skripta - povjest uprave!!!

7/25/2019 skripta - povjest uprave!!!

1/44

POVIJEST UPRAVE

P R A V N E K O L E

Zaetci glosatorske koleZaetke glosatorske kole nalazimo u 11. st. u sjevernoj Italiji, gdje se

javlja potreba za pravnim strunjacima.JIRNRI!" u #ologni poetkom1$.st. osniva pravnu kolu u kojoj pouava %rimsko& pravo. Zato se ova rav!a kola !a"iva glosatorsko#$ !a%"!aa%!i%i

re&stav!ici''i pravnici i nji(ovi uenici prouavaju )orups tako to izme*u redaka piutumaenje rijei i sadr+aja. 'a biljeka tumaenje zvala se -/""0, pa sei takav tadanji stil prouavanja rimskog prava naziva glosatorskim.(olo!%ski )e!ici 2artinus, #ulgarus, Jacobus, 3ugo, 0zo, Irnerius. O&like &%elova!%a glosatorske kole.Najvie su prouavali o*ve"!o ravo. -losatori su uvelike izgradilidogmatsko4pozitivnu metodu koja 5e ostati svojstvena nainu miljenjaeuropskog praktinog prava. -losatori su rimsko pravo prouavalipragmatino, kazuistiki, 6ragmentarno, anti(istorijski i dogmatski. Postglosatorske kole7rouavaju rimsko pravo pod utjecajem vlastitog iskustva. #ave serimskim pravom u tumaenju glosatora. 7roirili su interes na rimsko javnopravo. ! pogledu metode postglosatori ne donose nita novoga. !svojili sumetodu koju izgra*uje teologija. 7ridonijeli su izgradnji dogmatsko4kazuistike metode %to je izrazita metoda pozitivnog prava&.Po"!ati ostglosatori+ 7istoia, !baldis, #artolus %s njim poinjeme*unarodno privatno pravo&.

Elega!t!a kola%8rancuska (istorijska kola&Iznikla iz klime 98rancuskog dvora: 1;.st., a simbol ove kole je kraljica4majka


2/44

2o!tes!i3e 4 o*%as!i os!ov!e )e!%a 11"matra da prirodnu sredinu kroz dugotrajno povijesno djelovanje uobliujene samo Bzika ve5 i du(ovna svojstva ovjeka. Istie va+nost prava ipravne dr+ave kao jamca slobode, pravo stavlja i nad trenutni( nosilacavlasti. 5istori%ska rav!a kola

Naglaava nacionalna posebnost prava i naglaava da je pravo nedjeljivdio du(a nacije, naglaava samo razvoj du(a nacije. Naglaena je (istorijakao oblikovatelj du(a nacije.

(artol)s &e Sasso6eratoNastojao je ukloniti razlike izme*u rimskog prava, s njime poinjeme*unarodno privatno pravo. (alta"ar (ogii77ristaa (istorijske kole. 7rouavao je slavenska , ju+noslavenska narodnaprava, te je postao jedan od europski( strunjaka za to pravo.

( A ( I L O N

-1 TO JE TEOKRA8IJA'TEOKRA8IJAje vladavina #oga nad narodima. "ve prirodne pojave, pa i oneu drutvu, objanjavali su postojanjem odu(ovljenog, razumskog uzroka kojije iza nji( i koji i( pokre5e. 'e sile predoavane su ovjekoliko ali nji(ove mo5isu nadljudske. Covjek im se pokorava zato to +ivi u stra(u od kazne odnatprirodnog gospodara. !z op5e, zajednike bogove postoje i posebni pa ipojedinani bogovi koji su predstavnici i zatitnici pojedinog naroda u svijetubogova.'ako se prve dr+ave javljaju kao teokracije, njima upravlja bog4zatitnik kaonji(ov vanzemaljski predstavnik i zatitnik u svijetu bogova, a njegov (ram,sve5enstvo, odnosno prvosve5enik kao njegovo zemaljsko i smrtno, ali nitamanje svemo5no oru+je, 'aj prvosve5enik naziva se e!si$ atesi ili iak)1/1 TIJEK RAZVOJA 9R:AVNOSTI U 2E;URJE


3/44

Iak)je drugi najvii slu+benik sredinje vlasti, upravlja dr+avnom upravomna cijelom dr+avnom podruju, a to znai da je u njegovim rukama vojni iupravno4sudbeni stroj.>1 NA KOJE SE KLASE 9IJELI (A(ILONSKO 9RUTVO$ O(JASNI SVAKUO9 NJI5'/snovna pravna podjela drutva je ne slobodne i neslobodne, tj. robovlasnike

i robove. "vi oni koji su slobodni su u klasi robovlasnika. "lobodni ljudi su po3amurabijevom zakonu bili podijeljeni na dvije skupine avil) goso&i!B i#)ke!) siro#aCB. 0vilu je bio gornji sloj, birokracija i vojska, i uop5egornji drutveni sloj dok su mukenu %siroma(, puanin, napola slobodan& bilini+i proizovo*aki drutveni sloj.=rugu klasu ini su robovi, tj. ljudi koji su u neijem vlasnitvu, koji nisuosobno slobodni.01 ILKU SUSTAVIlk) %e ol)sta%a7a vo%!a 6or#aci%a$onaj dio vojske koji nije stalno naokupu, ali koji je bio stalno spreman, koga se lako pozivalo, i koji je vjerojatnobio glavna udarna snaga vojske, bili su vojni pro6esionalci. 'o su bili vojnici4

zemljoradnici.


4/44

Rob je bio vlasnik svoje pokretne imovine, i s njom je mogao postupati upravnom prometu kao i slobodan ovjek. Rob je mogao nastupati u pravnomprometu kao zastupnik svoga gospodara,i pri tome su ugovori morali bitisainjeni u pismenom obliku ili pred dva svjedoka. Rob je smatran pokretnomimovinom gospodara, pa je i ta imovina predmet svi( pravni( poslova.F1 KA9A JE VLA9AO 5A2URA(I I KOJA SU NJE=OVA 9OSTI=NUGA'

3amurabi vlada od -DF/@-D0Hgodine pr.n.e. i tada se #abilon prostirao od7erzijskog zaljeva na jugu do Ninive na sjeveru, od planina lama na istokudo "irije na zapadu. Eladao je prostorom koji daleko prelazi granice2ezopotamije.-H1 ZAKONI8I U 2EZOPOTA2IJI PRIJE 5A2URA(IJA'=r+ave 2ezopotamije su ve5 potkraj G. tisu5lje5a svoju volju poele izra+avatinormativnim aktima. 'o su

1. !r Namu koji je izdao zakon koji je sauvan u 6ragmentima.$. ipid Itar izdaje zakon koji je sauvan u ve5im dijelovima od !r4

Namuvog, i koji je znaajan dokument za razvoj za razvoj kaznenogprava.

G. ! dr+avi nun oko 1HG.god. pr.n.e. izdan je zakon koji po vladaru nosinaziv Zakon vladara #ilalame.

--1 SU9SKI SUSTAV (A(ILONA ZA VRIJE2E 5A2URA(IJA'! #abilonu je bilo dr+avno, svjetovno sudstvo. Eladar je vr(ovni sudac a nani+im razinama, u njegovo ime, dr+avni inovnici. "udstvo je dio dr+avneuprave, a sudska organizacija uglavnom je istovjetna sa upravno4vojnom. /d3amurabija prvi put u povijesti poinju sudovi sa svjetovnim sucima zato tonije dopustio da sudstvo ostane u rukama sve5enstva, ipak je sve5enstvozadr+alo stanovitu ulogu u sudstvu zato to se pred njima prise+e, oni suposrednici u pozivanju na sud a esto su i izborni suci, sudski bilje+nici,vjetaci porota. /d tada redoviti sud je mjesni sud sastavljen od upravitelja

grada %rabinau& kao predsjedatelja a ponekad sudi i uz 4? prisjednika%gradski odlinici&. Nezadovoljna stranka je mogla ulo+iti priziv na vii sudsud pokrajineK ovaj sud ini upravitelj pokrajine %akanaku& obino sa ; ili 1prisjednika. /vi sudovi su naroito vodili rauna o kraljevim imanjima, i uop5enjegovim materijalnim interesima u pokrajini. Nezadovoljna stranka je moglaulo+iti priziv i samom lugalu. !z ove sudove u svakoj pokrajini postoji sudskovije5e od 4? pro6esionalni( sudaca, slu+benika, koji uz sudske vre i upravneposlove, naroito poslove uprave oko dr+avne imovine. "vaki od ti( sudova jeimao Dsudske vojnikeF %policija&, sudske pisare i ar(ivare.-/1 O(LI8I VLASNITVA U (A(ILONU7ostoji zajedniko i privatno vlasnitvo.


5/44

se obavlja pismenim ugovorom, kao to se prijenos svakog vlasnitvanaje5e obavlja na taj nain.Elasnitvo, naroito dr+avno i (ramovno vrlo je strogo zati5eno.


6/44

vie nego za iste povrede poinjene mukenu, a povrede ovi( dvostruko vienego za iste povrede roba. Za neke delikte su propisani i sami nainiizvrenja smrtne kazne bacanje u vodu, spaljivanje, vjeanje, otkinuti ruke inoge, jezik, u(o, dojke, iskopati oe, izbiti zube sve su to este kazne i neuvijek po talionu. 7ostoji kazna ibanja, pretvaranja u roba ili +igosanje,ianje kose %znak sramote i ropskog stanja&.

-D1 KAKAV O(LIK I2AJU PRESU9E U (A(ILONU I TO SVE PRESU9ASA9R:I'"udske presude imaju oblik DugovoraF, to jest dokaz za budu5e odnose, bilesu napisane isto kao ugovori na ploici je napisan bitan sadr+aj izjavastranaka, prisege stranaka, izjave i imena svjedoka, bit presude. "tranke suse morale obvezati da ne5e ponovno pokrenuti postupak po istoj stvari, astranka koja je temeljem presude bila obvezna na odre*enu inidbu, priseglaje da 5e ju izvriti.-1 TO JE (A(ILONSKI VLA9AR ZA SVOJ =RA9@9R:AVU$ A TO ZAPOKORENE 9R:AVE'Eladar je za svoj grad4dr+avuatesi$ a za pokorene dr+ave je samol)gal1

-F1 KOJA KAZNA SE IZRI8ALA LA:NO2 SVJE9OKU U (A(ILONSKO2PRAVNO2 SUSTAVU'a+nom svjedoku je izricana ona kazna koja bi bila izreena strani protiv kojesvjedoi kad bi to svjedoenje bilo istinito./H1 KAKVO SVOJSTVO I2A KAZNAU (A(ILONU I TO JE 9RUTVENASVR5A KAZNE'


7/44

A T E N A

/>1 O*%as!ite !ai! !asta!ka olisa'! tom ratnikom vremenu, a istovremeno i trajnom naseljenju, spasiti se odnapada nije vie moglo znaiti oti5i, nego ostati a ipak pre+ivjeti. Zato se

prave gradine, tj. utvrde koje su zbjeg i spremite za ljude i bogove zatitnike.Zajednica dobiva svoje prostorno jezgro, svoj vidljivi, prostorni simbol, onoto ini vidljiv znak mo5i i trajnosti zajednice, svoj grad kao utvrdu, svetiteoliskao materijalizacija du(ovne biti zajednice./01 O*%as!ite !asta!ak &rav!osti !a Atici'Na 0tiki poetkom 1. tis. pr.n.e. +ive etiri jonska plemena -eleonti, gikoreji,0rgadi i 3opleti, okru+ena uglavnom =oranima. Zbog trajnog susjedstva, aistovremeno i trajne zajednike ugro+enosti od =orana, ova etiri plemenaine trajni obrambeni vojni savez %sima(iju&. Na 0tiki se di+e strma uzvisina%akropola& koja je bila pogodna za utvrdu kao zbjeg u ratu i mjesto zazajednikog zatitnika sva etiri plemena 0tike obitavalite bo+ice4djevice

0tene. 'ako to mjesto postaje 0tenin (ram, grad 0tena. 'o postaje okupljalitei mjesto svetkovine za sva etiri plemena. !z to ide i razmjena dobara koja seobavlja u podno+ju brijega, dakle, zapoinje 0tena kao trgovite./.1 (it Te"e%eviC re6or#i'Zbog potrebe priznavanja prostorni( obiaja, zato to postoje slini, isti ali irazliiti obiaji etiri atika plemena, atensko drutvo zbog nepoznanicazapoinje stvaranje zajedniki( obiaja. #it 'ezejevi( re6ormi jes!oiksi#os$tj. save" sva etiri le#e!a1'aj savez se oitovao u izboruzajednikog bazileja, koji poput bazileja svakog plemena %koji i dalje postoje&do+ivotno vri te iste poslove kad se oni tiu sva etiri plemena, dakle, on jevojskovo*a, prvosve5enik i sudac za sve poslove koji izlaze iz okvira jednog

plemena.'ezeju se pripisuje podjela drutva svi( plemena !a e)atri&e %plemeniti,nasljedna plemenska aristokracija&, geo#ore %zemljoradnike& i &e#i)rge%tvorci tj. obrtnici&. /dredio je da drutvene poslove mogu obavljati samoeupatridi, to je sve ve5 bila zbilja kojoj je dana obiajna potvrda.7ripisuje mu se podjela 0tike na !a)krari%e%nausla*a& tj. ? oblasti %1$ usvakom plemenu&, i svaka je du+na sagraditi ratni brod i opremiti njegovuposadu te dati dva naoru+ana konjanika. #ila je to vrsta porezne obaveze. /toj obavezi u svakoj naukrariji brinuo je naukrar./D1 Tko %e *a"ile%$ tko ole#arC$ a tko arCo! eo!#os'(a"ile% 4 plemenski starjeina, vo*a plemena. Pole#arC me*uplemenski inadplemenski organ, zajedniki vojni zapovjednik. ArCo! eo!#os zajedniki slu+benik za sudbene i uprave poslove. 'e slu+be od sredine ?. st.pr.n.e nisu vie do+ivotne nego 14godinje, i samo jednom u +ivotu mogu bitibirani za jednu od nji(./1 to %e to aeroag$ a tko s) te"#oteti'Aeroagje skup bivi( ar(onata koji mogu biti samo eupatridi, okupljali suse na 0resovom brijegu, zbor iskusni( i utjecajni( poznavalaca ar(ontskeslu+be koji su istovremeno i sudac i kritiar., u >. st.pr.n.e postaju sva vlast.Najva+niji organ vlasti koji je nadzirao sve druge organe, on je vr(ovno

7


8/44

sudite i sredite politiki( odluka. Narod postaje neprijatelj te svevlasti urukama nekolicine, smatraju da ar(onti netono tumae zakon i da gazloupotrebljavaju i to je dovelo do op5eg za(tjeva da se zakoni ispiu.0eropag je odluio da radi otklanjanja sumnje u sadr+aj zakona, uspostavi ;novi( slu+benika, o"!avatel%a "ako!a te"#oteti1 /ni su imali te+akzadatak zbog razliitosti obiaja na atenskom prostoru i vremena u kojem su

se obiaji stvarali. 7rirodom zbornog odluivanja zbor tezmoteta bio jeusporen, to se tumailo kao nesposobnost. Zato je aeropag taj zadatakpovjerio ar(ontu =rakonu ;$1.g. pr.n.e./F1 O*%as!ite *it 9rako!oviC ro#%e!a1

=rakonovi zakoni donose proirenje sudske nadle+nosti atenske dr+ave,predavanje odre*eni( delikata u njenu nadle+nost, zamjena krvne osvetenovim oblicima ka+njavanja me*u kojima je i smrt esta kazna. /sniva se inovi sudski organ s)& e6eta koji ine bazilej, polemar(, eponim i ?naukrara. ! njegovoj nadle+nosti je ne(otino ubojstvo i pokuaj ubojstva0tenjanina,ubojstvo meteka ili roba, delikti teke tjelesne ozlijede. 6eti sudeu tri vije5a po 1> lanova. 0tenska dr+ava =rakonovim promjenama izrasta

uglavnom kao sudac. No te promjene nisu rijeile bit, kovani novac ulazi upromet i trgovina postaje nepotena, seljak se ne mo+e svojim proizvodimanatjecati na tr+itu, daje zemlju u zalog novarima i biva uvuen udugovinsko ropstvo. "eljak gubi sve pa i slobodu, trgovci su nezadovoljni tonemaju utjecaja na vlast, a i eupatridi uvueni u igru tr+ita bivajuosiromaeni. 7rijeti val nasilja %pokret nezadovoljni(& a aeropag jenesposoban da predlo+i rjeenje, slo+ili su se da se rjeenje prepusti estitostijednoga ar(ontu eponimu "olonu.?H1 O*%as!ite Solo!ove goso&arske re6or#e'Imale su za cilj spasiti irinu politike osnove vlasti. Izrabljivanom sloju0tenjana zbacio je teret zadu+enosti i ropstva, proveo je sisaCti%)%stresanje

tereta&. 0tenjanin vie ne mo+e pasti u dugovinsko ropstvo u 0teni. "vi0tenjani koji su u dugovinskom ropstvu postaju slobodni ukoliko su jo u0teni, a one koji su kao dugovinski robovi dospjeli izvan 0tene, otkupila jedr+ava. "vi dugovi koji su prijetili ropstvom slobodnom 0tenjaninu ukinuti su.Izvrena je &evalvaci%a+ dotadanji eginski talanat zamijenio je eubejskitalanat. !kinuta je (ipoteka kao oblik osiguranja za vra5anje duga. "olon jepomogao irokom krugu du+nika, a otetio bogate koji su bili zajmodavci.?-1 O*%as!ite Solo!ove olitike re6or#e'7oivaju na prirodu sa zemlje. Okrta atika zemlja nije se mogla natjecati saje6tinim uvezenim plodinama pa je to razlog to je dio zemljita bio zaputen.'rebalo je potaknuti ulaganje u poljoprivredu, a to je mogu5e ako prirod, a nepovrina zemlje, postane mjerilo neijeg zemljoposjeda. Zato je "olonpolitika prava uinio ovisnima o prirodu sa zemlje i to prirodu mjerenomkoliinom poljoprivredni( proizvoda, uzimaju se u obzir +ito, ulje i vino osnovni poljoprivredni proizvodi. 'ako je potaknuo ulaganje u poljoprivredu ipodigao vrijednost zemlje. /va mjera je bila uperena protiv trgovako4novarskog sloja. 7olitika ast mjerena poljoprivrednim prirodom je osnovavlasti pa se takva politika organizacija zove ti#okraci%a1?/1 to %e sisaCti%a'

8


9/44

SisaCti%o# %stresanjem tereta& "olon je izrabljivanom sloju 0tenjana zbacioteret zadu+enosti i ropstva. 0tenjanin vie ne mo+e pasti u dugovinskoropstvo u 0teni. "vi 0tenjani koji su u dugovinskom ropstvu postaju slobodniukoliko su jo u 0teni, a one koji su kao dugovinski robovi dospjeli izvan0tene, otkupila je dr+ava. "vi dugovi koji su prijetili ropstvom slobodnom0tenjaninu ukinuti su.

??1 O*%as!ite o&%el) slo*o&!iC graa!a re#a Solo!ovi#ro#%e!a#a'7rema koliini plodina sa zemlje svi slobodni gra*ani %plemenito podrijetlovie nije od va+nosti& su podijeljeni na e!taoksio#e&i#!i%oni koji imajuvie od P medimna priroda sa zemlje, tj. P mjera ulja, vina ili +itaKmedimnos oko P litara&, Cieis %konjaniciK koji imaju izme*u G4Pmedimna&, "eg)iti %jarmaiK koji imaju izme*u $ do G medimna& itCetes%+eteociK koji imaju manje od $ medimna ili uop5e nemaju prirodasa zemlje&. 7rema pripadnosti razredu odre*uju se du+nosti %gra*anske ivojne& i politika prava.?>1 O*%as!ite *it Pi"istratove vla&avi!e1

7izistratova vladavina naziva se tira!i%a$ iako je on pokazao snagudemokracije kroz nju je prvenstveno provodio svoju osobnu vlast. 7izistrat jeprvi atenski demagog, vo*a, to je demokracija jednog u ime ve5ine. Iako bezikakve slu+be on snagom svog govora u skuptini i politikim spletkamapostaje neto poput stranakog vo*e. 7izistrat jaa skuptinu da bi kao vo*anaroda uzdigao sebe. "voju imovinu koristi za davanje seljacima je6tini(zajmova, uvodi pokretne sudove koji odlaze na selo i tamo dijele pravdu %daseljaci ne idu u grad i da u njegove raspre ne unose svoj utjecaj&, izgra*uje0tenu %akvedukti, kanalizacija, javne gra*evine itd.& i tako zapoljava gradskusirotinju, i obrtnike, podi+e atensku trgovinu te tako privlai trgovaki sloj."ve su to bile naznake jedne nove dr+ave, dr+ave kao gospodarskog

imbenika i vlasti kao kolovanog i poduzetnog inovnitva.?01 O*%as!ite *it Kliste!oviC ro#%e!a1


10/44

najmanje ;. gra*ana da bi skuptina mogla zasjedati. "vaki prisutni je nakomadu glinene ploice %ostrakon& mogao ispisati ime onoga za koga misli daje stekao veliki politiki ugled i utjecaj. /naj ije je ime na najmanje G1ploici morao je u roku od 1 dana napustiti 0tenu i izvan nje boraviti 1godina. 0tena se odluila za Danonimnu demokracijuF i postala je sumnjiavaprema onima koji misle da svojom logikom i odgovornosti mogu samostalno

voditi puk. 0tena je naje5e ostracizmom prognanima odre*ivala mjestoboravka, tako i( je u sluaju potrebe mogla pozvati.?D1 Atiko@&elski save"10tiko4delski savez %>>4.g.pr.n.e.& je bio obrambeni savez preko $polisa sa sreditem na otoku =elosu gdje je sve(elensko 0polonovo svetite.Njegov utemeljitelj je 0strid, vo*a aristokratske struje. / poslovima savezalanice odluuju na skuptini izaslanika svi( polisa, a kao svoj prilog vojnojmo5i daju ili brodovlje ili mornaricu ili novac za izgradnju brodova i nji(ovuposadu.?1 O*%as!ite i!stit)t gra6e ara!o#o!'7eriklove promjene uvele su institut gra6e ara!o#o!$ to je%av!a t)*a

koju svatko mo+e podi5i protiv zakonskog prijedloga, ili njegova predlagaa,ili ve5 donesenog zakona, a s obrazlo+enjem da je ta zakonska odredbaprotivna demokraciji. -ra6e paranomon dala je mogu5nost pojedincu koji biuoio nedemokratsku prirodu prijedloga skuptine, da pokrene postupak pred(elilajom koja bi odluivala o uskla*enosti prijedloga sa Dobiajem predakaF.?F1 to %e to kler)Ci%a'0tenska poljoprivreda nije mogla izdr+ati nadmetanja sa je6tinim +itaricama izznatno plodniji( zemalja, to je dovodilo do zaputanja neki( podruja ikultura. !z to usitnjavanje posjeda dovodilo je do propadanja sitnog seljaka,do dugovinskog ropstva i stvaranja gradske sirotinje. 'o je razlog da je 0tenaagrarnu prenapuenost rjeavala putem kler)Ci%a, tj. stvaranjem naseobina

svoji( gra*ana izvan 0tene %naroito za 7erikolova doba&.>H1 to %e ti#e a to ati#i%a'0tenski gra*anin je trebao imati odre*ene vrline i one ine njegovu ast.=raa!ska ast ti#eB mogla je biti oduzeta pa ta osoba postajeo*ea7e!a ati#i%aB1Ati#i%aje mogla biti potpuna ili djelomina, a osnova atimije, tj. razlozi kojisu nekoga inili nedostojnim, bili su odre*eni zloini, izbjegavanje vojneobveze, rasipnitvo, zanemarivanje roditelja, bogo(uljenje, zloupotrebapolitiki( prava i sl. 0timija je uz novanu kaznu vrlo esta kazna, to je kaznagra*anske nedostojnosti, izricali su je u razliitim stupnjevima, tj. kao lienjepojedini( gra*anski( prava %npr. iskljuenje iz skuptine, zabrana obra5anjasudu& ili potpuna atimija koja je naje5e povlaila i konBskaciju sve imovine.>-1 to %e to ekklesia i o*%as!ite ta% i!stit)t'"olonovim promjenama !aro&!a sk)ti!a ekklesiaBpostaje organ vlasti.kklesia je skup svi( 0tenjana, tj. to je oblik neposredne demokracije. ! njuulaze svi 0tenjani stariji od $ godine. "kuptina se sastajala u redovita iizvanredna zasjedanja. Redovita zasjedanja su bila unaprijed odre*ena, tj.kad 5e biti i o emu 5e se na njima odluivati. 0tenska politika godina jedijeljenja na 1 pritanija, tj. razdoblja od oko GP dana, i svakog prvog dana upritaniji sastajala se skuptina. =nevni red zasjedanja u svakoj pritaniji je

10


11/44

obiajem odre*en. 7ored redovitog zasjedanja, stalni organ vlasti %bule& sumogli skuptinu uvijek sazvati %vatre na 0tiki su bile pozivni znak&."kuptinom je predsjedao predsjedatelj bule, nakon rasprave odluka sedonosila glasovanjem svi( prisutni(, glasovanje je uvijek javno osim kodostracizma. Zasjedanje je trajalo uvijek jedan dan. Nadle+nost skuptine bilaje iroka do donoenja zakona do odluka o ratu i miru, od dizanju vojske,

potvr*ivala je me*unarodne ugovore, nadzirala dr+avne Bnancije, vrila razneizbore. /dluke skuptine ispitivao je aeropag, odnosno (elilaja, tako je odlukaskuptine imala kontrolu a priori i a posteriori.>/1 to %e to *)le i o*%as!ite ta% i!stit)t'Vi%e7e *)leB kao organ vlasti postoji od "olonovi( izmjena, imao je lanova, koji su birani u svakom plemenu %Ble& po 1 na vrijeme od godinudana. Eije5e je izraz plemenskog D6ederalizmaF, jednakosti, i za vije5eplemena su izborne jedinice. 01 Ko%e vrste s)&skog ost)ka o"!a%ete ) ate!sko# rav)'

11


12/44

7rocesualnu sposobnost imaju samo punoljetni atenski gra*ani. #ile su dvijevrste postupka rivat!i &ikeB i %av!i graCeB1'a razlika temelji se napovredi interesa dike postupak se provodi onda kad je povrije*en tu+iteljevprivatni interes, a grap(e postupak kad tu+itelj nastupa radi zatite op5eginteresa.9ike ost)ak okre7e ote5eni i on mo+e u toku postupak odustatiK

presudu donesenu u tom postupku izvravaju same stranke, trokovepostupka snosi tu+itelj, a sva kompenzacija pripada stranici=raCe ost)ak okre7ebilo tko, odustajanjem tu+itelja u toku postupakkao i ukoliko je tu+itelj izgubio parnicu povlai kaznu od tisu5u dra(ma %jer jene(ajno pokrenuo postupak&. 'rokove u grap(e postupku nitko ne pla5a, apresudu izvravaju dr+avni organi.>01 Ko%e vrste "ako!a o"!a%ete ) ate!sko# rav)'/ 0tenskom pravu saznaje se iz nepravni( vrela Blozo6ski(, knji+evni(,politiko4povijesni(. Iz ti( izvora saznajemo o pravnim obiajima, pravnojpraksi, dok zakonski( tekstova ili sudski( presuda uglavnom nema, ili su unavedenim izvorima naveden samo pojedini nji(ovi dijelovi. Ipak, atensko

pravo bilo je obiajno pravo, ak i onda kad se pojavljuje u obliku pisani(zakona. !op5e rije zakon je uglavnom znaila obiajno pravo.'ako je atenskopravo bilo posebno u 6ormalno4pravnom smislu a ne u sadr+ajnom,materijalno4pravnom pogledu.=rakonov zakon sadr+i sre*ene i odabrane obiaje koje su popisali tezmoteti injime se proiruje sudska nadle+nost atenske dr+ave, predaju se odre*enidelikti u njenu nadle+nosti. Njime atenska dr+ava izrasta uglavnom kaosudac.Ate!sko ravo+"tvarno, /bvezno, .1 to %e to si#aCi%a i ko%a le#e!a )la"e ) !%)'Zbog trajnog susjedstva, a istovremeno i trajne zajednike ugro+enosti od

=orana, ova etiri plemena ine tra%!i o*ra#*e!i vo%!i save" si#aCi%)B1>D1 to %e to isogo!ia$ to isoti#ia$ a to isegoria i ko%i iC ate!ski&rav!ik oso*ito "lo)otre*l%ava'Isogo!ia %jednakost po podrijetlu&, isoti#ia %jednakost u asti, u vlsti&,isegoria %jednako pravo govora, zbora& 7izistrat i( je pretvorio u svojuneogranienu vlast.>1 Nave&ite rava i o*ve"e #eteka$ te o& ko%i# )v%eti#a s) se#ogli stal!o !aseliti ) Ate!i'2eteki %metoikoi& su bili doseljenici, stranci stalno naseljeni u 0teni. /ni su u0teni bili slobodni, ali nisu imali politika prava. 0tena je vrlo pa+ljivo iuravnote+eno postupala sa strancima. "tranac se mogao naseliti u 0tenuukoliko je neki 0tenjanin preuzeo odgovornost za njega, potom je polemar(odre*ivao op5inu u kojoj se mo+e naseliti %da se ne bi stvarala geta stranaca&,"trani su mogli imati nekretnine samo odre*en vrijednosti %otprilike vrijednostku5e i oku5nice&. 7ravno zati5eni, meteki su se mogli baviti raznimzanimanjima. Imali su prema 0teni vojne obveze %slu+ili su vojsku& i pla5ali suposeban porez.>F1 Protiv ko%e &r)tve!og slo%a %e )ere!a Solo!ova re6or#a'

12


13/44

"olon je svojom gospodarskom re6ormom otetio bogate koji su bilizajmodavci, a njegova politika re6orma bila je uperena protiv trgovako4novarskog sloja.0H1 to se "are)%e 9e#o6a!tovi# "ako!o#'>-H1 g1r1!1e10tena se vratila svojim tradicionalnim institucijama, a nji(ovupredu zaprijeila 9e#o6a!tovi# "ako!o#, po kojemu svatko moHe+ ubiti

onoga koji obara demokratski poredak.0-1 Kako se !a"iva%) > %o!ska le#e!a ko%a !asel%ava%) Atik)$ tkosklaa save" #e) !%i#a i ) e#) se ta% save" oit)%e'7oetkom 1. tis.pr.n.e. 0tiku naseljavaju jonska plemena -eleonti, gikoreji,0rgaMi i 3opleti. 'ezejevim promjenama nastaje savez s!oiksi#ostj. savezsva etiri plemena koji se oitovao u izboru zajednikog bazileja koji vriposlove vojskovo*e, prvosve5enika i suca.0/1 to %e to Atiko@9elski save" i o& ka&a &o ka&a tra%e'0tiko4delskoi savez %>>4.g.pr.n.e.& je bio obrambeni savez preko $polisa sa sreditem na otoku =elosu.

0?1 to %e to #istCo6oria'2istCo6oria je jedna od 7eriklovi( promjena, pla5a za obavljanje isudjelovanje u dr+avnim poslovima.0>1 Ko%e go&i!e arCo!tska sl)*a osta%e rist)a!a ra"re&)5ieisa a ko%e Zeg)iti#a'! P. st. ar(onat je otvoren za (ipeis %?>.g.pr.n.e.& i zeguite %P>.g.pr.n.e.&.001 O*%as!ite *it ElatoviC ro#%e!a'Blatovim promjenama areopagu su oduzete mnoge njegove nadle+nosti,ve5inu se prenijelo na (eliaju i bule tako da je areopag zadr+ao nadle+nostvjerskog autoriteta. ! sreditu izmjena je ocjena uskla*enosti novi( propis s

Dobiajima predakaF a to je povjereno (eliaji.0.1 Kako Periklove ro#%e!e reg)lira%) #ateri%) ate!skoggraa!stva'7eriklovim promjenama je odre*eno da 5e ubudu5e atenski gra*ani biti samooni koji su ro*eni u braku u kome su oba roditelja bili 0tenjani. 'ime postajeva+na i materina krv, dr+avljanstvo, a 0tena se zatvara za brakove saneatenjankama. Na taj nain je krug dr+avljana znatno su+en a ponos0tenjana ve5i.0D1 Kakvi s) to Peloo!eki ratovi$ tko iC vo&i$ ka&a i ko%e s) !%iCoveosl%e&ice'Is(od 0tensko4=elskog saveza tj. atenske premo5i je otpoinjanjepeloponeki( ratova koji 5e od G1. do . god.pr.n.e. trajati izme*u0tenskog i 7eloponekog saveza, a uz neprestanu diplomatsku %i novanu&prisutnost 7erzije. 'aj rat 5e na kraju iscrpsti (elenski svijet, to je kraj njegovepolitike mo5i, 0tiko4=elski savez je rasputen.01 9rav!i ro*ovi ) Ate!i1=r+avni robovi su bili jedna vrsta prinudni( dr+avni( slu+benika, tj. to suosobe kojima je dr+ava odredila to 5e raditi i koji nisu mogli napustiti 0tenu./ni su +ivjeli obiteljskim +ivotom, tj. dobivali su stan, (ranu, odje5u i naknadu

13


14/44

za svoj rad. /ni su se mogli +eniti %pravo na brak&, imati svoju djecu, svoju pokretnu imovnu pa i vlastite robove. Imali su i pravnu i djelatnu sposobnost.0F1 Ko%e vrste "as%e&a!%a Naro&!e sk)ti!e ) staro% Ate!io"!a%ete'"kuptina se sastajala u redovna i izvanredna zasjedanja. Redovitazasjedanja su bila unaprijed odre*ena, tj. kad 5e biti i o emu 5e se na njima

odluivati. 0tenska politika godina je dijeljenja na 1 pritanija, tj. razdobljaod oko GP dana, i svakog prvog dana u pritaniji sastajala se skuptina. =nevnired zasjedanja u svakoj pritaniji je obiajem odre*en. 7ored redovitogzasjedanja, stalni organ vlasti %bule& su mogli skuptinu uvijek sazvati %vatrena 0tiki su bile pozivni znak&..H1 O*%as!ite to %e to &oki#a"i%a'Nakon to je izabran bilo koji slu+benik ili vije5nik prije postavljanja u slu+butrebao je pro5i kroz postupak dokimazije koja je trebala potvrditi gra*anskasvojstva i moralne vrline izabranog. 9oki#a"i%aje obavljana u obliku javnogsudskog ispitivanja, tj. ne samo da lanovi bule postavljaju pitanja nego jebilo koji gra*anin mogao do5i i postavljati pitanja, tvrditi i osporavati navode

kandidata. ! dokimaziji se ispitivalo da li je kanidat atenski gra*anin, njegovadob i razred, potuje li bogove i roditelje, da l ije uredno obavljao gra*anske,vojne, poreske obaveze, da li je ka+njavan i sl. !koliko bi se utvrdilanepodobnost, tada nije mogao preuzeti mjesto za koje je izabran, odnosno usluaju da je dokazno neistinito i zlonamjerno postupanje i tvrdnje, mogao jebiti lien gra*anski( prava, prognan pa i ka+njen smr5u za najte+ezlonamjere..-1 Tko okre7e &ike a tko graCe ost)ak$ te tko s!osi troakost)ka'9ike ost)ak okre7e ote5eni i on mo+e u toku postupak odustatiKpresudu donesenu u tom postupku izvravaju same stranke, trokove

postupka snosi tu+itelj, a sva kompenzacija pripada stranici. =raCeost)ak okre7e bilo tko, odustajanjem tu+itelja u toku postupak kao iukoliko je tu+itelj izgubio parnicu povlai kaznu od tisu5u dra(ma %jer jene(ajno pokrenuo postupak&. 'rokove u grap(e postupku nitko ne pla5a, apresudu izvravaju dr+avni organi.

./1 to %e e6e*i%a i ka&a %e kao o*ave"!a )ve&e!a ) Ate!i'E6e*i%a je mladenatvo, dob izme*u djeatva i zrelosti, u 0teni posebnorazdoblje izme*u 1? i $ godine. =vogodinji vojniki novicijat koji su prolazilie6ebi u 0teni i u mnogim drugim gradovima4dr+avama. 0tenski su mladi5iobavljati e6ebiju nakon zavrene vie kole, oni se kao e6ebi %kadeti&izobra+avaju za vojsku. Nakon e6ebije su mladi5i stjecali punoljetnost.


15/44

.?1 to %e to kolo!at$ e#Cte)sis1$ rekari%'ati6undisti na svoje posjede naseljavaju %koloniziraju& seljake, daju im diolati6undije u zakup, a kao zakupninu od zakupaca tra+e dio plodina. 7ravniizraz za takav zemljini zakupni odnos postaje kolo!at1 .1go&i!ei tu godinu povijest

uzima za poetak 6ranake dr+ave..01 Nave&ite &vi%e o"!ate &i!asti%e ko%e se s#%e!%)%) !a el),ra!ake'2erovi!"iu koje je spadao . st. on je odabranikplemstva, a od kraja >. st. ast majordoma nasljedno pripada domu 0rnul6%kasnije


16/44

!z majordoma je va+an slu+benik comes palatii, tj. gro6 dvora, a njegovabitna slu+ba je vo*enje kraljevskog suda, te s tim u vezi i svi( kraljevi(naredbodavni( i normativni( poslova, ovu slu+bu naje5e obavljaju klericikao to su uop5e svi dvorjanici koji su zbog prirode posla morali biti pismenibili klerici. 7onekad je bilo vie gro6ova dvora.D-1 O*%as!ite i!stit)ci%) Sa*ora velikaa Placit)# ge!eraleB1

/va skuptina se odr+ava u prolje5e, a ponaje5e kad i skuptina naroda%vojske&. Na saboru velikaa sudjeluju velikai cijelog kraljevstva %kasnije icrkveni& i oni se odr+avaju redovito u vrijeme


17/44

Ple#e!ska rava nazivaju se leges *ar*aror)# koja se popisuju urazdoblju od P4H. st. i nastaju pisani zakoni, kao suprotnost rimskom pravukoje se primjenjuje na romansko puanstvo a koje zovu eM Romanabarbarorum.D01 to s) to ,or#)lae 2arc)l',or#)lae 2arc)l je najpoznatija sauvana zbirka 6ormulara na kojima su

se izdavale isprave. /va zbirka nosi ime sastavljaa koji ju je sainio potkraj>.s t., a sadr+ava oko 6ormula za javne isprave i P$ 6ormule za privatneisprave. /va zbirka je imala izuzetan ugled, njome se slu+ila i dvorskakancelarija.D.1 O*%as!ite i!stit)ci%) s)rise!ika ) 6ra!ako# rav)1"tranka daje prisegu skoro uvijek sa svojim suprise+nicima. /ni su u praviluro*aci stranke,i oni su du du+ni dati prisegu, iznimno ako nema ro*akasuprise+nici mogu biti i nero*aci. /ni moraju biti slobodni ljudi istogaplemena i stale+a kao i stranka sa kojom prise+u. Nji(ov izbor ima svojstvoarbitra+e, bira i( stranka sa kojom prise+u, ali protustranka mo+e odbitisuprise+nika, odnosno tvrditi da su suprise+nici krivo prisegnuli. #roj

suprise+nika ovisi o va+nosti sporne injenice, u pravilu i( je 1$ ali taj broj jenekad manji ili ve5i. "uprise+nika treba razlikovati od svjedoka %onoga koji jeuo ili vidio&, jer suprise+nik svojom prisegom tvrdi da je prisega njegovestranke istinita te sam preuzima odgovornost za krivu prisegu svoje stranke,tj. sam postaje krivac. "alijski zakon razlikuje suprise+nika koji je svjesnokrivo prisegnuo od onoga koji je bio u bludnji.


18/44

biskupski sudovi stjeu svjetovnu sudbenost nad klericima i laicimabiskupskog vlastelinstva.D1 to %e ) ,ra!ako% ce!te!a a to vicaria'Najni+a organizaciona jedinica %u gro6oviji i( ima G4?& je ce!te!a %ugermanskim krajevima& odnosno vicaria %u romanskim krajevima&. !germanskim krajevima centene su rodovske jedinice %sela&, a vicarie su

uvelike teritorijalne jedinice. I jedna i druga su oblik uglavnom sudski(jedinica i oblik narodnog sudovanja. 'o su podruja plemenskog iliteritorijalnog obiaja koje narod zna i prema kome sudu. -lavni organ je skupsvi( slobodni( mukaraca toga podruja t(ing %germ& ili mallus %lat.&.DF1 Tko i ka&a "a*ra!%)%e kolo!i#a reki& kolo!ata i kako se ti#e&ikto# #i%e!%a riro&a tog o&!osa'! G.st. dolazi do prekidanja kolonatskog odnosa jer se gospodarski ne isplati,lati6undisti izbjegavanju pla5anje poreske obaveze zbog nedostatka radnesnage i tra+e od dr+ave da nedostatak robova nadomjesti kolonimaprivezanim za zemlju.


19/44

svoju prijestolnicu i odlaze5i u


20/44

obitelj recaria re!)#eratoriaB. "vi ovi odnosi su oblik zakupnog odnosa,obian obavezno4ugovorni odnos proizaao %pravno& iz slobodne voljestranaka.D1 Ko%a se tri slo%a 6or#ira%) ) ,ra!ako% ko!ce# F1st1'8ormiraju se tri odvojena reda oratores %oni koji mole&, bellatores %oni kojiratuju& i laboratores %oni koji rade&.

1 to %e ) os!ovi ra"likova!%a atri#o!i%al!e o& atri%aCal!e#o!arCi%e'Razlika je na poivanju dr+avne vlasti, patrija(alna monar(ija oznaavavojno4teritorijalno poimanje vlasti, vlast je bitno poivala na plemensko4vojnojlogici dok se u patrimonijalnoj dr+avi naglaava imovinsko4vlasniki osnovvlasti, vlast glave obitelj, kao vlasnika obiteljske imovine.F1 Ka& se o&vi%a *itka !a Katal)!ski# ol%i#a i tko ) !%o% s)&%el)%e'.st. majordom. Za


21/44

F01 to %e to #a!!ito a to *a!!itio'Redoviti postupak zapoinje ote5eni tako to pred svjedocima ispredprotustrankine ku5e izjavljuje da ju poziva na sud, taj poziv zove se#a!!itio1


22/44

da su oni najbitniji dio vlasti +ele sudjelovati u poslovima vlasti. 'o jegospodarski i politiki razlog iroj politikoj spregi koja je skoro sve slobodneljude povezala protiv kralja i bila odrednica sadr+aja Eelike povelje iz 1$1P.g.2agna )arta je odredila uzajamna prava i du+nosti kralja s jedne strane i6eudalaca i 9naroda: %samo slobodni ljudi, ne kmetovi& s druge strane.7osebnu pa+nju obratila je na pravo kao osnovu vladanja i na stroj za

nadziranje ljudi. 'o je praktian dokument u uvjetima srednjeg vijeka, dajeuvid u politiku i pravnu zbilju svog vremena. /vim dokumentom zapoinjeustavnost engleske staleke kraljevine. 7olitiko znaenje rijei 92agna)arta: u 1. st. preuzima rije 9parlament:.

-H?1 Ka&a se rvi )t ri#%e!%)%e i!stit)t i#eacC#e!ta'"togodinji rat ojaao je i osamostalio =onji dom i on dobiva prvenstvo uodobravanju poreza. 7ostaje nemilosrdan prema kraljevim pomo5nicimaukoliko primijete da loe gospodare novcem koji im oni odobravaju. ;.g. taj institut se nazvao impeac(ment.-H>1 Ka&a se !a vlasti !ala"i k)7a La!caster i kako se to &o*a!a"iva'


23/44

tj. kmetovima daju istu zatitu kakvu je pru+ao slobodnom seljaku ili zakupcuprotiv gospodara zemlje.-HF1 Ko%e vrste re&ovitiC riCo&a i#a kral% ) E!glesko% ) sre&!%e#vi%ek)'Redoviti kraljevi pri(odi su 1& od kraljevi( domena kraljevi( uma igradova, $& od 6eudalni( vazala pla5aju kralju odre*ene pristojbe, G& od

kraljevi( povlastica to ima samo on, npr. dio vina koji se uvozi u luke teglobe koje izrie kraljev sud.--H1 to %e to 9o#es&a (ook'Ailiam osvaja je organizirao popis sveukupne imovine i stanovnita te je1?;.g. sainjena K!%iga osl%e&!%eg s)&a 4 =omesdaT #ook. 'o jenajiscrpniji izvor gospodarski(, socijalni(, klasni( slojeva u jednomsrednjovjekovnom drutvu.---1 to %e to Veliko vi%e7e 2ag!)# 8o!cili)#B i !ave&ite #)ovlasti''okom 11. i 1$. st. 6eudalna dr+ava poiva na ugovornom odnosu unutar6eudalne klaseK taj ugovor je ure*en obiajem, a skup svi( lanova tog

odnosa je sud za sporove me*u strankama u tom odnosu. 'o tijelo je biloglavni organ sve dr+avne vlasti Eeliko Eije5e %2agnum concilium&. 2) jeskup svi( neposredni( vazala krune, tj. oni( koji su od kralja dobili 6eude uzuvjet 6eudalni( obaveza. 'o je 6eudalno4klasno tijelo kako po sastavu tako ipo nadle+nosti i po nainu djelovanja. Naelno su svi oni koji dr+e zemlje odkrune lanovi tog tijela, to je du(ovno i svjetovno plemstvo. "astaje se popotrebi, u pravilu dva do tri puta godinje. ! 1$.st. pojavljuje se razlikaizme*u krupni( i ni+i( krunski( vazala.


24/44

--?1 O*%as!ite oetak ra"&va%a!%a arla#e!ta !a =or!%i i 9o!%i&o#1 dana, a nakon toga on semogao predati sudu ili prisegnuti da 5e zauvijek napustiti nglesku ili ostati ucrkvi dok ne umre od gladi. Zloinac je esto izabrao da umre od gladi, ili danapusti nglesku jer je to izjednaavano sa smrti, u tom sluaju nije bilopresude pa njegova imovina nije konBscirana, +ena je smatrana udovicom, aimovina pripada nasljednicima. /va povlastica je ukinuta u 1>.st.--.1 to %e to Test Act$ ka&a %e &o!ese! i to se !%i#e rois)%e'Test act 4 Zako! o isitiva!%) v%ere, donesen je 1;>G.g. a njime sepropisuje da dr+avne, vojne, sudske, crkvene, kolske slu+be itd. mogupreuzeti samo osobe koje prisegnu pripadnost 0nglikanskoj crkvi. Njegovim

ukidanjem 1?$?. katolici i protestanti4neanglikanci mogli su postati dr+avni igradski inovnici, poslanici, nastavnici itd. =akle ukinut je, bar pravno,politiki monopol anglikanske vjere.--D1 Ka&a %e &o!ese! i to %e roisivao 5a*eas cor)s act'5a*eas cor)s act Zako! o oso*!o% slo*o&iB donesen je 1;>H.g. 'o jenajve5e jamstvo osobni( sloboda do $.st. !stavna isprava koja stavljazatvore i nji(ovo osoblje pod temeljit sudski nadzor. 7rema njoj zatvorskaslu+ba mo+e nekoga u(ititi i dr+ati u zatvoru samo na temelju sudskognaloga. Ima i izuzetaka i to ako postoji mogu5nosti bijega, ali i tada se morajudr+ati odre*eni( pravila kao npr. ne mo+e se dr+ati vie od $ sata i ve5 se utom vremenu mora izdati sudski nalog inae ga trebaju pustiti, ako je sudizdao nalog da se osumnjienog dr+ati u zatvoru, ta osoba mora biti u roku od$ dana izvedena pred porotu.--1 Ka&a %e &o!ese! i to %e reg)lirao Zako! rava (ill o6 RigCtsB'Zako! rava doneen je -.F1g1/vaj Zakon je djelo slavne revolucije ijedan je od najva+niji( ustavni( zakona, taj je zakon naelo zakonitosti,naelo stalnosti sudske organizacije, bud+etsko pravo i vojsku stavio u rukeparlamenta. -ovori o tome da je naelo zakonitosti iznad vlasti pa i kraljeve,zakon je obavezan i za kralja, da je sudska organizacija stalna i odre*ena iprotuzakonito je uspostavljanje izvanredni( sudova, da je zakonom odre*en

24


25/44

broj porotnika, ne mogu se za(tijevati prekomjerna jamstva ni dosu*ivatiprekomjerne globe, ni okrutne ili neuobiajene kazne, svaki nglez4protestantmo+e nositi oru+je za osobnu obranu, svaki nglez ima pravo podnijetipeticiju parlamentu, da ima slobodu govora, rasprave i postupka uparlamentu bez ikakve odgovornosti, da izbori za parlament moraju bitislobodni i parlament mora biti esto na okupu. 7arlament odluuje o

podizanju vojske, porota 4 slobodno i zakonito izabrana osnovni je jamacpravne slobode.--F1 Ka&a %e &o!ese! i to %e reg)lirao Zako! o !asl%e) ri%estol%aAct o& Sttle#e!tB'Zako! o !asl%e) ri%estol%a &o!ese! %e -DH-1g. i sadr+ava da kraljevingleske moraju biti protestantske vjere, da kralj ne mo+e napustiti ngleskubez odobrenja parlamenta, samo parlament mo+e objaviti rat zbog kraljevi(privatni( posjeda, kralj ne mo+e obustaviti postupak impeac(menta, kraljevakt je izvran samo ako uz kraljev potpis ima i supotpis lana 'ajnog savjetatj. ministra, stranac ne mo+e biti lan 'ajnog savjeta, suci su nesmjenjivi. /nje temelj engleskog parlamenta.

-/H1 to %e Priv 8o)!cil i ko%a #) %e 6)!kci%a'Zemlja 3enrika EIII potjee tijelo koje je nazvano Ta%!i sav%et kao skupkraljevi( savjetnika o dr+avnim poslovima. Clanove tog tijela imenovao jekralj. 'o tijelo je obavljalo %i danas obavlja njegov 7ravni odbor& i sudskeposlove, ali je bilo organ kraljeva osobita povjerenja u dr+avnim pitanjimaKkralj je rijetko sazivao cijeli skup, ali se savjetovao s pojedinim lanovima togtijelaK kraljevi tajni savjetnici su bili i oni koji su vodili pojedine resore%ministri&, nji( je bilo 4;, a u 1H.st. broj 5e narasti do desetakK krajem 1> st.kraljevi su poeli u svoj kabinet sazivati te svoje najva+nije tajne savjetnikeda se zajedno savjetuju.-/-1 Ka&a se ) E!glesko% &o!osi rvi I"*or!i "ako! Re6or# (illB' =onosi se -?/1g1 i imao je dva cilja birako pravo vezati za brojstanovnitva %a ne prostor& i dati birako pravo onim Ddrutvenim grupamakoje 5e ga odgovorno i uspjeno iskoristitiF.-//1 Ka&a ) E!glesko% *irako ravo &o*iva%) e!e'-F- u prolje5e sa navreni( ?Hgodina.-/?1 Ka&a %e &o!ese!a Petici%a rava i to se !%o#e rokla#ira'Petitio! o6 RigCts -./1g1sastavili su je liot i bivi kraljev sudac )okeKpriznanje je prava parlamenta i gra*ana, te je priznanje izrijekom da kralj nijeiznad prava. 'aj akt priziva stara i nezastariva prava koja potjeu iz 1G i 1.st. i kojima starost daje svojstvo pravaK peticija u devet lanova nabraja taprava i nji(ove povrede i u desetom sve to ponovo sa+imlje-/>1 Ko%a &va stat)ta s) o& -?1 st1 &o &a!as os!ova ro#eta!ekret!i!a#a ) E!glesko%$ ka&a i o& stra!e ko%eg vla&ara s)&o!ese!i'"tatute de =onis iz 1$?P.g. i Vuia mptores %Jer kupci& iu 1$H.g. ta dvastatuta su do danas ostala od temeljene va+nosti za englesko zemljinopravo. =onijeti su za vladavine dUarda I.-/01 O*%as!ite to %e to )sta!ak Lolar&a$ ka&a se o&vi%ao i tko #) %e*io i&eolog'

25


26/44

#orbe za otkup kmetova u ngleskoj izazvale su pobune -?-1g. u oblikuvjerskog pokreta protiv papske svevlasti, protiv doktrine o jednakosti vlasti iideologije. O6or&ski ro6esor Qclie je tome dao doktrinarnu razinu anjene pristae su nazvani lolardi. Lolar&i su svu pa+nju usmjerili protivsvjetovne vlasti crkve i njenog bogatstva, a svoje su pristae nalazili me*useljacima, gra*anima, ali i u ni+em plemstvu. Oirina lolardskog pokreta je

uzrok otrini njegova suzbijanja. olardi su imali dosta zajednikog s budu5improtestantizmom pa koliko su u tajnosti pre+ivjeli progone i doekali nastanakiroke struje parlamentarizma, oni su se u nju utopili.-/.1 Tko osta%e kral%e# E!gleske !ako! s#rti Eli"a*ete T)&or i )ko%e# ra"&o*l%) vla&a *e" arla#e!ta'Naslijedio ju je James I, a bez parlamenta vlada od 1;141;$1.g.-/D1 O& ko%e se go&i!e &i%eli arla#e!t !a &va &o#a i to %e os!ov"ako!o&av!og rava arla#e!ta'-??/1g1za vrijeme vladavine kralja dUarda II parlament se razdvaja na dvadoma. Zakonodavno pravo parlamenta razvija se kao nu+an posljedicanjegova Bnancijskog prava, tako je parlament posredstvom Bnancijskog

stjecao i zakonodavno pravo.-/1 Ko%e )rav!e %e&i!ice osto%e ) E!glesko% o& kra%a -F1st1$ tko %e!a !%iCov) el) i !a os!ov) ko%eg "ako!a s) stvore!e'Zakonom o mjesnoj upravi u izvangradskim podrujima iz 1???.g. ure*eno jeda su najve5e upravne jedinice gro6ovije, s time da neki veliki gradovi imajusvojstvo gro6ovije.-ro6ovijom upravlja izabrano vije5e gro6ovije. 2anje jedinice od gro6ovije sukotarevi koji( u gro6oviji ima P4; kojima upravlja vije5e kotara. "eoski kotarevise dijele na +upe, kojima upravlja vije5e +upe.-/F1 O& -?/@-F.F ) E!glesko% %e rove&e!o . i"*or!iC re6or#i1Nave&ite go&i!e ) ko%i#a s) re6or#e i"vre!e i ko%e !ovi!e &o!oseosl%e&!%e ? re6or#e1Re6orme su izvrene 1?G$.g., 1?;>.g., 1??.g. 1H1?.g., 1H$?.g. i 1H;H.g.-F-1g. parlament je donio zakon kojim je uveo op5e pravo glasa za +ene imukarce koji imaju $1 godinu, a za +ene koje su navrile G godina.-F/1g1 uvedeno op5e i jednako pravo glasa za mukarce i +ene koji sunavrili $1 godinu.-F.F1g. aktivno birako pravo dobit 5e svi sa navreni( 1? godina, dok 5epasivno birako pravo ostati vezano za navrenu $1 godinu, lanovi =onjegdoma ne mogu biti dr+avni slu+benici, a to su sve5enici, suci, vojne osobe i sl.-?H1


27/44

1 Tko o Zako!) o !asl%e) kr)!e i" -DH-1g1 i#e!)%e s)ce$ te tkoi!a os!ov) ega o&l))%e o !%iCov) oo"iv)'


28/44

James I. "tuard bez parlamenta vlada 1;141;$1.g., a )(arles I. "tuard od1;$H41;.g.. =va akta parlamenta su Eelika pritu+ba i Zakon o ukidanjuepiskopata i uvo*enju 7rezbiterijanske crkve i u ngleskoj.-?F1 Ka&a %e i "a ko%eg kral%a &o!ese!a Petici%a o ravi#a )E!glesko% i ko%e s) !%e!e !a%va!i%e o&re&*e'=onesena je -./1g1 "a vri%e#e 8Carlesa I1 St)ar&ai njome je odre*eno

da kralj en mo+e bez odobrenja parlamenta nametnuti poreze ak ni u oblikuzajma ili dobrovoljnog doprinosa ili besplatni( darova, nitko ne mo+e bitigonjen ili ka+njen zato to je odbio platiti porez koji parlament nije odobrio,nitko ne mo+e biti lien svoji( prirodni( sudaca %porote&, niti su zakonitiizuzetni ili izvanredni, bilo civilni, bilo vojni sudovi, smjetaj kraljeve vojske%kopnene ili pomorske& kod gra*ana pojedinaca.->H1 to %e ) E!glesko# rav) )o Qarra!to$ tko ga i ka&a rovo&i''aj institut je uveo dUard I. radi kontrole pojedinaca koji su obavljalisudbene, odnosno pravne poslove trebali su dokazati osnovanost za to.->-1 Kakav %e "!aa% ) e!glesko% rav!o% ovi%esti Si#o!a &e2o!t6orta'

Za vrijeme gra*anskog rata je ni+e plemstvo, 1$;P.g. porazilo kraljevu vojskui zarobilo kralja, tada je vo*a pobunjenika "imon de 2ont6ort, gro6 od estera,preuzeo upravu. /n je sazvao 2agnum )oncilium u koji je uz krunske vazalepozvao po dva predstavnika ni+eg plemstva iz svake gro6ovije, nego i po dvapredstavnika iz svakog slobodnog grada. 'aj skup iz 1$;P.g. smatra se prvimparlamentom, tj. op5im predstavnitvom naroda, a njegovim utemeljiteljem"imon de 2ont6ort.

->/1 Ko%e go&i!e ikako %e "avre! roces &oki&a!%a k#etskogos%e&a ) E!glesko% i te#el%e# ko%eg akta'-F/.1 go&i!e kmetski je posjed posve ukinut uz novano obete5enjevlasnicima zemlje, i to na temelju La o6 Proert Act Zako! ovlas!itv)B i" -F//1 go&i!e.->?1 Ko%i# veto# i !a ko%i rok rasola)$ o Zako!) o arla#e!t) i"-F--1g1$ gor!%i o&!os!o &o!%i &o# e!gleskog arla#e!ta$ a ka& a sera&i o ri%e&log) "ako!a !e!a!ci%ske !aravi'0ko je zakon neBnancijske naravi, donose ga oba doma, ali ne jednakompravom. Zakona nema bez suglasnosti donjeg doma %tj. ima apsolutni veto&,a gornji dom ima pravo odlo+nog veta %supenzivnog veta& na rok od dvijegodine, taj rok mora iste5i kroz G uzastopna zasjedanja, a rauna se oddrugog itanja u prvom zasjedanju do tre5eg itanja u tre5em zasjedanju.->>1 Ka!celarov s)&'


29/44

->01 Prese&a!'"ud ne mogavi poricati vlastita rjeenja i sam se ve+e za pret(odnesluajeve, tj. prvu presudu kojoj je rijeena jedna vrsta odnosa postajeobavezna za svaki takav isti sluaj. 'aj prvi pravni sluaj,odnosno presudapostaje obavezna, ona je zapravo Dkonkretna pravna normaF. 'a pravapresuda presedan ili precedent ustvari rjeava sve iste budu5e sluajeve, i

tako obvezuje sve stranke i suce u budu5im takvim sluajevima. 7ravilo oobveznosti presedana uspostavlja se tokom 1.st. te u 1;.st. ono postajeop5epriznato. 7resedan mo+e izmijeniti samo vii sud, a od kraljevi( %tj.vr(ovni(& sudova jedino je vii sud =om lordova.

VELEIZ9AJA=o danas je osnova eng. krivinog prava, naroito to se tie najte+i( zloina"tatut iz 1GP$. god. 'aj akt ograniava krug postupaka koji su oblik najte+e6elonT, a koje naziva treason %izdaja&K kao velei"&a%a$ t%1 "loi! rotivkral%anavedeni su smiljanje i izvo*enje nasilne radnje uperene na osobukralja, na njegovu suprugu, supruga, nasljednika prijestolja, protiv kraljevi(visoki( slu+benika, krivotvorenje dr+avnog peata ili novca, vojna pobuna.

2ALA IZ9AJA. god.

T U R S K A

->.1 Ko%i s)lta! i ka&a re!osi ri%estol!ic) i" (r)se ) Je&re!e'2urat I. 1G;P.g. prenosi prijestolnicu iz #urse u Jedrene.->D1 Ka&a %e osvo%e! 8arigra& i to se ra)!a o& tog &at)#a'7adom )arigrada 1PG.g. za vrijeme 2e(meda II. mnogi 5e smatrati krajsrednjeg vijeka, 'urska postaje prvorazredni imbenik europske politikeslijede5a .st., artiljerija postaje ne samo jedan od simbola turski( osvajanja,nego i novi oblik vojne taktike.->1 Za vri%e#e ko%eg s)lta!a %e *itka !a 2oCako# ol%)'#itka na 2o(akom polju bila je za vrijeme sultana "ulejmana II.->F1 Tko s) to Ja!%iari'2urat II poetkom 1P. st. stvara novu vrstu stalni( pjeadijski( postrojbijanjiari. /ni su trebali biti vojska koja jedina +ivi za rat. Zato je njimazabranjeno bilo kakvo drugo zanimanje, ne mogu se +eniti niti uop5e imatiobitelj, i trebalo je da nemaju ni podrijetlo. Janjiari su trebali biti vojska kojaizgara na dr+avnom +rtveniku. 'o je trebalo posti5i nainom novaenja,odgoja i +ivota janjiara. Janjiarske postrojbe su popunjavane pomo5uDdanka u krviF, naizmjence u pojedinim pokrajinama , svake G do > godine,izme*u zdravi( djeaka nemuslimana stariji( od 14ak godina, uziman je

29


30/44

obino jedan na ku5a. ! )arigradu je bila sva janjiarska vojska, i tu suodgajani djeca odabrana za janjiare. /dgoj je bio spartanski. /ni su biliudarna snaga turske vojske, tek podruje koje su pregazili janjiari smatramoje osvojenim.-0H1 Kakve s) to "e#l%e sa Caso# a kakve sa li%a!o#''urski pravnici podijelili zemlje s obzirom na to kako i( dr+ava koristi a&

"e#l%e s Caso# zemlje s koji( dr+ava ubire naturalni porez za timarskospa(ijsku vojsku i b& "e#l%e sa li%a!o# dr+ava ubire porez u novcu.-0-1 O*%as!ite ti#arski s)stav'Ti#arski s)stav je do sredine 1P.st. u najviem dijelu ostao odre*enobiajem. Zato su sultan 2e(med II el 8ati( i naroito "ulejman II timarskomsustavu dali njegovu punu pravnu odre*enost, tako su bila posve jasnoodre*ena kako prava timarnika tako i seljaka koji su obra*ivali zemlju utimarima. 'imarski sustav je ne samo oblik odnosa u poljoprivredi i oblikdr+avnog izrabljivanja, nego je to tako*er i oblik organizacije najbrojnije vojnesile konjanika %spa(ija&, kao i oblik dr+avne uprave.


31/44

2)6tei su posebna vrsta sudaca, to su suci za sporove o vjerskimzakladama %vakuB&, tj. njima su spadali samo predmeti u kojima je trebaloprimijeniti taj dio erijatskog prava.-01 Na*ro%ite i"vore rava ) T)rsko%'-1 eri%atsko ravo 4 islamsko vjersko pravo, izvire iz vjere, va+i samo zamuslimane tj. osobno vjersko naelo. /1 Ka!)!sko ravo )r6B 4ono koje

sama dr+ava uredi, vrijedi po teritorijalnom naelu, tj. za sve bez obzira navjeru, to je tursko pravo pravo dr+ave i razliito od tog dijela prava u drugimdr+avama. ?1 O*ia% aa&etB 4 erijat priznaje obiajno pravo.-0F1 Ko%a %e ra"lika i"#e) eri%atskog i ka!)!skog rava'eri%atsko ravoje islamsko vjersko pravo koje izvire iz vjere i va+i samo zamuslimane tj. osobno vjersko naelo, posve je u rukama kadija kaopro6esionalni( sudaca, a Ka!)!sko ravo )r6B je ono pravo koje samadr+ava ure*uje, vrijedi po teritorijalnom naelu, tj. za sve bez obzira navjeru, to je tursko pravo pravo dr+ave i razliito od tog dijela prava u drugimdr+avama.


32/44

're5e razdoblje u povijesnom razdoblju 'urske traje od 1;HH41?GH.g. 7oetaktog razdoblja oznaen je potpisivanjem


33/44

dobara %tad je to ponajvie stoka. 'o je oblik vjerskog poreza a ubire gaposebna organizacija.-.F1 to %e to ) T)rsko# rav!o# siste#) &i"i%a'9i"i%aje porez koji pla5aju odrasli, zdravi mukarci4nemuslimani, uvijek jepla5an u novcu, a pri(od od d+izije dr+ava troi u vojne svr(e.-DH1 Tko %e to &e*eli'

0ko je timarnik imao posjed koji donosi pri(od ve5i od 4P aki %?41 dukata& godinje, bio je du+an da na svaki daljnji( G aki %; dukata&dovede jo jednog konjanika sa sobom u rat, a on se zove &e*eli, on je uslu+bi dotle dok ga dr+i timarnik. /bino su d+ebeli bili oni koji su dobivalinovonastale ili ispra+njene timare.-D-1 Nave&ite ra"loga g)*itka ti#ara o& stra!e ti#ar!ika''imarnik gubi timar ukoliko prestane obavljati slu+bu ili ako postanenesposoban ili nedostojan. Razlozi nedostojnosti su pad u zarobljenitvo,izdaja, trajno Bziki i psi(iki nesposoban, moralno nedostojan jer je poiniokakav osobito gnusan zloin.-D/1 Ko%e sl)*e ) t)rsko# )rav!o# s)stav) re&stavl%a%)

st)ove &rave'"ve dvorske slu+be su raspore*ene u etiri grupe veziri, kadijaskeri,de6terdari, niand+i. Za te etiri slu+be se simbolino govorilo da su Detiristupa dr+aveF. Iznad svi( ti( slu+ba stoji veliki vezir koji je nji(ovnaredbodavac.-D?1 to %e to 9iva!'Najvii predstavnici etiri vr(ovne slu+be ine "avjet velikog vezira =ivan. "tim slu+bama veliki vezir se trebao savjetovati i donijeti najbolji prijedlogodluke, koji potom veliki vezir iznosi sultanu. =ivanu presjeda veliki vezir.Zasjedaju u rezidenciji velikog vezira, a europsko novinstvo to simboliki zoveEisoka 7orta.

S A 9

-D>1 Kako se "vala !i"o"e#ska !aseo*i!a !a o&r)%) &a!a!%egNe Worka i ka&a %e osva%a!%) E!gle"i'Nizozemska naseobina na podruju dananjeg NeU Sorka zvala se Novi0msterdam a nglezi su je osvojili 1;;.g.-D01 O*%as!ite !a ko%i !ai! se vrilo !asel%ava!%e kolo!i%a ) SA9@)1


34/44

otponu oru+anu pobunu, a Aas(ingtona je izabrao za vr(ovnogzapovjednika. ! svim kolonijama koje su imale krunskog guvernera %nji( 11&nji(ove su i( skuptine svrgnule, same preuzele vlast i izabrala odbor zaizvrne poslove.-DD1 Ka&a %e &o!ese!a I"%ava o !e"avis!osti i ko%i %e !%e! "!aa%'=rugi kontinentalni kongres sve je vie postajao sklon proglaenju

nezavisnosti te je H>1 sr!%a -DD.1g1 )svo%io I"%av) o !e"avis!osti.Redaktor izjave je '(omas JeXerson. 'om izjavom (tjeli su kolonije vezati zaparlament i ustrojiti nji(ov legitimitet koji poiva na narodu. #ive kolonijepoele su se uspostavljati kao dr+ave i u kratkom roku %nji( 11& donijelo jenove ustave koje bi izradile posebno birane skuptine izaslanika.-D1 Ka&a s) re&loe!i la!ci o Ko!6e&eraci%i i ko%i i# %e "!aa%$ aka&a s) )svo%e!i$ te &o ka&a ko!6e&eraci%a tra%e'/dma( nakon usvajanja Izjave o nezavisnosti


35/44

pet godina obra*ivanja i +ivota na njoj postaje privatno vlasnitvo uz posvesimbolinu cijenu.-?1 Nave&ite ostatke 6e)&al!iC o&!osa ) a#eriki# kolo!i%a#a ko%i7e ti%eko# revol)ci%e *iti )ki!)ti17rimjeri ti( ostataka je da zakonski zemlju naslje*uje najstariji sin, da jezemlja neotu*iva i da je dr+anje zemlje prije oblik zakupa nego vlasnitva.

->1 Ka&a %e &o!ese!a i ko%a &va ogra!ie!%a sa&ri Ure&*a oS%evero"aa&) ko!6e&eral!og Ko!gresa'!redba o "jeverozapadu donesena je -?1H.1-DD1g., sadr+i i dvaogranienja dr+ave koje se osnuju na teritoriju "jeverozapada moraju bitirepublike i u njima je zabranjeno ropstvo. #ila je to velika pobjeda demokrata.-01 O*%as!ite os!ov) s)ko*a ko%i %e ) a#eriko# ravos)&!o#s)stav) k)l#i!irao oetko# -F1st1 ) "!a#e!ito# sl)a%) 2ar*)rrotiv 2a&iso!a1-H?1g1Er(ovni sud je u sluaju 2arburT protiv 2adisona odbio primijenitisavezni zakon jer je protivan !stavu. 'o je bio i stranaki sukob jer su uEr(ovnom sudu prevladavali 6ederalisti dok su


36/44

kolonije su bile privatne, krunske i posve samoupravne. ! privatnimkolonijama guvernera su imenovali vlasnici, u krunskim engleski kralj, a usamoupravnim guvernera je birala skuptina kolonije.-FH1 Ka&a %e &o!ese!a 2o!roeva &oktri!a i ko%a %e !%e!a or)ka'-/?1g1 predsjednik 2onroe u poruci kongresu iznio je doktrinu A#erikaA#erika!ci#a$to je bilo upozorenje Opanjolskoj da ne ugro+ava 2eksiko

koji postaje 6ederalna republika.-F-1 VrCov!i s)& SA9 %e i )stav!i s)&1 Ko%i &io )stava !i%ereeto# ra"#atra!%a toga s)&a$ a ko%i &io i i%i# osre&stvo#s)& o&vrgava oci%e!i )stav!osti'!stavno pravo "0=4a prouava se kroz presude Er(ovnog suda, budu5i da onu tim presudama odre*uje pravno znaenje ustava, jer ustav je dio prava, asud %pogotovo vr(ovni& je najpozvaniji da odredi znaenje tog dijela prava./dredbe !stava koje se ne tiu sporova sud ne razmatra, nego je taj dio!stava preputen zakonodavcu i upravi. /znaava i( kao Dpolitiki dio!stavaF i ne ulazi u nji(ovo razmatranje.-F/1 Ka&a se o&rao ko!gres ) Al*a!) i ko%e s) !%egove glav!e

o&l)ke'-D0>1g1 odr+an je kongres u 0lbanTu i usvojen je nacrt 8ranklina po kojem jetrebalo stvorit 6ederalni savez kolonija.-F?1 Ka&a %e g&%e %e o&ra! Prvi ko!ti!e!tal!i ko!gres i ko%e s) #)glav!e o&l)ke'H>1HF1 -D>>1g1 odr+an je 7rvi kontinentalni kongres u 7(iladelp(iji i nanjemu je usvojen prijedlog da se uputi zamolnica kralju, a u njoj se neosporava pravo parlamenta da donosi zakone o trgovini i za kolonije.-F>1 to %e to ) a#eriko% ovi%esti O&*or sig)r!osti$ ka&a i g&%e %eos!ova!'! zimu 1>>P.g. donji dom skuptine 2assac(usettsa organizirao se kao


37/44

6ederalnog kongresa. /d 1?G.g. predsjednike izbornike su biralezakonodavne skuptine dr+ava lanica, a od tada one svojim zakonima nji(ovizbor daju neposredno biraima.

, R A N 8 U S K A

-FF1 Ko%i &ogaa% o"!aava oetak ,ra!c)ske revol)ci%e i ka&a %e to*ilo'Narod u 7arizu, ->1 sr!%a -DF1g1 provaljuje u oru+arnicu te naoru+annapada pariku tamnicu #astille. 'o je poetak revolucije kao oru+anepobune./HH1 Tko i ka&a )sva%a 9eklaraci%) o ravi#a ov%eka i graa!i!a$ teo e#) %e o!a !aroito *it!a'!stavotvorna skuptinaje /.1 H1 -DF1g1 usvojila I"%av) o ravi#aov%eka i graa!i!a1 /na u 1> lanaka sadr+i prirodna prava i slobode

ovjeka i gra*anina. Izjava ka+e da su Dsloboda, vlasnitvo, sigurnost,otporugnjetavanjuF osnovna prava svakog ovjeka, svakom je doputeno initi onoto ne teti drugome./H-1 O*%as!ite sCva7a!%e slo*o&e o%e&i!aca re#a &ravi re#a9eklaraci%i'-ra*anin nije rob dr+ave pa da mu pripada samo ono to mu ona izrijekomdozvoli, nego njegova sloboda pret(odi svakoj vlasti i iznad je svake vlasti.=r+ava propisima slobodu ograniava samo radi toga da bi ona bila dobrosvakog gra*anina, zato je gra*anin slobodan ini sve osim onoga to jeizrijekom zabranjeno./H/1 Ka&a )stavotvor!a sk)ti!a ) ,ra!c)sko% &o!osi &ekret o!acio!ali"aci%i crkve!e "e#l%e i to sve7e!stvo &o*i%a "a )"vrat'!stavotvorna skuptina je H/1 --1 -DF1g1pri(vatila =ekret o nacionalizacijicrkvene zemlje, a za uzvrat %radi osiguranja izdr+avanja& sve5enici su dobilipla5e i %ostarjeli& mirovine./H?1 Ka&a %e &o!ese! =raa!ski )stav o sve7e!itv) i o e#) %e o!"!aa%a!'!stavotvorna skuptina je u kolovo") -DFH1g1donijela =raa!ski )stav osve7e!itv). /n je bio dr+avno odre*ivanje crkvene organizacije i njenogosoblja i podvrgavanje )rkve dr+avi. 7o ovom Zakonu sve5enike biraju aktivnigra*ani %mukarci stariji od $P godina koji pla5aju porez& na do+ivotnu slu+bu,biskupi su nad ni+im sve5enicima zadr+ali samo disciplinsku sudbenost,dr+ava ima potpuni nadzor nad biskupima i papom, a crkvene jedinice su sepoklapale sa upravnima./H>1 Pre#a )stav) o& H?1HF1-FD-1g1 kakav o*lik &rav!e vlasti se)sostavl%a ) ,ra!c)sko%'!stavom od G.H.1H>1.g. uspostavljena je )stav!a kral%evi!a.


38/44

$. ;. 1>HG.g. H.g. Er(ovnog bi5a, ovaj drugi kult je pokuaj da se stvori vrsta gra*anske

vjere koja bi bila pri(vatljiva za sve vjere. HP.g./n je najdu+i 6rancuski ustav, po njemu je 8rancuska vrsta predsjednikerepublike a =irektorij kolegijalni predsjednik Republike. 7o njemu se uvodidvodomni parlament, zakonodavno tijelo se sastoji od Eije5a pet stotina%ima P lanova, moraju biti stariji od G godina i imati prebivalite najmanje1 godina u departamentu u kojem se kandidiraju& i Eije5e stari( %ima $Planova, moraju biti stariji od godina i imati prebivalite najmanje 1P

godina u departamentu u kojem s e kandidaraju&. /ba vije5a biraju isti birai,a poslanici se biraju na G godine./HF1 Ka&a %e &o!ese! Ko!")lski )stav i ko#e ria&a i"vr!a vlast'=onesen je 1>HH.g. i po njemu izvrna vlast pripada trojici


39/44

postavlja vlada, a uz njega postoji jedno izabrano savjetodavno tijelo.Najve5e jedinice su &eart#a!i o*lastiB svi poslovi uprave, osimBnancija u toj jedinici u nadle+nosti su pre6ekta, kojeg imenuje sredinja vlast,njoj odgovara i ona ga svakog asa mo+e opozvati. 7re6ekt imenuje sveupravne inovnike i nadzire rad ni+i( jedinica departmana, on je neposrednopodinjen ministru unutarnji( poslova. 7ostoje dva savjeta 1. savjet

prefekture vrsta upravnog suda i ima neke porezne nadle+nosti, lanoveimenuje vladaK 2. opi savjet izabrano tijelo i ima porezne i Bnancijskenadle+nosti. /ba ta tijela su samo savjetodavna. Aro!&is#a!i kotariB 4Pkotara ine departman. Na elu ti( jedinica je pod4pre6ekt kojega tako*erimenuje sredinja vlast, daje mu upute, opoziva, itd., on je izvriteljpre6ektovi( naloga. "avjetovano tijelo %savjet arondismana& ima neke poreznenadle+nosti %raspodjela poreza&. O7i!a co##)!eB najni+a jedinica ije jesredite jedno gradsko naselje, op5inom upravlja naelnik i op5inski savjet./-/1 Ka&a se Naoleo! vra7a !a vlast$ a ka&a o!ov!o *iva svrg!)t'Nepunu godinu nakon to je svrgnut, Napoleon je pobjegao sa lbe i $. G.1?1P.g.uao u 7ariz. #itkom kod Aaterlooa potuen je i zatoen na

engleskom otoku "v. 3elena. #ila je to 9vlast sto dana:./-?1 O& ka&a &o ka&a %e eg"istirala Tre7a re)*lika i ko%e s) !%e!eos!ov!e tekovi!e''re5a republika traje od H>1HF1-DH 4 -H1HD1-F>H.g. i ona je temeljsuvremene demokracije u Zapadnoj uropi. ! pret(odnom razdoblju za ?godina doneseno je desetak ustava, dok je za trajanja 're5e Republike za >godina donesen samo jedan ustav i on je skoro posve organski ustav. 're5aRepublika utvrdila je tri osnovne dotadanje tekovine dvodomni parlament,op5e birako pravo i parlamentarnu vladu, odnosno uveo je parlamentarnurepubliku./->1 Ustro%stvo Vi%e7a ko#)!e'


40/44

Izvrna vlast je obliku parlamentarne vlade, sastoji se iz dva dijela, jedan dio%predsjednik& je stalan i prvi je nositelj izvrne vlasti, drugi %vlada& je nestala ion je politiki nositelj izvrne vlasti./-D1 O*%as!ite oloa% 6ra!c)skog kral%a re#a Ustav) i" -DF-1g17rema !stavu iz 1>H1.g. kralj nije nosilac ustavotvorne vlasti ve5 skuptina,kralj je prisegao na vjernost ustavu, mo+emo re5i da je kralj u slu+bi

."kuptine./-1 to %e to O&*or !aro&!og sasa$ ka&a se os!iva i ko%e s) #)!a&le!osti'/blik jaanja izvrne vlasti, njene djelotvornosti i usredotoenosti bio je/dbor narodnog spasa, ovo tijelo nastalo je u travnju 1>HG.g., sastojalo se odH41$ lanova izabrani( na mjesec dana, a trebalo je nadzirati Izvrno vije5e.!skoro se mjeseni izbor pretvorio u stalni reizbor, a lanovi /dboranarodnog spasa me*usobno su raspodijelili poslove izvrne vlasti, tj. postalisu vrsta ministara u politikom smisli rijei./-F1


41/44

ministre, ima pravo zakonodavne inicijative i promulgira zakon, ali nijedanpredsjednikov akt nije izvran bez ministrova supotpisa.//>1 Tko i ka&a ) ,ra!c)sko% sa"iva t"v1 Sk)ti!) )gle&!ika i too!a "akl%))%e'! izuzetno tekoj Bnancijskoj neprilici, kralj ouis \EI. je 1>?>.g. sazvao"kuptinu uglednika, taj skup %od oko 1 lanova& predstavljao je elitu

8rancuske. /ni su trebali kralju pomo5i da se na*e izlaz iz Bnancijskog sloma.


42/44

ali od 1?.g. raunamo postojanje )arstva i Napoleon se uz papinuceremoniju u 7arizu okrunio carem./?H1 Tko o I1 Ustav) 9r)ge Re)*like ) ,ra!c)sko% i#a"ako!o&av!) a tko i"vr!) vlast te tko *ira i !a ko%i rok te orga!e'Zakonodavnu vlast vri jednodomna skuptina izabrana na G godine, a natemelju op5eg, jednakog i tajnog prava glasa za mukarce starije od $1

godinu i nezavisni su od izvrne vlasti koja je ne mo+e ni raspustiti ni odlo+iti.Izvrnu vlasti ima predsjednik biran na godine neposrednim glasovanjem inadpolovinom ve5inom glasova svi( gra*ana s birakim pravom.

R U S I J A

/?-1 Ko%e &vi%e vrste #)ika osto%e ) carsko% R)si%i'7ostoji mu+ik u privatnom vlasnitvu tj. u vlasnitvu plemi5a, i dr+avni mu+iktj. carski mu+ik./?/1 Ka&a &ola"i &o oslo*oe!%a #)ika'=o oslobo*enja mu+ika dolazi )arkom uredbom 1?;1.g. a ono se ticalo oko$ milijuna mu+ika koji su bili u vlasnitvu 1$. osoba./??1 Ka&a se o&rava 9r)gi ko!gres ra&!ikiC i vo%!iC &e)tata i ko%ise &ekreti !a !%e#) &o!ose'=rugi kongres radniki( i vojniki( deputata odr+ava se >. i ?. 11. 1H1>.g. ina njemu su doneseni =ekret o miru, =ekret o zemlji i =ekret ouspostavljanju 7rivremene radnike i seljake vlade Rusije./?>1 Kako se graa!ska i !acio!al!a !e%e&!akost oit)%e ) II1oktoira!o# i"*or!o# "ako!) Nikole II1 i" -FHD1g1 !a ri#%er)veleos%e&!ika i ra&!ika$ te r)ski# g)*er!i%a#a i Pol%sko%'/ituje se tako da je broj poslanika koje biraju neke pokrajine %nacije&umanjen %uglavnom za 1G& tako da je u ruskim guberijama jedan poslanikbiran na $P. stanovnika, u Zakavkazuju na >. stanovnika, a u7oljskoj na >P. stanovnika. Na temelju ovog novog izbornog zakonavlada je izvrila takvu 9izbornu geometriju: da je jedan veleposjednik9politiki vrijedi: koliko $; seljaka, koliko PG radnika./?01 to %e 8arski sav%et$ ko%i r)ski car i ka&a ga os!iva$ tko *irala!ove tog ti%ela i koliko i# %e #a!&at'=a bi ojaao )arski savjet, car Nikola II. je u o+ujku 1H;. donio propis oorganizaciji )arskog savjeta i njegov poslovnik %ali i dume&. )arski savjet %1?lana& ima H$ lana koje u to tijelo imenuje car, a drugi( H$ imenuje na Hgodina gubernijske samoupravne skuptine %P lanova&, plemstvo %1?lanova&, pravoslavno sve5enstvo %;&, sveuilita %;&, te trgovake iindustrijske komore %1$&. )arski savjet je u svojim pravima izjednaen s

42


43/44

dumom. )ilj ti( odredaba kao i 'emeljni( zakona je sprijeiti da duma neposegne za ustavotvornom vla5u./?.1 Ko%e se tri sov%etske re)*like i ka&a )%e&i!%)%) ) t"v1Zakavkask) ,e&eraci%)'! prolje5e 1H$1.


44/44

/>?1 Kakvo %e to ti%elo o Ustav) SSSR@a i" -F/>1g1 8IK$ te tko *irala!ove 8IK@a'"vesavezni kongres sovjeta je nosilac svi( vlasti, ali u njegovu iskljuivunadle+nost spada samo utvr*ivanje i izmjena osnovni( naela !stava, sveostalo umjesto njega mo+e vriti njegov )I

Documents

skripta - povjest uprave!!!