Embed Size (px)
Citation preview
MILKA TRNINA U LONDONUGIBONNI - POS LJEDNJI HIPIFILM U OPUSU BORISA PAPANDOPULAAPOCALYPTICA MILKA KELEMENA[OKA^KA RAPSODIJAFESTIVALI — LJETO HRVATSKE GLAZBEHRVATSKA GLAZBA U NOVOJ SEZONICD IZLOG
NOVINE HRVATSKOGADRU[TVA SKLADATELJABROJ 139SRPANJ 2006.CIJENA 20 kn
ISSN 1330–4747
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U
BR
OJU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U
BR
OJU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
U B
RO
JU
cantus_14:cantus_14.qxd 11-Jul-07 9:09 PM Page 1
2
Po{tovani ~itate lji Cantusa!N
a samom po~etku va lja istaknuti da je promjenu vizualnog identiteta i opsegava{ih novina slijedila i promjena uredni{tva. No, to ne zna~i da }e do}i i dopromjene koncepcije, {tovi{e, nastojat }emo zadr`ati visoku estet sku razinu i
kvalitetu koju je ~asopis ostvario proteklih godina, ponajprije zahva ljuju}i dosada{ njojurednici Eriki Krpan. Iako nam posao olak{ava ~i njenica da nastav ljamo raditi na tako~vrstim teme ljima, svjesni smo odgovornosti i spremni ulo`iti napor u postiza nje zajed-ni~kih ci ljeva, a to je kvalitetno promica nje hrvat ske glaz be i aktivnosti ~lanova Hrvat -skoga dru{tva skladate lja. Nastav ljamo surad nju s dosada{ njim autorima, ali i nekimnovim za ljub ljenicima u glaz bu u ~ije se kompetencije mo`ete i sami uvjeriti ~itaju}i njihove priloge na stranicama novina. Posebno nas veseli da se velikim dijelom radi omladim suradnicima.
U okviru dosada{ njih rubrika nastojimo vas {to bo lje informirati o mno{tvu glaz benihtema, a nastav ljamo objav ljivati i tekstove o za{titi autor skih prava.
I u ovaj smo broj uvrstili zna~ajan broj tema iz podru~ja ozbi ljne glaz be koje je ionakobogato doga|a njima o kojima vrijedi pisati. Povodom izlo`be Milka Trnina i London, koja}e u rujnu ove godine biti postav ljena u london skoj Kra ljev skoj operi, donosimo tekst otoj glasovitoj umjetnici. Nastav ljamo slijediti tragove bogatoga stvarala{tva na{ih uglednihskladate lja kojima se ove godine obi lje`avaju visoke ob ljetnice. Pored toga, bi lje`imo izna~ajne doga|aje s podru~ja tambura{ke glaz be, a za vas smo preslu{ali i novitete hrvat ske di skografije. Pi{emo o razli~itim kul-turnim doga|a njima na hrvat skoj glaz benoj sceni te najav ljujemo hrvat sku glaz bu na ljetnim festivalima i u novoj koncertnoj se-zoni.
Cantus posve}uje veliku pozornost djelova nju ~lanova Hrvat skoga dru{tva skladate lja, pa tako ve} u ovom broju objav ljujemorazgovor s kantautorom Zlatanom Stipi{i}em Gibonnijem koji je svojim novim albumom ponovno potvrdio visoku razinu pjes-ni~kog i skladate lj skog umije}a.
Pozivamo vas da s nama podijelite svoje prijedloge kako bismo zajedni~ki ostvarili navedene ci ljeve i pridonijeli kvaliteti na{ega~asopisa.
Davor Hrvoj, urednik
B R O J 1 3 9 , S R P A N J 2 0 0 6 .
Glazbena tribina HDS–aHrvat sko dru{tvo skladate lja orga-niziralo je 18. svib nja u DvoraniHDS–a Glazbenu tribinu LjubiStipi{i}u Delmati pod nazivomDalmatino, povi{}u pritrujena upovodu dodjele di skograf ske na-grade Porin za `ivotno djelo. Uprogramu su sudjelovali LjuboStipi{i} Delmata, Jo{ko ]aleta,Branimir Pofuk i vodite lj
Glazbene tribine Ivan–Ivica Percl, dok su glaz benidio ostvarili Mu{ki vokalni ansambl LADO i KlapaNostalgija. (M. [.)
Nagrade i diplomeMilka TrninaNagrade Milka Trnina zanajistaknutija glaz benaostvare nja u 2005. godinidodije ljene su umjetnicimaCynthiji Hansell–Baki},Daliboru Cikojevi}u teMaji i Goranu Bakra~u nasve~anosti odr`anoj 21.svib nja u Hrvat skomnarod nom kazali{tu u Za-grebu. Diplome Milka Trnina dodije ljene su CantusAnsamblu, Dubrova~kom simfonij skom orkestru iGuda~kom kvartetu Sebastian. Prije same dodjeleodr`an je koncert mladih opernih pjeva~a kojim je za-vr{eno obi lje`ava nje 65. ob ljetnice smrti Milke Tr-nine i 100. ob ljetnice ro|e nja Zinke Kunc–Milanov.(M. [.)
Ljetni Rucnerov koncertDrugi koncert iz ciklusa ^etiri godi{ nja doba Guda~ko-ga kvarteta Rucner odr`an je 7. lip nja u Hrvat skomglaz benom zavodu. Uz Kvartet Rucner nastupili sugosti: Zagreba~ki puha~ki ansambl, Branko Mi-hanovi}, engle ski rog i Zoran Markovi}, kontrabas.Na programu su bila djela hrvat skih skladate lja koji-ma se ove godine obi lje`ava 100. ob ljetnica ro|e nja— 2. guda~ki kvartet Ivana Brkanovi}a te Scherzo zapuha~ki kvintet, violinu, violu, violon~elo i kontrabasBorisa Papandopula (prva izvedba u Hrvat skoj). (M.[.)
Preminuo Emil CossettoU Zagrebu je 29. lip nja nakon kratke i te{ke bolestipreminuo na{ istaknuti ~lan, hrvat ski skladate lj, diri-gent i zborovo|a Emil Cossetto. Iako je ro|en 1918. uTrstu, od najranijeg je djeti njstva `ivio u Zagrebugdje je na Muzi~koj akademiji diplomirao dirigira nje.Nezaboravan je njegov doprinos razvoju zbor skog am-aterizma u Hrvat skoj te velik i raznovrstan zbor skiopus. Do smrti je ostao vezan uz dva zbora koja je os-novao, razvio mnoge generacije zbor skih pjeva~a iglaz benih ljubite lja uz koje je ostvario najve}i dio svo-jega opusa: Jo`a Vlahovi} (uteme ljen 1945.), danaspoznat pod nazivom Emil Cossetto i Mo{a Pijade(uteme ljen 1954.),dana{ nji zbor Lira.Pisao je i vokalnuliriku uz klavir sku iliorkestralnu prat nju teniz simfonij skih djelau kojima je stvarao{irem slu{ate ljstvuprihvat ljivu glaz benupoetiku, ~esto se osla -njaju}i na folklorneelemente. (J. H. L.)
IZDAVA^I: Hrvat sko dru{tvo skladate lja, Zagreb, Berislavi}eva 9, Cantus d.o.o., Zagreb, Baruna Trenka 5 / ZA IZDAVA^E: Antun Tomislav [aban i Mirjana Mati} / UREDNI[TVO: Marina Feri}, Jana Haluza Lu~i}, Davor Hrvoj (glavni uredniki urednik fotografije), Ivica @upan / GRAFI^KO OBLIKOVANJE: Luka Gusi} / TISAK: Kratis, Sveta Nedelja, Franje Tu|mana 14a / E–mail: [email protected], cijena: 20 kuna (za ~lanove HDS–a besplatno), ISSN 1330–4747
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
Teme ljem odluke Upravnoga vije}a Koncertne dvorane Vatroslava Lisin skog od 2. svib nja 2006., a na prijedlog ravnate lja Dvorane g. LovreLisi~i}a, Koncertna dvorana Vatroslava Lisin skog raspisuje
NATJE^AJza dodjelu
godi{ nje nagrade Koncertne dvorane Vatroslava Lisin skog za novu umjetni~ku skladbu hrvat skog autoraza 2006. godinu.
Uvjeti i kriteriji natje~aja:1.
Koncertna dvorana Vatroslava Lisin skog raspisuje godi{ nji natje~aj za novu umjetni~ku skladbu hrvat skog autora. Prijavom skladbe na natje~aj autori jam~e origi-nalnost prijav ljenog djela, kao i da ono nije ranije bilo javno izvo|eno i/ili objav ljeno. Na natje~aju mogu sudjelovati isk lju~ivo dr`av ljani Republike Hrvat ske bez
obzira na dob.
2.Skladba koju se prijav ljuje na natje~aj mora biti pisana za simfonij ski orkestar ~iji sastav ne smije biti ve}i od s ljede}ega: 2 fl, 2 ob, 2 cl, 2 fg, 4 cor, 3 tr, 3 trb, tb,
timp., g.c., ptti + guda~i. Traja nje skladbe treba biti izme|u 10 i 15 minuta. Partituru skladbe umno`enu u 4 primjerka treba dostaviti redovnom po{tom na adresuKoncertne dvorane Vatroslava Lisin skog najkasnije do 6. studenoga 2006. godine. Uz partituru mogu}e je dostaviti i zvu~nu simulaciju skladbe na nosa~u zvuka,no taj nosa~ zvuka ne}e biti kriterij odabira. Naknadno prim ljene skladbe, kao i one za koje Povjerenstvo za dodjelu nagrade utvrdi da ne udovo ljavaju uvjetima
natje~aja ne}e biti uzete u obzir.
3.Natje~aj je javan i anoniman, a radovi trebaju biti potpisani isk lju~ivo zaporkom ({ifrom). Obvezni obrazac za prijavu na natje~aj s osobnim podacima i imenom
zaporke sudionici trebaju prilo`iti u posebnoj zatvorenoj omotnici. Obvezni obrazac za prijavu na natje~aj mo`e se podi}i na blagajni Koncertne dvorane Vatrosla-va Lisin skog ili na www.lisin ski.hr.
4.Radovi prim ljeni na natje~aj ne vra}aju se autorima. Autor nagra|ene skladbe prenosi na Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisin skog s ljede}a prava:
• pravo izdava nja partiture i orkestralnog materijala nagra|ene skladbe;
• pravo praizvedbe nagra|ene skladbe;
• pravo snima nja, izdava nja i stav lja nja u promet nosa~a zvuka s praizvedbom nagra|ene skladbe;
• pravo radij skog i televizij skog prijenosa praizvedbe nagra|ene skladbe.
Sva ostala prava ostaju autorima prema Zakonu o autor skom pravu i srodnim pravima (NN br. 167/03).
5. Odluku o dodjeli nagrade donijet }e tro~lano stru~no povjerenstvo u kojem }e sudjelovati akademik Ruben Radica, akademik Stanko Horvat i Mladen Tarbuk
(dobitnik Nagrade Koncertne dvorane Vatroslava Lisin skog za novu umjetni~ku skladbu hrvat skog autora za 2005. godinu). Rezultati natje~aja bit }e objav ljeni 29.prosinca 2006. na koncertu Zagreba~ke filharmonije u okviru proslave Dana Dvorane Vatroslava Lisin skog.
Koncertna dvorana Vatroslava Lisin skog zadr`ava pravo da u slu~aju nezadovo ljavaju}e kvalitete prijav ljenih skladbi raspi{e pozivni natje~aj ili da nagradu za2006. godinu ne dodijeli.
6. Autoru nagra|ene skladbe pripada nov~ana nagrada od 25.000,00 kn neto. Uz to, nagra|ena }e skladba biti praizvedena 17. ve lja~e 2007. na koncertu u ciklusu
Lisin ski subotom, a izvest }e je Island ski simfonij ski orkestar kojim }e ravnati Rumon Gamba.Deta ljnije informacije o nagradi, uvjetima i kriterijima natje~aja mogu se dobiti na
www.lisin ski.hr ili na telefone 01/6121 107, 01/6121 165.
ORKESTAR CORCIANOObjav ljen je poziv za sudjelova nje na 25. Me|unarodnom natjeca nju za originalnu partituru koju bi u svoj repertoar uvrstio Orkestar Corciano.
Natjeca nje, koje je pokrenuto 1980. godine, jest prvo i zasad jedino takve vrste u Italiji, a ci lj mu je pridonijeti raznolikom repertoaru ovogaorkestra, ~ime bi se osigurala umjetni~ka sloboda ansambla u odnosu na kreta nja u suvremenoj glaz bi. Surad nja orkestralnih glaz benika s
me|unarodne scene i istaknutih skladate lja usmjerena je prema stvara nju umjetni~ki moderna repertoara.
Djela treba poslati najkasnije do 15. listopada 2006. godine.
Umjetni~ki direktor Natjeca nja jest Andrea Franceschelli.
Da lj nje informacije dostupne su na s ljede}im internet skim stranicama: www.corcianoinbanda.com i www.comune.corciano.pg.it
UV
OD
NIK
U
VO
DN
IK
UV
OD
NIK
U
VO
DN
IK
UV
OD
NIK
U
VO
DN
IK
UV
OD
NIK
U
VO
DN
IK
cantus_14:cantus_14.qxd 11-Jul-07 9:09 PM Page 2
3
Maj ski muzi~ki memorijal Slaven ski u ^akovcu zavr{io autor skom ve~eri nagra|ene O lje Jela ske
Slaven ski i Jela skaPi{e: Mirta [po ljari}
B R O J 1 3 9 , S R P A N J 2 0 0 6 .
Maj ski muzi~ki memorijal Josip [tolcer Slaven ski odr`an jeu ^akovcu od 4. do 11. svib nja. Rije~ je o sredi{ njoj~akove~koj glaz benoj manifestaciji uteme ljenoj 1974.
koja je posve}ena `ivotu i djelu istaknutoga hrvat skog skladate -lja. Prvoga dana Memorijalasloven ski pijanist Peter Zoltanpriredio je koncert u dvoraniZrin ski sa ~etiri skladbe J. [.Slaven skog. U Crkvi sv. AntunaPadovan skog nastupili su vio-linist An|elko Krpan, orgu lja{Mario Penzar i ~akove~ki zborJosip [tolcer Slaven ski. Zahva -ljuju}i novim crkvenim orgu -ljama oni su, izme|u ostalog,izveli i autorovu Sonatu religiosuza violinu i orgu lje, op. 7.Tako|er va lja istaknuti nastupproslav ljenog ~akove~kog bari-tona Mi ljenka Turka, uz prat -nju violinista Jo`e Haluze, vio-lista Milana ^unka iviolon~elista Pavla Zajceva kojisu, uz ostala djela, predstaviliskladate ljev opus Pjesme mojemajke.
U povodu dodjele VjesnikoveNagrade Josip [tolcer Slaven skiza najbo lje glaz beno djelo u2005. godini (Centar za kulturu^akovec, 11. svib nja), CantusAnsambl priredio je autor skuve~er nagra|ene skladate ljiceO lje Jela ske. ^lanovi Ansamblai dirigent Berislav [ipu{ izvelisu nagra|enu skladbu Leptiri,tri meditacije o istini za sopran,klarinet, guda~ki kvartet iudara ljka{a (sopran DavorkaHorvat), Aquarello za puha~kikvintet te Kaleido skop za flautu,klarinet i guda~ki kvartet.Ovim je koncertom zavr{enovogodi{ nji Memorijal.
Dodije ljene NagradeVladimir Nazor
Ministarstvo kulture objavilo je dobitnike Nagrade Vladimir Nazor za 2005. godinu za `ivot-no djelo te godi{ nje nagrade za k nji`evnost, glaz bu, film sku umjetnost, likovne i primije -njene umjetnosti, kazali{nu umjetnost te arhitekturu i urbanizam.
Teme ljem odluke Komisije za glaz bu i Odbora Nagrade Vladimir Nazor, pijanist Vladimir Krpandobitnik je nagrade za `ivotno djelo za glaz bu, dok je godi{ nja nagrada za glaz bu dodije ljenaNevenu Belamari}u za ulogu kra lja Markea u operi Tristan i Izolda Richarda Wagnera (produkcija
HNK u Zagrebu).
Unutar svih stvarala~kih i umjetni~kihpodru~ja ukupno su pristigla trideset~etiriprijedloga za nagradu za `ivotno djelo,dok je za godi{ nju nagradu bilo prijav -ljeno ukupno {ezdeset kandidata. Onagradama su odlu~ivale Komisije ~iji su
predsjednici ujedno i ~lanovi Odbora.Nagrade su sve~ano uru~ili 19. lip njaministar kulture Bo`o Bi{kupi} i pred-sjednik Odbora, akademik Milan Mogu{,zahvaliv{i nagra|enima za sve {to su svo-jim djelom u~inili za hrvat sku kulturu iumjetnost te im za`e ljeli jo{ mnogokreativnih postignu}a. (M. [.)
O lja Jela ska i Cantus Ansambl u ^akovcu
MIR
O M
ARTI
NI]
Olja Jela ska
SLA
VE
NS
KI
I JE
LA
SK
A
SLA
VE
NS
KI
I JE
LA
SK
A
SLA
VE
NS
KI
I JE
LA
SK
A
SLA
VE
NS
KI
I JE
LA
SK
A
SLA
VE
NS
KI
I JE
LA
SK
A
SLA
VE
NS
KI
I JE
LA
SK
A
NA
GR
AD
E V
LA
DIM
IR N
AZ
OR
N
AG
RA
DE
VLA
DIM
IR N
AZ
OR
N
AG
RA
DE
VLA
DIM
IR N
AZ
OR
In memoriam Neven Belamari}T
ri tjedna nakon primitka Nagrade Vladimir Nazor za glazbu, najvi{ega dr`avno-ga priznanja za dostignu}a u kulturi, operni pjeva~ Neven Belamari} ([ibenik,1949.) preminuo je 9. srpnja u Zagrebu nakon duge i te{ke bolesti. Jedan od na-
jvrsnijih hrvatskih bas baritona koji se svojim umjetni~kim radom proslavio na brojnimdoma}im i svjetskim opernim pozornicama, diplomirao je solo pjevanje 1973. na zagre-ba~koj Muzi~koj akademiji u klasi Zlatka [ira, a godinu dana kasnije specijalizirao pje-vanje lieda u klasi Mladena Raukara. Na be~ku Hochschule für Musik und darstellende Kun-st dolazi 1978. te je u klasi Erika Werbe i Alexandera Koloa diplomirao 1981. Godine1979. postao je ~lan istaknutog Opernog studija Be~ke dr`avne opere. Put ga 1981. vodiu ljubljansku Operu gdje uglavnom nastupa u ulogama iz Verdijeva opusa, a posebanuspjeh donosi mu Mefisto u Faustu Charlesa Gounoda u Mariboru. Slijedi suradnja smaestrom Lovrom pl. Mata~i}em u izvedbama Beethovenove 9. simfonije i HaydnovaStvaranja svijeta, a zatim s Hrvatskim narodnim kazali{tem u Zagrebu gdje ostvarujeuglavnom njema~ki operni repertoar, me|u kojima su Walküre, Ukleti Holandez, Elektra,Saloma i Parsifal. Dugi niz godina sura|ivao je s Dubrova~kim ljetnim igrama i Split-skim ljetom u njihovim opernim produkcijama. Nakon tri sezone anga`mana u zagre-ba~koj Operi, 1995. odlazi u Coburg gdje u jednoj sezoni pjeva {est naslovnih uloga, anakon toga u Brandenbur{ki dr`avni teatar Cottbus i 1997. u Berlin gdje najprije posta-je stalni gost, a potom stalni ~lan Komi~ne opere te pjeva glavne uloge u re`ijama Har-ryja Kupfera (Raimondo, Car Saltan, Filip, Tartaglia, Sparafucile, Boris). Iste godinevra}a se u stalni anga`man ljubljanskeOpere. U povijest hrvatske opere u{ao je za-hvaljuju}i ulozi Holoferna na praizvedbiopere Judita Frane Para}a u splitskom HNK.Za svoje djelovanje nagra|en je nizom nagra-da, me|u kojima su Milka Trnina, Zlatnaplaketa opernog festivala u Ljubljani, Judita,Nagrada hrvatskoga glumi{ta i VladimirRu`djak. Nedavno se posebno posvetiopedago{kom radu na Muzi~koj akademiji uZagrebu te je svojim studentima u kratkomvremenu nastojao usaditi umjetni~ko po{ten-je i temeljit rad kao zalog budu}nosti.Hrvatska operna scena, stru~na glazbeni~ka,ali i {ira kulturna javnost oprostila se odvrhunskoga umjetnika i iznimnoga ~ovjekakoji nam je ostavio u naslije|e zna~ajan do-prinos doma}oj glazbeno-interpretativnojba{tini.
cantus_14:cantus_14.qxd 11-Jul-07 9:10 PM Page 3
4
Trideset godina Rije~koga komornog orkestra
SJAJNA IZVEDBA PAPANDOPULOVIH DJELAPi{e: Ramiro Palmi}
B R O J 1 3 9 , S R P A N J 2 0 0 6 .
@ele}i inaugurirati komorno muzicira -nje u Rijeci, nekolicina je glaz benihentuzijasta 1976. godine uteme ljila
Rije~ki komorni orkestar. Osniva~i orkestrabili su profesori Rije~ke glaz bene {kole, vi-olinist Ivan [estak i pokojni violon~elistJosip [epi}. Prvih petnaest godina orkestarje vodio Peter [krjanec, a pos ljed njih pet-naest umjetni~ki ravnate lj i dirigent ansam-bla David Stefanutti, violon~elist orkestra ri-je~ke Opere.
Ono {to permanentno obi lje`ava i krasidugogodi{ nji rad Rije~kog komornog orke s -tra visoko su postav ljeni standardi umjet-ni~kih interpretativnih dosega te posebansenzibilitet i istan~anost pri odabiru kon-certnih programa.
Ob ljetni~ki koncert
Navedene su kvalitete potvrdili svojim ob -ljetni~kim koncertom odr`anim 31. svib njaove godine u kino dvorani rije~koga TeatraFenice. Program sve~anoga koncerta bio jeposve}en trojici glaz benih velikana i nji -hovim ob ljetnicama ro|e nja, skladate ljimaW. A. Mozartu uz 250. te Dmitriju Dmitri-jevi~u [ostakovi~u i Borisu Papandopulu uz100. godi{ njicu ro|e nja. Iz golema opusa ru -skoga klasika Dmitrija [ostakovi~a odabranaje zanim ljiva Komorna simfonija (1967.), {toju je prema autorovu 8. guda~kom kvartetuop. 110, br 8 (Dresden) instrumentirao Ru -dolf Bar{ai. Ovo cikli~ ko djelo bogatih emo-cija, kontrastnih tempa i privla~na sadr`aja,pro{ireni guda~ki orkestar (koncert–majstor-ica Tea Grubi{i} ) svirao je koncentrirano, udeta ljima dora|eno u velikom dinami~komrasponu, te je ostvario zvu kov no ra sko{no,sna`no i kultivirano mu zi cira nje.
Koncertantna muzika za flautu, harfu, vibra-fon, udara ljke i guda~e Borisa Papandopula,skladana 1965., do`ivjela je rije~ku pra -izvedbu. Djelo bogata kolorita, slo`enih rit-mova i osebujna stila pro`eto je elementimajazza. Sigurne i razigrane solistice, flautistica
Tamara Coha Mandi} i vibrafonistica IvanaBili} iz Zagreba te rije~ka harfistica DianaGrubi{i} ^ikovi}, pru ile su, uz udara -ljka{ku skupinu studenata zagreba~ke Aka -de mije pod decentnim vodstvom DavidaStefanuttija, pravi vatromet pasa`a, ritmovai solisti~kih bravura. Ostvarile su `ivu i sug-estivnu izvedbu ~etiriju zvukovno kontrast-nih stavaka: Malo dodekafonije, Malo roman-tike, Malo avangarde i Malo folklora.
Me|u tri pos ljed nje Mozartove simfonije,nastale 1788., koje predstav ljaju vrhunacskladate ljeva simfonij skog opusa, pripada i41. Jupiter simfonija, KV 551, izvedena nakraju koncertne ve~eri. Tuma~ena je spo{tiva njem svih izvornih repeticija i ostalihoznaka. Maestro David Stefanutti pokazaose vrsnim po zna vate ljem partiture te je jas-nim i preciznim gestama sa svojim orke-strom ostvario klasi~nu to~nost i jednos-tavnost, nu`nu lako}u, topao i kompaktanorkestralni zvuk guda~a i puha~a, dubokoakcentiraju}i glaz bene »misli« pojedinih
stavaka, donijev{i tako atraktivnog iizvornog Mozarta.
Po~asti u nastavku
Koncertu je bila nazo~na i Papandop-ulova k}i Maja Papandopulo–Mija~, aslav ljeni~kom ansamblu, u ime Hrvat -skoga dru{tva glaz benih umjetnika,plaketu je uru~io Mirko ^ag ljevi} kojije pro~itao prigodnu ~estitku PreradaDeti~eka, predsjednika te udruge. Bro-jnom auditoriju, koji je pokazao da ci-jeni kvalitetu prire|enoga glaz benogdoga|aja, Rije~ki komorni ansambl zadodatak je odsvirao glavnu temu iz fil-ma Misija Ennia Moriconea.
Rijeka vapi za prikladnim koncertnimprostorima, no Teatro Fenice pokazaose kao dvorana sjajne akustike i posveje sigurno da se u njoj mogu odvijatikoncertna zbiva nja, napose komorne isimfonij ske glaz be.
Obi lje`ena 95. ob ljetnica uspje{nog djelova nja Dru{tva za promica nje hrvat ske kulture i ba{tine [okadija Zagreb
[oka~ka rapsodija u Lisin skomPi{e: Mihael Feri}
Dru{tvo za promica nje hrvat ske kulture i ba{tine [okadija Zagreb sve~anim je i spektakularnim koncertom u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisin skog11. svib nja ove godine obi lje`ilo 95. ob ljetnicu plodnoga rada i uspje{nog javnog kulturnog djelova nja. Vrijedni i spretni organizatori [okadije za tusu ob ljetni~ku prigodu okupili velik koncertni tambura{ki orkestar sastav ljen od ponajbo ljih tambura{a iz Iloka, Osijeka, Valpova, Vinkovaca, @upa nje,
\akova, Slavon skog Broda, Po`ege, Kri`evaca, Vrbovca i Oto~ca. Ovim su se glaz benicima pridru`ili i cjelokupni Tambura{ki orkestar HRT–a, Tambura{kiorkestar Ansambla Lado, tambura{i iz SAD–a (Pittsburgh, Chicago) te Bosne i Hercegovine (Sarajevo). Na pozornici velike dvorane u dvosatnom je kon-certnom programu u »simfonij skom tambu ra{ kom orkestru« zasviralo 150 vrhun skih tambura{a koji su odu{evili dupkom punu dvoranu.
Cjelove~er nji koncert s ovako vrsnim orkestrom i ozbi ljnim programom uz brojnu publiku i medij sku pozornost kod nas zasigurno jo{ nije odr`an. U zah -tjevnom i raznolikom programu sastav ljenom od orkestralnih skladbi za tambura{ki orkestar, transkripcija iz klasi~ne glaz bene ostav{tine, folklornih obradai popularnih pjesama, ovaj je veliki ad hoc tambura{ki orkestar pokazao vrhun sku orkestralnu svirku. Osim toga, dokazali su da u ovom trenutku imamovrhun ske tambura{ke glaz benike, kako one profesionalnoga statusa, tako i poluprofesionalne i amater ske.
U koncertnom je programu uz orkestar nastupio Mje{oviti i Mu{ki zbor HRT–a, @en ski vokalni ansambl Tre{ njev~anke, orgu lja{ica Tena Novosel i ~em -balistica Zrinka Panduri}, a sve vo kalne solo dionice izvrsno su otpjevali ~lanovi orkestra uz povremenu vokalnu prat nju cijelog ansambla.
Orkestralne su skladbe i kari{ici skladani ili obra|eni na folklorne motive i teme, a bilo je doslovno citiranih i obra|enih narodnih pjesama i plesova iz Slavoni-je, Bara nje, Ba~ke i Prigorja te autor skih popularnih pje-sama novije produkcije. Sredi{ nje je mjesto pripaloobradama iz svjet ske i doma}e glaz bene literature. Hrvat -ska je umjetni~ka glaz ba predstav ljena obradama skladbi:Mazurka za Sofiju Vatroslava Lisin skog, zbor U boj, u boj izopere N. [. Zrin ski Ivana pl. Zajca i zavr{no kolo iz opereEro s onoga svijeta Jakova Gotovca. Iz svjet ske glaz beneriznice na programu je bio prvi stavak iz Mozartove sere-nade Mala no}na muzika, Druga ma|ar ska rapsodija Fran-za Liszta za orgu lje, ~embalo i tambura{ki orkestar te Verdi-jev Zbor @idova iz opere Nabucco. Decentne su obradenavedenih skladbi ili njihovih ulomaka priredili Sini{aLeopold, Marijan Makar, Igor Ku ljeri}, Pero Gotovac i EmilCossetto. Ostale folklorne i popularne aran`mane potpisalisu Bo`o Poto~nik, Sini{a Leopold, Marijan Makar, AntunNikoli}, Fra njo Batorek, Julije Njiko{, Vladimir Felker,Stjepan Miha ljinec, Ve ljko Valentin [korvaga i JerriGrchevic.
[teta {to je izvorno skladana orkestralna tambura{ka glaz -ba predstav ljena tek jednim djelom — ukusno ornamenti-ranom, prpo{nom i gracioznom skladbom Kico{ka poslaBo`e Poto~nika. A taj je fundus gotovo neiscrpan!
Orkestrom su ravnali Bo`o Poto~nik, Sini{a Leopold,Valentin Ve ljko [korvaga, Stjepan Fortuna i Mihael Feri}.
Rije~ki komorni orkestar i maestro David Stefanutti
IZM
E\
U J
ED
NO
G I
DR
UG
OG
CA
NT
US
AIZ
ME
\U
JE
DN
OG
I D
RU
GO
G C
AN
TU
SA
IZM
E\
U J
ED
NO
G I
DR
UG
OG
CA
NT
US
AIZ
ME
\U
JE
DN
OG
I D
RU
GO
G C
AN
TU
SA
IZM
E\
U J
ED
NO
G I
DR
UG
OG
CA
NT
US
AIZ
ME
\U
JE
DN
OG
I D
RU
GO
G C
AN
TU
SA
Viktor Vidovi} svira i skladaU Mramornoj dvorani Pomor skog i povijesnog
muzeja Hrvat skoga primorja u Rijeci je 4. svib njaodr`an koncert na kojem je nastupio gitarist ViktorVidovi}. Gost koncerta bio je udara ljka{ Borna [er-car. Viktor Vidovi}, izme|u ostalih djela, izveo jeValse romantique Alfija Kabi lja, Hrvat sku suitu za gi-taru solo Miroslava Mileti}a te praizveo vlastituskladbu Meditacija i ples. (L. R.)
Re ljef, minijature i Jubi-late Borisa PapandopulaNotno izda nje kantate Jubilate Borisa Papandopulapredstav ljeno je 29. svib nja u Villi Angiolini uOpatiji. Kantatu za tenor solo, obou, 2 trube (B), 2timpana i guda~ki orkestar Papandopulo je skladao»u ~ast proslave 750 godina prisutnosti ‘Malebra}e’ u Dubrovniku«. Partituru je objavila Kate-dra ^akav skoga sabora Opatija povodom 100. ob -ljetnice ro|e nja maestra Papandopula. Izda nje suuredile Marija Trinajsti} i Diana Grguri} (koja jeskladbu i notografirala). Autor predgovora je dr. sc.Amir Muzur, gradona~elnik Opatije, a Diana Gr-guri} autorica je teksta o kantati Jubilate. Ti skovinasadr`i i sa`etke na njema~kom, engle skom italijan skom jeziku.
U predstav lja nju notnog izda nja sudjelovali su A.Muzur, M. Trinajsti}, D. Grguri} i L. Ruck.Prigodni, vrlo uspjeli koncert priredili su pijanistVladimir Babin, profesor klavira na rije~kom Po-dru~nom odjelu Muzi~ke akademije Zagreb, njegovi studenti Albert Bu`don i Nikola Kova~i}te student gitare Luka Totar (Muzi~ka akademijaZagreb–Podru~ni odjel Rijeka, klasa prof. IstvanaRömera). Izvedene su Papandopulove klavir skeskladbe Popevka i Toccata iz Partite za glasovir op.18, Vodenica iz ciklusa Selo op. 36, Scherzo fantasticoop. 31, Capriccio br. 2 na Paganinijevu temu, Studi-ja br. 1 i Kolo op. 14 te Igra br. 1 za gitaru solo.Pred brojnom je publikom bio izlo`en i re ljef slikom Borisa Papandopula, rad opatij ske kipariceTatjane Kosta njevi}. (L. R.)
Svjet ska premijeraKezi}eva djela u GermeringuZamislite Grad sku vije}nicu u Germeringu kaomjesto svjet ske premijere djela iz podru~ja ozbi -ljne glaz be — upravo tamo je Koncert za violon~elo ipuha~ki simfonij ski orkestar hrvat skoga skladate ljaAlde Kezi}a premijerno izveden. Osim umjetni~kado`iv ljaja, izvedba je postigla jo{ jedan plemenitici lj — pomogla je tamo{ njoj zajednici budu}i da susredstva s koncerta bila namije njena u dobrotvornesvrhe.
Maestro je sjedio u publici te je mogao osjetititremu glaz benika koji su ga ljubazno zamolili dane bude ‘suvi{e strog’ u procjeni njihove izvedbe.No, za to nije bilo potrebe jer su glaz benici djeloodsvirali bez ijedne gre{ke. Osje}ajno svira njePhilippa von Morgena na violon~elu i uskla|eniorkestar ganuli su skladate lja te je na kraju izvedbeansamblu i dirigentu Juliu Mironu odao du`nopo{tova nje. (Preuzeto iz Münchener Merkura iSüddeutsche Zeitunga)
DAV
OR
HRV
OJ
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
cantus_14:cantus_14.qxd 11-Jul-07 9:10 PM Page 4
5
Pos ljed nja Kuljeri}eva skladba»Kameni zvonici mediteran skih crka-va, svi razli~iti, ~uvaju istu tajnu:tajnu uda ljava nja i postojanosti,`ivota i smrti. Zvuk njihovih zvonanajav ljuje blistavo sun~evo svjetlo,vilin sko mrmore nje mor skih valova,misti~ne pri~e, pjeva nje, plesa nje...,zapisao je nedavno preminulihrvat ski skladate lj i dirigent IgorKu ljeri} o svojoj pos ljed njojskladbi Bel kamen kampanela. Au-tor, duboko ukorije njen u hrvat skiglaz beni prostor, tu je skladbunapisao nalaze}i poticaje u sje}a -nju na djeti njstvo, na Silbu kaootok svojih predaka, sa~uvan u,kako nam otkriva maestrov zapis,‘melizmima stare pjesme koju je pje-vao moj otac’. Dodat }e kakopamti i ritmi~ku opsesivnost tan-ca, improvizaciju staroga slijepcana lijerici, drevnom `i~anom glaz -balu, i svoju `e lju da preneseneke od tih stihova u tu skladbu.«(@ivana Mori}, Vjesnik, 8. svib nja)
Napisan na narud`bu Zagreba~kefilharmonije, opus Bel kamen kam-panela zvukovno je za`ivjeo,na`alost, tek nakon autorove smr-ti, 5. svib nja u Lisin skom u inter-pretaciji orkestra kojim je ravnaoVjekoslav [utej. Bio je to svo-jevrsni opro{taj od akademika Ig-ora Ku ljeri}a. (M. [.)
B R O J 1 3 9 , S R P A N J 2 0 0 6 .
Obra~unmalih prava 2005.Obra~un autor skih honorara ostvarenih 2005. godine teme -
ljem takozvanih malih prava zavr{io je krajem lip nja isplatomhonorara doma}im i inozemnim autorima. U ovom je
obra~unu sudjelovalo 60.000 doma}ih i inozemnih nosite lja prava,a podije ljeno je 40.627.283,94 kn, odnosno 12% vi{e nego uobra~unu malih prava za 2004. godinu. Sukladno promjenamaPravilnika o ostvariva nju autor skih naknada, u obra~unu malih pra-va za 2005. godinu postoje i novi razredi — RTL, Nova TV ipriredbe. Formira njem novih razreda postigla se transparentnija ipravednija razdioba, a promije njeni su i tro{kovi obrade podatakapojedinih razreda, no u cjelini su tro{kovi sma njeni na oko 25 pos-to.
Iznosi pojedinih razreda jesu s ljede}i: Hrvat ski radio —8.804.023,30 kn; Hrvat ska televizija — 7.418.996,66 kn; RTL —3.378.360,23 kn; Nova TV — 780.262,50 kn; Generalni korisnici —14.604.277,65 kn; Koncerti ozbi ljne glaz be — 705.999,92 kn, Kon-certi zabavne glaz be — 2.478.680,73 kn, Priredbe — 2.456.682,95kn. Ukupni iznos stimulacije koja je proporcionalno raspore|enapo navedenim razredima jest 1.330.000,00 kn.
Kako se u pojedinom razredu obra~unavaju hono-rari?Honorari iz razreda Hrvat ski radio, Hrvat ska televizija, RTL televizi-ja, Nova TV, Koncerti zabavne glaz be i Koncerti ozbi ljne glaz beobra~unavaju se zasebno, a prema listama emitira nja glaz benihdjela u programima tih postaja odnosno izvo|e nja na koncertima.Drugim rije~ima, honorare dobiju to~no oni autori ~ija su se djelaemitirala u programima navedenih postaja, odnosno izvodila nakoncertima.
Kod isplate honorara iz razreda Generalni korisnici, gdje se nalazei naknade koje pla}aju ugostite lj ski objekti, hoteli, poslovni prostorii sli~no, a koji zbog samog ustroja svojeg poslova nja ne mogudostav ljati programe izvedenih djela, primje njuje se na~elo isplateteme ljem uzorkovanih programa lokalnih radij skih i televizij skihpostaja. Ove su godine, posebnim naporom djelatnika Odjela dis-tribucije, u uzorak u{li programi 72 radij ske i televizij ske postaje,{to je ne{to vi{e od polovice ukupnoga broja radij skih i televizij skihpostaja u Republici Hrvat skoj.
Honorari iz razreda Priredbe ispla}uju se sukladno svim prikup -ljenim programima s priredbi i zabava kao {to su svadbe, matu-ralne zabave, proslave Valentinova i sl.
Ovom prilikom posebnu pohvalu va lja uputiti djelatnicima Odjeladistribucije HDS ZAMP–a koji su u standardne dvije smjene te radsubotom ove godine ru~no upisali 40% programa radij skih itelevizij skih postaja vi{e nego proteklih godina. (M. F.)
Osijek — Kolijevka i sredi{te tambura{ke glaz be Hrvat ske
XXIX. Festival hrvat sketambura{ke glaz bePi{e: Julije Njiko{
Sve~anim otvore njem u Hrvat skom narodnomkazali{tu u Osijeku 19. je svib nja 2006. zapo~eoXXIX. Festival hrvat ske tambura{ke glaz be. Sto-
ga su Osijek i Slavonija proveli deset dana u znakutamburice.
Kada je 23. i 24. trav nja 1961. u organizaciji Slavon -skoga tambura{kog dru{tva Pajo Kolari} i Hrvat skogadru{tva skladate lja odr`an prvi Festival, grad Paje Ko-lari}a dao je zamah novom shva}a nju muzicira nja natamburi, koje ovo glaz balo uzdi`e do ozbi ljnog glaz -benog izraza i umjetni~kih te` nji. Ci ljevi Festivala bilisu potica nje stvarala{tva i njegova nje tradicije tambu-ra{ke glaz be, okup lja nje skladate lja, dirigenata, glaz -benih stru~ njaka, k nji`evnika te drugih kulturnih ijavnih radnika radi razmjene mi{ lje nja o da lj njim kreta -njima u tambura{koj glaz bi.
Zadatak Festivala bio je predstav lja nje izabranih tam -bu ra{kih orkestara, njihovih koncertnih programa s dje-lima hrvat skih skladate lja te provedba natjeca nja,vrednova nje orkestara i tekstova hrvat skih k nji`evnika.
Odbor je preuzeo i zadatak obi lje`ava nja zna~ajnihpovijesnih ob ljetnica, istaknutih skladate lja i tambu-ra{kih kulturno–umjetni~kih dru{tava te i skaziva njezahvalnosti pojedincima i dru{tvima, kao i nagra|iva -nje vrijednih umjetni~kih rezultata u tambura{koj glaz -bi.
Te su zamisli izazvale sna`an odjek i odobrava nje.Tako je na ovogodi{ njem FHTG–u, koji se odr`avaopod visokim pokrovite ljstvom Ministarstva znanosti,obrazovanja i {porta, nastupilo 27 tambura{kihorkestara iz Hrvat ske i jedan iz Slovenije. Jedna je
festival ska ve~er odr`ana u hrvat skoj {koli Miroslav Krle`a uPe~uhu.
Toliko orkestara u srcu Slavonije, koja njeguje i ~uva bogat-stvo koncertne tambura{ke glaz be, dovo ljno govori omasovnoj, korisnoj i opravdanoj manifestaciji za koju HTVi drugi mediji jo{ uvijek ne pokazuju dovo ljno zanima nja, ane u`iva niti dovo ljnu materijalnu potporu. Dvadesetdeve-to izda nje Festivala u ~etrdeset i pet godina svakako zna~ikontinuitet i zavre|uje posebnu pa` nju, jer je o~ito izraz iodre|ene kulturne potrebe sredine u kojoj se odr`ava, ali iupornosti onih koji su ovu najve}u manifestaciju tambu-ra{ke glaz be u svijetu nosili organizacij ski i materijalno.
Tijekom Festivala nastupila su tambura{ka dru{tva iorkestri iz Osijeka, Po`ege, Kri`evaca, ^akovca, Samobora,Hru{evca Kup ljen skog, Slatine, Zagreba, Vetova, Pleter-nice, Molva, Zapre{i}a, Koprivnice, Drni{a, @i{kovca,Na{ica, Starog Petrovog Sela, Vara`din skih Toplica, Vinko-vaca, Nina i sloven skoga Arti~a.
Ovogodi{ nji FHTG obi lje`io je ob ljetnice skladate lja kojisu svoje skladbe pisali za tambura{ke orkestre: Paje Ko-lari}a, Fra nje Ksavera Ku ha~a, Vilima Gustava Bro`a,Vladimira Josipa Hafnera, Roka [imunacija, StjepanaLeona Stepanbova, Jurja Sta hu ljaka i Branka Rakija{a.
Na zavr{nom koncertu koji je odr`an 27. svib nja u Hrvat -skom narodnom kazali{tu Joza Ivaki} u Vinkovcima,Stru~no povjerenstvo za natjeca nje tambura{kih orkestarauru~ilo je bron~ane, srebrne i zlatne plakete Tambura PajeKolari}a, plakete Hrvat skoga dru{tva skladate lja Dr. JosipAndri} i statuu Zlatna tamburica medij skoga centra GlasSlavonije.
IZM
E\
U J
ED
NO
G I
DR
UG
OG
CA
NT
US
AIZ
ME
\U
JE
DN
OG
I D
RU
GO
G C
AN
TU
SA
IZM
E\
U J
ED
NO
G I
DR
UG
OG
CA
NT
US
AIZ
ME
\U
JE
DN
OG
I D
RU
GO
G C
AN
TU
SA
IZM
E\
U J
ED
NO
G I
DR
UG
OG
CA
NT
US
AIZ
ME
\U
JE
DN
OG
I D
RU
GO
G C
AN
TU
SA
DAM
IL K
ALO
GJE
RA
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
cantus_14:cantus_14.qxd 11-Jul-07 9:10 PM Page 5
6
Postav ljeni teme lji Savezaorganizacija skladate lja popularne glaz be u EuropiPi{e: Antun Tomislav [aban
B R O J 1 3 9 , S R P A N J 2 0 0 6 .
Autor ski koncert Alfija Kabi lja u Be~uU novoj dvorani Instituta Franz Schubert u Be~u 18. je lip njaodr`an koncert komorne glaz be naslov ljen Alfi Kabi ljo i njegoveskladbe, ~ije su interpretacije priredili studenti be~ke Akademijeza glaz bu i izvedbene umjetnosti. Koncert je organizirala For-ough Karimi Djafar–Zadeh, profesorica na navedenoj instituciji.Me|u mladim studentima iz Jeruzalema, Buenos Airesa, [anga-ja, Pariza, Moskve i Be~a nastupila je i zagreba~ka postdiplo-mantica Marija Podnar koja je izvela autorovu Putuju}u flautu.
Bila je to ujedno prigoda za promociju dva nova autor ska albu-ma s Kabi ljevom film skom glaz bom. Croatia Records nedavnoje izdala CD s originalnom glaz bom filma Se lja~ka buna Vatrosla-va Mimice, bonusom originalne glaz be iz TV serije Anno Domini1573, sve u izvedbi Zbora i Simfonij skog orkestra HRT–a teSimfonij skog orkestra Jadran filma i Ansambla Universitas Stu-diorum Zagrabiensis pod autorovom dirigent skom palicom.Di skograf ska ku}a Orfej izdala je CD s originalnom glaz bom izTV serije Nikola Tesla u re`iji Eduarda Gali}a, na kojemuskladate lj tako|er dirigira Simfonij skim orkestrom HRT–a. (M.[.)
Posjet izaslanstva makedon skog Ministarstva kulture
Uprava HDS ZAMP–a 13. je lip nja primila u slu`beniradni posjet izaslanstvo makedon skoga Ministarstvakulture. Goste iz Makedonije posebno su zanimala i -
skustva u za{titi prava autora glaz benih djela, surad nja udrugaautora, izvo|a~a i proizvo|a~a fonograma, nadzor Dr`avnogazavoda za intelektualno vlasni{tvom nad radom udruga, kao izakon ski okviri na{ega djelova nja. Vjerujemo da smo svojimprimjerom i savjetima pomogli gostima iz Makedonije kako biu svojoj zem lji uspostavili uvjete kojima bi olak{ali samuprovedbu za{tite prava autora glaz benih djela i nosite lja srod-nih prava. U Makedoniji, naime, zasad postoji samo jednaudruga za kolektivno ostvariva nje prava i to ona koja ostvarujeprava autora glaz benih djela — ZAMP Makedonija, no u skoro}e makedon ska Vlada raspisati Natje~aj za udruge koje bikolektivno ostvarivale prava umjetnika — izvo|a~a i proiz-vo|a~a fonograma. (M. F.)
Ugovor o reciprocitetu s crnogor skim dru{tvom PAM CGHDS ZAMP potpisao je krajem lip nja ugovore o recipro~nojza{titi tzv. malih i tzv. mehani~kih prava s crnogor skimdru{tvom PAM CG. Premda je rije~ o vrlo mladom dru{tvukoje jo{ nije prim ljeno u ~lanstvo CISAC–a i jo{ mla|ojsamostalnoj dr`avi, u interesu je hrvat skih autora, ~ija se djelau Crnoj Gori dosta koriste, da s ovim dru{tvom uspostavimo{to bo lju surad nju i na{im autorima zajam~imo za{titu njihovih prava u toj zem lji. PAM CG uteme ljen je po~etkomsije~ nja ove godine, a progla{ava njem samostalnosti CrneGore prestala je nadle`nost jugoslaven skoga SOKOJ–a,dru{tva s kojim HDS ZAMP ima potpisane ugovore o reci-procitetu i vrlo dobru surad nju. (M. F.)
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
ULondonu je 12. svib nja odr`an sastanak na kojemu supostav ljeni teme lji Saveza organizacija skladate ljapopularne glaz be u Europi (Alliance of Popular Com-
poser Organisations in Europe). Time je pokrenut ustroj pos -ljed njega od tri »stupa« na kojima bi po~ivala Federacijaeurop skih skladate lj skih dru{tava (»stup« primije njene glaz -be uteme ljen je u sije~ nju u Cannesu, dok je isto u~i njeno zaozbi ljnu glaz bu u o`ujku u Be~u).
Sastanku su ve}inom nazo~ili skladate lji iz zapadne Europe(Velika Britanija, Dan ska, [ved ska, Norve{ka, Fin ska, [pa -njol ska, Francu ska) te predstavnik Austrij skoga dru{tvaskladate lja, koji je iznio zak lju~ke be~koga sastanka skladate -lja ozbi ljne glaz be. Rasprav ljalo se o mnogim prijedlozima, odkojih su najva`niji bili oni o ustroju i financira nju noveUdruge. Zak lju~eno je da }e sjedi{te Udruge biti u Londonui da }e poslovati prema britan skim zakonima. Iako je upu}enpoziv svim skladate lj skim dru{tvima cijele Europe da sepridru`e sastanku (dakako, ako u svojim redovima okup ljajuskladate lje zabavne glaz be), razi{li su se u mi{ lje nju oko togatreba li kao redovne ~lanove (s pravom glasa) uk lju~iti samoudruge iz zema lja EU ili i one iz drugih europ skih dr`ava.Naime, osnovna djelatnost Udruge bila bi lobira nje i politi~kodjelova nje prema institucijama Europ ske unije, pa su stoga
neki sudionici izrazili bojazan da bi se ula skom dru{tavaizvan EU u Udrugu naru{ila vjerodostojnost njenog nas-tupa pred Europ skom komisijom i Parlamentom. Zak -lju~ak koji je iz toga proizi{ao jest da se uz 25 ~lanica EUsudjelova nje u Udruzi omogu}i i dru{tvima iz dr`avaEurop ske ekonom ske zone (Island, Norve{ka i Liecht-enstein), {to je i sadr`ano u zavr{nom dokumentu.
Kako u slu~aju usvaja nja takvog dokumenta HDS ne bimogao postati redovni ~lan nove Udruge (sve do stupa -nja Hrvat ske u punopravno ~lanstvo EU), glavni tajnikHDS–a uputio je dopis svim sudionicima skupa i zatra`ioobja{ nje nje. Osim toga, ukazao je na nelogi~nost i zakon -sku neuteme ljenost stava da se odre|enim dr`avama ko-je nisu ~lanice EU dopusti redovno ~lanstvo, a drugimane, posebno naglasiv{i apsurd sta nja u kojem bi se ~lanst-vo u Udruzi odre|ivalo teme ljem jednog trgovin skogsporazuma, a istovremeno europ ske institucije uvjerava-lo da glaz ba nije roba, ve} da ima kulturnu i duhovnu vri-jednost. Problem zasad nije rije{en, no sve su strane sug-lasne da se pita nje ~lanstva mora ra{~istiti najkasnije nakongresu u Madridu, na kojemu bi se iz tri »stupa«oformila Europ ska skladate lj ska federacija.
Tamara Obrovac i Transhistria Ensemble u SAD
Uorganizaciji Umjetni~ke zaklade Doors,Tamara Obrovac i Transhistria Ensemblenastupili su 19. svib nja u jazz klubu Hot
House u Chicagu, a 21. svib nja u njujor{kom jazzklubu Joe’s Pub. Njihovi su koncerti bili najav ljeniu vode}im newyor{kim ti skovinama kao {to su Vil-lage Voice, The New York Times, Time Out New York iNew York Post. Njujor{ka radio stanica WMFUposvetila je sat vremena hrvat skoj glaz benici emi-tiraju}i njezinu glaz bu.
Sastav izvrsnih glaz benika izveo je skladbe TamareObrovac otpjevane na istar skom, veneto–talijan -skom, vod njan skom te istro–rumu nj skom dijalek-tu, {to je uz upotrebu arhai~ne istar ske ljestvice do-datno za~inilo slojevitost razli~itih glaz benih formii naslije|a mediteran skih prostora utkanih u njezinu glaz bu. (Aquarius Records)
Tamara Obrovac u Joe’s Pubu
DAV
OR
HRV
OJ
ME
\U
NA
RO
DN
I O
DN
OS
I
ME
\U
NA
RO
DN
I O
DN
OS
I
ME
\U
NA
RO
DN
I O
DN
OS
I
ME
\U
NA
RO
DN
I O
DN
OS
I
ME
\U
NA
RO
DN
I O
DN
OS
I
ME
\U
NA
RO
DN
I O
DN
OS
I
ME
\U
NA
RO
DN
I O
DN
OS
I
ME
\U
NA
RO
DN
I O
DN
OS
I
ME
\U
NA
RO
DN
I O
DN
OS
I
ME
\U
NA
RO
DN
I O
DN
OS
I
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
cantus_14:cantus_14.qxd 11-Jul-07 9:10 PM Page 6
7
Neprimjereno ApocalypticiUz nedavnu izvedbu reducirane verzije Kelemenove opera bestial Apocalyptica u Zagrebu Pi{e: Jana Haluza Lu~i}
B R O J 1 3 9 , S R P A N J 2 0 0 6 .
Unedje lju, 30. trav nja ove godine, mnogeje posjetite lje redovnih glaz beno–scen -skih priredbi na{e sredi{ nje nacionalne
kazali{ne ku}e iznenadila izvedba pantomi -mi~ke verzije `ivotnog ostvare nja jednog od na-jve}ih `ivu}ih hrvat skih skladate lja, MilkaKelemena. Spomenuto je djelo njegova multi-medijalna baletna opera Apocalyptica.
Povijesni pregled
Ambiciozno umjetni~ko djelo na kojemu je au-tor po~eo raditi 1972. po narud`bi njema~keopere u Berlinu, uz koautore Fernanda Arrabala(tekst) i Edmunda Kieselbacha (multimedija iobjekti), do danas nije izvedeno onako kako jebilo zami{ ljeno, u kombinaciji s multimedijomi objektima, jer je prema{ilo financij skemogu}nosti naru~ite lja. Koncertna praizvedbate skladate ljeve »nikad do kraja ispu njene `e -lje« uprili~ena je 10. listopada 1979. godine usklopu »festivala u festivalu«, Musikprotokollaunutar [tajer ske jeseni u Grazu. Zagrep~ani suje prvi put mogli vidjeti na 12. Muzi~kom bien-nalu Zagreb, 26. trav nja 1983. godine u sasvimdruga~ijem uprizore nju, na~i njenom premanovoj koreografiji i scenografiji Haralda
Wandtkea i u izvedbiBaleta Drezden skedr`avne opere. Audiosnimku s praizvedbeobjavila je iste godineAustrij ska radiotelevizi-ja na dvije dokumen-tarne plo~e, a ista jesnimka dvadeset godinakasnije osvanula nakompaktnom di sku iz-dava~ke ku}e CroatiaRecords objav ljenom1999. u ~ast skladate -ljeva 75. ro|endana. Di skograf ska izda nja Kele-menove glaz be, u tom velebnom projektu ustopu su pratili i ti skovni izdava~i Schirmer iSikor ski notnim izda njima partitura.
Redukcija do neprepoznat ljivosti
^ini se da je u gotovo tri deset lje}a neispu njenaizvorna zamisao autora opere bestial, tefantasti~ne vizije o problemima ~ovjeka mod-ernoga doba, postala trajnom inspiracijom zaraznorazne kompromisne obrade i adaptacije. Unovije je vrijeme za tom temom posegnuo
proslav ljeni slova~ki pan-tomimi~ar Milan Sládek,ostvariv{i iz multimedi-jalne baletne opere novupantomimi~ku predstavuuz drasti~ne intervencijeu libreto te uz redizajnkostima i scenografije(Antonín Málek). Ovuadaptaciju prati postoje}asnimka iz Graza u ~ijoj su(pra)izvedbi sudjelovalizbor i orkestar ansamblaPro Arte, mnogobrojni
solisti i udara ljka{ki ansambl Studio PercussionGraz. Toliko va`na uloga baleta, koju Kelemenisti~e u mnogobrojnim napisima i intervjuima, uovoj je ina~ici stvorenoj za izvedbu naMe|unarodnom kazali{nom festivalu BiennaleKaze u Tokiju, svedena na jednog klauna–pan-tomimi~ara (Milan Sládek) i dva mra~na»suigra~a« u ulozi asistenata i statista. Izvornotraja nje od 115 minuta skra}eno je na 90 minu-ta, a kvadrofonija je reducirana na standardnustereo–panoramu iz dva ma nja pred nja zvu~ni-ka. Predstava koja je time o~ito dobila obrisekomornog pantomimi~kog cirkusa s jednom
lutkom na napuhava nje pretjeranih dimen-zija i dodu{e `ivom, no ne i suvi{e `ivah-nom bijelom golubicom, pokazala se kaospretan i ekonomi~an putuju}i proizvodkoji je krajem trav nja lako uba~en i u pro-gram zagreba~koga HNK.
Trijumf Kelemenove glaz be
Iako se autor toga komornog uprizore njapoku{ao dr`ati izvornoga temat skog sinop-sisa i uz akusti~nu kulisu Kelemenoveglaz be na svoj na~in slijediti kriti~ki prikazpolo`aja suvremenoga ~ovjeka u dru{tvu,bez jasne dramaturgije rezultat ne zadovo -ljava kriterije dobroga kazali{ta. Njegova jekoncepcija na trenutke pretjerano doslov-na, a na trenutke pretjerano apstraktna unasumi~nom niza nju naivnih i dramatur{kinedovo ljno povezanih prizora. Iz predstavekojoj je nedostajalo idejnosti osobito je uprvi plan izvirila ma{tovita, efektna imajstor ski napisana Kelemenova glaz bakoja svakako zaslu`uje, ako ne izvornu, on-da barem kvalitetniju i potpuniju scen skuinterpretaciju.
^ini se da je u goto-vo tri deset lje}aneispu njena izvorna
zamisao autora operebestial, te fantasti~ne vizijeo problemima ~ovjekamodernoga doba, postalatrajno nadahnu}e za raznekompromisne obrade.Jedna od pos ljed njih, izradionice slova~kog pan-tomimi~ara s njema~komputovnicom, Milana Sláde-ka, ne dose`e razinuprihvat ljivoga.
IZM
E\
U J
ED
NO
G I
DR
UG
OG
CA
NT
US
AIZ
ME
\U
JE
DN
OG
I D
RU
GO
G C
AN
TU
SA
IZM
E\
U J
ED
NO
G I
DR
UG
OG
CA
NT
US
AIZ
ME
\U
JE
DN
OG
I D
RU
GO
G C
AN
TU
SA
IZM
E\
U J
ED
NO
G I
DR
UG
OG
CA
NT
US
AIZ
ME
\U
JE
DN
OG
I D
RU
GO
G C
AN
TU
SA
cantus_14:cantus_14.qxd 11-Jul-07 9:10 PM Page 7
8
CARDS PROJEKTCARDS projekt Europ ske unije Prava intelektualnog vlas-ni{tva u Hrvat skoj — autor sko i srodna prava slu`beno jezavr{io 30. lip nja. U sklopu projekta razra|en je tzv. Sus-tav privatnoga kopira nja u RH i plan njegove imple-mentacije. Naime, Europ ska je unija pokrenula posebanCARDS projekt u ci lju izrade i implementacije Sustavaprivatnog kopira nja u RH sukladno odredbama hrvat -skoga Zakona o autor skom pravu i srodnim pravima.Ovim je sustavom privatnim osobama omogu}eno legal-no kopira nje autor skih djela za njihovo vlastito, privatno,kori{te nje, a autori djela dobili su pravo na odgovaraju}unaknadu. Surad njom kroz CARDS projekt, pravnimstru~ njacima HDS ZAMP–a omogu}eno je bli`eupoznava nje s europ skim i skustvima u ovom podru~juza{tite autor skih prava, a u izradi samoga sustava sudjelo-vali su i me|unarodni stru~ njaci. Europ ska unijapokrenula je CARDS projekt kako bi tijekom pristupnarazdob lja zem ljama u regiji pomogla u ispu nje nju zada}akoje pred njih stav lja Sporazum o stabilizaciji i pridru`iva -nju. ^i njenica da je EU cijeli projekt unutar CARDS pro-grama posvetila upravo za{titi intelektualnog vlas ni{tvagovori o njegovoj va`nosti za dru{tveni razvoj, {to je u Eu-ropi odavno prepoznato, ali i o tome da je njegova za{titaproblem kojim se kod nas i sama dru{tvena zajednica tre-ba vi{e pozabaviti. (M. F.)
HDS ZAMP DOMA]IN SUSRETA DRU[TAVA REGIJEHDS ZAMP }e 14. srp nja biti doma}in susretaCISAC–ove radne skupine glaz benih autor skih dru{tavas podru~ja jugoisto~ne Europe. Naime CISAC (Interna-tional Confederation of Authors and Composers Societies),krovna me|unarodna konfederacija dru{tava autora iskladate lja koja okup lja autor ska dru{tva s podru~ja glaz -be, k nji`evnosti, likovnih umjetnosti i filma iz vi{e od 90zema lja svijeta, oformila je posebnu radnu skupinu autor -skih dru{tava zema lja jugoisto~ne Europe. Ta je radna skupina ustanov ljena kako bi potaknula dru{tva s po-dru~ja nekada{ nje Jugoslavije, Gr~ke, Rumu nj ske,Bugar ske, Albanije i Tur ske na bli sku surad nju iz koje biproizi{la vi{a razina za{tite autor skih prava u cijeloj regiji.Radna skupina pokazala je poseban interes za me|usob-nu surad nju oko tema kao {to su odnosi s izdava~ima terazvoj informatizacije. Zamjenik direktora HDS ZAMP–aNenad Mar~ec predsjednik je sekcije koja se bavi pita -njima odnosa s izdava~ima, a direktor SOKOJ–a IvanTasi} vodi sekciju koja se bavi razvojem informatizacije.U sklopu surad nje unutar ove CISAC–ove radne skupineHDS ZAMP, kao dru{tvo iz skupine informati~ki razvi-jenijih dru{tava, uspostavit }e posebnu surad nju s infor-mati~ki slabo razvijenim bosan skohercegova~kimdru{tvom SQN. Tim povodom zamjenik direktora HDSZAMP–a Nenad Mar~ec i vodite lj IT odjela Davorin An-tun Duman~i} posjetili su sredinom lip nja kolege u Sara-jevu te dogovorili budu}u surad nju i pru`a nje stru~ne po-mo}i. (M. F.)
B R O J 1 3 9 , S R P A N J 2 0 0 6 .
ELVIS PENAVA NATURNEJI SEUROPEANJAZZ ORCHESTROMZahva ljuju}i uspje{nom nastupu napro{logodi{ njem susretu Me|unarodnogudru`e nja {kola jazza (International Associ-ation of Schools of Jazz) u Krakovu, gdje jesudjelovao kao predstavnik Akademijejazza u Grazu, gitarist Elvis Penava dobioje poziv da sudjeluje na turneji s europ -skim jazz glaz benicima okup ljenima uEurop skom jazz orkestru (European JazzOrchestra). Umjetni~ki vodite lj i dirigentorkestra je Barry Forgie. Penava, ina~estalni ~lan HGM jazz orkestra Zagreb,odr`ao je tijekom turneje s europ skimorkestrom osamnaest koncerata u Dan skoj, [ved skoj, Njema~koj, Nizozem skoj, Walesu, Engle skoj i [kot skoj, a u BBC–jevustudiju u Glasgowu snimio je CD. Producenti Europ ske radij ske unije izjavili su da je razina izvedbi bila na dosad najvi{oj razi-ni. (D. H.)
Dobitnik Europ ske nagrade za jazz Bojan Znastupio u Lisin skomBosan skohercegova~ki klavirist i skladate lj Bojan Zulfikarpa{i}, koji godinama `ivi i djeluje u Parizu, nastupio je 27. svib nja ovegodine u Maloj dvorani Lisin ski. Bio je to sjajan zavr{ni koncert Jazz ciklusa, koji organiziraju Jazz klub Zagreb Hrvat skoga dru{tvaskladate lja i Koncertna dvorana Vatroslava Lisin skog, u kojemu su tijekom ove sezone nastupili vrhun ski glaz benici, ansambli iorkestri poput Vienna Art Orchestra, Paquita D’Rivere, bra}e Assad, Petera Er skinea, Cantus Ansambla i Francka Amsallema.
Bojan Z opravdao je o~ekiva nja te -me ljena na brojnim prizna njima i na -gradama. Ovaj je umjetnik svojimpe dago{kim djelova njem zaslu`io Or-den viteza za umjetnost i k nji`evnost,koji mu je uru~io francu ski predsjed-nik Jacques Chirac, dok mu je Na-gradu Django Reinhardt za najbo ljegjazz glaz benika u Francu skoj dodi-jelila Francu ska jazz akademija. Osimtoga, pro{logodi{ nji je dobitnik pre -sti`ne Europ ske nagrade za jazz, naj-va`nijega prizna nja za europ ske jazzumjetnike. U Lisin skom je nastupiou triju s francu skim kontrabasistomRemiem Vignolom i ameri~kim bub -njarom Arijem Hoenigom, s kojimaje snimio svoj novi album Xenophonia.(D. H.)
Bojan Zulfikarpa{i} na nastupu u Lisin skom
DAV
OR
HRV
OJ
Odr`ana godi{ nja skup{tina Hrvat skogadru{tva skladate ljaU
nedje lju, 11. lip nja, odr`ana je redovna godi{ nja skup{tina Hrvat skogadru{tva skladate lja. Prisustvovalo je vi{e od {ezdeset redovnih ~lanovaDru{tva, nekoliko gostiju, te djelatnici HDS–a i ZAMP–a. Skup{tina nije
bila izbornoga tipa, no smr}u dr. Nikice Kalogjere ostalo je otvoreno mjestojednog ~lana Nadzornog odbora te je izvr{en izbor na kojemu je, izme|u ~etirikandidata, ve}inom glasova izabran skladate lj Zrinko Tuti}. Nakon minute {ut njeza preminule ~lanove i predstav lja nja novoprim ljenih, progla{eni su dobitnici go-
di{ njih nagrada Dru{tva za 2005. godinu. Potom su podnesena izvje{}a (program sko, financij sko i izvje{}e Nad-zornog odbora), a u raspravi su sudjelovali uglavnom mla|i ~lanova, koji su se ove godine odazvali u ve}em bro-ju. Na skup{tini je prvi put predstav ljeno financij sko poslova nje ZAMP–a sa svim deta ljima kako bi ~lanovi, alii {ira javnost dobili uvid u prihode i tro{kove Udruge. Sva izvje{}a jednoglasno su usvojena.
Izme|u ostalih tema, na skup{tini je bilo rije~i o zbiva njima u Europ skoj uniji na podru~ju za{tite i provedbeautor skih prava te o njihovim implikacijama u Hrvat skoj. Skup{tina je trajala oko dva sata, nakon ~ega je dru`e -nje nastav ljeno uz domjenak. A.T. [aban, @. Brkanovi}, H. Hegedu{i}
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
DAV
OR
HRV
OJ
MAR
IN L
EVAJ
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
cantus_14:cantus_14.qxd 11-Jul-07 9:10 PM Page 8
9
10. Hrvat ski radij ski festival, Trogir, 1. do 4. lip nja 2006.
TONY CETIN SKI APSOLUTNI POBJEDNIKOVOGODI[ NJEGA HRF–aPi{e: Dra`ena Slade [ilovi}
B R O J 1 3 9 , S R P A N J 2 0 0 6 .
Jubilarni, 10. Hrvat ski radij ski fes-tival, niz godina najve}i »proiz-vo|a~« hitova na doma}oj glaz -
benoj sceni, ove je godine prvogavikenda u lip nju u Trogiru okupiovi{e od 1.200 sudionika, a sjajne kon-certe na trogir skoj rivi i u kuli Kamer-lengo pratilo je vi{e desetaka tisu}agledate lja. Festival je uz male ekraneu televizij skom prijenosu u Hrvat skoj
i susjednim zem ljama okupio oko 11milijuna ljubite lja popularne hrvat skeglaz be. Prema podacima Posluha za2005. godinu, a prema prijavama iz-vo|e nja u elektroni~kim medijima uRepublici Hrvat skoj, od 20 naj -izvo|enijih skladbi ~ak 15 njih je sHRF–a.
Fe{te su po~ele 1. lip nja na festival -
skoj pozornici.Miroslavu [kori,kao pro{logodi{ -njem laureatuHRF–a s pjes-mom Sveti nja, pripala je ~ast otvore -nja ovogodi{ njega Festivala. njegovsjajan nastup i razdragana publika bilisu najava dobrih vibracija u Trogiru— gradu sretnih trenutaka. U kuli
Kamerlengo iste je ve~eri na po no} -nom koncertu svoje puno umije}eko je se odlikuje sjajnim vo ka lom, alii izvrsnim zabav lja~kim talentom po -kazao Tony Cetin ski, koji je 2005. os -vo jio prvu nagradu `irija glaz benih re -dakcija radiopostaja, ~lanica HURIN–a.Ove je godine svojim obo`avate ljimapriredio nezaboravnu ve ~er koncer-tom On i one. U sred njovjekovnoj kulizablistale su Ivana Banfi}, NinaBadri} i Vanna, a mlada nada JelenaDomazet i malena Nika Turkovi}ugodno su iznenadile nastupima, pot-puno se uklopiv{i me|u i skusneestradne zvijezde.
Petak je pripao finalistima 10.HRF–a. Nakon tromjese~ne borbe za
bodove na 118 radiopostaja di ljemHrvat ske, predstavila su se 24 najbo -lja izvo|a~a. Progla{e nje pobjednikapopra}eno je burnim ovacijama vi{eod 12.000 gledate lja.
Apsolutni ovogodi{ nji pobjednikje Tony Cetin ski koji je izveopjesmu Sve je s tobom napokon namjestu. Njemu su u kategorijipop–rock glaz be pripale sve trinagrade: slu{ate lja, glaz benih re -dakcija i grand prix Festivala. Ukategoriji zabavne glaz be `iriji subili podije ljeni. Dra`en Ze~i} spjesmom Zora dobio je nagraduslu{ate lja, Baruni su pjesmomMene grije osvojili glasove glaz -benih redakcija, dok je pjesmaTamo gdje su moji korijeni donijelagrand prix Marku Perkovi}uThompsonu.
Na HRF–u su prvi put sudjelo-vali i izvo|a~i iz susjednih zema -lja. Dodu{e, sloven ska pjeva~icaSa{a Londero nije se plasirala ufinale, no To{u Proe skog izMakedonije i njegovu sjajnuskladbu Srce nije kamen samo jenekoliko bodova dijelilo odfestival skih nagrada.
Ni lagana ki{a niti hladan vjetarnisu smetali onima koji su prviput nakon velikog uspjeha naEuroviziji `e ljeli gledati i slu{atiHarija Mata Harija. Nakonprogla{e nja pobjednika, on jegotovo dva sata mamio uzdahe,otvarao srca i raspjevao tisu}evjernih obo`avate lja.
Pjesme Podravine i Podrav lja Pitoma~a 2006.
PODRAV SKA PJESMA TRAJE ZAHVA LJUJU]I PITOMA^IPi{e: Dalibor Paulik
Kad su prije trinaest godina pitoma~kizanese njaci na skromnoj sceni kino dvo-rane o`ivotvorili ideju o festivalu
podrav ske pjesme, nisu ni sa njali da }e ba{ njihov Festival postati svojevrsna institucijavi{egodi{ nje tradicije. Do ovogodi{ njega festi-vala Pjesme Podravine i Podrav lja Pitoma~a2006. na nosa~ima je zvuka snim ljeno blizu 500pjesama, a trajno mjesto izvedbe je sport skadvorana O[ Petra Preradovi}a, koja je i ove go-dine 16. i 17. lip nja tijekom dvije ve~eri ugosti-la autore i izvo|a~e, za ljub ljenike u podrav skupjesmu. Ova ~etrnaestogodi{ nja tradicija, koja jeidealna promid`ba Podravine i Pitoma~e, nagra-da je nekolicini entuzijasta me|u kojima poseb-no treba istaknuti umjetni~koga ravnate lja Mar-ijana Jergovi}a, direktora Rajka Stilinovi}a i za-krilnika, ro|enog Pitoma~anina, pokojnogapjesnika Dragu Britvi}a te Sini{u Leopolda,dirigenta Tambura{kog orkestra HRT–a.Udruzi Glazbeni festival Pjesme Podravine iPodrav lja pridru`ila se i ove godine HRT kojaje prenijela zvukove podrav ske pjesme u do-move na{ih gledate lja u zem lji i inozemstvu.
Prve festival ske ve~eri izvedena je 21 nova pjes-ma u izvedbi malih sastava i mladih vokalnihsolista. Temat ski krug podrav skih pjesama ~ine ljubav, domo ljub lje, nostalgija, Drava, majka,tambura, prve ljubavi i be}ari. Nastup na drugojve~eri je, prema odluci stru~nog povjerenstvasastav ljenog od urednika radio postaja, izborila ljubavna pjesma Tvoj va njku{ (@. Grahovac) uizvedbi ansambla Svirci.
Prava sve~anost podrav ske pjesme dogodila sedan kasnije, u subotu kad su izvedene 23 noveskladbe. Ova manifestacija objedi njuje ~a i kaj,polku i valcer, po sko~icu i ~arda{, tambura{e,cimbal i gudce te folklorne izraze krajeva uzDravu, Me|imurje, Zagorje, sve do bara nj skeravnice.
Koncert je zapo~eo izvedbom Tambura{kogorkestra HRT–a u pozdravnoj pjesmi Dok jeDrava sa njala. Kajkav ski valcer Zakaj (I. Mar-tin~evi}, Z. Sabolek, V. Felker) u izvedbimladih Eme Viteli} i Jelene Martin~evi} otvo-rio je pjesmaricu ovogodi{ njega Festivala. Kaj -kavac Mladen Hitrec pjevao je o Dravi i suza-ma, Cecilija je izvela Nikad ne reci nikad (V.^elant, T. Buba Bognar, D. [pege lj), a EdoBerec Tra`im te (M. Jergovi}, Z. Klin`i}, D.[pege lj) tako|er uz Festival ski prima band.Publiku su razveselili Adam Kon~i} i IvicaIvankovi} u Hote dekle pemo v klet (B. Meglajec,@. Ko`ari}, B. Poto~nik), sigurna je bila i VlatkaKopi} Tena uz tambura{ki sastav Lyra u Samosam tebi svoju ljubav dala (S. Rudin ski, I. Maro{),a iz Zagorja su stigli Ivica Pepelko i Renata Kosizvode}i Imam samo jednu `e lju. Idok su tambura{ki ugo|ajponudili Licitari u Podravina ljubav jedina (@. Bar~an, \.Kumer, D. Krmi}), a @e ljkoSesve~an u svoj pjesmi poru~io Tusam ro|en, duh polke donijeli suLepi cajti u Ajnfri{ polki (S. Doro -njga, R. Stilinovi}, D. Berovi}),dok je sasvim druga~iji »operni{tih« po nudila Barbara Othman uBeloj bluzi (R. Othman, R. Stili-novi}, S. Miha ljinec). Simpati~naje bila i Gordana Iva njek u ljubavnoj pjesmi Da si znao (J.Bakan, Z. Klin`i}, D. [pege lj), ana Festivalu je kontinuirano na-zo~na i Renata Holi, ovaj put pje-vaju}i Ona koja pjesme plete (M.Jergovi}, M. \e rek Lovrekovi},D. [pege lj). Tipi~ne tambura{kebile su s ljede}e pjesme: Bara nj skeno}i (A. Homoky, T. Buba Bognar,D. [pege lj) u izvedbi Rav nice,
Podravino za te `ivim (A. Ho moky) koju su otp-jevali Stjepan Jer{ek [tef i \entlmeni, Cvijet odkamena (S. [ari}, T. Buba Bognar, D. [pege lj) uizvedbi Najbo ljih hrvat skih tambura{a i~arda{om razigrana, duhovita O kakav je plesa~moj stric Ferdo bio (M. Jergovi}, Z. Majdak, M.Jergovi}) koju su otpjevali Podrav ski mu`ika{i.Ana Filipovi} je uz prate}i plesni ansambl izvelaOluju nad rijekom (M. Bar~an, R. Stilinovi}, R.Gross), ali je nastup plesne grupe (u dvijepjesme) te`e}i scen skom efektu bio neprili~anglaz benom stilu pjesama. Podoknicom u duhucountry glaz be predstavili su se Kra ljevi ulice uzTambura{ki orkestar HRT–a izvode}i Ariju sjezera (S. Leopold, R. Stlinovi}, S. Leopold).
Dvije nove pjesme podsjetile su nas na nepre-
su{no pjesni~ko vrelo Drage Britvi}a.\uka ^ai} uvjer ljivo je interpretiraoLjubav treba ispiti do dna (arr. J. Cvitanovi}),a na svr{etku koncerta Boris ]iro Ga{paracnostalgi~no je digao kupicu u pjesmi Zastarin sku hi`u (S. Cvija, S. Leopld),potvr|uju}i trajnost poet ske rije~i legen-darnoga Pitoma~anina.
Odlikuju}i se raznolikim ugo|ajem,pjesme glaz benoga festivala Pjesme Po-dravine i Podrav lja potvrdile su da je man-ifestacija potrebna za kulturni identitetovoga kraja, a autor ski doprinosi pokazalisu ljubav stvaralaca za taj glaz beno–poet skiidiom.
IZM
E\
U J
ED
NO
G I
DR
UG
OG
CA
NT
US
AIZ
ME
\U
JE
DN
OG
I D
RU
GO
G C
AN
TU
SA
IZM
E\
U J
ED
NO
G I
DR
UG
OG
CA
NT
US
AIZ
ME
\U
JE
DN
OG
I D
RU
GO
G C
AN
TU
SA
IZM
E\
U J
ED
NO
G I
DR
UG
OG
CA
NT
US
AIZ
ME
\U
JE
DN
OG
I D
RU
GO
G C
AN
TU
SA
BEG
OVI
]
Tony Cetin ski na HRF–u Nagra|eni na HRF–u
cantus_14:cantus_14.qxd 11-Jul-07 9:10 PM Page 9
10
Stara pri~a u novoj rekonstrukciji
Juditina agonija Katarine Liv ljani}Napisala: Mirta [po ljari}
B R O J 1 3 9 , S R P A N J 2 0 0 6 .
Damir Kukuruzovi} HotJazz Quintet nastupio nazatvara nju sezone SisciaJazz ClubaNastupom Damir Kukuruzovi} Hot Jazz Quinteta29. trav nja zavr{ena je uspje{na sezona Siscia JazzCluba. Tijekom iznimno bogate sezone u klubu sunastupili neki od najpoznatijih hrvat skih jazz glaz -benika poput Matije Dedi}a, Elvisa Stani}a, Bo{kaPetrovi}a i drugih, posje}enost je bila odli~na, augo|ajem je podsje}ao na najpoznatije svjet skejazz klubove. Tako se Siscia Jazz Club ve} u prvojgodini djelova nja nametnuo kao jedno odnajzna~ajnijih okup ljali{ta hrvat ske jazz elite, ali igra|ana Si ska, a posebno veseli sve ve}i brojmladih koji dolaze na nastupe istaknutih jazz iz-vo|a~a. Zatvaraju}i koncertnu sezonu u klubu, njegov je vodite lj, na{ poznati gitarist Damir Kuku-ruzovi}, najavio nastavak jazz doga|a nja na otvo -renom i Siscia Jazz Festival u kolovozu. (D. H.)
Praizvedba Proha skina Ariosa u Salonu O~i} Ovogodi{ nja, jedanaesta sezona ku}nih koncerata uSalonu O~i}, u organizaciji Dru{tva za promica njeorgu lj ske glaz bene umjetnosti Fra njo Dugan, zak -lju~ena je 8. lip nja nastupom Guda~kog kvartetaSebastian i doma}ice Salona, orgu lja{ice LjerkeO~i}. Na programu su, uz djela WolfgangaAmadeusa Mozarta, bile dvije skladbe Mi ljenkaProha ske, iznimne osobnosti suvremene hrvat skeglaz bene scene. Tom je prigodom prvi putpredstav ljen Proha skin Arioso za violinu i orgu lje,koji su izveli koncertni majstor Kvarteta Sebastian,An|elko Krpan, i Ljerka O~i} za orgu ljama.Praizvedba te kratke skladbe, koja povezuje tradi-cionalnu melodioznost i harmoniju s modernimglaz benim tekovinama pokazala je osebujan izri~ajskladate lja, koji se tijekom bogate karijere kontra-basista, aran`era, dirigenta i skladate lja osobitoposvetio jazz glaz bi te stekao reputaciju jednog odnajzna~ajnijih hrvat skih jazz autora, zaslu`iv{i broj-na prizna nja u domovini i inozemstvu. Arioso, nas-tao upravo za izvedbu u Salonu O~i}, donosi usp-jelu fuziju zvuka violine i orgu lja uz rafinirani prist-up izvo|a~a, pokazuju}i na efektan na~in jednos-tavno tuma~e nje skladate ljevih zamisli. Zatim je nared do{lo jo{ jedno Proha skino ostvare nje, skladbaSebastiana za ~iju su se izvedbu okupili svi ~lanoviKvarteta u pone{to druga~ijem sastavu oduobi~ajenoga: drugu violinu svirala je Fani Bandur,a violon~elo Augustin Mr{i}, uz stalne ~lanoveNeboj{u Floreanija na violi te violinista An|elkaKrpana. No, i uz te izmjene ansambl je zazvu~aoskladno, jasno oblikuju}i dionice i raspolo`enomuziciraju}i.
Prvi dio koncerta bio je posve}en Mozartovoj glaz -bi i obi lje`ava nju 250. godi{ njice skladate ljevaro|e nja, pa su tako izvedena dva stavka iz njegova14. guda~kog kvarteta u G–duru, KV 387, potom An-dante u F–duru za orgu lje KV 616 te dvije crkvenesonate KV 328 i 336. ^lanovi Kvarteta Sebastian iorgu lja{ica Ljerka O~i} svojim su interpretacijamanadahnuto i poletno predstavili navedena djela tepokazali umije}e u razli~itim glaz benim podru~ji-ma. (A. V.)
Damir Kukuruzovi} Hot Jazz Quintet
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
DAV
OR
HRV
OJ
DAV
OR
HRV
OJ
Biblij ska pri~a o Juditi, koja zavodineprijate lja Holoferna te ga, u{av{i u njegovu pala~u, ubija kako bi oslo-
bodila svoj narod, postala je teme lj sred -njovjekovne hrvat ske literature, koju je u sti-hove preto~io Marko Maruli} u Veneciji1521. godine. Napisana na hrvat skom, ova jepri~a jedna od rijetkih koje je Maruli}napisao na materi njem jeziku i to u maniriglago lja{kih pjesnika. Rekonstruirana nateme lju Maruli}evih stihova i teksta izzbirke Vartal, koji se pripisuje Maruli}u, teuz glaz bu dalmatin skih gregorijan skih, gla -go lja{kih i beneventan skih tradicija, iznimnapri~a o Juditi zasjala je pod nazivom Juditinaagonija u interpretaciji Katarine Liv ljani},vodite ljice proslav ljena pari{koga vokalnogansambla za sred njovjekovnu glaz bu Dialo-gos. Nakon njezina opse`nog i intenzivnogistra`iva nja, ova je glaz bena monodramapraizvedena 26. trav nja ove godine u london -skoj koncertnoj dvorani Purcell Room.
»Glazbena je monodrama uvr{tena u ciklusistra`iva nja glaz bene ba{tine Explorations inTime, a nastup je najav ljen kao hrvat sko re-mek–djelo ispri~ano poezijom i glaz bom...
Odu{ev ljena prijemom publike i stru~nimocjenama projekta, na kojemu je radilanekoliko godina kao muzikologi nja,skladate ljica, redate ljica i izvo|a~ica, Katari-na Liv ljani} zahva ljuje hrvat skim stru~ -njacima Bratislavu Lu~inu i Jo{ku ]aleti, ko-ji su joj pomogli tijekom istra`iva nja glaz -bene ba{tine. Praizvedba Judite nije samova`na kao prvi nastup ansambla Dialogos uVelikoj Britaniji, nego i zbog promid`behrvat ske renesansne k nji`evnosti i glaz beneba{tine u svijetu.« (Flora Turner Vu~eti}, Vi-jenac, 11. svib nja 2006.)
Napomenimo da je u izvedbi sudjelovao Al-brecht Maurer na liri te da je scen ski nastupoblikovala redate ljica Sanda Hr`i}, koja jeve} sura|ivala s Katarinom Liv ljani} na pro-jektu Tondalova vizija. U izvedbi koja slijediu rujnu Dialogosu }e se pridru`iti NorbertRodenkirchen na flauti. O dosada{ njim ibudu}im projektima Katarine Liv ljani} i An -sam bla Dialogos, s izvrsnim tekstovnim ob-ja{ nje njima, fotografijama, izvacima iz kriti-ka i opisom di skografije, mo`ete pro~itati nainternet skoj stranici http//:www.ensemble–dial-ogos.org.
4. Me|unarodni festival rane glaz be Dvigrad 2006.
Glazba budi istar sku Trnoru icuPi{e: Jana Haluza Lu~i}
Rana glaz ba, pod kojom se uu`em smislu podrazumijevarazdob lje od prvih izvora glaz -
bene prakse (9. sto lje}e) do kraja rene-sanse (16. sto lje}e), u na{im je okvirimaizvo|a~ke umjetnosti posve neposto-je}a kategorija. Osim izdvojenih hvale -vrijednih poku{aja kakve je se dam -dese tih godina pro{loga sto lje}a s tada{ -njim studentima Muzi~ke aka de mijeZa greb poduzimao na{ najpoznatijitrubadur Igor Pomykalo (Universitas Stu -di orum Zagrabiensis), a trajnijim an ga` -manom do danas tek povremeno o`iv -ljavaju pojedini amater ski ansambli, toje posebno glaz beno podru~je zamrlidio na{e koncertne produkcije. Mladikoji imaju interes za istra`iva njenajuda ljenijih predjela povijesti ljud -skoga glaz bova nja, moraju oti}i nastudij u ino zemstvo, jer Muzi~ka seakademija u Zagrebu na svojim instru-mentalisti~kim odjelima u najnovije do-ba jedva uspjela izboriti za sustavno po-du~ava nje tek baroka (Laura Vadjon),dok je povijesna interpretacija ranijihrazdob lja jo{ uvijek netaknuta.
Zvuk sa starih slikaZbog toga je od velike va`nosti festivalkoji se pos ljed nje ~etiri godine odr`avau Istri i koji je posve}en isk lju~ivo ranojglaz bi, {to podsje}a na davne profiliranegodine zadar skih Glazbenih ve~eri u Sv.Donatu kada ih je vodio njihov uteme -ljite lj Pavle De{pa lj i nekolicina drugihnastav lja~a izvorne festival ske ideje.Jednako stil ski dos ljedan, organizatorAlojzije Prosoli sa svojom je UdrugomSveta glaz ba od prve godine popitoresknim istar skim gradovima orga-nizirao koncerte uglavnom s talijan -skim, {vicar skim i francu skim glaz -benicima, specijaliziranima za glaz benosred njovjekov lje i renesansu, koji suprizore autenti~nih ambijenata na{e ter-rae magicae upotpu njavali odgo vara -ju}im povijesnim instrumentarijem(sta rim glaz balima koja se vrlo ~estomogu na}i na ikonograf skim prikazima
u Istri). Ono {to je mo`da upo~etku djelovalo neprim-jereno za publiku koja jedvada je navikla na ikakva »ozbi -ljna« koncertna zbiva nja, po -kazalo se kao idealan mamacza mnogobrojne ljubite lje sta-rina me|u turistima i lo kal -nim stanovni{tvom. Od po -~etka su se mnogi pitali kakoto da festival, koji sva kimsvojim idu}im koncertommije nja mjesto odr`ava nja,nosi ime zapu{tenog sred -njovjekovnoga grada koji,poput zarasloga zamka iz ba-jke o Trnoru`ici, izra nja iz ob -ronaka Kanfanara. Prosoli jetajnovite zidine, koje ve} izdaleka odu{ev -ljavaju sve putnike zapadne strane istar skog»Ipsilona«, `elio o`ivjeti glaz bom i ljudima,upisati Dvigrad na kartu va`nih lokalitetaistar skog poluotoka i na njega usmjeriti po-zornost svijeta. Stoga je po njemu nazvao fes-tival koji bi se, prema izvornoj zamisli, jedno-ga dana trebao odr`ati i na tom zapu{tenommjestu, u izvornom ozra~ju grada koji suzbog kuge prije vi{e od 400 godina `ite lji za-uvijek napustili.
Glazbova nje pod mjese~inomTaj se san ostvario u ovoj, ~etvrtoj godiniFestivala, koji je tom prigodom uspio pobu-diti i najve}e dosada{ nje zanima nje javnosti,osobito na koncertima odr`anima podmjese~inom i bak ljama unutar dvigrad skihzidina, 9. lip nja (glaz ba renesansne Comme-die dell’arte u izvedbi bolo nj skog ansamblaSalon de musiques) i 15. lip nja (madrigali idvozborje renesansne svjetovne i sakralneglaz be na koncertu zbora Coro delle 9 izPescare). Ostalih pet koncerata, izme|u 9. i17. lip nja, odr`ano je u Kanfanaru, Pazinu iVi`inadi, a s obzirom na to da je ove godineprvi put pokrovite ljstvo preuzeo Papin ski in-stitut za crkvenu glaz bu, osobit je dio progra-ma bio posve}en sakralnoj glaz bi uakusti~nim crkvenim prostorima.
Triptih gregorijanike^ak tri koncerta bila su posve}ena najstari-jim slojevima crkvenoga pjeva nja. Stalnisuradnici Festivala, glaz benici milan sko–`e -nev skog ansambla Lucidarium, predstavilisu glaz bu @idova u renesansnoj Italiji, a dvo-jica Francuza, kontratenor Pierrik Bachelin ilut njist Guy Robert, izveli su niz renesansnihi ranobaroknih dvor skih arija u pazin skomKa{telu. Koncert Faroskih kantadura izStaroga grada na Hvaru (Kanfanar, 10. lip nja)donio je presjek autenti~nih hvar skih koriz-menih napjeva u i skon skim suzvu~jima sr ~a -nih i prirodno impostiranih glasova. Nastuptrojice muzikologa i glaz benika ansamblaDiap salmata iz Assisija (Vi`inada, 12. lip nja)na povijesno je obavije{ten na~in usporediorepertoar najranijih glaz benih izvora s objestrane Jadrana, iz me |u 9. i 13. sto lje}a. Fes-tival je zak lju~en koncertom veron skih pje-va~a Nova Schola Gregoriana koji je podvodstvom dirigenta Alberta Turca, docentaza gregorijan sko pjeva nje na Papin skom in-stitutu za crkvenu glaz bu u Rimu, pru`io na-jvjerodostojniji uzor za izvedbu koralnogarepertoara.
Nadamo se da }e se i ubudu}e na}i izvori inadahnu}a za festival koji je po mnogo~emujedinstveni dragu lj na{e trenuta~ne koncer -tne ponude te zbog toga svakako za slu ujeve }u potporu dr`avnih i lokalnih vlasti.
IZM
E\
U C
AN
TU
SA
I C
AN
TU
SA
IZM
E\
U C
AN
TU
SA
I C
AN
TU
SA
IZM
E\
U C
AN
TU
SA
I C
AN
TU
SA
IZM
E\
U C
AN
TU
SA
I C
AN
TU
SA
I
ZM
E\
U C
AN
TU
SA
I C
AN
TU
SA
I
Z R
AD
ION
ICE
HR
VA
TS
KE
GLA
ZB
E
IZ
RA
DIO
NIC
E H
RV
AT
SK
E G
LA
ZB
E
IZ
RA
DIO
NIC
E H
RV
AT
SK
E G
LA
ZB
E
Salon de musiques me|u dvigrad skim zidinama
cantus_14:cantus_14.qxd 11-Jul-07 9:10 PM Page 10
11
Aktivnosti orgu lja{a Marija Perestegija
Sustavna briga zaorgu lj sku glaz buPi{e: Mirta [po ljari}
B R O J 1 3 9 , S R P A N J 2 0 0 6 .
Ve~er hrvat ske zbor ske glaz beKoncert zbora Ivan Filipovi} 1. lip nja 2006. u Hrvat skom glaz benom zavodu Pi{e: Ana Vidi}
Na pos ljed njem koncertu ove se-zone u ciklusu Cantabile Kon-certne direkcije Zagreb u Hrvat -
skom glaz benom zavodu Komorni zborIvan Filipovi} uz dirigenta GoranaJerkovi}a predstavio je bogatstvo hrvat -skoga zbor skog stvarala{tva u razli~itimvremen skim razdob ljima.
Koncert Komornoga zbora Ivan Filipovi},odr`an 1. lip nja u HGZ–u, bio je svo-jevrstan presjek hrvat ske zbor ske pjesmebudu}i da se na programu na{lo dvanaestskladbi nastalih od renesanse do suvreme-na doba, od kojih mnoge zauzimaju osobitomjesto u glaz benoj povijesti.
Profi njeni osje}aj za Skjaveti}a iLuka~i}aKoncert su otvorile skladbe dvojiceskladate lja ~ija ostvare nja otkrivaju visokedosege hrvat skih umjetnika na podru~juvokalnog izri~aja 16. i 17. sto lje}a. Izvev{i acappella i u ma njem sastavu motete Quampulchra es Julija Skjaveti}a te Panis angelicusIvana Luka~i}a, Zbor Ivan Filipovi} po -kazao je osje}aj za profi njenu ranu Skja -veti}evu polifoniju i Luka~i}evo skladnoslaga nje glasova. Kako je u hrvat skoj zbor -skoj glaz bi od druge polovice 17. do 19.sto lje}a vladalo zati{je, tako je izbor nared-nih skladbi bio iz novijega vremena.Nastav ljaju}i u duhovnom izrazu, na red jedo{la Zdrava Devica Mate Le{}ana, anakon nje Dona nobis pacem Frane Para}a.
Uz solisticu Vesnu Kova~i}, zbor je do~arao dra-matiku Le{}anove skladbe nastale prema is-toimenom napjevu iz Pavlin ske pjesmarice, da bise potom prebacio u ne{to druga~ije, ali dojm -ljivo ozra~je Para}eve melodike. U stavkuPozdrav ljeno budi ili Benedictus iz Mise pastoraleTomislava Uhlika, nastale na tekst iz zbirkeHrvat ske pu~ke popijevke iz Me|imurja Vinka@ganeca, o~itovala se jednostavnostpristupa i te` nja jasnom oblikova -nju melodije i teksta.
Antologij ski ~etverolist i hrvat ska praizvedba^etiri su klasika hrvat skoga zbor -skog opusa: Voda zvira Josipa [tol-cera Slaven skog, Mjese~ina BlagojaBerse, ]a}e moj Ivana Mateti}a Ro -njgova i Zvonimirova la|a JakovaGotovca svaki na svoj na~inpokazali razli~ite interese skladate -ljâ u prvoj polovici pro{loga sto lje}a— osebujno barata nje folklorom i njegovo citira nje, impresionisti~kaslika nja te neoklasicizam. Surad njaizme|u dirigenta Gorana Jerkovi}ai ~lanova zbora o~igledno je protje-cala u obostranom uva`ava nju, {toje osobito do{lo do izra`aja u ne{tozahtjevnijim skladbama suvre-menih autora: Plavo nebo MladenaTarbuka na tekst Frana Galovi}a iIzrael ski triptih Davora Bobi}a sastavcima Primi me, Nebesa i Finale.
Bila je to ujedno hrvat ska praizvedba Bobi}eveskladbe za zbor i mali ansambl udara ljki nastalena tekstove `idov skih pjesnika i posve}ene `rt-vama holo kausta. Odlikuju}i se osobito melodi-oznim dionicama, osebujnom dramatikom,nagla{enim ritmom i efektnim udara ljkama,djelo je ve} krajem pro{le godine uspje{no izve-deno u Jeruzalemu i Tel Avivu te je ujedno
predstav ljalo vrhunac koncerta u Hrvat skomglaz benom zavodu, ~ije se poletno ozra~je nas-tavilo i u Lin|u Vladimira Berdovi}a. Dodav{ijo{ i ^arda{ Emila Cosetta te Jasen~ice RudolfaMatza, Zbor Ivan Filipovi} svojom je izvedbompotvrdio visoku razinu interpretacije i ugled ko-ji u`iva me|u amater skim vokal nim ansambli-ma.
Predstav lja nje hrvat ske orgu lj ske ba{tine
RECITALI I PREDAVA NJA MARIJA PENZARA U INOZEMSTVU»Prire|ujem solisti~ki recital na orgu lj skom festivalu u organizaciji ECHO–a (EuropeanCities with Historical Organs), koji }e se odr`ati od 8. do 17. kolovoza u Göteborgu. NaFestivalu }e nastupiti isk lju~ivo umjetni~ki direktori orgu lj skih festivala uk lju~enih uECHO, a Hrvat sku tom prigodom predstav lja festival Organum Histriae (Umag). Nasvakom od deset koncerata orgu lja{i iz deset europ skih zema lja prezentirat }e vlastituorgu lj sku ba{tinu. Na dan koncerta svaki od izvo|a~a odr`at }e i predava nje na temuorgu lj skoga trenutka u vlastitoj sredini te predstaviti autore i va`nije skladbe nastale zaorgu lje tijekom zad njih pet deset lje}a. Hrvat ska }e biti predstav ljena predava njem i mo-jim recitalom 17. kolovoza, pos ljed njega dana Festivala.
Mjesec dana kasnije, od 18. do 23. rujna, u Lisabonu }e se odr`ati festival sli~ne kon-cepcije, na kojemu }u tako|er imati priliku predstaviti glaz bu hrvat skih skladate lja zaorgu lje. Naime, zem lje ~lanice ECHO–a predstav ljaju se na festivalima u gradovima ko-ji odra`avaju odre|enu zem lju. Zbog ukupnoga doprinosa obnovi povijesnih orgu lja iumjetni~ke koncepcije festivala, Hrvat sku u ECHO–u predstav lja ve} spomenuti Or-ganum Histriae (Umag). Sli~no }e zbiva nje grad Umag organizirati 2007. godine. Na Fes-tivalu u Lisabonu izlaga nje }u odr`ati 22., a recital 23. rujna u lisabon skoj Katedrali.« (M. [.)
Hrvat ski orgu lja{Mario Perestegiodr`ao je 11. svib nja
2006. koncert u Domini kan -skoj crkvi u Bruxellesu podpokrovite ljstvom Ministarst-va va nj skih poslova i europ -skih integracija i Ministarst-va kulture RepublikeHrvat ske. Tom je prigodom hrvat ska vele-poslanica u Belgiji, Ljerka Alajbeg, otvorila iz-lo`bu umjet ni~kih fotografija starih hrvat skihorgu lja. Koncert i izlo`bu pripremio je MarioPerestegi u surad nji s Veleposlanstvom iMe|unarodnom dominikan skom zajednicomu Bruxellesu. Na programu koncerta bila su idjela hrvat skih skladate lja Josipa Magdi}a,Fra nje Dugana i An|elka Klobu~ara, koja suprvi put izvedena pred belgij skom publikom.U proteklih godinu dana Mario Perestegipriredio je turneje u Australiji i Americi te nas-tupio u mnogim europ skim gradovima. Ovajiznimni glaz benik isti~e »koncert u Rigiodr`an 13. srp nja 2005. na drugim po veli~iniorgu ljama u Europi, u kojima je sam izveo Pa-pandopulovu Toccatu cromaticu, Odakovu Pas-sacagliu op. 34. i Klobu~arovu Pjesmu stvorova.Zatim sam nastupio na Danu Europe u Brux-ellesu 11. svib nja 2006. (program: A. Klobu~ar,J. Magdi}, F. Dugan), u Subotici 20. svib nja(A. Vidakovi}, F. Lu~i}, A. Klobu~ar), potom uBe~u 24. svib nja (A. Vidakovi}, K. Odak, A.Klobu~ar) te napos ljetku u Salzburgu 3. lip nja(J. Magdi}, F. Dugan, A. Klobu~ar).«
Perestegi se isti~e upravo sustavnim i kon-tinuiranim prou~ava njem i promica njemhrvat ske glaz be za orgu lje. Stoga se na pro-gramima njegovih recitala redovito nalazedjela hrvat skih autora, i to Fra nje Dugana,Albe Vidakovi}a, Mila Cipre, Fra nje Lu~i}a,Krste Odaka, Borisa Papandopula, Josipa
Magdi}a te posebno An|elkaKlobu~ara.
»Moram napomenuti da djela hrvat -skih skladate lja pobu|uju velikozanima nje stranih glaz benika, poseb-no djela An|elka Klobu~ara. U Can-berri je jedna skupina profesorakompozicije pred vo|ena prof. Ji-
mom Cotterom, pro~elnikom Odsjeka za kompozi-ciju pri Austral skom nacionalnom sve u~ili{tu,pokazala veliko zanima nje za Klobu~arovu Pjesmustvorova, koju sam izveo u sklopu festivala BloomMusic. Nakon povratka u Hrvat sku, odmah samputem na{eg Veleposlanstva u Canberri proslijediopartituru prof. Cotteru. Posebno sam vezan uzdjela prof. Klobu~ara jer sam kod njega studiraoorgu lje. Tako|er bih `elio istaknuti skladbu zaorgu lje Josipa Magdi}a, Intra vitam mortemque op.164, koju sam predstavio na raznim festivalima ikoncertima, a koja uvijek pobu|uje veliku pa` nju.Uz djela Klobu~ara i Magdi}a, sva djela hrvat skihskladate lja koja izvodim iznimne su vrijednosti testoje uz bok svojim europ skim suvremenicima.Izvode}i ih izvan hrvat skih granica, `elim poru~itislu{ate ljstvu da ne samo da pripadamo Europi, ve}sudjelujemo u stvara nju zapadnoeurop ske kulture.To osje}am kao svoju misiju. Nastojim poticati imlade hrvat ske skladate lje da pi{u djela za orgu lje.Skladbe Vjekoslava Nje`i}a, Viktorije ^op, Frane\urovi}a i Ivana Josipa Skendera ve} su napisanete ~ekaju praizvedbe s ljede}e godine. Spomenuobih i Ivanu Tro{e lj, hrvat sku skladate ljicu koja `iviu Australiji te za Moniku Le skovar i mene skladadjelo ve}eg opsega koje }e, nadamo se, bitidovr{eno idu}e godine.«
Napos ljetku najav ljujemo da lj nja Perestegijevagostova nja: Olomouc 11. rujna, koncert u Istanbu-lu tako|er u rujnu, a u 2007. godini slijede koncer-ti u brisel skoj Katedrali te vi{e koncerata di ljem Njema~ke na orgu ljama tvrtke Rensch.
IZ R
AD
ION
ICE
HR
VA
TS
KE
GLA
ZB
E
IZ
RA
DIO
NIC
E H
RV
AT
SK
E G
LA
ZB
E
IZ
RA
DIO
NIC
E H
RV
AT
SK
E G
LA
ZB
E
IZ
RA
DIO
NIC
E H
RV
AT
SK
E G
LA
ZB
E
IZ
RA
DIO
NIC
E H
RV
AT
SK
E G
LA
ZB
E
IZ
RA
DIO
NIC
E H
RV
AT
SK
E G
LA
ZB
E
IZ
RA
DIO
NIC
E H
RV
AT
SK
E G
LA
ZB
E
Komorni zbor Ivan Filipovi}
cantus_14:cantus_14.qxd 11-Jul-07 9:10 PM Page 11
12
Razgovor sa split skim glaz benikom Gibonnijem povodom objav ljiva nja novog albuma
Pos ljed nji hiGlazbu je toliko lijepo i jednostavno pisati da o njoj ne mogu razmi{ ljati kao o posluRazgovarao: Davor Hrvoj
B R O J 1 3 9 , S R P A N J 2 0 0 6 .
Gibonni je kao jedan od osebujnijih autora hrvat -ske glaz bene scene svojim novim, devetim albu-mom Unca fibre (vodi~ za brodolomce i an|ele~uvare) u izda nju Dallas Recordsa, jo{ jednom
potvrdio velik kreativni potencijal. Budu}ida se sjajno sna{ao u ulozi skladate -
lja i tekstopisca, Gibonni jejedan od rijetkih hrvat skih glaz benikakoji su uspjeli izbje}i banalnost te ost-
variti surad nju s vrhun skim svjet -skim glaz benicima. Jeste li se
ikad zapitali za{to ga vole? Za{to onvoli njih i druge glaz benike s koji-ma sura|uje? [to ga nadah njuje?
Pi{e li prije tekstove ili glaz bu?Za{to `eli zauvijek ostati dijete?
Kako nastaju Va{e pjesme — pi{eteli prije tekstove ili glaz bu?
Prvo nastaje glaz ba. Kad bi ~ov-jek bio prvenstveno pjesniksamo bi ti skao k njige, a ne bise bavio glaz bom. Najiskreni-
je smatram da je glaz ba odrazdjeteta u meni, dok tekst
n a g l a { a v a
mu{karca, odnosno odre|eni stav. Tekstovimagovorim ono {to mislim, a glaz bom izra`avamsvoje osje}aje. Osje}aji su ponekad sna`niji ipametniji od onoga {to `elim izre}i, a neki put ri-je~i odjekuju sna`nije od instrumenta. No, najbo -lje je kad se ovo dvoje nadopu njuje.
Stje~e se druk~iji dojam jer tekstovi donose sna`nuporuku.
Svi su stekli druk~iji dojam, ali cijeli `ivot prvopi{em glaz bu, a zatim tekstove. Kad napi{emglaz bu i `elim anga`irati strane glaz benike, oni neznaju o ~emu pjevam. Otpjevam im melodiju ko-riste}i se nekim svojim slogovima. Njima sehrvat ski jezik ~ini {u{kavim. @ele sudjelovati ustvara nju moje glaz be jer im je ona sama po sebidovo ljno primam ljiva i zanim ljiva. Potpuno jedruk~ije s glaz benicima koji su s ovih prostora.
Kako Va{a, ali i glaz ba drugih glaz benika koji {irepozitivne vibracije, mo`e pomo}i »brodolomcima« i»an|elima ~uvarima«?
O tome razmi{ ljam emotivno. Mislim da ~ovjekbarem triput mjese~no udari u santu leda, poputTitanika. Pritom imam na umu bezdu{nost inerazumijeva nje. U tom trenutku postaje{ brodo -lomac i pluta{ na nekom ormaru dok te netko nespasi. Taj spas predstav ljaju draga osoba, djeca ilidobra glaz ba. Na to gledam vrlo {iroko.
Duhovnost u glaz biU Va{oj glaz bi zna~ajno mjesto zauzimaju u
dana{ nje doba rijetke teme koje odra`avajudobrotu, toleranciju i nje`nost. Nastojite li njima ostvarili protute`u agresivnosti i
nasi lju koje se osje}a u dru{tvu, umjetnosti,glaz bi?
Prije nekoliko sam dana o tome raz-govarao s Vlatkom Stefanov skim kojika`e da sam pos ljed nji hipi. Iza mene
dolazi turbo–folk generacija koja svojeuzore prepoznaje u nabildanim
tipovima, dok dana{ nje zvijezdeostav ljaju dojam kao da im nije
problem nekomeoduzeti `ivot.Generacija koja
je odrastala uz glaz buJimija Hendrixa i Mile-sa Davisa nije ostav ljaladojam pla}enih uboji-ca, ve} ljudi koji supostojali kako bi stvo-rili ljepotu. Ne `elimzanovijetati i govoritida je nekad bilo bo lje.Mislim da je danas jed-nako dobro, samo tre-ba znati prepoznati ljude koji su kreativni inisu skloni nasi lju.Iako ka`u da su nekemoje teme crne, ne
volim potica nje nasi lja. Naturbo–folk zabavama teme
nisu crne nego vesele, pa ipaksve zavr{i naopako. Danas su
javni `ivot i na~in na koji se ljudi zabav ljaju doista zbu njuju}i.Imam dojam da su ljudi kojimapjevam cvijet ili vi{ nja na tortimojega naroda. Moju glaz buslu{aju oni koji imaju strp lje nja za
violinisti~ki ili bub njar ski solo, zapjesme koje umjesto ~etiri traju os-
amnijevjaznoih.proru
Naest
Katre{tone{tobijobnadastaobifetan@enoemprljimod
UmZarazim
Vorazpoko~udulji vaRamnasekamneja znuzNStlji,gajeritateve{tojazli raddotu
Je sniVaob
Kanese
DAV
OR
HRV
OJ
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
cantus_14:cantus_14.qxd 11-Jul-07 9:10 PM Page 12
13B R O J 1 3 9 , S R P A N J 2 0 0 6 .
hipiam minuta. Variramo teme, improviziramo, a tonije uobi~ajeno za pop glaz bu. Na to mo`eteeventualno nai}i u nekim »katakombama« ilijazz klubovima. To je za mene posebna vrijed-nost. Poku{avam po{tedjeti ljude, ne povrijeditiih. Ne svi|a mi se {to se ljudi danas zabav ljaju naprevi{e agresivan na~in i ~esto pose`u zaoru`jem. @elim osjetiti duhovnost.
Na koji na~in nastojite izbje}i banalnost i posti}i vi{uestet sku razinu glaz be?
Kad bih podilazio publici, u jednom bih setrenutku mogao po~eti praviti pametnijim nego{to jesam, a to ostav lja lo{ dojam. No, kad senetko nastoji prikazati povr{nijim i glup ljim nego{to uistinu jest, to je onda jo{ gore. Moj g njev ibijes vi{e nisu usmjereni prema etabliranim os-obama kao nekada, u doba kad sam bio devet-naestogodi{ njak. Usmjereni su prema neprav-dama koje donosi moja generacija ili oni malostariji i malo mla|i od mene. Sada to vi{e nijeobi lje`je odre|ene generacije. Moj se bijes man-ifestira druga~ije. Ne `elim ga odr`avati na umje-tan na~in da bih pod svaku cijenu bio buntovan.@elim se baviti temama koje me zanimaju od ra-nog jutra, kojima sam okru`en. To su, primjerice,emocije koje se doga|aju u vezama. Ne mogupromijeniti svijet, ali poku{avam ga u~initi bo -ljim. Va`an mi je moj odnos prema ljudima iodnos drugih ljudi prema meni.
Umjetnost koja se teme lji na emocijamaZa{to ste u realizaciji skladbi za album sura|ivali sraznim aran`erima i producentima te snimali u razn-im studijima?
Volim avanturu i nepoznato. Volim snimati naraznim mjestima i sura|ivati s novim ljudima. Nepouzdajem se toliko u inteligenciju i razmi{ lja njekoliko u senzibilitet. Ponese me osje}aj kad~ujem kako neki ljudi sviraju, snimaju ili pro-duciraju. Va`no mi je da ih do`ivim kao dio obite -lji te da su mi bli ski po senzibilitetu. To mi jeva`nije nego dono{e nje racionalne odluke.Razum je ~esto kao policajac. Takav me pristupmo`e uda ljiti od umjetnosti, koja se ipak teme ljina emocijama. Na`alost, ~esto se doga|a da kadse netko upusti u avanturu i ka`e da ne `eli znatikamo ide, ljudi su takvu odluku skloni protu-ma~iti kao slabost. ^esto mi se doga|a da menetko upita kako `elim da neka pjesma zvu~i, aja odgovorim da ne znam. Naj ljep{e je to {to neznam. Tragam za ne~im {to }e mi donijetiuzbu|e nje koje }u zatim prenijeti i na druge.Najbo lju glaz bu s ovih prostora izvode VlatkoStefanov ski i Miroslav Tadi}. Veliki smo prijate -lji, a oni i gostuju na mojim albumima. Osim to-ga, i oni govore da nikad ne znaju u kojem }e sm-jeru izvedba krenuti. To je emocionalna med-itacija. Znaju kako }e krenuti, znaju tonalitet itemu, no kamo }e ih improvizacija odvesti, to jeve} pita nje duhovnosti. Sviraju zatvorenih o~iju,{to smatram prekrasnim. Kod emocionalno zrelihjazz glaz benika, namjerno ka`em zrelih jer nezre-li su o~ajni, takav pristup je u opisu njihovaradnog mjesta. Poku{avam u svoju glaz bu unijetidozu avanture koja je bli ska takvom jazz pris-tupu.
Je li te{ko sura|ivati s glaz benicima koji gostuju nasnima njima Va{ih albuma i trebaju se prilagoditiVa{im glaz benim stavovima, a sna`ne su autor ske os-obnosti i imaju vlastitu viziju glaz be?
Kad se radi o vrhun skim glaz benicima, pote{ko}anema. Oni znaju ~itati izme|u redaka. Znaju dase radi o mojim pjesmama, o mojemu stavu. Da-
ju vlastiti pe~at mojoj pjesmi, ali ne zadiru u njensadr`aj. Sadr`aj je moj. Nitko ne dira raspolo`e -nje pjesme i to je krasno. Kad bi netko odsviraomoju pjesmu u drugom raspolo`e nju koje neodgovara onome o ~emu ona govori, to bi biokrivi put. Je li odsvirana na ovaj ili onaj na~in, ko-liko brzo, koliko to~no, koliko minimalisti~ki, ko-liko maksimalisti~ki, to su sve komentari tipa jeli {ved ski stol bogat ili prebogat. No, bitan jesadr`aj. Bitna je kvaliteta ribe na tom stolu.
Surad nja s vrhun skim svjet skim glaz be ni ci ma
Kako se osje}ate sura|uju}i s vrhun skim svjet skimglaz benicima? Naime, suradnici su Vam bub njar kojije svirao s Janom Garbarekom, glaz benik kojegaprogla{avaju najbo ljim akusti~nim gitaristom na svi-jetu, basist koji je svirao s King Crimsonima, jednomod najbo ljih rock skupina svih vremena?
U tome sam doista u`ivao. Basist Tony Levin jena snima nju albuma bio u iznimnoj formi. Preba-cio je normu. Nisam o~ekivao da }e odsvirati svepjesme, s iznimkom jedne. Svi|a mi se njegovna~in rada. Voli biti fokusiran na posao — »Sadmi ide, nemojte me prekidati!«. U takvimtrenucima ne `eli i}i na ru~ak niti raditi i{ta dru-go. I on poput mene voli da ga dr`i ta fibra, eu-forija. Kad u studiju osjeti{ da plovi{ pravim sm-jerom, tada ne va lja skretati s puta bave}i se ba-nalnim stvarima poput odla ska na ru~ak.Posve}en je poslu i sklon eksperimentira nju. Kaodemfer poslu`ila mu je guma od automobil skogbrisa~a koju smo slu~ajno imali pri ruci i dje~japelena kako bi dobio mutan zvuk kojemu jete`io. Jednom mi je netko rekao: »U ovoj si pjes-mi poku{ao biti Peter Gabriel«. To nije to~no,ve} Levin u mojoj skladbi svira bas upravo onakokako ga je svirao Gabrielu prije petnaest godina,a taj je zvuk rijedak, prepoznat ljiv, autenti~an,pun njegove arome, tako da jednostavno ovladapjesmom.
Manu Katche je pravi izvor nadahnu}a. Pu{taomi je snimke za svoj solo album na kojemu gos-tuje Jan Garbarek. Budu}i da je norve{ki vele-poslanik u Hrvat skoj moj obo`avate lj, ali i njegovku}ni prijate lj, Garbarek ima moj album Mirakuli DVD. Zato sam bezobrazno odlu~io spomenutikako bih volio da Garbarek gostuje na mojojplo~i, ali upravo je tada zavr{avao svoj album inisam imao toliko obraza smetati. No, rekao je dabi prvom prilikom vrlo rado gostovao na mojemalbumu i da ga mogu dr`ati za rije~, a to je velikastvar.
Kako birate hrvat ske glaz benike koji zaslu`uju sviratis tom elitom?
U svoj stalni band nisam birao glaz benike poprincipu najbo ljih u dr`avi. Naprosto sam biraoone s kojima mogu ostvariti vlastitu emocionalnuviziju. Va`no mi je da su mentalno slobodni.Volim svirati s gitaristom koji je izrazito emotivani koji }e uspjeti prenijeti raspolo`e nje, osjetitimoje pjesme i produhoviti ih. To mi je va`nije odtehni~koga savr{enstva. Tehni~ki savr{en morabiti automat ski pilot. Nisam `elio napravitireprezentaciju, nego sura|ivati s bli skim osoba-ma. Postoji nekoliko pjesama kroz koje moguvidjeti kako ih tko osje}a. Kad klavirist dobroodsvira Temperu, odmah znam da je moj, kao i pona~inu na koji gitarist odsvira pjesmu Div lji cvit iliLibar.
Jeste li zadovo ljni na~inom na koji Matija Dedi} svi-ra Temperu, ali i ostale va{e skladbe koje su, izme|uostaloga zahva ljuju}i i njemu, postale svojevrsnihrvat ski standardi?
Matija je jedini klavirist koji je uspiobiti ti{i od mojega {apta nja. U split -skom smo HNK–u zajedno od{aptaliTemperu, {to je bila najbo lja izvedbate skladbe koju sam u `ivotu ~uo. Bilismo gosti sastavu Black Coffee nakoncertu povodom desete godi{ njice njihova djelova nja. Dok smo {aptali Tem-peru, u Kazali{tu je vladao takav muk da semogla ~uti muha. Sedamsto ljudi nije disalo.To je bila moja najti{a izvedba u `ivotu. Znaosam da je Matija velik klavirist, ali u tom samtrenutku shvatio da definitivno ima Bo`ji dar.Potpuno se stavi u slu`bu ljepote. Nadam se dase ne}e na ljutiti, ali Matiju najvi{e volim kad svi-ra sa mnom. Kad smo zajedno na pozornici me|unama se dogodi takva ~arolija da uvijek dobijemoovacije.
[to Vam zna~i mogu}nost sudjelova nja u aktivnosti-ma UNICEF–a kroz koje poma`ete djeci?
Dosta se razlikujemo s obzirom na zem lje iz ko-jih dolazimo, ali neki su se doista pokazali dobri-ma. Svaka im ~ast! Pokazali su se dostojnijima uobav lja nju te aktivnosti od politi~ara koji su za tojako dobro pla}eni. Napravili su dobra djela kaovolonteri. Neke glumice, glaz benici, pisci i ljudiiz javnog `ivota pokazali su se izvanrednima. Poz-nato je da tu postoji dobar dio ljudi koji su{minkeri, koji se tim poslom bave samo kako bise dru`ili. Mene to ne zanima. Dru{tvena je osvi-je{tenost jedan od teme lja gra|an skoga dru{tva.Ne mogu razumjeti ljude koji nisu osjet ljivi nazbiva nja u dru{tvu.
U izvedbama {to ste ih uvrstili na novi album osje}ase mirno}a u pristupu. Mo`emo li to povezati sneoptere}eno{}u i osje}ajem glaz bene zrelosti?
Ne dr`im se neke formule. Nisam radio albumzanat ski, nego slijede}i svoje osje}aje. Ne volimznati. Zna nje ne{to podrazumijeva. Podrazumije-va se da zna{ zalijepiti potplat ako si postolar. Ne`elim razmi{ ljati na toj razini. @elim biti kreati-van. Nastojim da tekstovi koje sam ispri~ao buduvezani uz moj `ivot i stavove. Glazbu je toliko li-jepo i jednostavno pisati da o njoj ne mogu raz-mi{ ljati kao o poslu. Najve}i je blagoslov na svi-jetu biti autor scen ske glaz be, jer ne mora{ pje-vati niti iznositi tekstove, imati stav. Tada iznosi{samo ono naj~i{}e u sebi. Mo`e{ biti dijete. To jekao da vam netko ponudi lego–kocke. Pisa njefilm ske glaz be je vjerojatno najbo lje zanima njena svijetu. To zna~i zauvijek ostati dijete.
Tradicija i glaz beno naslije|eNa novi ste album uvrstili i jednu dalmatin sku naro-dnu skladbu. Koju ulogu tradicija i glaz beno naslije|eimaju u stvara nju Va{e glaz be?
^ovjek nikad ne mo`e biti pametniji od naroda.Gledaju}i pjesme koje su pre`ivjele stopedeset,dvjesto ili tristo godina, ne treba se praviti pamet-nim niti zauzimati stav kakav je mogu} premanovokomponiranoj pjesmi. To je klasika.Prenosile su se usmenom predajom, od usta dousta, pre`ivjele su strogu vremen sku selekciju. Uto vrijeme nije bilo medija pomo}u kojega semoglo manipulirati narodom. Nije postojala jakatelevizij ska propaganda koja bi ljudima nametalastavove uvjeravaju}i ih da je dobro ne{to {to nije.To se jednostavno prenosilo s ko ljena na ko ljeno,a ako je pre`ivjelo sto lje}ima, kvaliteta je neupit-na.
Zna~i li to da }ete ubudu}e vi{e koristiti elemente nar-odne glaz be ili obra|ivati narodne pjesme?
J aih uvi-
jek koris-tim. Oduvijek me zanimaju. @alostan sam kadvidim na koji ih na~in koriste ljudi s estrade.To je naprosto u`asno. Toliko su dobrogauni{tili da bi na kraju napravili vic.
Ne mislite li da to na dobar na~in rade TamaraObrovac ili pak Black Coffee u surad nji sa `en skomklapom Mendula?
To {to rade Black Coffee i klapa Mendula jesjajno, a i Tamara odli~no radi. Osim toga, napamet mi pada i izvrsni Elvis Stani}. Kad samgovorio o estradi mislio sam na neke glaz -benike koji su u pop glaz bu uk lju~ivali ele-mente narodne glaz be, ali su ih uni{tili.
Za{to ste odlu~ili novi album objaviti i kao LPizda nje?
Nikad ne stvaram CD nego plo~u. Kao kupacsmatram uvred ljivim kad je na CD–u tridese-tak minuta glaz be. Kompaktni disk koji trajema nje od pedeset minuta je grozan, iako jesadr`aj mo`da dobar. Druk~ije je kad se ne{to{to je izvorno objav ljeno na nekom LP–ju sa-da pojav ljuje na CD–u. Taj je medij pre skupda bi na njemu moglo biti ma nje od pedesetminuta glaz be. Stoga sam za album Unca fibrenapravio sedamdeset minuta glaz be. Kad godpo~nem skladati, razmi{ ljam o plo~i. U glaviimam njezinu A i B stranu, pri ~emu mi sete{ko naviknuti na format CD–a. Bez obzira nato, uvijek ga po{teno napravim, po{tenije nego{to se od mene tra`i, uk lju~uju}i traja nje i brojpjesama te cjelokupni sadr`aj. Ni{ta ne sma-tram vi{kom niti pukim popu njava njem pros-tora.
^ak niti kad radite dvije verzije iste pjesme?
To nije tipi~an DJ mix, ve} smo dvaput od-lazili u studio snimaju}i s razli~itim glaz -benicima. To je ne{to sasvim druga~ije.
Za{to dajete veliku podr{ku jazz glaz benicima?
U Hrvat skoj se sva pozitivna doga|a nja vezanauz glaz benu scenu odvijaju u gara`i. Dobro jesve {to je iskreno i pozitivno. Pravim izvorompokreta~ke snage u glaz bi smatram, primjerice,neku jazz skupinu ~iji ~lanovi poslijepodnevnesate provode sviraju}i iz ~iste ljubavi premaglaz bi ili neke dana{ nje rock bandove koji svi-raju u gara`i i mogu {to{ta re}i o svijetu koji ihokru`uje. Sve izme|u je u devedeset i devetposto slu~ajeva la`.
Kako uspijevate izbjegavati {und i banalnost koji sutoliko prisutni na estradi?
Uvijek sam se pribojavao da }u, nau~im li »pli-vati« s estrad njacima, postati poput njih. Volimjazz, rock, rap, sve {to ima stav i {to ljudi radeiz ljubavi, ali ne{to {to rade kao opsjenu nemanikakva smisla. Ne privla~i me podila`e njepublici niti besmislena glaz ba kojom se nasto-ji zavesti {to ve}i broj ljudi.
Radio sam album kako sam osje}ao.Ne volim znati. Ne `elim razmi{ ljatina toj razini. @elim biti kreativan.@elim da tekstovi koje sam ispri~aobudu vezani uz moj `ivot i stavove.Najve}i je blagoslov na svijetu bitiautor scen ske glaz be, jer ne mora{ pje-vati niti iznositi tekstove, imati stav.Tada iznosi{ samo ono naj~i{}e u sebi.Mo`e{ biti dijete. To je kao da vamnetko ponudi lego–kocke. Pisa nje film -ske glaz be je vjerojatno najbo ljezanima nje na svijetu. To zna~i zau-vijek ostati dijete.
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
SU
SR
ET
I
cantus_14:cantus_14.qxd 11-Jul-07 9:10 PM Page 13
14
Papandopulo i DubrovnikZ a l j u b l j e n i k g r a d a k o j e m u j e b e z b r o j p u t a d a r o v a o s v o j e d i r i g e n t s k o i s k l a d a t e l j s k o u m i j e } e
Pi{e: Ileana Grazio
B R O J 1 3 9 , S R P A N J 2 0 0 6 .
Svatko tko je tog petka nave~er slu{aoKulturni mozaik Radio postajeDubrovnik mogao je kroz glaz bu i ri-
je~i u`ivati u emisiji u povodu obi lje`ava njastote godi{ njice ro|e nja jednog od najve}ihi najplodnijih hrvat skih skladate lja, BorisaPapandopula (1906 –1991). Posjedovao jemozartov sku lako}u stvara nja, pa su ga nekimuzikolozi nazivali »hrvat skim Mozartom«:napisao je 440 skladbi, a njegova su djelalako nalazila put do pozornice i do publike.
Sukladno dubrova~koj kulturnoj tradiciji, alii sa svije{}u da je pove}i broj skladate ljevihdjela dobio poticaj u Dubrovniku te da jeumjetnik bio za ljub ljenik grada kojemu jebezbroj puta darovao svoje dirigent sko iskladate lj sko umije}e, o~ekivao se jubilarnikoncert kojim bi se na neki na~in zahvaliloi podsjetilo na velikoga skladate lja koji jepisao za dubrova~ke glaz benike i ansamble,a neka im je svoja djela i posve}ivao.
Papandopulovi dirigent ski nastupi di ljemEurope i domovine hvalila su najstro`a kri-ti~ar ska pera. Lako je uspostav ljao komu-nikaciju s glaz benicima, pri ~emu bi posti-gao umjetni~ki u~inak bez velika napora.
Upravo ovo obi lje`je isti~u ~lanovi Dubro-va~koga simfonij skog orkestra s kojima jebezbroj puta nastupao ne samo u Dub -rovniku, ve} i na mnogobrojnim turnejama.
U raznim glaz benim manifestacijamaDubrovnika sudjelovao je kao dirigent i kaoskladate lj, pa je tako 1977. na Danima hrvat -ske glaz be dirigirao {kol skim orkestromUmjetni~ke {kole Luke Sorko~evi}a za kojije napisao skladbu Hommage à Sorko~evi}. Upovodu proslave jedne godi{ njice dubro-va~koga k nji`evnika Ive Vojnovi}a uglaz bioje pjesnikove Lapad ske sonete koje jepraizveo sa spomenutim orkestrom Umjet-ni~ke {kole Luke Sorko~evi}a uz sudjelova -nje slavnoga baritona Vladimira Ru`djaka.Neka je od svojih djela pisao za pojedinedubrova~ke glaz benike. Tako je Koncert zaklarinet i orkestar posvetio Pietru Cavalliereu,dok je Koncert za obou i ksilofon napisao zaMladena Glavinovi}a i Jana Lotka, a posve-tio ga je svom dugogodi{ njem prijate lju,dirigentu Ivi Dra`ini}u. Surad nja i prijate -ljeva nje s maestrom Dra`ini}em bila jeplodna, Papandopulo je na tekst Luke Pa -ljetka napisao kantatu za zbor i orkestar Nonbene pro toto libertas venditur auro koju su pod
palicom Ive Dra`ini}a vi{e puta izvodiliMje{oviti zbor Libertas i Dubrova~kisimfonij ski orkestar. Tako|er je na tekstLuke Pa ljetka napisao Pohvalnicu graduDubrovniku, a pred kraj `ivota i pjesmu Ve-liko sunce koja do danas nije izvedena.
Kad se govori o Dubrova~kim ljetnim igra-ma, Boris Papandopulo je bio nazo~an udvostrukoj ulozi, kao dirigent i kao skladate -lj. Prvi put je dirigirao 1951., {to zna~i nasamom po~etku Igara i to na Ljetnoj pozor-nici opere, a zatim se ni`u brojni nastupi svedo 1991. godine. ^ak 76 Papandopulovihdjela izvedeno je na Dubrova~kim ljetnimigrama, za {to se ovaj festival velikomumaestru odu`io prirediv{i mu autor skuve~er, a to }e u~initi i u ovogodi{ njoj fes ti -val skoj sezoni. Ali, ni Dubrova~ki simfonij -ski orkestar niti Umjetni~ka {kola LukaSorko~evi} nisu smatrali svojom du`no{}uda obi lje`e ob ljetnicu »hrvat skoga Mozar-ta«, ba{ kao ni salzbur{koga Mozarta. [TOSE TO ZBIVA U GLAZBENOM @IVO-TU NA[EGA GRADA? N I [ T A!
FILM U OPUSU BORISA PAPANDOPULAD o k u m e n t a r n i f i l m — 2 . n a s t a v a k
Pi{e: Irena Paulus
Dramat ski zahvat: Vincent iz KastvaGodine 1956. Boris Papandopulo skladao jeglaz bu za dokumentarni film OktavijanaMileti}a — Vincent iz Kastva. Film obra|ujeumjetni~ku temu: Vincent iz Kastva bio jemajstor iz petnaestoga sto lje}a koji jeoslikao malu kapelicu Sv. Marije na [krili-nah u blizini mjesta Beram pokraj Pazina.Slijede}i narativno–vizualnu strukturu, Pa-pandopulo je stvorio jedinstvenu, ali stil ski{iru i slo`eniju skladbu od partiture zadokumentarni film Vlak broj 51 RudolfaSremca devet godina ranije. S druge strane,struktura podsje}a i na Barok u Hrvat skoj,igrani dvadesetminutni film OktavijanaMileti}a iz 1942. godine, jer je cjelinapodije ljena na nekoliko dijelova, a slijedi seteme ljni princip »teku}e«, »be skona~ne«,neprekinute glaz be. Realnim zvukovimanikada nije ostav ljen slobodni prostor.
Film ski po~etak i zavr{etak odra`avaju jed-no drugo: to su jedina mjesta u kojima jetonalitet jasan, u kojima se pojav ljujeklasi~na melodija i u kojima glaz bena hori-zontala u uvodnoj {pici i glaz bena vertikalana kraju progovaraju snagom tonalitetnihfunkcija. Ostatak filma skladan je upro{irenom tonalitetu, uz guda~e se jav ljajui ostali instrumenti komornog orkestra, aglaz beno je kreta nje daleko od tradicij -skoga. Umjesto o~ekivane pompozne glaz -be, skladate lj je obje film ske {pice istaknuokoriste}i se isk lju~ivo tradicionalnim na~in-om sklada nja.
Glazbeni i film ski dijelovi u nastavku moguse pratiti slijede}i princip simetrije ili zr-calnog odraza. Naratorov uvod i zak lju~akuz prikaz istar skih dvoraca i kapelica u uvo-du, odnosno drve}a i mora u zak lju~ku,navode Papandopula na gotovo jednakskladate lj ski potez. U pro{irenom tonalitet-nom tkivu pojav ljuje se novi element —istar ski folklor. No, dok je u zavr{noj scenikreta nje po uzoru na narodnu glaz bu prijezamisao nego stvarni skladate lj ski postupak,u uvodnoj se sceni folklorizam ~uje u aluzi-ji na zvuk dvojnica. Premda je folklorizamartificijelan, jer ga stvaraju flaute i ostali
orkestralni instrumenti, poja~an je upotre-bom istar ske ljestvice unutar tipi~noga dvo-glasja. Osje}aj za mjesto rad nje odlikuje semajstor skim umije}em.
Me|utim, Boris Papandopulo ne dopu{tazadr`ava nje na jednom glaz benom elemen-tu ili na jednoj asocijaciji. Njegov je s ljede}ipostupak postupno pretapa nje folklora u»obi~nu« orkestralnu skladbu. Principomoduzima nja najprije odbacuje drvenepuha~e, a zatim i istar sku ljestvicu, vezuju}iglaz beni tijek uz guda~e i pro{ireni tonalitetkoji se odmi~u od kvaziautenti~ne uvodnekulise. Time su uspostav ljene nove glaz -bene postavke koje naratoru ostav ljaju pros-tor da u nekoliko crta prenese povijest Istrei istar skih gra|evina.
U s ljede}em dijelu tempo se naglo smirujete djeluje kao novo istica nje osun~anogulaza u odre|enu, naizgled neuglednukapelicu koju je oslikao Vincent iz Kastva.Me|utim, Papandopulo pazi na postupnostprijelaza, pa se ~ini kao da se glaz ba »preli-jeva« iz jednog film skog dijela u drugi.
Daleko je sna`nije obi lje`en nastavak kojiprikazuje Vincentove slike. Trube fanfarnoprekidaju mirno kreta nje guda~a, najav -ljuju}i oslikani prikaz kra ljev ske procesije.No, time je najav ljen i ulazak gledate lja udrugi, nerealni svijet u koji se glaz ba i slikenesmi ljeno uvla~e. Igraju}i se temom, kojapostaje orkestralna, pa u jednom trenutkuotvara mogu}nost »sred njovjekovnogspoja« flauta–harfa, a u drugom »istar skog«poveziva nja drvenih puha~a, Papandopulopokre}e Vincentove slike o`iv ljavaju}i sva-ki pojedini renesansni lik. Dapa~e, uoslikava nju ide tako daleko da prihva}aredate lj ski izazov — dalekim, muklim bub -nja njem koji zvuk timpana sve vi{epribli`ava gledate lju, skladate lj se zajedno skamerom usredoto~uje na mali buba nj urukama nepoznate plemki nje na slici. To jepo~etak mudrog i nenamet ljivog ozvu~iva -nja Vincentovih slika.
Prije nego {to ponovi postupak, Papandop-ulo prati redate lja u kratkom izletu izvankapelice. Nestvarni svijet slika zamije njen
je stvarnim svijetom istar skih krajolika, paguda~i jo{ jednom preuzimaju vodstvo u u -skome{anom orkestralnom kreta nju. Koris -te }i njihovu nje`niju boju za novo uzmica -nje pred naratorovim glasom, skla da te lj u -jed no priprema nastup s lje de }ega, naj -drama ti~nijega film skog dijela. Prvi i jediniput u partituri pojav ljuje se (`en ski) glas ko-ji sablasno najav ljuje novi niz Vincentovihslika.
Pos ljed nji put, gledate lj je uvu~en u irealni,sada ve} i iracionalni svijet slika Vincenta izKastva. Ali te slike prikazuju sred njo vje kov -nu Smrt koja, oboru`ana ratovima, kugom idrugim po{astima, kosi sve `ivo — od ple-mi}a i bi skupa, do djece i prosjaka. Skla -date lj je reagirao grotesknim plesom u koje-mu se kosturi hvataju u kolo s ljudima. In-strumenti se ni`u postupno. Najprije gu-da~i, igraju}i se, a zatim ksilofon, ~iji lukavorazbacani tonovi podsje}aju na klopota njekostiju prikazanih sablasti. A onda truba,koja ozvu~uje instrument sud njega dana.Truba se vizualno i zvu~no koristi nekolikoputa, ba~ena u orkestralno tkivo zajedno skadrovima stravi~nog svira~a — sâme Smr-ti.
U filmu Vincent iz Kastva prelijeva njetonaliteta u pro{ireni tonalitet na{lo je svojvrhunac u karikiranom, grotesknom plesuSmrti, koji je na neobi~an, ali za skladate ljaipak sasvim karakteristi~an na~in obi lje`iosredinu »umjetni~kog djela u umjetni~komdjelu«. [to bi Wagner rekao na ovakav spojpokrenute slike i zvuka, u kojemu prijelaziiz realnog u irealno igraju nezamislivo ve-liku ulogu u formalnom i drugom oblikova -nju? U odnosu na ranije filmove, Barok uHrvat skoj i Vlak broj 51, Vincent iz Kastvapokazuje {iroku evolucij sku liniju — osim{to je omogu}io podiza nje dramat skihsituacija iz stati~nih slika, Papandopulo jefilm sku glaz bu pribli`io glaz bi za koncertnipodij. To je naizgled spoj nespojivoga, ali urukama majstora koji sklada nje do`iv ljavakao igru i ton ska pri~a, koliko god doku-mentarna bila, mo`e postati zanim ljiva,kvalitetna, gotovo koncertna glaz ba.
OB
LJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
cantus_14:cantus_14.qxd 11-Jul-07 9:10 PM Page 14
15
Hommage velikoj pjeva~ici povodom 65. ob ljetnice smrti
MILKA T(E)RNINAU z o t v o r e n j e i z l o ` b e M i l k a Tr n i n a i L o n d o n k o j u M u z e j g r a d a Z a g r e b a p o s t a v l j a u K r a l j e v s k o j o p e r i u L o n d o n u u r u j n u
Pi{e: Marija Barbieri
B R O J 1 3 9 , S R P A N J 2 0 0 6 .
Prije stotinu godina, 28. svib nja1906. godine, Milka Trnina ot-pjevala je pos ljed nju predstavu
u mjestu svojih vjerojatno najve}ihtrijumfa — london skome CoventGardenu. Vratila se u München, gradu kojemu je do`ivjela prva slav lja i utamo{ njem Prinz Regenten Theateruotpjevala jo{ tri, ~ime je 1. rujna 1906.zavr{ila jedna od najblistavijih svjet -skih opernih karijera. Zatvoreno jejedno poglav lje operne umjetnosti.Vrhun ska, jedinstvena umjetnica u{laje u povijest i postala, kako je nazivaameri~ki muzi~ki pisac IrvingKolodin, legendarna Ternina. Nije jezaboravio ni Covent Garden. Muzejgrada Zagreba priprema njoj u po~astizlo`bu Milka Trnina i London, koja }ebiti postav ljena u rujnu u Kra ljev skojoperi (Royal Opera House) i bit }eotvorena do sije~ nja 2007. U Muzejugrada Zagreba ~uva se velik dio os-tav{tine Milke Trnine te je Muzej2001. godine, na inicijativu i zalaga njelondon ske Hrvatice Lady JadrankeBeresford–Peirse, ponudio CoventGardenu sinopsis izlo`be koji su sazanima njem prihvatili. Posebnazanim ljivost izlo`be bit }e Trnininira sko{ni kostimi iz uloga Tosce, Eliz-abete u Tannhäuseru i Izolde, izra|eni1900. prema akvareliranim nacrtimakoje je posebno za nju pripremiojedan od najpoznatijih engle skih kos-timografa Percy Anderson (1850. —1928.). Kostimi su teme ljito restauri-rani u Zagrebu. Sadr`aj izlo`be upot-punit }e originalne fotografije izopernih produkcija u kojima je nastu-pala i iz privatnog `ivota, programi iplakati, spomen–zastave s vezenimposvetama, srebrni spomen–vijenci,posvete Giacoma Puccinija, PietraMascagnija, Enrica Carusa te nizdrugih predmeta koje je dobivala zauspomenu.
Trnina i CallasTe{ko je zanemariti ~i njenicu da jeMilka Trnina najve}i umjetnik hrvat -ske glaz be. Kao narod skloni smonekima pridavati epitet »najve}i« ionda kad za to nema ~vrstog upori{ta,ali u slu~aju Milke Trnine, ono je vr-lo ~vrsto i po svjet skim mjerilima.
Ono {to je MariaCallas pedesetihgodina dvadese-toga sto lje}a zna -~ila za talijan skibelkanto, to je Tr -nina na prijelazuiz devetnaestogau dvadeseto sto -lje}e zna~ila zapristup interpre -taciji opusa Ric -har da Wagnera.Cal las je dalasmisao pje va~ -kom virtuozitetu,Trnina je unijela ljepotu pjeva nja
Wagnera nasuprot tzv. bayreuth skoj{koli koja se teme ljila na {to ve}ojglasno}i. I Trnina i Callas bile su izn-imne pjeva~ko–scen ske osobnosti,vrhun ske muzikalnosti i i skon skogtemperamenta, pa su se uspjelenametnuti snagom svoje umjetnosti.Nakon njih, u svijetu opere ni{ta vi{enije bilo kao prije. Obje su rano za-po~ele karijeru i razmjerno je rano, uranim ~etrdesetima, i zavr{ile. Osimtoga, povezuje ih jo{ ne{to: obje sunajve}e interpretki nje svih vremenajednoga od najprivla~nijih opernihlikova — Tosce. Ali tu ima razlike, ukorist na{e umjetnice: Puccini je bionazo~an Trnininoj Tosci u Londonu12. srp nja 1900. Ona je njegovu ope-ru lansirala u svijet {est mjeseci posli-je njezine rim ske praizvedbe, koja ni-je nai{la na ve}i odjek. Bio je ozarenkad je nakon predstave usred pravebure odu{ev lje nja s protagonistimaiza{ao pred zastor. »Nijedna se Toscanikada nije pribli`ila Trnininoj«, bilaje poslije nekoliko godina izre~enanajmjerodavnija, osobna skladate lj skaprosudba. Uspore|uju}i da lje, naTrnininu {tetu ide s ljede}e: umjet-nost Marije Callas zabi lje`ena je naton skim zapisima i dostupna je, dokjedini ton ski zapis nekoliko Trninihtonova u Tosci ni pribli`no ne mo`enaslutiti kakva je pjeva~ica bila. Naton skom zapisu Izolde, zbogistro{enosti plo~e, njezin se glas ne dani razabrati. Preostaje nam jedino lis-tati onodobni tisak s neizmjernimhvalospjevima njezinu pjeva nju, glu-mi, dramat skoj snazi, senzibilitetu,muzikalnosti, cjelokupnoj osobnosti,~itati {to su o njoj pisali u esejima,
priru~nicima, romanima i kronikamate slo`iti se s konstatacijom LudwigaEisenberga u Velikom biograf skom lek-sikonu njema~ke scene XIX. sto lje}a —»Ostvare nja ove izvanredne pjeva~iceobjave su savr{ene umjetnosti«.
Be~ko {kolova nje na inicijativu Augusta [enoeMilka Trnina ro|ena je 19. prosinca1863. u Do lj njem Sipu, mlinar skomoto~i}u u Vezi{}u u Moslavini. Nakono~eve smrti preselila se u Zagreb istekla solidnu naobrazbu u obite ljiujaka, hrvat skoga k nji`evnika i vladi-na savjetnika Janka Jurkovi}a i nje -gove `ene Laure, koju je zvala »Teti-ca«, i koja }e poslije postati njezina
najvjernija prijate ljica i prati ljana putu slave. Imala je trinaestgodina kad je nastavnica u {koliHrvat skoga glaz benog zavodaotkrila nesvakida{ nju ljepotu njezina glasa. Skrenula je nasebe pozornost ve} svojimprvim nastupom i August[enoa se zauzeo kod ujaka daje po{a lje na {kolova nje u Be~.Upisala je studij pjeva nja kodtada zacijelo najuglednijegbe~kog profesora pjeva njaJosepha Gänsbachera i zavr{ilaga kao najbo lja apsolventicaKonzervatorija. Jo{ prije, 11.
trav nja 1882., debitirala je kao Ameli-ja u Verdijevu Krabu ljnom plesu, kojise tada izvodio pod imenom ^uvid skiples. Na ve}inom vrlo povo ljne osvrte,ali u kojima se redovito isticalo da jedebi u tako zahtjevnoj ulozi ~ak i ne-promi{ ljen, Fra njo Kuha~ o{troumnoje dodao: »Ali mladi orao kad prvi putpoku{a uzletjeti ne leti oko gnijezdakao vrabac ve} se di`e odmah uoblake.«
Vrtoglavi usponTrnina se doista vinula me|u oblake!Njezin je uspon bio vrtoglav. Tada{ -njoj zagreba~koj kazali{noj upravi ni-je bila dovo ljno dobra pa je 1883. pri-hvatila anga`man u Leipzigu te jepreko Graza i Bremena 1890. godinedo{la u njema~ko operno sredi{te —Dvor sku operu u Mün chenu. Nakon{est mjeseci dobila je naslov Kra ljev -ske bavar ske komorne pjeva~ice. Pje-vala je mnogo, nastupala u prosjeku
{ezdeset puta godi{ nje, nizalaulogu za ulogom. Uz VerdijeveAmeliju, Aidu i Leonoru uTru baduru, BeethovenovuLeo noru u Fideliju (u Zagrebuje 1898. bila i njezina prvahrvat ska interpretki nja), Mo -zar tove Donnu Annu u DonGiovanniju i Groficu u Fi-garovu piru, u sredi{tu nje zi nazanima nja bile su velike Wag-nerove uloge. Prema po pisunastupa, koji je sastavio dr.Ivan Mirnik, razabire se da ihje u karijeri imala oko 1.200 u65 uloga (a ne 85 kako seposvuda navodi). Toliko nas-tupa u djelima razli~itih stil -skih odrednica i razli~itihvokalnih zahtjeva dokaz su nesamo iznimne nadarenosti,nego i savr{enog vlada nja pje-va~kom teh ni kom. U njezinupjeva nju nije bilo nijednogru`nog tona, pa su strogilondon ski kriti~ari pisali da je »tolikolijepo da postaje ubita~no kao i Mel-bino«. A Melba je bila uzor vokalnogsavr{enstva.
Za Münchenom su do{liCovent Garden i Metropoli-tan, tada najbogatije operneku}e koje su sebi moglepriu{titi anga`man najve}ihzvijezda onoga doba kojimase tada nije o skudijevalo.Trnina je bila jedna od najs-
jajnijih i najcje nje nijih. Diri-genti su bili odu{ev ljeni,partneri su joj se divili ipo{tovali je, kritika visokocijenila i uzdizala, a publi-ka obo avala. Svjesnasnage svoje umjetnostimogla se suprotstavitiWagnerovoj udovici Cosi-mi. Cosima je nije vo ljela,no nije mog la a da joj1899. ne povjeri Kundryu Parsifalu u Bayre uthu,ali ju je proklela kad jedvadeset godina poslijeWagnerove smrti, 1903.,Trnina »iznijela« Wag-nerov sve~ani posvetniprikaz izvan Bayreutha, uMetropolitan. U Metro-politanu je bila i prvaTosca. Dijelila je lovorikesa zacijelo najslavnijimpjeva~em svih vremenaEnricom Carusom.Gledaju}i nje zine slike,
pogotovo golem ras pon izrazaKundry, i uspo re |uju}i ih saslikama tada{ njih primadona,upada u o~i Trninina modernost.
Nisu je uzalud uspo -re |ivali s najve}omtragetki njom onogadoba, Eleo no romDuse!
Prerani krajI kad je bila navrhuncu, sre}a seokrenula. U svib nju1902. pre hladila se iprehlada je uzroko-vala bolest li~nog `iv-ca — nervus facialis.Lije~e nje nije bilouspje{no. Ipak seoporavila i nastavilanastupati, ali je os-je}ala da }e svaka no-va predstava biti bor-ba za dokaziva njem.Osje}ala je da joj tonizmi~e kontroli, da
nije vi{e savr{ena. Pre-ma vlastitim rije~ima bila je samotorzo koji prikazuje osaka}enu slikunekada{ nje ljepote. Nije izdr`ala ipovukla se.
Umrla je iznenada u Zagrebu 18.svib nja 1941. godine.
Milka Trnina kao Tosca
Skica Percyja Andersona
Kostim nakon restauracije
OB
LJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
Milka Trnina kao Elizabeth u Tannhuseru)
Skica Percyja Andersona
Kostim nakon restauracije
cantus_14:cantus_14.qxd 11-Jul-07 9:11 PM Page 15
16
2. Jazz Festival Lo{i nj
Od 21. do 23. srp nja ove godine u Malom Lo{i njuodr`at }e se 2. Jazz Festival Lo{i nj. U ljetnom }ekinu svake ve~eri nastupiti dvije skupine. Festival
se otvara nastupom pjeva~ice Ivane Kindl uz sastav gi-tarista Luke Udjbinca, a prve }e ve~eri nastupiti i me -|unarodni Sa skia Laroo Band. Druge ve~eri nastupit }egypsy swing trio Hot Club Zagreb te me|unarodni sastavma|ar skog violinista Csabe Desea i hrvat skoga truba~aLadislava Fidrija. Festival }e svojim nastupima zak lju~itijazz sastavi liburnij skoga kruga: kvartet alt saksofonistaDenisa Razumovi}a i sastav gitarista Elvisa Stani}a uz koji}e pjevati Meri Tro{e lj i Valerija Nikolov ska. (D. H.)
Jazz is Back! Gro` njan 2006.
Tijekom traja nja ovogodi{ nje Ljetne jazz {kole uGro` njanu, {to je organizira Hrvat ska glaz benamlade`, u produkciji Jazzettea, a pod vodstvom
Bo{ka Petrovi}a, od 22. srp nja do 6. kolovoza odr`at }e setradicionalni jazz festival Jazz is Back!. Nastupit }e SeniorService (profesori Ljetne jazz {kole), Jasna Bilu{i}, MatijaDedi}, Elvis Stani} i Yamaha Duo (Bo{ko Petrovi} i VidJamnik), David Gazarov, Junior Jazz Mix Grill (polazniciLjetne jazz {kole), Catia, Carlos & Boys From Brazil,Blues Breakers, Jazz Kamikaze, K&K Blues Project, MikeSponza i Kay Foster Jackson, Ines Reiger i Emil SpanyiTrio s go{}om Thanom Paveli}, Uro{ Peri} i Primo`Gra{i~ Trio, Primo` Gra{i~ & Kra nj All Stars te Simone &Moonlight Serenaders. (D. H.)
Ljetni nastupi TrianguliZone
Nakon uspje{nih nastupa u [vicar skoj i SAD–u teobjav ljenog DVD–a Live in KSET, multimedijalnisastav TrianguliZona priprema se za nove nastupe
i snima nja. Spontano spajaju}i elemente jazza, bluesa,funka i postrocka s videom uz interakciju zvuka i slike urealnom vremenu, gitarist i basist Ivan Kapec, koji rabiloopove, truba~ i krilni~ar Andrej Jaku{ i Vladimir Kon~ar,koji projekt upotpu njuje video instalacijama, zajedni~kimdjelova njem propituju audiovizualne strukture baziranena minimalizmu, repetitivnosti i mikroprogresiji izraza.Poja~ani japan skim majstorom elektroakusti~ne glaz beSunaom Inamijem, oni }e 19. kolovoza nastupiti u Palahuu Rijeci, 20. u Piniji u Zadru, 21. u Lazaretima uDubrovniku, 22. na Sceni Amadeo u Zagrebu, a 26. na[pancir Festu u Vara`dinu. Glazbu za album snimat }e ustudiju Rocco&partner 24. kolovoza, a 25. }e odr`atipredava nje o tehnikama komponira nja u programu Able-tonLive. (D. H.)
B R O J 1 3 9 , S R P A N J 2 0 0 6 .N
AJA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
DAV
OR
HRV
OJ
DAV
OR
HRV
OJ
DAV
OR
HRV
OJ
Nagrada Boris Papandopulo za autor -sko stvarala{tvo u podru~ju ozbi ljneglaz be dodje ljuje se skladate ljuMladenu Tarbuku za balet Tramvajzvan ~e` nja praizvedenom 15. trav nja2005. u okviru 23. MBZ/ISCM.
Nagra|enim djelom, teme ljenimna dram skom predlo{ku T.Williamsa, sve~ano su otvoreni
pro{logodi{ nji Muzi~ki biennale Zagreb iSvjet ski dani glaz be, a u produkciji Bale-ta i Orkestra HNK u Zagrebu sudjelovalisu koreograf Dinko Bogdani}, dirigentPavle De{pa lj, libretistica Sa nja Ivi}, glav-na nosite ljica baletne pri~e Irena Pasari},oblikovate lj elektroni~koga zvuka Frano\urovi}, scenografki nja Dinka Jeri~evi} ikostimografki nja \enisa Medvedec.
Tramvaj zvan ~e` nja spoj je pro~i{}enadram skoga predlo{ka sa suvremenimkonotacijama problema nasi lja prema `enii liberalnog odnosa prema istim spolovi-ma. Williamsov tekst, kao i baletna pred-stava imaju naglasak na glavnom `en -skom liku, a vrijeme u kojem se rad njaodvija funkcionalno prate scena, kostimi iplesni rukopis klasi~ne baletne {kolepro{loga sto lje}a. Mladen Tarbuk posegn-uo je duboko u psiholo{ki raspad likaglavne junaki nje i niza doga|aja do njezina sloma, stvaraju}i ton sku gra|u nanekoliko razina koja koloristi~ki, ritmi~ki,~ak i plakatno (uz kori{te nje elemenataameri~ke popularne glaz be i konkretnihzvukova) intenzivno prati tragi~nu pri~uove koreodrame.
Zvu~ni opis sadr`aja, u zanim ljivoj oprecis ostalim skladate ljevim opusima u koji-ma je tako|er koristio tekstualne pred-lo{ke (od Apokalipse, pos ljed nje k njigeNovog zavjeta do pjesni{tva Nikole [opa),kre}e se prostorom recentne mod-ernisti~ke tradicije. Tako je u ovom na-gra|enom djelu s jedne strane pro{iriogranice suvremenih glaz benih idioma, a sdruge inovativno polemizirao sa skladate -lj ski malo kori{tenim i kreativno istaknu-tim fenomenom baletne i hrvat ske plesnescene uop}e.
Mladen Tarbuk
Nagrada Vatroslav Lisin ski za izved-bene umjetnosti i promociju hrvat skeglaz be — solisti, ansambli, organi-zacije dodje ljuje se Cantus Ansambluza koncert odr`an 21. studenoga 2005.u Preporodnoj dvorani u okviru ciklusaGradovi glaz be Europ ske radij ske uni-je.
Cantus Ansambl zaslu`an je za vi-soku razinu izvedbene umjetnostii promica nje hrvat ske glaz be koju
su kroz proteklih pet godina djelova njaobogatili repertoarom od gotovo stotinuizvedenih opusa, me|u kojima je bilo ~ak47 praizvedbi (28 hrvat skih i 19 inozem-nih autora). Stil ski pluralizam pro{loga iovoga sto lje}a obi lje`io je njihov umjet-ni~ki profil, a vrhunac produkcije u 2005.predstav lja koncert odr`an 21. studenogakojim su otvorili jednotjedni koncertniniz Zagreb — Grad glaz be iz ciklusa
Gradovi glaz be Europ ske radiotelevizij skeunije. Program je izravno emitiran nadvanaest inozemnih radiopostaja.
Na rasporedu koncerta u Preporodnojdvorani bile su skladbe pet hrvat skihskladate lja — Sr|ana Dedi}a (Ich vergesseDich nicht), Ive Josipovi}a (Musicampsalite), Berislava [ipu{a (Un jardin sous lapluie avec un compositeur sans parapluie,solist Ratko Vojtek), Borisa Papandopula(Komorna simfonija) i O lje Jela ske ~ija je,te ve~eri u cijelosti praizvedena skladbaLeptiri, potom osvojila nagradu Josip [tol-cer Slaven ski za 2005. godinu. U izvedbiKomorne glaz be br. 3, op. 36, br. 2 PaulaHindemitha sudjelovao je violon~elistEnrico Dindo.
Pred ~lanove Cantus Ansambla i njihovaumjetni~kog vodite lja i dirigenta Berisla-va [ipu{a ova su djela postavila imperativkvalitete, a njihova uvjer ljiva interpretaci-ja pokazala je umjetni~ki doseg ne samo skupine, nego svakog pojedinog glaz -benika. Partiture su, bez razlike, us-postavile pravu razinu bli skosti s glaz -benikom — pojedincem. Neke od njihzahtijevale su i slobodu kreacije, kaosuprotnost onim drugim, ~vr{}e obliko-vanim strukturama. Opse`nim pro-gramom koncerta, pri ~emu se u svakojskladbi mije njao instrumentalni postav,Cantus Ansambl postigao je niz upe~at -ljivih izvedbi u cjelini ~ime su se pred-stavili kao uistinu reprezentativni, a uovoj formaciji i ekskluzivni sudionicihrvat ske suvremene glaz bene scene.
Cantus Ansambl
Nagrada Josip Andreis za glaz benupublicistiku, muzikologiju i srodneznanosti dodje ljuje se jednakopravno ijednakovrijedno izda njima:
Kad je rock bio mlad — pri~a s isto~nestrane (1956. — 1970.) autora Sini{e[karice u nakladi V. B. V., 2005.Hrvat ski operni libreto autora dr. sc.Dalibora Paulika u nakladi Golden-marketing–Tehni~ka k njiga, 2005.
Sa stanovi{ta hrvat ske rock povijesti,k njiga Sini{e [karice ima zna~e njeantologije, a osim pisanoga dijela,
njezina su sastavnica {est nosa~a zvuka sgotovo dvije stotine autenti~nih snimki uizda nju Croatia Recordsa ili blizu osamsati glaz be iz vremena »kad je rock biomlad« te vi{e od ~etiri stotine fotografija.Poput k njige dr. Paulika, ona predstav ljarijetkost, pa time i izdvojenu vrijednost uistra`iva~kom pristupu jednom poseb-nom fenomenu suvremene kulture ko-jom je autor ~i njeni~no i zvu~no obuhva-tio najintenzivnije rock godine pro{logasto lje}a. Raspon od 1956., kad se kod naspo~i nju pojav ljivati prvi prepjevi svjet skihhitova, pa do 1970., koju autor povezuje spojavom hrvat skog autor skog rocka na~elu s Grupom 220, O’Harama i Zlatnimakordima, kronolo{ki je pokazao pionir -ske godine »isto~ne strane« sve do pot-pune emancipiranosti i pripadnosti svjet -skoj rock zajednici.
Kritika je to djelo nazvala di skograf -sko–publicisti~kim spomenikom vre-menu iz dana nevinosti hrvat skoga, pa on-da i YU–rocka, a dragocjena temat -
sko–povijesna CD kompilacija donosi triodvojene cjeline pod nazivima Estradasusre}e rock’n’roll, Doba elekri~ara ili Instru-mentalni rock i tre}u, Beat Goes On svokalno–instrumentalnim izvedbama. K -njiga Sini{e [karice nai{la je na odjek ujav nosti ne samo zbog zanima nja publikekojoj je rock i pop kultura o bi lje`ila mla -dost, nego i zato jer seradi o vi{ezna~nomdokumentu jednogavremena koji u dana{ -njoj publicisti~koj lit-eraturi te vrste nemakonkurenciju.
K njiga Hrvat -ski operni libretoautora Dalibo-ra Paulika sa -`eti je i prila-go|eni prikaz njegove dok -tor ske diser ta -
cije Hrvat ski operni libreto i europ sko glaz -beno kazali{te. U njezinu divot — izda njuuz velik broj dokumentarnih fotografijaautor je publicisti~ki zanim ljivo suo~iosrodne znanosti pomo}u kojih je prob-lematizirao dosad nepokriveno podru~jeteatrolo{ke, a onda i glaz bene kompo-nente opernih libreta.
Operni libreto po definiciji pripada kate-goriji dram ske poezije, ali njegova vrijed-nost neosporno utje~e na uspjeh svakogopernog ostvare nja. Povijest je pokazalada su upravo libreta bila ishodi{na to~kasvih velikih opernih reformi. Jednako ko-liko je dio kazali{ne i glaz bene povijesti,libreto kao vrsta dio je op}e povijesti kul-ture. U bogato oprem ljenu k njigu smjesti-lo se sto lje}e i pol hrvat ske glaz benescene od najranijih libretisti~kih dramaDubrov~anâ Pa{ka Primovi}a i Junija Pal-moti}a do, primjerice, Begovi}eva Ere sonoga svijeta Jakova Gotovca, EkvinocijaIve Brkanovi}a, glaz bene drame KoriolanStjepana [uleka, Ljubav don PerimplinaMire Belamari}a, opere Richard III. IgoraKu ljeri}a, Ka{telanova misterija Prazor naglaz bu Rubena Radice, sve do Ma ru -li}eve Judite kojoj je glaz beno ruho po-dario Frano Para}.
Zahva ljuju}i ovom izda nju, prvi je putobjav ljen cjelovit rad o hrvat skim opern-im libretima, jednako povijesnim kao i su-vremenim, koji je jednu specifi~nu vrstupribli`io {iroj publici kroz zanim ljive pri -povijesti o nastanku i simbiozi libreta iopera, njihovim praizvedbama i uop}e re-cepciji nadasve bogate nacionalne operneprodukcije.
Nagrada Milivoj Körbler za autor skostvarala{tvo u podru~ju zabavne glaz -be dodje ljuje se skladate lju, dirigentu,pijanistu i aran`eru Stjepanu Miha -ljincu za cjelokupni `ivotni opus u po-dru~ju autor skoga stvarala{tvazabavne glaz be.Iznimno produktivan umjetnik s paralel-nom pijanisti~kom i dirigent skom kari-jerom, Stjepan Miha ljinec neosporna jestvarala~ka osobnost hrvat ske zabavneglaz be. Akadem ski {kolovan, zarana jesvoje umjetni~ko djelova nje posvetiospecifi~noj glaz benoj vrsti kojoj je dao ve-lik osobni doprinos, a njegove skladbedanas predstav ljaju klasi~ne vrijednostinacionalne zabavne produkcije. Na glaz -benoj sceni aktivno je prisutan punih po-la sto lje}a i u tom je razdob lju napisaovi{e od tri stotine zabavnih melodija ipreko 3.000 aran`mana za razli~iteorkestralne sastave. Gotovo da nema
NAGRADE HRVAT SKOGA DRU[ZA 2005. GODINU
Ladislav Fidri
Elvis Stani}
Ivan Kapec
cantus_14:cantus_14.qxd 11-Jul-07 9:11 PM Page 16
17
glazbenikâ, tekstopisaca i vokalnih solista kojinisu sura|ivali sa Stjepanom Miha ljincem, paipak jedan me|u njima ima posebno mjesto. Toje pjesnik Drago Britvi} s kojim je 1966. uteme -ljio festival Kajkav ske popevke. Na mjestu umjet-ni~kog direktora bio je sve do pro{le godine kadse navr{ilo punih ~etiri deset lje}a vjernostikrapin skom festivalu ~ijoj je produkciji godina-ma davao »pe~at odgovorne profesionalnosti iozbi ljnosti kulturolo{kog zadataka« (P. Goto-vac). Iako je obav ljao srodne du`nosti na festi-valima u Zagrebu, Splitu, Opatiji i Po`egi, ipaksu Kajkav ske popevke zauvijek ostale njegovoumjetni~ko djelo.
Uz mnoge du`nosti, me|u kojima je pos ljed njabila du`nost glavnog urednika Glazbenog pro-grama Hrvat skoga radija, Stjepan Miha ljinec bioje i predsjednik Hrvat skoga dru{tva skladate lja. Njegovom stvarala~kom opusu pripadaju iorkestralna djela, glaz ba za televizij ske serije,dva glaz beno–scen ska djela, ve}i broj pjesamaza djecu, no antologiji hrvat ske zabavne glaz benajvi{e pripadaju njegova ostvare nja poputskladbi Svita nje, Ako sada ode{, Proplakat }e zora,No}as }emo zem lji k’o materi re}i, a nadasve sklad-ba Zad nji fijaker dvojca Miha ljinec–Britvi} kojusu radij ski slu{ate lji nedavno proglasili pjesmomsto lje}a.
Kroz svoju glaz bu i sve oblike njezine produk-cije, Stjepan Miha ljinec dao je osobit primjer vi-sokih umjetni~kih dosega kojima se izdvojiokao istaknuti predstavnik generacije koja jesudjelovala u stvara nju povijesti zabavne glaz beod pedesetih godina pro{loga sto lje}a nada lje.
Nagrada Miroslav Sedak Ben~i} za autor skostvarala{tvo u podru~ju jazza dodje ljuje sejednakopravno i jednakovrijedno
posthumno skladate lju i aran`eru DamiruDi~i}u te skladate lju Kre{imiru Hercegu zazajedni~ki nosa~ zvuka Moonglow Serenadeu nakladi Oktava d.o.o. Zagreb, 2005.
skladate lju Sa{i Nestorovi}u za skladbu^etiri reminiscencije za big band praizvede-nu 25. studenoga 2005. u kazali{tu Kerem-puh u okviru ciklusa Gradovi glaz be Europ -ske radij ske unije.
Kompaktna plo~a Moonglow Serenadedonosi osam skladbi Damira Di~i}a iKre{imira Hercega u Di~i}evim aran -
`manima, ve}inom baladnoga pristupa. Svi suaran`mani nastali »u dahu« ~ime je ostvarenaskladna cjelina. Izvedbe su ujedna~ena, komor-na i nje`na ugo|aja i stil ski profilirane, bogatihorkestracija, suptilnih harmonija, ton skih nijan-si i precizne artikulacije. Svjesni velikihmogu}nosti uporabe digitalne tehnologije, glaz -bu za ovaj album ostvarili su pomo}u ra~unala,a kao izvo|a~ naveden je Digital Soldiers Orches-tra. No, nije cijeli album ostvaren samo pomo}ura~unala — svirao je Guda~ki kvartet Rucner igosti–solisti koji su ve} u procesu nastaja njaskladbi bili predvi|eni za njihove izvedbe. Takose pojav ljuju vibrafonist Bo{ko Petrovi} u izved-bama skladbi Charming Smile i Wonderful Feel-ings, truba~ i krilni~ar Ladislav Fidri u FascinateStar, Spring In Pojatno i Psihodelic Dreams te so-pran i tenor saksofonist Sa{a Nestorovi} u CityBossa i My Love Is Still Alive. Odluku da album
realizira pomo}u ra~unala, a ne sa `ivim orke-strom, Damir Di~i} tada je pojasnio nemo gu} -no{}u uvje`bava nja zahtjevnih orkestralnih par-titura, {to je mukotrpan i skup posao. Po njegovu mi{ lje nju »digitalni vojnici« svirajusavr{eno to~no i bez pogovora.
U realizaciji ovoga projekta Damir Di~i}, poznatkao najzna~ajniji gitarist u povijesti hrvat skogajazza, u potpunosti se odrekao gitare u koristzvuka klavira, naravno ra~unalnog. No, niti toniti ~i njenica da je glaz bu radio pomo}u ra~un-ala ne uma njuje osobnost i prepoznat ljivost njegova rukopisa, sentimentalan ugo|aj,liri~nost, nostalgi~nost te raspjevanost, {to je uvelikoj mjeri i zasluga Kre{imira Hercega,uva`ena skladate lja vokalne glaz be. Ovaj al-bum, uz podr{ku ton skoga majstora JurjaGrosingera, predstav lja Hercega i Di~i}a kaokompetentne skladate lje, a Damira Di~i}a i uulozi sjajna aran`era. Ovaj }e album ostati traj-na vrijednost hrvat ske di skografije.
^etiri reminiscencije za big band ~everostava~na jejazz suita koju je Sa{a Nestorovi} izvornoskladao kao ^etiri reminiscencije za jazz kvartet zaansambl Zagreb Jazz Portrait, u kojemu djelujeod uteme lje nja. S tim je sastavom djelo snimioza album Tri suite iz Hrvat ske. Aran`man za bigband napisao je Silvije Glojnari} koji je sNestorovi}em pro{irio i prilagodio djelo te do-dao solisti~ke dionice za udara ljka{a, truba~a iklavirista. U toj je formi autor djelo praizveo sBig Bandom HRT–a, ~iji je stalni ~lan, u okvirunjihova koncertnoga ciklusa. Skladba je studij -ski snim ljena za novi kompakt disk Big BandaHRT–a.
Skladana je u stilu suvremenoga jazza, osla -njaju}i se u nekim dijelovima na stvarala{tvoJohna Coltranea, ali i na nova strem lje nja udana{ njem suvremenom jazzu. Kroz ovo je dje-lo Sa{a Nestorovi} otkrio sklonosti prema slo-bodnijoj formi, komunikaciji i zajedni{tvu un-utar sastava. Iako je suitu zamislio kao skladbuu kojoj glavnu ulogu igraju tenor i sopran sakso-fon, kroz skladate lj ski je proces vodio ra~una i osklonostima ostalih ~lanova sastava te o njihovojkompatibilnosti. Opusom ^etiri reminiscencijeNestorovi} se predstavio kao zreli glaz benik ~ijiskladate lj ski rukopis odaje bogato i skustvo,ma{tovitost, svestranost, sjajno poznava njetradicije jazza, ali i klasi~ne glaz bene tradicije.
Damir Di~i} i Kre{imir Herceg
Sa{a Nestorovi}
B R O J 1 3 9 , S R P A N J 2 0 0 6 .
U[TVA SKLADATE LJA Kronika zagreba~koga jazza
Jazz trombonistiod 1935. do 1960. godinePi{e: Aleksandar Bubanovi}
Kada su se u Za-grebu tijekomtridesetih godi-
na pro{loga sto lje}a
po~eli formirati ve}i jazz orkestri, is-taknuta su mjesta pripala trombonistimaTopkinu, [idaku i Pehardi. [idak, vlas-nik trgovine notnim materijalima, koja senalazila u prolazu prema Tu{kancu, bio jestalni ~lan orkestra Colibri Jazz, koji jevodio Kre{imir Kova~evi}. Topkin i Pe-harda gostovali su u raznim orkestrimazbog poma njka nja svira~a trombona.Tako je Topkin gostovao u Bingo Boysimadirigenta Bradi}a, Devilsima koje je vodioMo{a Marjanovi} i Kwick–Swingersima
Uro{a Jurkovi}a. Peharda je svirao s Orke-strom bra}e Johan, Revelersima i RhythmBoysima, u kojem su svirali akadem ski glaz -benici Rudolf Klepa~ i bra}a Pomykalo, asastav je vodio klavirist Karlo Radinger. Pe-harda je poslije predavao na zagreba~kojMuzi~koj akademiji, nastav ljaju}i karijerukao profesor trombona u [ved skoj.
Kad je poslije rata, 1948. godine, sastav ljenveliki jazz orkestar Radio stanice Zagreb,trombon ska linija bila je kompletna, odnos-no ~inila su je ~etiri trombonista. Najis-taknutiji me|u njima bio je solist MarcelFuks, zaslu`an za popularizaciju tog instru-menta. Kao profesor na zagreba~kojMuzi~koj akademiji odgojio je mnoge danas poznate jazz tromboniste. U orkestru Radiostanice Zagreb povremeno su svirali i Duti Kova~evi}, Ivan Mosedik i I}o Kelemen.
Trombonist Tomo Bari}, improvizator u malim sastavima koji su svirali dixieland i swing,postao je najpoznatiji zagreba~ki postav lja~ razglasnih ure|aja.
Za potrebe nastupa u ameri~kim klubovima po njema~koj poznati je truba~ Stanko Selakformirao jazz orkestar Jadran koji je svirao aran`mane Tomislava Simovi}a. Klavir je sviraoDra`en Boi}, kontrabas Stjepan Jimmy Stani}, koji je ujedno pjevao, saksofone Dado Resi Milovan Joji}, bub njeve Velimir Marke{i}, a trombon Jurica ^ukac. Zahva ljuju}i odli~nimglaz benicima i sjajnim aran`manima, orkestar je izvanredno zvu~ao i postizao zna~ajne us-pjehe.
I}o Kelemen svirao je ventil trombon i bio je na{ najzna~ajniji improvizator u bebop i coolstilovima. Na`alost, njegovom preranom smr}u zagreba~ka je jazz scena izgubila iz-vanrednog glaz benika.
Trombon ska linija Ve-likog jazz orkestra Ra-dio stanice Zagreb.Danko Bauer, stoji Mar-cel Fuks, Kre{imir Pa`uri Doro Opa{i}
Dixieland sastav, nastup na TV Zagreb. Trom-bonist Tomo Bari}, tenor saksofonist BorisTemer, alt saksofonist Stjepan Plavec,pjeva~ica Jasna Benedek
Jazz orkestar Jadran na turneji po Njema~koj.Trombonist Jurica ^ukac
Veliki jazz improvizator I}o Kelemen, ventil trombonist
DAV
OR
HRV
OJ
DAV
OR
HRV
OJ
KR
ON
IKA
ZA
GR
EB
A^
KO
G J
AZ
ZA
KR
ON
IKA
ZA
GR
EB
A^
KO
G J
AZ
ZA
KR
ON
IKA
ZA
GR
EB
A^
KO
G J
AZ
ZA
KR
ON
IKA
ZA
GR
EB
A^
KO
G J
AZ
ZA
KR
ON
IKA
ZA
GR
EB
A^
KO
G J
AZ
ZA
KR
ON
IKA
ZA
GR
EB
A^
KO
G J
AZ
ZA
KR
ON
IKA
ZA
GR
EB
A^
KO
G J
AZ
ZA
cantus_14:cantus_14.qxd 11-Jul-07 9:11 PM Page 17
18
Pripremila: Mirta [po ljari}
LAUS Ljetna umjetni~ka akademijaDubrovnik
Zahva ljuju}i svojoj povijesti, prirodnim ljepotama i jedinstvenoj at-mosferi tijekom ljetnih mjeseci, Dubrovnik pru`a idealne uvjeteza slu{a nje i stvara nje glaz be. Stoga su ovaj grad i Umjetni~ka
{kola Luke Sorko~evi}a i ove godine izabrani kao mjesto odr`ava njaLAUS Ljetne umjetni~ke akademije Dubrovnik. Akademija je osmi{ -ljena s ci ljem da se hrvat skim mladim glaz benicima ponudi mogu}nostusavr{ava nja u njihovoj vlastitoj sredini. LAUS, stoga, ugo{}uje vode}ehrvat ske i nekolicinu svjet ski priznatih profesora, a me|u pravim peda-go{kim zvijezdama ove su godine Zakhar Bron, Leonid Sorokow, DavidGrigorian te Radovan Vlatkovi}. Organizatori posebno najav ljuju prvogostova nje Marijane Lipov{ek, sloven ske primadone koja nastupa nanajve}im europ skim opernim pozornicama. Ciklus koncerata pedagoga istudenata organizira se u reprezentativnim prostorima Dubrovnika iokolice, a Akademija je sve~ano otvorena 6. srp nja u Kne`evu dvorunastupom Zakhara Brona i njegove u~enice Mayuko Kamio uz Dubro-va~ki simfonij ski orkestar pod ravna njem Ive Dra`ini}a. Nosite lj mani-festacije je HUOKU, a Akademija se odr`ava pod pokrovite ljstvom gra-da Dubrovnika.
Vi{ki festival u znaku vi{kih bojeva
Misao vodi lja ovogodi{ njega Vi{koga ljeta te`i spaja nju glaz be,kazali{ta, povijesti i arhitekture u povijesnim prostorima otokaVisa, afirmaciji postoje}ih i istica nju novih izvedbenih lokalite-
ta, nadoveziva nju na bogatu i zanim ljivu pro{lost i tradiciju otoka tepru`a nju cjelovitog i autohtonog kulturnog doga|aja njegovimstanovnicima i sve brojnijim gostima. Festival se odvija u znaku vi{kihpomor skih bojeva iz 1811. i 1866. godine, a tijekom srp nja i kolovoza Visi Komi`a ugostit }e nekolicinu vrsnih predstavnika hrvat ske glaz benescene: trio jazz legende Bo{ka Petrovi}a i jazz divu Zdenku Kova~i~ek,~lanove Zagreba~koga kvarteta (s praizvedbama djela ir skoga skladate ljaFranka Corcorana i talijan skoga Giampaola Corala), Zagreba~ki puha~kiansambl, zatim Kvartet tuba XL, violinistaIvu Dropuli}a i Akadem ski kvartet sakso-fona pod vodstvom Tomislava @u`aka. Tusu i jake snage jazza — sastav Disneyland struba~em Davorom Kri`i}em te DubravkoVorih i njegov New Tribe. U sredi{tu po-zornosti opusi su Borisa Papandopula iWolfganga Amadeusa Mozarta. Nosite lj fes-tivala je Hrvat ska glaz bena unija, a programuz potporu dr`avnih institucija, Grada Za-greba, sponzora i lokalne zajednice ostvaru-je G. A. D. PRODUKCIJA iz Zagreba.
Autorica i urednica Dodi Komanov najav ljuje festival sku monografiju Arkadija hrvatske glazbe
Osor ske glaz bene ve~eriTrideset godina Festivala
Upovodu obi lje`ava nja trideset godina postoja nja Osor skih glaz -benih ve~eri (OGV) u pripremi je izrada monograf skog izda nja oFestivalu. Prvotno zami{ ljen prigodni karakter monografije za-
mijenio je dokumentaristi~ki pristup, koji je rezultirao opse`nomzbirkom dokumenata podije ljenom u tri poglav lja. Rije~ je o izborunapisa iz ti ska i radij skih emisija te o popratnim tekstovima iz program -skih k nji`ica posve}enih djelima hrvat skih skladate lja koja su izvedena ipraizvedena u Osoru od uteme lje nja 1976. do 2005. godine. Prvi dioizda nja (Panorama) donosi cjelovit uvid u Osor ske glaz bene ve~eri, sm-je{taju}i festival u kontekst cjelokupnog glaz benoga `ivota Hrvat ske inagla{avaju}i odre|ene posebnosti, {to uk lju~uje i segment likovnostikoji OGV njeguje od samih po~etaka. Drugi dio (Portreti, teme) posve}enje znanstvenim skupovima o pojedinim skladate ljima koji su seodr`avali u Osoru te temama pojedinih godi{ta. Tre}i dio (Sve osor ske svi-rale) donosi popise izvedenih i praizvedenih djela hrvat skih skladate ljarazvrstane po godi{tima te izvatke iz ti skovina kojima su ti koncerti bilipopra}eni. Izda nje sadr`i popise autora te praizvedenih skladbi, a ilustri-rano je izborom reprodukcija kipova postav ljenih u Perivoju skulpturaKiparstvo i glaz ba (kipovi na temu glaz be) te u Aleji hrvat skih skladate lja(portreti skladate lja) u Osoru. Autorica i urednica izda nja je Dodi Ko-manov, likovno oblikova nje potpisuje Branko Vujanovi}, a izdava~ jeHrvat ski glaz beno–scen ski festival Osor ske glaz bene ve~eri.
B R O J 1 3 9 , S R P A N J 2 0 0 6 .
LJETNI FESTIVALI
Rana glaz ba u Sv. Donatu
46. Glazbene ve~eri u Sv. Donatu donose zadar skojpublici ovoga ljeta dva zanim ljiva koncerta s pro-gramima hrvat ske glago lja{ke ba{tine u interpretaci-
ji autohtonih pu~kih izvo|a~a te glaz bu renesansnihhrvat skih majstora u izvo|e nju vrhun skog stranogvokalnog ansambla. Ve~er starohrvat ske glago lja{keba{tine 17. }e srp nja prirediti Pu~ki crkveni pjeva~i izLani{}a (Istra), Tugara (Po ljica kod Splita) i Kalija (otokUg ljan). Program je pripremio Livio Marijan, a sudionici}e otpjevati stavke iz glago lja{kih misa navedenih mjes-ta, potom napjeve vezane uz Veliki petak i Uskrs,Bo`i}nu ve~er nju iz Lani{ta, Oficij za mrtve iz Tugara tenapos ljetku Ka lj sku lovri nju (iz bogoslu`ja uz slav lje sv.Lovre).
Sedmero~lani vokalni sastav Pro Cantione Antiqua gosto-vat }e na Ve~erima 28. srp nja uz repertoar engle ske,talijan ske i hrvat ske renesansne crkvene glaz be te }e,izme|u ostaloga, izvesti po jednu vokalnu skladbu JulijaSkjaveti}a (Pater noster), Ivana Luka~i}a (Panis angelicus),Francesca Sponge Uspera (Ave Maria) i Petra Hek-torovi}a (Bugar{tica). (M. [.)
Novi festival u Rijeci
Osniva nje Festivala komorne glaz be nova je inici-jativa Glazbene agencije Haller, koja u Rijeci od2005. uspje{no organizira koncerte duhovne glaz -
be. Na koncertima, koji }e se odr`avati svake subote od8. srp nja do 19. kolovoza, bit }e izvedena komorna djelahrvat skih i stranih skladate lja sakralnog karaktera, a kon-certni prostori bit }e crkve rije~koga centra: Katedrala sv.Vida, Crkva Uznese nja Bla`ene Djevice Marije i Crkvasv. Jeronima. Izdvajamo nastup ansambla Vox caelestis usastavu Ingrid Haller, sopran, Kristina Kolar, mezzoso-pran, Robert Kolar, bariton i Roberto Haller, orgu lje (15.srp nja, Katedrala sv. Vida), a na su programu su sakralnadjela Mi ljenka Gr|ana i Kamila Kolba te dvijepraizvedbe Roberta Hallera — Pater noster za sopran iorgu lje i Jutar nji vapaj progo njena pravednika — Psalambr. 3 za tri glasa i orgu lje. (M. [.)
DUBROVA^KELJETNE IGRE (10. 7. — 25. 8.)Izdvojeno iz pretprograma:
11. srp nja Ivan Brkanovi}: Oluja, iz opere Ekvinocij
(praizvedba verzije bez zbora) ,dirigent: Vjekoslav [utej
17. srp njaRudolf Matz: Dva stavka iz Kvarteta za
~etiri violon~ela u d–moluCellomania kvartet, umjetni~ki vodite lj:
Valter De{pa lj
21. srp njaNedje ljko Fabrio: Maestro, balet na
glaz bu Borisa PapandopulaBalet Hrvat skog narodnog kazali{ta Za-
greb, korografija: Lji ljana Gvozde-novi}
24. srp njaLuka Sorko~evi}: 3. simfonija u
D–duruBoris Papandopulo: Scherzo za
guda~eConcertino za trub lju, timpane i guda~eGábor Boldoczki, trub ljaIgor Le{nik, timpani
26. srp njaBoris Papandopulo: Ples br. 3, iz Tri
plesa za gitaru soloPetrit Çeku, gitara
2. kolovozaBoris Papandopulo: Sinfonietta za gu-
da~eVara`din ski komorni orkestar, dirigent:
Pavle De{pa lj
12. kolovoza, Kne`ev dvorBoris Papandopulo: Tri capriccia za
glasovirImprovizacija i igra za violinu soloSuita za violinu i glasovirIva Nikolova, violina Dalibor Cikojevi}, glasovir
22. kolovoza, Kne`ev dvorBoris Papandopulo: Komorna simfonija
za puha~ki kvintet i guda~ki trios kontrabasom
Cantus Ansambl, dirigent: Berislav[ipu{
23. kolovoza, Kne`ev dvorBoris Papandopulo: Contradanza za
glasovirTri studije iz Osam studija za glasovir Gottlieb Wallisch, glasovir
XXXI. OSORSKEGLAZBENE VE^ERI(10. srp nja — 20. kolovoza 2006.)Izdvojeno iz programa:
10. srp nja
SVE^ANO OTVORE NJE OSORSKO TISU]LJE]E HRVATSKEGLAZBEPosve}eno Igoru Ku ljeri}u (1938. —
2006.)Boris Papandopulo: Koncert br. 2 za
glasovir i guda~ki orkestar Igor Ku ljeri}: Metamorfoze za glasovir i
guda~e Zagreba~ki solistiFilip Fak, glasovir
13. srp nja Ivan Brkanovi}: Intermezzo iz opere
EkvinocijZagreba~ka filharmonija, dirigent Ivan
Repu{i}
14. srp nja Vinko Jeli}: Laetamini in Domino za so-
pran ili tenor i orgu lje Ivan Luka~i}: Sicut cedrusBoris Papandopulo: Zdenkin ples za
glasovir solo (praizvedba)Vlatka Or{ani}, sopran Ida Gamulin, glasovir
16. srp nja Boris Papandopulo: Komorna simfonija
za puha~ki kvintet i guda~ki trio skontrabasom
Ruben Radica: Litaniae Sanctorum proPapa Ioanne Paulo, 72 zaziva ko-mornog instrumentalnog ansam-bla (praizvedba)
Cantus Ansambl, dirigent: Berislav[ipu{
Neda Marti}, mezzosopran Marijan Tr~ek, tenor
18. srp nja Miroslav Mileti}: Guda~ki kvartet Lijepa
na{a (cjelovita praizvedba) Zagreba~ki kvartet
20. srp nja Nik{a njiri}: in B, in A, in C, in H za
kvartet saksofona (praizvedba) Zagreba~ki kvartet saksofonaIvan Bato{, glasovir
22. srp nja Francesco Sponga Usper: Ricercar
quinto (prva suvremena izvedba) Marin Rabadan: Orion iz skladbe Three
ConstellationsBrass ansambl Ad gloriam
24. srp nja Miroslav Mileti}: Concerto grosso za vi-
olu i guda~e (praizvedba) I Cameristi ItalianiFrancesco Squarcia, viola
26. srp nja Tomislav Uhlik: Djevoj~ica iz moje ulice
za flautu, violon~elo i glasovir
(praizvedba)Renata Penezi}, flautaPavle Zajcev, violon~eloZarla Alajbeg, glasovir
28. srp nja Vinko Jeli}: Ricercar QuartoGoran Liste{: Raj ski otok za trio gitara,
op. 10 Sa nja Drakuli}: High Spirits za gitar ski
trio Zagreba~ki gitar ski trio
30. srp nja Miroslav Mileti}: Sonatina za violinu i gi-
taru Tonko Nini}, violinaGoran Liste{, gitara
2. kolovoza Davor Bobi}: Intrada i capriccio za flau-
tu i harfu (praizvedba)Tamara Coha–Mandi}, flautaDiana Grubi{i}–]ikovi}, harfa
4. kolovoza Boris Papandopulo: SonatinaBoris Papandopulo: Osam studija Pavica Gvozdi}, glasovir
6. kolovoza Zlatko Pibernik: Invencija Lauda Osor
Civitas, op. 185, trio za flautu (pic-colo), violon~elo, glasovir uz CD(praizvedba)
Ansambl Florestano Rossomandi
8. kolovoza Massimo Brajkovi}: Istar ska intrada za
klarinet i bas–klarinet (praizvedba) Massimo Brajkovi}: Jese nja samo}a za
mezzosopran, piccolo–klarinet,klarinet i bas–klarinet (praizvedba)
Klarinet ski trio ArcimboldoKatja Markoti}, mezzosopran
10. kolovoza Ivan Josip Skender: In contra (praizved-
ba)Zagreba~ki gitaristi~ki kvartet
12. kolovoza Luka Sorko~evi}: Simfonija br. 7 u
G–duru (red.: Stjepan [ulek)Hrvat ski komorni orkestar, dirigent
Pavle De{pa lj
14. kolovoza Ivan Padovec: Introdukcija i varijacije,
op. 13, na cavatinu iz opere Ca-puletti i Montecchi VincenzaBellinija
Frano Para}: Muzika za gitaru Darko Petri njak, gitara
16. kolovoza Sa nja Drakuli}: Kolo sre}e za violon~elo
solo (praizvedba)Monika Le skovar, violon~elo
20. kolovoza Luka Sorko~evi}: Simfonija br. 8 u
G–duru (rev.: Zoran Jurani}; obr.za gitar ski trio: Frano Matu{i})
\elo Jusi}: Obrisi nad gradom(praizvedba)
Dubrova~ki gitar ski trio
NA
JA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
cantus_14:cantus_14.qxd 11-Jul-07 9:11 PM Page 18
19B R O J 1 3 9 , S R P A N J 2 0 0 6 .
HRVATSKA GLAZBA U IDU]OJ SEZONI
Hrvat ska glaz ba u sezoni 2006./2007. Zagreba~ke filhar-monije i Simfonij skog orkestra HRT–a
Deset dekagrama hrvat skoga —za ovdje, molim!Pi{e: Dina Puhov ski
Nakon zavr{etka redovne koncertne sezone, a prijepo~etka ljeta i ljetnih festivala objav ljuju se programiza s ljede}u sezonu, odnosno mno{tvo popisa koji se
~ine raznovrsnima i opse`nima, unaprijed stvaraju}i dojamprogram ske ra sko{i. Kombiniraju se tr`i{no prihvat ljivi elemen-ti s umjetni~kima, mogu}nosti solista s ob ljetnicama. Glazbene}e du{obri`nike ponajvi{e zanimati koliko }e na programima,naro~ito onima orkestara, biti hrvat ske glaz be, koja se ne od-likuje velikom popularno{}u.
U trima Oktavama Zagreba~ke filharmonije, primjerice, to }ebiti Istar ska suita Natka Dev~i}a, Koral za guda~e Stanka Horva-ta, Koncert za rog i orkestar Petra Obradovi}a, Tentatio MarkaRu`djaka, Amfitrion i 3. Koncert za glasovir i orkestar Borisa Pa-pandopula, Tri koralne predigre na Bachovu temu Pavla De{pa lja i
Bel kamen kampanela Igora Ku ljeri}a — ukupno 8 hrvat skihdjela u okviru 27 koncerata. Nije mnogo, no va lja uzeti u obzirda formira nje koncertne sezone odre|uje vi{e ~imbenika. Pre-vladava mi{ lje nje da ne treba izvoditi ne{to samo zato {to jehrvat sko ili da zanima nje za neku glaz bu ne proizlazi, naravno,isk lju~ivo iz njezina nacionalna podrijetla. Dodu{e, doga|a se ida zanima nje postoji, ali se realizacija poka`e suvi{e slo`enom.
S druge strane, ve}ina glaz beno anga`iranih profesionalacavjerojatno bi se slo`ila s tvrd njom da posebnu pa` nju trebaposvetiti izvedbama hrvat ske glaz be, pogotovo ako se uzme uobzir njezina nedostupnost u ti skanom i snim ljenom obliku.Me|utim, o~ekuje se da }e se i za to pobrinuti netko drugi —netko tko }e sve organizirati, a ipak ne}e »narediti« koliko~ega treba biti — jer tanka je linija izme|u potica nja napredstav lja nje doma}e glaz be i inzistira nja na istome. Taj»netko» vjerojatno su dr`avne institucije, a »netko drugi«mogli bi po funkciji biti i ansambli HRT–a. No, u s ljede}oj se-zoni Majstor skoga ciklusa, Simfonij ski orkestar HRT–a (koji seu novoj sezoni predstav lja s 12 koncerata) na repertoaru imaHrvat ski glago lja{ki rekvijem Igora Ku ljeri}a i Koncert za violinu iorkestar Borisa Papandopula, dok }e koncert s djelima Viktorije^op, Dubravka Detonija, Milka Kelemena i Ive Maleca ~initi
sastavni dio programa 24. Muzi~kog biennala Zagreb. Dak-le, dva djela tijekom cijele sezone i ~etiri na pos ljed njem,bijenal skom koncertu.
Op}enito govore}i, situacija je trenuta~no bo lja s izvedbamanovih djela hrvat skih skladate lja, pogotovo onih za ma njesastave. Pritom }e va`nu ulogu imati novopokrenuta sezonaCantus Ansambla te ~i njenica da je s ljede}e godineponovno na redu Muzi~ki biennale Zagreb. S druge strane,`elimo li ~uti starija djela onih skladate lja koji su poznati{iroj javnosti, ali ih rijetko tko slu{a, jedino nam preostajepratiti radij ski program ili potra`iti »vezu« na Hrvat skomradiju kako bi napravili kopiju snimke odre|enog djela, akoono ve} ranije nije zabi lje`eno na nekom drugom mediju.
ZAGREBA^KI KVARTETRiznica kvartet ske glaz be — Sezona 2006./2007. u MuzejuMimara
4. listopada 2006.Fra njo Kre`ma: Guda~ki kvartet u C–duru
8. studenoga 2006. Marko Ru`djak: Klasi~ni vrt
6. prosinca 2006. @e ljko Brkanovi}: Guda~ki kvartet br. 2
7. ve lja~e 2007. Mladen Tarbuk: ^etiri strofe za guda~ki kvartet
4. trav nja 2007. An|elko Klobu~ar: Guda~ki kvartet br. 4
9. svib nja 2007. O lja Jela ska, praizvedba
KONCERTNADIREKCIJA ZAGREBForte fortissimo
15. svib nja 2007., KD Vatroslava Lisin skogStanko Horvat: ManualSretna Me{trovi}, glasovir
ZAGREBA^KAFILHARMONIJASezona 2006./2007. u KD Vatroslava Lisin skog
Plava oktava
27. listopada 2006.Boris Papandopulo: Amfitrion, predigra operiBoris Papandopulo: 3. koncert za glasovir i orkestarZagreba~ka filharmonija, dirigent Pavle De{pa ljDalibor Cikojevi}, glasovir100. ob ljetnica ro|e nja Cipre, Papandopula i Brkanovi}a
2. prosinca 2006.Milo Cipra: Aspalathos — son et lumièreBoris Papandopulo: Koncert za violinu i orkestarIvan Brkanovi}: 5. simfonija (Ples junaka)Zagreba~ka filharmonija, dirigent Vjekoslav [utejSidonija Lebar, violina
Crvena oktavaIn Memoriam Lovri pl. Mata~i}u
27. sije~ nja 2007. Natko Dev~i}Zagreba~ka filharmonija, dirigent Vjekoslav [utej
Bijela oktava
23. o`ujka 2007.Marko Ru`djak: Tentatio za bas–klarinet i orkestarZagreba~ka filharmonija, dirigent Vjekoslav [utejRatko Vojtek, bas–klarinet
Plava oktava
5. svib nja 2007.Igor Ku ljeri}: Bel kamen kampanela@en ski zbor HRT–a i @en ski akadem ski zbor Ivan Goran Kova~i}, diri-
gent Ton~i Bili}
Crvena oktava
11. svib nja 2007.Stanko Horvat: Koral za guda~ePetar Obradovi}: Koncert za rog i orkestarZagreba~ka filharmonija, dirigent Uro{ LajovicViktor Kir~enkov, rog
NAJAVA MAJSTOR SKOGA CIKLUSASIMFONIJ SKOG ORKESTRA HRVAT -SKE RADIOTELEVIZIJE Koncertna sezona 2006/2007. KDVL
Hrvat ska glaz ba u sezoni 2. studenoga 2006.
In memoariam Igoru Ku ljeri}uIgor Ku ljeri}: Hrvat ski glago lja{ki rekvijem za sole, zbor i orkestarZbor i Simfonij ski orkestar HRT–aTon~i Bili}, dirigent
16. studenoga 2006.Boris Papandopulo: Koncert za violinu i orkestarGoran Kon~ar, violinaNik{a Bareza, dirigent
26. trav nja 2007.U surad nji s Muzi~kim biennalom ZagrebDjela Viktorije ^op, Dubravka Detonija, Milka Kelemena, Ive MalecaNik{a Bareza, dirigent
NAJAVA SEZONE ZAGREBA^KIH SOLISTAZagreba~ki solisti — Nova sezona u HGZ–u 2006/2007.Novi koncertni majstor: Borivoj Martini} Jer~i}Hrvat ska glaz ba u sezoni:
31. listopada 2006.Boris Papandopulo: Sinfonietta za guda~e
6. prosinca 2006.Igor Ku ljeri}: Metamorfoze za klavir i guda~eBoris Papandopulo: Koncert za klavir i guda~eSolist: Filip Fak, klavir
14. o`ujka 2007.Alfi Kabi ljo: praizvedba novog djela
6. lip nja 2007.Frano Para}: Koncert za violinu i guda~eTonko Nini}, violina
NAJAVA SEZONE VARA@DIN SKOG KOMORNOG ORKESTRA Nova sezona u Velikoj koncertnoj dvorani HNK u
Vara`dinu 2006/2007.Hrvat ska glaz ba u sezoni:
29. listopada 2006.An|elko Klobu~ar: Concerto grosso (praizvedba)Uro{ Lajovic, dirigentSa{a Milo{ev, viola
4. ve lja~e 2007.Tomislav Uhlik: Ne{to lijepo za harfu i guda~e (praizvedba)Aleksandar Kalajd`i}, dirigentMirjam Lu~ev, harfa
15. trav nja 2007.Nenad Fir{t: Violin ski koncert (prva izvedba u Hrvat skoj)Mario Koruni}, violina i umjetni~ko vodstvo
CIKLUS LISINSKI SUBOTOMSezona 2006./2007. u KD Vatroslava Lisin skog
26. listopada 2006.Josip [tolcer–Slaven ski: Chaos za veliki orkestar i orgu ljeNizozem ska filharmonija, dirigent Yakov KreizbergMario Penzar, orgu lje
18. studenoga 2006.Boris Papandopulo: Hommage a Sorko~evi}Dubrova~ki simfonij ski orkestar9. prosinca 2006.Amando Ivan~i}: Simfonija u G–duru^e{ki komorni orkestar, dirigent Martin Turnovský
20. sije~ nja 2007.Ciklus Majstori orgu ljaAnte Kne{aurek: Fantasia a due za orgu ljeDuo la Oropendola (José Luis Gonzales i Javier Artigas Pina)
GUDA^KI KVARTET SEBASTIANSezona 2006./2007. u Maloj dvorani
KD Vatroslava Lisin skog
23. listopada 2006.Josip [tolcer Slaven ski: [est narodnih, suita za guda~ki kvartet
29. sije~ nja 2007.Krsto Odak: 2. guda~ki kvartet
26. o`ujka 2007.Boris Papandopulo: 5. guda~ki kvartet
Va nja Lisjak: Transcontinental, ton ske slike za guda~kikvartet
28. svib nja 2007.Vjekoslav Nje`i}, praizvedba
NA
JA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
cantus_14:cantus_14.qxd 11-Jul-07 9:11 PM Page 19
20
CANTUS ANSAMBLPROGRAM 1. KONCERTNE SE-ZONE, 2006/2007.
18. 9. 2006., Mala dvorana KDVL, 19.30 sati1. O lja Jela ska: Leptiri za instrumentalni sastav
2. Berislav [ipu{: Un jardin sous la pluie avec un composi-teur sans parapluie za 13 instrumenata
3. Kre{imir Seletkovi}: disORDER za komorni ansambl4. Boris Papandopulo: Komorna simfonija za puha~ki kvintet
i guda~ki trio s kontrabasom5. An|elko Klobu~ar: praizvedba6. Ivo Nillson: Outbound za puha~ki kvintet i kvartet s kon-
trabasomSolist: Ratko VojtekDirigent: Berislav [ipu{
13. 11. 2006., MD KDVL, 19.30 sati1. Milo Cipra: Musica Sine Nomine za sopran i ansambl2. Boris Papandopulo: Concertino da Camera za sopran i
ansambl3. @e ljko Brkanovi}: Karijatide za sopran, ansambl i elektron-
iku4. Kurt Weill: Sedam `en skih plesova za sopran i ansambl5. Arnold Schönberg: Serenade op.24 za bas–bariton i
ansamblSolisti:Maja Vukoja, sopranIvana Kladarin, sopranAntonela Malis Hod`i}, sopranMarta Babi}, altBerislav Pu{kari}, bariton Dirigent: Berislav [ipu{
19. 2. 2007., MD KDVL, 19.30 sati1. Alban Berg: Kammerkonzert za glasovir, violinu i trinaest
puha~a2. Arnold Schönberg: Die Eiserne Brigade za glasovir ski kv-
intet3. Anton Webern: Pet komada za orkestar op. 10
Konzert op. 24 za ansamblSimfonija op. 21Solisti: Srebrenka Po ljak, glasovirIvan Novinc, violina
Dirigent: Berislav [ipu{
5. 3. 2007., MD KDVL, 19.30 sati1. Béla Bartók: Sonata za 2 glasovira i udara ljke2. György Ligeti: Kammerkonzert3. György Ligeti: Aventures i Nouvelle Aventures za 3 pje-
va~a i 7 instrumenata4. György Kurtág: program naknadno
Solisti: Louise Sibourd, glasovirSrebrenka Po ljak,glasovirMarko Mihajlovi}, udara ljkeVojislav ^i~i}, udara ljkeLidija Horvat Du njko, sopranHelena Luci}, mezzosopranDali Mor, bas
Dirigent: Marko Leto nja
19. 4. 2007., MD KDVL, 20.00 satikoncert u okviru Muzi~kog biennala Zagreb 2007.1. Ruben Radica: 72 zapjeva za Ivana Pavla II2. Marko Ru`djak: praizvedba3. Krzysztof Penderecki: Sekstet4. Sanda Majurec Zanata: praizvedba
Solisti:Davorka Horvat, mezzosopranNina Kobler, gitaraDirigent: Berislav [ipu{
14. 5. 2007., MD KDVL, 19.30 satikoncert u surad nji s festivalom Samobor ska glaz bena jesen1. Igor Stravin ski: Ebony Concerto2. Berislav [ipu{: San za mezzosopran i ansambl, praizved-
ba 3. Ivo Josipovi}: praizvedba4. Silvestre Revueltas: Ocho por la radio za ansambl5. Vjekoslav Nje`i}: program naknadno
Solisti: Renata Pokupi}, mezzosopranPetrit Çeku, gitaraDirigent: Michel Tabachnik
B R O J 1 3 9 , S R P A N J 2 0 0 6 .
SUVREMENAGLAZ BA? JEDVA ^EKAMO!Prvi pretplatni~ki ciklus Cantus Ansambla — sezona 2006/2007
Mala dvorana KD Vatroslava Lisin skogPi{e: Sr|ana Vrsalovi}
Nedavnim slav ljeni~kim koncertom, odr`anim 24. trav nja 2006. u Preporod-noj dvorani pala~e Narodnog doma, Cantus Ansambl proslavio je pet godinastvarala~kog rada te najavio vlastiti ciklus kao dokaz sazrijeva nja unutar za-
greba~ke, hrvat ske, pa i {ire koncertne scene.
Zavirimo malo u povijest!
Ansambl se od jednokratnog festival skog projekta u sklopu Muzi~kog biennala Za-greb 2001. godine, u okri lju Hrvat skoga dru{tva skladate lja te pod umjetni~kom pal-icom maestra Berislava [ipu{a, pretvorio u `ivu}u praksu ~ije muzicira nje zvu~i idanas.
Cantus Ansambl jest orkestar koji svojom fleksibilno{}u izvo|a~koga korpusa, ali imajstorstvom svojih izvo|a~a–solista mo`e pratiti heterogene zahtjeve partitura glaz -be 20. sto lje}a koje ~ine osnovu njegova repertoara. No, bitno mjesto svakako zauzi-maju hrvat ski autori koje Ansambl sustavno poti~e na novo stvara nje, ali ih i pro-mi~e te stvara pravu publiku za njihovu glaz bu. Upravo u tom kontekstu, najav ljeniciklus od {est koncerata Cantus Ansambl & Lisin ski 2006/2007 osigurat }e prostor ivrijeme za izvedbu trinaest hrvat skih skladbi od kojih }e pet biti praizvedbe (A.Klobu~ar, S. Majurec Zanata, M. Ru`djak, B. [ipu{, I. Josipovi}) te nekih antologij -skih skladate lj skih imena 20. sto lje}a (npr. A. Schönberg, A. Webern, A. Berg). Su-vremena glaz ba koja se u na{im dvoranama mo`e ~uti, usu|ujem se re}i, rijetko,kroz ciklus Cantus Ansambla i Koncertne dvorane Vatroslava Lisin skog dobit }esvoje zaslu`eno stalno mjesto te, kao i sam Ansambl, prerasti okvire povremenogafestival skog pojav ljiva nja. Jedva ~ekamo!
Sfumato — duhovnizvuci, boje i obliciHrvat ska djela u devetoj koncertnoj sezoni Zbora HRT–aPi{e: Zrinka Mati}
Ve} je svima poznat sinestezij ski naslov ciklusa koncerata Zbora HRT–a, Sfu-mato, koji je 1998. dao Ton~i Bili}, {ef–dirigent Zbora, `ele}i tako naglasitiideju objedi nje nja zvuka, boja i oblika. Kako stoji u gotovo svakoj njihovoj bi-
ografiji, kada se govori o novijem razdob lju djelova nja, najva`nije mjesto ima upravoovaj samostalni ciklus od {est koncerata u sezoni, a kojemu je namjera »upoznatipubliku s djelima hrvat ske glaz bene ba{tine, remek–djelima i ma nje izvo|enimskladbama klasi~ne literature te najnovijim ostvare njima zborne glaz be u nas i u svi-jetu.«
I doista, unutar proteklih osam sezona rada, tijekom kojih se {to{ta mije njalo una~inu djelova nja, Zbor se posebno u programima glaz beno probir ljivog Ton~ijaBili}a ~esto pribli`io najvi{im standardima zbor skoga pjeva nja, prona{av{i i svojuidealnu mjeru u sastavu od ~etrdesetak pjeva~a. Repertoar ansambla raznolik je postilovima, razdob ljima, vokalnim formama i sastavima te u pos ljed nje vrijememajstor ski prilago|en specifi~nostima glasova njegovih ~lanova. Iz gotovo svakogkoncerta izvire, {to je rijetko kad slu~aj s hrvat skim zborovima, izuzetno dobropoznava nje pojedina~nih glasova i njihovih specifi~nih suzvu~ja. Tako su se ona us-pjela lijepo prilagoditi i prozra~noj odmjerenosti Monteverdijeva baroka, uda ljenojmistici Gesualdove renesanse, bujnom Brahmsovom romantizmu, modernoj arhaiciIgora Ku ljeri}a ili Borisa Papandopula, suvremenoj ru skoj ekspresiji Alfreda Schnit-tkea, kao i mediteran skoj osje}ajnosti Josipa Hatzea ili Petra Bergama.
Zbor HRT–a donosi glaz bene raznolikosti i u idu}oj, devetoj sezoni Sfumata, koja}e uglavnom biti predstav ljena u Muzeju Mimara, prostoru koji nije posve prikladanza ovu namjenu. Najzanim ljivijima se opet ~ine programi {efa–dirigenta Ton~ijaBili}a i njegova sklonost sadr`ajnoj i glaz benoj mistici, koja doista prati program skuideju iz podnaslova ciklusa »duhovni zvuci, boje i oblici«.
SFUMATO — SEZONA 2006./2007.Muzej Mimara — utorak, 28. studenoga 2006.K njiga moteta Andree Antica (izbor)Frano Krasovac, dirigent
Muzej Mimara — utorak, 6. ve lja~e 2007.Dream Music — In memoriam Igor Ku ljeri} Ton~i Bili}, dirigent
Muzej Mimara — utorak, 24. trav nja 2007.Sfumato & Muzi~ki biennale Zagreb Cantus Ansambl & Zbor HRT–aTon~i Bili}, dirigentDubravko Detoni: praizvedbaO lja Jela ska: praizvedba
Koristimo softverlegalnoPi{e: Marina Feri}
Razvoj ra~unalnih programa i ap-likacija rezultat je tim skoga ra-da programera, pisaca i
grafi~kih umjetnika. Oni su, kao i au-tori glaz benih djela, vlasnici onoga {tosu stvorili svojom kreativno{}u i talen-tom te u ~iji su razvoj ulo`ili svojezna nje i vrijeme. Jednako kao i pravaautora glaz benih djela, tako su i pravaautora softver skih programa za{ti}enaZakonom o autor skom pravu i srod-nim pravima.
Budu}i da kupac CD–a ne postajevlasnik djela koja se na njemu nalaze,tako niti kupac softver skog programane postaje njegov vlasnik, ve} vlasnikprava da taj softver koristi u uvjetimakoje odre|uje njegov proizvo|a~. Uzsvaki legalno nabav ljeni softver kupac}e dobiti dokumentaciju u kojoj suspomenuta pravila navedena i opisana.Ta je dokumentacija zapravo licenca ivrlo je va`no da kupac pravila navede-na u licenci razumije i po{tuje.Naj~e{}e se u licenci navodi da svakikupac ima pravo instalirati softver najedno ra~unalo te napraviti jednukopiju za podr{ku. Svako kori{te njesoftvera mimo pravila navedenih u li-cenci predstav lja povredu prava onihkoji su taj softver stvorili, upravo kao{to i svako kori{te nja glaz benih djelasuprotno ugovoru izme|u korisnika iHDS ZAMP–a ili bez njega predstav -lja grubu povredu prava autora glaz -benih djela. To se tako|er odnosi i naisk lju~ivo prijate lj sku razmjenu. ^ak iosoba koja nekome samo pomogne dana~ini neovla{tene kopije, snosiodgovornost za kr{e nje autor skog pra-va.
Vrlo ~esto se dogodi da nam prijate ljponudi neki softver koji je kupio nakopira nje, a nerijetko nam se i proda-va~ ra~unalne opreme ponudi da }e zane{to ma nje novca »srediti« instalira -nje svih programa na ra~unalu. Prem-da se naizgled ~ini da }emo povo ljnodo}i do ra~unalnog programa, to jesamo privid. Naime, kori{te njem kopi-ranog ili krivotvorenog softveraizla`emo se nepotrebnim problemimakoji nastaju zbog primjerice virusa, di -skova s gre{kom ili drugih mana nasoftveru, nepostoja nja jamstva za soft-ver, nedostupnosti tehni~ke podr{kekoju u`ivaju kupci legalnoga softvera,nemogu}nosti nadograd nje softvera isli~no.
Na odre|enim se internet skim strani-cama mogu legalno nabaviti i besplat-ni softveri — iako naj~e{}e nije rije~ oprofesionalnim alatima, no i uz njih }ekupac dobiti licencu.
Dakle, bilo da kupujete ra~unalni pro-gram ili ga » skidate« s ponude na In-ternetu, provjerite jeste li uz njega do-bili licencu. Svaki softver koji dobijetebez licence nije legalan. A kup nja ilinabava nelegalnog softvera, osim kr{e -nja zakon skih propisa, ~esto zavr{ava ive} spomenutim problemima uslijedkojih ionako naj~e{}e moramo kupitilegalan primjerak softvera.
NA
JA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
N
AJA
VE
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
cantus_14:cantus_14.qxd 11-Jul-07 9:11 PM Page 20
21
In the Garden of the ClownRenata Penezi}, flautaKrunoslav Babi}, tubaCantus–HDS, 2006.Pi{e: \ur|a Otr`an
B R O J 1 3 9 , S R P A N J 2 0 0 6 .
Naslovom skladbe U klaunovuvrtu Igora Ku ljeri}a naklad-nik Cantus je objedinio osam
skladate lja i desetak skladbi nanosa~u zvuka, koliko atipi~nom to-liko i simpati~nom. Objedinio nas jetaj naslov i sa samim skladate ljem Ig-orom Ku ljeri}em, koji je na predstav -lja nju plo~e stoi~ki i nimalo akade-mi~ki ~ekao svoj red kako bi progov-orio o djelu. Na pita nje IveLovrec–[tefanovi}: »Koga ste vidjeliu tom vrtu kao klauna?«, odgovorioje: »Sebe, naravno”, pritom stvaraju}idojam da je upravo tim odgovoromstavio onaj obvezni crveni nos–lop-ticu na cijelu fizionomiju projekta.Taj je naslov konceptualna poveznicas glaz bom na plo~i, jednako kao i Ku -ljeri}eva misaonost koja se ~esto nad-vijala nad sadr`ajem naizgled trivi-jalnoga ili prolaznoga tipa. Autor kojije posvuda ~uo zvu~a nje, od likova iz
crti}a »do tunela ba{ti -njenih idioma« (op.cit.), ostavio nam je svojpredzad nji uradak (zakojim je 1. trav nja sli-jedila praizvedba Hr -vat ske mise) koji }e za -dugo obojati sve na{esu srete s njim.
Prirodni odabir ovoganaslova ukazuje na in-herentnu komi~nostsuprotnosti — u ovomslu~aju puha~kog in-strumenta najvi{eg inajdub ljeg po registru.
Dok jedan »cvrku}e», drugi»brunda« i ta opreka sugerira beskra-jne mogu}nosti. Svaki je autor to i -skoristio i poveo se za druga~ijimishodom. Upravo zbog te registar skerazmaknutosti, Renata Penezi} iKrunoslav Babi} nose svoje instru-mente svakodnevno, a kamo bidrugdje nego u orkestar, no kad seizdvoje, kao {to je ovdje slu~aj, i ska~uu prvi plan sve karakteristike glaz balakoje svirka ansambla ina~e pokriva.
Muzikalnost tih instrumenata plijenive} s prve tri klaune ske Alfija Kabi ljakoji vje{to i le`erno uspijeva moder-no osmisliti dijalog »sitnog« i»krupnog« na na~in francu skogakazali{ta. U skladu s tim, tu`ni Pier-rot i dra`esna Colombina izmje njujulijepe fraze pune emocionalnog smis-la i mentalnih virtualnih slika pogod-nih za svaki medij. Kabi ljo ne inzisti-
ra na kontrastu registara tube i flaute,ve} ih oboje stav lja u slu`bu zajed-ni~kih melodij skih pomaka, pa sesamim tim nagla{avaju svojstva njihovih i skaza, a otkrije se i ponekinovi. Toplo zvu~e unisoni tih oporihmetala. Renata i Kruno uz producen-ta, ali i dirigenta i skladate lja, Mlade-na Tarbuka, ostvaruju vrlo dobar»akord« u prostoru, svje` i vrlo po`e -ljan u prekrcanom mainstreamudana{ nje di skograf ske navale. Svojuje skladbu Tarbuk i namijenio inter-pretima ~ije vrline poznaje jo{ iz vre-mena njihova studira nja.
Walter Hartley ~ini upravo obrnuto ijo{ vi{e odvaja registre glaz bala, ot-varaju}i im svakome svoj prostor umelankoli~nom, lir skom ugo|aju, ko-ji je pomalo i bezizra`ajan. Naime,ovaj je album donekle dokazao da tu-ba i flauta zajedno mogu stvoriticjelinu koja se primje}uje upravo sto-ga {to izostaje. Svega onoga {to bi tre-balo biti izme|u nema, ali rubne vi -njete uokviruju na{u ma{tu koja jetime vi{e potaknuta.
Prekrasna skladba Igora Ku ljeri}aponudila je sred nji dio vage klavirom(Andrea Feitl) na kojoj se zibajuki{ne kapi rasto~enih rije~i koje kaoda su otete sopilama ili dvoglasu nar-odnih pjesama sjevernoga Jadrana.Osim toga, klavirom je Ku ljeri} na-glasio ritam na na~in primordijalnihserija Igora Stravin skog u Posve}e njupro lje}a, pribli`iv{i taj rastegnuti dvo-jac samom vrhu glaz benih
postignu}a. Ku ljeri} zna gabariteiskoristiti tako da latentno ispune ipokriju glavninu prostora, kao da dvi-je opozicije mogu biti i sve ono {to jeizme|u njih.
Tomislav Uhlik i Alfred Schust, kao iDavid Uber, nadahnuti su sli~nimnastoja njima da opreke dvaju glaz -bala osmisle usporedbom (Djevoj~ica iklaun, @irafa i medvjed) ili pak napros-to njihovom prozai~nom pojavom —Duo. To je nadahnu}e komentatoricaplo~e Iva Lovrec–[tefanovi} slijedilau svom prikaznom tekstu do u bajku,igru i nedore~enost igre. Tako je uzopremu plo~e koja se povela zaklaunom i stvorovima u tom vrti}u,glaz ba za dva netipi~na instrumentadobila vrlo sadr`ajno to~an i sa samimskladbama povezani prikaz.
Mladen Tarbuk je uz ostale du`nostiproducenta na plo~i, svoju skladbu»izvukao« s Interneta i izelektroni~ke po{te, postaviv{i inter-prete u poziciju korespondenata »re-nata.kruno« kao dvojca koji stanujena istoj adresi. Duhovit komentar ne-ma{tovitoga »dua« kojim seozna~avaju skladbe za dva instru-menta. Uhlikova je skladba postiglaosje}aj zbiva nja poput igre skriva~aizme|u djevoj~ice i klauna kojunapeto pratimo zaborav ljaju}i na svepredispozicije izvo|a~a. No, da nebudemo nepravedni prema skladbiAlfreda Schusta pod naslovom Duoprote`e se dugi dijalog kvazi–seri-jalnog tipa ~ija je ritmizacija odre|ena
disa njem svira~a, a nakon pret -hodnih skladbi, slu{a~ postav ljavi{e zahtjeve i skusiv{i da su flau-ta i tuba ritmi~ki vrlo i skorist ljiviinstrumenti. Tarbuk je pak na-glasio monolo{ku stranu puha -~koga glaz bala ~iju je svrhovitostve} dokazao Debussy, a Tarbuknastoji oslikati ne samo jednu,ve} dvije potpunosti u korespon-denciji punoj modernisti~ke in-terpunkcije.
Plo~a zak lju~uje skladbom Ro -berta Jagera Fantasti~ne varijacije,{to je, da nije veliki i dragi Igornapisao Klaunov vrt, tako|ermoglo poslu`iti kao naslov ovomnizu varijanti ro|enih iz fantazi-je.
Cantus je ovom plo~om dao pri-liku mladim glaz benicima daiska`u potpunije svoje bav lje njeglaz bom izvan orkestralnihzadatosti, ali i poglavito hrvat -skim skladate ljima da se pri -dru`e toj ljupkoj avanturizagleda nja u inherentnu komikudva rubna instrumenta orkestraza koje se prerijetko sklada.Ivana Bili} je sa svojim albumomFollow me probila put zanetipi~ne instrumente atraktiv -no se predstaviv{i u bojama svogglaz benog svijeta. Sada su tou~inili i drugi nastaviv{i Ivaninuvrijednu inicijativu.
Kaspomanija Milane Bro{interaktivna multimedij ska prezentacijaPi{e: Maja \urinovi}
(Produkcija Hrvat ski institut zaples i pokret, za izdava~a Mirna@agar, autorica/urednica Maja\urinovi}, izrada i dizajn multi-medije Kontraplan produkcijad.o.o., Josip Slaven Delalle, Goran[uba{i}, Zagreb, lipa nj 2006.)
Izdava~ka djelatnost Hrvat skog in-stituta za ples i pokret, ina~e poz-natijeg po organizaciji priznatog
me|unarodnog festivala, Tjedna su-vremenog plesa, nije toliko bogata,koliko je uvijek rije~ o zna~ajnimizda njima vezanima uz posebna do-ga|a nja (poput engle skog izda nja neweurope — Modern Zagreb urednikaFe|e Vuki}a kojim je popra}enopredstav lja nje Zagreba u Kopen-hagenu).
Projekt Revival Komornog ansamblasuvremenog plesa zapo~et je u lip nju2003. izvedbama obnov ljenih kore-ografija Milane Bro{ na XX. Tjednusuvremenog plesa. Predstave su bilesjajno prihva}ene, stoga je postaloo~ito da njezina umjetni~ka koncep-cija jo{ uvijek dr`i vodu, da kore-ografije zahva ljuju}i svojoj promi{ -ljenosti, ~isto}i, anga`manu iradikalnosti besprijekorno funkcioni-raju u kontekstu suvremene plesneumjetnosti. Isti~em da Zagreb ima vr-lo bogatu povijest suvremenog plesa,ovdje su se ve} 30–ih godina 20. sto -lje}a doga|ale zanim ljive i va`nestvari, no s obzirom da smo prili~noskromni i samokriti~ni te rijetko priz-
najemo i prepoznajemo vlastitadostignu}a, tako se i danas ~udimokad vidimo gostova nje neke slavne,dr`avno ustoli~ene trupe koja radi ponama ve} odavno poznatim principi-ma. Bila bi zaista velika {tetaponovno izgubiti te pomno sakup -ljene materijale i sav taj trud. Uz to,Revival je snim ljen zahva ljuju}i VesniMimici, stoga je uz prona|ene arhiv -ske snimke stvoren impresivan opuste je pru`ena mogu}nost sabira njadjela i prikaza umjetni~ke osobnostiMilane Bro{, {to nas je nagnalo dau|emo u avanturu novoga medija,primjerenijeg dokumentira nju umjet-nosti pokreta.
Kao ~lanica pos ljed nje, takozvanetre}e generacije KASP–a, i osobafascinirana otkri}ima iz povijestihrvat ske plesne scene, tek s ove dis-tance od dvadesetak godina i nakonnekoliko svezaka pregledanog mater-ijala, mogla sam shvatiti fenomen Mi-lane Bro{. S jedne je strane njezinoplesno i skustvo vezano uz susrete snajzna~ajnijim imenima na{e povi-jesti: od Mie ^orak Slaven ske i Mar-garite Froman, Baleta HNK u Zagre-bu, preko Ljevakovi}a i Lada, do AneMaleti}. S druge strane, ova je umjet-nica osnovala (1962.) i vodila plesnu skupinu (Eksperimentalna grupa slo-bodnog plesa koja je ubrzo, izla skomiz prostora Pionir skog kazali{ta,preimenovana u Komorni ansamblslobodnog plesa) koja je nesum njivo njezin umjetni~ki, ali i `ivotni pro-
jekt. Vodila ju je tijekom svih 25 god-ina postoja nja njeguju}i ples kaootvorenu strukturu, improvizaciju kaodominantni postupak, slobodu i au-tonomnost pokreta svakog izvo|a~a. njezino djelova nje nije utkano samou podru~je plesa, nego je nedje ljivo iod zlatnog doba Teatra &TD,Muzi~kog salona Teatra &TD iMuzi~kog biennala Zagreb.
Milana Bro{ je imala izuzetne glaz -bene suradnike: od Bogdana Gagi}akoji je korepetirao i pratio prviansambl i otvorio joj put do ~uvene ljetne Accademie Chigiane u Sieni,preko Branka Vodeni~ara koji je inici-rao cjelovito plesno teatar sko djeloodabranim glaz benim kola`om, doNik{e Glige kao dugogodi{ njegsuradnika i savjetnika.
Zanim ljivo je nabrojati i imena kojasu tih godina, kao kriti~ari, prvi prih-vatili, prepoznali i popratili nastupansambla: Stojan Dimitrijevi}, PetarSelem, Igor Mandi}, Mani Gotovac imnogi drugi. Rije~ iz naslova projek-ta Kaspomanija kovanica je Slobodana[embere koji je u izvje{}u o festivaluu Palermu (Incontraazione 76) takonaslovio odlomak posve}en nastupuKASP–a.
Najzapa`eniji i skorak KASP–a naeurop sku scenu dogodio se 1968. kadje Milana Bro{ pobijedila na me|u -narodnu natjeca nju mladih kore-ografa u Theatre d’essaie da la danse uParizu, {to joj je otvorilo put za druga
zna~ajna gostova nja, ali nijeni{ta bitno promijenilo ustatusu i prih va}enostiansambla u domovini.(Vjerojatno i zato jer nijenikada pristajala na ustupkei kompromise, ono {to jeobi~no druga strana meda ljezvane uspjeh.)
Medij DVD–a zahtijevao jedruga~iji na~in koncipira njai prezentira nja materijala odonoga u k njizi te je samimtime predstav ljao nov i zaht-jevan izazov. Nastojala samprilagoditi tekstove oblikuinformativnih sinteza uz {to vi{epotkrijep ljenih podataka, a stvara njepoveznica na pojmove, imena i pred-stave omogu}ilo je umeta nje kritika,fotografija, filmova, glaz be i razgovo-ra koje smo snimili tijekom rada naprojektu. Osim toga, na ovaj su na~inu izda nje uvr{teni autor ski tekstovipoput, na`alost, nikada objav ljenogprikaza predstave Minimal moving Sa -njina Dragojevi}a ili suradni~kog istru~nog sagledava nja Milaninaodnosa spram glaz be u prilogu Nik{eGlige KASP–ov pokret KASP–ovaglaz ba.
Godine na »crti vremena« otvaraju seu praizvedbe predstava ili u eksperi-mentalne projekte koje je KASP ~es-to izvodio, koji se opet otvaraju u vi{eili ma nje oblika. Odjednom se u~ini-lo da su mogu}nosti be skona~ne, no
trebalo ih je vratiti u optimalneokvire. Izda nje je za`ivjelo kaolijepa i informativna te nadasvekorisna cjelina zahva ljuju}iSlavenu Delalli (koji, po momshva}a nju, nije samo osmisliodizajn multimedije, nego je isuautor projekta), a nadam se daje opravdalo povjere nje Mirne@agar, koja je vizionar ski po -taknula i organizirala cijelu akci-ju. Bez obzira na mogu}e prim-jedbe, kojih }e nesum njivo biti,rije~ je o svjedo~anstvu visokerazine hrvat skoga plesnog stvar-ala{tva jednoga vremena, kao i oprilogu kulturolo{kom sa gle -dava nju jednog uop}e izuzetnogvremena ostvarenog na na{improstorima.
CD
IZ
LO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
CD
IZ
LO
G
cantus_14:cantus_14.qxd 11-Jul-07 9:11 PM Page 21
22
Pi{e: Ivica @upan
CUBISMO
A Night With Cubismo— Live In Lisin skiAquarius Records
Desetu ob ljetnicu uspje{na djelova njaCubismo je okrunio DVD–om A NightWith Cubismo — Live In Lisin ski, prvim
Cubismovim slu`benim koncertnim izda njemu DVD formatu. Ono sadr`i snimku koncerta iz2004., dokumentarni film Cubismo Turismo i~etrnaest spotova nastalih od 1995., kada jesastav uteme ljen, lucidno i skoristiv{i svjet skueuforiju za kuban skom glaz benom ba{tinom i»vru}im« afro–kuban skim ritmovima, do 2005.godine. DVD dokumentira u kolikoj je mjeri Cu-bismo tijekom desetogodi{ njeg razdob lja biokoncertna atrakcija, koliko je `ario i palio hrvat -skom scenom i uspje{no se predstav ljao u in-ozemstvu.
Upravo je koncertom u Lisin skom, na kojemuje okupio hrvat sku glaz benu elitu (Bo{koPetrovi}, Josipa Lisac, Gibonni, Bolesnabra}a), Cubismo dosegao vrhunac koncertnekarijere, prirediv{i autenti~ni spektakl, gotovosavr{en u smislu produkcije. Grupa se pred-stavila uz najvi{u mogu}u motivaciju u najluk-suznijem izda nju, a posebnu va`nost koncer-tu dao je ekvador ski pjeva~ Maximo EstupinanHurtado koji je tada prvi put javno predstav ljeni koji se sjajno sna{ao kao novi interpret Cu-bismova materijala.
Atraktivan je i dokumentarni film Cubismo Tur-ismo {to ga je redate lj Radislav JovanovGonzo snimio 2000. za vrijeme Cubismovaboravka na Kubi. Tada je snim ljen i dio mater-ijala za CD Motivo Cubano, gdje su se ~lanoviansambla susreli s brojnim uzorima i upoznaliautenti~nu kuban sku glaz benu kulturu.Znati`e ljan gledate lj na}i }e mnoge zanim ljivedeta lje vezane uz utjecaj Castrova re`ima nasvakodnevni `ivot Kubanaca.
DVD A Night With Cubismo — Live In Lisin ski svi{e od 240 minuta raznovrsna i odli~na mater-ijala u ovom je trenutku jedna od najbo ljih in-vesticija na doma}em tr`i{tu.
FERDO POMYKALO
Drage uspomenePerfect Music i Croatia Records
CD podnaslova Fantazija najpopularnijihzabavnih melodija doma}ih kompozito-ra, 34 velike uspje{nice iz 30–ih, 40–ih
i 50–ih donosi reizda nje LP plo~e s 34 hrvat -ska {lagera (plus Stardust HogyjaCarmichaela) snim ljena u Zagrebu 1958. go-dine. Materijal je kronolo{ki podije ljen na dvadijela Izlet u pro{lost — 30–e i 40–e i Pjevajtes nama — 40–e i 50–e.
Sadr`aj CD–a govori koliko su glaz bene kul-ture, rafinmana i emocionalnog anga`mana uizvedbe {lagera unijeli ~lanovi revij skogorkestra, sastav ljena od prvoklasnih zagre-ba~kih glaz benika, na ~elu s dirigentom Fer-
dom Pomykalom. Pod njegovom dirigent skom pali-com i u njegovim aran`manima, najspremniji i naji -skusniji tada{ nji zagreba~ki instrumentalisti dali suovoj glaz bi, kako se svojedobno izrazio maestroPero Gotovac, »pitki, elegantni touch«. Stru~ njaci(primjerice Dra`en Vrdo ljak u tekstu popratne k -nji`ice) dr`e da se Pomykalo kao aran`er uodre|enoj mjeri ugledao u ameri~koga `anrov skogistomi{ ljenika Mortona Goulda, {to tako|er govorida su, unato~ djelova nju iza `e ljezne zavjese, hrvat -ski glaz benici imali svijest o pravim vrijednostimasvoje struke i bili upu}eni u doga|a nja na svjet skoj,posebice ameri~koj glaz benoj sceni, s kojom nikadnisu izgubili dodir.
CD svjedo~i i o tomu da se u Zagrebu cijelo vrijemeuspje{no njegovala tradicija revij skih i plesnihorkestara. Neprestano podi`u}i kriterije, Pomykaloje u tu tradiciju usadio dragocjena i skustva, pa muse na{a kulturna sredina ovim izda njem odu`ujebarem simboli~no, jer je i to malo s obzirom na ono{to je u~inio za hrvat sku glaz benu kulturu.
WALTER NEUGEBAUER
Rock’n’roll je `ivot mojCroatia Records
Walter Neugebauer jedan je od pionira do-ma}ega rock and rolla, a postao je poznatkao orgu lja{ i pijanist karizmat ske zagre-
ba~ke skupine The Mladis, koja je polovicom1960–ih — kao jedina rock grupa iz biv{e SFRJ —nastupala po zapadno njema~kim klubovima. Vra-tiv{i se u Zagreb, donijela je zapadnoeurop ske stan-darde u izvo|e nju beat i rock glaz be. Po raspadugrupe, on nastav lja izvoditi rock 'n’ roll, ali — kolikogod se trudio — ponajvi{e ostaje prepoznat kaoklavirist The Mladis, koje je predvodio sologitarist@e ljko Kova~evi}–Pes.
Dvostruki CD s trideset i dvije snimke iscrpno doku-mentira Neugebauerovu karijeru. On donosi stil ski{arolik repertoar, snim ljen od 1962. (s VIS–omKristali), preko snimki {to su ih ostvarili Mladi (Zvjez-dana no}) i The Mladis (Mona) — koje su kuriozitetiove ponude — pa do danas. Neugebauer izvodiizvorni rock and roll, rock glaz bu, rockabilly, ali i po-malo « ljigavi« pop.
Me|utim, premda je to neugodno priop}iti uva`enojrock starini i velikom entuzijastu koji `ivi isk lju~ivo odsvojega posla, moramo re}i da CD prije svega obil-no dokumentira ~i njenicu da je Neugebauer samoosred nji izvo|a~ rock 'n’ rolla i popa, klavirist i orgu -lja{ skromnih interpretativnih mogu}nosti, pjeva~ sku~ena raspona i ~udna timbra glasa te da nijedovo ljno radio na sebi. Osim toga, u deset lje}imakad se od izvo|a~a, posebice klavijaturista, tra`ilogotovo nemogu}e, on nije napredovao ni kao in-strumentalist ni kao pjeva~. Vjerujemo da je to ra-zlog zbog ~ega je za njegove programe ve} dugosve slabije zanima nje u Europi (samo u njema~kojdjeluju stotine izvo|a~a ovakvoga glaz benog mater-ijala koji bi Neugebauera »mogli pojesti«) i zbog~ega je upu}en na doma}e klubove, gdje je za njega tako|er sve ma nje posla jer je i tu konkuren-cija odavno neumo ljiva.
RAZNI IZVO\A^I
80 godina Hrvat skogaradija i 50 godinaHrvat ske televizijeOrfej/HRT
Prigodom 80. ob ljetnice Hrvat skoga radija i 50.ro|endana Hrvat ske televizije, HRT i Orfej ob-javili su kolekciju od devet CD–ova na kojima
se nalaze atraktivne snimke iz arhiva Hrvat skogaradija. Prvi CD donosi snimke koncerata Redakcijezabavne glaz be, drugi snimke Big Banda HRT–a ivokalnih solista, tre}i snimke HGM jazz orkestra Za-greb i inozemnih instrumentalnih solista, ~etvrti pro-gram nazvan Do zvijezda zajedno i peti Do zvijezdazajedno — dueti. Na {estom CD su dokumentiranesnimke koncerata Tambura{kog orkestra HRT–aodr`anih u razdob lju od 2002. do 2005., na sed-mom je program A sada mi — 10 godina; EBU folkfestivali, osmi predstav lja program Biseri antologij skeba{tine — Zbor HRT–a, a deveti donosi Bisere
antologij ske ba{tine — Simfonij ski orkestar HRT–a.
Va`no je istaknuti da su urednici redakcija zabavne,narodne i ozbi ljne glaz be Hrvat skoga radija (PetkaConer, Marin Margeti}, @e ljko Kova~i}, Vasi lj Sikor -ski, Branko Meglajec i \ur|a Otr`an) pomnoodabrali predstav ljene snimke, podastrijev{i javnos-ti izvedbe koje smatraju najuspjelijima i najatraktivni-jima, a proizi{le su iz njihovih redakcija. Osim toga,mnoge od ovih izvedbi vrlo su dragocjene te samojednom predstav ljene, a kako se nerijetko radi oma nje izvo|enim skladbama klasi~ne literature, oneimaju i golemu dokumentarnu vrijednost.
Ovom bri` ljivo osmi{ ljenom kompilacijom izdava~isu podarili desetak sati uistinu sjajne glaz be, {to jetek djeli} programa koji je prenosio Hrvat ski radio smnogobrojnih koncerata, decentno isti~u}i velikobogatstvo svog fonoarhiva.
Raznovrsnost glaz benih `anrova unutar cjeline pro-jekta potvr|uje, izme|u ostaloga, da je Hrvat ski ra-dio tijekom svoje osamdesetogodi{ nje povijesti re-dovito uspijevao zadovo ljiti ukus naj{irega krugaradij skih slu{ate lja. Pritom je, dakako, pomno brin-uo o kvaliteti glaz benoga sadr`aja i o raziniprezentacije svojih protagonista.
GORAN KAJFE[
HeadspinAmigo
Vrhunac 16. Pro ljetne revije jazza, koja se od 24.do 27. trav nja 2006. odr`ala u Maloj dvoraniLisin ski, bio je nastup mladoga {ved skog tru-
ba~a Gorana Kajfe{a. Od svojega prvog zagre-ba~kog nastupa s ocem Davorom prije ~etiri godineGoran se razvio u bri ljantna solista i uvrstio me|unajzna~ajnije {ved ske jazz glaz benike. Sastavi Odd-job ili Nacka Forum, u kojima je djelovao, a ~ija smoostvare nja i mi mogli ~uti, bili su me|unarodno za-pa`eni, ali Goranov vlastiti projekt Headspin, koji jepredstavio na Reviji, nagra|en je {ved skom di -skograf skom nagradom kao najbo lja jazz produkci-ja 2005. i otvorio mu put prema me|unarodnojsceni.
Projekt Headspin ~ini sedam originala {to ih jeGoran napisao u surad nji s kolegom Davidom Os-terbergom, glaz benikom koji je u projektu bio pro-ducent i izvo|a~ zadu`en za elektroniku. Materijal,na~elno nadahnut fusionom Milesa Davisa, efektanje i uzbud ljiv eklekti~ki `anrov ski slo`enac u kojemuse fusion, world music, indij ski i afri~ki elementi,drum&bass, elektroni~ka i dance glaz ba spajaju uzaokru`enu i smislenu cjelinu. Na albumu se osjeti iutjecaj Goranovih hrvat skih korijena (o ~emu svje-do~i skladba Zagreb, posve}ena gradu njegovihrodite lja), u o~itova nju kojih mu je pomogao otac,poznati klavirist Davor Kajfe{, sviraju}i harmoniku uskladbi Pula ski Bridge.
Goran je atraktivan solist koji pro`iv ljava svakuodsviranu notu, a osvojio nas je i nesebi~nim dije -lje njem jednaka prostora za o~itova nje vlastita iz-vo|a~kog potencijala sa svojim {ved skim kolega-ma.
Me|utim, projekt Headspin, ba{ kao i njegovo za-greba~ko predstav lja nje, potvr|uje da je trebao bitisnim ljen u`ivo, u atmosferi kluba ili festivala naotvorenom, {to bi mu podarilo jo{ ve}u atraktivnosti uvjer ljivost.
Pi{e: Bojan Mu{}et
KOPITO
RibaAquarius
Nakon svje`e upokojenoga [o!Mazgoona ({teta, jerrije~ je o jednom od ponajbo ljih hrvat skih sastava)i prpo{noga Gega & Picigin Banda, pojava banda
Kopito potvr|uje tezu da oto~ki pop nije slu~ajnost negopozitivan trend. Odlikuju ga jezik specifi~nog oto~kog nar-je~ja (Bra~, Hvar, Vis), ju` nja~ki ritmovi (od reggaea do ca-lypsa), Max Juri~i} koji se nalazi u nekoj od uloga u po-jedinom bandu te Aquarius Records koji im je pru`io di -skograf sko uto~i{te.
Kopito takvom trendu ne pristupa kao prido{lica: album Ri-ba mo`e se ravnopravno nositi s dosada{ njim uradcima,a istodobno posrijedi je jedno od najugodnijih ovogodi{ -njih iznena|e nja. Skladbe Pavla Svili~i}a Svile rasplesanesu, vesele, prpo{ne i pr{te optimizmom. Iako je vi{ko nar-je~je mo`da jo{ kompliciranije od bra~koga i hvar skogakoje koriste [o!Mazgoon i Gego & Picigin Band, univerzal-ni glaz beni jezik Kopita neprimjetno nadilazi takav prob-lem. Uostalom, na isti na~in funkcioniraju i Gustafi.
Ono {to odmah upada u u{i kod Kopita, ve} nakon prvogpreslu{ava nja, jest skladate lj ska lako}a, nedostatak bilokakve pretencioznosti i svira~ka kompetentnostmnogo~lane postave. Ono {to Kopito izdvaja od svojihglaz benih suoto~ njaka utjecaj je afri~kih glaz benih idioma,{to je odre|ena novost na hrvat skoj sceni. Ako je Gegoosvojio Porina za debitanta godine, onda sam uvjeren daje s ljede}e godine — prema istim kriterijima — Kopito vr-lo vjerojatno izvo|a~ koji bi tu nagradu trebao zaslu`iti.
LETU [TUKE
Letu {tukeMenart
Nastupni album skupine Letu {tuke nije rezultatpovjere nja u neki novi nadobudni band, nego di -skograf ski izdanak gotovo dvadesetogodi{ nje kari-
jere sastava {to ga predvodi Dino [aran. njegovo ime poz-nato je iz kajdanki Crvene jabuke, Severine i drugih iz-vo|a~a, ali ono {to radi s mati~nom grupom posve jedruk~ije.
Posrijedi je kombinacija dobro poznata visokoemo-cionalnog unosa kakav postoji kod bosan skih izvo|a~a ioriginalnog pop–rock rukopisa s razra|enim etno elemen-tima. Sve zajedno ne podlije`e nekim mogu}nostima us-poredbe, jer je posrijedi jedan od ponajbo ljih bandova ko-ji dolazi iz Sarajeva, a objav ljuje za hrvat skog izdava~a.
Iako Dino [aran i nije neki vokalist, njegov izri~aj podsje}ana novovalne manirizme, pa se ~ak ponegdje ~uje ehoAzre, Filma ili Haustora. Stoga je gostova nje Rundek Car-go Orkestra u skladbi Sunce izvrsno »sjelo« u programbanda.
Zanim ljiv je i ritam albuma. Nekoliko prvih pjesama ne da-je naslutiti na koji na~in }e svaka s ljede}a donijeti ne{tonovo i zanim ljivo. O~ito je, me|utim, da nije posrijedi kom-pilacija pjesama nastalih u dvadeset godina, nego kolek-cija ponajbo ljih uradaka koje je [aran napravio kad jekrenuo u studio.
Kao kuriozitet va lja istaknuti da bas gitaru u Letu {tuke svi-ra ]era, originalni basist Plavog orkestra, a upravo je onjedan od razloga {to ovaj nastupni album zvu~i iznimnozrelo i uvjer ljivo.
B R O J 1 3 9 , S R P A N J 2 0 0 6 .
CD
IZ
LO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
CD
IZ
LO
G
cantus_14:cantus_14.qxd 11-Jul-07 9:11 PM Page 22
23
CIRKUS
Savr{eno putova njeMenart
Cirkus je ~udna dru`ina sastav ljena od nekih vi{e ilima nje znanih protagonista hrvat ske rock–scene.Nakon Patrole i Zvijezda, Renatu Metessiju ovo je
tre}i band za ~ijim je mikrofonom, Alen Kra lji} Kra lja tu sena{ao nakon Pipsa, usporedo rade}i u Pla}enicimaGorana Barea, a Alenu Tib lja{u ovo je deveti sastav u ko-jemu bub nja, {to je demanti moje procjene iz pro{logabroja Cantusa kad sam napisao da je Bobo Grui~i} bub -njar s najvi{e biv{ih i usporednih grupa. Kreiraju}i vlastitiizri~aj, autor ski tandem Kra lji}/Metessi (spoj mladosti i i -skustva, reklo bi se terminologijom sport skih komentatora)procijenio je da se hrvat skom rock–scenom mo`e kretatii izvan dominantnih idioma iz trokuta nu metal — grunge— post punk. Zapravo, pjesme na albumu Cirkusa na ne-ki su na~in nastavak vrlo dobrih Metessijevih solo albuma(koje je tako potpisivao ili se ma skirao pod imenom Zvi-jezde), ali zbog nedostatka koncertne aktivnosti i medij skepozornosti prepu{teni su zaboravu.
Pritom je zanim ljivo da Metessi ovdje pjeva na druk~ijina~in, svjesno kreiraju}i novi pristup bandov skome su`iv-otu {to je konstanta koja se provla~i kroz stil ski raznorodnepjesme, od pop–punk singla [akira do proma{eneobrade tradicionalne Ima dana. Druga obrada, Azrina U`asje moja furka s dodatkom zavija nja iz arsenala pavementakudikamo je efikasnija i ovom klasiku daje novu dimenzi-ju.
Savr{eno putova nje vi{e je putova nje negoli savr{eno, aliCirkus je pokazao da u njegovoj {atri ima mnogo atrakci-
ja.
DIONIZ
Ubi Bacchus Ibi Venus...Vol. 1Dallas Records
Split ska rock tradicija uglavnom je vezana za razneina~ice hard rocka koji zavr{ava dvojako — ili seband raspadne ili u mek{oj varijanti zavr{i na Split -
skom festivalu — ako ne sastav, onda barem pjeva~.Dostatno se prisjetiti Gibonnija, Giuliana ili Zorice Kond`ekoji su stajali pred mikrofonom Osmog putnika, Feelinga iStijena.
Takvoj se tradiciji nastoji suprotstaviti grupa Dioniz koja jesedam godina nakon prvijenca izdala svoj drugi album.Ubi Bacchus Ibi Venus inicijalno je zami{ ljen kao autor skidvostruki CD (koliko mi je poznato, takav megaloman skipothvat uspio je samo [ajeti s albumom Bo`ja beseda ivra`je delo), ali se od te ideje odustalo, pri ~emu je albumrazdvojen i na tr`i{te je najprije iza{ao Vol. 1.
Reklo bi se da je album prili~no »retro«, staromodna pro-dukcija, hard rock manirizmi, stihovi iz po~etni~ke pjes-marice te ovitak s ilustracijama kakvih su prije tridesetakgodina bili puni {kol ski listovi. Dakako, Dionizu nije ni nakraj pameti da se postav lja trendov ski. Posrijedi je jednos-tavno izri~aj kakav ~lanovi banda vole i nastoje prenijeti napozornicu. No, Dioniz tapka na mjestu i da svakih sedamgodina izda album, uvijek }e zvu~ati isto i predvid ljivo, atome ne poma`e ni gostova nje Sa{e Anti}a iz TBF–a. Dopojave ne{to inovativnijeg sastava u tom okru`ju sa split -skoga podru~ja, poput Noplinga, o~ito va lja pri~ekati.
MANDRILL
PAquarius Records
Drugi album rije~koga banda ManDrill vjerojatno }ezaorati ne{to dub lju brazdu negoli njihov prvijenacostvaren za Croatia Records. Razlog le`i u posto-
janijoj autor skoj artikuliranosti, pone{to prihvat ljivijem ma-terijalu za {iri krug slu{ate ljstva (dakle, izvan Ri–rock za-jednice) i vrlo dobroj produkciji koju, osim ~lanova sasta-va, potpisuje Roland Freiseis.
ManDrill se vrlo lako mo`e raspoznati po geograf skom po-drijetlu. Pjeva~ Kristijan ]oza pjeva vrlo sli~no Pr lji iz Leta3, Davoru Lukasu iz negda{ njeg Fita ili Deanu [ka ljcu izGrada, a upravo su oni, na neki na~in, udarili vokalni tim-bar rije~kom rocku. Mnogi su se sastavi napajali upravo iztih izvora, pa u nekim pjesmama kao da se, na primjer,~uje Pr lja. Ali, to je op}e mjesto u rocku. Na primjer, zaneke je pjesme Lea Sayara publika bila uvjerena da ih jeotpjevao Freddie Mercury.
Na drugome albumu ManDrill je svoje pjesme stil ski is-premije{ao, pa tu ima i rapper sko–metalnih bajalica, poplaganica, rocker skih `estica, pa ~ak i elektroni~ka obradanajve}eg hita Pink Floyda Another Brick In The Wall. Obra-da je naprav ljena iznimno suvislo i uz odgovaraju}i remix,koji bi naglasio dance elemente, te bi uz menad`er sku po-dr{ku mogla elegantno osvojiti i me|unarodno tr`i{te.
[teta {to ManDrill nema vi{e ovakvih poteza na albumu jerje to ono u ~emu je najbo lji. No, album P dokazuje da segrupa razvija te bi uz ne{to ve}u dozu ambicioznosti i sret-no podije ljenih karata mogli napraviti i znatan i skorak izlokalne sredine.
MY BUDDY MOOSE
My Buddy MooseDancing Bear
Iza jednog od najbo ljih ovitaka CD–ova u ovom deset -lje}u u hrvat skoj di skografiji (potpisuje ga Manufaktura)krije se nastupni album rije~ke ~etvorke My Buddy
Moose koja je svoje glaz bene opsesije odlu~ila kanaliziratiputem tipi~no ameri~kih glaz benih idioma. Drugimrije~ima, americana na hrvat ski na~in.
My Buddy Moose izra`ava se na engle skom jeziku tako dau startu imaju atipi~an proizvod za ovda{ nju scenu i spravom mogu pretendirati na i skorak iz svoga {esnaester-ca. Naime, snim ljen u samo nekoliko dana pod producent -skom palicom Dalibora Pavi~i}a iz Bambi Molestersa, prvi-jenac My Buddy Moosea iznena|uju}e je zrelo djelo kojeima uravnote`en omjer rock’n’rolla i countryja, uz primjeseostalih glaz benih izri~aja, od soula do punka. Zapravo, MyBuddy Moose najsli~niji su Jayhawksima, a zahva ljuju}iglaz benoj potkovanosti, aran`manima i pristojnoj produk-ciji, ovaj bi album mogao imati dalekose`nije pos ljedicenego {to ~lanovi banda `ele i zami{ ljati.
Pritom bi trebalo ispeglati neke nesavr{enosti. Prije svegava ljalo bi izbrusiti vokalno umije}e pjeva~a i autora svihpjesama na albumu Luke Ben~i}a.
To je najve}a mana albuma, a uz doli~no {kolova nje i tabi slaba to~ka mogla biti isprav ljena. My Buddy Moose jeistin sko iznena|e nje na hrvat skoj rock sceni, a koncertimabi trebao potvrditi da to nije slu~ajno. Tada im karijeramo`e biti usmjerena prema uspjesima ~ak i u dr`avi odak-le crpe nadahnu}e.
OVERFLOW
»Live« at... PartiesAnubis
Kad je po~etkom deset lje}a Overflow nestao s glaz -bene pozornice, bio je to ve}i hendikep zame|unarodnu negoli za hrvat sku punk scenu. Over-
flow su albumom Unbreastfed 69 iz 1999. pokazali kakopunk mo`e jezgrovito, `estoko, be skompromisno i iskrenozvu~ati na kraju tisu} lje}a. Bio je to njihov najbo lje dora|enalbum na kojemu su postigli i velik produkcij ski napredak.A onda, kad im je mno{tvo opcija bilo otvoreno, jednos-tavno su nestali sa scene.
Ove godine Overflow se vratio. Album »Live« at... Partiesvra}a ih prema ishodi{tima, jednostavnije je produciran, za{to je zaslu`an Pederico Rashiid, a me|u 21 pjesmomopet se na{la i Dorothy, u pone{to izmije njenoj ina~ici.
Zapravo, ovaj album predstav lja novi po~etak za Overflow,kreta nje od nule, kao da prija{ nje karijere nije ni bilo. Svipoznati sastojci su tu, ali je razvidno da Overflow ne `ivi nastaroj — uvjetno re~eno — slavi, odnosno kultu, nego `elipokazati da iz njihova instrumentarija dopire energija kakvuje imao i onoga trenutka kad je po~i njao, ali uz umnogomedora|ene ideje.
S obzirom da pjevaju na engle skom jeziku, ~lanovi grupeOverflow vjerojatno }e i da lje imati bo lji feedback iz in-ozemstva nego iz mati~ne dr`ave, ali kao i u slu~aju Bam-bi Molestersa, posrijedi je sastav koji na svjet skoj punkmapi mo`e imati istaknutu ulogu. Razlika je jedino {to jeBambi Molesters iz Si ska, a Overflow iz Koprivnice. I to {toOverflow mora jo{ testirati sve prednosti i mane onoga {to
se zove 'comeback’.
RAZNI IZVO\A^I
Estradni hitovi na klap skina~inAquarius Records
Simbioza klapa i estrade traje vjerojatno jo{ od 1962.godine, kad su na Zvon~acu prire|ene prve Melodi-je Jadrana, odnosno Split ski festival. Mnogi izvo|a~i
koji su se pojavili ondje ili na Prokurativama doveli su sasobom i neku klapu kako bi pospje{ili svoj dalmatin skiizri~aj i tako poku{ali razgaliti srca publike ili stru~nog `iri-ja.
S druge strane, klape sve vi{e nadahnu}e tra`e i naestradnom po lju, nerijetko kreiraju}i bo lje verzije od origi-nala. Tako je, primjerice, klapa Cambi snimila album Gi-bonnijevih pjesama, a klapa Fortunal u svom repertoaruima Oliverove skladbe.
Kompilacija Estradni hitovi na klap ski na~in upravopoku{ava dokazati kako klap ske ina~ice pojedinih pje-sama mogu nadma{iti izvornike ili im barem dati nekunovu dimenziju koja }e pjesmi omogu}iti dodatni `ivot udruk~ijem aran`manu bez instrumenata.
Na ovoj kompilaciji nalaze se razne pjesme, od Lo{eg vinaZdravka ^oli}a do Sa njaj me Novih fosila.
Vrhunce kompilacije va lja tra`iti u vrsnoj obradi pjesmeOto~e [o!Mazgoona koju izvodi klapa Di{pet te pjesme Vi-lo moja koju izvorno izvodi Vinko Coce, a obradila ju je kla-pa Fjaka. Tako|er, nakon obrada Bijelog dugmeta, Gibon-nija i Massima, klapa Kolapjanke dala je vrlo zanim ljivovi|e nje Bregovi}eva klasika Lo{e vino.
\ANI STIPANI^EV
Kartolina iz DalmacijeDalmatia/Dancing Bear
Kolekcija dalmatin skoga {lager skog nas lje|a,uglavnom s potpisom Zdenka Ru nji}a, vjero-jatno je projekt koji je izmakao Goranu Karanu
upravo zbog Ru nji}eve smrti. Takav album svoje-dobno je snimila Zrinka ^uka, ali nije bilo prevelikaodjeka. Kad je Ru nji} svojega »novog Olivera«prona{ao u Goranu Karanu, izvjesno je da bi jed-nom na red trebala do}i takva kolekcija. Ali, takav jeprojekt i vi{e nego dobro ostvario \ani Stipani~ev.Uglavnom je poznat kao festival ski izvo|a~ koji ne-ma dovo ljno dobrog skladate lja ili poznanstva u `iri-ju da u|e u neko festival sko finale (a ma nje poznatkao ~lan klape Dalmati te pjeva~ zaposlen u Kaza-li{tu Komedija), tako da je njegov gromki glas ostaouglavnom u pozadin skim estradnim rovovima.
Kartolina iz Dalmacije projekt je kojim bi mogaonapraviti znakovit i skorak. Osim ~etiri Ru nji}evepjesme, u kolekciju je ubacio dva klap ska megahi-ta: Maslina je neubrana i Da te mogu pismom zvati,a nije se libio otpjevati ni maestralni evergreen ViceVukova Boke lj ska no} sa Zagrebfesta iz 1966. go-dine. Vokalno izvrsno potkovan, evergreen s miri-som mora i okusom maslina produkcij ski je pribli`ioovda{ njim nara{tajima, tako da je neminovno da }ealbum biti ~est izbor radij skih urednika na postaja-ma uz obalu. Pritom nije posrijedi puka zbirka obra-da poznatih pjesama, nego vrstan glaz beni pogledu kvalitetnu festival sku pro{lost.
VATRA
AritmijaDallas Records
Nije bio jednostavan put Vatre od hrvat skeina~ice Ekatarine Velike do jednoga odnajuvjer ljivijih rock–bandova u Hrvat skoj.
Stotine koncerata i tri albuma na kojima se kvalitetao~ito podizala zna~ilo je bitku za svakog poklonikaili barem blagonaklonika. Ono {to im je nedostajalo(a i sad im nedostaje) bio bi golem hit ili primjericeduet pjeva~a Ivana De~aka s nekom zvijezdom ko-ja privla~i medije lake kategorije. Tako jedino klavija-turistica Vatre Irena Celio–Cega zbog atraktivna iz-gleda mo`e zavr{iti na stranicama `en skih revijapripovijedaju}i o tome {to jede kako bi zadr`ala svojprirodan izgled.
Aritmija nastav lja ondje gdje je stao njihov tre}i al-bum Prekid programa. ^vrsta, stamena svirka kojuje sjajno producirao Denyken rezultira njihovimnajbo lje dora|enim albumom uz pregr{t pjesamakoje }e pravu nadgrad nju imati na koncertima.
Zapravo, mo`da je sastav nakon tri albuma mogaopristupiti snima nju albuma u`ivo koji bi njihovekvalitete predstavio na najbo lji na~in, ali o~ito je daIvan De~ak, glavni autor grupe, ima mno{tvo idejakoje va lja zabi lje`iti, pa je Aritmija realizacija takvogkontingenta autor skih zamisli.
Njime Vatra ne}e do}i do {ireg kruga fanova, ali }e— sasvim sigurno — zadr`ati pozicije koje je steklai dobrano ih uteme ljiti.
B R O J 1 3 9 , S R P A N J 2 0 0 6 .
CD
IZ
LO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
CD
IZ
LO
G
cantus_14:cantus_14.qxd 11-Jul-07 9:11 PM Page 23
24
CANTUS IZLOGIz Cantusove radioniceNova izda nja u pripremi
CD–ovi: Renata Pokupi} i \or|e Stanetti / Autor ski albumi: Juraj Stahu ljak, Dubravko Detoni, Mi ljenkoProha ska, Sr|an Dedi} / Serija notnih izda nja Ars croatica: Igor Ku ljeri}: Album skladbi za glasovir,Marko Ru`djak: Risposte za violinu i orgu lje, O lja Jela ska: Leptiri za guda~ki kvartet, flautu, fagot iklarinet, Ivan Brkanovi}: Triptihon, narodni obred kod smrti, Dubravko Detoni: Silber suite
B R O J 1 3 9 , S R P A N J 2 0 0 6 .
cantus_14:cantus_14.qxd 11-Jul-07 9:11 PM Page 24
