Projektiranje funcionalne zelene infrastrukture ustambenom naselju

Bencek, Tajana

Undergraduate thesis / Završni rad

2016

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University North / Sveučilište Sjever

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:331451

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-31

Repository / Repozitorij:

University North Digital Repository

Završni rad br. 270/GR/2016

Projektiranje funkcionalne zelene infrastrukture u

stambenom naselju

Green infrastructure planning in residential areas

Tajana Bencek, 5690/601

Varaždin, rujan 2016. godine

Odjel za graditeljstvo

Završni rad br. 270/GR/2016

Projektiranje funkcionalne zelene infrastrukture u

stambenom naselju

Green infrastructure planning in residential areas

Student

Tajana Bencek, 5690/601

Mentor

Antonia Bogadi, predavač

Varaždin, rujan 2016. godine

Zahvale

Zahvaljujem svima koji su svojom podrškom, savjetima i stručnim vodstvom pomogli kod izrade

ovoga diplomskog rada.

Hvala mentorici dip.ing. Antoniji Bogadi i članovima komisije dr.sc. Božu Soldi i dr.sc.

Lovorki Gotal Dmitrović na stručnom vodstvu i ugodnoj suradnji kroz sve godine.

Veliko hvala prijateljima i kolegama: Renatu Ipši, Antunu Šimeku, Antoniji Pupek,

Aleksandri Benko, Martini Husnjak, Luki Husnjak, Megan Husnjak, Luciji Brlek, Danijeli Ister,

Nikoli Hudoletnjaku, Marinu Hudoletnjaku, Leonu Buniću i Mariu Krogu na podršci, pomoći i

razumijevanju.

Zahvaljujem i ostalim kolegama i suradnicima koji ovdje nisu pojedinačno spomenuti, a

pomogli su na bilo koji način.

Posebno hvala mojoj obitelji (Stjepanu, Danijeli, Samanti, Klaudiji, Darku, Milici, Milki,

Senki, Daliboru, Domagoju, Steli, Biserki, Ivanu, Matiji, Nikolini, Jasminki, Mateji, Filipu i

Jeleni) na neizmjernoj podršci kroz sve ove godine studiranja.

Predgovor

Zelena infrastruktura koristi prirodu kako bi se osigurala ekološka, gospodarska i društvena

dobrobit. Umjesto izgradnje posebne infrastrukture za obranu od poplava kao primjer može

poslužiti zeleno rješenje kojim se prirodne močvare koriste za upijanje viška vode.

Zelena infrastruktura vrlo je često jeftinija i izdržljivija alternativa konvencionalnoj izgradnji.

Tako parkovi puni bioraznolikosti, zelene površine te svježi zračni koridori mogu ublažiti

negativne učinke ljetnih toplinskih valova. Osim zdravstvenih i ekoloških prednosti, zelena

infrastruktura donosi i niz društvenih prednosti kao što su otvaranje novih radnih mjesta te bolji

uvjeti života i rada u urbanim središtima. Zelena infrastruktura pogoduje razvoju biljnog i

životinjskog svijeta čak i u urbanim središtima.

Strategija će posebni fokus staviti na promicanje zelene infrastrukture u glavnim područjima

kao što su poljoprivreda, šumarstvo, okoliš, voda, pomorstvo i ribarstvo, ublažavanje i

prilagodba klimatskim promjenama, transport, energetika, sprječavanje katastrofa.

Sažetak

U Završnom radu se izlaže problematika projektiranja zelene infrastrukture u stambenom

naselju koji se nalazi na križanju Ulice Augusta Harambašića i Ulice Eugena Kumičića u

Varaždinu.

U radu se provodi pregled literature o elementima, funkcijama, karakteristikama i

dobrobitima zelene funkcionalne infrastrukture. Potrebno je primjeniti te informacije za stvaranje

vlastitog prijedloga rješenja projektiranja zelene infrastrukture u stambenom naselju. Potrebno je

odabrati parcelu i predstaviti urbanistički plan stambenog naselja sa rješenom prometnom

mrežom, parcelacijom, planom izgradnje i mrežom zelene infrastrukture.

Primjenjeni elementi zelene infrastrukture: zeleni krovovi, zelene fasade, sustavi za

prikupljanje oborinske vode, sustavi za pročišćavanje otpadne vode, sustavi za zasjenjivanje i

zaštitu od buke te proizvodnja hrane. Zelena infrastruktura u naseljima (elementi zelene

infrastrukture, funkcije, zahtjevi za projektiranje, dobrobiti) i Projektiranje funkcionalne zelene

infrastrukture u stambenom naselju, su teme koje su obrađene u Završnom radu.

Ključne riječi : zelena infrastruktura, elementi i projektiranje zelene infrastrukture

Sadržaj

1. Uvod 6 2. Zelena infrastruktura u naseljima 7

2.1. Zelena infrastruktura ..................................................................................................... 7 2.2. Elementi zelene infrastrukture..................................................................................... 10 2.3. Projektiranje zelene infrastrukture .............................................................................. 22

2.4. Funkcije zelene infrastrukture ..................................................................................... 28

3. Primjena zelene infrastrukture 30

3.1. Opis postojećeg stanja ................................................................................................. 30 3.2. Opis projekta ............................................................................................................... 33 3.3. Namjena i korištenje prostora...................................................................................... 36

3.4. Prometna infrastruktura ................................................................................................. 1 3.5. Zelena infrastruktura ..................................................................................................... 2 3.6. Plan parcelacije ............................................................................................................. 3

4. Zaključak 4 5. Literatura 5 Popis slika 6

1. Uvod

Završnim radom izrađuje se Urbanistički plan uređenja prostora u sjevernom dijelu grada

Varaždina. Prostor je planiran po principima zelene infrastrukture, odnosno omogučuje budućim

stanovnicima visok stupanj života zadovoljavanjem društvenih, kulturnih, ekonomskih,

ekoloških, prometnih, političkih i graditeljskih uvjeta.

U prvom dijelu projekta definira se prostor parcele koja se sastoji od četiri katastarske čestice.

Utvrđeno je postojeće stanje na prostoru i oko njega, prednosti i nedostaci, te postojeći resursi u

blizini.

Također govorimo o ulaganju u zelenu infrastrukturu te koji poseban gospodarski smisao ima,

jedna površina zemljišta može ponuditi više pogodnosti, pod uvjetom da su njezini ekosustavi u

zdravom stanju. Takvi zdravi ekosustave, koji su osnaženi biološkom raznolikošću, osiguravaju

društvu vrijedna, ekonomski značajna dobra i usluge, kao što su čista voda i zrak, skladištenje

ugljika, oprašivanje itd. Također, igraju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena i

njihovih učinaka štiteći nas od poplava i drugih ekoloških katastrofa.

Zelena infrastruktura opisuje sve elemente međusobne mreže zelenih površina koje čuvaju

vrijednosti prirodnih ekosustava i funkcije, te pružaju dodatne prednosti ljudskoj populaciji.

Sastoji se od prirodnih i ljudskom rukom napravljenih elemenata, poput zona pošumljavanja,

zelenih mostova, zelenih gradskih područja, zelenih krovova i zelenih zidova, visoke prirode

vrijednost poljoprivrednog zemljišta ili šumskih područja. Stoga podržava gospodarstvo i

društvo i čini značajan doprinos prirodnim ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama.

U drugom dijelu projekta, koristeći se podacima iz analize postojećeg stanja prostora, pristupa

se izradi prijedloga urbanističkog zahvata. Prijedlog urbanističkog zahvata sastoji se od

tekstualnog opisa, grafičkih i 3D prikaza izrađenih u AutoCAD-u, SketchUp-u i Lumionu.

Urbanistički zahvat grafički se prikazuje kroz četri nacrta. Namjenom i korištenjem prostora u

mjerilu 1:500 određuju se prometne i zelene površine kao i objekti stambene, javne i poslovne

namjene. Prikazom prometne infrastrukture u mjerilu 1:500 dijele se prometne površine prema

vrsti prometa koji se njima odvija, tako da se određuju površine za kolni promet, promet u

mirovanju i pješačko - biciklistički promet. Prikaz zelenog sustava u mjerilu 1:500 definira

površine parkova, privatnih vrtova, zelenih krovova i zelenih krovova s fotonaponskim čelijama,

položaj kompostana i pročišćivača oborinskih i otpadnih voda voda te prikazuje hortikuturno

uređenje prostora. Prikaz parcelacije u mjerilu 1:500 definira površine koje dijele javni od

privatnog prostora, također i prostor stambeno - poslovne zgrade.

2. Zelena infrastruktura u naseljima

2.1. Zelena infrastruktura

Europska komisija definira zelenu infrastrukturu kao alat za pružanje ekoloških,gospodarskih

i društvenih pogodnosti putem rješenja koja se temelje na razumijevanju prednosti koje priroda

pruža ljudskom društvu i pokretanja ulaganja koja održavaju i poboljšavaju te pogodnosti.

Drugim riječima, to je mreža prirodnih, poluprirodnih područja i zelenih prostora koja pruža

usluge ekosustava, pri čemu se potiče dobrobit ljudi i kvaliteta života.

Zelenu infrastrukturu kao korištenje ekosustava i zemljišta uz strateško planiranje zelenih

površina i vode za pružanje zaštite okoliša i povećanja kvaliteta života. To uključuje parkove,

otvorene prostore, igrališta, šume, močvare, cestovne bankine, poljoprivredna zemljišta i

privatne vrtove. Zelena infrastruktura doprinosi prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena,

smanjenju rizika od prirodnih katastrofa, zaštiti od poplava i erozija kao i u očuvanju biološke

raznolikosti.

Dakle pod zelenom infrastukturom se ne misli samo na zelene prostore kao što su parkovi i

otvoreni prostori, nego također na plavu infrastrukturu koja uključuje urbanu odvodnju i

odvodne jarke, močvare, rijeke, kanale i njihove nasipe kao i ostale vodotoke.

Zelene površine i njihove veze možemo smatrati infrastrukturom jer jednostavne stvari kao

što su drveća, zelene površine i vodotoci mogu pružiti određene vrijednosti u ekološkom smislu.

Zelena infrastruktura može pružiti višestruke funkcije i pogodnosti u istom prostornom

području. Te funkcije mogu biti okolišne (npr. očuvanje biološke raznolikosti ili prilagodba

klimatskim promjenama), društvene (npr. osiguranje kvalitetne odvodnje ili zelenih površina) i

gospodarske (npr. stvaranje radnih mjesta i rast cijena nekretnina). Razlika u odnosu na rješenja

sive infrastrukture, koja obično imaju samo jednu funkciju kao što je odvodnja ili prijevoz, čini

zelenu infrastrukturu privlačnom jer ima potencijal za istodobno rješavanje nekoliko problema.

Tradicionalna siva infrastruktura i dalje je potrebna, ali često se može poboljšati rješenjima čije

je ishodište priroda.

Kao dio šireg ekosustava, zelena infrastruktura može se koristiti da bi se smanjila količina

oborinskih voda koja ulazi u kanalizacijske sustave, a zatim u jezera, rijeke i potoke, pomoću

prirodnog zadržavanja i svojstava upijanja vegetacije i tla. Pogodnosti zelene infrastrukture u

tom slučaju mogu obuhvaćati povećanu sekvestraciju ugljika, bolju kakvoću zraka, ublažavanje

urbanih toplinskih otoka, dodatna staništa za životinjski svijet i rekreacijski prostor.

Zelena područja doprinose kulturološkom i povijesnom krajoliku, pri čemu mjestima daju

identitet, kao i pejzaž urbanih i periurbanih područja na kojima ljudi žive i rade. Istraživanja

pokazuju da su rješenja zelene infrastrukture jeftinija od rješenja sive infrastrukture, kao i da

pružaju širok raspon dodatnih pogodnosti za lokalna gospodarstva, društveni sastav i širi okoliš.

Pojedini elementi zelene infrastrukture mogu se upotrijebiti u svrhu korisne zelene

infrastrukture bez povezivanja svih elemenata. Strateški planirana mreža prirodnih i

poluprirodnih područja visoke kvalitete pruža višestruke općekorisne funkcije i okolišne usluge

te štiti bioraznolikost u ruralnim i urbanim sredinama.

Tema „Zelena infrastruktura" relativno je nova i složena te ne postoji široko prihvaćena

definicija za nju, a postoji i manjak kvantitativne analize i pokazatelja. Kao rezultat, donositelji

politika trude se integrirati zelenu infrastrukturu u propise. Međutim, neke značajke zelene

infrastrukture nisu u skladu s tim trendom. Na primjer, ekološki kanali i prirodni sustavi za

slijevanje vode kao što su zeleni krovovi obično imaju jasne funkcije te postoje mjere za

procjenu njihove učinkovitosti.

Financijski aspekt zelene infrastrukture može se činiti složenim, ali uz to što takva

infrastruktura pruža mnoge prethodno navedene pogodnosti, kao što je navedeno ranije u tekstu,

često je i jeftinija, učinkovitija i održiva. Umjesto da pribjegavaju zadanim sivim rješenjima kao

što su nasipi i cjevovodi za poplave, inženjeri bi ponajprije trebali razmotriti povoljne učinke

obnove poplavnih područja i močvara.

Konačno, zelena infrastruktura čvrsto je utemeljena u Strategiji bioraznolikosti EU-a, ali

predstavlja mnogo više od instrumenta za očuvanje bioraznolikosti. Ona, naime može

predstavljati i značajan doprinos za provedbu ciljeva propisanih EU-a propisima koji se odnose

na regionalni i ruralni razvoj, klimatske promjene, upravljanje rizikom od katastrofe,

poljoprivredu, šumarstvo i okoliš.

Strategija za zelenu infrastrukturu EU-a zagovara potpunu integraciju zelene infrastrukture u

propise EU-a tako da ona postane standardni element teritorijalnoga razvoja širom EU-a.

Strategija također prepoznaje da zelena infrastruktura može doprinijeti cijelom nizu propisa

EU-a čiji se ciljevi mogu postići pomoću rješenja temeljenih na prirodnim načelimate smješta

uporabu zelene infrastrukture u kontekst Strategije za rast Europa 2020.

Strategija za bioraznolikost želi osigurati da se „ekosustavi i njihove usluge do 2020.

održavaju i poboljšavaju uspostavljanjem zelene infrastrukture i obnovom barem 15 %

degradiranih ekosustava". Također od država članica traži da procijene stanje ekosustava i

njihovih usluga na nacionalnoj razini. Taj će rad doprinijeti procjeni ekonomske vrijednosti

usluga ekosustava i promicati integraciju tih vrijednosti u nacionalne računovodstvene sustave i

sustave izvještavanja.

EEA ( Europska agencija za okoliš ) je angažirana u istraživanju zelene infrastrukture koje bi

koristilo kreatorima u donošenju mjera ali i za uključenost u cijeli proces šire javnosti. Zelena

infrastruktura i teritorijalna koehezija ukazuje na važnost razvoja alata za proučavanje i mjerenje

zelene infrastrukture i pruža podatke potrebne za određivanje nacionalnih i regionalnih prioriteta

i ciljeva, a također se uklapa u stavove iznesene u priopćenju EU-a o zelenoj infrastrukturi.

Istraživanje EEA, Prostorna analiza zelene infrastrukture u Europi pridodaje vrijednost

zelenoj infrastrukturi kao ekološki i prostorni koncept za promicanje zdravlja i otpornosti

ekosustava. Studija ističe značenje Zelene infrastrukture u očuvanju bioraznolikosti te opće

koristi za stanovništvo promicanjem pružanja usluga ekosustava kao što su ublažavanje

klimatskih promjena, osiguranje ključnih staništa za biljni i životinjski svijet i povezivanje

staništa.

Izviješće agencije pokazuje da zelena infrastruktura pridonosi ublažavanju štetnih učinaka

događaja koji su povezani s ekstremnim vremenskim i klimatskim uvjetima, koji su jedni od

najskupljih i najsmrtonosnijih prirodnih opasnosti u Europi i svijetu. Izvješće se usmjerava na

određene vrste događaja koji bi se vrlo vjerojatno mogli pogoršati uz utjecaj neprekidnih

klimatskih promjena, npr. odroni, lavine, poplave i olujni udari, te o pogodnostima zelene

infrastrukture i usluga ekosustava u smislu reguliranja globalne klime.

Slika 1 Mreža ekosustava (Zelena infrastruktura u gradovima i prilagodba klimatskim promjenama,

Zelena infrastruktura)

Zelena fasada

Zeleni krov Biljke Šume

Grmlje

Višenamjenski uzgoj

Prolaz za divljač

Park biloške raznolikosti

Košnice

Riblje stepenice

2.2. Elementi zelene infrastrukture

Zelena infrastruktura je integrirani, međusobno povezani sustav koji se sastoji od

pojedinačnih elemenata koji omogućuju ekološke, socijalne i ekonomske koristi zajednici.

Elemente zelene infrastrukture možemo podijeliti u tri velike kategorije:

1. Teritorijalni elementi

Odnose se na velika područja specifične namjene kao što su:

ekološka centralna područja koja se koriste u sklopu poljoprivrednih površina

multifunkcionalne zone koje stvaraju ravnotežu između zona različite namjene u

neposrednoj blizini postojećih i planiranih naselja

zaštićena područja s minimalnim intervencijama, poput nacionalnih parkova ƒ

održiva područja odnose se na područja održive gospodarske namjene

artikulirana područja oblikovana za kretanje životinja

obnovljena područja, ona koja su ponovno pošumljena zbog poboljšanja

ekosustava

zelena urbana područja uključuju parkove, vertikalne vrtove, urbane vrtove i dr.

2. Urbani elementi

U urbanom kontekstu, zelena infrastruktura može se provoditi kroz: zelene kazete ili jame

za odvodnju oborinskih voda, zelene krovove, kišne vrtove, sustave prikupljanja kišnice,

drvorede, čije se krošnje međusobno preklapaju i sl. Prednosti u urbanom okolišu su: čisti

zrak, bolja mikroklima, socijalna kohezija, biološka raznolikost.

3. Elementi sa socijalno - ekonomskom dimenzijom

U urbanom i ruralnom kontekstu, zelena infrastruktura može se promatrati s

nematerijalnog aspekta koji uključuje kvalitetu života, društvenu koherentnost i društveni

kapital. Važno je napomenuti da zdrav okoliš nije samo dobar za prirodu već i za psihičko

i fizičko stanje pojedinca, kao i čitave zajednice.

Pri tome je bitno:

aktivno sudjelovanje javnosti u procesu planiranja

organiziranje obrazovnih aktivnosti u školama s ciljem izgradnje svijesti i osjećaja

brige za okoliš

društveni kapital kao kolektivna vrijednost svih društvenih mreža i sklonost

pripadnika istih mreža da kroz međusobnu pomoć i pomoć drugima, rad ne

različitim projektima poput urbane poljoprivrede unutar susjedskih zajednica

zajednički vrtovi koji pružaju višestruke prednosti, posebno u urbanom okolišu

eko - turizam pruža estetsku, rekreativnu i gospodarsku mogućnost

RAZINE PROMATRANJA

Zelena infrastruktura se treba promatrati na svakoj razini planiranja, od strateškog planiranja

(što omogućuje razmatranje problema na višoj razini) pa sve do naselja, ulica i pojedine kuće i/ili

stana unutar ulice. U nastavku slijede primjeri kako se zelena infrastruktura može planirati radi

boljeg povezivanja i lakšeg pristupa na svakoj razini:

GRAĐEVINE

Slika 1 Zeleni krov (GREEN INFRASTRUCTURE Design and Placemaking)

Danas su sistemi zelenih krovova rašireni diljem Europe. Zeleni krovovi (također poznati

kao vegetacijski krovovi ili živi krovovi) su sustavi krovova sa vegetacijskim pokrovom koji

pridonosi određenim prednostima. Slične tehnike gradnje mogu se primjeniti na zidnim

površinama za stvaranje živih zidova sa sličnim prednostima.

Zeleni krovovi mogu osigurati i povezati staništa za ptice i insekte, te stvaranje ekoloških

koridora. Povećanje količine vegetacije može doprinjeti u apsorpciji oborinske vode i smanjiti

razmjere poplava. Krovne plohe pokrivaju značajan dio izgrađenih površina, ali su bili slabo

iskorštene kao funkcionalan prostor. Oni se mogu koristiti kao otvoreni stambeni prostor, terase,

krovni vrtovi, a na većim razmjerima i parkovi - pružajući mjesto za odmor i relaksaciju.

ULICE

Slika 2 Zelena ulica (GREEN INFRASTRUCTURE Design and Placemaking)

Zelena infrastruktura ima ulogu u stvaranju ugodnih pješačkih, biciklističkih i prometnih

kolnika. Projektiranje ulica potiče pravilan raspored sadnje stabala i ostalih biljaka za postizanje

funkcionalnog dizajna ulice. Ulična stabla mogu se ugraditi za smanjenje intenziteta prometa,

ugodniji izgled ulice, poboljšanja mikroklime i osiguranje vrijednih staništa za životinje.

Vegetacija se može koristiti za ograničenje brzine u prometu, prekomjernu vidljivost, dok

prekomjeran rast vegetacije na kolnik treba održavati.

NASELJA

Slika 3 Zeleno naselje (GREEN INFRASTRUCTURE Design and Placemaking)

Na razini naselja, važno je razmišljati o tome kako će se ovaj sustav uklpiti s postojećim

cestama, stazama i okolnim razvojem. Omogućiti jednostavan pristup zelenoj mreži, uključujući

ulaze na pravim mjestima i odgovarajućim stazama. Također se misli na izbjegavanje loše

pozicioniranih zgrada koje blokiraju najbolje mjesto za pristup zelenoj mreži. Dobar pristup

može potaknuti da stanovnici i djelatnici koriste zelenu mrežu za kratka putovanja, a ne

automobile čime bi se smanjile emisije plinova kao i promovirao aktivan stil života.

DRŽAVE

Slika 4 Zelena država (GREEN INFRASTRUCTURE Design and Placemaking)

Povezivanje razvojnih i urbanističkih planova u svrhu razvoja šire zelene infrastrukutre.

Razmišljajući kako razvoj povezati sa postojećom zelenom mrežom, ne samo da pruža

mogućnost za ispravljanje nedostataka mreže i rasporeda pejzaža, također nudi prednosti razvoju

povezanosti i kontinuiranih mrežnih puteva. Kod projektiranja neke parcele bitno je gledanje

izvan granica parcele da bi dobili širu sliku kako najbolje uklopiti u postojeću mrežu.

RADOVI NA GRAĐEVINAMA/ZEMLJIŠTIMA

Poticaji vlasnika zemljišta daju potrebnu motivaciju na razini zgrade i mjesta, prvenstveno

na postojeće imovine. Smjernice i promjene u građevinskim propisima mogu zahtijevati ili

jednostavno omogućiti provedbu u izgradnji novih, a za veća zbivanja mjesto plana revizije

norme i pregovori mogu služiti za poticanje vlasnika zemljišta da uzeme u obzir zelenu

infrastrukturu.

ZELENI KROVOVI

Projetiranje tla, vegetacije i odvodnih sistema na ravnom ili kosom krovu. Mogu se koristiti

u različite svrhe kao na primjer terasa, povrtnjak, cvjetnjak i travnjak. Zeleni krov zimi sprječava

gubitak topline, a ljeti osvježava stambeni prostor.

Slika 5 Zeleni krov (RPA - 9 Ways to Make Green Infrastructure Work)

SMANJIVANJE NEPROPUSNIH POVRŠINA

Dizajniranje površina koje smanjuju upotrebu asfaltnih ili popločeni površina i prenamjena u

propusne podloge da bi izgledale prirodnije.

Slika 6 Propusna površina (RPA - 9 Ways to Make Green Infrastructure Work)

KIŠNI VRTOVI

Samozaljevajući vrtovi, jednostavni za održavanje i s malim utroškom resursa, osmišljeni sa

namjerom kako bi se zaštitili rijeke i potoci. Radi se o principu skupljanja oborinske vode sa

tvrdih podloga kao što su prilazni putovi, terase, krovovi do vodoravnih oluka nakon pada kiša,

radi iskoristivosti oborinske vode. Takvim sustavom zalijevanja koristimo zapravo recikliranu

vodu te štedimo pitku.

Slika 7 Kišni vrt (RPA - 9 Ways to Make Green Infrastructure Work)

SPREMNICI ZA PRIKUPLJANJE OBORINSKE VODE

Ispod razine tla (cisterne) ili iznad tla (kišne barele) služe za skladištenje i zadržavanje

kišnice, spremište za kasniju uporabu.

Slika 8 Kišna barela (RPA - 9 Ways to Make Green Infrastructure Work)

USMJERAVANJE ODVODNIH ŽLJEBOVA U VRTOVE

Ispuštanje vode kroz oborinske sustave u vrtove ili spremnike za pohranu oborinske vode.

Slika 9 Odvodni žljeb (RPA - 9 Ways to Make Green Infrastructure Work)

PRIMJENA PROPUSNIH POVRŠINA

Propusni asfalt, betonska galanterija, pošljunčane i travnate rešetke ommogućuju da se voda

infiltrira kroz tlo, isparava i dranira na odgovarajuće načine.

Slika 10 Propusna površina (RPA - 9 Ways to Make Green Infrastructure Work)

HLADNE POVRŠINE I BOJE

Alternativne vrste pokrova, boja kao i sjena stabala spriječavaju zagrijavanje oborinske vode

i njezino isparavanje.

Slika 11 Hladne površine i boje (RPA - 9 Ways to Make Green Infrastructure Work)

ZELENE ULICE I INFILTRACIJSKI JARCI

Sve manja upotreba pločnika i povećanje poroznih površina, te smanjenje otjecanja oborinske

vode infiltracijskim jarcima i njena upotreba za zalijevanje žardinjera i/ili uređenih vrtova uz

prometnice.

Slika 12 Zelena ulica (RPA - 9 Ways to Make Green Infrastructure Work)

Slika 13 Infiltracijski jarak (RPA - 9 Ways to Make Green Infrastructure Work)

BIO ODVODI

Kosa područja odvodnje punjena vegetacijom, tlom i / ili kamenom za usmjeravanje,

infiltracija i filtriranje oborinskih voda.

Slika 14 Bio odvod (RPA - 9 Ways to Make Green Infrastructure Work)

MOČVARE,POTOCI I RIJEKE

Osjetljive hidrološke funkcije su zaštićene kako bi osigurale kapacitet pohrane oborinskih

voda i smanjenje poplava.

Slika 15 Močvarno područje (RPA - 9 Ways to Make Green Infrastructure Work)

STRME PADINE I KONTROLA EROZIJE

Granice erozije i nizvodna sedimentacija je najefikasniji način zaštite zemljišta jeste

održavanje pokrivača (korijeni stabala, ostaci biljaka,…) na površini zemljišta.

Slika 16 Strma padina (RPA - 9 Ways to Make Green Infrastructure Work)

GLAVNI PLAN I PROSTORNO UREĐENJE

Kontrolni obujam i gustoća ograničavaju izgrađenost i nepropusnu površinu u osjetljivim

područjima.

Slika 17 Kontrolni obujam i gustoća glavnog plana (RPA - 9 Ways to Make Green Infrastructure Work)

OČUVANJE DRUŠTVENIH PROSTORA

Stvaranje malih građevinskih parcela i koncentriranje izgradnje kolnika u određenim

građevinskim okvirima.

Slika 18 Društveni prostor (RPA - 9 Ways to Make Green Infrastructure Work)

ŠUMA,FARMA I VEGETACIJA – NAJBOLJA NAVIKA

Najbolja tehnologija kako bi se smanjila erozija zemljišta, te sustavno upotrebljavalo

zemljište za potrebne resurse.

Slika 19 Šuma, farma i vegetacija (RPA - 9 Ways to Make Green Infrastructure Work)

PRELAZAK SA KORIŠTENJA SIVE NA ZELENU INFRASTRUKTURU

Propadanje staništa i gubitak povezanosti uzrokovani razvojem sive infrastrukture – npr.

cesta, gradska naselja, hidroelektrana - predstavljaju značajne prijetnje koherentnosti ekosustava.

Današnja infrastrukturna rješenja će oblikovati europski krajolik najmanje sljedećih pedeset

godina.

Tradicionalna rješenja za planiranje infrastrukture ne mogu se nositi s novim izazovima i

moraju integrirati aspekte okoliša Dok se siva infrastruktura odnosi na tehnički povezane

strukture koje podržavaju društvo, kao što su ceste, željeznice, vodoopskrbe, kanalizacije,

električne mreže, telekomunikacija, zelena infrastruktura je međusobno povezana mreža zelenog

prostora koji čuva vrijednosti ekosustava i njihovih funkcija, te pruža dodatne koristi društvu.

Jasno je da trebamo oboje i da se mora pronaći način kako dvije vrste infrastrukture učiniti da

budu komplementarne jedne drugima.

Ponekad, određene vrste sivih infrastrukturnih mjera su potrebne za podršku zelenoj

infrastrukturi, primjerice tvrde strukture za zaštitu vrijednog obalnog staništa od erozije ili brane

za reguliranje vodnog režima u močvari. Dodana vrijednost zelene infrastrukture proizlazi iz

njezine višenamjenske upotrebe. Višenamjenska funkcionalnost se odnosi na integraciju i

interakciju različitih funkcija ili aktivnosti na istom komadu zemlje.

Urbani rub poplavnog područja rijeke, primjerice, nudi spremište za poplavne vode, djeluje

kao prirodni rezervat, pruža rekreaciju zelene površine, služi kao mrjestilište riba, a može se

koristiti i za ispašu goveda. Urbane zelene površine mogu ohladiti gradove kroz sjenčanje i

isparavanja, filtriranje zraka, smanjenje otjecaja vode, osiguranje prostor za prirodu i povećanje

kvalitete života i građevinske vrijednosti.

Dakle, s jedne strane, priroda može pružiti besplatne usluge, dok u drugim slučajevima sive

infrastrukture mogu dati tek nakon velikih ulaganja. S druge strane, zelene infrastrukturne mjere,

kao što su obnova staništa i održavanje, također stvaraju radna mjesta i pokreće gospodarstvo,

kao i aktivnosti sive infrastruktura, ali na održiviji način.

SA SIVOG NA ZELENO

ULIČNI STUPOVI DRVORED

TRADICIONALNI KROVOVI ZELENI KROVOVI

PLANIRANJE ODVODNIH SUSTAVA PRIRODNI ODVODNI I APSORPCIJSKI

SUSTAVI

STANDARDNE CESTE I

KANALIZACIJA

PROPUSNA ULICA SA SUSTAVOM ZA

PRIKUPLJANJE VODE

JEDNOSTAVNA NAMJENA MULTIFUNKCIONALNA

NAMJENA

Slika 20 Sa sive na zelenu infrastrukturu (GREEN INFRASTRUCTURE Design and Placemaking)

2.3. Projektiranje zelene infrastrukture

STVARANJE URBANISTIČKOG PLANA

Planiranje prostora postavlja težnju po pitanju dizajna i identificiraju šest kvaliteta uspješnih

mjesta koje predstavljaju primjere kako zelena infrastruktura može doprinijeti svakoj od ovih

kvaliteta stvarajući visokokvalitetna održiva mjesta i doprinoseći prostornom planiranju.

Namjera je stvoriti primjere koje bi projektanti uključili u planove i razvojne ideje za dizajnere u

razvojnim prijedlozima i postaviti značajke koje bi trebali uzimati u obzir prilikom

procjenjivanja urbanističkog plana.

1) DOBRODOŠLICA

Gostoljubljiva mjesta su otvorena, ugodna i dobro povezana, što može pomoći ljudima da se

snađu u prostoru ili novom okruženju. Urbanistički planovi bi trebali uzeti u obzir da granice i

tlocrti mogu ljudima olakšati da se snađu u prostoru. Zelena infrastruktura je koristan način da se

formira čist i atraktivan ulaz, te da se u mjesto ubace i održavaju posebnosti, granice i puteve

kako bi bilo više gostoljubljivo.

Uključivanje funkcija ulaza i izlaza

Funkcije zelene infrastructure, kao što su drveća, staze, stabala ili ostali načini sadnje, mogu

se iskoristiti kako bi se kreirali čisti ulazi i izlazi.

Olakšavanje snalaženja

Mnogi ljudi se lakše snalaze u odnosu na pojedinu ključnu funkciju ili put kao što je npr.

lokacija rijeke, zbog čega bi, prema mogućnosti, trebali postojati ključni dijelovi dizajna.

Sadržavajući velika drveća, vodena obilježja i ostale prirodne fizičke funkcije kao što su brda,

mogu se stvoriti orijentiri koje će stanovnici i posjetitelji lako prepoznati i koristiti kako bi se

snašli u prostoru.

Stvaranje mjesta sa pozitivnom slikom

Gostoljubljiva mjesta čine da se ljudi osjećaju opušteno i ugodno. Drveće i ostali krajobraz

ne samo da pomažu da mjesto bude atraktivnije, već nam i daju svježi zrak te unapređuju naš

unutarnji mir. Dobro koristeći poglede na prirodu, također može pomoći okolišu da se razvija.

2) KARAKTERISTIKE

Posebna i atraktivna mjesta su često karakteristična i prepoznatljiva, osobito u usporedbi sa

standardnim mjestima. Kvalitetan dizajn može dati projektantima jedinstvenu točku gledišta.

Stvarajući jedinstven i prepoznatljiv prostor znači da obuhvaća lokalni prostor uzimajući ga kao

svoju inspiraciju. Zelena infrastruktura može osigurati da lokalni prostor bude poboljšan,

atraktivan i prepoznatljiv.

Poboljšavanje lokalnog prostora

Najviše se odnosi na postojeći prostor, prirodna obilježja i proučavanje površinskih elemenata

(visine i nagibi terena).

Korištenje jedinstvenog dizajna

Inovativni krajolici mogu pomoći u sprječavanju poplava i formiranju vodenih funkcija,

poboljšavajući dojam mjesta.

Stvaranje ugodnih mjesta

Zelena infrastruktura može stvarati posebne osjećaje, identitet i karakter, projektirajući dizajn s

obzirom na okoliš u kojem se nalazi.

3) SIGURNO I UGODNO

Zelena infrastruktura može stvoriti ugodno mjesto za zabavu, igru i opuštanje. Zelene mreže,

kao što su putevi i biciklističke staze, mogu osigurati izvan ceste sigurne puteve za pješake,

trkače i bicikliste, daleko od vozila i zagađenja. Urbanistički plan je ključna točka u pogledu

unaprijed uzimajući u obzir sigurnosti, te u kojoj se dizajn i tlocrt mogu jednostavno prilagoditi

da bi stvorili sigurnije mjesto.

Stvaranje sigurnih i atraktivnih mjesta za druženje, razgovor i igru

Otvorena mjesta bi trebala biti dobro locirana, povezana sa širom zelenom mrežom, te

povezana sa često korištenim mrežama. Funkcije zelene infrastrukture mogu pružiti poticajne

prilike za igru i mjesto za uživanje u sportu i rekreaciji. Dizajn bi trebao stvarati mjesta koja su

atraktivna i lako dostupna svima bez obzira na dob i mogućnosti. Tlocrti bi trebali biti

napravljeni na način da su kuće okrenute prema otvorenom prostoru, osiguravajući nadzor, te

smještajući područja za igru u središte razvoja.

Postavljanje rizika kroz dizajn

Rasvjeta kroz mreže zelenila može smanjiti zločin, pružati sigurnosti, kao i učiniti područje

očaravajuće i primamljivije. Funkcije granica, uključujući ogradu i zidove, mogu pomoći

definirati javne i private prostore, te povećati osjećaj zajednice i odgovornosti, kao što i mogu

doprinijeti mreži zelenila pružajući stanište pticama, insektima te malim životinjama. Posebice

otvorene bare i močvare se često shvaćaju kao veliki rizici za utapanje. Zbog toga bi principi

sigurnosti u dizajnu trebali biti prihvaćeni.

Postavljanje kvalitete kroz dizajn i održavanje

Visokokvalitetni sadržaji i javni prostori bi trebali biti dizajnirani da budu izdržljivi i

prikladni za lokaciju kako bi osigurali visoke standarde. Bitno je u fazi dizajna razmišljati o

različitim režimima održavanja koja su zelenoj infrastrukturi potrebna. Npr, zeleni putevi i

polu-prirodni zeleni prostori mogu zahtijevati i koštati manje održavanja nego formalni oblici

otvorenih prostora. Održavanje programa bi trebalo biti prilagođeno vrsti prostora, izdržljivosti,

prisutnom biljnom i životinjskom staništu, stupnju korištenja i lokalnim interesima. Režim

upravljanja i održavanja, uključujući vlasništvo i odgovornost, te plaćanje upravljanja i

održavanja, bi trebalo biti dogovoreno na početku.

4) OLAKŠANO KRETANJE

Zelene mreže pružaju primamljive ponude za pješake i bicikliste, ohrabruju sve veći broj ljudi

da češće sudjeluju u aktivnim putovanjima kao zamjena za automobile. Zelene mreže pružaju

širok spektar drugih ponuda: ekonomske, socijalne i ekološke, uključujući stvaranje održivih

sistema crpljenja vode koji opskrbljuju zelene prostore i puteve za rekreaciju i socijalnu

interakciju, kao i poboljšanje povezanosti staništa, te potiče promjenu klime smanjenjem

ispuštanja CO2.

Zelene mreže

Često su osnove zelene infrastrukture nekog prostora već poznate, npr. šume, skrovišta, zeleni

prolazi za divljač, putevi itd., koji poprimaju važnost kada ih se poveže u cjelinu tako da

funkcioniraju kao jedno što se pokazuje kao puno bolje rješenje.

Razvoj uključuje promjenu iskorištenja tla, koji tada nudi strateško razmišljanje, specifično se

odnosi na zelene mreže, kako ih povezati i stvoriti od početka te postaviti zelene poveznice kojih

trenutno nema.

Planovi bi trebali razmotriti:

Širi krajolik ili urbanistički plan

Zelene mreže unutar i okolo mjesta

Potencijal koji nudi kako bi se povezale postojeće mreže

Gdje je najbolje područje za izgradnju zelenih poveznica kako bi se poboljšala zelena

mreža

5) UČINKOVITOST RESURSA

Upravljanje vodnim resursima

Nakon razmatranja ovog područja prirodne hidrologije, uključujući sve stalne ili prolazne

vodotoke, projektant treba predvidjeti održive mogućnosti za poboljšanja vodenih okruženja

(npr. otvaranje vodotokova). Održivi urbani sustavi odvodnje i inovativni krajolici zadržavaju

oborinsku vodu pa treba uzeti u obzir na početku projektiranja da se rijese pitanja količine vode,

kvaliteta vode kao sredstvo da se bave pitanjima količine i kvalitete vode.

Cilj u stvaranju održivih zajednica trebao bi biti da se smanjunje utjecaj na okoliš i emisije

CO2 u razvoju. Učinkovitost resursa i najbolja koristi od toga je u tome bi se trebalo pomno

trebalo razmišljati tijekom planiranja.

Održivo korištenje materijala

Lokalni i održivi izvori materijala trebali bi biti korišteni. Ne samo da to može pružiti

rješenja koja za razvoj, nego i transport materijala može biti smanjen te tako smanjiti troškove

prijevoza. U radu s krajolikom smanjuje se potreba za nepotrebnim krčenjem i pomaže kako bi

se smanjilo oštećenje tla.

Mikroklima i štednja energije

Orijentacija

Zgrade i prostorije u razvoju trebaju biti orijentirane tako da smanjuju korištenje enegije

Ugradnja solarnih panela za toplu vodu treba biti uzeta u obzir

Skloništa

Struktura sadnje, pojasi i drveće može pružiti zajenjivanje za građevine i prostore koji

povećavaju mikroklimu mjesta i smanjuju troškove grijanja zimi

Izolacija

Zeleni krovovi mogu se koristiti kao alternativa za pružanje izolacije

Hlađenje

Plava infrastruktura može pružiti hlađenje tijekom ljetnih mjeseci, stabiliziranje urbane

temperature, prostor za uključivanje ovih mjesta teba biti uzeta u ozbir u razvoju

Drveća također mogu pružiti funkciju hlađenja

Obnovljiva energija

Infrastruktura za održivu energiju treba biti dizajnirana od samog početka, iskorištavanje

prirodnih resursa koji su dostupni

6) PRILAGODBA

Urbanističkii planovi bi trebali uključivati zelenu infrastrukturu koja može služiti u različitim

funkcijama i koja se može prilagoditi budućem korištenju. Zelena infrastruktura kroz zelene

mreže može ponuditi raspon prednosti za zajednicu. Te prednosti uključuju: pružanje mjesta za

ugodnost, bioraznolikosti, kontrolu poplava, ublažavanje pritisaka na vodeni okoliš, obrazovanje

za okoliš, uzgoj hrane, aktivnosti na otvorenom i uživanje.

Stvaranje multifunkcionalnih otvorenih prostora

Zelena infrastruktura uključujući otvorene prostore, može ponuditi velik raspon prednosti

zajednici, isto kao što stvaranje multifunkcionalnih prostora povećava potencijalne prednosti.

Otvoreni prostori dizajnirani su za ugodne prostore, bioraznolikosti mogu isto djelovati

kao vanjske učionice koje daju djeci šansu da uče o prirodi i okolišu

Nogometna igrališta mogu biti dizajnirana da drže velike količine vode prolikom jake

kiše i da smanjuju rizik od poplava

Održiva drenaža se dobro slaže s uvijetima otvorenog prostora koji su naznačeni ispod

Jednokratna upotreba

Ovo su individualni otvoreni prostori dizajnirani sa jednom svrhom.

Na primjer:

Samostalni otvoreni prostori uključuju: parkove za djecu, područja za proizvodnju hrane,

prostore za rekreaciju.

Maksimalno povećanje jednokratne upotrebe tj. kombiniranje

Uzimnje u obzir kako da se poveća korištenje jednokratnog prostora kombiniranjem s drugim

koristima.

Na primjer:

Osigurati da održivost okoliša može biti izgrađena u dizajnu, kao što su: skloništa , biološka

raznolikost, kao i socijalne i fizičke koristi.

Višestruka korist

To su individualni otvoreni prostori dizajniranji da postignu višesrruke prednosti i koristi.

Na primjer:

Travnato područje za rekreaciju s kapacitetom za vodu i sađenje bio raznolikosti kojoj je

pružena zaštita kao i visoka kvaliteta krajolika za razvoj.

Povećanje višestruke koristi

Kako da se korist otvorenog prostora poveća do svojeg potpunog potencijala, potrebno je

tražiti prilike za povezivanjem s drugim prostorima kako bi se stvorila zelena mreža. Ako

jednokratna korist otvorenog prostora dalje ne može biti potpuna, i dalje može biti povezana s

multifunkcionalnim otvorenim prostorom u blizini.

Na primjer:

Da bi se stvorila multifunkcionalna zelena mreža, prostori mogu biti povezani s putevima,

prolazima za divljač, šumama i ostalim, pružajuči široko povezano stanište, aktivnim putujućim

stazama i ostalim strateškim prednostima.

Pružanje prilika za produktivan krajolik

Privatni vrtovi i voćnjaci mogu pružiti pristup svježem zdravom voću i povrću, pomažu

fizičkoj aktivnosti, te rješavanju zdravstvene nejednakosti. Gdje postoji lokalna potražnja za

udijelom ili drugim oblikom društvenog razvoja, graditelji bi trebali razmotriti ideju da uključe

ovaj tip otvorenog prostora u razvoj. Zajednica također može uključiti ljude u uzgoj drveća, za

prehranu ili korištenje drveća kao ogrijev u sustavima grijanja.

2.4. Funkcije zelene infrastrukture

Poboljšana učinkovitost prirodnih resursa:

Održavanje plodnosti tla

Biološka kontrola

Oprašivanje

Akumulacija slatkovodnih resursa

Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama:

Skladištenje i sekvestracija ugljika

Regulacija temperature

Kontrola šteta od oluje

Sprječavanje katastrofa:

Kontrola erozije

Smanjenje rizika od šumskih požara

Smanjenje opasnosti od poplava

Upravljanje vodama:

Reguliranje protoka

Pročišćavanje vode

Opskrba vodom

Gospodarenje zemljištem i tlom:

Smanjenje erozije tla

Očuvanje/povećanje sadržaja organskih tvari u tlu

Povećanje plodnosti i produktivnosti tla

Ublažavanje izgrađenosti, rascjepkanosti i prekrivanja zemljišta

Poboljšanje kakvoće i privlačnosti zemljišta

Veće vrijednosti nekretnina

Koristi očuvanja:

Vrijednost postojanja raznolikosti staništa i vrsta te genetske raznolikosti

Ostavština i altruistička vrijednost raznolikosti staništa i vrsta te genetske raznolikosti za

buduće generacije

Poljoprivreda i šumarstvo:

Višenamjenska, otporna poljoprivreda i šumarstvo

Poboljšanje oprašivanja

Poboljšanje suzbijanja štetnih organizama

Promet i energija s niskim emisijama ugljika:

Bolje integrirana, manje rascjepkana prometna rješenja

Inovativna rješenja za energiju

Ulaganje i zapošljavanje:

Bolji imidž

Više ulaganja

Više zapošljavanja

Produktivnost rada

Zdravlje i dobrobit:

Kakvoća zraka i regulacija buke

Dostupnost za vježbu i korištenje prostora

Bolji zdravstveni i socijalni uvjeti

Turizam i rekreacija:

Odredišta postaju privlačnija

Raspon i kapacitet mogućnosti za rekreaciju

Obrazovanje:

Resurs za podučavanje i „prirodni laboratorij“

Otpornost:

Otpornost usluga ekosustava

3. Primjena zelene infrastrukture

3.1. Opis postojećeg stanja

Urbanistički projekt planiran je na sjevernom djelu grada Varaždina. Parcela koja se nalazi na

križanju Ulice Augusta Harambašića i Ulice Eugena Kumičića koje omogućavaju odličnu

prometnu povezanost. Predmetna parcela se nalazi na spoju četiri katastarske čestice različitih

površina koje zajedno čine trokutastu površinu kao što je to vidljivo na ortofoto snimci.

Slika 21 Ortofoto snimka postojećeg stanja parcele (Geoportal)

Predmetna parcela izodi se na sljedećim katastarskim česticama:

1. k.č.br. 6148/2 katastarske općine Varaždin površine 9404 m2.

2. k.č.br. 6125/13 katastarske općine Varaždin površine 577 m2 i u vlasništvu je jedne

fizičke osobe.

3. k.č.br. 6147 katastarske općine Varaždin površine 5938 m2 i u vlasništvu je više

fizičkih osoba.

4. k.č.br. 6125/11 k.o. Varaždin površine 502 m2 i u vlasništvu je više fizičkih osoba.

Ove četiri čestice čine površinu od 16421 m2, omeđena je sa tri strane; s istočne strane

duljine približno 183 m, sa sjeverozapadne strane duljine približno 208 m i s južne strane duljine

približno 180 m.

Prostor predmetne parcele je neizgrađeno zemljište koje se sastoji pretežno od livada s

dijelovima obraslim šikarom i manje vrijednim drvom. Teren pada prema istočnom dijelu, te

denivelacija iznosi približno 2,5 m. Zbog relativno velike udaljenosti od okolnih građevina,

parcela je prilično osunčana i prozračna.

S južne i istočne strane u odnosu na parcelu, izgrađene su obiteljske kuće i u neposrednoj

blizini nema većih gospodarskih ili stambenih objekata. Na zapadoj strani se nalaze parcele s

mogućom, prema GUP-u grada Varaždina, stambenom izgradnjom.

Prostor predmetne parcele također ima jako loše riješenu prometnu infrastrukturu koja nije

sigurna za pješake i bicikliste, prema GUP-u grada Varaždina planirana je nova prometna

infrastruktura koja će poboljšati trenutačnu prometnu situaciju.

U blizini parcele nalaze se IV. Osnovna škola i V. Osnovna škola na udaljenosti od 1,0 km,

više srednjih škola na udaljenosti od 1,5 km, te dva dječja vrtića Panda i Bajka na udaljenosti od

800 m. Sjeveroistočno od parcele nalazi se rijeka Drava i park – šuma Drava.

Uz parcelu prolazi sva potrebna infrastruktura, telekomunikacijski vodovi, distributivna

plinska mreža, niskonaponski električni vodovi, te magistralni cijevovod za opskrbu vodom i

sjeverni odvodni kolektor.

Slika 22 Snimka postojećeg stanja parcele (Google Maps)

Slika 23 Snimka problema prometne infrastrukture (Google Maps)

3.2. Opis projekta

Urbanistički projekt koji se razrađuje u ovom Završnom radu zamišljen je kao projekt u

kojem se u potpunosti upotrebljava zelena infrastruktura. Zadatak je primjeniti elemente zelene

infrastrukture kao što su: zeleni krovovi, zelene fasade, sustavi za prikupljanje oborinske vode,

sustavi za pročišćavanje otpadne vode, sustavi za zasjenjivanje i zaštitu od buke, te proizvodnja

hrane.

U svojem projektu primjenila sam zelene krovove i fasade za zgradu koja je „V“ oblika, kuće

u nizu, te urbane vile. Fasade se sastoje djelomično od zelene fasade, a dio je staklo i otvori,

zbog toga jer je projekt zamišljen kao moderno naselje. Zeleni krov na zgradi „V“ oblika sa

južne strane pruža se sve do ravnine s terenom, zamišljen je kao prohodni zeleni krov s

fotopanelima i jednim djelom kao vidikovac. Krovovi na kućama u nizu su zeleni krovovi sa

fotonaponskim čelijama, a krovovi kod urbanih vila su zeleni prohodni krovovi. Uz kuće u nizu i

urbanih vila nalaze se kompostane i sustavi za prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda.

Zgrada „V“ oblika u sebi ima više namjena, a to je stambena i poslovna. Također u sebi sadrži

drušvenu raznolikost koja osigurava visoki životni standard za sve generacije, te su kreirani

sadržaji raznih namjena za sve generacije.

U sklopu parcele nalaze se društveni parkovi i dječje igralište koji se koriste za šetnju, igru,

odmor i rekreaciju. Stabala koja su u parkovima su od izuzetne važnosti za zdravu okolinu,

pomažu u borbi protiv klimatskih promjena, pročišćavaju zrak i koriste čitavoj zajednici. Cilj je

stvoriti zdravi, održivi okoliš te probuditi svijest o klimatskim promjenama kako bi zaštitili

zajednicu. Listopadna stabla su posađena na jugu parcele, a zimzelena na sjeveru.

Slika 24 Pogled na zgradu „V“ oblika; sustav zelene fadase i fotonaponske čelije

Slika 25 Prikaz prostora u stambenom naselju, prohodnost krova zgrade „V“ oblika

Slika 26 Prikaz uređenja okoliša

Slika 27 Pogled sa sjeverne strane; zimzelena stabla

Slika 28 Pogled sa zgrade na kuće u nizu i urbane vile; sustav zelenih fasada i fotonaponskih čelija

3.3. Namjena i korištenje prostora

LEGENDA:

PJEŠAČKA I BICIKLISTIČKA STAZA,

SPORTSKA NAMJENA

ZELENE POVRŠINE

GRANICA OBUHVATA

STAMBENO-POSLOVNA

NAMJENA

STAMBENA NAMJENA -

KUĆE U NIZU

STAMBENA NAMJENA -

KUĆE U NIZU

STAMBENA NAMJENA -

URBANE VILE

P

+

1

P

+

1

P

+

2

P

+

1

P

+

1

P

+

2

P

+

1

P

+

1

P

+

1

P

+

1

P

+

3

P

+

3

P

+

1

P

+

1

P

+

1

P

+

1

3.3. NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA MJ 1:500

ULAZ U PODZEMNU GARAŽU

PR

OD

UC

ED

B

Y A

N A

UT

OD

ES

K E

DU

CA

TIO

NA

L P

RO

DU

CT

PRODUCED BY AN AUTODESK EDUCATIONAL PRODUCTP

RO

DU

CE

D B

Y A

N A

UT

OD

ES

K E

DU

CA

TIO

NA

L P

RO

DU

CT

PRODUCED BY AN AUTODESK EDUCATIONAL PRODUCT

3.4. Prometna infrastruktura

3.4

. P

RO

ME

TN

A IN

FR

AS

TR

UK

TU

RA

M

J 1

:5

00

P

+

1

P

+

1

P

+

2

P

+

1

P

+

1

P

+

2

2

0

P

.

M

.

1

P

.

M

.

1

8

P

.M

.

1

3

P

.M

.

1

1

P

.

M

.

1

P

.

M

.

1

P

.

M

.

1

P

.

M

.

1

3

P

.M

.

1

1

P

.

M

.

1

3

P

.M

.

1

P

.

M

.

8

.5

%

P

+

1

P

+

1

P

+

1

P

+

1

LEGENDA:

PODZEMNA GARAŽA

PJEŠAČKA I BICIKLISTIČKA

STAZA

GRANICA OBUHVATA

ULAZ U PODZEMNU GARAŽU

PR

OD

UC

ED

B

Y A

N A

UT

OD

ES

K E

DU

CA

TIO

NA

L P

RO

DU

CT

PRODUCED BY AN AUTODESK EDUCATIONAL PRODUCTP

RO

DU

CE

D B

Y A

N A

UT

OD

ES

K E

DU

CA

TIO

NA

L P

RO

DU

CT

PRODUCED BY AN AUTODESK EDUCATIONAL PRODUCT

3.5. Zelena infrastruktura

P

+

1

P

+

1

P

+

2

P

+

1

P

+

1

P

+

2

P

+

3

P

+

3

LEGENDA:

ZELENE POVRŠINE

GRANICA OBUHVATA

PROČIŠĆIVAČI SIVIH VODA

KOMPOSTANE

PRIVATNI VRTOVI

ZELENI KROVOVI S

FOTONAPONSKIM MODULIMA

UKRASNO DRVEĆE VISOKO

VOĆKE

UKRASNO DRVEĆE

NISKO ZELENILO

ZELENI KROVOVI

PARKOVI

UKRASNO DRVEĆE VISOKO

P

+

1

P

+

1

P

+

1

P

+

1

3.5

. Z

EL

EN

A IN

FR

AS

TR

UK

TU

RA

M

J 1

:5

00

PR

OD

UC

ED

B

Y A

N A

UT

OD

ES

K E

DU

CA

TIO

NA

L P

RO

DU

CT

PRODUCED BY AN AUTODESK EDUCATIONAL PRODUCTP

RO

DU

CE

D B

Y A

N A

UT

OD

ES

K E

DU

CA

TIO

NA

L P

RO

DU

CT

PRODUCED BY AN AUTODESK EDUCATIONAL PRODUCT

3.6. Plan parcelacije

3.6

. P

LA

N P

AR

CE

LA

CIJ

E M

J 1

:5

00

LEGENDA:

P

+

1

P

+

1

P

+

2

P

+

1

P

+

1

P

+

2

P

+

1

P

+

1

P

+

1

P

+

1

P

+

3

P

+

3

GRANICA OBUHVATA

GRANICA PARCELACIJE

PR

OD

UC

ED

B

Y A

N A

UT

OD

ES

K E

DU

CA

TIO

NA

L P

RO

DU

CT

PRODUCED BY AN AUTODESK EDUCATIONAL PRODUCTP

RO

DU

CE

D B

Y A

N A

UT

OD

ES

K E

DU

CA

TIO

NA

L P

RO

DU

CT

PRODUCED BY AN AUTODESK EDUCATIONAL PRODUCT

4. Zaključak

Planiranje prostora pridonosi jačanju karaktera i identiteta prostora što ga čini ljepšim,

zanimljivijim i jedinstvenijim u odnosu na ostale prostore, također povećava vrijednost imovine

s obzirom na njezinu blizinu zelenila.

Ekonomski je isplatljivije ukoliko se primjene elementi zelene infrastrukture na planirani

prostor. Ugradnja fotopanela i zelenih fasada, prikupljanje oborinske vode, upotreba stabala za

zasjenjivanje i komposta za privatne vrtove, optimalan raspored zimzelenih i listopadnih stabala

itd., sve to doprinosi štednji energije i ostalih resursa te očuvanju zelene infrastrukture.

Kreiranjem zelenih površina za druženje, rekreaciju, odmor, igru i ostale događaje pružamo

bolju fizičku povezanost kroz zelenu mrežu za putovanje, aktivno druženje i tjelesne aktivnosti,

pristup prirodi i privlačnim zelenim prostorima sa svježim zrakom, pružanje prilika za uzgoj

hrane i zdravu prehranu.

Planiranjem ili rekonstrukcijom nekog naselja, građevine, ulice ili države uvijek je bitno imati

temeljne činjenice vezane uz zelenu infrastrukturu, ona samo pomaže nama i cijeloj zajednici da

poboljšamo postojeće stanje i upotrijebimo optimalna rješenja.

Tajana Bencek

____________________________

U Varaždinu 22.09.2016

5. Literatura

Internet izvori:

[1] http://www.ukgbc.org/sites/default/files/Demystifying%20Green%20Infrastructure%20re

port%20FINAL.pdf, dostupno 19.09.2016.

[2] http://www.rpa.org/library/pdf/RPA-9-Ways-to-Make-Green-Infrastructure-Work.pdf,

dostupno 19.09.2016.

[3] http://www.gov.scot/resource/doc/362219/0122541.pdf, dostupno 19.09.2016.

[4] http://seminar.tvz.hr/materijali/materijali19/19G07.pdf, dostupno 19.09.2016.

Popis slika

Slika 1 Zeleni krov (GREEN INFRASTRUCTURE Design and Placemaking) .......................... 11

Slika 2 Zelena ulica (GREEN INFRASTRUCTURE Design and Placemaking) ......................... 12

Slika 3 Zeleno naselje (GREEN INFRASTRUCTURE Design and Placemaking) ...................... 12

Slika 4 Zelena država (GREEN INFRASTRUCTURE Design and Placemaking) ...................... 13

Slika 5 Zeleni krov (RPA - 9 Ways to Make Green Infrastructure Work) .................................... 14

Slika 6 Propusna površina (RPA - 9 Ways to Make Green Infrastructure Work) ......................... 14

Slika 7 Kišni vrt (RPA - 9 Ways to Make Green Infrastructure Work) ........................................ 15

Slika 8 Kišna barela (RPA - 9 Ways to Make Green Infrastructure Work) .................................. 15

Slika 9 Odvodni žljeb (RPA - 9 Ways to Make Green Infrastructure Work) ............................... 16

Slika 10 Propusna površina (RPA - 9 Ways to Make Green Infrastructure Work) ....................... 16

Slika 11 Hladne površine i boje (RPA - 9 Ways to Make Green Infrastructure Work) ................ 16

Slika 12 Zelena ulica (RPA - 9 Ways to Make Green Infrastructure Work) ................................. 17

Slika 13 Infiltracijski jarak (RPA - 9 Ways to Make Green Infrastructure Work)........................ 17

Slika 14 Bio odvod (RPA - 9 Ways to Make Green Infrastructure Work) ................................... 17

Slika 15 Močvarno područje (RPA - 9 Ways to Make Green Infrastructure Work) ..................... 18

Slika 16 Strma padina (RPA - 9 Ways to Make Green Infrastructure Work) ............................... 18

Slika 17 Kontrolni obujam i gustoća glavnog plana (RPA - 9 Ways to Make Green Infrastructure

Work) ..................................................................................................................................... 19

Slika 18 Društveni prostor (RPA - 9 Ways to Make Green Infrastructure Work) ........................ 19

Slika 19 Šuma, farma i vegetacija (RPA - 9 Ways to Make Green Infrastructure Work)............. 19

Slika 20 Sa sive na zelenu infrastrukturu (GREEN INFRASTRUCTURE Design and

Placemaking) ......................................................................................................................... 21

Slika 21 Ortofoto snimka postojećeg stanja parcele (Geoportal) .................................................. 30

Slika 22 Snimka postojećeg stanja parcele (Google Maps) .......................................................... 32

Slika 23 Snimka problema prometne infrastrukture (Google Maps)............................................. 32

Slika 24 Pogled na zgradu „V“ oblika; sustav zelene fadase i fotonaponske čelije ...................... 33

Slika 25 Prikaz prostora u stambenom naselju, prohodnost krova zgrade „V“ oblika .................. 34

Slika 26 Prikaz uređenja okoliša ................................................................................................... 34

Slika 27 Pogled sa sjeverne strane; zimzelena stabla .................................................................... 35

Slika 28 Pogled sa zgrade na kuće u nizu i urbane vile; sustav zelenih fasada i fotonaponskih

čelija ....................................................................................................................................... 35