Miroslav Brandt - Opsta povjest srednjeg vijeka.doc

8/10/2019 Miroslav Brandt - Opsta povjest srednjeg vijeka.doc

1/458

Miroslav Brandt

Opa povjest Srednjeg veka

Knjiga prvaDr MIROSLAV BRANDTRed. proesor !ilo"oskog ak#lteta Sve#$ili%ta # &agre'#(&agre') *+,-.

R/D0OVORInterpreta1ija ope povijesti srednjega vijeka koja se na slijedei2 strani1a2a tr#di da

prido'ije pa3nj# $itao1a re"#ltat je gotovo dvadeset4godi%njeg st#dija 2edievalne povijesnepro'le2atike. rvo'itno) ta se te3nja o'likovala kao veo2a opse3no djelo na oko 5---tipkani6 strani1a) s ree4ransa2a i disk#sioni2 "nanstveni2 aparato2 # 'ilje%ka2a 7ispod1rte8. rakti$na potre'a da se takav is1rpan tekst sa32e i dade # o'lik# knjige koja 'i)

prvenstveno) 2ogla sl#3iti kao prir#$nik "a st#dij srednjovjekovne povijesti dovela je doprerade pola"noga teksta otprilike na trein# njegova opsega) pri $e2# je a#torov stav pre2a

srednjovjekovnoj "nanstvenoj pro'le2ati1i) njeno2 o'lik# i"no%enja i opi2 teoretski2


2/458

pitanji2a ostao # 'iti jednak i dosljedan spo"naja2a koje s# proi"a%le i" te2eljni6 i"#$avanjai"vora i o'rad'e 2edievalne pro'le2atike # djeli2a prvaka svjetske "nanstvene 2isli.9 na%oj "e2lji pred2et ope povijesti srednjega vijeka) kao 1jelovita i sveo'#6vatna te2a)nije naila"io a#tora) osi2 rijetki6 i"#"etaka) koji s# 'ili voljni ili s# se nala"ili # pogodni2okolnosti2a da pod#"2# i okon$aj# prika" svjetske povijesti # srednje2 vijek#) na ra"ini

sve#$ili%ni6 nastavni6 potre'a ili # opseg# koji nadila"i ele2entarna i s#2arna i"laganja.&'og toga je # nas 'ilo 2og#e %ire #po"navanje srednjovjekovne povijesti svijeta sa2opo2o# 2alo'rojni6 prijevoda sa svjetski6 je"ika ili pak $itanje2 na strani2 originali2a.Takve okolnosti ne2inovno s# na%# javnost dovodile do "avisnosti o i"dava$ki22og#nosti2a na%e sredine i o te%koa2a # na'av1i i #po"navanj# #pravo neis1rpnog o'iljasvjetske literat#re) veo2a nedovoljno i nerepre"entativno "ast#panog # na%i2 veliki2

'i'lioteka2a.a ipak) toga se "adatka) prije ili poslije) tre'alo pri6vatiti "'og 2nogi6 ra"loga. Ali ta potre'asa2a nije ni#koliko s2anjila "apreke i te%koe koje je tre'alo svladati. :edna od 'itni6 jetotalna sa2oa i li%enost po2oi instit#1ija i kadrova koji 'i se anga3irali na "ajedni$ko2

posl#. Valjalo se) s 2ini2alni2) gotovo isklj#$ivo oso'ni2 ekono2ski2 sredstvi2a) s#o$iti s

nei"2jerni2 2no%tvo2 p#'lika1ija) prete3no dost#pni2a sa2o # ino"e2ni2 "nanstveni2sredi%ti2a) # koji2a nikakve s#'ven1ije ni inan1irani 'orav1i nis# 2ogli osig#rati n#3nist#dijski rad.Sve je to rad na tekst# koji se ovi2e predla3e na%oj javnosti pretvaralo # 2#kotrpn#)2nogogodi%nj# 'or'# sa stvarni2 okolnosti2a. Ali osi2 nji6) na ra"ini str#$ne) na$elne)teorijske i 2etodi$ke pro'le2atike 2edievalne povijesne "nanosti) pisanje jedne ope

povijesti srednjega vijeka # dana%nje2vre2en# na2etalo je 2no%tvo te%ki6 dile2a. Na koji na$in i"graditi 1jelin# "a2i%ljenog

prika"a; Da li se ograni$iti na t#2a$enje pojava i doga #sprkos re2isija2a4 4 sve ko2pleksnije o'likovano na sve vi%oj ra"ini slo3enosti) na te2elj# sve savr%eniji6sredstava %to osig#ravaj# 2aterijaln# i k#lt#rn# ra"in# 3ivota ostvarivanje2 #niver"alniji6 isvrsis6odni?i6 #strojstava dr#%tvenog opstanka # #spored'i s pro%lo%#.Te2a ovoga djela je stoga povijesni ra"vitak # jedno2 odre


3/458

I" ovakva na$elnog stava proi"a%ao je i o'lik eksplika1ija. Bilo je n#3no pratiti i"la"ak$ovjekovi6 dr#%tveni6 organi"a2a i" odnosa koji s# pret6odili 7srednjovjekovno28ra"do'lj#) ra"otkrivati nei"'je3ivost toga i"la3enja i p#4teve koji2a s# tra3ena i nala3ena novarje%enja i na toj osnovi o'likovani odnosi # pro1es# proi"vodnog rada) dr#%tvenog #strojstva)

politi$kog i intelekt#alnog djelovanja. Toj etapi ra"vitka posveen je prvi sve"ak ovoga djela.

Dr#gi sve"ak o'radit e p#ni ra"2a6 postign#ti6 str#kt#ralni6 rje%enja) nji6ovo sve i"ra"itije"aka"ivanje pred silino2 novi6 pojava i ra"2a6a lj#dske djelatnosti) naj"ad) najav# novi6rje%enja koji2a nast#pa do'a t"v. novovjekovne povijesti.Ovo kretanje vre2ensko2) di2en"ijo2 pove"#je se sa s#stavni2 6ori"ontalni2 %irenje2

povijesne po"orni1e. /vropsko4prednjoa"ijsko4sjeverno4ari$ki kr#g povijesni6 "'ivanjapres#dno se kraje2 t"v. srednjovjekovnog ra"do'lja pove"#je i stapa s kr#govi2a od /vrope#daljeni6 1ivili"a1ija na Daleko2 Istok#) # s#'sa6arski2 "e2lja2a i na A2eri$ko2kontinent#. Stoga je nji6ova 1jelina) # svojstv# relativno "atvoreni6 geopoliti$ki6,"ona) o'ra


4/458

i"neseni podatak ili dano o'ja%njenje ne s#protstavi ni"# dr#gi6 ili dr#k$iji6 stanovi%ta.Svatko tko i".'li3e po"na pro'le2atik# srednjovjekovnog povijesnog ra"do'lja) "nade dagotovo i ne2a pitanja koje nije rje%avano kontro4ver".no. I"no%enje te gra


5/458

*-I. 9VOD*. O:AM SR/DN:/0A VI:/KAoja2 Srednjeg vijeka # opoj je #potre'i tek od po$etka I. st. Hini se da ga je prvi) kaodo'a) ra"li$ito od antike) o'ilje3io talijanski 6#2anist i 6istorik lavio Biondo # svo2 djel#=istoriar#2 a' in1linatione Ro2anor#2 de1ades @*5G. Otad ga pod ra"li$iti2 i2eni2a) kao2edi#2 aev#2) 2edia aetas) 2edia te2pestas) sporadi$ki spo2inj# ra"li$iti pis1i V) VI. iVII. st. redod3'a Srednjega vijeka) kao vre2ena ra"li$itog po svoji2 o'ilje3ji2a i od

pret6odni6 epo6a i od stoljea %to s# slijedila poslije njegova kraja) odr3ala se sve do danas iair2irala 'e" o'"ira na ra"li$ita) $esto $ak i s#protna s6vaanja o karakter# ti6 njegovi6o'ilje3ja.9 opre1i s ovakvi2 opi2 pri6vaanje2 ter2ina) vre2enske grani1e toga do'a nis# nipo%to

'ile ni #vijek ni kod svi6 pisa1a iste. ostoje ra"li$iti dat#2i koji 'i tre'alo da "na$e po$etakSrednjega vijeka) a isto tako 'rojni i ra"li$iti dat#2i kao o"naka njegova kraja. Koliko se god# prvi 2a6 to nes#glasje $ini "a$#dno) ono je ipak posljedi1a nor2alnog ra"vitka povijesne"nanosti. eriodi"a1ija 6istorije neosporno je jedan od najte3i6 "adataka te "nanosti) a 2og#ega je i"vr%iti tek nakon d#'oke i te2eljite anali"e 1jelok#pnog ra"voja lj#dskog dr#%tva.otre'no je #o$iti) o1ijeniti i iksirati 'itna o'ilje3ja epo6a %to se s2jenj#j# # vre2en# i tektada odrediti nji6ov# pojav# i nestanak. Ali kako se 3ivot lj#dski6 "ajedni1a neprekidno

ra"vija) i jer sva o'ilje3ja ni$# i rast# $esto i ne"a2jetno) da 'i # tijek# vre2ena go2ilanje2sitni6 pro2jena #rodila i kvalitetno novi2 o'ilje3ji2a) o1jene o to2e) kada je ve prevladalo


6/458

dovoljno novi6 stvojstava da 'is2o neko do'a 2ogli o"na$iti kao 'itno ra"li$ito odpret6odnoga) 2og# ispasti prili$no ra"li$ite.:edan od naj$e%i6 dat#2a "a po$etak Srednjega vijeka je pad &apadno4ri2skog 1arstva god.5C. Ta veo2a i2presivna or2#la1ija prido'ila je 2noge pristali1e. o'li3a o1jenjivanja togavre2ena poka"ala s# 2e*C5+ ili $ak po$etak ran1#ske '#r3oaske revol#1ije @*,+.Sve te o%tro #sje$ene grani1e "apravo s# #2jetno "a6vaanje # neprekin#ti ra"voj povijesni6"'ivanja i vi%e sl#3e prakti$noj svrsi podjele # nastavi ili pri pisanj# knjiga) nego %to "aista

pre1i"no odre


7/458

antike) kada toga poretka jo% ne2a) i novoga vijeka) kada toga poretka vi%e ne2a ne 2o3e sjednako2 valjano%# postaviti # okviri2a $itavoga svijeta. Ono je #potre'ljivo # /vropi) a "a1ijelo $ovje$anstvo epo6a e#dalnoga dr#%tvenog poretka i2a svoje vlastite) dr#ge 2e


8/458

I" ra"2atranja o takvi2 pro'le2i2a ra


9/458

"'li3avaj#) pre2da i6 dijeli pravni stat#s neslo'odna) odnosno slo'odna $ovjeka. Nji6ovekono2ski polo3aj ra"lik#je se # 'iti sa2o kvantitativno) ti2e %to kolon i2a ve# $esti1#"e2lje i %to s# 2# o'ro$ne) a naro$ito radne o'ave"e pre2a gospodar# "e2lje 2anje.Organi"a1ija i2anja %to s# i6 o'ra


10/458

neposredni2 proi"vo


11/458

ger2anski dio /vrope postao je is6odi%te2 'rojni6 ratni6 po6oda na grani1e arstva i #njegov# #n#tra%njost. B#jaj#i neprekidno) sve do epo6e Velike seo'e naroda kad s# teritorijarstva preplavile vojske ger2anski6 osvaja$a) ger2anstvo je svojo2 etni$ko2ko2ponento2 i svoji2 privredno4dr#%tveni2 pro1eso2 nap#%tanja rodovskog poretka postalodr#go2 va3no2 ko2ponento2 rano4srednjovjekovnog ra"vitka /vrope.

ro'le2 etnogene"e) prado2ovine i geneti$ki6 ve"a 0er2ana s dr#gi2 t. "v. indoevropski2narodi2a vre2enski pripada ra"do'lj# koje je daleko starije od epo6e srednjega vijeka. 9vrije2e kad se na tl# Italije i na podr#$j# ranoga Ri2skog 1arstva i"gra


12/458

:#lije aesar # svo2 djel# De 'ello galli1o) o'javljeno2e G*. god. pr. n. e. i #'lije KornelijeTa1it) # djel# 0er2ania) napisano2e +,. god. # n. e.9 vrije2e na koje se odnose e"arovi poda1i 0er2ani s# se 'avili sto$arstvo2) lovo2 i"e2ljoradnjo2. Nji6ovo iskori%tavanje tla nije 'ilo inten"ivno. &aoravali s# "e2lj# drveni2ralo2) tlo nis# gnoj ili i ono se # nekoliko se"ona 'iolo%ki is1rpljivalo. &'og toga s# se

0er2ani # e"arovo do'a periodi$ki selili #n#tar sve#k#pnoga ple2enskog teritorija da podo'rad'# #"2# nove orani1e kad 'i se stare is1rple. oslije ni"a pre2je%tanja vraali s# se iopet na po$etno o'ra


13/458

svaki p#ta novo2 dodjelo2 "e2lje porodi1a2a o'ra


14/458

kvaliteta "e2lje. Svaka velika porodi1a do'iva "ati2 # svako2 ko2pleks# po jedn# $esti1#.Ti2e polja seoski6 porodi1a do'ivaj# isprepleteni karakter nalik 2o"aik# $esti1a. :edinstveniredoslijed o'rade o'ave"#je sve porodi1e da jedne od ko2pleksa o'radive "e2lje jednegodine o'ra


15/458

70.8 sla'ije kval70.8 lo%e kval.Isprepleteni raspored polja s o'ave"ni2 plodoredo2 # dvopoljno2 siste2#) S6e2)

prika".9vo


16/458

odo'ravanje ili neodo'ravanje prijedloga %to s# i6 pred sk#p%tine i"nosili $lanoviaristokra1ije. onegdje se or2iraj# ve i pose'na vijea naj#gledniji6 lj#di koja o sve2#raspravljaj# #naprijed) prije sk#p%tine) a o 2anje va3ni2 pitanji2a donose $ak i sa2ostalneodl#ke.J5

Ratni i seo'eni pot6vati ger2anski6 ple2ena i ple2enski6 sk#pina veo2a s# po2agalii"di"anj# #gleda ple2enski6 prvaka i air2irani6 vojni6 vo


17/458

koji s# se ondje s2atrali "ak#p1i2a 1arske do2ene i plaali dr3avi desetin# od svega svoga#roda @"'og togaE agri de1#2antes.Ra"2jerno #ravnote3eno stanje pore2etila je katastroalna provala Marko2ana i Kvada)"ajedno s rag2enti2a dr#gi6 ger2anski6 ple2ena i sa sar2atski2 :a"igi2a) preko srednjegD#nava) # alpske provin1ije) anonij#) Me"ij# i sjevern# Italij# @po$ev%i od *CC. Hini se da

je to2e prelijevanj# preko ri2ski6 grani1a #"roko2 'ilo novo ra"do'lje teritorijalnogprera"2je4%tanja # #n#tra%njosti 0er2anije) i"a"vano preselenje2 0ota s j#3ni6 o'ala Baltikana sjeverne o'ale rnoga 2ora.Mir je 'io #spostavljen tek d#gotrajni2 i skrajnje dra2ati$ni2 vojni2 napori2a Ri2a) agrani1a je #tvr


18/458

J

o rano2 kr%anstv# stariji od /van+. # n. e. ne navodi nikakva podataka o Is#s#) kako je to

po"nato po navodi2a patrijar6a !o1ija @I. st. koji je pro$itao :#st#sov# kronik# prije nego%to se i"g#'ila. 9skoro poslije Is#sove s2rti) 3idovski 6istori$ar :osip !lavije @4i"a *--)koji # svo2 djel# Pidovske starine potanko opis#je vrije2e # ko2e je Is#s navodno 3ivio) osve2# doga


19/458

Is#s je 'io pristali1a i #$enik p#stinjaka Ivana Krstitelja koji je propovijedao skori dola"akMesije i tra3io od lj#di da se # o$ekivanj# toga dana 2oralno o$iste i preo'ra"e. oslijeIvanova 6ap%enja i njegova s2akn#a # "atvor#) Is#s je pre#"eo njegov# propovjedni$k#2isij#. Ali posti"avao je 2alo #spje6a jer nije navije%tao ono %to se # 3idovskoj sredinio$ekivalo od 2esijanisti$kog proroka. Nije po"ivao na or#3je ni o'javljivao '#d## po'jed#

I"raela nad njegovi2 neprijatelji2a) kako s# to o'eavali staro"avjetni tekstovi. 92jesto togaprepor#$ao je re"igna1ij# nad svjetovni2 do'ri2a. Sve je te3i%te polagao na 2oralni preporodlj#di kako 'i 2ogli postati dostojni #laska # Kraljevstvo 'o3je. =ra'rio je nesretne) poni3ene io'espravljene i prepor#$ao nese'i$nost) po2aganje 'ijedni1i2a) nevino po%tenje) 'ratstvo2e


20/458

2isterija2a o 'es2rtnosti) o dr#go2e 3ivot#) sa soteriolo%ki2 religija2a spasa # koji2aspasitelji $ovje$anstva #2ir# i #skrsavaj# da 'i svojo2 s2r# svoji2 vjerni1i2a donijelispasenje i vje$ni 3ivot.I" svi6 ti6 ko2ponenata po$ela se stvarati kristolo%ka legenda. Is#sova s2rt t#2a$ena je kaodoga


21/458

9 toj etapi ra"vitka kristologije # antio6ijskoj se kr%anskoj opini kao po2aga$ nje"inaprvaka Barna'e pojavio avao i" Tar"a kao li$nost prvo'itno strana jer#"ale2skoj opini ipoto2ak ro2ani"irane 3idovske o'itelji. 9 njegov# rodno2 grad#) na grani1i pre2a2aloa"ijsko2 svijet#) 3ivjelo je 2ije%ano gr$ko i ri2sko stanovni%tvo) a 'io je ra%iren k#ltlokalnoga 'oga Sanda2a koji je #2irao spaljen) "ati2 #skrsavao i # o'lik# di2a #"la"io na

ne'esa. Identiika1ija s njegovo2 s#d'ino2 $inila je i vjernike s#dioni1i2a njegova #"a%a%a.Sinkreti"a2 @stapanje 6elenisti$ki6 i orijentalni6 soteriolo%ki6 s6vaanja s ele2enti2aj#dai"2a i po$etni2 o'li1i2a ranoga kr%anstva Is#sovi6 neposredni6 i dalji6 #$enika 'io jete2elj avlovi6 na"ora i njegove djelatnosti.4*avao je isprva 'io 3estok neprijatelj Is#sovi6 sljed'enika) ali je te%ko podnosio terete iograni$enja Mojsijeva "akona. 9po"navaj#i kr%anstvo kao njegov gonitelj) on je i"nenadas6vatio da je #$enje 6elenista 2og#e pri6vatiti kao i"la" i" podjar2ljenosti Mojsijev#"akon#. Svojo2 s2rti i #skrsn#e2 taj je kr%anski KFrios 6ristos "apravo Soter i Spasiteljkoji nije navije%tao neki nedeinirani dola"ak 'o3jega kraljevstva) nego svoj# 2#k# i s2rt

kojo2 je ve akti$no i"vr%eno spasenje lj#di i ti2e ostvareno kraljevstvo 'o3je) no ne na"e2lji) kako s# to o$ekivali Pidovi) nego # van4svjetovno2 'o3ansko2 kraljevstv# pravde ivje$noga 'la3enstva.avlovo propovijedanje i"a"valo je negodovanje # jer#"ale2skoj opini kojoj s# na $el#stajali Is#sov #$enik etar i Is#sov 'rat :akov) pa se poslije tri godine avlove djelatnosti

poka"alo potre'eni2 da avao ode # :er#"ale2 i ondje opravda svoj na#k. Ali ondje je nai%aona nera"#2ijevanje jer s# ta2o%nji Is#sovi sljed'eni1i se'e i dalje s2atrali pripadni1i2a3idovske vjere i nis# pri6vaali ra"vitak kristologije) postign#t i"van alestine. Sve do krajaavlova 3ivota jer#"ale2ska je opina gledala na avla kao na "astranjiva$a koji i"opa$#jea#tenti$n# vjer# # Is#sa i pori$e Mojsijev "akon. Nakon prvoga dolaska # :er#"ale2) avao jeona2o odla"io jo% dva p#ta # ra"2ak# od dvadesetak godina @oko 5+. i G+>C-. rvi p#ta jeradikalno raskrstio s etrovo2 i :akovljevo2 opino2 i #porno ostao pri propovijedanj#svoga s6vaanja o kr%anstv#. Naila"ei na svoji2 2isionarski2 p#tovanji2a na ogor$enoneprijateljstvo Pidova i kr%ana koji nis# raskin#li ve"# s j#di"2o2) avao je stao

propovijedati sa2o pogani2a) pri $e2# je glavne pristali1e stje1ao i" redova sirotinje) pa $aki 2e


22/458

isk#piteljsko2 s2rti na kri3# @spo2o# nepokole'ljive vjere # t# spasonosn# s2rt donosilospasenje.

Kristovo raspee i Kristovo #skrsn#e. Ra'#lin /van


23/458

avla je "a spasenje jo% 'ila dovoljna d#6ovna identiika1ija svakog vjernika s Kristovo2spasiteljsko2 s2r# na kri3#. Na prag# II. st. n. e. poka"alo se ve da se o'eanje o skoro2dolask# kraljevstva 'o3jeg nije o'istinilo. Valjalo je dalje 3ivjeti) i poko45ljenja s# se "aista s2jenjivala jedno "a dr#gi2) sa svi2 o'ilje3ji2a realnoga lj#dskog 3ivota.

Is#sovoj spasiteljskoj s2rti stala se pripisivati 2o ne sa2o da poslije s2rti osig#rava vje$ni3ivot) nego da e#6aristijo2) pri$e%#) ve i # ovo2e 3ivot# 2o3e s gre%nika istrti krivi1e "'ognevaljala 3ivota. Kre4postan i 2oralan 3ivot ostaje na$elni2 "a6tjevo2) ali i 7gre%ni1i8 2og#svoja djela ispraviti pokajanje2 i sakra2entalni2 #"i2anje2 Kristova tijela i krvi.Sve te te2eljne dog2eE o 'o3anstvenosti Is#sovoj) o njegov# odnos# pre2a Bog#4o1#) onjegov# odnos# pre2a treoj 'o3anskoj oso'i) o sa2o2e poj2# trojstva) o Is#sov#

'e"grje%no2 "a$e#) #$enje o grije6# i opra%tanj# grije6a) o pretvor'i 'lagoslovljenog kr#6a ivina # pravo tijelo i prav# krv Kristov#) o pokori i pokajanj# "a grije6e) o na$in# i podjelite4Iji2a opro%tenja koje se lj#di2a daje) kao i 2nogi dr#gi ele2enti kr%anske religije # ra


24/458

7poslanj#8. Ve kraje2 I. st. javlja se "a2isao o nepovredivosti 'isk#pa i


25/458

Na p#t# prilago


26/458

Me


27/458

nji6ovi 'isk#pi. Ti2e je 1rkva sve svoje snage stavljala na raspolaganje dr3avi i sa2# se'edeinirala kao "a%titnika i nad"ornika javne politi$ke djelatnosti. Od . ve s# i gotovo svi1arevi kr%ani. 0odine GC. donesen je "akon o "a'rani svi6 poganski6 k#ltova) a ,-. je 1arTeodo"ije o'javio edikt koji2 je kr%anstvo pri"nato jedino2 dop#%teno2) dr3avno2 vjero2.Svi2 takvi2 dostign#i2a na ideolo%ko2) organi"a1iono2 i politi$ko2 podr#$j# 1rkva se) #"

re"#ltate ra"vitka privredno4dr#%tveni6 odnosa # kasnoanti$ko2 agrar# i ger2anstvo koje se#p#tilo pre2a nap#%tanj# svoga davna%njega rodovskog #strojstva) #lijeva # epo6# ranogasrednjeg vijeka kao jedan od pres#dno va3ni6 aktora # o'likovanj# njegove neposredne3ivotne stvarnosti.+II. /VROA 9 DOBA V/LIK/ S/OB/ NARODA*. 0OTI DO =9NSK/ ROVAL/Sredino2 I. stoljea pr. n. e. dio je gotskog stanovni%tva nap#stio j#3n# vedsk# i pre%ao na#%e Visle protjerav%i odon#da R#gij1e. Tijeko2 narednog stoljea oni s# se %irili s prvo'itno"aposjedn#ti6 podr#$ja pri to2 s# se'i podvrgli dio svoji6 "apadni6 s#sjeda) Vandala) dok s#dr#ge potisn#li s nji6ovi6 'oravi%ta) st#piv%i tako # 'li3i dodir sa svoji2 isto$ni2 s#sjedi2a)

/sti2a) pre1i2a kasniji6 r#sa. 9skoro je pro%irivanje gotski6 posjeda preraslo # kretanjepre2a j#goistok#) #"vodno #" tok Visle. Do4prijev%i # sporo2 napredovanj# do Dnjestra) si%lis# # J. pol. II. st. n. e.) jedni njegovo2 lijevo2) a dr#gi njegovo2 desno2 o'alo2 sve doravni1a sjevernog ri1rno2orja. Dola"ei kao osvaja$i) 0oti s# #nijeli "natn# pore2etnj#2e


28/458

Hini se da je to vrije2e relativnog 2irovanja 0ota @oko sredine IV. st. 'ilo doka" nji6ove#n#tra%nje konsolida1ije. Vjerojatno je da # to vrije2e pada i pronala"ak gotskoga pis2a)r#na) koje je nastalo pod #tje1aje2 pr$ke i ri2ske pis2enosti. Me


29/458

kao etni$ka 1jelina) s potp#no odre


30/458

oslije propasti &ap. ri2. 1arstva) osvajaj# podr#$je oko LFona i se3# na j#g sve do rovanse.T# se nji6ova dr3ava odr3ala sve do pada pod vlast !ranaka G5.!RANIESalijski !ran1i) s donje Rajne) oko G. "aposjedaj# Toksandrij#. 9 *. pol. G. st. dopir# doSo22e) naseljeni kao ri2ski ederati. Deset godina nakon propasti &ap. ri2. 1arstva)

preoti2aj# od na2jesnika Svagrija podr#$je do Loire) od 5+C. "aposjedaj# "e2lje Ala2ana)nakon G-. Akvitanij# @osi2 Septi2anije) a G5. pripajaj# svojoj dr3avi B#rg#ndij#.LAN0OBARDIEola"ei s danski6 otoka) na evropsko2 s# kopn# isprva) na donjoj Odri) "apadni s#sjediVandala) #"2i$# pre2a donjoj La'i) "ati2 i dalje) pre2a j#goistok#) preko Moravske #&apadn# anonij#) gdje s# s#sjedi i protivni1i 0epida ali nakon dolaska Avara # isto$n#anonij# @GC) Lango'ardi sele # Italij#.5Gs2jeste j#3nije) #" rijeke Note1 i Varta) # "apadnoj oljskoj. &ati2 0oti napadaj# i Vandale.:edan dio nji6) ilinge) potisn#li s# d#'lje # lesk#) gdje oni ostaj# sve do III. st. n. e.) adr#ge) =asdinge s# pri svo2 kretanj# na j#goistok ra"'ili na nekoliko rag2enata. Manjin# s#

sa so'o2 pov#kli pre2a rno2 2or#) dok s# preostali i"'jegli # sjeveroisto$n# anonij#) napodr#$je od gornje Tise do rijeke Maro%) gdje i2 je arstvo odo'rilo stat#s ederata.ilin"i s# ostali # leskoj sve dok nije # seda2deseti2 godina2a III. st. daljnje kretanjeB#rg#nda ra"'ilo i nji6ov# 1jelin# ponijev%i jedne od nji6 na &apad) pre2a rije1i Majni) dokse dr#gi dio ilinga pridr#3io =asdin"i42a # otisj#.Kraje2 IV. stoljea) pokren#ti #"2ako2 0ota ispred =#na) =asdin"i s pridr#3eni2 dijelo2ilinga odla"e i" otisja na "apad) povla$e sa so'o2 sar2atske Alane koji s# 'oravili #ravni1a2a i"2e


31/458

vojske) a =asdin"i i Alani s# se "dr#3ili pod vodstvo2 "ajedni$koga kralja i post#pno) #'or'a2a s ri2sko2 vojsko2 pro%irili na 1io j#g =ispanije. Naj"ad) is1rpljeni ti2 'or'a2a)oni 5J+. donose odl#k# da se preko 0i'raltarskog tjesna1a presele # Sjevern# Arik#. 9 to jevrije2e nji6ovi2 kralje2 'io 0aj"eri6) a Alanovandala je 'ilo # sve2# oko ,-.---) od $egado J-.---

"a rat sposo'ni6 2#%kara1a. Sjeverna Arika i6 je privla$ila svojo2 plo4dno%# koja j# je#$inila jedno2 od 3itni1a Ri2a.

Na o"'iljniji otpor Alanovandali s# nai%li tek # N#2idiji @isto$ni Al3ir) ali s# ga 'r"o skr%ili.Odr3alo se jo% sa2o nekoliko jaki6 #tvr


32/458

Mo"aik vandalskog veleposjednika na konj# kako odla"i i" svoje villae. Kartaga)oko G--.stvenika rodovskoga dr#%tva) oni postaj# veliki2 "e2ljoposjedni1i2a. Na taj se na$in#klapaj# # ra"vitak dotada%nji6 klasni6 odnosa koji se 2ijenjaj# pretvaraj#i se # o'likeeksploata1ije koji s# vodili pre2a e#dali"a1iji.

ovijesne okolnosti nis#) 2e


33/458

Me"ij# @Do'r#


34/458

je postign#t) pa s# Vi"igoti 2orali pri2iti o'ave"# da e vratiti 1arev# sestr# i o$istiti=ispanij# od Vandala) Alana i Sveva. &a to s# i2ali do'iti i"o'ilno 6rane) ali je pitanjenji6ova naseljavanja ostalo otvoreno.Ostvar#j#i pri2ljen# o'ave"#) Vi"igoti s# najprije napali ilinge # Betiki) pa s# i6 gotovo

potp#no #ni%tili. &ati2 s# se o'orili na Alane. 9 ti2 'or'a2a 'roj Alana se tako s2anjio da

s# odl#$ili da se sjedine s =asdin4"i2a. Ali prije nego %to je "apo$ela slijedea etaparatovanja) protiv =a"din4ga i Sveva) Ri2ljani s# se #pla%ili pretjeranog porasta 2oi Vi"igota)pa je na2jesnik 0alije Konstan1ije) 5*,. opo"vao Valij# sa "adatka i njegov# narod# odo'rioda se naseli # svojstv# ederata # "apadnoj polovi1i 2e


35/458

&ajedni$ko vojevanje s Ri2ljani2a $ini se da je po'olj%alo odnose Vi"igota pre2a arstv#.Nji6ov kralj Teodori6 II. dokin#o je politik# Teodo4ri6a I. pa je ponovo pri"nao vr6ovn# vlastarstva nad kraljevstvo2 Vi"igota) ko2e je grad Tolo"a postao prijestolni1o2.Ali # kaoti$ni2 prilika2a koje s# # to vrije2e vladale # Italiji veo2a je te%ko 'ilo to

podani%tvo "aista i odr3avati. Ono se veo2a 'r"o pretvorilo # na2etanje vlastite volje

arstv#. Tako s# Vi"igoti nakon s2rti 1ara Valentinijana III. na 1arsko prijestolje i"digli dvasvoja eksponenta @etronija Maksi2a i Avit#. Takva tijesna pove"anost s ri2sko2 vla%#o2og#ila i2 je da kao i"vr%io1i 1areva nare


36/458

G&'og te #n#tra%nje sla'osti politi$kog #strojstva i nestopljenosti stanovni%tva) Vi"igotska jedr3ava 'ila neotporna pre2a vanjski2 opasnosti2a. A te s# i nakon pada &apadnori2skog1arstva ostale velike. Najpogi4'eljniji s# "a vi"igotsk# dr3av# 'ili !ran1i) nji6ovi nekada%njisave"ni1i # rat# protiv =#na. Oni s# poslije propasti arstva najprije "aposjeli sjever 0alije i

postali s#sjedi2a Vi"igota na rije1i Loiri @Loari. Kako s# !ran1i ve 5+C. postali katoli1i2a)a nis# 'ili na "l# glas# "'og ne#2jerenog od#"i2anja "e2lje veleposjedni1i2a) ri2sko jestanovni%tvo j#3ne 0alije s2atralo !ranke do'rodo%li2 save"ni1i2a. Takvo stanovi%te

pon#kalo je /#ri6ova nasljednika) Alari6a II) da "a se'e i svoj# politik# prido'ije i Ri2ljanedono%enje2 "akonika koji e Ri2ljani2a # d#6# nji6ove tradi1ije "aja2$iti nji6ova prava.Tako je nastao LeZ Ro2ana Visigot46or#2 ili Breviari#2 Alari1ian#2) o'javljen i pri6vaen# Tolo"i po$etko2 G-C. Ali "a sana1ij# #n#tardr3avni6 odnosa 'ilo je ve prekasno. Ne "na sekoji2 povodo2) ali svakako i" osvaja$ki6 ra"loga) !ran1i s# G-. pre%li Loir#. Do pres#dne

'itke do%lo je kod Vo#illea @V#je) 'li"# grada oi4tiersa @oatje. 9 njoj s# Vi"igoti 'ilipotp#no pora3eni) a pogin#o je i nji6ov kralj. Nakon toga oni s# se 2orali pov#i i" svi6svoji6 posjeda # 0aliji) osi2 nevelikog podr#$ja "apadno od donjeg toka R6one i i"2e


37/458

gradski2 sredi%ti2a ostala je nji6ova 2#ni1ipalna organi"a1ija. 0radska k#rija ja2$ila je "ana2irenje poreski6 o'ave"a sve#k#pnoga gradskog stanovni%tva. Najvi%i #nk1ionar gradova

'io je 1#rator 1ivitatis koga s# i" svoji6 redova 'irali k#rijali) a kralj je taj i"'or potvr


38/458

katoli$k# vjer# kojoj s# pripadali njegovi galori2ski podani1i. &a njegove vladavinesastavljeni s# "akoni1i LeZ B#rg#ndion#2 i LeZ Ro2ana B#rg#ndion#2.Ve # posljednje2 desetlje# V. stoljea najveo2 je opasno%# "a B#r4g#nde postalarana$ka dr3ava koja je od 5,C. # svo2 nadiranj# k j#g# doprla do rijeke Loire. ostav%isjeverni2 s#sjedo2 Vi"igota i sjevero"apadni2 s#sjedo2 B#rg#ndije) ona je o$itovala

te3nj# da svo2e podr#$j# pripoji i B#rg#ndij#. 9 t# svr6# !ran1i s# se pove"ivali sta2o%njo2 galo4ri2sko2 aristokra1ijo2) koja je "nala da !ran1i od#"i2aj# "natno 2anje"e2lje veleposjedni1i2a nego %to s# to #$inili B#rg#ndi. 9sto se rana$ki kralj Klodovik jo%5+J. ili 5+. o3enio Klotildo2) '#rg#ndsko2 prin1eso2 katoli$ke vjere) pa je kao svoje

pristali1e # B#rg#ndiji i2ao i galori2ske veleposjednike) i katolike 2e


39/458

0#ndo'ada @oko 5,->GJC #tvrdile s# ekono2sk# osnov# '#rg#ndskoga naseljenja tako das# B#rg#ndi2a pripale J orani1a) * ro'ova i kolona) dok je "a k#e) ok#ni1e) orani1e)%#2e i pa%njake ostala na sna"i podjela po polovi1i. O$igledno je "a6vat ger2anski6doseljenika # posjedovne odnose postajao sve "a2a%niji) "avisno o ja$anj# nji6ova politi$kog

polo3aja i o #sporedno2 sla'ljenj# ri2ske vlasti.

Do%av%i na teritorij arstva) B#rg#ndi s# ondje "atekli klasni poredak proi"a%ao i"dotada%njeg ra"vitka ri2skoga ro'ovlasni$kog dr#%tva. Slo'odni 0alori2ljani dijelili s# se naple2stvo @no'iles) srednji stale3 @2edio1res i p#$anstvo @6#2iliores ili viliores.osjedni$k# s# "e2lj# na re"ervati2a o'ra


40/458

privrednog i dr#%tvenog ra"vitka nakon G5. #nijeli # op# evol#1ij# odnosa # 1ijeloj 0alijipod do2ina1ijo2 !ranaka i ti2e djelovali kao aktor #'r"anja # novoj politi$koj "ajedni1i.C. OSTRO0OTI OD ROVAL/ =9NA DO OSVO:/N:A ITALI:/

Nakon slo2a pri1rno2orske dr3ave Ostrogota nji6ova je glavnina potpala pod 6#nsk# vlast)dio nji6 je i"'jegao na Kri2) a jedna sk#pina 0ota pod "ase'ni2 vo


41/458

9 takvi2 okolnosti2a isto$nori2ska je vlast odl#$ila da nagovori Ostrogote i Teodori6a da #1arevo i2e pod#"2# ka"nen# ekspedi1ij# protiv Odoakra) #klone ga i "avladaj# Italijo2 po1arev# 2andat# i # njegovo i2e) sa strogo odre


42/458

ski6 !ranaka. Me


43/458

KRAL:/VSTVOKRAL:/VSTVO VI&I0OTAAKViTANI:A lilii

!rana$ka dr3ava do G.

) G-+ Klodovik se okoristio #'ijstvo2 rip#arijskoga kralja Sigis'er4ta koga je #'io njegovvlastiti sin) a je) ist#piv%i kao osvetnik pogin#logaj#g#)) s# 2nogo galon2skog.s# i6 'isk#pi do'ivali od vladara i odo'renje anjansko2 sveenstv# da nakon o'raenja nakatoli$k# vjer# "adr3i svoja i2anja. Taj je kon1.l postavio te2elje save"# i"2e


44/458

organi"a2 > seosk# "ajedni1#) i to na ono2 stadij# nje"ina ra"vitka kad s# periodi$ke dio'eorani1a i livada ve prestale) pa svaka porodi1a trajno posjed#je svoja polja i nasljedno i6

predaje svo2e poto2k# # direktnoj 2#%koj sila"noj lo"i. ri to2e je svaka porodi1a i2alaneograni$eno pravo da se koristi nepodijeljeni2 opinski2 "e2lji%te2 @%#2a2a) pa%nja1i2ait.d. pre2a svoji2 potre'a2a.

9 Salijsko2 "akon# jo% se nigdje ne govori o neograni$eno2) individ#alno2 vlasni%tv# nad"e2ljo2 nego sa2o o prav# do2ainstava na iskori%ta4C

o$etna strana Salij4skog "akona) pre2a ko piji i" VIII. st.vanje "e2lje # #vjeti2a vr6ovne vlasti seoske "ajedni1e nad 1ijeli2 "e2lji%ni2 teritorije2sela. Ali ni to pravo nije se ra"vilo jednako daleko kod svi6 kategorija tla # okvir# seoskog"e2ljoposjeda.Sta2'ena k#a i gospodarske "grade oko nje 'ile s# nepovrediv posjed do2ainstva.osjedovanje "e2lje na kojoj se ti o'jekti nala"e i ok#ni1e @'a%e i povrtnjaka s2atralo senajneosporniji2 i te2eljni2 pravo2 svake porodi1e. &'og toga s# se kra


45/458

# nasljedstvo svo2e poto2stv#. Nad svi2 ti2 kategorija2a i2ovine i "e2lji%ta vr6ovni ina$elni vlasnik jo% je #vijek kolektiv seoskoga naselja.a ipak) to ra"vrstanje na kategorije posjedovnog odnosa svjedo$i o ra


46/458

i i9g.9 0e. odli$. kval.9 0e. do're kval.9 0e. sla'ije kval)

9 0e. lo%e kval.Tropoljni siste2. lodored na $esti1a2a jedne 7velike porodi1e8 # okvir# pojedini670eanna8. S6e2. prika".Ti2 preinaka2a veo2a je porasla proi"vodnost poljoprivrednoga rada pa je svoji2

poveani2 #rodo2 o2og#avala i 2anji2 gospodarski2 "ajedni1a2a da 3ive sa2ostalno.Hi2 s# se takve proi"vodne 2og#nosti dovoljno air2irale) velike seoske porodi1e po$ele s#se 2rviti na te2elj# prirodne te3nje 2anji6 1jelina da 3ive ne"avisno. 9slijed toga osnovno2gospodarsko2 jedini1o2 # sve vee2 'roj# postaj# 2ale porodi1e. S vre2eno2) svijest onji6ovoj rod'inskoj ve"anosti sla'i) pa se "ajedni%tvo sela vi%e ne te2elji na rod'inskoj ve"i)nego na odnos# s#seljana koje ve3e "ajedni$ka svojina nepodijeljeni6 "e2lji%ta i opi seoskio'ave"ni rita2 poljoprivredni6 radova.

otp#n# po'jed# takvi6 s#sjedski6 odnosa # rana$ko2e sel# donijet e tek dr#ga polovi1aVI. st.) kad se nasljedno pravo pri"naje i 3ensko2 poto2stv# i ti2e otvara p#t ot#


47/458

dieren1ija1ijo2 # rana$ki2 seli2a koja je 'ila posljedi1o2 slo'odnog raspolaganja"e2lji%ni2 $esti1a2a # posjed# pojedini6 seoski6 do2ainstava.CSve do prvi6 desetljea VI. stoljea ta je '#d#nost "a2jetna tek # o'lik# nagovje%taja.&asada jo% rana$ko selo ne po"na klasn# podvojenost. Ona postoji tek i"van seoske

"ajedni1e) na veliki2 "e2ljoposjedi2a galori2ski6 i rana$ki6 2og#nika.Karakteristi$no je da se # Salijsko2 "akon# nigdje ne spo2inj# pripadni1i rana$ke rodovskearistokra1ije. To je "'og toga %to se taj dr#%tveni sloj ok#pio oko kralja i odvojio odneposredne ve"e s rodovi2a koji 3ive po seli2a. Tek naknadno) kraljevski2 darivanje2"e2ljoposjeda) oni e se vratiti svo2e narod#) ali tada vi%e ne kao prva1i njegove rodovskeorgani"a1ije) nego kao pripadni1i klase "e2ljoposjednika koja 3ivi od eksploata1ije t#


48/458

Nakon te%ke kri"e III. stoljea ri2ska se dr3ava spasila reor2a2a koje s# proveli Diokle1ijani) nakon novog ra"do'lja anar6ije) Konstantin I. Me


49/458

veo2a s# inten"ivno s2je%tali svoje ro'ove na "e2lji%ne par1ele) prep#%taj#i i2 dasa2ostalno o'ra


50/458

opina2a koje s# nastale na "e2lji%t# pripisan# gradsko2 teritorij#) pa je ondje gradska2#ni1ipalna organi"a1ija prisvajala prava da te ko2peten1ije "adr3i "a se'e.Seoske s# opine 'ile #jedno i najni3e poreske jedini1e) a nji6ovi s# poglavari 'ili ja21i i

prik#plja$i dr3avni6 pore"a.oreski pritisak dr3avne vlasti 'ivao je neprekidno sve te3i. 9 ti2 okolnosti2a ekono2ski s#

propadali ne sa2o 2ali) nego i srednji "e2ljopo4siedni1i) pa taj pritisak navodi sve tekategorije) a tako


51/458

"e2ljoposjednike da nastoje #veati #rod i svoje prinose s i2anja da 'i vi%kove nad svoji2potro%a$ki2 potre'a2a 2ogli plasirati # prodaj# na tr3i%t#. 9 lokalna gradska sredi%tadonosili s# svoje plodine i slo'odni selja1i i koloni. Sve#k#pno2 takvo2 djelatno%#Isto$nori2sko se 1arstvo ve # IV.) a jo% i"ra4"itije # V. st. ekono2ski vidno oporavlja. Ali tajoporavak nije 'io vraanje na pre


52/458

na svi2 o'ala2a Sredo"e2lja 7$ekalo8 tren#tak is1rpljenosti ger2anske osvaja$ke sile na&apad#) da 'i sa2ostalnost 'ar'arski6 dr3ava na 7svo2e8 tl# naj"ad okon$alo. Takva2og#nost prvi p#t se #ka"ala Bi"ant# tek # prvoj polovi1i VI. stoljea.

arigradske "idine. Rekonstr#k1ija.Ali do tada je on # svo2e #n#tra%nje4politi$ko2 3ivot# 2orao pre'roditi 2noge peripetije.9 kronolo%ko2 pogled#) "ase'ni politi$ki opstanak Istoenori2skoga 1arstva "apo$inje godine+G. kad s# 1ara Teodo"ija) po njegovoj odl#1i) naslijedila njegova dva sina. Stariji) Arkadije)

postao je 1are2 isto$ne polovi1e) a 2la5G- dop#%tali s# da '#d#igra$ke # r#ka2a svoji6 dvorjana) e#n#6a # visokoj sl#3'i i 3ena i" svoje neposredne okoline.Me


53/458

naja2nika # vojsk# s# #sto o'ilno #"i2ani i do2ai stanovni1i) naro$ito Trakij1i i Isa#rij1i@2aloa"ijski 'r


54/458

Ali na novo2 kon1il# # /e"# @55+) pod stra6oviti2 pritisko2 dr3avne vlasti) ne"adovoljnepapinski2 diktato2) po'ijedili s# 2onoi"iti) pa je s patrijar%ke stoli1e # arigrad# "'a$enpristali1a papinskog #$enja) a postavljen 2onoi"itski predstavnik. Hinilo se da je sadanaj2onijo2 snago2 # 1ijelo2e kr%anstv# postala aleksandrijska teolo%ka %kola.9 s#parni$ko2 trok#t# arigrad>Ri2>Aleksandrija nitko nije 'io dovoljno sna3an da

kona$n# po'jed# postigne sa2. Stoga s# se protiv prevlasti Aleksandrije ponovo #dr#3ili Ri2i arigrad. oslije Teodo"ija II. novi2 1are2 postao je oi1ir Mar1ijan) koji se o3enio1arevo2 sestro2 #l6erijo2. Oni s# s2jesta s dvora #klonili glavnoga Teodo"ijevasavjetnika) e#n#6a =risaiosa) koji je 'io "a%titnik 2onoi"iti"2a. Nakon toga odr3an je noviek#2enski kon1il # =alkedon# @5G* na ko2 je 2onoi"iti"a2 os#


55/458

opreka sl#3'ene 1rkve s 2onoiti"2o2 i "'og pretjerano velikog #tje1aja Isa#rija1a nadr3avn# politik#.9 po$etk# &enonove vladavine 'ilo je) nai2e) do%lo do kratkotrajne #"#rpa1ije koja jedo'ivala po2o od 2onoi"ita. 9vidjev%i da je n#3no osla'iti ra"loge "a vjerske nes#glasi1e)&enon je poslije likvida1ije p#$a odl#$io i"2iriti s#protstavljene vjerske kon1ep1ije) pa je # t#

svr6# 5,J. o'javio edikt @=enotikon koji2 nije os#G*,) pod#navske grani1e

arstva po$inj# #"ne2iravati prvi valovi slavenske i pro4to'#garske inva"ije) a istovre2enos# 'ila o'novljena i neprijateljstva na grani1a2a sa sasanidsko2 er"ijo2. Anasta"ijevavladavina donijela je dr3avi vi%e va3ni6 #savr%en ja # #pravi i vo


56/458

J. KRAL:/VSTVO OSTRO0OTA 9 ITALI:I DO OH/TKA RATA S BI&ANTOMItalija je # vrije2e Velike seo'e vi%e p#ta pretrpjela ra"orne napade 'ar'arski6 naroda. Ona jeve i # predseo'eno2 ra"do'lj# privredno na"adovala # #spored'i s ni"o2 perierni6 o'lasti)

pa je i"g#'ila svoj prija%nji) apsol#tno s#periorni polo3aj # dr3avi. No ona je) kao 2ati$na"e2lja politi$koga i so1ijalno4ekono2skog poretka) #" Bi"ant ipak # najveoj 2jeri sa$#vala

anti$ke tradi1ije i instit#1ije. Stoga ona # ranosrednjovjekovni ra"voj #la"i s veo2a sna3no2so1ijalno4ekono2sko2 'a%tino2. Ta okolnost odredila je privredno4dr#%tvene odnose koji s#se # Italiji i"gradili nakon doseljenja Ostrogota.Teodori6 je osvojio Italij# kao 2andator isto$nori2skoga 1ara) sa "adatko2 da ondje 7%titisenat i p#k ri2ski8. On je) dakle) od sa2og po$etka 2orao # Italiji #vesti re3i2 koji e sera"likovati od Odoakrova i i"'jegavati sve one s#protnosti s italski2 stanovni%tvo2 koje s#dovele do pada njegova pret6odnika. S dr#ge strane) on je 2orao "adovoljiti o$ekivanja isvoji6 vojnika i ostrogotske vojno4rodovske organi"a1ije koja se tijeko2 seo'e or2irala kaovodei sloj # narod#.Odl#$no "na$enje i2ao je na$in kako e se Ostrogoti naseliti # osvojenoj "e2lji. 9 to2

pogled# Teodori6 je 2aksi2alno %tedio interese ri2ski6 veleposjednika. Kraljevska je vlast

pre#"ela sve "e2lje nekada%njeg 1arskog iska) a ostrogotski s# vojni1i do'ili sa2o on#"e2lj# koj# s# # o'lik# ederatske treine ve ranije "aposjeli Odoakrovi 0er2ani. DoseljenjeOstrogota nije dakle donijelo Italiji nikakve nove eksproprija1ije tla) pa je taj re3i2naseljavanja 'io k#dika2o povoljniji "a Ri2ljane od naseljavanja Vi"igota i B#rg#nda koji s#starosjedio1i2a #"i2ali J orani1a.Osvojiv%i vlast) Teodori6 nije po2i%ljao na to da Ostrogote i Ri2ljane stopi # jedan narod. 9Italiji) gdje je pravni i ad2inistrativni poredak i"gra LU): Klodovikovaosvajanja e \ oganski 0er2aniMBB Teodor ikova o%trog4dr3ava i iTeodorikovi save"ni1i

0lavna podr#$ja ger2anske naseljenosti# panjolsko


57/458

0er2anske dr3ave # /vropii i Ari1i do prve treine VI. st.

padala # okvir i pod #pravn# nadle3nost gradova) kao i veleposjedi koji s# 'ili i"#"eti ispodgradske 2#ni1ipalne vlasti. Treine i2anja ti6 srednji6 "e2ljoposjednika dodjeljivane s#

o'i$ni2 slo'odni2 lj#di2a) dok je treine veleposjeda do'ivala rodovska aristokra1ija) aosi2 nje i kraljevski ro


58/458

Sir2iensis isto$n# Slavonij# i Srije2. 9" ta podr#$ja) dr3avna je grani1a o'#6vaala jo% ipreko4dravsk# anonij# do D#nava) 1ijel# Re1ij# i rovans#.Najvi%i #pravni $inovnik 'io je pretorijanski preekt) sa sjedi%te2 # kraljevskoj prijestolni1iRavenni. Osi2 1ivilne #prave) pore"a i inan1ija) # njegovoj je nadle3nosti 'ila i 'riga okoopskr'ljivanja vojske. 9pravnike pojedini6 provin1ija i2enovao je kralj na prijedlog

pretorijanskog preekta. Na $el# gradova stajalo je opinsko vijee @k#rija) koje je 'ilo od'orpos4sessora. K#rija je i" svoji6 redova 'irala najvi%e gradske 2agistrate. 0otski"e2ljoposjedni1i) iako s# 3ivjeli # gradovi2a) ipak nis# 'ili #klj#$eni # gradsk# k#rij#) ali s#k#rijali 2orali ja2$iti i "a nji6ove poreske o'ave"e. I"nad organa gradske sa2o#prave stajalas# dva visoka sl#3'enika koji s# 'ili pod i"ravni2 nad"oro2 dr3avne vlastiE deensor 1ivitatisi 1#rator 1ivi4tatis @ili 1o2es 1ivitatis.Ravenna i Ri2 'ili s# i"#"eti ispod provin1ijalne #prave. Ri2ski je senat # teoriji jo% #vijeks2atran a#toriteto2 najvi%ega politi$kog ranga ali # praksi on je rje%avao sa2o pitanja i"3ivota grada Ri2a. Na $el# pravos#


59/458

Kao 1arev op#no2oenik) gotski je kralj i2ao pravo i d#3nost nad"ora nad 1rkvo2) a tako


60/458

kerk# #dao "a vi"igotskoga kralja a dr#g# "a '#rg#ndskoga kralja svoj# sestr# #dao je "aalanovandalskoga kralja) neakinj# "a kralja T6iiringije) a sa2 se o3enio Klodovikovo2kerko2 Andoledo2.Sve te 2jere #$inile s# Teodori6a "a prva dva de1enija VI. stoljea naj2onijo2 li$no%# #&apadnoj /vropi.

Dok je on tako s #spje6o2 i"gra


61/458

dr3avni2 poslovi2a ve od po$etka #pravljao :#stinijan. Naj"ad) potkraj svoga 3ivota @GJ:#stin ga je posinio i #"digao "a svoga s#vladara.od :#stinijanovi2 #tje1aje2 :#stin je od2a6 po st#panj# na vlast ostvario i"2irenje s

papo2. 9 dile2i da li tre'a i dalje pop#%tati 2onoi"iti2a) na koje s# se oslanjali Anasta"ijeviro


62/458

Ari1i je alanovandalska dr3ava po$ela voditi neprijateljsk# politik# pre2a Ostrogoti2a) a #0aliji s# Vi"igoti preoteli Ostrogoti2a Septi2anij# GJ+. s# !ran1i osvojili T6iiringij# a GJ

>G5. B#rg#ndij#. revlast Ostrogota na &apad# pretvorila se # nji6ovo ope povla$enje.Hinilo se $ak da se nji6ova dr3ava #skoro vi%e nee 2oi #spje%no od#pirati ni napad# nagrani1e svoga sredi%njeg dr3avnog teritorija # Italiji.

Ali jo% s# vee opasnosti sa"rijevale # #n#tra%nji2 odnosi2a. Ostrogot4ska se aristokra1ijaogor$eno protivila A2alasvintinoj politi1i ponovnog pri'li3avanja Ri2ljani2a i #ga


63/458

2aniesta1ija2a. Stranke ili de2e) koje s# # 6ipodro2# veo2a '#rno ist#pale naro$itotijeko2 prve polovine V. st.) po svo2 podrijetl# $ini se da s# 'ile ve"ane #" pojedina gradskaokr#3ja gdje s# nji6ovi vo


64/458

podvrgao pap# svo2e p#no2 a#toritet#. Tako je "a njegova vre2ena "avladala ne sa2okrajnja vjerska nesno%ljivost) nego je i s#pre2a1ija svjetovne vlasti nad 1rkveno2 doseglavr6#na1 i @privre2eno o'#6vatila ne sa2o isto$n# nego i "apadn# rkv#.Svoji2 te3nja2a :#stinijan je "apravo pok#%ao poni%titi i"2jene # tada%njoj /vropi koje s# sete2eljile na 2nogostr#ki2 #"ro1i2a i nastajale po neodoljivoj n#3nosti povijesni6 kretanja.

9 taj svoj pot6vat #lagao je i"vanredne oso'ne napore i svoj# gole2# radn# sposo'nost.:edna od njegovi6 odlika 'ilo je i to %to je #2io #"a svoje planove ve"ati sposo'ne s#radnike)iako nije #vijek 'io postojan # svo2e povjerenj# pre2a nji2a. Tako je na polo3aj kvestora1arskog dvora doveo najveeg pravnika svoga do'a) Tre4'onijana) a na d#3nost pretorijanskog

preekta Ivana Kapadokijskog) veo2a sposo'nog ad2inistratora i organi"atora 'rojni6reor2i # dr3avnoj #pravi. 9" t# dvoji1# 1ivilni6 #nk1ionara :#stinijan je i2ao i dva i"#"etnonada4+*rena vojskovoG+ sklopljen je poslije "a2r%eni6 pregovora 7vje$ni 2ir8 @GJpo ko2 je # Me"opota2iji ostao stat#s Y#o) dok je na Kavka"# La"ika pripala Bi"ant# aI'erija er"iji.9 isto vrije2e dok je Bi"ant vodio rat s er"ijan1i2a) na donje2 D#nav# se kao 'a%tini1inekada%nje gotske opasnosti pojavlj#j# B#gari i Slaveni.oslije propasti 6#nske dr3ave dijelovi one slo3ene t#rsko42ongolske etni$ke 2ase koja je

pod 6#nski2 i2eno2 prodrla # /vrop# pov#kli s# se # j#3nor#sk# ravni1# i ondje sereorgani"irali. :edna sk#pina =#na) pod i2eno2 K#trig#ra) 'oravila je #" rno 2ore) od

d#navskoga #%a do donjeg Dnjepra. Odatle s# oni pod vodstvo2 jednoga od Atilini6 sinovaprovaljivali preko donjeg D#nava i p#sto%ili Trakij#. oslije te%kog pora"a %to i6 je "adesio


65/458

5C,. oni "a vi%e od jednoga desetljea o'#stavljaj# napade. Ali po$ev%i od 5,*. oni sepojavlj#j# ponovno) ali sada pod i2eno2 B#gara) vjerojatno # ve"i s ti2e %to se #2e


66/458

kraljevsko2 prijestolj#. 0odine GJ. tre'alo je da po #svojeno2 nasljedno2 red# naprijestolje do i > _)UV A&9A In1oni#rrU SaQcsate O U O ntt:=S2irna4 s o OTFana ; Nisi'iIsto$nori2sko 1arstvo pri st#panj# :#stinijana I. na vlast @GJ:#stinijanova osvajanja 0rani1e 1ivilni6 dije1e"a Napadi Sasanidske er"ije

O'novljeno Ri2sko 1arstvo # do'a :#stinijana I.


67/458

opeg deposediranja italske veleposjedni$ke klase. Hak i ondje ka2o ostro4gotske $ete jo%nis# doprle po$eli s# ni1ati #stan1i ro'ova i kolona koji s# #'ijali ili odgonili vlasnike)"aposjedali "e2lj#) pridr#3ivali se ostrogotskoj vojs1i i tako poveavali eikasnost Totilini6or#3ani6 snaga. ri6vaaj#i takav spontani ra"voj doga


68/458

prija%nje pravno stanje i poni%teno oslo'a


69/458

:#stinijanov kodeks) "'irk# 1arski6 "akona po$ev%i od =adrijana @**>*, do :#stinijanovavre2ena. :o% je vee "na$enje i2ala "'irka rasprava i pravni6 rje%enja najistakn#tiji6 ri2ski6

pravnika koja je kraje2 G. o'javljena # G- knjiga pod naslovo2 Di4gesta ili andekta. &aolak%anje #potre'e Kodeksa i Digesta i"ra


70/458

odgovaralo je i interesi2a 1arstva) koje je progonilo svaki pok#%aj regionalnogosa2ostaljivanja p#te2 privati"a1ije dr3avni6 ko2peten1ija # r#ka2a vlastele. 9 t# svr6#vlast se "akonski2 2jera2a*--

protivila rast# patro1inija veliki6 "e2ljoposjednika nad 2ali2a. Istovre2eno) ona je

inten"ivno poveavala opseg 1arske do2ene. Ni"o2 propisa vlast se tr#dila da srednji2 i2anji2 "e2ljoposjedni1i2a osig#ra potre'it# radn# snag#) pa je odre


71/458

egipatska p#stinja 'ile s# o2iljelo 'oravi%te redovnika4p#stinjaka. 9" sa2ostane $esto s#postojale 'olni1e) stara$ki do2ovi i #'o3ni1e. 9 :#stini4janovo do'a jedan je slavnijer#"ale2ski redovnik) Sv. Sa''as) sastavio veo2a strog i detaljan pravilnik o redovni$ko23ivot# koji je postao #"oro2 "a kasnije sa2ostanske reg#le na &apad#. Svoji2 svestrani2#tje1aje2 1rkva i njen 2nogo'rojni personal #tje1ali s# na na j ra"li$iti je na$ine na prilike #

dr3aviE svojini "e2ljoposjedi2a) i"#"eti2a od javni6 tereta) ona je osjetno s2anjivala dr3avnepri6ode svoji2 vjerski2 sporovi2a sveeni1i i redovni1i #nosili s# neprekidne ne2ire #javni 3ivot svoji2 2onopolo2 na 2noga podr#$ja intelekt#alnog 3ivota oni s# akti$nogospodarili savje%# lj#di svoga vre2ena.otpo2a3#i ra"vitak 2oi i #tje1aja #jedinjene 1rkve) :#stinijan joj je na2jenjivao "ada# da

'#de glavni oslona1 1arske vlasti. 9 t# je svr6# 3elio da njo2e potp#no ovlada i #organi"a1iono2 i # dog2atsko2 pogled#. 9 2nogi2 je prilika2a ist#pao kao teolog i t#2a$

prave vjere. &a sve vrije2e svoga 1arevanja on je 'e" s#"dr3avanja skidao i postavljao'isk#pe) potvr


72/458

Kona$na po'jeda 'i"antske vojske nad Ostrogoti2a #vjerila je pap# da e odsad i sa2onjegovo sjedi%te) Ri2 'iti pod 1arevo2 vla%#. To ga je navelo da kapit#lira) pa je GG5. doniosvoj novi edikt @onstit#t#2) dr#gi po red# koji2 je odo'rio 1arev# os#d# # tri poglavlja.Tek nakon toga vlast 2# je dop#stila da se vrati # Ri2. I njegov nasljednik) papa elagije)isprva odl#$ni protivnik svakog korigiranja odl#ka =alkedonskog kon1ila) priklonio se

1arevoj politi1i. ostepeno je "a taj stav prido'io i 1ijel# Italij#) osi2 2ilanske i akvilejske2etropolije) koje s# ostale od1ijepljene od papinstva jo% oko stotin# godina ft"v. akvilejskas6i"2a) # kojoj s# neki istarski) dal2atinski i slovenski 'isk#pi @tj. 'isk#pi s dan. podr#$jaSlovenije 'ili #porni protivni1i 1areva diktata i kapit#la1ije pape pred 1arigradsko2 vla%#?.Karakteristi$no je da s# se # pole2ika2a oko 7trij# poglavlja8 na &apad# iskristali"irala

posve odre


73/458

"adr3avanji2a prola"e "e2lja2a pret6odno naseljeni2a slavenski2 stanovni%tvo2. Tako se"apadno od Vandala) koji "apre2aj# o'last oko #%a Visle) s2je%taj# B#rg#ndi) postav%i ti2es#sjedi2a jo% "apadnije @na donjoj La'i nastanjeni6 Lango'arda. 9 II. st. pr. n. e. novido%lja1i i" Norve%ke) R#gij1i) potisk#j# i Vandale i B#rg#nde d#'lje # #n#tra%njost) tako daVandali "a#"i2aj# j#3ni dio o"nanjske o'lasti i srednj# lesk#) a B#rg#ndi dolin# Varte i

Note1a) sve do ok#ke srednje Visle.*-5Raseljavanje Slavena. Ski1a.

Takvo2 stanj# pridr#3io se sredino2 I. st. pr. n. e. dola"ak 0ota s j#ga Skandinavije na #%eVisle. Nji6ovo preseljavanje pod pritisko2 nji6ovi6 srodnika) 0epida) s #%a Visle pre2asjeverni2 o'ala2a rnoga 2ora @i"a *G-. n. e. otposlalo je i B#rg#nde) i Vandale) iLango'arde s nji6ovi6 dotada%nji6 'oravi%ta # nji6ova daljnja seo'ena kretanja) koja "ati2#daraj#) potisk#j# ili pre2je%taj# i dr#ge narode na koje naila"e na svojoj p#tanji.red ni"o2 ger2anski6 valova koji s# se na taj na$in vi%e od pola tis#ljea prelijevali preko

"apadnoslavenski6 podr#$ja do%lo je do povla$enja slavenskog stanovni%tva pre2a istok# ij#goistok#.Ali poslije "avr%etka preseljavanja ger2anski6 naroda kro" "apadno4slavenske o'lasti i"2e


74/458

=erodot i" =alikarnasa. Me tj. -- godina kasnije 44 i2e Veneta ostalo je ve"ano#" "apadn# sk#pin#) i"2e


75/458


76/458

po2o koj# s# pr#3ili arstv# # vrije2e njegova ratovanja s Ostrogoti2a) :#stini4jan i2 jedop#stio da "a#"2# "apadn# anonij# @G5C. Ti2e s# oni ondje postali "apadni2 s#sjedi2a0epida) naroda koji se or2irao od skandinavski6 doseljenika i od "aostataka gotskog

ple2enskog save"a na #%# Visle) naknadno pod svoji2 pose'ni2 i2eno2 kren#o p#t j#ga)naselio se najprije na gornjoj Tisi) a "ati2) po odlask# Vandala na "apad) "a#"eo podr#$je

i"2e


77/458

$etrdesetogodi%nji2 'oravko2 # j#3noj Slova$koj sa so'o2 povla$ili i neke rag2enteslavenskog stanovni%tva @pa s# $ak i # Italij# s nji2a) #" dr#ge pridr#3ene ele2ente) do%le isk#pine Slavena. Ostaviv%i "a so'o2 "apadn# anonij# "a d#3e vrije2e ne"aposjedn#to2@vjerojatno po dogovor# s Avari2a) koji se od2a6 po svojoj konsolida1iji # isto$noj anoniji

'a1aj# # nasr4

*-+taje pre2a 'i"antski2 posjedi2a) Lango'ardi s# otvorili p#t daljnje2 slijevanj# slavenski62asa 2oravsko4slova$ko4panonski2 koridoro2 pre2a isto$ni2 Alpa2a i "apadno2 dijel#Balkana. Na taj se na$in ostvarilo da se avarska je"gra # anoniji na%la o'livena slavensko2etni$ko2 str#jo2 i sa istoka i sa "apada) # njeno2 sin6rono2 kretanj# %iroko2 ronto2

pre2a o'ala2a :adranskoga i /gejskoga 2ora.Bi"ant :#stinijana I. naslijedio je na prijestolj# njegov sestri :#stin II. @GCG>G,) do'ar#pravnik i vojskovo


78/458

s Lango'ardi2a sklapaj# 2ir o ra"grani$enj# @G+J. i G+C. 0odine G+. s#ko'ili s# se Slaveni# dolini gornje Drave s Bavar1i2a a kad s# Bavar1i G+G. odgovorili prot#4napado2 s#"'ila ga

je "ajedni$ka vojska Slavena i Avara. Iste godine Avari s# kro" od#navlje prodrli d#'oko na"apad) # rana$k# T6iiringij#.Mir s Lango'ardi2a na grani1a2a #rlanske ravni1e i ra"grani$enje s !ran1i2a d#'oko #

Alpa2a i na dana%njoj 'avarskoj visoravni postavilo je 2e


79/458

progoni trajali s# od GJ. p#ni6 deset godina i o'#6vatili ne sa2o 2onoi"ite) nego i svedr#ge sekte i vjerske organi"a1ije) s#protne sl#3'enoj 1rkvi @arijan1e) Pidove) pogane.re2da je 1ar Ma#rikije 'io odli$an vojskovo


80/458

rivredni i dr#%tveni odnosi kod oni6 Slavena koji s#djel#j# # nadiranj# na 'i"antski teritorij)prvenstveno i" Vla%ke) po"nati s# i" i"vje%taja 'i"antski6 pisa1a VI. i VII. stoljea. I" nji6 sevidi da s# se Slaveni # VI. i na po$etk# VII. st. 'avili "e2ljoradnjo2 i sto$arstvo2) a da s# i"a nji6 plja$ka%ki po6odi na 'i"antski teritorij "na$ili "natan doprinos # nji6ov# 'lagostanj#.&e2ljoradnja Slavena 'ila je eksten"ivna o'rada polja paljevinsko2 ili 2oti$no2 te6niko2.

9potre'a pl#ga s drveni2 ili 3elje"o2 okovani2 ralo2 'ila je tada # nji6 tek # "a$etk#. Od3itari1a #"gajali s# prete3no proso i je$a2) a # 2anjoj 2jeri p%eni1#. Veo2a va3no 2jestoi2alo je sto$arstvo) jer je stoka 'ila pokretni i2#tak) koji se lako 2ogao poveavati plja$ko2)dok je "e2ljoradnja $esto 'ila o2etana seo'a2a i ratni2 pot6vati2a.9 sklad# sa svojo2 privredo2) Slaveni s# # Vla%koj 3ivjeli # neveliki2 seli2a ras#toga tipa)2e


81/458

# 'or'i s Bi"anto2. A ti ne#spjesi re"#ltat s# va3ni6 politi$ki6 i str#kt#ralni6 pro2jena %to s#se # prvoj polovi1i VII. st. vr%ile # Bi"ant#.C. BI&ANT 9 DOBA !OK/ I =/RAKLI:A!okin teror Vladavina #"#rpatora !oke 'ila je i"vanredno '#rnoetni$ke pro2jene do'a 'i"antske povijesti. re2da je njegovo st#panje

te2atsko #re


82/458

eg"ar6ata 1arski je na2jesnik ili eg"ar6 # svoji2 r#ka2a sjedinjavao vojn# i najvi%# 1iviln#vlast. od njegovo2 #pravo2 postojala je i dalje pose'na ljestvi1a vojni6 ko2andanata i

pose'na 6ijerar6ija #pravni6 $inovnika) ali je s vre2eno2 "na$enje 1ivilni6 #nk1ionara'lijedilo i nestajalo pred #logo2 vojni6 "apovjednika.Na te2elj# ti6 raniji6 isk#stava) 'i"antske vlasti po$inj# # =eraklijevo do'a provoditi

siste2atsk# preinak# dr3avne #prave. 9 pojedini2 o'lasti2a #2jesto "ase'ne 1ivilne #prave i"ase'ne vojne ko2ande) o'je se nadle3nosti) i vojna i 1ivilna) "dr#3#j# # r#ka2a vr6ovnogvojnog "apovjednika) Takve o'lasti do'ivaj# na"iv te2e ili te2ati) a na $el# i2 je vojni"apovjednik ili strateg. Kao i # eg"ar6ati2a) pod stratego2 se i dalje o$#vala ljestvi1a**G1ivilni6 $inovnika) ali s# oni i t# veo2a 'r"o i%$e"avali pred sve vei2 "na$enje2 vojni6"apovjednika.&a =eraklijeve vladavine nije 1io dr3avni teritorij 'io podijeljen na te2e) nego sa2o MalaA"ija) s#o$ena s per"ijsko2 opasno%#. To s# 'ile te2e Ar2eniakon) Anatolikon) Opsikion iri2orska te2a @#" j#3ne o'ale Male A"ije.!or2iranje te2atski6 o'lasti i sjedinjenje sve#k#pne vojne i 1ivilne vlasti # r#ka2a stratega

'ilo je tek vanjski okvir d#'lji6) #n#tra%nji6 pro2jena %to i6 je donijelo te2atsko #re


83/458

#gro3eni grad) anati"iran vjerski2 2aniesta1ija2a) #spje%no je od'ijao napade. 9 pres#dnoj'it1i *-.**C

er"ijan1i napadaj# arigrad @CJC. Il#2ina1ija i" IV. st.

kolovo"a 'i"antske s# la


84/458

1ara Konstantina orirogeneta @# njegov# djel# O #pravljanj# 1arstvo2) i" sredine . st.)najvjerojatnije # dvadeseti2 godina2a VII. st.) # do'a najvee #gro3enosti arstva) na=eraklijev poti1aj pokren#o jo% jedan val j#3noslavenske seo'eE # to s# vrije2e =rvati i" "a4karpatske Velike ili Bijele =rvatske kro" Moravsk# i "apadn# anonij# prodrli # Dal2a1ij#.T# s# "ajedno sa stariji2 slavenski2 stanovni%tvo2 digli #stanak protiv Avara) "'a1ili

nji6ov# vr6ovn# vlast i stvorili novi slavenski ple2enski save" pod vodstvo2 =rvata.Istovre2eno s =rvati2a ili ne%to poslije nji6 pokren#li s# se i Sr'i sa svoji6 'oravi%ta #&akarpa#) 2o3da # L#3i1i) i svojo2 pose'no2 p#tanjo2 doprli na podr#$je oko Li2a)gornje Drine @s podr#$je2 ive i Tare) I'ra i &apadne Morave i ti2e stekli svoje sredi%njeetni$ko i povijesno 'oravi%te na Balkan#.Okolnosti koje s# o2og#ile prola"ak =rvata kro" Moravsk# i &apadn# anonij# # Dal2a1ij#i"a"vale s# jo% jedn# va3n# posljedi1# "a avarsk# vlast # "apadni2 r#'ni2 podr#$ji2anji6ove s#pre2a1ije. 9stanak protiv Avara podigla s# i slavenska ple2ena # Moravskoj)He%koj i &apadnoj anoniji) pa s# "'a1ila nji6ov# vr6ovn# vlast i stvorila novi sna3an

ple2enski save" ko2e je na $el# stajao Sa2o. O nje2# navodi t. "v. !redegarova kronika daje 'io rana$ki trgova1) a t. "v. Sal1'#r%ki anoni2 s2atra ga Slaveno2. Sa2ov ple2enski

save" o'#6vatio je od2a6 pri svo2e or2iranj# $e%ka) 2oravska i panonska slavenskaple2ena. Nakon avarskog ne#spje6a pod arigrado2 CJC. to2e se save"# pridr#3ila iKarantanska slavenska kne3evina koja se po$etko2 dvadeseti6 godina or2irala #

j#goisto$ni2 Alpa2a) pa se sada pod svoji2 kne"o2 Val#ko2 sjedinila sa Sa2ovo2dr3avo2. Ti2e je ta dr3ava pro%irila svoj opseg od He%ke do sjeverne Istre.Ovako oja$ala Sa2ova dr3ava i"a"vala je neprijateljstvo !rana$kog kraljevstva. :o% oko CJ,.Karantan1i s# s #spje6o2 od'ili napade Bavara1a na**,gornjoj Dravi) ali je glavni #dara1 #slijedio tek C*. Kralj Dago'ert poslao je sna3n# vojsk#koja je # tri kolone napala Sa2ov teritorij) ali je 1io pot6vat pora"o2 !ranaka kodVogatis'#rga @# He%koj propao) %tavi%e) Sa2o je protiv#napado2 # nekoliko navrataop#sto%io T6iiringij# i # svoj# dr3av# #klj#$io teritorij L#3i$ki6 Sr'a pod nji6ovi2 kne"o2De"vano2.Sa2ova slavenska dr3ava odr3ala se # to2 opseg# do s2rti nje"ina osniva$a @CG,) a onda seraspala na svoje sastavne dijelove.oslije osa2ostaljenja "apadni6 slavenski6 "e2alja pod Sa2o2 i #stanka dal2atinski6Slavena pod vodstvo2 =rvata protiv avarske vlasti) Avare je # ve"i s nji6ovi2 pora"o2 podarigrado2 "adesio jo% jedan #dara1. Oko god. C-.) poslije s2rti kagana Bajana) do%lo je do#n#tra%nje 'or'e "a prvenstvo # avarsko2 ple2ensko2 save"#. Hini se da je '#garski tii2en3elio pre#"eti vodstvo) ali je # 'or'a2a 'io pora3en) pa je 2orao i"'jei # Bavarsk# gdje je#skoro 'io potp#no #ni%ten.

Svi ti doga


85/458

S propa%# :#stinijanove o'nove jedinstvenoga 1arstva na nekada%nje2 teritorij# oko 1ijelogaSredo"e2nog 2ora) Bi"antsko je 1arstvo 'ilo pri2orano da se osloni sa2o na snag# svoji6isto$ni6 posjeda. S ti2 # ve"i ono je naglo nap#%talo ri2ske i latinske tradi1ije) pa se

pretvaralo # i"ra"ito orijentaln#) gr$k# 2onar6ij#.Orijentalni #tje1aji 2og# se # Ri2sko2e 1arstv# konstatirati jo% veo2a rano. Oni s# postali

naro$ito sna3ni od osn#tka arigrada i pre2je%tanja dr3avnog sredi%ta i" Italije na o'aleBospora. Ali sve dok je postojalo &a4padnori2sko 1arstvo i dok s# se vodile neposredneak1ije "a o'nov# jedinstva) latinske s# tradi1ije planski $#vane kao te2elj toga jedinstva. Sg#'itko2 najveeg dijela evropski6 pokrajina @ko2e e #skoro slijediti i g#'itak Sirije)alestine i /gipta 'i"antski s# se posjedi ograni$ili na Mal# A"ij# i pojedine dijelove 0r$kekoji s# jo% ostali ne"a#"eti slavenski2 nadiranje2. To je 3ivot# dr3ave davalo i"ra"ito gr$ko42aloa"ijsko o'ilje3je. Latinski je"ik postaje nepotre'an i po$inje se "a'oravljati. Ve od

po$etka VII. st. "akoni se o'javlj#j# isklj#$ivo na gr$ko2 je"ik#. :o% od kraja VI. st. gr$kije"ik prevladava # dr3avnoj #pravi) a od #vo


86/458

djelovanje Krista. od papini2 #tje1aje2 patrijar6 Sergije je "aista od'a1io 2onoenergeti"a2i pri6vatio o'ja%njenje o jednoj volji koja podjednako vlada i 'o3ansko2 i lj#dsko2 naravi #Krist# @2onoteleti"a2. Na toj osnovi =eraklije je C,. o'javio edikt pod na"ivo2 /kte"iskoji je o"akonio 2onoteletsk# or2#l# kao o'ave"n#.Ali ni katoli1i ni 2onoi"iti nis# 3eljeli pri6vatiti ni taj ko2pro2is. 9 2e


87/458

i"a'rali A#tarija. On je Bi"antin1i2a preoteo jo% nekoliko preostali6 #tvrda # Alpa2a) osvojioo'alno podr#$je # pokrajini Vene1iji i #spje%no od'io dva opasna rana$ka napada na sjevern#*J*S Bi"antsko podr#$je C-.l Lango'ardsko podr#$je ....... /g"ar6at # vrije2e Li#tprandove s2rti @55

Agil#lova osvojenja @G+-4C*C Rotarijeva osvojenja @CC4C,

Naseljenje Lango'arda # Italiji.Italij#. A#tarijev nasljednik Agil#l #spio je sklopiti privre2eni 2ir s !ran1i2a) pa je "ati2s#"io o'r#$ oko Ravenne i s2anjio 'i"antsko podr#$je oko Ri2a.Lango'ardi s# # Italij# do%li kao arijan1i) pa je i to) #" nji6ov# po6lep# "a 1rkveni2"e2ljoposjedi2a) ra"log nji6ova neprijateljstva pre2a rkvi i pre2a papinstv#. Save" rkves Bi"anto2 protiv "ajedni$kog neprijatelja 'io 'i) stoga) prirodan. Ali sve2o 1areve li$nosti injegovo podvrgavanje $ak i dog2atske pro'le2atike politi$ki2 interesi2a dr3ave isp#njalo jeri2ske 'isk#pe te3njo2 da '#d# i vjerski i politi$ki ne"avisni od arigrada.&akonska osnova "a takv# sa2ostalnost 'ile s# odred'e :#stinijanove rag2ati$ke sank1ije

kojo2 je pravo 'iranja 2jesni6 i provin1ijski6 #nk1ionara 'ilo prep#%teno 'isk#pi2a iveliki2 "e2ljoposjedni1i2a) a nji6ova je sl#3'ena djelatnost podvrgn#ta kontroli 'isk#pa.Tako je ri2ski 'isk#p i2ao "akonito pravo da se'e s2atra nadre


88/458

Lango'ardska 3elje"na kr#na. Rad s kraja VI. st.Lango'arda) jer s# i # Ravensko2 eg"ar6at# prilike 'ile kaoti$ne. Dola"ilo je do pok#%aja dase eg"ar6 proglasi ne"avisni2 vladare2 # Italiji) pa je vojska takve po'#ne 2orala g#%iti.Sit#a1ij# s# pogor%avale i vjerske 'or'e oko kristolo%ki6 or2#la # Bi"ant#. re2da s# pape

3eljeli "ajedni$ko pri6vaanje opepri"nati6 vjerski6 #$enja) oni nis# 2ogli odo'riti2onoteleti"a2 %to ga je edikto2 /ktesis C,. 'io proglasio 1ar =eraklije. 9 Bi"ant# s#2e


89/458

vlast i ondje) #p#tili s# jak# vojsk# na j#g) # Betik#) ali s# kod Kordove 'ili pora3eni.Ne#spje6 je i"a"vao ne"adovoljstva # redovi2a nji6ove vojne aristokra1ije i tada%nji kraljAgila je "'a$en. 9 s#parni$koj 'or'i oko kraljevske $asti) jedan je od pretendenata) Atanagild)koji je 'io sklon katoli1i"2#) "atra3io po2o od Isto$nori2skog 1arstva. Do'iv%i od:#stinijana I. 2anji odred vojnika) svladao je svoje protivnike i postao kralje2) ali je 2o4

*JGrao #st#piti arstv# 1io j#goistok ol#otoka .* jo% #sto pri"nati vr6ovn# vlast 'i"antskoga1ara. Nakon toga g#'itka) Atanagild je sredi%te svoje vlasti prenio i" Bar1elone # Toledo@Toledsko kraljevstvo Vi"igota.Ovisnost vi"igotske dr3ave o arigrad# i 'rojnost 'ogate i 2one 6i4spano4ri2skearistokra1ije # toj dr3avi o2og#ile s# sna3an #tje1aj ri2sko4'i"antske 1ivili"a1ije i #pornoodr3avanje anti$ke 'a%tine na ol#otok#.9 takvi2 okolnosti2a politika vi"igotske vlasti nei"'je3ivo je 2orala te3iti #svajanj# ti6tekovina) ali i odr3anj# svoje s#pre2a1ije. No to nije 'ilo 2og#e 'e" daljnji6 vojni6 i

politi$ki6 #spje6a.Na sjevero"apad# ol#otoka jo% je #vijek postojalo Svevsko kraljevstvo # Kanta'rijski2

'rdi2a Vaskon1i ili Baski 'ili s# ne"avisni) a # Betiki i Kartageni vladali s# Bi"antin1i. 9posljednjoj $etvrti V. stoljea vodile s# se prete3no #spje%ne 'or'e sa sva tri protivnika) pa s#Vi"igoti #spjeli pro%iriti prostor koji i2 je dotad pripadao.Ali #n#tra%nji sporovi na vr6# dr#%tveno4politi$ke ljestvi1e o2etali s# konsolida1ij#.Katoli$ka 1rkva je nastojala da "a svoj# vjer# a protiv ari4janstva prido'ije $ak i $lanovekraljevske o'itelji. Kralj Li#vigild @G>G,C nastojao je oprek# i"2e


90/458

&'og njegova katoli$kog #vjerenja i naklonosti pre2a 1rkvi) s#vre2eni pis1i slave Si"e'#takao #vi


91/458

vi%e 2ogla pri2jenjivati "'og veo2a #"napredovalog pro1esa siro2a%enja slo'odni6 seljaka inji6ova "apadanja # ekono2sk# i so1ijaln# "avisnost. rilago


92/458

post#pnog nap#%tanja ro'ovlasni$kog dr#%tvenog poretka) sli$no kao # Bi"ant# i # Italiji) ali isa va3ni2 spe1ii$nosti2a # #spored'i s te dvije "e2lje.Te spe1ii$nosti re"#ltat s# ni"a konkretni6 povijesni6 "'ivanja.

Na$in naseljavanja 0er2anski doseljeni1i nis# se ravno2jerno ra"2jestili Vi"igota.na irenejsko2 pol#otok#. Sjeveroisto$ni dijelovi sa

Septi2anijo2) kao i 0alisija @gdje s# 3ivjeli Svevi) i2ali s# vei postotak 0er2ana. entar ij#g ol#otoka ostao je sve do sredine VI. st. gotovo sasvi2 # r#ka2a starog stanovni%tva) pas# ti dijelovi pri"navali sa2o no2inaln# vlast vi"igotskog kraljevstva.Ali i # oni2 o'lasti2a gdje je g#stoa vi"igotskog stanovni%tva 'ila vea) sa2o je dio nji63ivio # ko2paktni2 ger2anski2 naseo'ina2a) "'og na$ina kako s# Vi"igoti "a#"i2ali"e2lj# # podr#$ji2a gdje s# se naselili.

Na te2elj# /#ri6ova "akona i" 5G. vidi se da s# Vi"igoti "aposjedali "e2lj# dvojako.Do2ene nekada%njeg 1arskog iska pre%le s# # 1ijelosti) "ajedno s koloni2a i ro'ovi2a kojis# i6 o'ra


93/458

s#dski progoni ka3njavali s# siro2a6e "a jednaka krivi$na djela te3i2 i sra2otniji2 ka"na2anegoli 'ogate.Ovakvi2 pro1eso2 i2ovinske i dr#%tvene dieren1ija1ije nekada%nja se 6o2ogena etni$ka1jelina Vi"igota ra%$lanj#je. Dok jedan dio selja%tva si42a%i) dr#gi njegov dio @oni koji s#stekli 'olj# "e2lj# i raspolagali neslo'odno2 ili "avisno2 radno2 snago2 'ogatio se i #

svo2e posjedovanj# prik#pljao vi%kove "e2ljoposjeda nad prosjeko2 selja$ki6 $esti1a. Svre2eno2) takvi s# i2#ni selja1i vi%kove ste$ene "e2lje 2ogli $ak davati na

Vi"igotsko graditeljstvoE 1rkva # San :#an de Banos) i" CC*.*Jo'rad'# svoji2 osiro2a%eni2 s#narodnja1i2a) #" #vjet da od sve#k#pnog #roda sadodijeljene $esti1e do'ivaj# dogovoreni dio.Osi2 ovakvog i"di"anja na te2elj# spontanoga ekono2skog pro1esa) dio Vi"igota stekao je"natno povoljniji privredni i dr#%tveni polo3aj # ve"i s i"gradnjo2 nove politi$ke vlasti naosvojeno2 dr3avno2 teritorij#. Stara rodovska i ratni$ka aristokra1ija) koja je 'ila na $el#naroda # vrije2e seo'e) do'ivala je priliko2 "aposjedanja Akvitanije i =ispanije "natno vee

ko2plekse "e2lje na rU$#n ekspropriirani6 6ispano4ri2ski6 veleposjednika) a tako


94/458

*"o2 o naknadi %tete. Ni3i ne2aj# pravo t#3iti s#d# vi%e) a i vjerodostojnost nji6ovasvjedo$enja pred s#do2 je ograni$ena.

Na taj na$in slo'odni 6ispano4ri2ski selja1i) koji s# "'og svoga osiro2a%enja "apadali #ekono2sk# "avisnost i pretvarali se # o'ra


95/458

svjedo$iti pred s#do2 i t. si. 9 VII. st. ro'ovi s# ve 2ogli vr%iti i vojn# sl#3'#) %to jeprvo'itno 'ilo sa2o povlasti1a slo'odni6 0ota) pa nj# isprva nis# i2ali pravo vr%iti nislo'odni =ispano4Ri2ljani.

Osi2 e2an1ipa1ije ro'ova akti$ni2 2ijenjanje2 nji6ova polo3aja) vi4"igotski i 6ispano4

ri2ski s# "e2ljoposjedni1i svoj# 2al# "ainteresiranost "a davne o'like ro'ovanja o$itovali i'rojni2 p#%tanje2 ro'ova na slo'od#. Ali pri to2e oslo'o


96/458

ra"do'lji2a postojali na stari2 6ispanori2ski2 la4ti#ndija2a svjetovni6 i 1rkveni6possessora i na do2ena2a nekada%njega 1arskog iska) nego %to je to 'ilo na pr. # !rana$koj)gdje je veliki "e2ljoposjed rastao sporije) svladavaj#i 2e


97/458

/kono2sko4so1ijalna 'it vi%estoljetni6 'or'i i"2e "e2lji%ne $esti1e sitni2selja1i2a kao prekarij) #" #vjet da 1rkvi daj# o'roke od #roda i da vr%e neke radove nare"ervat#. Ali osi2 toga) 1rkve s# davale "e2lj# i kleri1i2a i svjetovni2 oso'a2a kaonagrad# "a vr%enje ra"ni6 sl#3'i. S prestanko2 sl#3'e prestajalo je i pravo na "e2lj# i $esti1ase vraala 1rkvi. B#d#i da se sl#3'a naj$e%e s2atrala do3ivotno2) i darivanje je # pravil#

'ilo do3ivotno. 9 nasljedstvo s# 1rkve davale takv# "e2lj# sa2o ako je nasljednik pre#"eo

ist# sl#3'#) no i tada se takvo pre#"i2anje s2atralo sklapanje2 novoga odnosa.Davanje "e2lje # #vjetni posjed takvi2 se post#p1i2a generali"iralo. O'dareni1i najvi%egaranga @oni koji s# do'ivali "e2lj# od kralja i sa2i s# postajali patroni2a oni6 koji2a s# dalidio svoga i2anja "a sl#3'# ili #*

privatni2 vojni2 dr#3ina2a @'#11elarii ili saiones ili # ra"ni2 1ivilni2 #nk1ija2a.Vi%ekatna 6ijerar6ijska str#kt#ra "e2ljoposjedni$ke klase popri2ila je ti2e pira2idalan o'lik.

Na vr6# pira2ide stajao je kralj ispod njega nala"io se sloj posjednika koji s# "e2lj# steklisl#3'o2 kraljevskoj vlasti jo% %iri) ali i na dr#%tvenoj ljestvi1i ni3i 'io je sloj koji je stekao"e2lj# sl#3ei kraljevski2 sl#3'eni1i2a. Le3ei na podni1i jo% 2anji6) ali i 2nogo'rojniji6o'darenika) 1ijela je vi%ekatna 6ijerar6ija 3ivjela od neposrednoga rada o'ra


98/458


99/458


100/458

gove so1ijalnoekono2ske 'iti. 9 ne2og#nosti da ostvare nekada%nji eksplo4ata1ioni #$inakodr3anje2 klasi$nog ro'ovlasni%tva) veliki "e2ljoposjedni1i daj# kon1esije radnoj sna"i ti2e%to joj #st#paj# dio svoga i2anja na o'rad'#. Odri$#i se totalne eksploata1ije rada idirektnog posjeda sve#k#pne "e2lje) posjedni1i osig#ravaj# "a se'e dio #roda %to gaosa2ostaljeni o'ra


101/458

o'ra2'eni save". Ali poslije nje"ine pogi'ije ostao je 'e" po2oi. Napad !ranaka o'novljenje GJ. a 'or'e s# "avr%ene G5. kona$ni2 pora"o2 B#rg#nda i podjelo2 nji6ove "e2lje2e


102/458

a#stra"ijski6 velika%a) 2eC+. I on se 2orao

'oriti sa svoji2 2la


103/458


104/458


105/458

9o$i svoje s2rti @5* Karlo Martelo je svo2e starije2 sin# Karlo2an# ostavio vlast #A#stra"iji) a 2la


106/458

stanovnik ri2skog d#kata plaa kralj# godi%nj# da3'in# # i"nos# od jednog solida. Nato jepapa "atra3io odo'renje od ipina da se pred lango'ardski2 nasilje2 skloni # !rana$k#.rilike # Italiji ra"vijale s# se # 2e


107/458

Kao i svagdje dr#gdje) alodijalno posjedovanje "e2lje vodilo je do i2ovinske dieren1ija1ije2e


108/458

lango'ardskog ple2ena koji je # pro1es# osiro2a%enja ostav%i slo'odan postao ekono2ski"avisan od svoga 'ogatijeg s#ple2enika.!#l1ree je dakle # vrije2e Rotarijeva "akona) sredino2 VII. stoljea) 'io slo'odan aliekono2ski "avisan $ovjek) koji je # taj polo3aj 2ogao "apasti na dva na$inaE ili g#'itko2svoje ekono2ske ne"avisnosti #slijed osiro2a%enja) ako je prije toga 'io slo'odan i ne"avisan

$ovjek ili ako je ranije 'io ro' ili aldij) a njegov 2# je gospodar darovao slo'od# na nivo##l1ree.Lango'ardsko dr#%tvo dijelilo se dakle sredino2 VII. st. na $etiri osnovne kategorijeE* otp#no slo'odni i ne"avisni lj#di @#l1ree et 6aa2#ndJ Slo'odni ali ekono2ski "avisni lj#di @#l1ree) # novije2 s2isl# te rije$i ol#slo'odni ili aldiji5 Ro'ovi.I"nad kategorije #l1ree et 6aa2#nd i"di"ala se nekada%nja vojno4ple42enska aristokra1ija)koja po doseljenj# # Italij# vi%e ne te2elji svoj i"dign#ti polo3aj na rodovsko4ple2ensko2dostojanstv# nego na sl#3'i # kraljevskoj i vojvodskoj politi$koj vlasti i na "e2ljoposjed#koji potje$e od tren#tka doseljenja ili od vr%enja ra"li$iti6 sl#3'i kod ti6 najvi%i6 nosila1a

politi$ke vlasti.Kraljevska vlast 'ila je kod Lango'arda i"'orna. oslije spora"#2a i"2e


109/458

I" ovakve kategori"a1ije vidi se da s# sa2o prva dva) naji2#nija sloja ari2ana potp#none"avisni lj#di. Dr#ga dva sloja na p#t# s# da i"g#'e svoj# ekono2sk# ne"avisnost. Nji6ovorelativno ili potp#no siro2a%tvo one2og##je i2 da potp#no #dovolje ratni$ko2e "vanj#.Oni djelo2i1e postaj# "avisni o'ra


110/458

or2iranje vladala$ke klase vlasnika osnovni6 sredstava "a proi"vodnj#) a i klase koja je3ivjela od vlastitoga proi"vodnog rada na "e2lji.Ali # Italiji s# se osi2 postojanja agrarne proi"vodnje o$#vali i dr#gi o'li1i privredni6djelatnosti. re2da s# ra"aranja "a protekli6 stoljea 'ila velika) ipak na Apeninsko2

pol#otok# nis# prestali postojati i tipi$no gradski o'li1i privredeE o'rti i trgovina. Ni"

talijanski6 gradova) kao avia) ia41en"a) Verona) L#11a) i%a) ividale) Treviso i dr#gi ostalis# netakn#ti # ol#ji provala i ratni6 ra"aranja. 9 nji2a se i nakon lango'ardskog osvojenjanastavlja ose'#jna gradska privredna djelatnost) pre2da # sk#$en# opseg#. Mnogi od nji6#la"e oko sredine VIII. st. # a"# relativnog napretka. Oni poja$avaj# proi"vodnj# ra"li$iti6o'rtni$ki6 i"ra


111/458

trgova$ko sredi%te 'io je Tor1ello) na #%# rijeke Sille) a vjersko 0ra


112/458


113/458

Istok#) ali je s#stavno sla'ila svoj# politi$k# ovisnost o Bi"ant#. Ti2e po$inje era nje"inaosa2ostaljivanja i nje"ina #spona # #lo"i ne"avisne po2orske i trgova$ke velevlasti.rivredni) dr#%tveni i politi$ki odnosi # Vene1ijansko2 d#kat# do po$etka I. st.9 po$e1i2a naseljavanja na spr#dovi2a #sred lag#na prvi i osnovni "adatak naseljenika 'ila

je 'or'a s nestalno%# tla i naleti2a 2ora. Najele42entarnije privredno 'avljenje 'ilo je

ri'arstvo i va


114/458

soli. Solana je # vene1ijansko2 d#kat# 'ilo posv#da) ali najvee sredi%te proi"vodnje 'ila je6ioggia. T# s# se # kasnije2 ra"voj# trgovine solj# ra"vila stalna $etvrtgodi%nja saj2ovanja.Vene1ijan1i s# veo2a rano trgovini na lokalno2 tr3i%t# pridr#3ili i i"vo"n# trgovin# solj#)svje3o2 i #soljeno2 ri'o2 te 2o$varno2 divlja$i) isprva # s#sjedne o'lasti sjeverne Italije.Osnovne prirodne 2og#nosti pri2oravale s# Vene1ijan1e da #pravo trgovin# #$ine pres#dno

va3no2 grano2 svoje privrede. Tre'alo je na kopn# k#povati sve %to i2 je nedostajalo) #prvo2 red# 3itari1e) a i 2noge dr#ge potro%ne pred2ete) $ak i vod# "a pie. :edna odneop6odni6 potre'a vene1ijanske opskr'e 'ilo je na'avljanje drva. Na svo2 vlastito2

podr#$j# Vene1ija je i2ala %#2a) ali to nije 'ilo dovoljno) pa je # svi2 spora"#2i2aVene1ijana1a s lango'ardski2 i rana$ki2 vlasti2a istakn#to 2jesto i2alo tra3enje prava davene1ijanski podani1i sijek# i do'avljaj# drvo i" %#2a # podr#$j# lango'ardske i "ati2rana$ke Italije.:edan od pred#vjeta "a ra"vijen# trgovinsk# ra"2jen# 'ilo je ovladavanje plovid'o2 po 2or#i rijeka2a koje se #lijevaj# # o'last lag#na. Isprva*C-

je vene1ijanska plovid'a 2ore2 'ila ograni$ena na #n#tra%nji 'a"en sjevernog :adrana. Ve

rano plovilo se i jedrenja1i2a i la


115/458

o'li3njoj o'ali. Bogate aristokratske o'itelji po$ele s# se naseljavati na Rialto tek #o$iaa16enskog 2ira) i to najprije na oto$i Olivolo) gdje je 'ilo sjedi%te 'isk#pa @od 5G a"ati2 i na dr#ge spr#dove i" te sk#pine. &a vrije2e d#3da :#4stinijana @,J>,J+Vene1ijan1i s# # Aleksandriji #krali tijelo Sv. Marka i donijeli ga # Vene1ij#. 9skoro je "ati2"apo$ela gradnja 'a"ilike Sv. Marka) a "avr%ena je # vrije2e Ivana arte1ijaka @,J+>,C.

Taj je sveta1 progla%en "a%titniko2 Vene1ije. No grad koji e #'#d#e #" svoje vlastito i2e'iti na4Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka*C*"ivan i Rep#'liko2 Sv. Marka) 'io je sredino2 I. st. jo% sla'o #r'ani"irano naselje) pro3etovinogradi2a) povrtnja1i2a) solana2a) %ikara2a) lovi%ti2a) %#2a2a i 2o$vara2a. Do'anjegove 'listave ekono2ske i ar6itektonske '#d#nosti jo% je 'ilo #daljeno nekoliko stoljea.5. VLADAVINA IINA MALO0AOtkako je # Italiji G*. pao Ravenski eg"ar6at papinstvo se tr#dilo da od Lango'arda is6odida to podr#$je '#de pripojeno o'lasti2a koji2a je # i2e Bi"anta akti$no #pravljao papa.Od'ijanje toga "a6tjeva) te%ki poreski na2eti %to i6 je lango'ardski kralj "a6tijevao od

stanovni%tva Ri2skog d#kata i opasnost od lango'ardske vojne ak1ije ra"log s# %to je papaStjepan II. kraje2 G. oti%ao na dvor ipina Maloga da "atra3i po2o. Na pregovori2a kojis# povedeni po$etko2 G5. ipin se "akleo da e 2# 7vratiti8 /g"ar6at @pre2da je ovaj prijelango'ardskog osvojenja pripadao Bi"ant#) a ne papinstv# i potvrditi teritorij 7Ri2skerep#'like8 @koji je tako


116/458

da 1rkvi dade od%tet#) CG. je na2etn#o o'ave"# svi2 stanovni1i2a i posjedni1i2a da plaaj#1rkvi desetin# od svi6 svoji6 pri6oda # naravi.Sa svoje posljednje vojne # Akvitanij# ipin se vratio 'olestan. red s2rt dr3avno je podr#$je

pre2a rana$ko2 o'i$aj# podijelio 2e


117/458

i2anja) a preostatak je ra"dijelio na $esti1e i dao i6 koloni2a i servi2a na sa2ostaln#o'rad'#) #" #vjet da 2# daj# o'roke od #roda i dio svoje radne snage pri o'rad'i njegovare"ervata. No povr6 toga) i rana$ka je nekada%nja rodovsko4ple2enska aristokra1ija) kao isa2a kraljevska vlast) pre#"ela i2anja) # pro1es# proi"vodnje organi"irana na jednaki na$in)

pretvoriv%i se ti2e # "e2ljoposjedni$k# aristokra1ij# koja 3ivi od rada neslo'odni6 ili

"avisni6 o'ra


118/458

Ova #n#tra%nja ekono2ska i so1ijalna dieren1ija1ija # opina2a slo'odni6 seljakako2pli1ira se i pove"#je s veo2a "na$ajni2 i "a '#d#i ra"vitak dr#%tveni6 odnosa odl#$ni2#tje1aje2 i"vana.Taj #tje1aj i"vana posljedi1a je pojave i daljnjeg rasta velikog "e2ljo4posjeda. 9 rana$ko2kraljevstv# Merovinga) kao i # dr#gi2 dr3ava2a koje s# nastale na podr#$j# nekada%njega

Ri2skog 1arstva) s or2iranje2 kraljevske vlasti stvara se i poveava svjetovni i 1rkveniveliki "e2ljoposjed) koji i"vana prodire # privredni i so1ijalni organi"a2 s#sjedske opine ili2arke. S ti2 # ve"i) osiro2a%eni slo'odni $lanovi opine g#'e svoje alode ne sa2o # koristi2#niji6 $lanova iste opine) nego i # korist veleposjednika koji na taj na$in) takvi2"ado'iveni2 alodijalni2 $esti1a2a "e2lje) #la"e # sastav 2arke. 9 daljnje2 pro1es#stje1anja sve novi6 i novi6 $esti1a @p#te2 k#povine) do'rovoljni6 ili prin#dni6 darivanja)

prekarija) pa i golog nasilja oni postaj# sve "natniji posjedni1i "e2lje koja organi"a1iono $inidio teritorija jedne ili nekoliko ra"li$iti6 2arki # s#sjedstv# velika%koga osnovnogveleposjeda. Ti2 p#te2) oslanjaj#i se na ekono2sk# snag# svoga "e2ljoposjeda) oni

post#pno pod svoj# vlast podvrgavaj# sve vei) pa naj"ad i 1io teritorij 2arke. 9 kona$nojetapi toga ra"vitka nekada%nji slo'odni $lanovi s#sjedske opine ili 2arke pretvaraj# se #

"avisne o'ra


119/458

jedna) koj# $ine koloni) servi i "avisni) a neko slo'odni rana$ki selja1i) i dr#ga) koj# $ineveliki "e2ljoposjedni1i) 'e" o'"ira na nji6ovo etni$ko podrijetlo > "apo$inje do'a i"ra"itogae#dalnog dr#%tvenog #strojstva.Kao %to i" ovoga slijedi) odl#$#j#i aktor # pretvaranj# rana$koga pret4e#dalnog dr#%tva #e#dalno 'ilo je or2iranje takvoga velikog "e2lji%nog posjeda koji je osi2 'a%tinjene

"avisne radne snage kolona i serva # odnos ekono2ske i so1ijalne podlo3nosti podvrgao ineko slo'odno i ne"avisno rana$ko selja%tvo sjediniv%i ti2e # jedn# i jedinstven# evol#1ij#0alori24Ijane i !ranke) ali ra"vrstane na dva s#protna pola dr#%tvenog poretkaE s jedne straneok#pljene na ra"ini "avisni6 neposredni6 proi"vo


120/458

ot#


121/458

I" dok#2enata VIII. st. 2o3e se #tvrditi da je # Nje2a$koj toga vre2ena postojao sloji2#ni6 2ali6 i srednji6 "e2ljoposjednika koji s# pro4i"a%li i" redova nekada%nji6 prosje$ni6$lanova seoske opine. I taj se sloj 2o3e ra"vrstati # nekoliko sk#pinaE* Naj'li3i prosje$ni2 $lanovi2a seoski6 opina 'ili s# oni 2ali "e2ljoposjedni1i koji s#stekli nep#n# dodatn# $esti1# povr6 svoga osnovnog #djela @6#e. Taj vi%ak i2anja o'ra


122/458


123/458

veleposjedni1i "a svoj# sl#3'# i 1rkva "a svoj# vjersk# djelatnost 'ile 'i 'e"vrijedne 'e"radne snage. a ipak) siste2 darivanja "e2lje 1rkvi ili #nk1ionari2a "a vr%enje javne sl#3'enije 2ogao sa2i2 $ino2 darivanja slo'odno selja%tvo na nji2a naprasno #$initi

podlo3ni1i2a novostvorenoga "e2ljoposjeda i #kin#ti nji6ov# davna%nj# slo'od#.Rje%enj# toga pitanja ne pr#3aj# dovoljn# po2o i"vorni dok#2enti VII. i VIII. st. sa$#vani #

prekorajnski2 "e2lja2a. Ali povijest nastanka e#dalni6 odnosa i"ravno i" osnovarodovskoga dr#%tva # dr#gi2 "e2lja2a /vrope) a i # i"vanevropski2 "e2lja2a) #p##je nad#gotrajni pro1es preina4$avanja javnopravni6) dr3avni6 @poreski6 da3'ina slo'odnogstanovni%tva # e#daln# "e2lji%n# rent#. Na toj 'i osnovi darivanje i2anja %to i6 #nk1ionari

javne vlasti i 1rkva stje$# dare3ljivo%# javne vlasti prvo'itno 'ilo #st#panje kraljevski6 @ilivojvodski6 prava na javne da3'ine slo'odnog selja%tva na odre


124/458

"aklj#$1i va3e sa2o ako i6 odo'ri kralj. Sao'raaj sveenstva s Ri2o2 'io je podvrgn#tstrogo2 nad"or# kraljevski6 sl#3'enika.9n#tra%nja Anti$ka #pravna organi"a1ija 0alije gotovo je posve i%$e"la # #pravaseo'i naroda. Sa$#vale s# se sa2o njene osnovne jedini1e.Svaka se) nai2e) provin1ija dijelila na 1ivitates) teritorije koji2a je #pravno sredi%te 'io grad)

# ko2 je #jedno 'ilo i sjedi%te 'isk#pa.Merovin%ka je dr3ava pre#"ela 1ivitates kao ad2inistrativni oslona1 svoje vlasti. Kralj je #svaki od gradova koji s# 'ili sredi%te 1ivitasa postavio jednoga predstavnika kraljevske vlasti.To je 'io 1o2es. T# praks# pre#"eli s# !ran1i od Vi"igota i B#rg#nda koji s# ve prije nji6 #gradove 0alije po4na2jestili kraljevske vojne i dvorjanske #nk1ionare) dav%i i2 na"iv1o2es) pre#"et i" epo6e kasnoga arstva.Merovin%ki ko2es i2ao je vojne) #pravne) s#dske i pore"ni$ke ko2peten1ije i ti2e akti$no

polo3aj lokalnoga potkralja. 9 o'lasti2a naseljeni2a prete3no ger2anski2 stanovni%tvo2)!ran1i s# or2irali svoje tradi1ionalne*Jokr#ge) pag#se i svako2e od nji6 postavili na $elo jednoga graa) koji je po svoji2 ovlasti2a

'io jednak ko2es#. Te dvije #nk1ije #skoro s# postale isto"na$ne.&natna podr#$ja kraljevskoga iska @neposredni6 posjeda sa2oga kralja 'ila s# # #pravno2

pogled# i"#"eta od vlasti ko2e%a ili groa. Na nji2a s# #pravni1i kraljevski6 i2anja vr%ilis#dsk#) #pravn# i inan1ijsk# vlast.ore"i 9 o'lasti2a naseljeni2a ri2ski2 stanovni%tvo2 kraljevska je vlast o$#vala svenekada%nje poreske o'ave"eE "e2lji%ni pore") glavarin#) nei"ravne pore"e @pristoj'e odtrgovanja) 1estarine i si. te javne terete @2#nera) tj. d#3nost #kona$ivanja kralja i njegovi6sl#3'enika) transportne o'ave"e i d#3nost odr3avanja i gradnje p#teva) 2ostova i tvr


125/458

postaj# kraljevi ideles @vjerni1i ili le#des. 9 t# se kategorij# #'rajaj# ne sa2o $lanovikraljevske vojne dr#3ine) nego i svi sl#3'eni1i na dvor#) svi vojvode i groovi)*

pa $ak i 1rkveni dostojanstveni1i. Nji6ov pose'ni polo3aj) koji proi"la"i i" sl#3'ovne i"akletvene ve"anosti #" kralja) #potp#nj#je se "ati2 "e2ljoposje4do2 %to ga ideles ili le#des

do'ivaj# od kralja. 9 to2e s2isl# st#panje # kraljevsk# sl#3'# i do'ivanje "e2ljoposjedapola"na je to$ka # stvaranj# sl#3'eni$ko4"e2ljoposjedni$ke aristokra1ije. :a$anje2 svoji6"e2ljoposjed4ni$ki6 "ainteresiranosti) ta aristokra1ija postaje sna3an i > "ajedno s 1rkvo2 4odl#$#j#i aktor # pro1es# podvrgavanja slo'odni6 selja$ki6 "e2ljoposjeda # sastavsvjetovni6 vlastelinstava.Dvorske sl#3'e Na dvor# je postojao ni" sl#3'enika koji s# djelo2i1e svoje naslove

'a%tinili i" kasne antike. Tako s# sredi%nji #redi kraljevski6 kan1elarija nosili naslov s1rinia. 9nji2a s# radili 'rojni pisari pod nad"oro2 reerendaria. Te $inovnike kralj kad%to#potre'ljava i # ra"ni2 politi$ki2 i diplo2atski2 2isija2a. O kraljevskoj ri"ni1i vode 'rig#ko2orni1i opskr'a kraljeva stola 'ila je povjerena pe6arnik# @pin1ernd nadstojnik staja"vao se 1o2es sta'#li @ot#da 1onneta'le) a nje2# s# 'ili podvrgn#ti konj#%ari @ger2anski

na"ivE 2aris6alk) od $ega je nastalo 2ar%al. Starje%ina dvorske posl#ge "vao se sene%alk. I tis# sl#3'eni1i #skoro do'ili va3ne politi$ke) #pravne ili vojne d#3nosti. Veo2a odgovorn##nk1ij# i2ao je 2ajor palatii ili 2ajor do2#s @predstojnik kraljevskoga dvora. Ta je sl#3'asjedinjavala djelokr#g 2inistra dvora i glavnog opskr'nika kraljeve k#e. Ona je #'r"o steklai"#"etno va3n# politi$k# #log#.!rana$ki je kralj # na$el# 'io i nosila1 najvi%e s#dske d#3nosti. Ali nje"ino i"vr%avanje kralj je

povjeravao dvorsko2 s#d#) ko2e je $lanove i2enovao po svo2e slo'odno2 na6o


126/458

or#3ane sile) a ona je s i%$e"avanje2 kraljevskog "e2ljoposjeda neprekidno sla'ila. Tako s#kraljevi sve $e%e 2orali 'espo2ono trpjeti nevjer# svoji6 le#da.9sporedo s pro1eso2 sla'ljenja kraljevske vlasti dvorjanska i sl#3'eni$ka aristokra1ija

pretvara se # sve2on# politi$k# sil#. Ona je gospodarila dr3avo2 i $esto je s#novraala #krvave 'or'e "a vlast) naro$ito # vre2eni2a 2alodo'nosti 2erovin%ki6 kraljeva koji se

pretvaraj# # igra$ke # r#ka2a 2oni6 velika%a) oso'ito 2ajordo2a i vojvoda.Vojvode !#nk1ija vojvoda javlja se kao va3an aktor politi$kog 3ivota) oso'ito # vrije2egra


127/458

pagan#s @poganin prvo'itno o"na$avala stanovnike sela) pag#sa) i ti2e popri2ila s2isaoakti$noga vjerskog

polo3aja selja%tva.Tek # VII. i VIII. st. "apo$inje i dalje se ra"vija velika aktivnost 1rkve # osvajanj# sela. Naveliki2 "e2ljoposjedi2a podi3# se 1rkve "a seosko stanovni%tvo koji2a "e2ljoposjedni1i

dar#j# dovoljno "e2lje da 'i od pri6oda s nje 2ogao 3ivjeti stalni d#%o'ri3nik "avisnogaseoskog stanovni%tva. Ti2e se te seoske 1rkvi1e pretvaraj# # sredi%ta 3#pa. io taj pro1es"avr%io se tek # do'a Karolinga.Stanje nao'ra"'eAli ni te 2jere nis# 'ile dovoljne da do te2elja #$vrste kr%anstvo # poganski2 seli2a 0alijei 0er2anije. I"olirani sveeni1i po rijetko posijani2 seoski2 3#pa2a 'ili s# presla'a snaga is#vi%e # vlasti lai$ki6 veleposjednika da 'i # "na

Documents

Miroslav Brandt - Opsta povjest srednjeg vijeka.doc