska komisija priprema upute za razvoj hidro-energije u NATURA 2000 područjima od 2015. U siječnju 2017. grupa europskih nevladinih organiza-cija5 odbacila je drugu inačicu prijedloga uputa kao neadekvatan za zaštitu Europske ekološke mreže NATURA 2000. Razlozi odbacivanja su sljedeci:

• Dokument stavlja prioritet na proizvodnju energije i nedovoljno je usmjeren na posti-zanje ciljeva NATURA-e 2000 i Okvirne smjernice za vode, čime ne provodi u cijelosti europsko okolišno zakonodavstvo.

• Zamjenjivanje znanstvenih dokaza mišlje-njem i izostankom važnih dokaza rezultira krivom procjenom utjecaja hidroelektrana na ribe i riječne ekosustave te na njihovu ulogu u smanjenju klimatskih promjena.

• Druga verzija dokumenta, kao i prva, daje krivi pristup sugerirajuci da je daljnje pove-canje proizvodnje iz hidroelektrana važnije nego ciljevi očuvanja prirode te se time šalje

kriva poruka da je moguce, u vecini slučajeva, ostvariti razvoj hidroelektrana u ekološkoj mreži NATURA 2000 i uz provedbu mjera iz Okolišne smjernice za vode.

KaO i EUrOpsKE OKOlišnE OrganiZacijE, ZElEna aKcija

smatra da HidrOElEKtranama nijE mjEstO U natUra 2000, niti u ZaŠtIćEnIm PodRučJIma, čIJI jE glavni cilj Zaštita prirOdE,

ciljniH vrsta i staništa.

15

Zaštita riječnog ekosustava bila je važna u djelovanju Zelene akcije od njezinih početaka, pa je ona vec u ranim devedesetim upozoravala na zagađenje Save i prekomjerno te često ilegalno šljunčarenje na rije-kama. Prva kampanja protiv izgradnje hidroelektrana odnosila se na planove izgradnje HE Novo Virje na Dravi, kad je Zelena akcija sudjelovala u stvaranju Dravske lige, mreže udruga uz Dravu. Također smo se bavili kampanjom protiv izgradnje HE Lešce, HE Kosinj i HE Ombla.

Kampanje Zelene akcije

protivhidroelektrana

Dobra – upozorenje kod HE Lešće

16

Zaštita rijEKE dravE i HidrOElEKtranE na dravi

Prva kampanja Zelene akcije protiv izgradnje hidroe-lektrana provođena je 2000. godine protiv izgradnje HE Novo Virje na Dravi. Organizacije civilnog društva uz rijeku Dravu pokrenule su umrežavanje i suradnju za zaštitu Drave, u čemu je Zelena akcija sudjelovala od samih početaka, iako nije ušla u formalno članstvo Saveza udruga Dravska liga osnovanog 2001. godine. Kampanju za zaštitu Drave vodila je Dravska liga, uz podršku Svjetskog fonda za zaštitu prirode - WWF-a te, naravno, Zelene akcije.

Pokretanje kampanje i suradnje organizacija civilnog društva bila je direktna reakcija na planove za izgrad-nju HE Novo Virje, za koju je Studija utjecaja na okoliš bila napravljena 1998. godine. Lokalna zajednica odbacila je Studiju, koja je nakon toga dopunjena 1999. godine. Osim lokalne zajednice, reagirala je i Mađarska – koja je proglasila dio Drave dijelom Nacionalnog parka Dunav – Drava – jer se nije uklju-čio i prekogranični utjecaj na njezin nacionalni park.6

Akcija Dravske Lige za zaštitu rijeke Drave

17

Akcija Dravske Lige za zaštitu rijeke Drave, natjecanje u “žabicama”

18

Nakon intenzivne kampanje udruga, odbijanja lokalnog stanovništva da prihvati projekt te zbog prekograničnog utjecaja, 2007. godine Ministarstvo okoliša donosi rješenje da je utjecaj zahvata na okoliš neprihvatljiv te je nakon toga prekinut proces ishođenja lokacijske dozvole7. Potom je predloženo da se hidroelektrana Novo Virje izbriše iz prostornog plana županije te je 4. veljače 2008. proglašena preventivna zaštita kao dio postupka proglašenja regionalnog parka Mura – Drava.

Usprkos naporu da se rijeka Drava zaštiti, 1. travnja 2010. Vlada RH donijela je odluku o proglašenju prioritetnih energetskih projekata, pri čemu je predloženo da se umjesto HE Novo Virje grade dvije protočne HE – Molve 1 i Molve 28.

Odmah nakon donošenja ove odluke, Zelena akcija negativno je ocijenila i izgradnju hidroelektrana Molve 1 i 2 jer se nalaze u području Nacionalne ekološke mreže te dio europske ekološke mreže Natura 2000 (koja je stupila na snagu danom ulaska u Hrvatske u Europsku uniju).

Zelena akcija smatra da se na područjima ekološke mreže ne smiju realizirati projekti koji ce narušiti ekološku važnost tih područja. Nadalje, ova odluka Vlade u izravnoj je suprotnosti s potpisanim

međunarodnim obvezama vezanima uz proglašenje i zaštitu rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav te naporima za zaštitu ovog područja u kategoriji regionalnog parka9.

Zalaganjem nadležnih institucija, Vlada RH je 10. veljače 2011. donijela Uredbu o proglašenju Regionalnog parka Mura – Drava10, pri čemu je zašti-tila čitav tok rijeke Mure i Drave.

U srpnju 2012. UNESCO je proglasio prekogranični Rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav između Hrvatske i Mađarske, kao dio Programa Čovjek i bio-sfera11, a tim je aktom Drava dobila i međunarodnu zaštitu.

Međunarodna zaštita Drave bila je razlog zašto je mađarska vlada tražila Hrvatsku da odustane od gradnje hidroelektrana Molve 1 i 2.12

Usprkos svemu, 9. prosinca 2014. Vlada RH stavlja HE Molve 1 i 2 na listu prioritetnih projekata za Investicijski plan za Europu13, međutim Europska komisija nije odobrila taj projekt.

Dobra, most kod Trošmarije, pogled na potopljeni kanjon, 2017.

19

Rijeku Dobru čine Gornja ili Ogulinska Dobra koja ponire u Đulinu ponoru u Ogulinu i Donja ili Gojačka Dobra, koja nakon 5 km ponovno izvire te teče kroz 12,6 km dug kanjon, a zatim ima još 40-ak km do ušca u rijeku Kupu. Krški sustav Đulin ponor – Medvedica (ukupne dužine 16.396 m) kroz koji teče podzemni tok rijeke Dobre drugi je najduži špiljski sustav u Hrvatskoj14. Špiljski sustav Đulin ponor – Medvedica nalazi se na popisu mreže NATURA 2000 kao važno područje za divlje svojte i stanišne tipove. Sam špiljski sustav je ugrožen i zagađen jer se komunalni otpad grada Ogulina desetljecima bacao u špiljski sustav, naročito ulaz jame Medvedice15, a u njega se još uvijek slivaju otpadne i kanalizacijske vode16.

Još 1959. godine na rijeci Dobri izgrađena je hidroelektrana Gojak, koja zahvaca vodu iz akumu-lacije Sabljaci na Zagorskoj Mrežnici i s akumulacije Bukovnik na gornjem toku rijeke Dobre, ili Ogulinskoj Dobri. Strojarnica hidroelektrane je na rijeci Donja ili Gojačka Dobra. Hidroelektrana Lešce puštena je u probni rad 1. rujna 2010. godine, a organizacije civil-nog društva za zaštitu okoliša i prirode te ekološki znanstvenici su se žestoko protivili njezinoj izgradnji zbog potapanja kanjona Gojačke Dobre i njezine pritoke Ribnik. Potapanjem gotovo 13 km kanjona stvorilo se je akumulacijsko jezero površine 146 ha, te su nepovratno uništeni slapovi rijeke i špiljska staništa u kanjonu, koja su bila izuzetno značajno

rijEKa dOBra - prEdOBra Za taKO

malO strUjE!

20Kanjon Dobre 2006., prije potapanja

21

stanište za mnoge vrste biljaka i životinja, zašticenih i ugroženih u RH i Europi te žarište bioraznolikosti podzemne faune Hrvatske.

Prije izrade projekata nisu provedena nikakva detaljna biološka, biospeleološka i ekološka istraživanja i ne zna se kakav ce biti stvaran utjecaj brane i jezera na prirodu i okoliš, što predstavlja veliki nedostatak u planiranju hidroelektrane.

Od ostalih nedostataka projekta gradnje HE Lešce, svakako treba napomenuti Studiju o procjeni utjecaja na okoliš koja je izrađena još osamdesetih godina prošlog stoljeca (1986.), kad su uvjeti zaštite prirode i okoliša bili puno niži, a zakoni koji su propisivali zaštitu prirode i okoliša nisu sadržavali odredbe koje sadrže današnji zakoni. Projekt je proglašen javnim interesom 1988. godine.

Zelena akcija je upozoravala da se ne smije raditi ovako velik zahvat u okoliš i prirodu temeljem stare i neadekvatne Studije utjecaja na okoliš koju čak nismo ni mogli dobiti na uvid i javljeno nam je da je izgubljena, te bez provedenih detaljnih bioloških, biospeleoloških i ekoloških istraživanja,

Također smo upozoravali da za izradu projekta nije nikad napravljena Studija isplativosti i izvedivosti, što dovodi u pitanje hoce li brana na kraju donijeti

više koristi nego štete, čak i kad se uzmu ekonomski parametri kao glavni kriterij.

Kampanja – Predobra za 1% energijeZelena akcija je 2005. godine, kad su vec pripremni radovi za izgradnju akumulacije i brane bili u punom jeku, pokrenula kampanju – PreDobra za 1% energije. Cilj je bio, ako vec ne zaustaviti, barem smanjiti štetu od potapanja kanjona rijeke Dobre, za proizvodnju manje od 1% električne energije. Najviše je aktivno-sti bilo u 2006. godini, kad smo organizirali niz posjet aktivista i medija na rijeku, da se uvjere o visokoj bio-raznolikosti kanjona i ljepoti krajolika. Također smo cijeli slučaj prijavili Tajništvu Bernske konvencije, čije je izaslanstvo posjetilo Hrvatsku i Dobru u lipnju 2007. godine.

U izvještaju delegacije navedeno je da kanjon Dobre ima veliku krajobraznu vrijednost te da je izvrsno stanište za niz ugroženih vrsta poput ribe mladince (Hucho hucho), pri čemu je Dobra jedina rijeka u kojoj se ova vrsta mrijesti. U kanjonu se nalaze 32 špilje koje su stanište za niz jedinstvenih špiljskih vrsta te za dugonogog šišmiša (Myotis capaccinii).

Temeljem izvještaja Povjerenstvo Bernske komisije je

22

29. studenog 2007. godine donijelo sljedece prepo-ruke Vladi Republike Hrvatske17:

1. Napravite reviziju očekivanih utjecaja na okoliš ovog projekta i postoje li doista mjere sprečavanja i smanjena štete. Na temelju toga i obaveza prema Bernskoj konvenciji preispitajte odluku o odobravanju izgradnje brane.

2. Ako je odluka da se projekt provede, Vlada RH trebala bi napraviti sljedece:

• napraviti cjelovitu i dopunjenu pro-cjenu utjecaja na okoliš za branu

• razviti i osigurati adekvatne mjere smanjenja i sprečavanja šteta, poput planova da se osigura mrijest ribe mladice (u prirodi ili uzgoju) te rea-lokaciju dugonogog šišmiša, ako je potrebno

• složiti detaljan plan pracenja da se primijene adekvatne mjere s obzirom na razvoj situacije

• zatražiti savjet biologa da se smanji utjecaj na vrste ako se špilje zatvore i da se odredi brzina punjenja akumulacije.

3. Razviti i primijeniti efikasne mjere da se osigura dugoročna zaštita najznačajnijh krških područja ogulinskog kraja.

4. Osigurati zaštitu drugih očuvanih krških kanjona visoke prirodne vrijednosti u Hrvatskoj.

5. Skrenuti pažnju nadležnim hrvatskim služ-bama da se izvuku pouke iz ovog primjera u smislu korištenja zastarjelih studija utjecaja na okoliš.

Na sljedecem sastanku Povjerenstva Konvencije (studeni 2008.), Vlada RH je podnijela izvještaj o provedbi preporuke18. Zbog poodmaklih radova i

HE Lešće i akumulacija

23

potrebama za električnom energijom, RH nije odu-stala od izgradnje hidroelektrane, vec se je fokusirala na preporuku br. 2, odnosno na mjere kompenzacije i smanjivanja štete. Vlada je odlučila ne raditi novu studiju utjecaja na okoliš jer je javna rasprava o projektu održana 1986. godine, ali ce provesti neka dodatna istraživanja.

Nakon ove odluke, izgradnja hidroelektrane je nastavljena i akumulacija se je počela puniti 2009. godine, da bi elektrana bila puštena u probni rad 1. rujna 2010.

Vec tijekom jednogodišnjeg probnog rada, pokazalo se niz posljedica i šteta uzrokovanih akumulacijom i hidroelektranom. Nažalost, 10. listopada 2010.

godine, zbog nedostatka prometne signalizacije i barijere na potopljenoj cesti, dvoje ljudi se utopilo, nakon što su automobilom upali u akumulaciju.19

Krajem 2011. i početkom 2012. javljaju se nezado-voljstvo i kritike kod lokalnog stanovništva na rad HE Lešce, zbog čeka je osnovana radna skupina za smanjenje i sanaciju šteta. Unutar godine dana došlo je do erozije tla i prometnica, ugrožavanja mostova, poplavljivanja okolnog zemljišta, vodnog vala koji je poguban po mrijest riba, kupača i ribiča.

Lider navodi (15. veljače 2012.): “Dok je HE Lešce u pasivnom stanju, ona omogucuje biološki minimum protokom vode od 2,7 kubičnih metara u sekundi, i taj mali protok koristi usput za napajanje vlastitih

24

sustava upravljanja, ali kad krene u rad, svaki od njena dva agregata iznenada počnu propuštati po 60 kubičnih metara vode u sekundi, čime nizvodno nastaje opasan vodni val, koji je zamalo odnio i neko-liko života na kupalištima, a val strahovito rashladi i Kupu sve do Karlovca.”

U strateškim smjernicama lokalne agende za rijeke grada Karlovca 2012.-2017. navodi se da je gradnja hidroelektrane Lešće, osim devastacija koje su nastale uzvodno radi stvaranja akumulacijskog jezera uzro-kovala i promjene prirodnih uvjeta nizvodno, utjecala na migracije riba, mogucnosti obrane od poplava, izmijenila režim podzemnih voda i mogucnost kori-štenja tala (radi poplavljivanja), uzrokovala vodene valove na Dobri te izmijenila temperaturni režim Dobre i Mrežnice. Neki od nabrojenih utjecaja imat ce negativne posljedice za razvoj turizma, buduci da je ljetna temperatura voda znatno smanjena te vodni valovi ugrožavaju kupače. Utjecaj na riblji fond tek se očekuje20.

Temeljem ovih uočenih šteta, Zelena akcija i Eko Pan organizirali su 21. veljače 2012., tiskovnu konferen-ciju u Karlovcu, na kojoj su zatražili da se u odučiva-nje o saniranju šteta uključe znanstvenici, stručnjaci te zainteresirana javnost, da se odustane od prakse korištenja zastarjelih i loših studija utjecaja na okoliš,

što je i pridonijelo nastanku ovolike štete, te da bi se šteta najlakše sanirala tako da se rijeka vrati u prvobitno stanje i da se brana ukloni21.

Nadalje, zatražili smo da nadležna tijela (DORH/USKOK) ispitaju postoje li elementi kaznene odgo-vornosti u postupku planiranja i realizacije HE Lešce, čime su osim nanesenih, nesagledivih štetnih poslje-dica za prirodu i okoliš, počinili i bitnu financijsku štetu RH i njezinim građanima. Naime, cijena izgrad-nje hidroelektrane porasla je s početnih 65 milijuna eura (2005.) na 97 milijuna eura (2010.)22, u što nisu uračunati troškovi nastalih šteta i njihove sanacije.

Nakon opetovanog traženja informacija, 22. svibnja 2015. HEP je procijenio troškove sanacije štete na milijun kuna za sve provedene aktivnosti od 2012. do 2015. godine. Provedene mjere bile su: povisivanje nižih dijelova cesta koje su plavljene prilikom pušta-nja vodnog vala, avionsko snimanje cijelog korita rijeke pri minimumu protoka i prilikom vodnog vala, postavljene su ploče s upozorenjima na mogucnost vodnog vala nizvodno od HE Lešce, naručena je i izrađena tehnička dokumentacija o utjecaju rada HE Lešce i smanjenju šteta23.

U izvještaju “Utjecaj rada HE Lešce na nizvodni tok Dobre od profila HE Lešce do ušca Dobre u Kupu, s

Rafting turizam na rijeci Dobri je uništen nakon izgradnjeakumulacije i HE Lešće

25

prijedlozima za smanjenje mogucih šteta i uklanja-nje posljedica” koju je IGH izradio za Hrvatske vode, Zagreb 2012., navodi se da se hidrološki, hidraulički i geomorfološki utjecaji rada HE Lešce mogu ocijeniti kao značajni”.

Izvještaj dalje navodi da podaci o radu HE Lešce tijekom dosadašnje eksploatacije pokazuju inten-zivne fluktuacije protoka i vodostaja karakteristične za hidroelektranu u vršnom radu. Na temelju modeliranja rada HE Lešce može se zaključiti da ce se frekvencija protoka vecih od instaliranog protoka povecati s manje od 1% na 10-20%. Nizvodno od hidroelektrane, na obalama rijeke uočena su tri tipa ugroze: zadržavanje vode u zaobalju zbog nižih kota terena, erozija obala te ugroženost objekata. Prijedlozi sanacije i zaštite prioritetiziraju se počevši od zaštite ljudi i materijalnih dobara, do zaštite obala rijeke – zadržavanje linija postojecih obala. U 2017. godini počele su se poduzimati mjere za smanjivanje erozije uzrokovane radom hidroelektrane poput izrade slapa u mjestu Lišnica24, te stabilizacija obale u Grdunu, kod Ozlja25.

Iz navedenog možemo zaključiti da ce zbog velike fluktuacije protoka nizvodno dolaziti do čestog plavljenja i erozije obala pa ce biti nužno stalno ulagati u sanaciju šteta. Ono što ovaj izvještaj nije

analizirao, a upitno je provodi li se takvo istraži-vanje uopce, analiza je šteta nastalih nizvodno na biljni i životinjski svijet, odnosno ekosustav rijeke. Naime, dolaskom velikog vodnog vala i mijenjanjem protoka s 2,7 m3/s (ekološki minimum) do 120 m3/s (kapacitet rada hidroelektrane), mijenjaju se naglo i drastično ekološki parametri u rijeci, što uključuje brzinu i snagu protoka, volumen vode i temperaturu, što dovodi do svojevrsnog šoka za ekosustav.

Na kraju možemo zaključiti da je ekosustav rijeke Dobre trajno i značajno izmijenjen i degradiran. Turističko korištenje rijeke koje je postojalo prije izgradnje akumulacije nestalo je, jer je popularni rafting u ovim uvjetima nemoguc, a kupanje je pre-opasno zbog vodnog vala i promjena temperature vode. Nije li to previsoka cijena za proizvodnju 1% električne energije?

26

HidrOElEKtrana OmBla, prOjEKt KOji nE dRžI Vodu

Izgradnja hidroelektrane na Ombli koju je planirala Hrvatska elektroprivreda (HEP) uključivala bi pota-panje špilje visoke bioraznolikosti, koja je uz to i dio mreže NATURA 2000.

Studija utjecaja na okoliš iz 1999. godine bila je predmetom kontroverzi zbog loše kvalitete i neadekvatnog sudjelovanja javnosti. Jedan od znanstvenika iz evaluacijske komisije, dr.sc. Ognjen Bonacci, negativno se očitovao o projektu nakon čega je izbačen iz komisije, a njegovo mišljenje nije uzeto u obzir. Godine 2011. investitor je za izgradnju hidroelektrane od EBRD-a zatražio kredit te je zbog toga organizirana javna rasprava. Zelena akcija/FoE Croatia započela je kampanju informiranjem javnosti o raspravi te slanjem komentara na sadržaj i utjecaj planirane hidroelektrane. Osigurali smo podršku OCD-a iz regije, Europe i lokalnih zajednica te uputili otvoreno pismo EBRD-u26. Unatoč tomu, EBRD je krajem 2011. HEP-u odobrio kredit za izgradnju u

iznosu od 123 milijuna eura (od 154 milijuna eura na koliko su procijenjeni ukupni troškovi izgradnje), uz uvjet da se provedu dodatna biološka istraživanja tog područja. Bankwatch i Zelena akcija su zbog te odluke podnijeli službeni prigovor EBRD-u.

Prvog travnja 2010. Vlada RH donijela je odluku o proglašenju prioritetnih energetskih projekata, a jedan od njih bila je i HE Ombla27.

Nakon smjene vlasti u prosincu 2011. nova ministrica zaštite okoliša i prirode mr.sc. Mirela Holy, poslala je studiju utjecaja na okoliš za HE Ombla četvorici stručnjaka na evaluaciju. Trojica od njih zaključila su da je studija loše kvalitete i nepotpuna. Međutim, u lipnju 2012. ministrica je bila prisiljena podnijeti ostavku, a ova mišljenja stručnjaka nisu uzeta u obzir pri donošenju konačne odluke. U isto vrijeme, Opca uprava za okoliš EU ovlastila je stručnjaka da pregleda brojne studije utjecaja na okoliš za različite projekte u Hrvatskoj, uključujuci i onu za HE Ombla28.

Izlet aktivista na Golubov Kamen iznad izvora Omble, travanj 2015.

27

Ombla i Rijeka Dubrovačka

28

Stručnjak iz EU zaključio je kako: “...opći zakljucak studije utjecaja na okoliš o utjecaju na živi svijet: ‘Predviđeni zahvati nakon puštanja hidroelektrane u rad, uz održavanje protočnosti na izvorištu rijeke Omble u zadanim okvirima, neće imati negativne utjecaje na postojeće životne zajednice (cenoze) izvorišnog jezerca i Rijeke dubrovačke’ nije prihvatljiv.”

Tijekom čitave 2012. i prve polovice 2013. Zelena akcija/FoE Croatia je, u suradnji s lokalnim OCD-ovima i građanskim inicijativama, organizirala niz

medijskih i zagovaračkih akcija, javnih rasprava i događanja, a poslala je i komentare na studiju bioraznolikosti koju je zahtijevao EBRD kako bi se procijenio utjecaj buduce hidroelektrane. Također smo, u suradnji s organizacijom Bankwatch, pokrenuli službeni postupak žalbe u EBRD-u, jer smo smatrali da imamo dovoljno argumenta da pobijemo odluku EBRD-a o kreditiranju izgradnje hidroelektrane. Rezultat ovih aktivnosti je bilo povlačenje EBRD-ova kredita u svibnju 2013.

29

Unatoč gubitku financijera, HEP je želio nastaviti s projektom, no bili su prisiljeni, od Ministarstva zaštite okoliša, napraviti procjenu utjecaja zahvata na europsku ekološku mrežu NATURA 2000 jer je špiljski sustav Izvor Omble – Vilina Jama dio NATURA-e. S obzirom na to da je Hrvatska u srpnju 2013. postala članica Europske unije, ova se procjena više nije mogla izbjeci.

Tijekom 2014. naglasak kampanje bio je na promi-canju vrijednosti Omble za zaštitu bioraznolikosti te

kao izvora pitke vode za Dubrovnik.

U travnju 2015. u Dubrovniku je javnosti predstav-ljena procjena utjecaja na prirodu, odnosno utjecaja na ekološku mrežu NATURA 2000, za projekt izgradnje hidroelektrane na Ombli. Zelena akcija/FoE Croatia, zajedno s lokalnim organizacijama civilnog društva: Srđ je naš, Građanska inicijativa Spasimo Omblu i njezine stanovnike, Eko Omblići i Eko centar Zeleno Sunce, iskoristila je tu priliku kako bi jos jednom pozvala HEP da se napokon povuce iz projekta za

30

izgradnju hidroelektrane na Ombli te uloži u pobolj-šanje kapaciteta i ucinkovitosti postojećih hidroelek-trana, kao i u solarne i vjetroelektrane. Predložili smo i da se sliv Omble proglasi prekogranicnim zaštićenim podrucjem s Bosnom i Hercegovinom, ne samo zbog toga što se radi o žarišnoj tocki bioraznolikosti na europskom i globalnom nivou već i zbog potrebe da se zaštiti izvor pitke vode za Dubrovnik.

Kampanja je ostvarila veliku pobjedu kada je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 17. srpnja 2015. donijelo odluku29 kojom se odbacuje investitorov zahtjev za izgradnju hidroelektrane zbog negativnog utjecaja koji bi projekt imao na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže, a koji nije bilo moguce isključiti čak ni mjerama ublažavanja. Iako HEP nikad nije javno potvrdio da odustaje od štetnog projekta izgradnje hidroelektrane u izvorišnoj špilji rijeke Omble, svi dokumenti o izgradnji hidroelektrane izbrisani su s internetskih stranica HEP-a. Također treba napomenuti da je u siječnju 2017. u prijedlogu izmjena prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije predloženo brisanje hidroelektrane iz plana, a Zelena akcija ponovno je zatražila povecanje stupnja zaštite rijeke Omble.

S obzirom na to da je rijeka Ombla donji dio toka rijeke Trebišnjice, želimo zaštiti cijeli taj sliv kroz

sustav prekogranične zaštite za područje unutar europske ekološke mreže Paleoombla – Ombla. Također je bitno da je Ombla izvor pitke vode za Dubrovnik te stoga kvaliteta vode mora biti ade-kvatna za pice tijekom cijele godine. Osim izgradnje pročistača koji bi taložio sediment za visokih voda, treba trajno zbrinuti i odlagalište otpada Grabovica poviše rijeke.

Akumulacija Kruščica,ljeto 2004.

31

Rijeka Lika izvire u Ličkom polju te teče svojim uglavnom krškim koritom. Kada uđe u brdovito pod-ručje, korito se pretvara u kanjon sve do Kosinjskog polja, kroz koje rijeka meandrira, te zatim ponire u podzemlje u Lipovu polju. Izvorno je dužina Like bila 78 km, prije izgradnje HE Sklope i stvaranja jezera Kruščica. Uz to, vode rijeke Like se pri kraju toka na lokalitetu Selišta u Donjem Kosinju preusmjeravaju u tunel dug 10,5 km koji povezuje Liku i Gacku te se ta voda dalje koristi u HE Senj. Izgradnjom HE Sklope donji je tok rijeke jako promijenjen, pa su ponori rijetko aktivni, samo za visokih voda. Biologija i ekologija rijeke Like slabo je istražena, ali po sadaš-njim pokazateljima smatra se područjem značajnim za ptice, a i podzemna fauna je vrijedna i bogata jer cijelo područje obiluje speleološkim objektima, špi-ljama, ponorima, izvorima. U jednom od ponora Like, Markovu ponoru, otkriven je jedinstveni slatkovodni podzemni školjkaš Congeria kusceri.

Vec više desetljeca, na rijeci Lici planira se izgradnja još jedne brane. Buduca HE Kosinj u potpunosti bi iskoristila energetski potencijal rijeke. Nova

akumulacija potopila bi dodatnih 6 km toka rijeke (sada je potopljeno 28 km), pri čemu bi nastalo umjetno jezero veličine 1362 ha uz vec postojece jezero Kruščica od 3900 ha. To znači da bi 43% toka Like bilo pretvoreno u akumulaciju. Ako se to dogodi, utjecaj na prirodu tog kraja bit ce drastičan jer ce nestati vecina biljnih i životinjskih vrsta trenutačno prisutnih u rijeci, koje se nece moci prilagoditi novo-nastalim uvjetima. Mikroklima okolnog područja i susjednog Kosinjskog polja ce se isto promijeniti (više vlage, niže temperature zraka te veca učestalost magle). Planirana HE Kosinj imala bi posljedice na stanovništvo Gornjeg Kosinja i dijela Kosinjskog

rijEKa liKa – KOsinjsKa iZgUBljEna dOlina

32

Bakovca jer bi se sela potopila, a ljudi bi se morali iseliti iz tog kraja.

Kosinjska dolina povijesno je vrlo važno mjesto s nizom arheoloških kulturnih spomenika, a u Kosinju je u 15. stoljecu djelovala i tiskara koja je tiskala prvu knjigu na hrvatskom jeziku. Stvaranjem aku-mulacijskog jezera, Hrvatska bi izgubila vrijedan dio svoje kulturne baštine i povijesnog identiteta jer bi pod vodom nestali arheološki nalazi (ostaci ilirskog plemena Japodi, antički nalazi i srednjovjekovni ostaci), spomenici tradicijske arhitekture građeni

potkraj 19. i početkom 20. stoljeca i sakralni objekti (tri crkve).

U razdoblju od 2002. do 2007. godine, Zelena akcija je provodila, u suradnji s WWF-om, projekt Zeleni pojas Velebit s ciljem zaštite i održivog razvoja šireg pod-ručja Velebita. U sklopu ovog projekta identificirali smo prioritetne žarišne točke bioraznolikosti, pri-mijenivši GIS metodologiju, te smo, između ostalog, zagovarali zaštitu rijeke Like, kao jedne od tih žariš-nih točaka. Jedno od istraživanja bilo je i istraživanje prisustva vidre u rijeci Lici.30 (4. – 10. srpnja 2005.), pri

Akumulacija Kruščica na Lici

33

čemu smo dokazali da vidre doista žive u rijeci i da na ovom području nisu izumrle. U tom smo periodu organizirali i više akcija s lokalnim stanovništvom uključivo i onu u suradnji s udrugom Eko Kosinj, protiv izgradnje nove hidroelektrane na rijeci Lici i potapanja sela Gornji Kosinj. Aktivisti su simbolično obilježili mjesta u planu za potapljanje, pa je cesta vodila do jezera umjesto do sela, Kosinj je preime-novan u Atlantidu, a aktivisti su demonstrirali život na dnu jezera koristeci simbolične disaljke za zrak, a nekima su počele izrastati i plivace kožice i škrge.

Mještani su se angažirali na prikupljanju potpisa peticije protiv nove brane i potapljanja doline.31

Zakon o zaštiti okoliša iz 2007. godine ograničio je trajanje rješenja o prihvatljivosti zahvata na okoliš na dvije godine, i bez obzira na to što se ne primjenjuje retroaktivno, Zelena akcija je opetovano tražila da Ministarstvo zaštite okoliša poništi Studiju utjecaja na okoliš iz 1986. godine i napravi novu. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva odgovorilo je 4. travnja 2007., na naš upit vezan za izdavanje građevinske dozvole za HES

34

Kosinj, u kojem se navodi kako je za taj projekt ipak neophodno izraditi novu Studiju utjecaja na okoliš!32, da bi 22. lipnja 2008. promijenilo mišljenje i izjavilo da je moguce da HEP gradi HE Kosinj na temelju Studije utjecaja na okoliš iz 1988. godine!33

Ipak, situacija se ponovno mijenja kad je, nakon više-godišnjeg zagovaranja, konačno poništena Studija procjene utjecaja na okoliš za hidroelektranu Kosinj. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva konačno je 18. srpnja 2008. izdalo rješenje kojim odbija zahtjev investitora HEP d.d. Zagreb za izdavanje građevinske dozvole za tunel i kanal Bakovac – Lika koji je dio planiranog sustava hidroelektrane Kosinj na Lici. Utvrđeno je da mjere zaštite propisane unutar procjene utjecaja zahvata na okoliš iz 1988. godine ne zadovoljavaju te je potrebno provesti novi postupak procjene sukladno danas važecim propisima.34

Da se od izgradnje HE Kosinj ne odustaje, bilo je vidljivo iz odluke Vlade RH od 1. travnja 2010. o proglašenju prioritetnih energetskih projekata, na popisu kojih je bila i HES Kosinj35.

Stoga su udruge Eko Kosinj i Zelena akcija organizi-rale javnu tribinu 30. lipnja 2010. u Gornjem Kosinju, o slučaju izgradnje hidroelektrane Kosinj i opstanku

života u dolini, na kojoj je sudjelovalo više od 70 mje-štana Gornjeg Kosinja, Donjeg Kosinja i Kosinjskog Bakovca. Tribinu su organizirali udruga Eko Kosinj i Zelena akcija s ciljem obavještavanja stanovnika Kosinja o ponovno aktualiziranoj izgradnji HE Kosinj kao i buducim aktivnostima za spas Gornjeg Kosinja i Mlakve36. Lokalno stanovništvo je opetovano tražilo da se akumulacija izbriše iz prostornih planova. Postavlja se i pitanje ljudskih prava, jer je lokalnom stanovništvu onemogucen bilo kakav razvoj, zbog toga što su vec “potopljeni” u prostorno-planskim dokumentima. Tako je Donji Kosinj vec četrdeset godina u planu za potapanje za potrebe stvaranja akumulacijskog jezera, što je dovelo do masovnog iseljavanja stanovništva jer se ne može dobiti dozvola ni za proširenje kuce. Stoga smo tražili da se akumulacija i HE Kosinj izbrišu iz prostornih planova.

15. ožujka 2012. održana je tiskovna konferencija i performans Zelene akcije – Jučer Lešće, danas Ombla, sutra Kosinj – bacite stare studije o utjecaju na okoliš u smeće! na kojoj je predstavljen i problem stanovnika Kosinjske doline. Njihov je predstavnik izjavio: “HEP nas i dalje ucjenjuje poplavama (ispuštanje vode iz akumulacije odjednom uslijed velikih kiša u zimu i proljece) kao npr. 2010. godine, jer nismo bili za izgradnju akumulacijskog jezera. Mjesec dana prije

Ulaz u kanal Lika – Gacka u Kosinju

35

znalo se da ce doci do poplave i kad je zasvirala sirena za uzbunu od poplava, bilo je kasno.  Odvodni tunel za Gacku ne bi spriječio poplavu, ali bi je barem donekle ublažio.”

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 2. svibnja 2013. izdaje uputu za izradu nove studije utjecaja na okoliš za HES Kosinj i HE Senj 2, a Zelena akcija je u javnoj raspravi komentirala sadržaj studije. HEP pokrece izradu Studije.

Vlada RH stavlja HES Kosinj i HE Senj 2 na listu pri-oritetnih projekata za Investicijski plan za Europu37, međutim Europska komisija nije odobrila taj projekt (9. prosinca 2014.).

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izdaje infor-maciju o postupku procjene utjecaja na okoliš za HES Kosinj38 22. veljače 2017., te se očekuje da se Studija dovrši i da je Ministarstvo uputi na javnu raspravu. U medijskim napisima najavljeno je da je moguce raditi hidroelektranu a da se ne radi akumulacija i to tako da se revitalizira donji tok rijeke Gacke, s kojom je rijeka Lika povezana podzemnim kanalom39. Takav zahvat vjerojatno bi bio manje štetan, jer ne bi bilo povecanja, odnosno nove akumulacije. U očekivanju javne rasprave i predstavljanja projekta, možemo još dodati da činjenica da je hidroelektrana i akumulacija

ucrtana u prostorne planove vec desetljecima ozbiljno zakinula razvoj Kosinjske doline te prido-nijela značajnom iseljavanju iz nje. Doista, unazad zadnjeg desetljeca, sve je vece zaostajanje sela u Kosinjskoj dolini u usporedbi s okolnim mjestima poput Krasna, Kutereva i Perušica, a njezino stanov-ništvo sve je starije i rezigniranije. Možemo zaključiti da je i planirana hidroelektrana vec nanijela veliku društvenu štetu.

36

1 Popovic I.: Koliko su hidroelektrane zapravo zelene?, 2007. Više na: http://zelena-akcija.hr/hr/programi/zastita_prirodnih_resursa/vode/aktivnosti_rijeke_rh_i_bh/stav_zelene_akcije_koliko_su_hidroelektrane_stvarno_zelene2 Đuric P., Popovic I.: Život uz rijeke (2009.): http://s3-eu-west-1.amazonaws.com/zelena-akcija.production/zelena_akcija/document_translations/775/doc_files/original/zivot_uz_rijeke.pdf?13215378813 https://vlada.gov.hr/vijesti/hrvatska-europskoj-komisiji-predlo-zila-77-projekata-ukupne-vrijednosti-21-54-milijarde-eura/152904 Vidi bazu projekata za Hrvatsku na: http://www.eib.europa.eu/efsi/efsi-projects/index.htm?c=HR&se=5 European Environmental Bureau (EEB), Friends of the Earth Europe (FoEE), Grüne Liga , CEEweb for Biodiversity, Rewilding Europe, Euronatur , Riverwatch , Europarc federation, Danube Environmental Forum (DEF), European Anglers Alliance (EAA) 6 http://www.vecernji.hr/hrvatska/zeleni-traze-zaustavljanje-projekta-he-novo-virje-7448427 http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/hep-zbog-madara-bacio-u-vjetar-cak-30-milijuna-eura/2256011/8 https://vlada.gov.hr/vijesti/vlada-utvrdila-prioritetne-elektroenergetske-objekte/92919 http://zelena-akcija.hr/hr/programi/pravo_okolisa/pridruziva-nje_eu_i_okolis/protivimo_se_ozivljavanju_starih_projekata_hidro-elektrana_u_buducim_natura_2000_podrucjima10 Uredba o proglašenju Regionalnog parka Mura – Drava; http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_02_22_471.html

11 http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=798412 http://www.seebiz.eu/madarska-protiv-hidroelektrana-na-dravi/ar-61651/13 https://vlada.gov.hr/vijesti/hrvatska-europskoj-komisiji-predlo-zila-77-projekata-ukupne-vrijednosti-21-54-milijarde-eura/1529014 Podaci s Hrvatskog speleološkog poslužitelja, 22.05.2017, http://speleologija.hr/popis15 Fotografije otpada u špiljskom sustavu Đulin ponor – Medvedica http://www.cistopodzemlje.info/?q=node/9679&action=gallery16 Zagađenje špiljskog sustava Đulin ponor Medvedica http://speleologija.eu/DjulaMedvedica/zastita.html17 Convention on the Conservation of European Wildlife and Natural Habitats - Standing Committee: Recommendation No. 129 (2007) of the Standing Committee on the construction of a dam and hydro-electric power station in Lesce on the Dobra River (Croatia), adopted by the Standing Committee on 29 November 2007, https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?p=&id=1485577&-Site=&BackColorInternet=B9BDEE&BackColorIntranet=FF-CD4F&BackColorLogged=FFC679&direct=true18 Izvještaj Vlade RH o provedbi Rezolucije, studeni 2008. https://wcd.coe.int/com.instranet.InstraServlet?command=com.instranet.CmdBlobGet&InstranetImage= 1326163&SecMode=1&DocId=1430352&Usage=219 Dnevnik, 18.2.2011. http://dnevnik.hr/vijesti/crna-kronika/rad-nik-hep-a-osumnjicen-za-utapanje-dvoje-ljudi-u-he-lesce.html20 http://www.karlovac.hr/UserDocsImages/dokumenti/clanci/stratekesmjernice-lokalnaagendazakarlovakerijeke.pdf21 Eko Pan i Zelena akcija: Priopcenje za medije, http://

Fusnote

37

zelena-akcija.hr/hr/programi/zastita_prirodnih_resursa/zbog_lose_i_stare_studije_utjecaja_na_okolis_velike_stete_od_he_lesce22 Index, 8.9.2010.: http://www.index.hr/vijesti/clanak/novi-kri-minal-u-hepu-procitajte-kako-je-godinama-rasla-cijena-izgrad-nje-he-lesce/511221.aspx23 M. Kelava: Crna rupa Lešce, H-Alter, 4.9.2015.http://www.h-al-ter.org/vijesti/crna-rupa-lesce24 Dokumenti o izradi slapa na Donjoj Dobri kod Lišnice https://www.kazup.hr/upravni-odjeli-i-sluzbe/vijesti/72-prostorno-urede-nje/3641-informacija-o-ponovnoj-javnoj-raspravi-zahvata-izgrad-nja-slapa-na-donjoj-dobri-u-lisnici-od-zajednickog-interesa-sa-hep-om.html25 Stabilizacija lijeve obale rijeke dobre u Grdunu od zajed-ničkog interesa s HEP-om, Grad Ozalj, https://www.kazup.hr/upravni-odjeli-i-sluzbe/vijesti/72-prostorno-uredenje/3510-po-stupak-prethodne-ocjene-prihvatljivosti-za-ekolosku-mrezu-sta-bilizacija-lijeve-obale-rijeke-dobre-u-grdunu-nositelj-zahvata-hr-vatske-vode-zagreb.html26 http://zelena-akcija.hr/en/programmes/natural_resources/acti-vities/environmental_groups_call_on_the_ebrd_not_to_finance_high_risk_underground_hydropower_plant_in_croatian_cave27 https://vlada.gov.hr/vijesti/vlada-utvrdila-prioritetne-elektroenergetske-objekte/929128 Za detalje vidi aneks ove procjene: http://s3-eu-west-1.amazonaws.com/zelena-akcija.production/zelena_akcija/document_translations/853/doc_files/original/Annex-letter-Minister-July-2.pdf?1347623920.29 Čitavi tekst: http://www.mzoip.hr/doc/28_07_2015_rjese-nje_ministarstva_od_17_srpnja_2015_.pdf30 http://zelena-akcija.hr/hr/programi/

zastita_prirodnih_resursa/konvencije_cbd_i_peblds/utvrivanje_prisutnosti_vidre_lutra_lutra_u_rijeci_lici31 http://zelena-akcija.hr/hr/programi/zastita_prirodnih_resursa/aktivnosti/potapanja_krskih_bisera_he_na_rijeci_dobri_i_lici32 http://zelena-akcija.hr/hr/programi/zastita_prirodnih_resursa/vode/aktivnosti_razno/pozdravljamo_odluku_ministarstva_u_slucaju_planirane_hidroelektrane_kosinj33 http://zelena-akcija.hr/hr/programi/zastita_prirodnih_resursa/vode/aktivnosti_razno/priopcenje_za_vezano_uz_mogucu_gradnju_he_kosinj_na_temelju_zastarjele_studije_utje-caja_na_okolis34 Zelena akcija, priopcenje 2.9.2008. http://zelena-akcija.hr/hr/programi/zastita_prirodnih_resursa/vode/aktivnosti_razno/ponistena_studija_procjene_utjecaja_na_okolis_za_hidroelek-tranu_kosinj_iz_1988_godine35 https://vlada.gov.hr/vijesti/vlada-utvrdila-prioritetne-elektroenergetske-objekte/929136 http://zelena-akcija.hr/hr/programi/zastita_prirodnih_resursa/vode/aktivnosti_razno/izvjestaj_s_tribine_u_kosinju37 https://vlada.gov.hr/vijesti/hrvatska-europskoj-komisiji-predlo-zila-77-projekata-ukupne-vrijednosti-21-54-milijarde-eura/1529038 Informacija o PUO http://mzoip.hr/doc/27022017_-_infor-macija_o_zahtjevu_za_provedbu_postupka_procjene_utje-caja_na_okolis.pdf39 Postaje li Švica „nova“ HE Kosinj: Ministar Dobrovic jednom rečenicom pokopao Kosinj 2, 20.02.2017., http://hrvatska-danas.com/2017/02/20/postaje-li-svica-nova-he-kosinj-ministar-dobro-vic-jednom-recenicom-pokopao-kosinj-2/

Impressum: Naslov: Zaštita i održivo upravljanje rijekama i hidroelektranePodnaslov: Mišljenje Zelene akcije o hidroelektranama Autorica: Jagoda MunicIzdavac: Zelena akcijaOblikovanje i tisak: ACT PrintLab d.o.o.Lektura: Analekta j.d.o.o.Fotografije: Jagoda Munic, Luka Tomac i arhiva Zelene akcijeZagreb, svibanj 2017.Naklada: 400 kom

ISBN-10: 953-6214-51-2ISBN-13: 978-953-6214-51-8EAN 9789536215418

Ova publikacija je izrađena uz potporu fundacije MAVA.

Lika, meandar

Izradu publikacije financirala je zaklada MAVA

Lika

, ust

ava