Mjere i Tehnologija

7/25/2019 Mjere i Tehnologija

1/7

MJERE ZDRAVSTVENE ZATITE I MEDICINSKA TEHNOLOGIJA

Mjere zdravstvene zatte

Temeljna postavka na kojoj poiva organizacija zdravstva proizlazi iz shvaanja da svatkoima pravo na najvii mogui stupanj zdravlja, da je ovjek ne samo bioloko veprvenstveno drutveno bie, te da zdravlje nije samo odsustvo bolesti, ve i stanjefizikog, psihikog i socijalnog "blagostanja". Tako se zdravlje shvaa kao osnovnaljudska potreba, dobro od javnog a ne samo privatnog znaenja za koje je potrebnoizgraditi sustav solidarnosti. Iz takvog pristupa izveden je takoer spektar mjerazdravstvene zatite koja ukljuuje!

uvanje, poboljanje i unapreenje zdravlja i radne sposobnosti graana# unapreenje zdravstvenih uvjeta rada i $ivota stanovnitva# specifinu prevenciju bolesti i spreavanja nastanka invalidnosti# rano %pravodobno& otkrivanje i prepoznavanje bolesti#

djelotvorno lijeenje bolesti i ozljeda# ponovno uspostavljanje zdravlja oboljelih i povrijeenih preko fizike, psihike i

socijalne rehabilitacije.Iz opisanog sadr$aja mjera u zatiti zdravlja, jasno se uoava da su te mjere znatno ire,nego to ih mo$e provesti sama zdravstvena slu$ba. 'toga, kada se pristupa rjeavanju

jednog zdravstvenog problema, mjere zatite planiraju se tako da se sastoje od mjera kojeprovodi zdravstvo i mjera koje provode drugi lanovi zajednice. Tako organizirane mjerezatite u rjeavanju nekog zdravstvenog probleme od ireg znaaja nazivamo programomzdravstvene zatite. (dravstvo i zdravstveni djelatnici obino imaju ulogu inicijatora ikoordinatora zdravstvenih programa.

!r"jer sve#$%&vatn& zdravstven& 'r#(ra"a % Re'%$)* Hrvats+#j

)loga pacijenta u lijeenju i provoenju drugih mjera zatite bila je oduvijek u sreditupa$nje i rasprava. *asprave se vode o tome koliko treba sluati preporuke +anakeje, akoliko igijeje, tj. treba li pacijent biti pasivan a samo lijenik aktivan, ili je bolje da je i

pacijent i lijenik aktivan, imajui u vidu to e dati bolji rezultat. -ananje okru$enje,$ivot s rizicima i frustracijama i dananja medicinska tehnologija daje sve vie prednostaktivnoj suradji pacijenta i zahtijeva odgovornost svakog pojedinca za svoje zdravlje.

+rogram suzbijanja tuberkuloze acionalni program borbe protiv /I-'a +roireni program cijepljenja protiv zaraznih

bolesti %0+I& (dravi stilovi $ivota +rogram spreavanja ovisnosti acionalni program dojenja

+ro ram borbe rotiv raka, i dru i


2/7

Drevna dt#"ja

!ana+ejne 're'#r%+eod drevnih hramova do suvremenih

akutnih bolnica i nekih bolnica zakronine bolesti

H(jejn na()as*od valetudinarija do rehabilitacijskih

centara, sanatorija i nekih modernihhospicija

'asvna %)#(a 'a*jentaodmaranje)je,enjedijagnozate&n+a

olakanjea%t#rtet

specijalisti"#- zvrsn#st

nu$nost

a+tvna %)#(a 'a*jentaaktivno sudjelovanje i gibanje

%na're.enje zdrav)janain $ivota&%"an#stjaanje

zajedntv#strunjaci, eksperti

'#vjerenje/ 'r&va-anjepravinost

(dravstvene intervencije %mjere& mogue je klasificirati na vie naina. 1vdje sunavedeni primjeri intervencija razvrstanih u sedam tipinih grupa. 2jere iz pojedinihgrupa esto se kombiniraju, ali svaka tra$i posebna znanja, umijea i sposobnosti.

Seda" t',n& zdravstven& nterven*ja 0"jera12

34 *eorijentacija i z#$raz$a zdravstven& radn+a

54 )smjerenje javnog mijenja u zajedn*

-ogovor %'#)t,+& o ciljevima i nainu rada.!ravnaregulacija %primjena zakona i propisa, kontrola&.

64 +oticanje/ s%radnja '#"a(anje grupa graana i grupa ugro$enih# d#$r#v#)jn& #r(anza*ja%npr. vatrogasci, lovci, 3rveni kri$, 4aritas,

organizacije invalidnih osoba, udruge bolesnika sa"#zattn&organizacija.

K##rdna*ja radau zdravstvu i s drugim djelatnostima.

74 Intervencije u #+#)%%npr. otpad, zelene povrine, stan, buka&.

umanizacija rada/ radna #+#)na, stres na radu, nezaposleni.+romet, javni transport, sigurnost u 'r#"et%, hitna pomo.'nabdjevanje $ive$nim namirnicama, drutvena 're&rana.'adr$aji slobodnog vremena i zajedntva. +otpora obitelji.2ogunost i poticanje sporta 8z,+e a+tvn#st.

94 1bavijetavanje, #d(#j, obrazovanje %od kole do starih&Gr%'n rads ugro$enima i kroniarimaRe&a$)ta*jai resocijalizacija invalida, unesreenih i nemonih1rganizacija i praenje kontinuiranog i +%-n#( )je,enja

:4 !r#(ra" "jeraunapreenja zdravlja i spreavanje bolesti


3/7

Mas#vne a+*jeotkrivanja i intervencije kod rizinih stanja i bolesti(dravstvene +a"'anje, npr. za borbu protiv puenja

;4 +rikupljanje podataka, 'ra-enje stanjai obavijetavanje javnosti0valuacija stanja, istra$ivanje, 'red)a(anjepoboljanja

Med*ns+a te&n#)#(ja'adr$aj mjera zdravstvene zatite ine struni postupci, koje danas sve ee nazivamoterminom medicinske tehnologije. Termin je relativno nov na podruju zdravstvenezatite i preuzet je iz ope teorije rada i organizacije rada, posebno u industrijskoj proizvodnji. +ojam tehnologije %tehne, gr. umjetnost, vjetina, obrt& oznauje umijee usvladavanju praktine strane svake, pa tako i zdravstvene, odn. medicinske djelatnosti.) irem smislu, kako se danas u strunoj literaturi taj termin upotrebljava, on oznauje imetode rada %znanje i umijee kako se postupak provodi& i sprave kojima se postupak

provodi %opremu, aparate, instrumente, kemikalije&. ) u$em smislu, koji se estoupotrebljava u svakodnevnom govoru, misli se samo na aparate i in$injering u medicini.Tehnologija medicine se razvija na temelju iskustava iz prakse lijeenja i spreavanja

bolesti, te kreativnog i kritikog teorijskog i znanstvenog rada. 2edicinska tehnologijase razvija u uskoj vezi s tehnologijom na drugim podrujima ljudske djelatnosti, tako daotkria i nova saznanja u jednoj oblasti djeluju i na sve druge. +rimjeri za to sumnogobrojni i idu u oba smjera. 1snovna medicinskobioloka saznanja, istra$ivanjedjelovanja lijekova, imunologija, istra$ivanja psihikih funkcija doprinose opemnapretku tehnologije, a razvitak tehnike, kemije, elektronike, informatike itd. utjeeznaajno na tehnologiju medicine. Tehnoloki napredak medicine je velik. 1ekuje se i

dalji razvitak koji bi mogao dovesti do novih bitnih promjena shvaanja i prakse upojedinim oblastima medicine.2eutim, raste takoer nerazmjer izmeu mogunosti i stvarne korisne primjenemedicinske tehnologije u mjerama zdravstvene zatite. +ostoje ocjene da je suvremenitehnoloki napredak medicine utjecao na 56 7 smanjenja smrtnosti, ali i 86 7 porastatrokova zdravstvene zatite, a znaajniju trajnu dobit ima samo 9656 7 ovjeanstva.Vrste #$)* "ed*ns+e te&n#)#(je2edicinska tehnologija ima raznorodne korjene i kompleksna je po svom tipu iosnovnim karakteristikama. Tri su grupe tehnologija, koje se naziru ve i u starim itradicionalnim medicinskim kolama. To su!

%9& tehnologije na temelju neposrednog ljudskog djelovanja, meuljudskih

odnosa, ukljuujui tu skrb i podrku, razne oblike socio i psihoterapije, te spiritualne%duhovne& medicine#

%:& tehnologije na temelju utjecaja kemijskih, biokemijskih i biolokihpripravaka#

%5& tehnologije na temelju fizikalnih i mehanikih postupaka, kirurkihzahvata, zraenja i sl.'vi ti tipovi tehnologija susreu se i u dijagnostici i u intervencijama. 1ni su vrlo estokombinirani. 2jere iz prve grupe tehnologija trebaju biti redovni pratilac svih drugihtehnologija i jedno su od osnovnih umijea dobrog lijenika. 'matra se, meutim, da jedanas nedovoljno zastupljena upravo tehnologija koja se temelji na ljudskoj podrci irazumijevanju, na ;lijeniku kao lijeku


4/7

(bog toga se nepotrebno provodi ogroman broj dijagnostikih procedura, propisujevelik broj lijekova i provodi dio kirurkih zahvata.Iz$#r te&n#)#(je/ +#ja #d(#vara3

2edicinska tehnologija je tradicionalno bila etiki normirana, njen izbor i primjena bili

su preputeni odluci i doktrini drutveno priznatih strunjaka i profesionalnim;zakonom umijea< %le> artis&. 'uvremena znanstvena medicina donosi zahtjev zaznanstvenom verifikacijom, standardizacijom i evaluacijom mjera zdravstvene zatite,te uvodi razne oblike organizirane drutvene kontrole.Treba, meutim, imati na umu da je tehnologija uvijek usko povezana s raspodjelom istrukturom drutvene moi. 'uvremena medicinska tehnologija je takoer povezana sinteresima producenata i posrednika u primjeni pojedine tehnologije. 2o farmaceutskeindustrije i industrije medicinske opreme je znaajna i ona u borbi za tr$ite i uvanjevlastitih interesa troi velika sredstva. Tim sredstvima mo$e se unaprijediti znanost istandard zdravstvene prakse, ali se takoer mo$e korumpirati drutvena kontrola islomiti otpor strunjaka, te propagandom stvoriti $eljeno struno i javno mijenje, teojaati ;potroaki mentalitet< i na podruju zdravstvene zatite.) toku posljednjih godina razvio se poseban oblik razmatranja i donoenja odluka oizboru najbolje tehnologije. *adi se o dobro pripremljenim sastancima vrhunskihstrunjaka i poznavalaca problematike, kojima se postave jasna pitanja o izboruizmeu alternativnih tehnologija. a tim sastancima pred skupom drugih strunjaka i uz

prisustvo javnosti i predstavnika bolesnika tra$i se da grupa eksperata doe do suglasneodluke %konsenzus& o izboru tehnologije. (akljuci takvih ;konsenzus konferencija< se

publiciraju i slu$e kao kriterij za ocjenjivanje kvalitete rada. +osebnim metodama seocjenjuje kotanje odreene tehnologije, kao na primjer usporedbom kotanja s uinkomili dokazanom koristi %;costeffectivness< i ;costbenefit< analize&.

KRITERIJI ZA IZ


5/7

e i skupo. Ista tehnologija naime u jednoj situaciji odgovara, a u drugoj je skupa inepotrebna.

a primjer, u zatiti dojeneta malo mogu pomoi jedinice intenzivne njege, ako nisurijeeni osnovni problemi prehrane i njege. ?ie tete nego koriste mjere ranog ot

krivanja bolesti u situaciji kad ne postoje mogunosti lijeenja. e koristi propisivanjelijekova ako se ne objasni karakter bolesti i nain uzimanja lijeka. 'vaka tehnologija ioprema je preskupa kad je nepotrebna ili neiskoritena, a racionalna kad doprinosi

potpunom rjeenju va$nih zdravstvenih problema.@reke u primjeni tehnologije su este. 1ne proizlaze iz nedovoljnog znanja ineobjektivnog informiranja strunjaka, ;mode< i propagande, ali ;grijei< se i zbogosobnih interesa i niskog profesionalnog morala. 2eu laicima i meu strunjacima

proirena su ova kriva shvaanja!

skuplja tehnologija je nu$no i bolja tehnologija#

uvezena i nova tehnologija je uvijek bolja# ;od vika glava ne boli< %ako nije vrlo kodljivo, zato ne bismo pokualiA ako svi to rade ne mo$e biti loe# treba pokuati, bit e vremena da se popravi ono to ne bude dobro# ako je dobro za rjeenje jednog problema zato ne bi bilo dobro i za rjeenje

drugogA Itd.

Tipini je primjer odluka lijenika da se provedu dijagnostiki postupci koji nisuneophodni, ali nisu niti kodljivi. 1gromna sredstva se gube na takav nain, a u jednom

broju sluajeva dolazi i do teta ili maltretiranja bolesnika. +revelika je dijagnostikatakoer tetna, kao i nedovoljna.

(a sve je tipina, za laike kao i za strunjake razumljiva, ali esto neracionalna $elja dase osigura sva ;najbolja< tehnologija kad je u pitanju $ivot i zdravlje. (ato se velikasredstva troe za ;posebne< i ;najnovije< metode lijeenja, ;najmodernije< dijagnostike aparature, ;eksperimente< s nainom lijeenja, koliinom i vrstama lijekova,

pokuaje s razliitim tradicionalnim oblicima lijeenja itd.*azlozi za donoenje ;neracionalnih< odluka u praksi su mnogo kompleksniji, nego tona prvi pogled izgleda, pa je i donoenje racionalnih odluka te$e nego se pretpostavlja.2jere zdravstvene zatite i medicinska tehnologija imaju i svoje simboliko, pa imistino znaenje. (dravlje se u odreenim okolnostima smatra tako dragocjenim danema realne vrijednosti, pa nema niti cijene koja se ne bi platila za medicinske postupkekoji pru$aju makar i traak nade. To je osobito izra$eno u kritikim i predsmrtnim

stanjima, gdje su pobuene duboke emocije i veliki strah. 2eutim, objektivno efektimedicinskih procedura kod takvih stanja mogu biti sasvim razliiti! npr. kod mnogihakutnih kritikih stanja veliki i povoljni, a kod nekih neizljeivih i predsmrtnih stanjana$alost vrlo mali i od dvojbene koristi za bolesnika.'lino tome, va$no se sjetiti da usprkos racionalnom naelu ;bolje sprijeiti negolijeiti< mnogi pojedinac nije voljan da promijeni svoje ponaanje ili ;plati< za

preventivne mjere zatite, pogotovu u sluajevima kad mu se ini da rizik da izgubizdravlje nije bliz i velik. +oznato je na primjer da upravo lijenici ee ne cijepe svojudjecu, da se malo odazivlju na preventivne preglede, da se ne lijee redovito kad im jeto preporueno itd.


6/7

Tim faktorima koji su va$ni kod odluivanja pridru$uju se i oni ve prije spomenuti!skrivena i javna propaganda nekih oblika zdravstvene zatite, pritisak ;javnosti


7/7

unapreenja zdravlja, spreavanja bolesti %preventivna medicina&, zatite duevnogzdravlja i zdravstvenog odgoja.

Documents

Mjere i Tehnologija