Prolaz kroz teritorijalne vode1. Uvod

Pitanja vezana za teritorijalno more rjeavaju se temeljem Konvencije UN o pravu mora.Dio obalnog mora koji je udaljeniji od kopna, a rauna se od polazne crte do maksimalne udaljenosti od 12 M, zove se teritorijalno more. Obalna drava je na svome teritorijalnome moru suverena na moru, podmorju i u vazduhu. Suverenost se meutim ograniava, pa svi strani plovni objekti imaju pravo nekodljivog prolaska.Na teritorijalno more moe se nastaviti vanjski morski pojas koji s teritorijalnim morem moe ukupno biti irok 24 M. Teritorijalno more je pojas koji se rauna od polazne crte. Prema konvenciji, polaznu crtu ine: crte niske vode uzdu obala kopna i otoka, ravne crte koje zatvaraju ulaze u luke ili zaljeve, ravne crte koje spajaju sljedee toke na obali kopna i na obali otoka.Drava je duna dozvoliti nekodljivi prolazak stranih brodova kroz svoje teritorijalno more, ali ne i prelijetanje zrakoplova iznad njega.

Sl. 1 morski pojasevi 2. Nekodljivi prolazPod nekodljivim prolaskom plovnog objekta podrazumijeva se plovidba teritorijalnim morem neke drave bez uplovljavanja u neku njenu luku otvorenu za meunarodni promet, ili plovidba radi uplovljavanja u takvu luku, ili u luku u kojoj je brodogradilite u kojemu e plovni objekt biti popravljen, odnosno radi isplovljenja iz nje u gospodarski pojas, uz uslov da se ne naruava mir, red ili sigurnost obalne drave. Nekodljivi prolazak strani plovni objekt mora obaviti najkraim uobiajenim putem, bez prekida i odgode. Nekodljiv prolazak podrazumijeva: Plovidba radi presjecanja Teritorijalnog mora bez uplovljenja u unutranje morske vode, ili pristajanja na sidritu ili uz luke ureaje izvan unutranjih morskih voda. Plovidba radi ulaska u unutranje morske vode ili izlaska iz njih, ili pristajanje u sidrita ili uz luke ureaje. Prolazak valja obaviti neprekinuto i brzo. Prolazak obuhvata zaustavljanje i sidrenje u redovitoj plovidbi, ili ako su uzrokovani viom silom ili nevoljom na moru, ili ako se brod morao zaustaviti ili usidriti zbog pruanja pomoi osobama, brodovima ili zrakoplovima u opasnosti ili nevolji. Sva strana plovila koja se slue pravom nekodljivoga prolaska teritorijalnim morima duna su ploviti morskom povrinom.

Sl.2 Odreivanje morskih pojaseva

2.1. Zaustavljanje i sidrenjeZaustavljanje i sidrenje stranoga plovnog objekta koji se koristi pravom nekodljivog prolaska doputeno je samo ako je prouzroeno dogaajima koje nalae redovita plovidba, odnosno via sila ili nevolja na moru, ili radi pruanja pomoi ljudima, plovnim objektima ili vazduhoplovima u opasnosti ili u nevolji. Obalna drava ne smije ometati brodove u nekodljivom prolasu, niti im naplatiti ikakvu pristojbu za prolazak. Obalna drava je duna sve brodove koji prolaze njenim teritorijalnim morima upozoriti na eventualne opasnosti na plovnom putu. Strani ratni brod mora 24 h unaprijed obavijestiti nadleno Ministarstvo o namjeri nekodljivog prolaza. Teritorijalnim morem smiju istovremeno prolaziti do tri strana ratna broda iste dravne pripadnostiPodmornice i druga podvodna prevozna sredstva su duna u teritorijalnom moru plovitipovrinom i vijati svoju zastavu.Obalna drava ne smije za prolazak kroz teritorijalno more od stranih brodova naplaivati nikakve takse i sl.Moe privremeno radi sigurnosnih razloga potpuno obustaviti nekodljiv prolazak stranih brodova u tano naznaenim dijelovima teritorijalnog mora. 2.2. Zabrana nekodljivog prolazaNekodljivim prolaskom ne smatra se prolazak stranoga plovnog objekta koji: prijeti silom ili uporabljuje silu protiv obalne drave, vjeba ili obavlja obuku s orujem, vri pijunau ili propagandu protiv poretka, prihvaa na brod bilo kakav zrakoplov, ili zrakoplov s njega polijee ili slijee, ukrcava ili iskrcava robu, novac ili ljude suprotno carinskim, poreznim ili zdravstvenim propisima,hotimino ili znatno oneiuje morski okoli, obavlja ribolov ili ulov drugih morskih bia, obavlja istraivanje, ispitivanje ili mjerenje, ili obavlja drugu djelatnost koja nije u izravnoj svezi s prolaskom.U unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru mogu se odrediti i propisati obvezni plovni putovi, sistemi odijeljenog prometa, sustavi javljanja brodova, te nain upravljanja pomorskim prometom radi sigurnosti plovidbe za sve ili za neke vrste plovnih objekata. U svrhu sigurnosti plovidbe, zatite mora od oneienja, sprjeavanja ugroenosti bioloke i krajobrazne raznolikosti, kao i radi umanjenja opasnosti od veih pomorskih nezgoda, moe se zabraniti plovidbu pojedinim dijelovima unutarnjih morskih voda ili teritorijalnog mora za odreene vrste i veliine brodova, odnosno za brodove koji prevoze odreenu vrstu tereta.

3. Pravni status3.1. Pravni status stranih brodova Tu postoje znatne razlike izmenu trgovakih ribarskih i ratnih brodova:Trgovaki brod: Naelno pod vlau obalne drave.Ribarski brod: Zabranjen je ribolov ili ulov drugih morskih bia u moru ili na morskome dnu. Duan je ploviti teritorijalnim morima brzinom ne manjom od est vorova, bez zaustavljanja ili sidrenja, osim ako je to prijeko potrebno zbog vie sile ili nevolje na moru. Duan je imati vidljivo istaknute oznake ribarskoga brodaRatni brod: O namjeri nekodljivog prolaska stranoga ratnog broda teritorijalna mora drava kojoj taj ratni brod pripada obavijestit e diplomatskim putem MVP najkasnije 24 sata prije uplovljavanja broda u teritorijalna mora. Teritorijalna mora smiju istodobno prolaziti do tri strana ratna broda iste dravne pripadnosti (osim iznimno uz odobrenje ministra obrane).

3.2. Dunosti obalne drave u teritorijalnim vodamaNe smije prijeiti nekodljiv prolazak stranih brodova u svojem teritorijalnom moru, osim kada je na to ovlauje meunarodno pravo. Na primjeren nain objaviti sve opasnosti za plovidbu u svojem teritorijalnom moru koje su joj poznate. Moe privremeno obustaviti nekodljiv prolazak stranih brodova radi zatite vlastite sigurnosti ili sigurnosti brodova (obustavljanje nekodljivog prolaska mora se prethodno objaviti). Moe odrediti ili propisati plovne putove ili sustave odijeljenog prometa, radi sigurnosti plovidbe. Moraju se jasno naznaiti na pomorskim kartama i objaviti (kod nas u Oglasu za pomorce"). Ne smije ubirati nikakve pristojbe samo zbog toga jer strani brod prolazi njezinim TM.

3.2.1. Trgovaki brodKad plovi kroz teritorijalno more iz pravca unutranjih morskih voda obalne drave, ona ima pravo nad tim brodom poduzimati sve mjere radi kanjavanja krenja njezina zakonodavstvapoinjenog u luci i u drugim djelovima unutranjih morskih voda.Ako je samo u prolazu, ovlasti obalne drave su znatno manje.Kaznena sudbenost obalne drave nad trgovakim brodovima dozvoljena je u sljedeim sluajevima: ako se posljedice kanjivog djela proteu na obalnu dravu ako kanjivo djelo remeti red i mir u teritor. moru ako su te mjere nune radi suzbijanja nedoputene trgovine narkoticima ako zapovjednik broda ili diplomatski agent ili konzularni dunosnik drave zastave broda to zatrai 3.2.2. Strani ratni brodStrani ratni brod uiva jednak imunitet u teritorijalnom moru obalne drave kao i u njenojluci.Nad tim brodovima i osobama na njima se ne moe vriti ni graanska, ni krivina sudbenost.Ukoliko ratni brod ne potuje zakone i propise obalne drave,ona ga moe pozvati da im sepokori.Ako se ratni brod ne odazove pozivu,obalna drava moe zahtjevati da on odmah isplovi iznjenog teritorijalnog mora. 4. Pravo progona u teritorijalnim vodamaPravo progona u teritorijalnom moru ima svoje posebne zakonitosti. Obalna drava nema pravo progona nad brodom u nekodljivom prolazu osim ako se na brodu nije dogodila protivzakonita radnja koja se odnosi i na osobe obalne drave, ako se radi o djelu koje ometa mir i poredak obalne drave, ako je posada broda zatraila pomo obalnih vlasti, ili ako se na brodu poduzima zabranjena aktivnost krijumarenja droga. Ako je brod u unutranjim morskim vodama poinio kazneno djelo, po izlasku u teritorijalno more nad njim se moe provoditi progon, kao da se jo nalazi u luci. Ako brod dolazi s otvorenog mora, a na njemu se dogodilo krivino djelo prije ulaska u TM, obalna drava ne moe progoniti brod.U pravilu, progon dakle moe poeti samo u podruju obalnog mora, ali se moe nastaviti i na otvorenom moru, ako nije bilo prekinuto, sve dok strani brod ne uplovi u teritorijalno more svoje ili neke druge drave. Progon vre ratni ili javni, za to ovlateni brodovi ili vazduhoplovi.

5.LiteraturaKnjige: 1. Ivo Grabovac: Pomorsko pravo 2. Petar Brajkovic: Plovidbeno pravo Web: 1. http://www.pomorac.net/ 2. http://www.pomorci.com/ 3. http://www.marinebio.net/ 4. http://www.wikipedia.org/

7