Studijeminje Boetova tumačenja istoga djela. 9 Aspasije je sastavio i komentare uz Kategori je, Fiziku, Metafiziku, O nebu i O tumačenju koji se nisu sačuvali (ed. Škiljan, 1996:

Studije

IzvorničlanakUDK141.131:233-852.5UPrimljeno2.7.2009.

Ivan AndrijanićSveučilišteuZagrebu,Filozofskifakultet,IvanaLučića3,HR–10000Zagreb

[email protected]

Usporednice antičke tradicije filozofskih komentara i indijske vedāntske filozofije

SažetakOvaj članak istražuje neke usporednice novoplatonističke tradicije filozofskih komentara uz Platōna i Aristotela. Uz to istražuje egzegetske metode usuglašivanja tih dvaju velikih antičkih mislilaca. Ako prihvatimo Sorabjijevu tvrdnju da je cilj novoplatonističkoga usuglašivanja obrana poganskih filozofa od kritike kršćanskih mislilaca možemo vidjeti jasnu usporednicu s vedāntom koja je branila koherenciju svetoga upanišadskog kanona od buddhističke kritike. Ovaj se članak usredotočuje na novoplatonističkoga komentatora Amonija koji je pokušao usuglasiti Aristotelov nauk o Nepokrenutom pokretaču s Platonovim naukom o Demijurgu i Ideji dobra. S druge strane u Indiji možemo vidjeti sličan pokušaj usuglašivanja različitih upanišadskih učenja o najvišem biću.

Ključne riječinovoplatonizam,vedānta,komentar,nepokrenutipokretač,demijurg,brahman

Svrhajeovogaradapokazatinekeodusporednicaantičketradicijefilozofskihkomentara koja se ponajviše razvijala u okviru novoplatonizma i vedānte.Mnoga su djela tih dviju filozofskih škola sastavljena u obliku komentarauzstarijafilozofskadjela.Vedānta,uzpūrva-mīmāṃsu,sāṃkhyu,yogu,vai-śešikuinyāyu,predstavljajedanodšestklasičnihsustavaindijskebrahma-nističke1 filozofije.Vedānta u svojoj biti predstavlja hermeneutički sustavtumačenjaupanišadi,najmlađegadijelaveda.Vedesukorpustekstovakojiseubrahmanizmusmatrajusvetima.Najstarijidiovedskogakorpusapredstav-ljajusaṃhite,zbirkesvetihizrekailimantrakojesenazivajur̥ćimakadsuumetru,sāmanimakadsepjevajunažrtvenimsvečanostimaiyađusimakadsuuprozi.Nasaṃhitesenadovezujubrāhmaṇe,obrednikomentariiāraṇyake,šumski tekstovi koji se bave semiotikom obreda.Od obrednoga su okvira

1

Indijske filozofske škole najčešće pripadajupojedinimvelikimreligijamanastalimanatluindijskogapotkontinenta.Šestjegorenabro-janih klasičnih sustava tako pripadalo brah-manističkoj religiji (hinduizmu). Najpozna-tijesubuddhističkeškolesarvāstivāda(unu-

tar sarvāstivādenalazimo školevaibhāšika isautrāntika), yogāćāra i mādhyamika. Đini-zam je također razvio znatne filozofske su-stave.Jedinosusematerijalističkefilozofskeškole poput lokāyata razvijale izvan velikihreligijskihsustava.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA123God.31(2011)Sv.3(575–586)

I.Andrijanić,Usporedniceantičketradicijefilozofskihkomentaraiindijske…576

uvelikeslobodneupanišadi,2tekstovikojiprogovarajuoosnovnimživotnimpitanjima.Iakoupanišadinepredstavljajunekusustavnufilozofiju,unjimanalazimomnogarazličitaalisrodnaučenja.Upanišadskesepredodžbekrećuodkozmologijskih3 iteološkihpasvedopravihontoloških4ignoseološkihpredodžabazbogkojihseonesmatrajupočetkomindijskefilozofije.5Upa-nišadisunastajaleurazličitimvedskimškolamakrozdugvremenskiperiod.Tako jeunekimupanišadima filološkimmetodamamoguće razdvojiti sta-rosne slojeve i rekonstruirati povijest nastanka teksta.6 Iako su ta različitaučenjaupanišadskasrodna,postojeirazlikekojesuvjerojatnouočeneuvre-menuoblikovanjafilozofijevedānte,udobakadsusvršenekonačneredak-cijeupanišadskihtekstova.Vedāntskajetradicijasvojimpomnosastavljenimkomentarima pokušavala usuglasiti upanišadsku objavu i obraniti njezinukoherencijupredkritikomsuparničkihfilozofskihškolakojesuosporavaleautoritetvedskihtekstova.Uosporavanjusuautoritetavedskihtekstovanaj-važnijiprotivnicivedāntincimasjednestranebilibuddhistikojisuosporavalivaženjecijelogavedskogkanona,doksusesdrugestranenalazilipripadnicibrahmanističkeškolepūrva-mīmāṃsekoji suosporavalivaženjeupanišad-skih tekstova ističući prvenstvo brāhmaṇa, obrednih komentara na koje sepūrva-mīmāṃsāoslanjaoblikujućisvojuteorijuobrednogčina.Upribližnoseistovrijeme(uprvojpoloviniprvogatisućljećan.e.),umedite-ranskomkulturnomkrugu,oblikovalaiantičkatradicijafilozofskihkomenta-rakojapoSorabjiju(2004:1)predstavljaprijelazizantičkeusrednjovjekov-nufilozofiju.KomentatorskafilozofijapočinjesperipatetičarimakojibraneAristotelovufilozofijuodnapadastoikaiplatonista.Najstarijisuperipatetičkikomentarinastaliuprvomstoljećuprijen.e.poštojeAndroniksRodauredioi izdaoAristotelovetekstove.AndronikoviučeniciBoet7 izSidona,Sotion,AleksandarizEgeiNikolaizDamaskanastavilisusuređivanjemAristote-lovihdjelaisastavljanjemkomentarauznjih.Odtihsusekomentara,kojisuseusredotočivalinaKategorije,sačuvalitekfragmenti.8NajstarijijesačuvanikomentaruznekoAristotelovodjeloAspasijevkomentaruzNikomahovu etiku.9PoslijeAspasijadjelujeAleksandarizAfrodisijade,najslavnijikomenta-torperipatetičkeškole,kojegasuuanticismatralijednimodnajboljihtumačaAristotelovih.10NajstarijijesačuvanikomentaruznekoPlatonovodjeloano-nimnikomentaruzdijalogTeetetizprvogastoljećapr.n.e.iakoProklo(oko412.–485.)u svomkomentaruuzdijalogTimej (1.76.1.–2.) tvrdida jevećPlatonovučenikKrantorsastaviokomentaruzdijalogTimejkojisedodanasnijesačuvao.NakonAleksandraizAfrodisijadenovoplatonizam11preuzimaulogutumačenjaičuvanjastarijeantičkefilozofije.Takonajvažnijekomenta-reuzPlatonovaiAristotelovadjelasastavljajuupravonovoplatoničarikojisedijelomnadovezujunaperipatetičkekomentatorečimepokazujukolikojenji-hovutjecajvažanzarazvojnovoplatonizma.NovoplatonizamkaofilozofskaškolanastajesredinomtrećegastoljećasPlotinom.KarlPraechter12razlikuječetirigranenovoplatonizma.PrvugranupredstavljajuPlotiniPorfirijekojisesmatrajuosnivačimasustava.DrugagranuPraechternazivaspekulativnomkojudijelinaa)Sirijskuškolu(Jamblih)ib)Atenskuškolu(Plutarh,Sirijan,Proklo,Simplikije).Trećajereligijsko-teurgijskagranakojupredstavljaper-gamska škola (JulianApostat).Četvrtugranunazivaučenomgranomkojupredstavljajua)Aleksandrijskaškola(Hipatia,Hijeroklo,Amonije,IvanFi-lopon)ib)zapadnaškola(MakrobijeiBoetije).Plotin,zarazlikuodsvojihnastavljača, samnije sastavljaokomentare.13Porfirije,Plotinovučenik,bi-ografiredaktornjegovihdjela,prviseokrenuoAristoteluisastaviomnogekomentareuzAristotelovadjela14kaoislavnonekomentatorskodjeloUvod u Kategorije,15kojijeusrednjemvijekupostaostandardniudžbenikizlogi-



ke.NaprvisepogledčiniparadoksalnimdajeglavnaknjiževnapreokupacijanovoplatoničarabilasastavljanjekomentarauzAristotelovadjelaimajućiuvidubitnurazlikuizmeđuPlatonaiAristotela.JedanodmogućihodgovoranaovopitanjenudiKaramanolis(2006:2)tvrdećidasunovoplatoničarimanekaAristotelovadjelabilavodiljaupodručjimakojaPlatonnijesustavnorazradio.Tuseprvenstvenomislinalogiku.DokazzatojestčinjenicadajenajvećibrojkomentarasastavljenupravouzlogičkadjelaAristotelova.OvdjeipakdolazidovelikogproblemajerprimjericeuKategorijama,kojesubilemoždanajčešćekomentiranodjelounovoplatonizmu,Aristotel predstavlja

2

PoDeussenu(1905:23–24)upanišadimožemopodijeliti na starije prozne (Br̥hadāraṇyaka,Ćhandogya, Taittirīya, Aitareya,Kaušitaki iKena)inastarijemetričkeupanišadi(Kāṭha,Īśā,Śvetāśvatara,Muṇḍaka iMahānārāyaṇa).OdnjihsuneštomlađeprozneupanišadiPraś-na,Maitrāyaṇīya iMāṇḍūkya.Kakostarijeupa-nišadipripadajuvedskomukorpususvepoteš-koćeudatacijiVedavrijedeizanjih.Okvirnobiihsemoglosmjestitiudobaizmeđu8.i7.st.pr.n.e. irazdobljabuddhizma.VidiJežić(1999:8–11)iOlivelle(1998:12–13).

3

VidiAitareya-upanišad1.1.,Ćhandogya-upa-nišad 6.3.–4.idr.

4

Govoreći o stvaranju upanišadi često govo-re o iskonu (agra).Tako je uĆhU 6.2.1.-3.u iskonusućeštoukazujenaontološkopoi-manje iskona, dok je uŚatapatha-brāhmaṇi2.5.1.1.i11.5.8.1.BogOtac(Prađāpatiiliotacporoda)uiskonuštoukazujenateološkopoimanjeiskona.

5

Zapregledupanišadskihduhovnihimisaonihsadržajavidi Ježić (1999:73–83) iDeussen(1905.)

6

UzornemisečineJežićeveraščlambestaro-snih slojevaunutarKaušitaki-upanišadi (Je-žić,2007a) i Īśa-upanišadi (Ježić,2007b),te Schmithausenove (1994.), Hanefeldove(1976.)iBreretonove(2006.)raščlambedije-lovaBr̥hadāranyaka-upanišadiiĆhandogya-upanišadi.

7

Imena grčkih autora navodim prema Leksikonu antičkih autora (ed. Škiljan, 1996.) iako se ona mogu navoditi i transliterirana s grčkoga pisma. Tada bi se ime Boet (Βόηϑος) moglo pisati i kao Boēth čime bi se sačuvala aspiracija i duljina samoglasnika. Za transkripciju provedenu u Leksikonu antičkih autora odlučio sam se jer je bliža čitateljstvu.

8

TakoprimjericenovoplatoničarSimplikijeusvojem komentaru uzKategorije često spo-minjeBoetovatumačenjaistogadjela.

9

AspasijejesastavioikomentareuzKategorije,Fiziku,Metafiziku,O nebuiO tumačenjukojisenisusačuvali(ed.Škiljan,1996:86).

10

TemistijeusvojojparafraziAristoteloveDruge analitikekažedajeizabraooblikparafrazejerbisekomentarmogaoshvatitikaopokušajispravljanjaAleksandrovova tumačenja togadjela(sačuvanaufragmentima)štojesličnopokušajuispravljanjaFidijineAtene(Toumi-nen,2009:21–22).

11

Naziv ‘novoplatonizam’ potječe iz 18. stoljeća kad se uvriježio za označivanje filozofije Plotina i njegovih nastavljača koji priznaju hijerarhijsko stupnjevanje (ὑπόστᾰσις) i emanaciju iz Jednoga, najvišega bića, prema nižim stupnjevima. Karamanolis je (2006: 140–149) pokazao da je već Numenije, novopitagorejac iz drugoga stoljeća, razlikovao hijerarhiju triju bogova (prvi Bog [πρῶτος θεός], Demijurg i svijet [τὸ ποίημα]) što anticipira Plotinov nauk o emanaciji. Više o raspravi o originalnosti Plotinova nauka vidi kod Remes (2008: 3ff).

12

Verrycken (1990: 200) prikazuje tu podjelupremaPraechterovučlanku»RichtungenundSchulen im Neuplatonismus«,Genethliakon C. Robert,Berlin1910:155–156.

13

Plotinsebeupetojeneadi(5.1.8.)nazivatu-mačemPlatonovim.

14

DjelomičnosusačuvanikomentariuzFiziku,Kategorije i O tumačenju dok su izgubljenikomentari uz 12. Knjigu Metafizike, Prve analitikeiO duši.

15

Puni je naziv djela Ἐισαγωγὴ εις τὰς Ἀριστοτέλους Κατηγορίας κατὰ πεῦσιν και ἀπόκρισιν (Uvod u Aristotelove Kategorije pomoću pitanja i odgovora).



nekemetafizičketvrdnjekojepodanašnjemshvaćanjunisuuskladusnau-komPlatonovim,apoznatojedaseunovoplatonizmuPlatonovnauksmatraokrajnjomistinom.Takođervaljaimatiuviduitodasunovoplatoničarisastav-ljalikomentareiuzdjelakaoštosuMetafizikaiO dušikojasadržeučenjaoduši ilionajvišembićukoja su sasvimsuprotnaPlatonovimučenjimaobesmrtnostidušeibožanskomstvarateljusvijeta.ZanimljivojedanovoplatoničarizapravonisuvidjelinesuglasjeizmeđuPla-tona iAristotela jer seAristotelova filozofija po njima samomora isprav-noshvatiti.16ZatojeglavnizadataknovoplatoničkogatumačausuglašivanjeAristotelova nauka s Platonovim. Novoplatoničko usuglašivanje Platona iAristotelaslužbenozapočinjeupravoPorfirijem.17Potomsepokušajuuskla-đivanjanovoplatoničkikomentaribitnorazlikujuodperipatetičkihkodkojihnematakvetežnjezausuglašivanjemPlatonaiAristotela.OvdjevaljaimatiuvidudatežnjazausuglašivanjemPlatonaiAristotelanijeprisutnakodsvihnovoplatoničarau istojmjeri.Usuglašivanje jenajprisutnijekodPorfirija iAmonijadokSirijaniProklo tvrdedaseprotuslovljaunekimslučajevimamorajuprihvatitiističućinačelodaPlatonusvimtakvimslučajevimamorabitiupravu.Porfirije,prvinovoplatoničarkojiseprihvatiousklađivanjaPla-tonaiAristotela,usklađivaojearistotelovskulogikusplatonističkommetafi-zikomdodjeljujućisvakojnaucisvojuravandjelovanja.Aristotelovalogikaslužiistraživanjusvojstavajezika18kojipredstavljaoruđetumačenjasvijetapojava.Aristotelove logičke spisePorfirijene smatra (platonističkom)me-tafizikomkoja stavlja rod ili ideju ispredpojedinačnogabića.Aristotelovase logikabavioznačujućim izrazima iklasifikacijomonoga štooznačuju iprirodno jedaseu tomkontekstuosjetilnospoznatljivepojedinačnestvarikojeseimenujunaraziniosjetilasmatrajuprvotnimadoksurodnipojmovinatojrazinidrugotni.Nainteligibilnojsurazinimetafizikeidejeprvotneaosjetilnipredmetidrugotni.NatomjetraguPorfirijevučenikJamblihospora-vaotvrdnjedajeAristoteluopćekritiziraonaukoidejama.Touminen(2009:29)navodiSimplikijevutvrdnjuizkomentarauzKategorije(6.19–7.33)daAristotelavaljaslijeditiupitanjimaosjetilnogasvijetaaPlatonaupitanjimainteligibilnogasvijeta.Hijeroklo(5.st.)jenaučavaosuglasjePlatonaiAristo-telaupogledustvaranjasvijeta.NaukosuglasjujepripisaoPlutarhuizAtene(1./2. st.) iAmonijuSakku (3. st.), učiteljuPlotinovu.Ovdje bismomogligovoritioprvojmetodiusklađivanjaPlatonaiAristotelagdjesesvakomdo-djeljujenjegovaravandjelovanja.PorfirijevnaukorazličitimsvrhamaAristo-telovelogikeiPlatonovemetafizikeogledaoseustupnjevanjutekstovakojisuseproučavaliunovoplatoničkimškolama.TakosevećseuranomnovoplatonizmunaAristotelagledalokaonanužniuvjetzashvaćanjePlatonovefilozofije.Uduhutakvastupnjevanjaiutvrđi-vanjatekstovnogakanonavećjezaJamblihaodabranodvanaestPlatonovihdjelakojasusečitalaposlijeAristotelovih.VrhunacPlatonovaopusapono-voplatoničarimapredstavljajudijaloziParmenidiTimej.UTimejusenalazinaukoDemijurgukojićezauzetiposebnomjestounovoplatoničkojteologiji.SirijaniProklosusmatralidaAristotelovadjelapripadajunižimmisterijimakojeseproučavajuprijevelikihmisterijasadržanihuPlatonovimdijalozima.SirijanjeuAteniuveoshemulogika–etika–politika–fizika–teologija.TakojenaukovanjeunovoplatoničkojškoliuAtenizavrijemeSirijanaiposlijenjegazapočinjaloAristotelovimlogičkimspisima,konkretnoKategorijama.Slije-dilesuAnalitikeiO tumačenju(vidibilješku15i16).DaljesuseproučavalietičkiipolitičkispisipaFizikadabivrhunacnaukabilaMetafizikateknakonkojebinareddošaoPlaton.19SirijaniProklonegdjesuvidjelisuglasje,ali



suunaukuoidejamaistvaranjusvijetapriznavalirazliku.Amonijejeiutimpitanjimavidiosuglasnost.Zanasjeiznimnovažanrazlogzaštojeuopćedousuglašivanjadolazilo.PoRicharduSorabjiju(2004,vol.1:14)usuglašivanjePlatonaiAristotelabilojevrlovažnounovoplatoničkimraspravamaskršćanimakojisunapadaliunu-tarnjusuglasnostantičkefilozofijedokazujućidapoganskifilozofiproturječejednidrugimaosporavajućinatajnačinvaljanostnjihovanauka.Valjaimatinaumudadousuglašivanjavjerojatnonijedošlo isključivozbog raspraves kršćanima jer smovećvidjeli da je pokušaja usklađivanja njihovabilo iranije,dokjošnijebiloopasnostiodkršćanskekritike.ZatobisemoglorećidanovoplatoničarirazvijajuvećpostojećeidejeosuglasjuPlatonaiAristo-telakoristeći ihuraspraviskršćanima.TakosuProkloiSimplikijevidjelicijelutradicijuantičkefilozofije(osimskeptikaiepikurejaca)kaotokjednejedinstvenefilozofijekojapredstavljabožanskuobjavuukojojnesmijebitiunutarnjega nesuglasja.20 Sorabji (ibid.) također primjećuje paradoks da jeupravonovoplatoničkotumačenje, izvornousmjerenoprotivkršćanskekri-tike,učiniloAristotelaprihvatljivimkršćanstvu iskolastičarimatrinaestogastoljeća.Ovdjevaljauočiti da se i vedānta i novoplatoničkikomentari oslanjajunajasnoutvrđenikorpustekstovakojiuobješkoleuživajuvelikautoritet.Ko-mentari vedānte oslanjaju se na anonimne usmeno prenošene upanišadsketekstovekojisuseuvedskimškolamaprenosilizapanjujućomtočnošćuipre-ciznošćudoksenovoplatoničkikomentarioslanjajunaAristotelovetekstoveuredakcijiAndronikasRoda.Obješkolerazvijajumetodetumačenjabranećiunutarnju dosljednost tekstova u raspravama s protivnicima koji pripadajusuparničkimreligijskimsustavima.Novoplatoničarisenalazeusukobuskr-šćanstvomdoksevedāntincisukobljavajusfilozofimakojipripadajuraznimbuddhističkimškolama.NekeodegzegetskihmetodausuglašivanjapokušatćuopisatiuovomraduusredotočujućisenaraščlambuAmonijevausuglaši-vanjaPlatonovanaukaoDemijurguizdijaloga TimejsAristotelovimnaukomoNepokrenutompokretačuizosmeknjigeFizikeiučenjemoBogu(ὁ θεός)pokretačunebesaiz12.knjigeMetafizike.Takođerćuukratkoopisatikakostarijivedāntinciusklađujurazličitaupanišadskaučenjaobrahmanu,najvi-šembićukojejenarazličitenačineopisanourazličitimupanišadima.Amonije, sinHermijev, živio jenaprijelazu izpetogau šesto stoljeće (poSorabjiju[1990:181]od435.ili445.dootprilike517./526.)uAleksandri-jigdjejebiopredstojniknovoplatoničkeškole.UmladostiježiviouAtenigdje je bio učenikProklov da bi kasnije uAleksandriji poučavao neke od

16

Tumač Aristotelov, po novoplatoničaru Simplikiju, kako bi ispravno shvatio Aristotelovu navodnu kritiku Platona, ne treba gledati samo slova (λέξις) već i duh ili um (νοῦς) iza riječi čije će ga sagledavanje uvjeriti u suglasnost u najvažnijim pitanjima. (Simplikije uz Kategorije 7. 23–32, citiran u Sorabji, 2004, sv. 3: 38).

17

Najstariji je pokušaj usuglašivanjaPlatona iAristotelaprisutanvećkodAntiohaizAska-lona (oko 130.–68. pr. n. e.), učenika Filo-nova,koji jenjihovadjelapokušaopomiritisa stoičkom filozofijom (vidi Karamanolis,2006:44–84).

18

Porfirije je smatraodaOrganon čini cjelinukojasekrećeodjednostavnihjezičnihizrazaopisanihuKategorijama,zatimdaproučavasloženeizrazeuoblikurečenicaipremisauO tumačenjudabiuPrvoj analiticiopisaoslo-žene rečeniceuobliku silogizma. (Ebbesen,1990:146)

19

Višeonaukovanjuunovoplatoničkimškola-mamožesenaćiuSorabjija(1990:5–10).

20

Sorabji(1990:5)navodidaSimplikijeuko-mentaruuzAristotelovuFiziku(28.32–29.5i640.12–18)izravnoiznosiovetvrdnje.



najvažnijih novoplatoničara poput Ivana Filopona, Simplikija,Asklepija iDamaskija.Amonijeva semnogobrojna komentatorska djela nisu sačuvalaiakoudjelimanjegovihučenikaikasnijihnovoplatoničaranalazimomnogefragmenteAmonijeveizkojihsepriličnopreciznomogurekonstruiratiglavnanačelanjegovefilozofije.21Sorabji(1990:181–182)navodidapoAmonijuAristotelovbog iliPokretačpokreće iodržavasvijetu smisludagastvaraiodržava.Takoonnesamodagapokrećevećpredstavljainačelonjegoveopstojnosti.OvajetvrdnjausuprotnostisnaukomAleksandraizAfrodisijadepokojemjeAristotelovPokretač,samnepokrenut,pokrenuovećpostojećenesudjelujućiunjegovombivanju.TvrdnjadaPokretačpredstavljastvoriteljakojisvijetuosiguravabeskonačnuopstojnostslužiusuglašivanjuAristotelovanaukaoNepokrenutupokretačusPlatonovimnaukomoDemijurguizTimeja.22Sorabji (1990:182)pokazujedaAmonijevojzamislioPokretačukaostvarateljuiodržavateljuprethodinaukstoikaArijaDidima(1.st.),pokojemNepokrenutipokretačdržizajednonebesa,inekihranijihnovoplatoničarapo-putDeksipa(4.st.)iHijeroklaizAleksandrije(5.st.).AmonijevasepreradaAristotelasačuvalaudjelimaIvanaFilopona,SimplikijaiAsklepija.ArapskifilozofFarabi (oko873.–950.),uzAristotelupogrješnopripisanuTeologiju Aristotelovu,citiraAmonijaipreuzimanjegoveargumentezatumačenjeNe-pokrenutogpokretačakaostvarateljasvijetausvomdjeluHarmonija Platona i Aristotela.23FarabijeutjecaonaIbnaSinuazatiminaMaimonidačijasudjelaulatinskomeprijevoduodigralaključnuuloguuvelikomoživljavanjuaristotelizmau13.stoljeću.ZatoSorabji(1990:183)vidiizravanpututjecajaAmonijevanapogrješnotumačenjeAristoteloveteologijeuskolastici.Prije nego započnemo sAmonijevim argumentima za usklađivanje Plato-nova iAristotelova nauka valja naglasiti da je u središtu novoplatoničko-ganaukatumačenjeodnosajedinstva imnoštva,odnosnoobjašnjenjekakomnoštvobićaproizlaziizjednogaprvoguzroka.UzorsvihnovoplatoničkihučenjaoemanacijimnoštvaizJednogapredstavljaPlotinovnaukoslojevi-ma(ὑπόστᾰσις)stvaranja.NavrhujeJedno(τὸ ἕν)kojeseizjednačujesIdejomdobraizPlatonoveRepublikeizčegaproizlazium(νοῦς)24izkojegaproizlaziduša(ψῡχή).Svakijevišislojdjelatniuzroknižega.Izdušedaljeproizlaziosjetilnisvijetitvar.UPlotinajeJednoonkrajbićaiuma(Eneade,1.1.8.9–10,5.3.13.1–6),prijesvega,jednostavnoirazličitoodsvegaštodolaziposlije sčimnijepomiješano. Iakoonouistinu (ὄντως) jest Jedno,nemožemusepridodatinikakavpredikatpačakni toda jeJedno(Eneade,5.4.1.1ff).PoPlotinujetoprvoJednoidejadobra(τὸ ἀγαϑόν[Eneade,6.7.38i6.9]).IzJednogaproizlazium(Eneade,5.4.2.1–5)kojimotriJednoisebesamaikojisadržiPlatonoveideje(Eneade,5.9.9).Izumaizlazidušakojapredstavljaspojnicuosjetilnogainadosjetilnogsvijetazbogčegajojjepogledusmjerennagorepremaumuinadoljepremaprirodi(φύσις)kojajeisamanižaduša(Eneade,3.8.3.9–11).Amonijevo je učenje oAristotelovu Nepokrenutom pokretaču sačuvano uSimplikijevukomentaruuzFizikuiO nebuiuAsklepijevukomentaruuzMetafiziku.25Ovasedvatumačenjameđutimrazlikuju.USimplikijajeAmoni-jevotumačenjeNepokrenutogapokretačatakvodaseonizjednačujesdrugimslojemuprocesuemanacije(ὑπόστᾰσις),odnosnosUmomiliDemijurgomkojisadržisve ideje.TakoAmonij tvrdida jeAristotelprihvaćaoPlatonovnaukoidejamauoblikunačelauumuPokretačakojesukauzalnoodgovor-nezaopstojnostbeskonačnasvijeta.Nepokrenutijepokretačuistovrijemedjelatniuzrokisvrhasvegasvijeta.26AleksandarizAfrodisiadejeograničiodjelatnukauzalnostPrvogapokretačanapokretanjenebesa,alijeodbijaomo-gućnostdaonbudedjelatniuzroknebeskesupstancije.Unovoplatonizmuje



Nepokrenutipokretačnačelokretanjasvijetainačelonjegoveopstojnosti.PoAmonijudvasuargumentazato.Prvijesttajdaonoštoizvanaprimapokretnužnoizvanaprimaiopstojnost.KakoNepokrenutipokretačizravnopokre-ćenebesakaodjelatniuzrok,nebesaodnjegaprimajuitjelesnusupstancu.DrugidokazAmonijenalaziuFizici2.6.198a5–13.gdjesekažedasuνοῦςiφύσις(umipriroda)uzrocisvijetaštoselijepouklapaunovoplatoničkinaukoemanaciji.PoSimplikijujeAristotelizbjegavaogovoritioPokretačukaodjelatnomuzrokujersemožepomislitidastvaranjesvijetaimpliciranjegovpočetakunekomrealnomvremenu,štoseprotiviosnovamanovoplatoničkemetafizikepokojojjesvemirvječan.27ZatojeAristotelpoSimplikijuponaj-višegovorioobogukaoosvrsi.NadrugojsestraninalaziAsklepijevosvjedočanstvooAmonijevuusuglaši-vanjunaukaoPlatonovuiAristotelovunajvišembićuunjegovukomentaruuz Metafiziku.Amonije je poAsklepiju izjednačavaoAristotelova boga izMetafizikesPlotinovimJednimisPlatonovomidejomdobrakojaponjempredstavljaprvopočelo(ἀρχή)svijeta.TakojeAmonijevbogizAristoteloveFizikeuSimplikijevutumačenjuzapravoDemijurgkojistvarasvijetpokreću-ćigauskladusidejamakojesenalazeunjegovuumu.PoAmonijuAristote-lovakritikanaukaoidejamanijeusmjerenaprotividejasamihvećprotivonihtumačenjaPlatonovanaukaoidejamapokojimaidejeopstojeizvanUmakojijezapravoDemijurg.AmonijevjebogizAristoteloveMetafizikeuAsklepi-jevutumačenjuzapravoPlotinovoJednoiPlatonovaidejadobra.PoKoen-raaduVerryckenu(1990:220–223)ovi izvodizapravonisuproturječni.NaprvibisepogledmoglozaključitidajeproturječnotvrditidajeAristotelovbogujednomtekstuUm,audrugomJedno.VerryckenmislidaSimplikijeiAsklepijesvakizasebenedajucjelovituslikuAmonijevemetafizike,većihsetrebapromatratizajedno–stimedakomentareSimplikijeveiAsklepijevetrebashvatitiuduhunovoplatonističkehijerarhijeslojevaemanacije.TadabiMetafizikaopisivalaJednodokbiFizikaopisivalaUmpodređenJednomu.PotomtumačenjuAmonijsjednestraneusklađujePlatonovnaukoDemijurguinaukoIdejidobrasnavodnorazličitimslojevimaemanacijeuFiziciiMetafizici.TakvojetumačenjeuskladuishijerarhiziranjemAristotelovihtekstovameđukojimajevrhunacupravoMetafizikakojaopisujeJedno.Radiseotome

21

PoTuominenu(2009:33)sudanasizgublje-nikomentariuzKategorijeiPrvuanalitikuuanticiizdanipodAmonijevimimenomdoksuFiloponovebilješkesAmonijevihpredavanjaizdane isačuvanekaoFiloponovikomentariuzPrvu iDruguanalitiku,Oduši iO rađanju i uništenju.Remes(2008:29)tvrdidasusačuvana(?)dvaautentičnadjelaAmonijeva:komentaruzO tumačenjuikomentaruzPor-firijevUvod u Kategorije.OstalasudjelapoRemesuiliizgubljenailiizdanapodimenomonihkojisubilješkeizdali.

22

Platon uTimeju (41a–b) tvrdi da ono što jeDemijurgstvorioičemujeotacnemožebitiukinutobeznjegoveprivole štoznačidaonnakonstvaranjabdijenadstvorenim.

23

Djelo je izdano zajedno s njemačkim prijevodom u sklopu Dietericijeva djela Alfarabi’s

philosophische Abhandlungen, Brill, Leiden 1892.

24

Sumomseumetafizikuuvodiprincipmno-gostrukosti. Um odgovara PlatonovuDemi-jurgukojisadržisveideje.

25

PrikazAsklepijeva iSimplikijeva tumačenjaAmonijevausklađivanjaPlatona iAristotelaučinjen je prema Verryckenu (1990: 199–223).

26

VidiSimplikijevkomentaruzFiziku1363.9–10.

27

AmonijevajeknjigaizgubljenaalisuglavniargumentizatajnauksačuvaniuSimplikije-vukomentaruuzFiziku1361.11–1363.12.



dajepoAmonijuBogiliNepokrenutipokretačopisanurazličitimtekstovi-maAristotelovimuskladusnaukomoemanaciji.TakojeAristotelusklađennesamosPlatonomvećisPlotinom.SdrugejestranenaukomoemanacijiusklađenoiunutarnjeproturječjeuPlatonaizmeđuDemijurgaiIdejedobra.Može se reći da novoplatonički komentatori koriste shemuhijerarhijskogastupnjevanjaiunjuumećurazličitashvaćanjabožanstvakojanalazeuteksto-vimakojisetrebajuuskladiti.Vrlosesličanpostupakrazvioiufilozofijivedāntegdjeseegzegetskiidealocrtavauusklađivanjunaukaobrahmanu,najvišembićuopisanomuupani-šadima,anonimnimtekstovimakojisadržemnogeiznatnefilozofskespeku-lacije.Upanišadisunastajaleusklopurazličitihškolakrozdugovremenskorazdoblje,panijeničudodasadržerazličitaučenja.Vedānta ihuzimakaoobjavuijedinivaljaninačinspoznaje28brahmana.Kakobisemoglorasprav-ljatisdrugimfilozofskimškolamakojenepriznajuautoritetVedapotrebnojeuskladitiglavnaučenjaupanišadska,naposeonaobrahmanu.Takojenanekimmjestimabrahmanopisankaonajvišebožanstvo,tvarniuzroksvijetakoji jenastaonjegovompreoblikom,dokjenanekimmjestimaopisankaostvoriteljsvijeta.Nekidijeloviupanišadiopisujujedinstvenogbrahmanakojisenemožeopisatinikakvimznačajkama,većsamoodricanjemznačajaka.Jelibrahmanbićekojeposjedujeodređenasvojstvailijeonjedinstveniap-solutbezsvojstavapostajeključniproblemufilozofijivedānte.NajstarijijepokušajtumačenjaupanišadskihtekstovazabilježenuBrahma-sūtrama,tekstukojipredstavljatemeljnifilozofskipriručnikškole.Brahma-sūtresutekstkojipredstavljaegzegetskinapormnogihgeneracijaupanišadskihtumačapričemtekstčuvaimenaiosnovnefilozofskenazorenekihranijihvedāntskihučiteljačijiseradovinisusačuvali.Sastojiseodčetiripoglavljaodkojihseprvonazi-vasamanvayaštoznačiusuglašivanje.Toznačidajeprvopotrebnoosiguratitemeljnakojemćeseizgraditinauk.Tajsutemeljupanišadiivedāntskimi-slilacmoraprvopokazatidasuupanišadipotpunosuglasneuopisubrahmanakaonajvišegbića.MoglobiserećidaBrahma-sūtrenadvanačinapristupajutumačenjuupa-nišadskeobjave.Sjednesustraneprisutnatehničkapravilatumačenjakojasuvedāntincipreuzeli izškolepūrva-mīmāṃsā.Tosu izvornobilemetodetumačenja obreda koje su vedāntinci preoblikovali u hermeneutički aparatzatumačenjeupanišadskihtekstova.SdrugestraneuBrahma-sūtramavećvidimokakopotrebazausklađivanjemupanišadiimazaishodstvaranjete-meljnogametafizičkognaukaopočelusvijeta.Tajjetemeljnimetafizičkistavnekiranioblikbhedābhedavādegdjeserazličitinačiniopisabrahmanapoku-šavajuuskladitiidejomoistovremenomjedinstvuirazličitostitrijutemeljnihnačelapostojanja–apsoluta,osobnedušeisvijetapojavnosti.Svojatemeljnametafizička,kaoiontološkaučenjavedāntarazvijaizpotrebeusustavljiva-njaupanišadi idokazivanjadaunjihovimučenjimaopočelusvijetanemaproturječja.PrvimogućiodgovornapitanjeoodnosuapsolutaisopstvadajuBrahma-sūtrenaukomdajesvakapojedinačnadušadiobrahmana.Izbrah-manaje,kojijeizvorspisa,sverođeno.Onjematerijalni29uzroksvijetajersvijetkaonjegovodjelopredstavljapreobliku(pariṇāma)30samogbrahmana.Kakojeposljedica(svijet) jednakauzroku(brahman)31Brahma-sūtreočitopoučavajumonističkufilozofijupreoblikebrahmanaponačelusatkārya-vāde(učenjapokojemjeuzroksadržanuposljedici).Brahma-sūtre nepoučavajudajesvijetprivid,većdajesvijetpreoblikovanibrahman.Uodnosupremaosobnojdušibrahmanseodnosikaocjelinapremadijelu,kojemujeu istovrijemeistovjetan.32Kakobiseovoilustriralokoristisenekolikoprimjerapoputprimjerasvjetla(prakāśa)injegovaizvora(āśraya)kojisurazličiti,ali



imjezajedničkajara(tejas)uBrahma-sūtrama3.2.28.UBS3.2.27koristiseprimjerzmijeinjezinegrivne.UrazjašnjenjuodnosabrahmanaionogaštojenastalonjegovompreoblikomBS3.2.18služeseprimjeromsuncainjegovaodsjajaiakoseuBS3.2.14kaže:»Jer(brahman)jesamobezoblikazbogtogaštojeključnidiotoga(spisa).«(arūpavad eva hi tatpradhānatvāt)KakobiseobjasnioodnosrazlikovanjabrahmanaisvijetauBS3.2.15kažese:»Ipo-putsvjetla(injegovaizvora)kako(spisi)nebibilibesmisleni.«(prakāśatac cāvaiyarthyāt)Ovdje se najbolje vidi sintetička narav sūtra. Upanišadi posūtramanajvišegovoreobezoblikombrahmanu;kakosevelikdioupanišadinebiproglasio suvišnim, jer seu timdijelovimaočitogovoriobrahmanuobdarenomznačajkama,mora se uspostaviti odnos istovremenog jedinstvai različitosti.Svjetlo injegov izvornisusasvim istiali imaju istubit, jaru.Isto je isbrahmanomisvijetom.Ovimse temeljnimmetafizičkimstavommoguprotumačitisvanaokoprotuslovnamjestauupanišadima.TajsenačinshvaćanjatemeljnogaodnosabrahmanaisvijetaodBhāskarenadaljenazivabhedābhedavāda(govororazliciinerazlici).UsedmomiliosmomstoljećuživiojevelikivedāntskifilozofŚaṅkarakojijesastaviokomentaruzBrahma-sūtreiuzsvestarijeupanišadi.Onjezačetnikškolenazvaneadvaita-vedānta(nedvojstvenavedānta)kojanaučavaapsolut-nojedinstvobrahmanovouzimajućimnoštvenostempirijskogasvijetapojavakaoiluziju.Uslijedneznanjanajvišemsebrahmanupridajuiluzorninameci(upādhi) u oblikupredikata.Ononajviše se baš poput JednogkodPlotinaiProklanemožeopisatipridavanjemsvojstava,većsamoodricanjembilokakvepredikacije.Radiseotomedajepotrebnoopisatinačeloiznadiizvankojeganemaništadrugojerbigatodrugoograničavalopajemogućezamisli-tineštojošviše–aizbjegavanjeregressus ad infinitumajejedanodaksiomavedāntskefilozofije.Tajjebrahmannavišojravnispoznajejednobezdrugo-ga(ekam advitīyam)isvejeostalosamoprividgledansnižeravnispoznaje,sličnokaoštonovoplatoničarismještajuAristotelovufilozofijuuravansvi-

28

Vedāntasvakojravnipridajepripadajućeva-ljanenačinespoznaje.Takospoznajompred-meta rukovodi opažaj, spoznajom odnosameđu njima zaključak, dok je krajnju istinumogućespoznatisamoizupanišadi.

29

prakr̥tiś ca pratijñādr̥šṭāntānuparodhāt /([bra-hmanje]imaterijalniuzrokzbogneonemo-gućivanjaprimjera ipoučka[izspisa]). (BS,1.4.23)

30

ātmakr̥teḥ pariṇāmāt / ([brahman jemateri-jalniuzrok]zbogčinjenja izsamogasebeizpreoblike).(BS,1.4.26)

31

tadananyatvam ārambhaṇaśabdādibhyaḥ /(Tosenerazlikuje[uzrokiposljedica]zbogtekstova o početku i ostaloga). (BS, 2.1.14)Sljedećih šest sūtra navode tvrdnje o jedin-stvuuzrokaiposljedice:posljedicasevidiuuzrokuakojeonvidljiv,posljedicaimasvojepred-bivanjeuuzrokuštodokazujezaključi-vanjeisvjedočanstvospisakaoianalogijastkaninom (vjerojatno jer su niti od kojih jesastavljenatkaninavidljive).

32

aṃśo nānā vyapadeśād anyathā cāpi dāśa-kitavāditvam adhīyata eke / ([duša je] dio[brahmana] jer je označena kao drugačija, iobrnuto jedni shvaćaju [brahmana] kao bi-vanjeislugu,kockaraiostalo).(BS,2.3.43)ŚaṅkarasepozivanastanovituBrahma-sūktuodređene grane Atharva-vede gdje se kaže:»brahmansuribari,brahmansusluge,brah-mansuiovikockari«(brahma dāśā brahma dāsā brahmaiveme kitavāḥ).PoŚaṅkarislugeiostalioviseogospodarukaoštodušaovisiobrahmanu.Bhāskara(Brahmasūtra-bhāšya,2.3.43[str.142])takođerspominjeististih,aliispuštaslugeispominjeovisnost.Ponjemujetoiskazone-različitostibrahmanapoputono-gaizŚvetāśvatara-upanišadi4.3:tvaṃ strī tvaṃ pumānasi tvaṃ kumāra uta vā kumārītvaṃ jīrṇo daṇḍena vañcasi tvaṃ jāto bhavasi viśvatomukhaḥ/(Youareawoman;youareaman;youareaboyoralsoagirl.Asanoldman,youwalkalongwithawalkingstick.Asyouareborn,youturnyourfaceineverydirection.[Olivelle,1998:425]).



jetapojavaaPlatonovnauknainteligibilnuravan.Dvijeserazinespoznajeuvedāṇtinazivajusvakodnevnailivyavahārikainajvišailiparamārtha.Raz-likovanjedvijurazinaspoznajedajeŚaṅkarimoćanaparatzausuglašivanjeproturječnihučenjauupanišadima.MetafizičkijenaukotrirazinespoznajeprisutanvećuranomadvaitskomdjeluMāṇḍūkya-kārikāma(4.74)33anaukodvijerazineprisutanjeuBhartharijevojVākyapadīyi(3.6.26,3.7.39,3.8.45).Hermeneutičkadimenzijanaukaorazinamaspoznaje,kolikomijepoznato,prvi se puta javlja kodŚaṅkare.Onakokako su ranijimetafizičari advaitesvupojavnumnogostrukostsmjestilinanižurazinuspoznajetakojeŚaṅkarasveopisebrahmanakojiproturječenjegovuapsolutnomjedinstvupremjestionanižurazinuspoznaje.Ukomentaru uzBr̥hadāraṇyaka-upanišadtisuod-lomcidobiliisvojeposebnomjestouŚaṅkarinojduhovnojpedagogiji.TisuopisipoŚaṅkarizapravoobrasciza razmatranjekojemu jeciljpročišćenjeunutarnjegaorgana.SpoznajajebrahmanaanalognasvakojdrugojspoznajiizatojebrahmanmogućespoznatijedinospoznajomupanišadskeobjavekojazaŚaṅkarupredstavlja jedini valjani načinomspoznajebrahmana.Drugimriječima,dijelovitekstakojiopisujubrahmankaoobdarennekimosobinamaslužerazmatranjukojeslužipročišćenju,dokdijelovikojigovoreobrahmanukaoojedinstvenomapsolutukojisenemožeopisativećmusemogusamoodricatisvojstvaslužeizravnojspoznajibrahmana.SpoznajanedvojstvenogabrahmanazaŚaṅkarupredstavljaoslobođenjeizkrugarađanjaiumiranja.IzovogavidimokolikajevažnostupanišadiuŚaṅkarinunaukujernjihovnaukizravnovodioslobođenju.HermeneutikatekstajeŚaṅkarizapravoueshato-loškojslužbi.DvasunačinausklađivanjaPlatonaiAristotela:prviseočitujeuhijerarhiza-cijitekstovaismještanjunaukanarazličiteravni.Aristotelulogičkimspisi-magovoriofizičkojravnigdjesepripremazavišinauk,dokseuMetafiziciučenjeoBoguizjednačavasPlatonovimnaukomoIdejidobra.Potomeonigovoreoistomalisrazličitihrazina.NasličannačinŚaṅkarasmještarazličitedijeloveupanišadskoga tekstanasvakodnevnuravan inanajvišu transcen-dentnuravan.DrugijenačinusuglašivanjausklađivanjenajvišihteološkihimetafizičkihučenjaAristotelovihiPlatonovihizMetafizikeiTimejauskladusnovoplatoničkimnaukomoemanacijigdjeserazličitiopisiBogaizjednaču-jusaslojevimaunutarprocesaemanacije.ZanimljivojedajeplodAmonijevausklađivanjaupravoprihvaćanjeAristotelau13.stoljeću.Advaita-vedāntatakođerustanovljujedvijepotpunoanalognerazinespozna-jeskojihsejedinstvenibrahmanopažanarazličitenačineuslijedneznanjaspoznavajućega subjekta. Na najvišoj je ravni naime sve jedno i nikakvoproturječje nijemoguće.Metafizika je vedānte vjerojatno i nastala uslijedegzegetskoganaporausklađivanjausukobusasuprotstavljenimreligijskimnazorimabuddhističkim.Vrlojevjerojatnodasuinovoplatoničaripribjega-valiusklađivanjubranećiantičkufilozofskutradicijuodkritikekršćanakojisu u nesuglasju najvećih filozofa antike vidjeli priliku za kritiku filozofijekojususmatralipoganskom.Takvisunapadizanaše filozofepredstavljaliprijetnju samom temelju s jedne strane antičke poganske a s druge stranevedsketradicije.Povijest jehtjeladakrajnji ishodbudepotpunorazličit.SjednestranebuddhizamdodvanaestogastoljećanestajeizIndijedokatenskinovoplatonizamnestajeJustinijanovimukazomiz529.kadasezatvaraaten-skanovoplatoničkaškola.Aleksandrijskaješkolanekovrijemeživotariladabinestalakrajemšestogastoljeća.



Literatura

Brereton,Joel,(2006.),»TheCompositionoftheMaitreyīDialogueintheBhadāraṇyakaUpaniṣad«,Journal of the American Oriental Society,Vol.126.No.3,July–September,str.323–347.

Dasgupta,Surendranath,(1922./2007.),A History of Indian Philosophy I–V,MotilalBa-narsidass,Delhi,([1922.]CambridgeUniversityPress,Cambridge).

Deussen,Paul,(1905.,pretisak1908.),The Philosophy of the Upanishads,T.&T.Clark,Edinburgh.

Ebbesen,Sten,(1990.),»Porphyry’sLegacytoLogic:aReconstruction«,Aristotle Transformed: The Ancient Commentators and Their Influence(ed.RichardSorabji),Duckworth,London,str.141–173.

Hanefeld,Erhardt,(1976.),Philosophische Haupttexte der Älteren Upaniṣaden,OttoHar-rasowitz,Wiesbaden.

Ježić,Mislav,(1999.),gvedske upaniṣadi,Maticahrvatska,Zagreb.

Ježić,Mislav,(2007a),Īśā-upaniṣad: History of the Text in the Light of the Upaniṣadic Parallels,utisku,predstavljenonaInternationalVedicWorkshopuAustinu2007.

Ježić,Mislav,(2007b),Kauṣītaki-upanišad: The Development of the Text and Its Final Redaction,utisku,predstavljenonaInternationalSanskritConferenceuEdinburghu2007.

Karamanolis, George E., (2006.), Plato and Aristotle in Agreement, Clarendon Press,Oxford.

Mayeda, Sengaku, (2000.), »Śaṅkara and Buddhism«, New Perspectives on Advaita Vedānta, Essays in Commemoration of Professor Richar De Smet, SJ.(ed.BradleyJ.Mal-kovsky),Brill,Leiden.

Nakamura,Hajime,(1950.,eng.prijev.1983.,reprint1989.),A History of Early Vedānta philosophy(Vol.I),MotilalBanarsidass,Delhi.

Nakamura,Hajime, (1950.,engl.prijev.2004.),A History of Early Vedānta philosophy(Vol.II),MotilalBanarsidass,Delhi.

Olivelle,Patrick,(izd.iprijev.)(1998.),The Early Upanisads,OxfordUniversityPress,NewYork.

Remes,Pauliina,(2008.),Neoplatonism,UniversityofCaliforniaPress,Berkley.

Schmithausen,Lambert,(1994.),»ZurTextgeschichtederPañcāgnividyā«,Wiener Zeitschrift für die Kunde Südasiens38,str.43–60.

Sorabji,Richard,(2004.),The Philosophy of the Commentators 200–600 AD: A Sourcebook, vol.1: Psychology,Duckworth,London.

Sorabji,Richard,(2004.),The Philosophy of the Commentators 200–600 AD: A Sourcebook, vol.2: Physics,Duckworth,London.

Sorabji,Richard,(2004.),The Philosophy of the Commentators 200–600 AD: A Sourcebook, vol.3:Logic & Metaphysics,Duckworth,London.

Sorabji,Richard,(1990.),»TheAncientCommentatorsonAristotle«, Aristotle Transformed: The Ancient Commentators and Their Influence(ed.RichardSorabji),Duckworth,London,str.1–31.

Sorabji,Richard, (1990.),»InfinitePower Impressed.TheTransformationofAristotle’sPhysicsandTheology«,Aristotle Transformed: The Ancient Commentators and Their Influence(ed.RichardSorabji),Duckworth,London,str.181–199.

33

Naukotrirazinespoznajesvojstvenjebud-dhističkoj školi yogāćāra dok je nauk odvije razine svojstven buddhističkoj školimādhyamika. Četvrto poglavlje Māṇḍūkya-

kārikā pokazuje izrazitiutjecajbuddhističkeškole yogāćāra (vidiNakamura, 1950/2003:211–389).



Škiljan,Dubravko,(priredio)(1996.),Leksikon antičkih autora,BibliotekaLatina&Grae-ca,MaticaHrvatska,Zagreb.

Touminen,Miira,(2009.),The Ancient Commentators on Plato and Aristotle,UniversityofCaliforniaPress,Berkley.

Verrycken,Koenraad,(1990.), »TheMetaphysicsofAmmoniusSonofHermenias«,Aris-totle Transformed: The Ancient Commentators and Their Influence(ed.RichardSorabji),Duckworth,London,str.199–233.

Ivan Andrijanić

Parallels between Ancient Tradition of Philosophical Commentaries and Indian Vedāntic Philosophy

AbstractThis article explores some parallels between neoplatonist tradition of philosophical commentaries on Plato and Aristotle and explores some exegetical techniques of harmonisation of these great ancient thinkers. If we accept Sorabji’s claim that the aim of this reconciliation is neoplatonist defence of pagan thinkers from the attack of Christian philosophers than we can see a clear parallel with Vedānta which was defending the coherence of upanishadic sacred canon against Buddhist attack. The paper is focusing on neoplatonist commentator Ammonius who is trying to reconcile Aristotle’s Unmoved mover with Plato’s Demiurge and the Idea of good. On the other side, in India we can see very similar project of harmonisation of the different upanish-adic teachings of the highest being.

Keywordsneoplatonism,vedānta,commentary,harmonisation,unmovedmover,Demiurge,brahman

Documents

Studijeminje Boetova tumačenja istoga djela. 9 Aspasije je sastavio i komentare uz Kategori je, Fiziku, Metafiziku, O nebu i O tumačenju koji se nisu sačuvali (ed. Škiljan, 1996: