Mjere zastite voda - Grad Zadar Vrilo obrazlozenje i odredbe 2008.pdf · Na mjestima prikljucenja otpadnih voda (nakon prociscavanja) na prijamnik - potok Ricinu, osigurati kontrolna

DPU ZONE TRGOVINSKOG VELECENTRA “VRILO“ U ZADRU

"ACES" d.o.o. i "BLOCK-PROJEKT" d.o.o. Zadar , travanj, 2008 Str. 1

��

��

��

��

Grad Zadar

travanj, 2008

REPUBLIKA HRVATSKAMIN ISTARSTVO ZASTITE OKOLISA,

PROSTORNOG UREDENJA IGRADITELJSTVA

10000 Zagreb, Ulica Republike Austrije 20fel: 01137 82-444 Faxi 01137 72-822

Uprava za nrostorno uredenje

Klasa: UP/I-350-02/0B-07/3Ur.br.: 53 t-06-08-3Zagreb. 22. veljade 2008.

Ministarstvo zaStite okoli5a, prostornog uredenja i graditeljstva, povodomzahtjeva "BLOCK-PROJEKT" d.o.o. iz ZADRA, 7. Domobranske pukovnije br. l,zastupan po direktoru: Zeljko Predovan, dipl.ing.arh., za izdavanje suglasnosti zaobavljanje strudnih poslova prostomog uredenja, na temelju odredbe dlanka 8.a stavka1. Zakona o prostornom uredenju ("Narodne novine", br. 30/94, 68198, 61/00,32/02 i100/04), a u svezi s odredbom dlanka 353. satavka 1. Zakona o prostonlom uredenju igradnji ("Narodne novine", br. 76107), donosi

R . } E S E N J E

I. ' BLOCK-PROJEKT " d.o.o. - u iz ZADRA, 7, Domobranskepukovnije br. I, daje se suglasnost za obavljanje svih struinih poslova prostornogureilenja: izrade svih prostornih planova.

II. Pravna osoba iz todke I. izreke ovoga rje5enja duZna ie Ministarstvuza5tite okoli3a, prostomog uredenja i graditeljstva dostaviti obavijest i dokumentaciju onaknadnoj promjeni uvjeta znadajnih za davar4e ove suglasnosti najkasnije u roku od 30dana od dana nastanka promjene.

' III. Suglasnost iz todke I. izreke ovoga rjeSenja oduzet 6e se ako pravnaosoba prestane ispunjavati uvjete propisane za davanje sugiasnosti ili ako strudneposlove prostornog uredenja obavlja protivno propisima koji ure<iuju proslornouredenie.

O b r a z l o i e n j e

'BLOCK-PROJEKT" d.o.o. iz ZADRA, 7. Domobranske pukovnije br. 1,podnio je ovom Ministarstvu zahdev za davanje sugiasnosti za obavlianie svih stmdnihposlova prostornog uredenja: izrade svih prostomih planova.

Uz zahtiev ie priloZio sve dokaze propisane dlankom 3. Pravilnika o davanju ioduzimanju suglasnosti za obavljanje strudnih poslova prostornog uredenja (..Narodnenovine" br. 21106 i br. 53/06) i to za slijede6e zaposlenike:

- Zeljko Predovan, dipl.ing.arh.. ovlaSteni arhitekt. br. ovl. 784.- Sanja Bo3kovii, dipl.ing.arh., ovla5teni arhitekt, br. ovl. 3266,- Stephen Tony Brdii. dipl. ing. urbanog i prostornog planiranja- Denis Batur, dipl.ing.grad.. ovla5teni inZenjer gradevinarstva. br. ovl. 3826,- Ivan Sutlovii. dipl.ing.el.. ovla5teni inZenjer elektrotehnike, br. ov|.2126.

Uvidorn u navedenu dokumentaciju utvrdeno je da podnositelj zahtjevaispunjava sve uvjete za izdavanje zalraLene suglasnosti, pt'opisane odredbama dlanka 2.stavka 1. navedenog Pravilnika.

Slijedom izloLenog, a na temelju ociredbe dlanka 202. stavak 1. Zakona o opiemupravnom postupku r.r Republici Hrvatskoj (,,Narodne novine" br. 53191 i 103/96Presuda listavnog suda), riie5eno je kao u todci I. izreke ovog rie5enja.

U todci II. izreke ovoga rje5enja odludeno je u skladu s dlankom 7. stavkom 3.Pravilnika o davanju i oduzimanju suglasnosti za obavlj anj e strudnih poslovaprostomog uredenia.

Upozorenje iz todke lII. izreke ovog rjeienja u skladu je s dlankom 39. Zakona oplostonronr urederliu i gradnji.

L,'pravna pristojba u drZavnim biNezima u iznosu od 70 kn po TAR. br. l. i 2.Tarife upravnih pristojbi Zakona o upravnim pristojbama (..Narodne novine" br. 8/96 i110/04) rialepljenaje na zahtjevu i poniStenaje.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:Ovo rjeSenje je konadno u Llpravllom postupku, te se protiv njega ne tnoZe

izlaviti Zalba. ali se moZe pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom RepublikeHryatske.

Upravni spor pokre6e se tuZbom koja se podnosi u roku od 30 dana od danadostave ovog rjeSenja i predaje se neposredno ili preporudeno po5tom Upravnom suduRepublike Hrvatske.

CA MINISTRICE

e-dipl.ing.arh

Dostaviti:l. "BLOCK-PROJEKT" d.o.o., ZADAR, 7. Domobranske pukovnije br. 12. Evidencija suglasnosti, ovdje3. Spis, ovdje

rješenje o prihva�anju

studije utjecaja zahvata na okoliš

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSlVO ZASTITE OKOLlSA,

PROSTORNOG URE8ENJA I GRADITELJSlVA

10000 Zagreb, Ulica Republike Austrije 20 Tel: 01/3782-444 Fax: 01/3772-822

KIasa: UP/I 351-03/07-02/137 Ur.broj: 531-08-1-1-07II0-08-8 Zagreb, 7. veljace 2008.

Ministarstvo zaStite okoliSa, prostomog uredooja i graditeljstva, na temelju clanka 30. Zakona o ~ti okoliSa (Narodne novine, broj 82/94 i 128/99) povodom zahtjeva narucitelja Studije tvrtke Foedus d.o.o. iz Zagreba, Kacieeva 7/A, podnesenog u ime nositelja zahvata tvrtke Afrrmacija d.o.o. iz Zagreba, Buzinski krCi 1, radi procjene utjecaja na okolis za zahvat: Trgovinski velecentar Vrilo u Zadru, donosi

RJESENJE

L Namjeravtmi iahvat - izgnulnja Trgovinslwg ve/ecentra Vrilo lUI ureile1l8m 1rriUmju drtavne ceste D8 i Ulice H",atslog Sabora u Zadru - priltvatljiv je to ololiS uz primjenu mjera znStite okollSo.

A. MJERE ZASTITE OKOLISA

A.l. Mjere wtite tijekom pripreme i gradeDja

( Opcemjere 1. Tijekom izvodenja radova postupati u skladu s Projektom organizacije gradilista, uz

kontro1u nadleZnih tijela uprave. 2. Osigurati osnovne sanitarno.tehnicke uvjete za boravak radnika.

Mjere r.aStite vodll 3. IzmjeStanje potoka RiCine izvesti na naCin da se Zllaeajnije ne utjeee na vodni reZim

podrocja. . 4. Lokaciju za privremeno skIadiStenje goriva i maziva kao i za servisiranje vozil3"smjestiti

u sklopu zone odriavanja iliparkiraliSta nu vodnonepropusnoj podtozi. 5. Izvesti sustav odvodnje otpadnih i oborinskih oneeiseenih voda na nacin da se oCuva

propisana kakvo6a voda prijemnika. 6. Oborinske oneeiseene vode s prometnih povrsina i. parkiraliSta kanalizirati

vodonepropusnim slivnicima s talomicama u sustav odvodnje i dalje u prijemnik - potok Ricinu.

7. Oborinske oneeiseene vode s okolnih POvrSina spojiti na kism preljev (rasteretnu gradevinu), a prvu vodu usmjeriti na separatore zauljenih otpadnih voc:1a.

8. Sanitamo potroSne otpadne vode kanalizirati na uredaj za proeisCavanje otpadnih voda. 9. Otpadne vode nastale od pripreme hrane i iz restorana, kafeterija i sf. kanalizirati

zasebnim sustavom i proeiscavati na separatoru ulja i masti.

1

10. Na mjestima prikljucenja otpadnih voda (nakon prociscavanja) na prijamnik - potok Ricinu, osigurati kontrolna okna gdje je moguc pristup inspekcijskim sluzbama, u cilju uzimanja uzoraka za ispitivanje kakvoce otpadnih voda.

11. Izraditi Pravilnik 0 radu i odrzavanju sustava odvodnje otpadnih voda i Plan interventnih mjera kod imenadnog zagadenja voda.

Mjere zastite krajobraza 12. Izraditi projekt krajobramog uredenja prostora gradevinske parcele. 13. Nakon izgradnje provesti krajobramu sanaciju rubnih dijelova Iokacije. 14. Pri uredenju okolisa koristiti nealergene biljne vrste.

Mjere zastite kulturne bastine 15. Prije radova obaviti rekognosciranje terena od strane strucne osobe arheologa te u slucaju

nalaza iIi nalazista provesti daljnja istrazivanja sukladno zahtjevu nadiemog tijela. 16. Ako se pri izvodenju gradevinskih iIi bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na

povrsini iIi ispod povrsine tla, na kopnu iIi vodi, naide na arheolosko nalaziste iIi nalaze, osoba koja izvodi radove duma je prekinuti radove i 0 nalazu bez odgadanja obavijestiti nadiemo tijelo uprave.

Mjere postupanje s otpadom 17. Gradevinski otpad od objekta koji se ukianjaju zbrinuti sukladno zakonskoj regulativi. 18. Ambalami otpad od proizvoda upotrijebljenih na gradiIistu, skupIjati odvojeno po

vrstama materijaia i predavati oviastenom skupljacu. 19. AmbaIafuod opasnih tvari predati oviastenom skupIjacu zajedno s ostaIim opasnim

otpadom. 20. Komunalni otpad privremeno odlagati na lokaciji u odgovarajucim spremnicima te

redovito zbrinjavati putem oviastene komunaine tvrtke. 21. Otpad nastao akcidentom iii neprikiadnim rukovanjem na gradiIistu odlagati u

odgo....'urajuce spremnike, ovisno 0 prirDdi i sastavu otpada i predati oviastenom sakupIjacu otpada na krajnje rjesavanje.

Mjere zastite prometa 22. Izraditi privremeno prometno rjesenje za kretanje vozila.

Mjere zastite od buke 23. Ugradnjom i podesenim radnim parametrima strojeva i uredaja, omoguciti ucinkovitu

zastitu od buke. 24. Provesti zastitu objekata od buke u fazi projektiranja objekta.

A.2. Mjere zastite tiiekom koristenja

Mjere zastite voda 1. Sve prikupljene vode, moguce oneciscene oborinske vode i sanitamo-fekaine otpadne

vode, prije upustanja u prijemnik, procistiti na razinu propisanih parametara kakvoce otpadne vode.

2. Izgradene sustave za odvodnju i prociscavanje otpadnih voda redovito odrZavati kontrolirati u skiadu s vodopravnom dozvolom.

Mjere zastite zraka 3. Odabirom odgovarajuce opreme i podesavanjem radnih uvjeta, odrzavati vrijednosti

otpadnih plinovitih tvari iz ispusta ventiIacijskih uredaja i kotlovnice u okviru dozvoIjenih vrijednosti propisanih zakonskim odredbama za stacionarne izvore.

i

2

4. Nakon realizacije zahvata i koristenjem istog, pod projektiranim kapacitetom izmjeriti emisije te ih odrzavati u granicama dozvoljenih vrijednosti za stacioname izvore.

5. Redovito odrzavati energanu, sustav klimatizacije, ventilacije i grijanja, mjeriti emisije iz stacionamih izvora na lokaciji, uz predocavanje nalaza nadlemim tijelima i uz izvjestavanje.

Mjere postupanja s otpadom 6. Kontrolirano sakupljati i privremeno skladistiti otpad nastao na lokaciji do odvoza s

lokacije od strane ovlastene tvrtke. 7. Ambalami otpad od proizvoda upotrijebljenih na gradilistu, skupljati odvojeno po

vrstama materijala i predavati ovlastenom skupljacu. 8. Uz prodavaonicu malih baterija postaviti spremnike za prikupljanje otpadnih baterija.

Pramjenje spremnika i zbrinjavanje povjeriti ovlastenom skupljacu. 9. Uz ljekamu postaviti spremnik za prikupljanje starih lijekova. 10. Na vidnom mjestu smjestiti spremnik za bioloski, kompostabilni otpad. 11. Prehrambene proizvode, kojima je istekao vijek trajnosti iIi iz nekog drugog razloga nisu

za konzumaciju, predati ovlastenom skupljacu takvog otpada. 12. Komunalni otpad privremeno odlagati na lokaciji u odgovarajucim spremnicima te

zbrinjavati putem ovlastene komunalne tvrtke. 13. Otpad nastao akcidentom iIi neprikladnim rukovanjem u skladistu, transportu iIi

prodajnom mjestu, ovisno 0 prirodi i sastavu otpada odlagati u odgovarajuce spremnike. S opasnim tvarima postupati u skladu s uputama defumog vatrogasca iIi druge strucne odgovome osobe na lokacij i.

Mjere zastite od buke 14. Redovito kontrolirati i odrZavati opremu te odrzavati razinu buke u okviru zakonski

dozvoljenih vrijednosti.

Mjere zastite za sprecavanje i ublaiavanje posljedica mogucih ekoloskih nesreca 15. Radi sprecavanja iIi ublaZavanja posljedica iznenadnog dogadaja iii ekoloske nesrece

postupiti sukladno zakonskim propisima.

B. PROGRAM PRACENJA STANJA OKOLISA

1. Uspostaviti sustavno pracenje stanja otpadnih voda u skladu s odredbama Pravilnika 0

granicnim vrijednostima pokazatelja i drugih tvari u otpadnim vodama (NN, br. 40/99, 6/01 i 14/01). Provoditi ispitivanje karakteristika prociscenih otpadnih voda prije ispusta u prijemnik (potok Ricinu) od strane ovlastene ustanove. Mjerenja provoditi sukladno vodopravnoj dozvoli i zakonskim propisima.

2. Nakon izgradnje ispitati vodonepropnsnost sustava odvodnje. Tijekom rada vodonepropusnost provjeravati svakih pet godina.

3. Jednom godisnje mjeriti emisije u zrak iz stacionamih izvora na lokaciji Trgovinskog velecentra.

4. Kontrolirati razine buke na predmetnoj lokaciji nakon izgradnje i koristenja zahvata, sukladno odredbama Zakona 0 zastiti od buke (NN, br. 20/03), u cilju utvrdivanja eventualnog povecanje razine buke. Izmjeriti razinu buke na kriticnim tockama imisije, u skladu s glavnim projektom zastite od buke.

5. Redovito odrzavati energanu, sustav klimatizacije, ventilacije i grijanja. 6. Redovito izradivati izvjestaje 0 provedbi pracenja stanja okolisa i voditi evidenciju 0

provedenim mjerenjima. .

II. Nositelj zahvata tvrtka Ajirmacija d.o.o. iz Zagreba, Buzinski krci 1, duina je osigurati primjenu utvrilenih mjera zastite okoliSa.

3

Obrazlozenje

Narucitelj Studije tvrtke Foedus d.o.o. iz Zagreba, u ime nositelja zahvata tvrtke Afirmacija d.o.o. iz Zagreba, podnijela je dana 10. rujna 2007. godine zahtjev za provedbu postupka procjene utjecaja na okolis za zahvat - Trgovinski velecentar Vrilo u Zadru. Uz zahtjev je prilozena "Studija 0 utjecaju na okolis Trgovinski velecentar Vrilo u Zadru" koju je izradila tvrtka Hidroelektra-projekt d.o.o. iz Zagreba.

Ministarstvo zastite okolisa, prostomog uredenja i graditeljstva imenovalo je Rjesenjem Klasa: lJP!I 351-03/07-02/137, Ur.broj: 531-08-1-1-07-07-3 od 28. rujna 2007. Komisiju za ocjenu utjecaja predmetnog zahvata.

Komisija je odrzala dvije sjednice. Komisija je na svojoj prvoj sjednici odrzanoj 18. listopada 2007. u Zadru ocijenila da je Studija strucno utemeljena i izradena u skladu s propisima, ali i da sadrzi nedostatke koje je moguce otkloniti u Zakonom propisanom roku te je od nositelja zahvata zatraZila da se u Studiji uCine potrebne dorade prema primjedbama clanova Komisije. Takoder, Komisija je donijela odluku 0 upucivanju Studije na javni uvid i javnu raspravu. Nakon prihvacanja doradene Studije od strane clanova Komisije, Studija je upucena na javni uvid. Javni uvid proveden je u Gradu Zadru u trajanju od 14 dana, od 14. do 28. prosinca 2007. godine. Tijekom javnog uvida odrzana je i javna rasprava. Upravni odjel za prostomo uredenje, zastitu okolisa i komunalne poslove Zadarske mpanije koordinirao je javni uvid. U knjigu misljenja, primjedba i prijedloga nisu upisana misljenja, primjedbe iIi prijedlozi na predmetni zahvat. Takoder, koordinator javnog uvida nije zaprimio pisana misljenja, primjedbe ili prijedloge. Na drugoj sjednici Komisije odrZanoj 31. sijecnja 2008. godine u Zagrebu, Komisija je prihvatila doradenu Studiju te je donijela Zakljucak kojim se planirani zahvat ocjenjuje prihvatljivim za okolis uz primjenu mjera zastite okolisa te programa pracenja stanja okolisa kako je navedeno u sarr,:,C!'m Zakljucku.

Komisija je obrazlozila zahvat sljedecim razlozima: Predmetnim zahvatom planirana je izgradnja Trgovinskog velecentra Vrilo u Zadru s nizom nestambenih gradevina gospodarskog sadrZaja, gradevina za trgovanje s pratecim sadrZajima ugostiteJjskog karaktera, uz ostale pratece sadrZaje i izgradnju parkiralista i uredenje javnih povrsina. U okviru zahvata planira se i izgradnja intemih prometnica, nogostupa te uredenje zastitnog zelenila i izmjestanje potoka Ricine. Povrsina podrucja planiranog zahvata obuhvaca oko 8,7 ha. Koridori glavnih prometnica zauzimat ce dodatnu povrsinu od 0,8 ha. Uz porast zaposljavanja, zadovoljavanja osnovnih i posebnih zahtjeva stanovnistva, realizacija planiranog zahvata znacila bi pozitivan gospodarski ucil1ak s daljnjim pozitivnim ucincima na opee drustveni znacaj (infrastrukturu,' ukupnu mrem javnog prometa, koristenje prostora koji je bio nedovoljno koristen i dr.). Planirana izgradnja Trgovinskog velecentra Vrilo u Zadru u skladuje s dokumentima prostomog uredenja predmetnog podrucja.

Slijedom iznijetog Ministarstvo zastite okolisa, prostomog uredenja i graditeljstva ocijenilo je da predlozene 'mjere zastite okolisa i program' pracenja stanja okolisa za predmetni zahvat proizlaze iz zakona i drugih propisa, standarda i mjera koje nepovoljni utjecaj svode na najmanju mogucu mjeru i postim najvecu mogucu ocuvanost kakvoce okolisa te je na temelju clanka 30. stavak 2. Zakona :0 zastiti okolisa (<<Narodne novine», br. 82/94 i 128/99), odluceno kao u. izreci Rjesenja.

UPUTA 0 PRAVNOM LlJEKU: Protiv ovog Rjesenja nije dopu~tena zalba, ali se moze pokrenuti upravni spor. Upravni spor pokrece se tuzbom koja se podnosi u roku od 30 dana od dana dostave ovog Rjesenja i predaje se neposredno iIi postom Upravnom sudu Republike Hrvatske.

4

,.... . y

f' /

Upravna pristojba za ovo Rjesenje u iznosu od 50,00 1m po Tbr. 2. Zakona 0 upravnim pristojbama (<<Narodne novine», br. 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/00, 163/03, 17/04, 150/05) propisno je naplacena u drzavnim biIjezima.

Dostavlja se: 1. Afirmacija d.o.o., Buzinski krci 1, Zagreb

@ Foedus d.o.o., Kaciceva 7/A, Zagreb 3. Zadarska mpanija, Upravni odjel za prostomo uredenje, zastitu okolisa i komunalne

poslove, B.Petranovica 8, Zadar 4. Uprava za inspekcijske poslove, ovdje 5. Uprava za prostomo uredenje, ovdje

5

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA

ACES d.o.o. Zadar, Antuna Barca 7. 2

mišljenja i suglasnosti tijela s javnim ovlastima

Iodvodnio d.o.o. zodorHRVATSKOG SABORA b ,b .Ie l . :023/ 211-582. 2 l l -800, 212- l l5F ^ v o t 2 t ) l 1 - A ) A

ACES

Antuna Barca 7230O0Zadar

Predmet: Mi5ljenje i ulazni podaci za potrebe izradeDPU-a "Vrilo" u Zadru.

Vos znok:

Noi znok:

Toda(,

ACES d.o.o. Zadar

700 / 2006

09. 10. 2006.

za potrebe izrade Detaljnog plana uredenja zone trgova6kog velecentra "vrilo" u zadru, premaprilozenom grafickom prilogu, dostavljamo Vam situacuu sa ucrtanim sustavom Javneodvodnje otpadnih voda i ulazne podatke za ovo podrudje:

- u prometnici drzavne ceste D 8 izgraden je gravitacijski kolektor oborinske odvodnje kojisve oborinske vode prometnice odvodi u potok Rieinu i tladni cjevovod prema situacijidostavljenoj u privitku dopisa. U skladu sa smjernicama iz koncepcijskog rjesenja odvodnjeotpadnih v'oda grada la6n.a na zavr5etku izgradenog oborinskog kolektora i tladnogcjevovoda uz potok Ricinu planira se izgradnja crpne stanice'

- Li zoni obuhvata DpU-a potrebito je izgraditi razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda- Fekalne otpadne vode u zoni DPU-a potrebito je usmjeriti prema planiranoj crpnoj-stanici

za evakuaciju otpadnih voda prigradskih naselja crnog iMurvice. lzgradnjom uretl_aja zaproiii6avanje otpadnih voda 'Gentad' u sklopu Projekta Jadran, 2008. godine stvorili bi sesvi preouqdti za evakuaciju fekalnih otpadnih voda iz zone obuhvata DPU-a. Do izgradnjeinfrastrukturnih gradevina odvodnje,kao privremeno rjesenje fekalne otpadne vode. u. zoniobuhvata DPU-a mogu se rijesiti izgradnjom autonomne jedinice za bioloskoprodis6avanje otpadnih-voda (ll stlpanj prodi5eavanja) prije kona6ne dispozije odnosnoootok Ridinu.

- oborinske vode sa prometnica, parkiralisnih i manipulativnlh povrsina potrebito je provestiDreko slivnika s talo2nikom, a oborinske vode koje bi mogle biti zama56ene propustiti krozseparator ulja i masti prije spoja na izgradeni koleKor oborinske odvodnje u prometnicidriavne ceite Oe. O6oiinslie'vode u zoni obuhvata DPU-a mogu se rije5iti internimgravitacuskim kolektorima oborinske odvodnje direktno u potok Ri6inu'

- obzirom da se otpadne vode ispustaju u prirodni recipijent - potok Ri6ine, uvjete odvodnjeodnosno vodopravne uvjete izdaju Hrvatske vode.

Zro rpc pn 2 435D03- t t DD DbA52

HRVATSKE CESTE d.o.o.za upravljanje, gradenje iodriavanje drzavnih cesta Zagreb - Vondinina 3

NGTAVAZADAR Stube Namdnogli$ btr

Ur.broj: 500-552 ZD - 1315/2006.Zadar,11.10.2006.

"ACES" d.o.o.Antuna Barca 7.23OOO ZADAR

PREDMET: DPU zone trgovinskog velecentra"VRILO" u Zadru- daje se mi5ljenje

U svezi izrade DPU-a zone trgovinskog velecentra "VRILO" u zastitnom pojasudrZavire ceste D8, skre6emc Vain paZnju da vodite raduna o zaStiti koridora D B na nariin dase dvrsti objekti unutar gradevnog podrudja pozicioniraju min. 10,00 m od ruba nogostupaodnosno mede cestovnog zemljiSta.

Sto se tide prikljudka predmetne zone na D 8, mi5ljenja smo da se ista na D 8 trebaprikljuditi izridito preko jugoistodnog kraka kriZanja D 8 / D 306 (nekategorizirana cesta).

S postovanjem,

Dostaviti:l . "ACES" d.o.o. Zadar2. Pismohrana - ovdje

V O D O V O D d . o . o .ZADAR, Spire Btusine l7 . Telr centrala 3l 1-211,312-lg2; direktor 21 1-219, dezurna sluzba 3 l2-59I i 3t2-2j0 . Fax: 023tzI3-204 ' Br' Lio fttnnn:2485003- I 100200037 r Porezni (matidni) broj: 3410153 . Upisano u registru Trgovadkog suda u Splitu: MBS06008J64. Tr 97l124J-J . Temeljnj kapjtal: I59 483.800,00 kn . Lprava druttva: Darko

B r o j : 3 5 3 8 / 1 - V M Zadar, 12.1,0.2006.

ACES d.o.o.

Zadar, AninaBarca 7

Predmet : DPU zona trgovinskog vel ecentra VRILO

Na va5 zahtjev, na priloZenoj situaciji u mjerilu 1:1000 smo vam ucrtali postoieduvodovodnu mreZu na predmetnom podrudju.

Sto se tide drugih podataka, miSljenja i smjernica, u sljedeiem koraku nam dostavite podatkekoji su u ovom zahtjevu nedostajali, prvenstveno radunsku kolitinu vode za cijelu plansicu zonuu danu i satu maksimalne potrosnje s tim da se navede todno u kojem satu toga dana se tanajveia potroSnja predvicla. To je potrebno jer se sat maksimalne pofosnje potrosada iz plarnne mora poklapati sa satom maksimalne potrosnje ostalih potroiada. u novom zahtjevudostavite takoder i plansku situaciju na kojoj ie sejasno vidjeti kote uredenog terena.

Ucrtani cjevovod AC DN 300 i duktilni DN 200 mm namijenjeni su prvenstveno vodoopskbipotrosaea prema planu susjednog podrudja KosA kojespada u visoku vodoopskbnu zonu.

S poStovanjem,

Rukovoditelj RPO :

Darko Kasapdipl.ing.stroj.

V O D O V O D d . o . o .ZADAR, Sp i reBrus ine l7 .Te l : cen t ra la3 l l -211,312-192;d i rek to r2 l l -2 l9 ,dezurnas luzba3 l2-598 i 312-210.Fax t 023/213-204 . Br. zio ratunat 2485003- I 10020003 7 r Porezni (matidni) broj: 3410153 . Upisano u regishu TrgovaCkog suda u Splitu: MBS06008364.Tt9111243-3. Tem€lini kaoital: 159.483.800.00 kn . UDrava drustva: Darko

Broj: 342/I -YM Zadn,06.02.2007.

ACES d.o.o.

Zadar, AnitnaBmcaT

Predmet : DPU zona trgovinskog velecentra VMLO

Prema podacima koje ste nam dostavili u va5em dopisu od 30. sijednja 2007. godinedostavljamo vam naie podatke i uvjete za rzradu plana.

Ako cjevovod DN 200 mm koji smo vam ucrtali na va3 prvi zahtjev ostane kao sada uniskoj vodoopskrbnoj zoni, na njegovom kraju moZete za potrebe hidraulidkog proradunaradunati s kotom piezometarske linije od oko 72,5 m.n.m. (iznad morske razine). Ako on swemenom preuzme ulogu u distribuciji vode za dio visoke vodoopskrbne zone, prvenstveno uskladu s detaljnim planom uredenja podrudja KOSA prema kojem se dosad u pogleduinfrastrukture nij e ni5ta realiziralo, tada bi se na kraju istog cjevovoda mogla odekivati kotapiezometarske linije od oko 85 m.n.m.

Nova vodovodna mreLa mora se planirati od cijevi iz nodulamog lijeva (duktilnih) zaprofile jednake ili ve6e od NO 80 mm, a za manje profile od pocindanih delidnih cijevi, uznapomenu da vanj ska izolacije i j ednih i drugih cijevi mora odgovarati uvjetima u tlu u koje sepostavljaju. To bi glede tehnidkih uvjeta potrebnih projektantima za projektiranje vodovodnemreZe bilo dovoljno, dok ostale wjete za izvedbu poput onih koji se odnose na uredenje dnarova, posteljice - za5tite sitnozmastim materijalom oko cijevi, nadin izvedbe vodovodnih okana,prirnjenu muljnih ispusta i zradnih ventila, armatura i fazonskih komada te drugih uobidajenihradova nije potrebno navoditi jer to spada u domenu projektiranja, a ne planiranja, te skeiepozomost od sadrZaj a i uvjeta bitnih za plan. Ovo napominjemo jer smo kod izrade vedeg brojadosadaSnji planova primijetili upravo takav nadin obrade. Medutim, DPU mora sadri,avatrproradun potro5nje i hidrauliiki proraiun. Time se postiZe da su svakom investitoru iprojektantima pojedinih gradevina iz plana odredeni svi uvjeti za prikljudenje na vodovodnumreZu, jer detaljni plan uredenja zamjenjuje lokacijsku dozvolu (kad bi bila potrebna, u sklopunje bi bili izdani i vodovodni uvjeti). Takoder, bez hidrauliikos proraiuna ne mosu seodrediti ni profili planske mreie.

Kod paralelnog vodenja vodovoda s drugim instalacijama planer se mora pridrZavati pravila dase vodovod i elektroenergetski kabeli u nadelu moraju predvidjeti na suprotnim stranamakolnika. Inade, minimalni razmaci vodovoda u horizontalnoj projekciji moraju iznositi:

- od kanalizacije najmanje 3.0 m,- od visokonaponskog kabela najmanje 1.5 m ,- od niskonaponskog kabela najmanje 1.0 m ,- od TK voda naimanie 1.0 m .

Vodovod se obvezatno planira iznad kanalizacije, a samo imimno i kad nije mogu6e drugadije,i to uz posebno tehnidko-projektno q'eienje za5tite vodovoda, moZe se dopustiti odstupanje odtog pravila. Cjevovode treba planirati u nogostupu ili zelenom pojasu dalje od drve6a i njihovogkorijenja, a u kotniku se smiju planirati samo kod prelaska s jedne na drugu stranu prometnice.Iznimno, i to samo u sludaju manje vaZnih (sporednih) gradskih prometnica, dozvoljava seplaniranje cjevovoda u kolniku kad su uvjeti takvi da ne postoji raspoloZivi prostor u nogostupuili zelenom pojasu. U koriStenju nogostupa ili zelenog pojasa planer vodovodu treba datiprednost u odnosu na druge instalacije jer u sludaju kvara jedino kod vodovoda, ako je smjeitenu kolniku, nastaje iznenadni faktor o3teienja asfalta, ugroZavanja prometa i opasnosti (izdrzanjekolnika, voda na kolniku s mogu6nosti poledice, ulegnuie kolnika i sl.), a dest je sludajoteZanog pristupa za popravak vodovoda i izvoclenje kuinih prikljudaka kad su u pitanju elektroili TK kabeli koj i su redovito pli6i tako da se u sludaju otkopavanja vodovoda dogaclaju io3teienja podzemnih kablova pri demu postoji i opasnost od napona.

U poprednim profilima prometnica i okoliSa treba ucrtati razmjeStaj svih podzemnih instalacijai ostalih rlplivnlh slLdrZaja s precizno odredenim dimenzijama svake instalacije (i 45titnih cijeviTK ili energetskih kablova).

Planom takoder treba propisati da za svaki dio javne ulidne vodovodne mreZe koji bi sesamostalno realizirao treba izraditi projekt kojeg projektant (ili investitor), u vidu radne verzijeili gotovog projekta, mora dostaviti Vodovodu d.o.o. Zadar na pregled i suglasnost prijepodno5enja zahtjeva za graitevinsku dozvolu te da su projektanti (projektanQ vodoopskrbnihgradevina, duZni od Vodovoda d.o.o. Zadar zafiaiiti pod,etne (podatke) i specifidne tehnidkeuvjete za proj ektiranj e.

U planu treba navesti da je u postupku ishodenja gradevne dozvole svaki investitor pojedinegrailevine duZan od Vodovoda d.o.o. Zadar ishoditi suglasnost na glavni (izvedbeni) projekt ukoj em se kao prilozi moraju nalaziti projekti vanjskih i unutra5njih vodovodnih instalacija svodovodnim prikljudkom te da je projektant vodovodnih instalacija ili projektant vodovodnemreZe u okoli5u gradevine, prije podetka projektiranja duZan od Vodovoda d.o.o. ZadarzatraLiti podetne podatke i posebne tehnidke uvjete za projektiranje.

S poKtovanjem,

Razvojno pripremni odjel : Direktor :0

Darko Kasap, dipl.ing.stroj.

d

lv

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSryO UNUTARNJIH POSLOVA

POL\C\ JSKA \!P RAVA ZASARSKAOdjel upravnih inspekcijskih i poslova za5tite i spaSavanja

Broj: 51 1-1 8-06-270511-07 MCZadar,6. travnja 2007. godine

ACES d.o.o.ZADARA. Barca 7

Predmet: DPU zona trgovinskog velecentra "Vrilo" u Zadru, - o6itovanje

Na dostavljeni tekstualni i grafidki dio prijedloga DPU zona trgovinskog velecentra "Vrilo" uZadru nemamo primjedbi.

S po5tovanjem !

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO UNUTARNJIII POSLOVA

POLICIJSKA UPRAVA ZADARSKAOdjel upravnih, inspekcijskih i poslova zaStite i spa5avanjaBroj : 5 1 1-18-06-91321 l-07. ANIZadar,27. prosinca 2007. godine.

GRAD ZADARUpravni odjel za graditeljstvo i za5titu okoli5a

Z A D A R

E L N I K

' l ' : l ,

gf ol. Zaap" * "^ ' . j

L

PREDMET: Detaljni plan uredenja zone trgoinskog velecentra "Vrilo" u Zadru.

Veza: Yai dopis:Klnsa:350-01107-01150; ur.broi:2198101-211-07-12, od 12-12. 2007.

U svezi vaseg predmetnog dopisa dostavljamo vam naie oditovanje da u tekstualni dio planova(posebnim uvjetima) uile slijede6e:

- u svrhu spredavanja Sirenja poZara na susjedne gratlevine, gratlevina mora biti udaljena odsusjednih gratlevina najmanje 4 m ili manje, ako'se dokaZe uzimajudi u obzir poZarno opteredenje, brzinu

Sirenja poZara, poZarne karakteristike matrijala grailevina, velidinu otvora na vanjskim zidovimagratlevina i dr. da se poZar ne6e prenijeti na susjedne gradevine ili mora biti odvojena od susjednihgadevina poZamim zidom vatrootpomosti najmanje 90 minut4 koji u sludaju da gratlevina ima lrovnu

fonstrukciju (ne odnosi se na ravni kov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov gradevine

najmanje b,S m iti zsy15a-ra dvostrarom konzoiOm. isti vatrootponiosti CuZine najmanje I m ispodpokrova kroviSta, koji mora biti od negorivog matrijala na duXni konzole.

- radi omogu6avanja spa5avanja osoba iz gadevine i gaienja poZara na gra<levini i ofvorenomprostoru, gradevina mora imati vatlogasni plilaz odreClen prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili

iekonstru[cije vodoopskbnih mreia mora se ukoliko ne postoji predvidjeti unutamja i vanj ska hidrantska

rrtreia.- prilikom projektiranja garaia koristiti austrijske smjemice TRVB N i06, koje se u ovom

sludaju rabe kao privila tehnidke prakse, sto se temelji na dlanku 2. stavak i. Zakona o zaititi od poZara

("Narodne novine" br.58/93, 33/05 i lO7 lO'7.).- prilikom projektifanja trgovina koristiti austrijske smjemice TRVB N 138, koje se u ovom

sludaju raLe kao privila tehnidke prakse, 5to se temelji na dlanku 2. slavak 1. Zakona o 7^titi od pof/.ra

("Narodne novine" br.58/93, 33105 i lO7 /07.).- gatlevina mora biti projektirana i izgradena tako da ispunjava bitne zahtj eve iz podrudja za5tite

od poZara utvrdene Zakonom o za.ititi od poZara (."Narodne novine" br.58/93, 33/05 'r LO1|O7.)' i na

temelju njega donesenih propisa te uvjetima ustite od poZara utwdenim posebnim zakonom i na temelju

njih donesenih propisa.- - ostalJ mjire za5tite od poZara projektirati u skladu s valn1im pozitivnim hrvatskim propisima t

normama koji reguliraju ovu problematiku.

S po5tovanj em,

uljat, dipl. iur.

R E P U B L I K A H R V A T S K AMINISTARSTVO KULTURE

Uprava zazaltifri kultume ba5tineKonzervatorski odjel u Zadru

Klasa:612-08/08/dl 4Ur. br.: 532-M- 1 7 n-08-02Zada\ 5. veljade, 2008. godine

Predmet: prethodna suglasnost na prijedlog Detaljnog plana uretle4ia zone trgovinskogvelecentra ..Vril o" u Zadnt

Veza: zahtjev poduzeca ,,Aces" d.o.o. Zadar od25. sijednja 2008. g.

Na temelju dlanka 56. u svezi s dlankom 6. stavkom l. todka 9. Zakona o za5titi ioduvanju kultumih dobara (<<Narodne novine> br. 69/99,l5ll03 i 157103) a povodomzahtjeva pgduzedl ,,Acesj' d.o.o. iz Zdr4 daje se prethodna suglasnost na prijedlogDetaljnog plana uredenja zone trgovinskog velecentra ,,Vrilo" u Zadru.

Prijedlog Detaljnog plana ure<lenja zone trgovinskog velecentra ,,Vrilo"izraden je uskladu sa utvrdenim sustavom mjera zaitite kultumih dobara koja se nalaze na podrudjuobuhvata olana.

Dostaviti:- ,,Aces" d.o.o., Antuna BarcaT , Zadar- Pismohrana

ffi!:ww8*ec{s*x*xlIIDNt--}{H

HRVATSKE VODEVODNOGOSPODARSKI ODJELZA VODNO PODRUdJE DALMATINSKIH SLIVOVASPLIT, Vukovarska 35Telefon: 021 309 400. fax: O2I3O9 49I

Klasa: 3 50-02/07-0 1 /0000 1 73Ur.broj: 374-24- I -08-6Split, 10.04.2008.

d"r-?

)3-

4{j0' { - :2

-5

ACES d.o.o.. /' \ tAntuna BarcaT, -

ZADAR

Predmet: Konaini prijedlog Izmjena i dopuna Detaljnogplana uredenja zonetrgovinskog velecentra "Vrilo"

Kako je dostavljeni Konaini prijedlog lzmiena i dopuna Detaljnog plana uredenja zonetrgovinskog velecentra Vrilo (izradivadi: ACES, d.o.o. i BLOCK PROJEKT d.o.o. Zadar.oZuljak 2008.) ispravljen u skladu s na5im ranijim primjedbama, to se na njega moZe izdatipozitivno prethodno mi5ljenje Hrvatskih voda prema dlanku 21. Zakona o vodama (NN107/95, 150/05) ukoliko se prethodno ishodi pozitivno mi5ljenje za Konadni prijedlogDetaljnog plana ureilenja podruija ex-kamenolom "Puta".

S poStovanjem !

Na znanje:1. BLOCK - PROJEKT d.o.o., 7. DOMOBRANSKE PUKO\,T,IlJE I, ZADAR2. SluZbe 24-1. 24-2.24-3. 24-4 - ovdie3. Arhiva

Zvonimir MaiinaUred ovl-agtenog ing. e7.23OOO ZADARA. Starievi6a 1"5d

4-14/3438/Rr-zs

HEP-0perator distribucijskogsustava d.o.o.

{@o0.ZISBaB,,Ul..gr€da yul(ov*a 37oPE|,&ra7tu23000ZADiR, t lrga,kraliapmilra Zvonimirair. I

t 4 . 0 4 . 2 0 4 8DATTIM:

=x

L

NAS BROJ ' Z{AK

EE

EFt9

FE

:..

DPU M@\EITSKT CEIITAR\/RIIO U ZEDRU-suglasnost na pTan u dijelu elektroopskrba

Pregledom prijedToga Detaljnog plana .utedenja zone Trgovinskogvelecentra VRILO u Zadru utvrdeno je da je u dijelu kojise odnosi na elektrifikaciju , raden u skTadu sa naiisnuvjetima, te vam na plan unutar zone izdajemo sugfasnost.

Napomena t Uvjet za prikTjudenje VeLecentra je izgradnja novog20 kV (izvan zone) iz rS 170/70 (20) kV ZADAR CEN?AX

KBI

Sa Stotranj em !

Rukovoditelji invest ic i i

TomisTav

Ra zvojr+!

,',F+ttr:!H{l*i'j'xlq j11soJ*aonqotr'^'+"dt0dSXHcJE I

dipT . ing. Mr Nikol-a dtpl . ing.

r r r r i l . . C O m .

HT - Hryatske telekomunikacije d.d,REGU42,JUGSeklor za regionalnu mreiuSinjska 4, HR - 21000SplilTelefoo: +385 21 351 1'11Telefaksi+385 21 349 100

DVORINA PREKO

Ante StarCevi6a 15 d

23OOO ZADAR

JOP 5380494 ANDD 2007-1/08/ZK023 341 00630.4.2008.Suglasnost na projekt DPU (Trgovinski centar Vrilo> u Zadru

Postovani,

Suglasni smo na projekt detaljnog plana uredenja <Trgovinski centar Vrilo> u Zadrukojije izraden u skladu sa danim uvjetima Hrvatskog telekoma.

KontaK telefon 341 006,gtla Zvjezdana KeranSa postovanjem.U privitku: idejno riesenje x1

VaS znakNaSznakTelelonDatum

Nastavno na

Direktor Sektora_za regionalnu

Adre$aKontakli

Poslovna bankaNadzorni odbor

upravaRegistar trgovadkih

druStava

HT - Hrvatske lelekomunikaciie d.d.Savska cesta 32, 10 000 Zagrebtelefon +385 1 491-1000;{aks+3851 49ll01l;h{erneti www.t.ht,hr2390001-1 100019257 (HPB d.d Zaqreb); MB 1414887l\,4. Guenthef - oredsiednikl. lvudrini, - predsjednik,.J. P. Czapran, B.Poldrugad, l. Jolii Simovid, l, Soljan, R. BathgeberT.govadki srd u Zagrebu, NilBS;080266256;lemeljni kapitalr 8.188.853.500,00 kunai ukupni broj dionica: 81,888.5351nominalniiznos iedne dionice: 100,00 kuna

unicef@T-Hruatski Telekom 'prvi parLer IJNICEF{ u H.lelskoj

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA

ACES d.o.o. Zadar, Antuna Barca 7. 3

postupak javnog uvida i javne rasprave

WW

WREPT]BLIKA HRVATSKA

ZADARSKA T".Utnnttrt

GRAD ZADARLJpravni odjcl a grndildjsrv!'

izailihr ol(oliIn

Klasa: 350-01 /07-01 /50Ur broj : 2198/0' l ^2l1-07-f iZadar, 20.02lrjka.2007. godine

Predmet: Prbthodna rasprava o nacrtu prijedloga:Detaljni plan uredenja zone trgovinskog volecontra "Vrilo" u Zadru-

Temeljem dl. 3 Uredbe o javnoj raspravi u post(lpku dono5enja prostol'nihplanova (Narodne novine, broj 101/98), upravni odjel zagraditeljstvo izaStitu okolisaGrada Zadra organizira prethodnu raspravu o nacrtLl prijedloga:

Detaljnog plana uredenja zone frgovinskog velecenlra "Vrilo" uZadru.

Prethodna rasprava odr2ati 6e se 28.o2ujka 2007. godine (srijeda)' u !€'00sati, u Maloj Vijecnici Grada Zadra, Narodni trg 1, I kat.

Pozivate se da svojim sudjelovanjem u raspravi doprinesete sto kvalitetnijemprijedlogu: Detaljnog plana ureclenja zone trgovinskog velecentra "Vrilo" u Zadru'

s postovanjem' Proeernica

Marija Pavlovii Pal60k, dipl.ing.gra$.Dostavili: ,\ --- ,

'? , ('.- . ,- ' il . Z A D A R S K A Z U P A N U A / J '

' / I \

Zavod za prostorno urecfenje, Bra6e VranJanirla 11, Zadar2. Ured driavne uprave u Zadarskoj 2upaniji' Slu2ba za prostorno uredenje,

stambeno komunalne poslove, graditel.istvo i zastitu okolisa, lvanaMaZurani6a bb

3. MO Crvene ku6e ( na pozornost presjednika)4. HEP d,d. Elektra Zadar, Kralja Dmitra Zvonimira I5. HT-TKC Zadar, Kralja Stjepana DrZislava 16. MUP PU Zadarska, Odjel za$tite od poZara i civilne za5tite7. MUP PU Zadarska, ,Odjel prometa Zadar, A.Hebranga bb8. Odvodnia d.o.o. Zadar, Hrvatskog sabora bbg. Vodovoi d.o.o. Zadar, Spire Brusine 17.J0. Hrvatske ceste, lspostava Zadar, Stube Narodnog lista bb'tfflnces d.o.o. Novogradiska 10if Hrvatske Sume- Sumarija Zadar, Vjekoslava Maitrovi6a 12'13. Hrvatske vode VGQ Split, Vukovarska 35.14. Hrvatske vode VG[, Zadar R.K. Jeretova 5

REPUBLII{A I{RVATSKAZADARSKA ZIIPANIJA

GITAD ZA.DARI.Jprxhi otliel h rrsd[cljswa

i h i ' i r r rkul i \x

'-S poStov6njsrn,

Klasa; 350-01 /02-01/50U r.broj 21 98t o 1 -2/ 1 -o7 -1 2Zadar, 12. studeni IQQI. g6di6E

Predmet: Javna rasprav6 o prijedlogu:

Detaljni plan uredenja..jzone figovinskog .velecentra ,,Vrilo,, uZadru

Temeljem dl. 5. Uredbe.o_javnoj raspravi u postupku donoSenja prostornihpii::yf^JY:l:gn^".,?:uil:,, b,9l_lq1{esl i 4aktjui:ia posravarstua c,aia zaaii,r\rdbc rru-u r/u/-(J1lbu, ur, broj:2199/01-1i3-07-5 0d 2g rujna 2007 gocrine Upravniodjel ..za graditeljstvo i zaititu okolisa Grada Zadra orginizua iuu-n, rarpr"uu oprijedloga:

Detaljnog plana uredenja zone trgovinskog v6recentla ,,vriroi, u Zadru

Javni uvid DpU zone trgovtnskog _velecenlr4

,Vrilo,,.u Zadru organiziran je uvremenu od 1 1 prosinca 2007 do .1-1. sijednja 2008 godine. soba "broj +] Nrr"onllrs1., Z.adar. svakog radnog dana od 9.oo do i+ OO sati- -

., . Javno.izlaganje odriat 6:,." 1.9, prosinca 2007. godine (siijeda), u 13.00 sari,u Velikoj vijednici Gtada Zedra, Narodni irg 1 , I kat.

Prijecllog DPU-a zone trgovinskog velecentra ,,Vrilo,, u Zadru biti ceobjavljen i rra Iniernet stranici Grada Zadra (www.grad_zaaar.hr).

^.,,^_ ̂ f."t::,t,:,.se da. svojim s-udjelovanjem u raspravi doprinosete Sto kvalitetnijemp'Jeot.gu: L,etaljnog plana uredenja zone trgovinskog velecentra ,,Vrilo,,u Zadru.

#r5FADi-r."-ffiW;j.!hB

( zs.r, 6r' \' fr^vL IJT

*/ *g afrr,-'t e lVKlasa. 35G01/07-01/5oU(bt oi 2 1 98 | A 1 -2h -O7 - 1 1Zadar. 27 studenog 2007

PREDMET Objava dElrne provedbe javne f?sprave o prqedloguDetEllnog plar]a uredenja zone tfgovl skog veleccntra Vnto u Zadfu i

- obiava '

Molimo dA u Va$em listu objavrte oglas sljededeg saddaja:

"Temeljem Al. 325. Zakona o prostorhom planiranju i gradnjl (Narodne novine, br.76107) iet.29a, Zakona o prostornom uretlenju ("Natodne novine, broi: 30/94, 68/98, 61/00, 32102 | 1OUO4),elanka 40. Statuta Gr3da Zadra ("Glasnik Gtade z,zdra", broi 07/01 i t/Og) i elanka 4, UGdbs o iavnoiraspravi u postupku donogenia prosrornih planova {',Narodne novine", broj 101/98) i Z€kljudkaPoglavaFtva Grada Zadra, sa 92- siednice Odrtane 19. studenog 2007. godine, Ktasa;350-Ott07.01/50, Urbroj: 291/01.1/3-07-10, Upravni odjel za graditeljstvo izagtltu okolisa Grada Zadh,o b j a v l j u j e ;

Dalinu provedbu javnog uvida

za prijedlog Oetalinog plana ureden.ia zone lrgovlnskog velacentra Vrilo u Zadru, autor plana(Aces' doo iz Zadra, provodi ae

- od 11- prosinca 2007. godine do 11. sijecnia 2008, godlne, a javna raspmva u Sriiedu 13,00sati u Velikoi vijecnici 19, ptosinca 2007. godine,

Javni uvid organizirat ce €e u sobi br, 4 (prizemlje - zgrada qradEke uprave), Narodni lrg 1, Zadar,svakog ladftog dana od I,oo.14,oo sati-"

S poSlovanjem

RIi]PUI}I,IHA I,I RV,{ I'SKAZNDNRSKA ZL'PA\I, I \

GRAD ZADARI.i1,,'\nr ndj,: | ?0 !rrdit!lj.:r\f

, ziirrru nkdl|'

- Zft]dq-sU'PeGi> u nu

(-"::. -

'pRoet.r'rrx

Ahdr.;ibudinla, dipl. in2, gr8.l.; i a . , 1- !

' -+!ts---.,f \ r '

, 1 , ' t Y- - ;.-"'

t . , r . 'd ss ab be Ea s8Erol- b@raaexea uAIsft3IIOUU9 -t3fCO ru,oJl A'I :6A /AAe_noN_ge

REPUBLIKAHRVATSKAZADARSKA ZTJPANIJA

GRAD ZADARUpravni odjel za graditeljstvo

i zaltihr okolisa

ZAPISNIK

s javne rasprave o prijedlogu DPU-a podrudja ex kamenoloma "Put" u Zadru i DpU-azone trgovinskog velecentra 'Vrilo" u Zadru, odriane u srijedu 19. prosinca 2007. godine, uvelikoj Vije6nici Grada Zadra, Narodni trg 1 , I kat, u 13.00 sati.

Javnu raspravu provode:

Autor pfana: Block-projekt d.o.o. iz ZadraPredstavnik: Zeljko Predovan d. i.aGrad Zadar- nositelj izradePredstavnik: Nives Kozuli6 d.i.a

Popis nazo6nih sudionika javne rasprave nalazi se u privitku i sastavni je dio ovogZapisnika.

Nives Kozuli6: Pozdravila je nazodne i zamolila je izradivada plana da u kratkim crtamaprezentira DPU-a podru6ja ex kamenoloma "Put" u Zadru i DPU-a zone trgovinskogvelecentra 'Vrilo" u Zadru jer se nalaze u susjedstvu.

Zeljko Predovan: Je u kratkim crtama izloZio oba plana.

Nives Kozuli6: Nakon izlaganja projektanta pozvala je prisutne da jedan po jedan daju svojekomentare i primjedbe na plan.

Mladen Mi5kovi6: Koliki je rok gradnje.

Zeljko Predovan: Rok gradnje je godinu dana.

Marija Pavlovi6: Pozdravljam prisutne i samo jedna napomena da za trgovinske velecentrekoji su iznad 1500m2 prodajnih povriina oni podlije2u uredbi i zapravo u svompostupku dono5enja moraju i6i na suglasnost Ministarstva gospodarstva. ljoS ne5toovih 70 m jugozapadno uz potoka Ridina je jedna arheoloSka zona pod za5titomkoja je ugradena u Gup Grada Zadra i u svakom sludaju je potrebno i njihovooditovanje mozda i posebni uvjeti. Prestavnici Hrvatskih voda su se oditovali da susuglasni ali pod odredenim uvjetima sa tehni6kim izmjestanjem otvorenogvodotoka. Sto takocler 6e biti ugradeno u konadni prijedlog dpu-a .

Zeljko Predovan: Ja bi za arheoloSku zonu rekao jednu re6enicu. To je zona koja je iz Gup-a preneseno u obuhvat plana kao jedna suspektna zona u kojoj se mo2e odekivatinekakvi tragovi starih vodovoda i vijadukata.

1 .

z .

Antlelko Vujeva: Sto se ti6e posebnih uvjeta na arheologiju dobili smo uvjete ionr suugradeni u studiju utjecaja na okoli5.

lvica Neve56anin: Molio bi grad zbog minimalne transparentnosti da navedu ko je investitoriko su vlasnici zemlji5ta. Svako ko izracluje plan on kontaktira direktno investitora idirektno kontaktira grad. Ovdje nismo 6uli niti jedno ime niti jednu tvrtku koja 6esutra graditi na tim prostorima. Mi to ne znamo, to je prikrivanje glavnih investiiora.Bilo bi korektno prema javnosti i radi neke transparentnosti da se javno ka2e ko jefinancijer investicue izrade plana.

Nives Kozuli6: Mi to ne moramo znati. Naravno da se pogoduje vlasnicima zemljista. lzradaDpu-a ne zna investitora, moZe ga znati, ali ga i n-e mora znati. Danas se mogladogoditi transakc|a prodaje ovog zemljiSta i dodi neki novi vlasnik koji 6e tu graditi.Cesto oni koji pokre6u ovu izradu oni ho6e definirati svoje vlasni5tvo da bi s njimmogli prometovati. To je njihovo legitimno pravo kao vlasnika. Gospodin predovanje spomenuo imena tvrtki koje su financirale prostorno plansku dokumentaciju,moZda oni znaju ikonadnog investitora gradnje ali ne moraju ga znati.

Zeljko Predovan: Ja razumijem interes novinara ko je tu investitor. Na tr2istu postoje tvrtkekoje se bave pripremom zemljista za izgradnju. Nije pravilo da znamo investitora. Mimozemo znati vlasnike zemljiSta ali to ne mora znaditi da 6e oni biti i investitorigradnje.

Diiana Mijatovi6: Mene zanima vlasnistvo grada. Grad je vlasnik zemljista na podrudju gdjese nalazi veletrZnica pa me zanima kome ie grad prodati ili zamijeniti to zemljiste.

Nives Kozuli6: Grad 6e ite kako voditi raduna da za to izmjeitanje dobije kvalitetan prostor imogudnost opremanja tog dijela koji 6e se predvidjeti. To se ovoga dasa ne moZeznati, ali gospqda koja 6e lu graditi.ne mogu-.graditi ako ne postanu vlasnici togzemljista o tome iete biti informiranijer 6e i6i ilijavnim nadmetanjem ili zamjenom.

Javna rasprava je zavrsena u '14.00 sati.

Bilje5ke vodio: Vjeran durakovi6 inZ.grad.

FKsHhz - f r ' . - . . - s

ffj-4"t:'.\B{

o' ,""1t-1

OBRADA PRIMJEDBI ZAPRIMLJENE TIJEKOM JAVNOG UVIDA NA PRIJEDLOG DPU TRGOVINSKOG VELECENTRA "VRILO", ZADAR

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

___________________________________________________________________________________________________

-1-

DETALJNI PLAN URE�ENJA TRGOVINSKOG VELECENTRA "VRILO", ZADAR OBRADA POJEDINA�NIH PRIMJEDABA ZAPRIMLJENE TIJEKOM JAVNOG UVIDA NA PRIJEDLOG DETALJNOG PLANA URE�ENJA TRGOVINSKOG VELECENTRA "VRILO" U ZADRU U utvr�enom roku nakon završenog javnog uvida pristigla je ukupno 1 primjedba službenim podneskom u Ured Grada Zadra. Nije bilo upisanih primjedbi u knjizi primjedbi koja je bila izložena uz prijedlog Plana u prostorijama Grada Zadra.

A/ PRIMJEDBE DOSTAVLJENE NOSITELJU IZRADE PLANA (GRAD ZADAR)

1. Republika Hrvatska, Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zadarska, Odjel upravnih, inspekcijskih i poslova zaštite i spašavanja

Traže se izmjene i dopunu tekstualnog dijela Plana u dijelu Plana koji se odnosi na posebne uvjete. Dopis od 27. prosinca 2007uvršten u prilogu kona�nog prijedloga Plana pod "mišljenja i suglasnosti".

Odgovor : Prihva�a se.

obrazloženje Plana i

Odredbe za provo�enje



SADRŽAJ

1. POLAZIŠTA 5 1.1 ZNA�AJ, OSJETLJIVOST I POSEBNOSTI PODRU�JA U OBUHVATU PLANA 5

2. PLAN PROSTORNOG URE�ENJA 7 2.1 PROGRAM GRADNJE I URE�ENJA POVRŠINA I ZEMLJIŠTA 7 2.2 DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 8 2.3 PROMETNA, ULI�NA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 10 2.4 UVJETI KORIŠTENJA, URE�ENJA I ZAŠTITE POVRŠINA I GRA�EVINA 15 2.5 SPRJE�AVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 18

0. TUMA� POJMOVA 21

1. UVJETI ODRE�IVANJA NAMJENE POVRŠINA 21

2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, URE�ENJA I GRADNJE GRA�EVNIH �ESTICA I GRA�EVINA 22 2.1 VELI�INA I OBLIK GRA�EVNIH �ESTICA (IZGRA�ENOST, ISKORIŠTENOST I GUSTO�A

IZGRA�ENOSTI) 22 2.1.1 VELI�INA I POVRŠINA GRA�EVINA (UKUPNA BRUTO IZGRA�ENA POVRŠINA

GRA�EVINE, VISINA I BROJ ETAŽA) 22 2.1.2 NAMJENA GRA�EVINA 23 2.1.3 SMJEŠTAJ GRA�EVINA NA GRA�EVNOJ �ESTICI 23 2.1.4 OBLIKOVANJE GRA�EVINA 23 2.1.5 URE�ENJE GRA�EVNIH �ESTICA 23

3. NA�IN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULI�NOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 24 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULI�NE MREŽE 24 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA OSTALE PROMETNE MREŽE 27 3.3 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE 27 3.4 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I

VODOVA UNUTAR PROMETNIH I DRUGIH JAVNIH POVRŠINA (OPSKRBA PITKOM VODOM, ODVODNJA I PRO�IŠ�AVANJE OTPADNIH VODA, OPSKRBA PLINOM, OPSKRBA TOPLINSKOM ENERGIJOM, ELEKTROOPSKRBA I JAVNA RASVJETA 27

4 UVJETI URE�ENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA 30

5 UVJETI URE�ENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRA�EVINA 30

6 UVJETI I NA�IN GRADNJE 30

7 MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO POVIJESNIH CJELINA I GRA�EVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI 31

8 MJERE PROVEDBE PLANA 31

9 MJERE SPRJE�AVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 33



KARTOGRAFSKI PRIKAZI

0. Postoje�e stanje i granica obuhvata 1. Detaljna namjena površina 2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža:

a) Prometna mreža b) Telekomunikacijska mreža i plan elektroenergetike i javne rasvjete c) Plan hidrantske i vodoopskrbne mreže, toplinske i rashladne energije d) Plan oborinske odvodnje e) Plan fekalne odvodnje

3. Uvjeti korištenja, ure�enja i zaštite površina 4. Uvjeti gradnje



I PREDGOVOR Programom mjera za unapre�enje stanja u prostoru Grada Zadra (“Glasnik Grada Zadra” broj 5/04 i 3/06), Gradsko vije�e je utvrdilo potrebu izrade Detaljnog plana ure�enja zone trgovinskog velecentra “Vrilo“ u Zadru. Izrada plana povjerena je poduze�u “ACES” d.o.o. Zadar, a dovršilo ga poduze�e "BLOCK-PROJEKT" d.o.o. Zadar. Plan je dovršen za javni uvid tijekom svibnja 2007. godine. Javni uvid održan je od 11. prosinca, 2007 godine do 11. sije�nja, 2008, godine. Javno izlaganje plana održano je 19. prosinca, 2007 godine. Po primitku primjedbi izvršena je dodatna korekcija prijedloga plana.

Odgovorni planer Željko Predovan. dipl.inž.arh.



1. POLAZIŠTA

1.1 ZNA�AJ, OSJETLJIVOST I POSEBNOSTI PODRU�JA U OBUHVATU PLANA

Zemljište unutar obuhvata ovog Plana nije izgra�eno. Izuzetak �ine neznatne gra�evine u funkciji veletržnice (vaga, kontrolna kabina, ure�eno parkiralište) i napuštane gra�evine (ruševine).

Podru�je obuhvata Detaljnog plana ure�enja (DPU) iznosi 10,0 ha: 3,5 ha zona trgovinskog velecentra, 2,0 ha zelene površine i 4,5 ha prometnih površina (postoje�a D8, planirana primarna gradska prometnica, parkirališne površine, pješa�ke površine, zaštitno zelenilo i sl.). Granica obuhvata definirana je Prostornim planom ure�enja Grada Zadra ("Glasnik grada Zadra" br. 04//04 i izmjene i dopune istog br. 3/08).

Temeljni razlozi za izradu Detaljnog plana ure�enja zone trgovinskog velecentra "Vrilo" u Zadru (DPU) proizlaze iz potrebe sadržajnog definiranja i osmišljavanja neizgra�ene zone u ovom dijelu grada Zadra. S obzirom da ova zona definira "ulaz" u grad Zadar, potrebno je strogo definirati kriterije za izgradnju u ovom prostoru.

Podru�je obuhvata Detaljnog plana ure�enja zone trgovinskog velecentra "Vrilo" u Zadru nalazi sa na ure�enom križanju Jadranske magistrale (državne ceste D8) i gradske zaobilaznice (ulica Hrvatskog Sabora i potencijalne dionica ove prometnice u svom produžetku prema jugoistoku). Potok "Ri�ine" prolazi kroz samo središte ovog podru�ja u smjeru sjever-jug. Podru�je obuhvata DPU-a ome�eno je: • sa sjeverozapadne strane Jadranskom magistralom (Državna cesta D8), • sa sjeveroisto�ne i jugoisto�ne strane neobra�enim poljoprivrednim površinama, i • s jugozapadne strane koridorom sa djelomi�no izgra�enom potencijalnom cestom

(zaobilaznicom).

Najve�i dio podru�ja obuhvata je u blagom padu prema potoku, i to oko 2%. Jugoisto�ni dio ima ve�i nagib, i to oko 12%.

1.1.1 Obilježja izgra�ene strukture i ambijentalnih vrijednosti

Zemljište unutar obuhvata ovog Plana ima karakter neobra�enog poljoprivrednog zemljišta i nije izgra�eno. Izuzetak �ine neznatne gra�evine u funkciji veletržnice (vaga, kontrolna kabina, ure�eno parkiralište) i dvije napuštane gra�evine (ruševine). Izgra�ene strukture ne predstavljaju posebnu arhitektonsku, a niti ambijentalnu vrijednost.

1.1.2 Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost

1.1.2.1 Promet

Veletržnica se veže na postoje�u prometnu mrežu šireg okolnog podru�ja preko djelomi�no izgra�ene gradske prometnice (zaobilaznica) na Jadransku magistralu, cesta koja prema postoje�oj zakonskoj regulativi (Zakon o javnim cestama i Odluka o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste), ima karakter javne ceste i razvrstana je u kategoriju državnih cesta s oznakom D 8 (Rijeka – Zadar - Split). Cesta ima razdvojeni dvotra�ni asfaltni kolnik u dva smjera. Širena svakog traka je 7,0 m. Za odvodnju oborinskih otpadnih voda izgra�en je rigol s obje strane prometnice.

Izgra�en je nogostup širine 3,0 m sa obje strane prometnice.

Parkiranje unutar kompleksa Veletržnice riješeno je na otvorenim i ure�enim parkirališnim površinama.

1.1.2.2 Telekomunikacije

Postoje�a TK mreža na podru�ju Veletržnice ne odgovara tehni�kim uvjetima, niti kapacitetom, zbog toga �e se izgraditi nova.



1.1.2.3 Energetika

Na podru�ju obuhvata DPU trgovinskog velecentra "Vrilo" ne postoji niskonaponska mreža. Zbog toga je potrebno izraditi novu mrežu visokog i niskog napona te trafostanice, prema potrebi novih potroša�a.

1.1.2.4 Vodoopskrba

Podru�je zone obuhvata ovog Detaljnog plana ure�enja priklju�eno je na postoje�i cjevovod vodovodne mreže ductil � 200 mm, koji se nalazi jugozapadne strane potencijalne prometnice (u dijelu koji je izgra�en).

1.1.2.5 Odvodnja

U koridoru Zagreba�ke ceste (Državna cesta D-8) izgra�en je mješoviti kolektor koji nije u potpunoj funkciji jer još nije izgra�en ure�aj za pro�iš�avanje otpadnih voda "Centar". Stoga se za sada ovim kolektorom sakupljaju samo oborinske otpadne vode i odvode do kišnog preljeva preko kojeg se ispuštaju u potok Ri�ina..

Postoje�e gra�evine na širem okolnom pripadaju�em podru�ju ovog dijela grada sakupljaju svoje fekalne otpadne vode u vlastitim pojedina�nim sabirnim (septi�kim) jamama

1.1.3 Obveze iz planova šireg podru�ja

Detaljni plan ure�enja (DPU) polazi od postavki Prostornog plana ure�enja grada Zadra (PPUGZ) ("Glasnik Grada Zadra" br. 04/04 i izmjene i dopune istog br. 3/08). Programom mjera za unapre�enje stanja u prostoru ("Glasnik Grada Zadra" br. 05/04 i 3/06) utvr�ena je potreba izrade detaljnog plana ure�enja za ovaj prostor.

Prostornim planom ure�enja grada Zadra ova se zona nalazi unutar poslovne zone – pretežito trgova�ka (K2), unutar gra�evinskog podru�ja naselja Grada Zadra. Unutar gra�evinskog podru�ja grada Zadra PPUGZ-om je dozvoljena izgradnja i ure�enje nestambenih gra�evina gospodarskog sadržaja u sklopu zasebnih zona gospodarske namjene.

Uvjeti za gradnju unutar ove zone iz PPUG-a Zadra slijede: "Unutar granica gra�evinskog podru�ja naselja (izgra�enog i neizgra�enog dijela) dozvoljena je izgradnja poslovnih zgrada (trgova�ke, uslužne, servisne, ugostiteljsko-turisti�ke, proizvodne namjene i sl.) – uz poštivanje uvjeta iz to�ke 3" odredaba PPUG Zadra - Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti.

"Unutar gra�evinskog podru�ja grada Zadra Planom je dozvoljena izgradnja i ure�enje gra�evina gospodarskog sadržaja u sklopu zasebnih zona gospodarske namjene ili unutar zone mješovite namjene".

"Unutar zone poslovne namjene dozvoljava se smještaj i izgradnja pretežno uslužnih (K1), trgova�kih (K2) i komunalno-uslužnih (K3) gra�evina, sa prate�im sadržajima (skladišni kapaciteti, manji ugostiteljski objekti i sl.), te objekata infrastrukture.

Unutar ove zone nije dozvoljena stambena izgradnja, osim ukoliko se zadržava zate�eno stanje"

"Utvr�uje se obveza izrade provedbenih dokumenata prostornog ure�enja za gospodarske zone unutar granica gra�evinskog podru�ja grada Zadra"

"Prilikom izrade navedenih provedbenih dokumenata prostornog ure�enja potrebno je poštivati slijede�e uvjete u pogledu katnosti, dozvoljenog broja etaža, izgra�enosti i iskoristivosti parcele:

zona poslovne namjene

• maksimalna visina objekta je 12 m • min. površina gra�evinske parcele je 600 m2 • maksimalni koeficijent izgra�enosti parcele je 0.4 • maksimalni koeficijent iskoristivosti parcele je 1,3 • maksimalni koeficijent iskoristivosti nadzemnih etaža je 1,0



PROMET U MIROVANJU

Iz PPUG Zadra, promet u mirovanju zbrinjava se kako slijedi: "Promet u mirovanju rješava se javnim ili privatnim garažama ili parkiralištima.

Na svakoj gra�evnoj parceli namijenjenoj izgradnji neke gra�evine potrebno je osigurati prostor za parkirališta/garaže. .

Od ukupnog broja parkirališnih mjesta na javnim površinama, najmanje 5% mora biti osigurano za vozila invalida"..

Najmanji broj "potrebnih garaža/parkirališnih mjesta (PGM), ovisno o vrsti i namjeni gra�evina:

Namjena* Broj parkirališnih mjesta PM/garaža

Ugostiteljski objekti, restorani i sl. 2 PM na 10 m2 bruto izgra�ene površine

Trgova�ki centri > 1500 m2 1 PGM na 30 m2 bruto izgra�ene površine nadzemnih etaža

Skladišta 1 PM na100 m2 BRP

Uredi i ostali prate�i sadržaji 3 PGM na 100 m2 BRP

* prikazani zahtjevi za PGM samo za sadržaji koji se mogu planirati unutar ove zone

"Broj parkirališnih mjesta utvr�uje se kumulativno za sve planirane namjene unutar pojedine gra�evine"

1.1.4 Ocjena mogu�nosti i ograni�enja ure�enja prostora

Predmetni prostor nije prikladan za daljnje funkcioniranje zelene tržnice jer su potrebe i broj korisnika prerasle mogu�nosti ovog prostora u smislu njegovog kvalitetnog i sigurnog funkcioniranja. Zelena veletržnica �e se premjestiti na alternativnu lokaciju (mogu�e u napušteni kamenolom koji se nalazi jugoisto�no od križanja Državne ceste D8 sa djelomi�no postoje�em gradskom prometnicom). Ovaj �e se prostor urediti kao zona trgovinskog velecentra, što je po ure�enju i funkcionalnost znatno prikladniji sadržaj na ovoj lokaciji od sadašnjeg sadržaja.

Ovaj prostor je obilježen potokom "Ri�ine" koji gotovo dijeli prostor na dvije podjednake cjeline. Kako bi se omogu�ilo kvalitetno i funkcionalno ure�enje ovog prostora, dio potoka koji prolazi kroz zonu obuhvata �e se izmjestiti. Potok �e zadržati karakter otvorenog kanala u manjem dijelu, u dužini od oko 95 m izvan sjeveroisto�ne granice obuhvata, a ostatak trase �e se kanalizirati radi omogu�avanja racionalnog korištenja površine obuhvata i zbog zadovoljavanja tehni�kih uvjeta.

Zemljište �e se komunalno opremiti, u prvom redu izgradnjom kanalizacijske mreže s ure�ajem za pro�iš�avanje otpadnih voda uz primjenu odgovaraju�eg, to jest II. stupnja pro�iš�avanja. Ostalu postoje�u komunalnu infrastrukturu je potrebno proširiti i kapacitetom pove�ati.

2. PLAN PROSTORNOG URE�ENJA

2.1 PROGRAM GRADNJE I URE�ENJA POVRŠINA I ZEMLJIŠTA

Ukupna površina obuhva�ena Planom veli�ine je 10,0 ha – 8,4 ha zona trgovinskog velecentra i 1,6 ha koridori glavnih prometnica (postoje�a jadranska magistrala D8 i planirana primarna gradska prometnica po PPUGZ-u).

Ovim Planom predvi�a se izgradnja i ure�enje gra�evina i površina kako slijedi: • rušenje i uklanjanje postoje�ih gra�evina na podru�ja obuhvata (gra�evine u funkciji veletržnice,

ruševine sjeverno od potoka), • izgradnja izmještene dionice ure�enog potoka i demontaža, odnosno zatrpavanje zamijenjene

dionice potoka, • izgradnja infrastrukturnog sustava,



• izgradnja gospodarskih gra�evina, • izgradnja i ure�enje parkirališnih površina, • izgradnja i ure�enje zelenih i pješa�kih površina,

Gra�evine odre�ene za uklanjanje ozna�ene su grafi�kim prilogom Plana (list 3. Uvjeti korištenja, ure�enja i zaštite površina).

Jedinstvena gra�evinska �estica je formirana za trgovinski velecentar u cilju stvaranja zajedni�kih parkirališnih, zelenih i drugih površina, kako bi se osiguralo kvalitetno održavanje istih.

Nije mogu�e cijepati gra�evinske �estice osim u svrhe uskla�enja s ovim Planom. U svrhe ure�enja vlasni�kih odnosa mogu�e je provesti postupak etažiranja gra�evina. To�na površina gra�evne �estice utvr�uje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Planom. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina gra�evnih �estica mogu se kretati u rasponu od + - 5 % planirane površine.

Ure�ivanje gra�evnih �estica treba provesti sadnjom ukrasnog raslinja i drve�a primjerenog mediteranskoj klimi.

Detaljnim planom ure�enja odre�en je gradivi dio �estice unutar kojeg je mogu�a izgradnja gra�evine. Unutar obuhvata Plana potrebno je izgraditi i odgovaraju�u javnu rasvjetu tipa i oblika koja �e se

odrediti projektnom dokumentacijom.

2.2 DETALJNA NAMJENA POVRŠINA Prostornim planom ure�enja grada Zadra (PPUGZ) odre�ena je mogu�a namjena gra�evina koje se

mogu graditi unutar ove zone (vidi to�ku 1.1.3. Obveze iz planova šireg podru�ja iz ovog Obrazloženja). Ovim Planom planirana je izgradnja slijede�ih sadržaja i gra�evina:

• Dvije gra�evine za trgovanje u kojima �e se smjestiti trgovine mješovite robe, prehrana, butici, bijela tehnika, vrtni namještaj, ugostiteljski sadržaji (kafeterije, restorani i sl.) i drugo.

• izgradnja i ure�enje otvorenih parkirališnih površina i podzemne garaže, • ure�enje javnih zelenih površina.

Ovaj �e se prostor opremiti komunalnom opremom (rasvjeta, urbana oprema i sl.).

Pored gore navedenih sadržaja planirana je i izgradnja internih prometnica, nogostupa, te ure�enje parkovnog i zaštitnog zelenila i izmještaj potoka "Ri�ine".

Planirani sadržaji smješteni unutar slijede�ih zona:

Namjena (grafi�ki prilog Plana list 1. Detaljna namjena površina)

Površina zone m2

% obuhvata podru�ja Plana

Zona trgovinskog velecentra 35.172 35,1 %

Zona zaštitnog zelenila (negradive autohtone zelene površine) i parkovne površine (potok u sklopu)

19.983 19,9 %

Zona prometnih i parkirališnih površina (uklju�uje zelene površine u sklopu parkirališnih površina i prometnih koridora) 45.034 44,9 %

Mogu�e je smjestiti više od jedne gra�evine na jednoj gra�evnoj �estici ako gra�evine tvore funkcionalnu cjelinu. U takvom slu�aju gra�evine �e imati zajedni�ki prostor za manevar prometnih vozila i smještaj prometa u mirovanju.



2.2.1 Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, na�in korištenja i ure�enja površina i planiranih gra�evina

I. II. III. IV. V. Gra�evna �estica Koeficijent

izgra�enosti Koeficijent iskoristivosti Katnost Visina

oznaka gra�. �estice,

oznaka gra�evine i oznaka namjene prema

grafi�kom prilogu Plana list 1 detaljna namjena

površina

(m2) (m2) kig (m2) kis/n* (m2) kis** broj etaža m

A

(K2) pretežito trgova�ka namjena 18.700 47.000

(maks) 73.000 (maks)

Po+P+1+Pk Pk za

tehni�ku opremu u

svrsi održavanja gra�evine

12,0

1.

B

(K2) pretežito trgova�ka namjena 73.846

9.050

0,38

13.000 (maks)

0,82

13.000 (maks)

1,2

P dio

unutarnjeg prostora može biti podijeljen i na više etaža,

ukoliko ne prelazi najviši

zadani koeficijent

iskoristivosti (Kis)

8,0

2.

(IS) infrastruktura – trasa potoka

5.898 *** *** *** *** *** *** -- --

UKUPNO 79.744 27.750 -- 60.000 -- 86.000 -- -- --

* kis/n: koeficijent iskorištenosti nadzemnih etaža ** kis: ukupni koeficijent iskorištenosti (uklju�uju�i sve nadzemne i podzemne etaže) *** Izgra�enosti potoka utvrdit �e se na temelju projekta koji �e se izraditi za cijelu trasu izmještanja potoka. Izmještaj

potoka odvijat �e se unutar gabarita planirane �estice potoka. **** Izgra�enosti prometnice utvrdit �e se na temelju projekta dionice ove prometnice.

Koeficijent izgra�enost (kig) iskazuje izgra�ene površine zemljišta pod gra�evinom i ukupne površine gra�evne �estice (zemljište pod gra�evinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova gra�evine na gra�evnu �esticu). Izgra�enu površinu �ine sve površine svih glavnih pomo�nih i gospodarskih gra�evina na �estici. Najviši dozvoljeni koeficijent izgra�enosti u ovoj zoni iznosi 0,4. Planirani koeficijent izgra�enosti za ovu zonu iznosi:

Kig = izgra�eni dijelovi gra�evne �estice ÷ površina gra�evne �estice

= 27.750 ÷ 73.846

= 0,38

Koeficijent iskorištenosti (kis/n) je odnos gra�evinske (bruto) izgra�ene površine svih nadzemnih etaža gra�evine i površine gra�evinske �estice. Izgra�enu površinu �ine sve površine svih glavnih pomo�nih i gospodarskih gra�evina na �estici. Najviši dozvoljeni koeficijent iskorištenosti za nadzemne etaže u ovoj zoni iznosi 1,0. Planirani koeficijent iskorištenosti za ovu zonu iznosi:

Kis = bruto izgra�ena površina ÷ površina gra�evne �estice

= 60.000 ÷ 73.846 = 0,82



Jedna cijela etaža, ukupne površine od 9.500 m2 unutar gra�evine A sadržava isklju�ivo tehniku potrebnu za održavanje i funkcioniranje gra�evine. Bez ove površine, koeficijent iskoristivosti iznosio bi 0,68.

Visina gra�evina uvjetovana je grafi�kim prilogom Plana (list 4. uvjeti gradnje), a ne smije biti viša od 12,0 m za trgova�ke gra�evine. Reklamni stupovi mogu biti visine i do 30 m.

Visina gra�evina mjeri se od najniže kote ure�enog terena uz gra�evinu do vijenca. Svjetlarnik i tehni�ka infrastruktura potrebna za funkcioniranje i održavanje gra�evina nalazi se iznad vijenca gra�evine i ne ubraja se u visinu.

Tablica koja slijedi prikazuje sažetak odnosa gra�evinskih i drugih ure�enih površina u zoni trgovinskog velecentra.

Površina Površina (m2)

% od ukupne površine obuhvata

DPU-a

Ure�enje

Parkovne, ure�ene i zaštitne zelene površine

19.983

(24.343*)

19,9

(24,3)

Travnjaci, grmovi, drve�e, cvije�e i sl., te kamen, betonski tlakovci i sl. za parterno ure�enje površina. Urbana i parkovna oprema (dje�ji vrti�i sl.), rasvjeta.

Prometnice i parkirališne površine, trgovi i ostale ure�ene površine, nogostupi i ostale staze (uklju�uju�i i zaštitne zelene površine unutar prometnih koridora)

52.456

(4.360 zelenilo)

52,4

(4,4 % zelenilo)

Asfalt za prometnice. Betonski tlakovci, kamen i/ili asfalt za parkirališne površine i za nogostupe i ostale staze.

Površine za gradnju 27.750 27,7 Negradive površine urediti zelenilom i parternim ure�enjem (kamen, betonski tlakovci i dr.)

Ukupno 100.189 100,0

* ukupna zelena površina sa zelenilom unutar prometnih površina

2.3 PROMETNA, ULI�NA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.3.1 Promet

Predmetna zona nalazi se uz Jadransku magistralu (državna cesta D8). Prema Prostornom planu ure�enja Grada Zadra duž jugozapadnog ruba obuhvata ovog DPU-a planiran je koridor potencijalne ceste (profil "A", gra�evinska �estica br. 3)) koja je djelomi�no izgra�ena od spoja na državnu cestu D8 (Jadranska magistrala) pa uz jugozapadnu granicu obuhvata u dužini od oko 130 m. Potencijalna cesta je sastavni dio planirane županijske obilaznice, koja je predvi�ena zbog davno potrebitog rastere�enja Jadranske magistrale (državna cesta D 8). Izgradnjom potencijalne ceste ovaj dio grada �e imati i izravan spoj na brzu cestu Zadar 2 (Autocesta) – Gaženica. Brza cesta je trenutno u izgradnji. Potencijalna cesta u ovom dijelu Grada definirana je ovim Planom i DPU-om industrijsko-skladišno-servisne zone “Kosa”(Glasnik Grada Zadra, broj: 4/00).

Zona trgovinskog velecentra biti �e opskrbljena internom prometnom mrežom i otvorenim i podzemnim parkirališnim površinama. Zona �e imati tri glavna priklju�ka na planiranu prometnicu "A" (djelomi�no izgra�enu): 1) izlaz (desni skreta�) za osobna vozila, 2) ulaz/izlaz za osobna vozila – kontrola prometa semaforom i 3) ulaz/izlaz za osobna i gospodarska vozila - tako�er kontrola prometa semaforom. Semafor kod tre�eg priklju�ka imat �e ugra�eni senzorni sustav za propuštanje gospodarskih vozila kako bi se zadržao visoki stupanj prometne propusnosti u križanju. Tako�er je planiran pomo�ni priklju�ak i na planiranu benzinsku postaju na državnu cestu D8 na sjeverozapadnom dijelu zone. Benzinska postaja se nalazi izvan obuhvata ovog Plana.

Do realizacije interne prometne mreže na podru�ju obuhvata DPU "Kosa", dozvolit �e se prometovanje u svim smjerovima na križanju ozna�eno DPU "Kosa" 1 (list 2a "prometna mreža"). Nakon realizacije interne prometne mreže bit �e dozvoljeni isklju�ivo desni skreta�i u, i desni skreta�i iz zone "Kose". Ostali manevri bit �e omogu�eni na signaliziranom križanju ozna�eno ovim Planom kao DPU "Kosa" 2.



Za unutrašnju cestovnu mrežu na podru�ju trgovinskog centra odabrani su sljede�i popre�ni profili: a) za glavnu unutrašnju prometnu mrežu (profil "B1") odabran je popre�ni profil kolnika od 6,2 do 6,5

m koji se sastoji od dva prometna traka širine po 3,1 do 3,25 m. Glavna obodna dionica ima i nogostup od 2m. Zeleni pojasevi su širine od 2,50 do 8,50m. Glavna uloga ove prometnice jest razvod osobnih i gospodarskih vozila kroz zonu.

b) za sekundarne unutrašnje ceste: • prometnice unutar nadzemnih parkirališnih površina: popre�ni profil kolnika od 5,0 do 6,5

m koji se sastoji od dva prometna traka širine po 2,5 do 3,25 m. Ove su površine "smekšane" zelenim otocima prema grafi�kim prilozima Plana.

• jednosmjerna prometnica – priklju�ak na planiranu benzinsku postaju (profil "B2"): popre�ni profil kolnika širine 3,50 m koji se sastoji od jednog prometnog traka širine po 3,5 m i obostranim zelenim pojasom prema grafi�kim prilozima plana, najmanje širine od 3,50 m.

• pješa�ko-kolna površina (profil "B3") – servisna i vatrozaštitna prometnica: popre�ni profil kolnika je 6,5 m, s obostranim zelenilom od 4,5 m.

2.3.1.1 Promet u mirovanju

Za potrebe prometa u mirovanju na podru�ju obuhvata ovog Plana planirano je ukupno 1.280 parkirališnih mjesta. Parkirališna mjesta bit �e smještena na nenatkrivenim ure�enim površinama u sklopu gra�evne �estice i u podzemnoj garaži u sklopu gra�evine A. Prostor odre�en za smještaj prometa u mirovanju ne može se prenamijeniti u druge svrhe, a niti se može promatrati odvojeno od namjene kojoj služi. Izuzetak �ine dijelovi podruma u kojima �e se smjestiti tehni�ki sadržaji za održavanje i zaštitu gra�evina. Dodatno, potrebno je hortikulturno urediti nadzemne parkirališne površine sa niskim i srednje visokim biljem kako bi se ublažio vizualni utjecaj parkirališta.

Odabrane dimenzije parkirališnih mjesta za okomito parkiranje vozila su 2,40x5,00 m, a za uzdužno parkiranje vozila 2,00x 5,50 m.

Najmanji broj predvi�enih parkirališnih mjesta (PM), ovisno o vrsti i namjeni slijedi:

I. II.

Funkcionalna cjelina Planirani broj PM (zajedni�ke parkirališne površine)

(K2) pretežito trgova�ka namjena (gra�evina A)

(K2) pretežito trgova�ka namjena (gra�evina B)

nadzemne parkirališne površine: 620

podzemna garaža:

660

UKUPNO 1.280

Radi usporedbe, prometna studija Grada Zadra (velja�a 2006. godine) predvi�a 8.950 PM do 2.020. godine za podru�je Poluotoka, Ravnice, Voštarnica i Jazine. To je površina od oko 169 ha stambene površine relativno visoke gusto�e izgra�enosti, trgovina i drugih poslovnih sadržaja. Odnos planiranih PM za ovo podru�je Grada prema studiji iznosi 12 PM / ha. Odnos PM po hektaru za podru�je obuhvata DPU Vrilo je 128 PM / ha! Prema nekim iskustvima, potrebiti broj parkirališnih mjesta za trgovinski velecentar iznosi 1 PM na 45 m2 bruto izgra�enog trgovinskog prostora ("Car parking policy", Liverpool City Council, 1983). Slu�aj iz op�ine Liverpool ima sli�nosti podru�ju obuhvata DPU trgovinskog velecentra Vrilo na na�in da su oba podru�ja bezna�ajno povezana javno prometnim sustavom. Svejedno, praksa je pokazala da je �ak i ovakva brojka ambiciozna. Dodatno, ceste koje obuhva�aju predmetni prostor imaju profil visoko propusnih prometnica, i kao takve, ne�e biti privla�ne za protu-propisno parkiranje. U slu�aju ako parkirališna površina dosegne zasi�enosti, višak vozila �e napustiti centar. Na temelju iskustva iz op�ine Liverpool, to jest 1 PM na 45 m2 bruto izgra�enog trgovinskog prostora, proizlazi da je potrebito osigurati 1.026 parkirališnih mjesta.



Od ukupnog broja parkirališnih mjesta na javnim površinama, najmanje 5% mora biti osigurano za vozila osoba s ograni�enjem u pokretljivosti.

2.3.2 Telekomunikacije

Postoje�a TK mreža na podru�ju obuhvata ovog DPU-a ne odgovara tehni�kim uvjetima, niti kapacitetom, zbog toga �e se izgraditi nova.

Dovod telefonske mreže do naselja izvest �e se od to�ke postoje�eg zdenca “A”, a prema uvjetima za projektiranje od T-coma.

Telefonska mreža izvest �e se uvla�enjem TK kabela u cijevi kabelske kanalizacije, koju treba napraviti od to�ke “A”. Glavna trasa je od priklju�ne to�ke “A” do zgrade ozna�enom "A" u grafi�kim prilozima.

Kapacitet TK kanalizacije treba biti ne manje od 2xPEHD cijevi promjera 50mm.

Trasa i povezivanje cijevi treba izvesti s tipskim zdencima D4, D3, D2 i D1, prema grafi�kom prilogu Plana (list 2b. plan javne rasvjete, elektroenergetske i telekomunikacijske mreže).

TK kabeli trebaju biti tip bakreni ili svjetlovodni, a detalji spajanja, kao i razrada istih, biti �e u Glavnom projektu telefonske mreže.

Ra�una se da �e biti potrebno 100-150 telefonskih brojeva za zonu poduhvata DPU-a.

Na zelenoj površini ili u dogovoru sa investitorom u GARAŽI postaviti �e se telekomunikacijski razvodni ormara za cijelu zonu.

2.3.3 Elektroenergetika

2.3.1.2 Razvod visokog napona i trafostanica:

Za Trgovinski velecentar Vrilo., potrebno je napraviti novi razvod visokonaponske mreže, dvije trafostanice i razvod niskog napona. i vanjska rasvjeta

Skica novog razvoda visokog napona dana je u grafi�kom prilogu Plana (List 2b. plan javne rasvjete, elektroenergetske i telekomunikacijske mreže), iz koje je vidljivo da �e se napajanje cijelog velecentra elektri�nom energijom koristiti dvije trafostanice.

Dovod do TS Trgovinski centar vrilo 1 (biti �e prema uvjetima HEP, D.P .ELEKTRA - ZADAR, novi 20kV kabel iz TS 110/20kV ZADAR - centar). Iz ove trafostanice napojiti �e se TS Trgovinski centar vrilo 2. Ova trafostanica �e za sada biti krajnja. Trafostanice �e se spojiti me�usobno podzemnim visokonaponskim kabelom XHE 49A 3x(1x185mm2 ) ukopanog u zemlju na dubinu od 90cm.

Kod prijelaza preko prometnica kabeli �e se uvu�i u PVC cijevi uz postavljanje još jedne rezervne cijevi.

Trafostanice �e biti gotove ili zidane (prema tipskim projektima HEP-a), postavljene u gra�evinama kao slijedi: a) TS Trgovinski centar vrilo 1, u Podrumu velecentra Vrilo snage 3x1000kVA; 10(20)/0,4kV, zidana

prema uvjetima HEP-a b) TS Trgovinski centar Vrilo 2, samostoje�a na sjeverno-isto�noj strani Velecentra na zelenoj

površini snage 1x1000kVA, 10(20)/0,4kV, tipska montažna (uz mogu�nost postavljanja i duple 2x1000kVA ukoliko se ukaže potreba.

Sve �e biti s postrojenjem tip VDA - Kon�ar i transformatorima max. snage 1000kVA.

Položaj trafostanica dan je principijelno, ali je mogu�e mikrolokaciju mijenjati unutar plana, u skladu s arhitektonskim zahtjevima-rješenjima.



2.3.1.3 Razvod niskog napona i javne rasvjete:

Niskonaponski razvod izme�u TS i potroša�a izvest �e se tipskim kabelima. Razvodni ormari bit �e izra�eni kao samostoje�i od plastike ili metalni. Niskonaponski razvod rasvjete izme�u TS i stupova vanjske rasvjete izvest �e se tipskim kabelom PPOO 4 x 25mm2.

Stupovi rasvjete bit �e �eli�ni pocin�ani, prokromski ili plasti�ni, a biti �e visine koju odredi projektant.

Kabeli javne rasvjete postavit �e se u isti kanal s kabelima NN razvoda.

Kao uzemljiva� koristit �e se u cijeloj mreži uže Cu-50mm2.

2.3.4 Vodoopskrba

2.3.4.1 Vodoopskrbne koli�ine

Koli�ine sanitarne vode

Za korisnike planiranih gra�evina unutar podru�ja zone obuhvata odabrane su koli�ine specifi�ne potrošnje vode na osnovi kojih je izvršen prora�un potrebnih vodoopskrbnih koli�ina za potrošnju:

Maksimalne potrošnje za kona�nu fazu izgradnje:

OBLIK POTROŠNJE

JEDINICA POTROŠNJE

SPECIFI�NA POTROŠNJA qsp

BROJ KORISNIKA

posjetioci l/dan/osobi 10 7800 zaposlenici l/dan/osobi 20 200

Odre�ivanje dnevnih utrošaka vode:

Prora�un vodoopskrbnih koli�ina izvršen je po formuli: qmax. sat = qmax. dnevno x Kmax. sat (l/s), gdje su: - qmax. sat - maksimalna satna koli�ina vode, - qmax. dnevno - maksimalna dnevna koli�ina vode, - Kmax. sat = 1,6 - koeficijent neravnomjernosti maksimalne satne potrošnje. Prora�unate koli�ine vode su: qmax. dnevno = qsr = (7800×10+200×20)/(24×3600)=0,95 l/s qmax. sat = 0,95 × 1, 6 = 1,52 l/s Gubici (10% qmax.dnevno) 1,52 × 0,10 = 0,152 l/s Ukupna maksimalna potrebna koli�ina vode za vodoopskrbu svih postoje�ih i planiranih gra�evina

na podru�ju obuhvata ovog DPU-a u kona�noj fazi izgradnje iznosi: qmax. dnevno =1,52+0,152=1.67 l/s

Protupožarne koli�ine

Prema postoje�em “Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenja požara” (NN 8/2006) za protupožarnu zaštitu za planirani tip izgradnje treba osigurati koli�inu vode od qpož = 20,00 l/s (površina gra�evine više od 10.000 m2, specifi�no požarno optere�enje do 500 MJ/m2.

Mjerodavni tlak u vanjskoj hidrantskoj mreži ne smije biti niži od 2,5 bara. Udaljenost izme�u dva susjedna vanjska hidranta smije iznositi najviše 150,0 m. Udaljenost hidranta od predvi�ene gra�evine na podru�ju zahvata ne smije biti manja od 5 m, niti

ve�a od 80 m. Koli�ina vode potrebne za opskrbu sprinklera i unutarnjih hidranata kao i vanjskih hidranata dobit

�e se iz spremnika (V=300 m3) smještenog unutar zone DPU.



2.3.4.2 Planirana vodovodna mreža

Za trgovinski velecentar “Vrilo“ �e biti izgra�ena nova vodovodna i hidrantska mreže unutar zone obuhvata.

Hidrauli�ki prora�un: Prora�un max. pada tlaka:

DIONICA/ FeARMATURA ∅

1 1 1,700 500 50 6118,2 6,12 0,77 2,65E-02 148 74107 7,5565LUK 90°, r=1,5d 30 1,700 0,5 50 6118,2 6,12 0,77 2,65E-02 4452 8,0104Geodetska Visina 8 10 16,0104

Σ ∆h [mH2O]

∆p [Pa] ∆h [m]

w [m/s] R [Pa/m]m [kg/h]l [m] ζ λ

V [m3/h]

TEMPERATURA [°C]:MEDIJ:

Q [l/s] kVS

ν [m2/s]:ρ [kg/m3]:

kom

999,71,30809E-06

wmax [m/s]:∆hmax [m]:

PODACI IZ MREŽE PRORA�UN

Fe0,1500

hladna voda, 10°C10

MATERIJAL:HRAPAVOST ε:

2,00

Max. pad tlaka na najnepovoljnijoj to�ki cjevovoda za zadani protok 1,7 l/s iznosi �p=1,57 bar.

Potreban tlak na priklju�nom vodu: p= �p+0,5 bar=1,57+0,5=2,07 bar

Priklju�ak vode ima kotu 72 m.n.m. dok najnepovoljnija to�ka cjevovoda unutar zone DPU ima kotu c.c.a 46 m.n.m. preostali tlak vodoopskrbne mreže 72 – 46= 26 m.n.m zadovoljava potrebe zone DPU.

Radi pove�anja sigurnosti opskrbe sanitarnom vodom u zoni obuhvata planirana je prstenasta cijevna mreža DN50.Spoj na vanjsku mrežu je izveden s cijevi DN100.

Vanjski hidranti su povezani odvojenom prstenastom mrežom DN100 te su priklju�eni na spremnik vode, smješten unutar zone DPU, pomo�u cijevi DN150.Spremnik vode se puni iz vanjske vodoopskrbne mreže s kojom je povezan pomo�u cijevi DN65.

Cjevovodi moraju biti položeni na dubinu od 0,8-1,2 m (vrh cijevi) u cestovnom pojasu, kako je to prikazano na grafi�kom prilogu, a vanjska izolacija vodovodnog cjevovoda treba odgovarati vrsti tla u koji se polažu.

2.3.5 Odvodnja Za transport otpadnih voda izvesti �e se odvojeni kanalizacijski sustav. Otpadne i oborinske vode s

parkirališta i cesta vodit �e se do sabirnog voda DN 800 preko gravitacijskih vodova DN 500. Zamaš�ena oborinska voda koja se skuplja na prometnim površinama i kojoj postoje masno�e vodit �e se preko separatora ulja i masti, prije ispusta u Ri�ine..

�iste oborinske vode u zoni se gravitacijskim vodovima DN 710 spajaju u sabirni vod iz koje se izlijevaju u izmješteni potok Ri�ine.

2.3.5.1 Fekalne otpadne vode

Prema odabranim koli�inama specifi�ne potrošnje vode za planirane gra�evine, izvršen je prora�un koli�ina fekalnih otpadnih voda u danu i satu najve�e potrošnje za kona�nu fazu izgradnje.

OBLIK POTROŠNJE

JEDINICA POTROŠNJE

SPECIFI�NA POTROŠNJA qsp

BROJ KORISNIKA

posjetioci l/dan/osobi 20 7800 zaposlenici l/dan/osobi 100 200

Maksimalni dotok fekalnih otpadnih voda u danu i satu najve�e potrošnje ra�una se prema izrazu: qsr = Nxqsp / 24 x 3600 qmax = qsrxk k = 2,69/qsr

0,121

gdje je:

N - broj potroša�a



k - op�i koeficijent neravnomjernosti protoka po Fedorovu qsr - srednji dnevni dotok qmax - maksimalni satni dotok qsr =(7800 × 20 + 200 × 100) / (24 x 3600 ) = 2,04 l/s k = 2,69/2,040,121 = 2,93 Quk=qmax = 2,04 ×2,93 = 5.98 l/s Svi planirani kanalizacijski cjevovodi izvesti �e se od PVC cijevi na dubini min 1.2 m ( vrh cijevi),

uz uvažavanje potrebnih nagiba nivelete dna kanala i uspostave kaskadnih okana. Maksimalni razmak revizijskih okana ne smije prije�i 40 m. Kanalizaciju i sve kanalske priklju�ke te slivnike i taložnice treba izvoditi vodonepropusno.

Fekalne otpadne vode s podru�ja obuhvata detaljnog plana ure�enja bit �e sakupljene pomo�u sabirnog voda PVC DN 300 i odvedene u biološki pro�iš�iva� otpadnih voda s dva stupnja pro�iš�avanja (do 10.000 ES) i dodatnim postrojenjem za higijenizaciju/dezinfekciju pro�iš�ene vode (UV zrake ili sli�an postupak). Otpadne vode bit �e pro�iš�ene do II. kategorije vode prijemnika prije odvoda tla�nim cjevovodom PEHD DN100 pomo�u pumpi do crpne stanice Crno. Ukoliko crpna postaja "Crno" nije realizirana, pro�iš�ene vode iz ure�aja se mogu ispuštati u potok Ri�ine, i to samo do puštanja u funkciji crpne postaje "Crno".

Ukoliko se do izgradnje planiranih sadržaja unutar obuhvata DPU-a "Vrilo" izgradi središnji ure�aj za pro�iš�avanje otpadnih voda Grada Zadra – "Centar", crpna postaja "Crno" i postoje�i oborinski cjevovod koji je položen u koridoru Državne ceste D-8 spoji na ure�aj i postane samim time mješoviti, nema potrebe za izgradnju samostalnog ure�aja za pro�iš�avanje na gra�evnoj �estici investitora.

2.4 UVJETI KORIŠTENJA, URE�ENJA I ZAŠTITE POVRŠINA I GRA�EVINA

Planirane gra�evine koje se imaju izgraditi na temelju ovog detaljnog plana smiju se koristiti i ure�ivati samo prema planskim postavkama ovog Plana te planova višeg reda.

Na podru�ju obuhvata ovog Plana prolazi potok "Ri�ine". Koncept ure�enja ovog prostora ovisit �e o izmještaju i kanaliziranju dijela tog potoka. Svi radovi oko ovog zahvata poštivat �e uvjete koje su definirali Hrvatske vode, Split. U obuhvatu Plana nema posebnih gra�evina koje je potrebito štititi pa se ovim planom ne�e ni definirati posebne mjere zaštite, osim u slu�aju pronalaska arheoloških predmeta.

2.4.1 Uvjeti korištenja i ure�enja površina i gra�evina

Gra�evine koje �e se graditi u okviru ovog Plana moraju svojim oblikom i veli�inom, arhitektonskim oblikovanjem i odabirom materijala biti primjereni klimatskoj zoni i mediteranskoj kulturi, kao i drugim prepoznatljivim suvremenim arhitektonskim kretanjima u oblikovanju.

Teren oko gra�evine, potporni zidovi, terase i sli�no trebaju se izvesti tako da ne narušavaju izgled trgovinskog velecentra, te da ne utje�u na prirodno otjecanje oborinskih voda na štetu susjednog zemljišta i susjedne gra�evine.

Potrebno je urediti najmanje 20% obuhvata Plana kao zelene ili parkovne površine. Ovaj �e se prostor opremiti komunalnom opremom (rasvjeta, urbana oprema i sl.).

Mjesto priklju�enja gra�evne �estice na javnu prometnu površinu prikazano je grafi�kim prilogom Plana (List 4. Uvjeti gradnje). Širina priklju�ka mora zadovoljiti propisane uvjete

U svrhu spre�avanja širenja požara na susjedne gra�evine, gra�evina mora biti udaljena od susjedne gra�evina najmanje 4m ili manje, ako se dokaže uzimaju�i u obzir požarno optere�enje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala gra�evina, veli�inu otvora na vanjskim zidovima gra�evina i dr., da se požar ne�e prenijeti na susjedne gra�evine ili mora biti odvojena od susjednih gra�evina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slu�aju da gra�evina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov gra�evine



najmanje 0,5m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala na dužini konzole.

Radi omogu�avanja spašavanja osoba iz gra�evine i gašenja požara na gra�evini i otvorenom prostoru, gra�evina mora imati vatrogasni prilaz odre�en prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se ukoliko ne postoji predvidjeti unutarnja i vanjska hidrantska mreža.

Prilikom projektiranja garaža koristiti austrijske smjernice TRVB N 106, koje se u ovom slu�aju rabe kao pravila tehni�ke prakse, što se temelji na �lanku 2. stavak 1. Zakona o zaštiti od požara ("Narodne novine" br.58/93, 33/05 i 107/07.).

Prilikom projektiranja trgovina koristiti austrijske smjernice TRVB N 138, koje se u ovom slu�aju rabe kao pravila tehni�ke prakse, što se temelji na �lanku 2. stavak 1. Zakona o zaštiti od požara ("Narodne novine" br.58/93, 33/05 i 107/07.).

Gra�evina mora biti projektirana i izgra�ena tako da ispunjava bitne zahtjeve iz podru�ja zaštite od požara utvr�ene Zakonom o zaštiti od požara ("Narodne novine" br.58/93, 33/05 i 107/07), i na temelju njega donesenih propisa te uvjetima zaštite od požara utvr�enim posebnim zakonima i na temelju njih donesenih propisa.

Ostale mjere zaštite od požara projektirati u skladu s važe�im pozitivnim hrvatskim propisima i normama koji reguliraju ovu problematiku.

Potrebno je ishoditi potvrdu od strane Policijske uprave da su u glavnom projektu predvi�ene propisane ili posebnim uvjetima gra�enja tražene mjere zaštite od požara za projekte iz glavnog projekta koje se odnose na gra�evine na kojima postoje mjere zaštite od požara.

2.4.1.1 Promet

Gornji nosivi sloj svih kolnih prometnih površina treba izvesti kao kolni�ku konstrukciju fleksibilnog tipa koja se sastoji od sloja mehani�ki nabijenog sitnozrnatog kamenog materijala, od bitumeniziranog nosivog sloja i od habaju�eg sloja od asfaltbetona. Kolni�ku konstrukciju treba dimenzionirati prema veli�ini prometnog optere�enja, nosivosti temeljnog tla, klimatskim i drugim uvjetima, što se treba obraditi u glavnim projektima za pojedine prometne površine.

Svi radovi na izradi kolni�ke konstrukcije kao i kvaliteta primijenjenih materijala moraju biti u skladu s HR normama i standardima.

Završni sloj nogostupa treba izvesti od betonskih tlakovaca ili habaju�eg sloja od asfaltbetona.

Zemljani radovi moraju se izvesti bez miniranja.

Izme�u kolnika i nogostupa treba primijeniti tipske rubnjake dimenzija 20/15 cm, a izme�u nogostupa i zelenog pojasa rubnjake dimenzija 12/15 cm.

Sve prometne površine treba izvesti s odgovaraju�im uzdužnim i popre�nim padovima kako bi se postigla što u�inkovitija površinska odvodnja oborinskih otpadnih voda

2.4.1.2 Vodoopskrba

Vodovodnu mrežu treba izgraditi u nogostupu ili zelenoj površini prometnih površina, a u kolniku samo okomito na os ceste zbog prijelaza iste. U zelenom pojasu cjevovode treba položiti što dalje od korijenja drve�a. Minimalna dubina ugradnja cjevovoda je 1,0 - 1,2 m od kote ure�enog terena.

Za planiranu vodovodnu mrežu treba odabrati vodovodne cijevi od kvalitetnog vodovodnog materijala uz propisanu vanjsku i unutrašnju zaštitu i to:: � za profile jednake i ve�e od 80 mm lijevanoželjezne vodovodne cijevi od nodularnog lijeva (duktil), � za profile manje od 80 mm pocin�ano �eli�ne cijevi .

Vanjska izolacija vodovodnog cjevovoda treba odgovarati vrsti tla u koji se polažu.



Vodovodne cijevi treba položiti iznad kanalizacijskih cijevi, a samo iznimno može se odstupiti od ovog pravila, ali uz posebno tehni�ko-projektno rješenje zaštite vodovodnih cijevi.

Vodovodni cjevovodi moraju kod paralelnog vo�enja biti udaljeni od visokonaponske mreže minimalno 1,5 m, od niskonaponske mreže i tt vodova minimalno 1,0 m, a od kanalizacijskih cjevovoda minimalno 3,0 m.

Trgovinski velecentar �e na priklju�ku na javni vodoopskrbni sustav imati glavni vodomjer na dostupnom mjestu (ispred sadašnjeg vodomjera). Tip vodomjerila, te tip i gabarit okna za vodomjerilo odre�uje “Vodovod” d.o.o. Zadar.

Hidrantska mreža za trgovinski velecentar “Vrilo“ mora se izgraditi u skladu s “Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara” (NN 8/2006).

2.4.1.3 Odvodnja

Fekalne otpadne vode s podru�ja obuhvata detaljnog plana ure�enja bit �e sakupljene pomo�u sabirnog voda PVC DN 300 i odvedene u biološki pro�iš�iva� otpadnih voda s dva stupnja pro�iš�avanja (do 10.000 ES) i dodatnim postrojenjem za higijenizaciju/dezinfekciju pro�iš�ene vode (UV zrake ili sli�an postupak). Otpadne vode bit �e pro�iš�ene do II. kategorije vode prijemnika prije odvoda tla�nim cjevovodom PEHD DN100 pomo�u pumpi do crpne stanice Crno. Ukoliko crpna postaja "Crno" nije realizirana, pro�iš�ene vode iz ure�aja se mogu ispuštati u potok Ri�ine, i to samo do puštanja u funkciji crpne postaje "Crno".


Oborinske vode sa svih površina koje bi mogle biti zamaš�ene (ceste, parkirališta i manipulativne površine) se moraju propustiti kroz separator ulja i masti prije nego što se ispuštaju preko sabirnog voda u izmješteni potok Ri�ine. Separator ulja i masti mora imati metalne poklopce zbog povremenog �iš�enja.

Kanalizacijska mreža mora se polagati u kolniku cesta u zajedni�kim rovovima s tim da kanalizacijske cijevi za fekalnu otpadnu vodu budu dublje, a kanalizacijske cijevi za oborinsku otpadnu vodu pli�e, ali iznad vodovodnih cijevi.

Kanalizacijske cijevi moraju biti položene na horizontalnoj udaljenosti 2,0-3,0 m od vodovodnih cijevi. Kod kontrolnih okana ova udaljenost mora biti min. 1,0 m.

Kanalizacijska mreža mora se izgraditi od kvalitetnih kanalizacijskih cijevi. Kontrolna okna moraju biti na razmaku koji omogu�ava priklju�ak svih otpadnih voda iz okolnih gra�evina. Dno rova na koje se polažu kanalizacijske cijevi i nadsloj od 30 cm iznad tjemena cijevi moraju se izvesti od kvalitetnog sitnozrnatog materijala i zbiti na zahtijevani modul stišljivosti.

Ako je dubina polaganja kanalizacijskih cijevi na prometnim površinama manja od 1,5 m kanalizacijske cijevi moraju se zaštititi slojem betona u punoj širini rova.

Za fekalnu kanalizacijsku mrežu treba primijeniti minimalni profil od 250 mm, te minimalni pad I=0,50%.

Za minimalni profil oborinske kanalizacijske mreže mora se primijeniti profil 300 mm.

Priklju�ke iz gra�evina i priklju�ke za vodolovna grla treba izvesti od kanalizacijskih cijevi profila 200 mm. Na svim planiranim prometnim površinama mora se predvidjeti dovoljan broj vodolovnih grla, a na

popre�nim ulicama i adekvatne kanalske linijske rešetke.

2.4.2 Zaštita prirodnih i kulturno povijesnih cjelina, gra�evina i ambijentalnih vrijednosti

Ure�ene zelene i parkovne površine �e zamijeniti trenutno neure�en i zapuštani okoliš. Novi sadržaji i struktura trgovinskog velecentra �e znatno pridonijeti u�vrš�ivanju i podizanju ambijentalnih vrijednosti ovog prostora. Dodatno, izmještajem dionice potoka "Ri�ine" koji prolazi kroz zonu obuhvata



pridonijeti �e logi�nom i prikladnom rasporedu gra�evina u ovom prostoru. Dijelovi potoka koji prolaze kroz podru�je obuhvata i ispod prometnica bit �e ukopani, odnosno kanalizirani. Potok �e zadržati otvoreni karakter unutar zone obuhvata dužine od oko 100 m. Potok ponovno izvire oko 50 m južno od granice obuhvata ovog Plana kada se ponovo priklju�uje na postoje�u trasu vodotoka.

Predmetna zona je uglavnom neizgra�ena pa tako nema gra�evina koje imaju povijesnu ili ambijentalnu vrijednost.

Konzultacije sa predstavnicima u Zadarskom konzervatorskom odijelu upu�uju da nisu evidentirani sadržaji od arheološkog ili povijesnog zna�aja unutar obuhvata ovog Plana. Mišljenje konzervatorskog odjela u Zadru (Ministarstvo kulture) stoji da ovlaštena osoba arheolog mora izvesti rekognisciranje terena prije poduzimanje bilo kakvih gra�evinskih radova unutar ove zone. Dodatno, u slu�aju pronalaska arheoloških nalaza za vrijeme bilo kakvih radova, izvo�a� je dužan obavijestiti Konzervatorski odjel u Zadru o nalazu bez odga�anja.

2.5 SPRJE�AVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

U okviru Plana se ne predvi�a izgradnja nikakvih potencijalnih zaga�iva�a koji bi svojim radom ili djelovanjem mogli one�istiti okoliš.

U cilju smanjenja nepovoljnog utjecaja na okoliš uslijed utjecaja automobilskog prometa sve planirane gra�evine moraju osigurati ure�ene i opremljene površine za parkiranje koje treba intenzivno ozeleniti. Oborinske vode sa svih površina koje bi mogle biti zamaš�ene (ceste, parkirališta i manipulativne površine) se moraju propustiti kroz separator ulja i masti prije nego što se akumuliraju, odnosno upuštaju u okolni teren i potok (višak). Separator ulja i masti mora imati metalne poklopce zbog povremenog �iš�enja.

Dopuštene koli�ine štetnih i opasnih tvari i drugih zaga�enja, koja se mogu unositi u javni sustav odvodnje (kada takav bude dostupan) moraju biti unutar granica koje su odre�ene “Pravilnikom o grani�nim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama”.

Ukoliko se namjerava izgraditi kotlovnica s teku�im energentom, potrebno je projektirati dvostijene �eli�ne spremnike u vodonepropusnoj betonskoj tankvani volumena dostatnog za prijem ukupne koli�ine goriva iz spremnika, i projektom predvidjeti ure�aje za kontrolu propuštanja spremnika za gorivo pored spremnika. Signalizacija u slu�aju havarije mora biti smještena u objektu odgovornog djelatnika. Korisnik gra�evine je dužan izraditi Upute za rad odgovornog djelatnika za slu�aj aktiviranja zvu�nog i svjetlosnog signala od ure�aja za kontrolu propuštanja spremnika.

Korisnik je dužan izraditi projekt ure�aja za osiguravanje od prepumpavanja i prolijevanja goriva u tijeku punjenja spremnika. Ukoliko se spremnici pune prepumpavanjem obavezna je uporaba automatskog sustava dojave, tj. ure�aja koji obustavlja dovod goriva u spremnik kod maksimalno predvi�enog nivoa, a uz to daje i zvu�ni i svjetlosni signal.

Izgradnja novih propusta, odnosno izljeva za odvodnju oborinskih voda s prometnih površina treba izvesti na na�in da se ne ugrozi okolno zemljište i objekti.

Potrebno je predvidjeti oblaganje ulijeva i izljeva novoprojektiranih propusta u dužini min. 3,0 m, odnosno izraditi tehni�ko rješenje eventualnog upuštanja oborinskih voda u korita vodotoka kojim �e se osigurati zaštita korita od erozije i neometan protok vodotoka. Detalje upuštanja oborinskih voda treba usuglasiti sa stru�nim službama Hrvatskih voda.

Polaganje trase podzemnog kabela i cjevovoda kroz propust je dozvoljeno jedino u slu�aju temeljnih svo�enih propusta (betonskih ili zidanih). U tom se slu�aju kabel polaže u prokop usje�en u oblogu, a istu treba obnoviti identi�nim materijalom. Polaganje kabela i vodoopskrbnih cijevi kroz cijevne propuste, odnosno i njihove obloge nije dozvoljeno.

Ako to dozvoljavaju tehni�ki uvjeti popre�ni prijelaz podzemnog kabela i cjevovoda preko vodotoka ili bujice treba projektirati u okviru konstrukcije mosta ili propusta na na�in da se ne umanji poticajni profil vodotoka. Mjesto eventualnog prijelaza kroz korito vodotoka ili bujice izvesti popre�no i po mogu�nosti što okomitije na uzdužnu os korita. Mjesta prijelaza navedenih instalacija kroz korita treba



osigurati na na�in da se kabel, odnosno cijev uvu�e u betonski blok �ija �e gornja kota biti 0,50 m ispod kote projektiranog i reguliranog (betoniranog) dna vodotoka ili bujice. Kod nereguliranog korita, dubinu iskopa rova za navedene instalacije treba usuglasiti sa stru�nom službom Hrvatskih voda.

Za višak iskopa projektom treba odrediti mjesto, na�in deponiranja i kona�no ure�enje deponija. U tijeku radova iskopani materijal se ne smije ni privremeno odlagati na �esticu "javno dobro vode". Teren na trasi i uz trasu kabela i cjevovoda, devastiran radovima, dovesti u prvobitno stanje.

Trase komunalne infrastrukture treba uskladiti s ve� postoje�im i planiranim komunalnim vodovima na terenu, te za eventualna križanja ishoditi posebne uvjete nadležnih poduze�a.

Komunalni otpad prikupljat �e se na središnjem mjestu. Treba postaviti vodonepropusne kontejnere za odlaganje krutog otpadnog materijala i s ovlaštenim pravnim subjektom zaklju�iti ugovor o odvozu istog na odlagalište odre�eno od strane nadležnog tijela.

Projektnom dokumentacijom potrebno je predvidjeti i druge odgovaraju�e mjere da izgradnjom gra�evine za koju se izdaju ovi vodopravni uvjeti ne do�e do šteta ili nepovoljnih posljedica za vodnogospodarske interese.



Temeljem �l. 28 stavak 2. Zakona o prostornom ure�enju ("Narodne novine", broj: 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), a u svezi s odredbom �lanka 325 st. 1. Zakona o prostornom ure�enju i gradnji (NN 76/07), �lanka 27. statuta Grada Zadra ("Glasnik Grada Zadra", broj 4/07 – pro�iš�eni tekst) i Programa mjera za unapre�enje stanja u prostoru Grada Zadra ("Glasnik Grada Zadra" broj 5/04 i 3/06), Gradsko vije�e Grada Zadra na 21. sjednici održanoj 29. svibnja, 2008. d o n o s i :

ODLUKU o donošenju Detaljnog plana ure�enja

zone trgovinskog velecentra “Vrilo“ u Zadru

�lanak 1.

I. OP�E ODREDBE

Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan ure�enja zone trgovinskog velecentra “Vrilo“ u Zadru (u daljnjem tekstu: DPU).

Podru�je obuhvata DPU-a ome�eno je: • sa sjeverozapadne strane Jadranskom magistralom (Državna cesta D8), • sa sjeveroisto�ne i jugoisto�ne strane neobra�enim poljoprivrednim površinama, i • s jugozapadne strane koridorom sa djelomi�no izgra�enom potencijalnom cestom (zaobilaznicom), a prema grafi�kom prilogu ovog Plana (List 0. Postoje�e stanje i granica obuhvata). Detaljni plan ure�enja što se donosi ovom Odlukom, sastoji se od:

I. Tekstualnog dijela II. Grafi�kog prikaza u mjerilu 1:1000 s nazivima:

0. Postoje�e stanje i granica obuhvata 1. Detaljna namjena površina 2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža:

a) Prometna mreža b) Telekomunikacijska mreža i plan elektroenergetike i javne rasvjete c) Plan vodoopskrbe d) Plan odvodnje

3. Uvjeti korištenja, ure�enja i zaštite površina 4. Uvjeti gradnje.

Elaborat Detaljnog plana ure�enja iz travnja 2008. godine što ga je izradio "ACES" d.o.o. Zadar i "BLOCK-PROJEKT" d.o.o. Zadar, ovjeren pe�atom Gradskog vije�a Grada Zadra i potpisom predsjednika Gradskog vije�a Grada Zadra, sastavni je dio ove Odluke.



II. ODREDBE ZA PROVO�ENJE �lanak 2.

0. TUMA� POJMOVA

Regulacijski pravac je mjesto priklju�enja gra�evinske �estice na javno-prometnu površinu. Koeficijent izgra�enosti (kig) je odnos izgra�ene površine zemljišta pod gra�evinom i ukupne površine gra�evinske �estice (zemljište pod gra�evinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova gra�evine osim balkona, na gra�evnu �esticu, uklju�ivši i terase u prizemlju gra�evine kada su iste konstruktivni dio prizemne etaže) Izgra�enu površinu zemljišta �ine tlocrtne površine svih glavnih pomo�nih i gospodarskih gra�evina na gra�evnoj �estici.

Koeficijent iskorištenosti (kis) je odnos gra�evinske (bruto) površine gra�evina i površine gra�evne �estice.

Izgra�enu površinu �ine sve površine svih glavnih, pomo�nih i gospodarskih gra�evina na gra�evnoj �estici.

Podrum (Po) je potpuno ukopani dio gra�evine �iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.

Prizemlje (P) je dio gra�evine �iji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad kona�no ure�enog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj to�ki uz pro�elje gra�evine ili �iji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). Kat (K) je dio gra�evine �iji se prostor nalazi izme�u dva poda iznad prizemlja. Visina gra�evine mjeri se od kona�no zaravnanog i ure�enog terena uz pro�elje gra�evine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, �ija visina ne može biti viša od 1,2 m

�lanak 3.

1. UVJETI ODRE�IVANJA NAMJENE POVRŠINA Namjena površina je odre�ena sukladno postavkama Prostornog plana ure�enja Grada Zadra

(PPUGZ u daljnjem tekstu) ("Glasnik Grada Zadra" br.4/04 i izmjene i dopune istog br. 3/08).

Podru�je obuhvata DPU-a definirano je kao poslovna zona – pretežito trgova�ka (K2). U zoni poslovne namjene – pretežito trgova�ka, mogu se prvenstveno graditi gra�evine za trgovanje

(K2). Dozvoljavaju se i prate�i sadržaji u sklopu trgovinskih gra�evina ugostiteljskog i uslužnog karaktera. Zelene i parkovne površine �e se osvijetliti i opremiti urbanom opremom. Parkirališna mjesta �e se zbrinuti u sklopu gra�evne �estice prema kriterijima iz ove Odluke. Planirani sadržaj smješten je unutar slijede�ih zona:

Namjena (grafi�ki prilog Plana list 1. Detaljna namjena površina)

Površina zone m2

% obuhvata podru�ja Plana

Zona trgovinskog velecentra 35.172 35,1 %

Zona zaštitnog zelenila (negradive autohtone površine) i parkovne površine (potok u sklopu)

19.983 19,9 %

Zona prometnih i parkirališnih površina (uklju�uje zelene površine u sklopu parkirališnih površina i prometnih koridora) 45.034 44,9 %



�lanak 4.

2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, URE�ENJA I GRADNJE GRA�EVNIH �ESTICA I GRA�EVINA

Postoje�e gra�evine unutar podru�ja obuhvata ovog Plana �e se ukloniti, a dionica potoka "Ri�ine" koja prolazi kroz zonu obuhvata �e se izmjestiti, i to prema grafi�kom prilogu Plana, list 4. uvjeti gradnje.

2.1 VELI�INA I OBLIK GRA�EVNIH �ESTICA (IZGRA�ENOST, ISKORIŠTENOST I GUSTO�A IZGRA�ENOSTI)

Trgovinski sadržaj ove zone predstavlja jednu funkcionalnu cjelinu, pa kao takav, nalazi se unutar jedinstvene gra�evinske �estice. Izmješteni potok �e se smjestiti unutar zasebne zemljišne �estice.

Nije mogu�e cijepati gra�evinske �estice osim u svrhe uskla�enja s ovim Planom. U svrhe ure�enja vlasni�kih odnosa mogu�e je provesti postupak etažiranja gra�evina. To�na površina gra�evne �estice utvr�uje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Planom. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina gra�evnih �estica mogu se kretati u rasponu od + � 5 % planirane površine.

2.2 VELI�INA I POVRŠINA GRA�EVINA (UKUPNA BRUTO IZGRA�ENA POVRŠINA GRA�EVINE, VISINA I BROJ ETAŽA)

Gra�evinska �estica se formira kao jedinstvena cjelina za trgovinski sadržaj. Posebna �estica se formira za trasu potoka. Veli�ina i površina gradivog djela gra�evinske �estice, te broj etaža zadana je u grafi�kom dijelu Plana (List 4. Uvjeti gradnje) i tablicom koja slijedi:

I. II. III. IV. V. Gra�evna �estica Koeficijent

izgra�enosti Koeficijent iskoristivosti Katnost Visina

oznaka gra�. �estice, oznaka gra�evine i oznaka namjene

prema grafi�kom prilogu Plana list 1 detaljna namjena

površina

(m2) (m2) kig (m2) kis/n* (m2) kis** broj etaža m

A (K2) pretežito trgova�ka namjena

18.700 47.000 (maks) 73.000

Po+P+1+Pk Pk za tehni�ku opremu u svrsi

održavanja gra�evine

12,0

1.

B

(K2) pretežito trgova�ka namjena

73.846

9.050

0,38

13.000 (maks)

0,82

13.000

1,2 P dio unutarnjeg prostora može biti podijeljen i na više etaža,

ukoliko ne prelazi najviši

zadani Kis

8,0

2. (IS) infrastruktura – trasa potoka

5.898 *** *** *** *** *** *** -- --

UKUPNO 79.744 27.750 -- 60.000 -- 86.000 -- -- --

* kis/n: koeficijent iskoristivosti nadzemnih etaža ** kis: ukupni koeficijent iskoristivosti (uklju�uju�i sve nadzemne i podzemne etaže) *** Izgra�enosti potoka utvrdit �e se na temelju projekta koji �e se izraditi za cijelu trasu izmještanja potoka. Izmještaj

potoka odvijat �e se unutar gabarita planirane �estice potoka. **** Izgra�enosti prometnice utvrdit �e se na temelju projekta dionice ove prometnice



Površina za izgradnju gra�evine (ozna�ena grafi�kim prilogom plana List 3. uvjeti korištenja, ure�enja i zaštite površina) ozna�ava prostor u kojem je mogu�a gradnja u okviru mogu�eg koeficijenta izgra�enosti.

Visina gra�evina uvjetovana je prethodnom tablicom i grafi�kim prilogom Plana (list 4. uvjeti gradnje). Visina gra�evine je mjerena od najniže kote ure�enog terena uz gra�evinu do vijenca.

2.3 NAMJENA GRA�EVINA Namjena gra�evina unutar obuhvata Plana je poslovna - pretežito trgova�ka (K2). Detaljna

namjena površina odre�ena je grafi�kim prilogom Plana (List 1. detaljna namjena površina) i tablicom iz to�ke 2.1.1. iz ove Odluke. Razmještaj gra�evina odre�en je grafi�kim prilogom Plana (List 3. uvjeti korištenja, ure�enja i zaštite površina).

Unutar zone pretežito trgova�ke namjene (K2) (trgovinski velecentar), gradit �e se trgovine mješovite robe, prehrane, butici, trgovine bijele tehnike, vrtni namještaj te ugostiteljski sadržaji (kafi�i, restorani i sl.).

Zelene površine �e se urediti kao parkovne i zaštitne zelene površine.

2.4 SMJEŠTAJ GRA�EVINA NA GRA�EVNOJ �ESTICI Me�usobna udaljenost gospodarskih gra�evina ne može biti manja od visine sljemena krovišta

ve�e gra�evine ali ne manja od:

mHH

522

21 ++ ,

gdje je H1 visina vijenca jedne gra�evine, a H2 visina vijenca susjedne gra�evine. Na istoj udaljenosti moraju biti i istake na bo�noj ili stražnjoj fasadi gra�evine.

Visina gra�evine mjeri se od najniže kote ure�enog terena uz gra�evinu do vijenca. Svjetlarnik i tehni�ka infrastruktura potrebna za funkcioniranje i održavanje gra�evina nalazi se iznad vijenca gra�evine i ne ubraja se u visinu.

Gra�evine su smještene unutar gradivog djela gra�evinske �estice na gra�evinskom pravcu, a odre�eno grafi�kim prilogom Plana (List 4. uvjeti gradnje). Dio gra�evine koji definira obvezni gra�evinski pravac mora biti najmanje 30% ukupne duljine pro�elja gra�evine. Gra�evinski pravac je najmanja i obvezna udaljenost gra�evine od regulacijskog pravca.

2.5 OBLIKOVANJE GRA�EVINA Gra�evine moraju svojim oblikom i veli�inom, arhitektonskim oblikovanjem, odabirom materijala i

kvalitetom izvedenih radova odgovarati HRN i biti primjerena klimatskoj zoni i mediteranskoj kulturi, kao i drugim prepoznatljivim suvremenim arhitektonskim kretanjima u oblikovanju

Izmiještanje potoka "Ri�ine", teren oko gra�evine, potporni zidovi, terase i sli�no, trebaju se izvesti tako da ne narušavaju izgled prostora, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta i/ili susjedne gra�evine, uklju�uju�i i prometnice.

2.6 URE�ENJE GRA�EVNIH �ESTICA

20% površine obuhvata uredit �e se kao parkovna površina ili prirodno zelenilo (zaštitno zelenilo). Dijelovi parkovne površina mogu biti i parterno ure�ena (list 3. uvjeti korištenja, ure�enja i zaštite površina). Veli�ina i oblik zelenih površina utvrdit �e se projektnom dokumentacijom. Izmješteni potok "Ri�ine" �ini sastavni dio ure�enja okoliša.

Mogu�e je parterno ure�enje uz gra�evinu radi osiguranja funkcioniranja iste, iako nije prikazano grafi�kim prilozima Plana.



Tablica koja slijedi prikazuje sažetak odnosa gra�evinskih i drugih ure�enih površina unutar obuhvata plana:

Površina Površina (m2)

% od ukupne površine obuhvata

DPU-a

Ure�enje

Parkovne, ure�ene i zaštitne zelene (negradive autohtone) površine

19.983

(24.343*)

19,9

(24,3)

Travnjaci, grmovi, drve�e, cvije�e i sl., te kamen, betonski tlakovci i sl. za parterno ure�enje površina. Urbana i parkovna oprema (dje�ji vrti�i sl.), rasvjeta.

Prometnice i parkirališne površine, trgovi i ostale ure�ene površine, nogostupi i ostale staze (uklju�uju�i i zaštitne zelene površine unutar prometnih koridora)

52.456

(4.360 zelenilo)

52,4

(4,4 % zelenilo)

Asfalt za prometnice. Betonski tlakovci, kamen i/ili asfalt za parkirališne površine i za nogostupe i ostale staze.

Površine za gradnju 27.750 27,7 Negradive površine urediti zelenilom i parternim ure�enjem (kamen, betonski tlakovci i dr.)

Ukupno 100.189 100,0

�lanak 5.

3. NA�IN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULI�NOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM

3.1.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULI�NE MREŽE

Sve prometne površine na podru�ju obuhvata ovog DPU-a moraju se izvesti u predvi�enim koridorima i prema zadanim popre�nim profilima, prema grafi�kom prilogu Plana (List. 2a. Prometna mreža).

Visinski elementi trasa cesta moraju se prilagoditi postoje�em terenu uz uvažavanje približnih kota niveleta danih u Planu prometa.

Gornji nosivi sloj svih kolnih prometnih površina mora se izvesti kao kolni�ka konstrukcija fleksibilnog tipa koja se sastoji od sloja mehani�ki nabijenog sitnozrnatog kamenog materijala, od bitumeniziranog nosivog sloja i od habaju�eg sloja od asfaltbetona. Kolni�ku konstrukciju treba dimenzionirati obzirom na propisano osovinsko optere�enje, nosivost temeljnog tla, klimatske i druge uvjete, što treba provesti prilikom izrade glavnih projekata za pojedine prometne površine.

Završni sloj pješa�kih prometnih površina treba izvesti od betonskih tlakovaca, kamena (ili sli�nog materijala) ili habaju�eg sloja od asfaltbetona.

Prometne površine moraju se opremiti potrebnom vertikalnom i horizontalnom prometnom signalizacijom prema Pravilniku o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama.

Sve prometne površine treba izvesti s odgovaraju�im uzdužnim i popre�nim padovima radi što u�inkovitije odvodnje oborinskih otpadnih voda.

Osiguranje ruba kolnika treba izvesti tipskim rubnjacima dimenzija 20/15 cm, a ruba nogostupa tipskim rubnjacima 12/15 cm.

Da se olakša prijelaz preko kolnika invalidnim osobama treba na svim raskrižjima na mjestima pješa�kih prijelaza izvesti rampe za savladavanje arhitektonskih barijera u skladu s posebnim pravilnikom.

Svi radovi na izradi kolni�ke konstrukcije kao i kvaliteta primijenjenih materijala moraju biti u skladu s HR normama i standardima.



3.1.2 Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog zna�aja (elementi trase i mjesta priklju�ka prometnica manjeg zna�aja)

3.1.1.1 Glavne ceste nadmjesnog zna�aja Prometna mreža �e se graditi prema uvjetima iz ovih odredaba I prema grafi�kom prilogu Plana

(List 2a: Prometna mreža). Državna cesta (D8) prolazi uz sjeverozapadnu granicu obuhvata ovog Plana. Duž jugozapadnog ruba obuhvata ovog Plana planiran je koridor potencijalne ceste (profil "A")

koja je djelomi�no izgra�ena od spoja na državnu cestu D8 (Jadranska magistrala) pa uz jugozapadnu granicu obuhvata u dužini od oko 130 m. Potencijalna cesta je sastavni dio planirane županijske obilaznice i njenom izgradnjom ostvarit �e se izravan spoj na brzu cestu Zadar 2 (Autocesta) – Gaženica. Potencijalna cesta u ovom dijelu Grada definirana je ovim Planom i DPU-om industrijsko-skladišno-servisne zone “Kosa”(Glasnik Grada Zadra, broj: 4/00).

Zona trgovinskog velecentra biti �e opskrbljena internom prometnom mrežom i otvorenim i podzemnim parkirališnim površinama. Zona �e imati tri glavna priklju�ka na planiranu prometnicu "A" (djelomi�no izgra�enu): 1) izlaz (desni skreta�) za osobna vozila, 2) ulaz/izlaz za osobna vozila – kontrola prometa semaforom i 3) ulaz/izlaz za osobna i gospodarska vozila - tako�er kontrola prometa semaforom. Semafor kod tre�eg priklju�ka imat �e ugra�eni senzorni sustav za propuštanje gospodarskih vozila kako bi se zadržao visoki stupanj prometne propusnosti u križanju. Predvi�en je i pomo�ni priklju�ak i na planiranu benzinsku postaju na državnu cestu D8 na sjeverozapadnom dijelu zone. Benzinska postaja se nalazi izvan obuhvata ovog Plana.

Do realizacije interne prometne mreže na podru�ju obuhvata DPU "Kosa" dozvolit �e se prometovanje u svim smjerovima na križanju ozna�eno DPU "Kosa" 1 (list 2a "prometna mreža"). Nakon realizacije interne prometne mreže bit �e dozvoljeni isklju�ivo desni skreta�i u, i desni skreta�i iz zone "Kose". Ostali manevri bit �e omogu�eni na signaliziranom križanju ozna�eno ovim Planom kao DPU "Kosa" 2.

Za cestovnu mrežu nadmjesnog zna�aja odabrani su sljede�i popre�ni profili: a) Državna cesta D8 je rekonstruirana prema slijede�im karakteristikama:

i. popre�ni profil kolnika ukupne širine 15,00 m koji se sastoji od kolnika širine 7,00 m (dva prometna traka širine po 3,50 m) u svakom pravcu, i obostranih zelenih pojaseva širine 1,50 m i obostranih nogostupa širine 2,75 m.

b) za potencijalnu cestu: i. popre�ni profil ("A") ukupne širine 25,50 m koji se sastoji od kolnika širine 14,00 m (dva

prometna traka širine po 3,25 m u svakom pravcu), obostranih zelenih pojaseva širine 3,00 m i obostranih nogostupa širine 2,50 I 3,00 m.

3.1.3 Gradske i pristupne ulice (situacijski i visinski elementi trasa i križanja i popre�ni profili s tehni�kim elementima)

3.1.2.1 Pristupne ceste

Zona obuhvata �e imati tri glavna priklju�ka na planiranu prometnicu "A" (djelomi�no izgra�enu): 1) izlaz (desni skreta�) za osobna vozila, 2) ulaz/izlaz za osobna vozila - kontrola prometa semaforom i 3) ulaz/izlaz za osobna i gospodarska vozila - tako�er kontrola prometa semaforom. Semafor kod tre�eg priklju�ka imat �e ugra�eni senzorni sustav za propuštanje gospodarskih vozila kako bi se zadržao visoki stupanj prometne propusnosti u križanju. Tako�er je planiran pomo�ni priklju�ak i na planiranu benzinsku postaju na državnu cestu D8 na sjeverozapadnom dijelu zone. Benzinska postaja se nalazi izvan obuhvata ovog Plana.

Za unutrašnju cestovnu mrežu na podru�ju trgovinskog velecentra odabrani su sljede�i popre�ni profili: a) za glavnu unutrašnju prometnu mrežu (profil "B1") odabran je popre�ni profil kolnika od 6,2 do 6,5 m koji

se sastoji od dva prometna traka širine po 3,1 do 3,25 m. Glavna obodna dionica ima i nogostup od 2m. Zeleni pojasevi su širine od 2,50 do 8,50m. Glavna uloga ove prometnice jest razvod osobnih i gospodarskih vozila kroz zonu.



b) za sekundarne unutrašnje ceste: ii. prometnice unutar nadzemnih parkirališnih površina: popre�ni profil kolnika od 5,0 do 6,5 m koji

se sastoji od dva prometna traka širine po 2,5 do 3,25 m. Ove su površine "smekšane" zelenim otocima prema grafi�kim prilozima Plana.

iii. jednosmjerna prometnica – priklju�ak na planiranu benzinsku postaju (profil "B2"): popre�ni profil kolnika širine 3,50 m koji se sastoji od jednog prometnog traka širine po 3,5 m i obostranim zelenim pojasom prema grafi�kim prilozima plana, najmanje širine od 3,50 m.

iv. pješa�ko-kolna površina (profil "B3") – servisna i vatrozaštitna prometnica: popre�ni profil kolnika je 6,5 m, s obostranim zelenilom od 4,5 m.

3.1.4 Promet u mirovanju (rješenje i broj mjesta)

Za potrebe prometa u mirovanju na podru�ju obuhvata ovog Plana planirano je ukupno 1.280 parkirališnih mjesta. Jedan dio parkirališnih mjesta bit �e smještena na nenatkrivenim ure�enim površinama (620 PM), a ostatak od 660 parkirališnih mjesta bit �e smješteno u podzemnoj garaži u sklopu gra�evine A. Od ukupnog broja parkirališnih mjesta na javnim površinama, najmanje 5% mora biti osigurano za vozila invalida.

Prostor odre�en za smještaj prometa u mirovanju ne može se prenamijeniti u druge svrhe, a niti se može promatrati odvojeno od namjene kojoj služi. Izuzetak �ine dijelovi podruma u kojima �e se smjestiti tehni�ki sadržaji za održavanje i zaštitu gra�evina.

Odnosi korištenja i održavanja parkirališnih površina me�u subjektima �e se pravno regulirati. Prostor odre�en za smještaj prometa u mirovanju ne može se prenamijeniti u druge svrhe, a niti se može promatrati odvojeno od namjene kojoj služi. Izuzetak �ine dijelovi podruma u kojima �e se smjestiti tehni�ki sadržaji za održavanje i zaštitu gra�evina.

Potrebno je hortikulturno urediti nadzemne parkirališne površine sa niskim i srednje visokim biljem kako bi se ublažio vizualni utjecaj parkirališta.

Odabrane dimenzije parkirališnih mjesta za okomito parkiranje vozila su 2,50x5,00 m, a za uzdužno parkiranje vozila 2,00x 5,00 m.

Najmanji broj predvi�enih garaža/parkirališnih mjesta (PGM), ovisno o vrsti i namjeni slijedi: I. II.

Funkcionalna cjelina Planirani broj PM (zajedni�ke parkirališne površine)

(K2) pretežito trgova�ka namjena (gra�evina A)

(K2) pretežito trgova�ka namjena (gra�evina B)

nadzemne parkirališne površine: 620

podzemna garaža:

660

UKUPNO 1.280

3.1.5 Biciklisti�ke staze

Biciklisti�ke staze nisu posebno planirane kroz zonu. Karakter planirane interne prometne mreže omogu�it �e siguran protok biciklisti�kog prometa.

Mogu�e je projektirati i pješa�ko-biciklisti�ke staze u sklopu glavnih projekata, posebno u smislu hortikulturnog rješenja.



3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA OSTALE PROMETNE MREŽE

Osim kolne uli�ne mreže nisu planirani drugi vidovi prometa unutar zone obuhvata. Izuzetak �ini ugibalište za autobuse koji je izgra�en u sklopu Državne ceste D8 (uz sjeverozapadni rub zone obuhvata).

3.3 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

Dovod telefonske mreže do naselja izvest �e se od to�ke postoje�eg zdenca “A”, a prema uvjetima za projektiranje od T-coma.

Prije po�etka gradnje potrebno je obilježiti postoje�i TK kabel koji je položen u zemlju i “traga�em“ to�no odrediti njegov položaj koji je približno ucrtan u ovaj plan. Ukoliko se pretpostavlja da �e se oštetiti kod iskopa treba ga izmjestiti o trošku investitora prije po�etka radova

Telefonska mreža izvest �e se uvla�enjem TK kabela u cijevi kabelske kanalizacije, koju treba napraviti od to�ke “A”. Glavna trasa je od priklju�ne to�ke “A” do zgrade ozna�enom "A" u grafi�kim prilozima.

Kapacitet TK kanalizacije treba biti ne manje od 2xPEHD cijevi promjera 50mm.

Trasa i povezivanje cijevi treba izvesti s tipskim zdencima D4, D3, D2 i D1, prema grafi�kom prilogu Plana (list 2b. plan javne rasvjete, elektroenergetske i telekomunikacijske mreže).

TK kabeli trebaju biti bakreni ili svjetlovodni, a detalji spajanja, kao i razrada istih, biti �e u Glavnom projektu Telefonske mreže.

Ra�una se da �e biti potrebno 100-150 telefonskih brojeva za zonu poduhvata DPU-a.

Na zelenoj površini ili u garaži postaviti �e se telekomunikacijski razvodni ormara za cijelu zonu.

3.4 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I VODOVA UNUTAR PROMETNIH I DRUGIH JAVNIH POVRŠINA (OPSKRBA PITKOM VODOM, ODVODNJA I PRO�IŠ�AVANJE OTPADNIH VODA, OPSKRBA PLINOM, OPSKRBA TOPLINSKOM ENERGIJOM, ELEKTROOPSKRBA I JAVNA RASVJETA

3.4.1 Vodoopskrba

Ovim Planom omogu�ava se izgradnja vodovodne mreže na koju �e se spojiti postoje�a i novoplanirana gradnja. Planirano je da se ostvari kvalitetna prstenasta vodovodna mreža koja omogu�ava kvalitetnu vodoopskrbu svih postoje�ih i planiranih gra�evina unutar obuhvata ovog Plana.

Vodovodna mreža mora se izvesti u predvi�enim koridorima prema grafi�kom prilogu Plana (List 2c. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža: plan vodoopskrbe). Trase vodovodnih cjevovoda moraju se položiti u koridoru prometnih površina i to u nogostupu ili zelenoj površini, a iznimno mogu se postavljati i u kolniku. Ako se cjevovod polaže u zelenoj površini mora biti udaljen od korijenja drve�a

Planirani profil priklju�ka na javni vodoopskrbni sustav za trgovinski velecentar je DN 150, a kona�ni profil cjevovoda u zoni trgovinskog velecentra �e se utvrditi nakon izrade projektne dokumentacije.

Vodovodni cjevovodi moraju kod paralelnog vo�enja biti udaljeni od visokonaponske mreže minimalno 1,5 m, od niskonaponske mreže i tt vodova minimalno 1,0 m, a od kanalizacijskih cjevovoda minimalno 3,0 m.

Cjevovodi moraju biti položeni na dubinu od 1,0 do 1,2 m u cestovnom pojasu, kako je to prikazano na grafi�kom prilogu, a vanjska izolacija vodovodnog cjevovoda treba odgovarati vrsti tla u koji se polažu.

Za vodovodnu mrežu moraju se odabrati vodovodne cijevi od kvalitetnog vodovodnog materijala i to za profile jednake i ve�e od 80 mm lijevanoželjezne cijevi od nodularnog lijeva (duktil), a za profile manje od 80 mm pocin�ano �eli�ne cijevi.



Trgovinski velecentar �e na priklju�ku na javni vodoopskrbni sustav imati glavni vodomjer na dostupnom mjestu (ispred sadašnjeg vodomjera). Tip vodomjerila, te tip i gabarit okna za vodomjerilo odre�uje “Vodovod” d.o.o. Zadar.

Prije projektiranja bilo kojeg dijela javne uli�ne vodovodne mreže iz ovog plana koji bi se samostalno realizirao treba izraditi projekt koji projektant (ili investitor), u vidu radne verzije ili gotovog projekta, mora dostaviti “Vodovodu” d.o.o. Zadar na pregled i suglasnost prije podnošenja zahtjeva za gra�evinsku dozvolu te su projektanti (projektant) vodoopskrbnih gra�evina dužni od “Vodovoda” d.o.o. Zadar zatražiti po�etne podatke i specifi�ne tehni�ke uvjete i za projektiranje.

Projektna dokumentacija i izgradnja vodovodne mreže mora biti uskla�ena s važe�om zakonskom regulativom, pravilnicima, uredbama, normativima, standardima i uvjetima koje izdaju odre�ene nadležne službe.

Za protupožarnu zaštitu moraju se na novoplaniranoj mreži izvesti nadzemni hidranti, a planirano je da se ostvari kvalitetna prstenasta mreža, a sve prema “Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenja požara” (NN 8/2006).

Opskrba ovog podru�ja sanitarnom vodom planira se tla�no opskrbnim vodom DN150 mm koji prolazi prometnicama i koji se napaja iz crpne postaje koja se nalazi van obuhvata DPU-a.

3.4.2 Odvodnja

Unutar obuhvata ovog Plana primjenjivat �e se razdjelni kanalizacijski sustav (sanitarne i oborinske vode). Fekalne otpadne vode s podru�ja obuhvata detaljnog plana ure�enja bit �e sakupljene pomo�u sabirnog voda PVC DN 300 i odvedene u biološki pro�iš�iva� otpadnih voda s dva stupnja pro�iš�avanja (do 10.000 ES) i dodatnim postrojenjem za higijenizaciju/dezinfekciju pro�iš�ene vode (UV zrake ili sli�an postupak). Otpadne vode bit �e pro�iš�ene do II. kategorije vode prijemnika prije odvoda tla�nim cjevovodom PEHD DN100 pomo�u pumpi do crpne stanice Crno. Ukoliko crpna postaja "Crno" nije realizirana, pro�iš�ene vode iz ure�aja se mogu ispuštati u potok Ri�ine, i to samo do puštanja u funkciji crpne postaje "Crno".


Oborinske vode sa svih površina koje bi mogle biti zamaš�ene (ceste, parkirališta i manipulativne površine) se moraju propustiti kroz separator ulja i masti prije nego što se ispuštaju preko sabirnog voda u izmješteni potok Ri�ine. Separator ulja i masti mora imati metalne poklopce zbog povremenog �iš�enja.


Kanalizacijske cijevi moraju biti položene na horizontalnoj udaljenosti 2,0-3,0 m od vodovodnih cijevi. Kod kontrolnih okana ova udaljenost mora biti min. 1,0 m.

Kanalizacijska mreža mora se izgraditi od kvalitetnih kanalizacijskih cijevi. Kontrolna okna moraju biti na razmaku koji omogu�ava priklju�ak svih otpadnih voda iz okolnih gra�evina. Dno rova na koje se polažu kanalizacijske cijevi i nadsloj od 30 cm iznad tjemena cijevi moraju se izvesti od kvalitetnog sitnozrnatog materijala i zbiti na zahtijevani modul stišljivosti.

Ako je dubina polaganja kanalizacijskih cijevi na prometnim površinama manja od 1,5 m kanalizacijske cijevi moraju se zaštititi slojem betona u punoj širini rova.

Za fekalnu kanalizacijsku mrežu treba primijeniti minimalni profil od 250 mm, te minimalni pad I=0,50%.

Za minimalni profil oborinske kanalizacijske mreže mora se primijeniti profil 300 mm.

Priklju�ke iz gra�evina i priklju�ke za vodolovna grla treba izvesti od kanalizacijskih cijevi profila 200 mm.



Na svim planiranim prometnim površinama mora se predvidjeti dovoljan broj vodolovnih grla, a na popre�nim ulicama i adekvatne kanalske linijske rešetke.

Na kontrolnim oknima duž prometnica moraju se predvidjeti lijevanoželjezni poklopci teškog tipa.

Projektna dokumentacija i izgradnja objekata kanalizacijskog sustava mora biti uskla�ena s važe�om zakonskom regulativom, pravilnicima, uredbama, normativima, standardima i uvjetima koje izdaju odre�ene nadležne službe, te odlukama Gradskog vije�a Grada Zadra: Odluka o odvodnji otpadnih voda i Odluka o priklju�enju na komunalnu infrastrukturu za opskrbu pitkom vodom i odvodnju otpadnih i oborinskih voda na podru�ju Grada Zadra.

Obvezatno se mora konzultirati krajnji Korisnik ovih objekata “Odvodnja” d.o.o. Zadar.

3.4.3 Energetika

3.4.3.1 Razvod visokog napona i trafostanica:

Trasa razvoda visokog napona dana je u grafi�kom prilogu Plana (list 2b. plan javne rasvjete, elektroenergetske i telekomunikacijske mreže).

�etiri trafostanice �e napajati podru�je obuhvata Plana s elektri�nom energijom. Trafostanice �e biti gotove ili zidane (prema tipskim projektima HEP-a), postavljene u gra�evinama kao slijedi: a) TS TRGOVINSKI CENTAR VRILO-1 u Podrumu velecentra snage 3x1000kVA; 10(20)/0,4kV, b) TS TRGOVINSKI CENTAR VRILO-1, snage 1x1000kVA, 10(20)/0,4kV (po potrebi 2x1000kVA)

Površina parcele za TS 1x1000kVA je min. 45m2, a za duplu 2x1000kVA je min. 60m2

Sve �e biti s postrojenjem tip VDA - Kon�ar i transformatorom max. snage 1000kVA.

Dovod do TS TRGOVINSKI CENTAR VRILO-1 (prolazna), izvesti �e s novim podzemnim visokonaponskim kabelom XHE 49A 3 x (1x185mm2 ) ukopanog u zemlju na dubinu od 90cm iz

TS 110/20kV ZADAR-CENTAR. U kabelski kanal �e se postaviti svi energetski kabeli i telefonske cijevi, poštuju�i me�usobni razmak prema tehni�kim propisima.

Kod prijelaza preko prometnica kabeli �e se uvu�i u PVC cijevi uz postavljanje još jedne rezervne cijevi.

3.4.3.2 Razvod niskog napona i javne rasvjete

Trasa razvoda niskog napona dana je u grafi�kom prilogu Plana (list 2b. plan javne rasvjete, elektroenergetske i telekomunikacijske mreže).

Niskonaponski razvod izme�u ormara i TS izvest �e se tipskim kabelima. Razvodni ormari bit �e izra�eni kao samostoje�i od plastike ili metala. Niskonaponski razvod-priklju�ak gra�evina izvest �e se tipskim kabelima prema odabiru projektanata.

U isti kanal postavljat �e se elektri�ni kabeli i telefonske cijevi.

Niskonaponski razvod rasvjete izme�u TS i stupova vanjske rasvjete izvest �e se tipskim kabelom PPOO 4 x 25mm2.

Stupovi rasvjete bit �e �eli�ni pocin�ani, prokromski ili plasti�ni, a biti �e visine koju odredi projektant.

Kabeli javne rasvjete postavit �e se u isti kanal s kabelima NN razvoda.

Kao uzemljiva� koristit �e se u cijeloj mreži uže Cu-50mm2. Svi detalji SN, NN kabela i JR, kao i trafostanica biti �e riješeni u „Projektu Trafostanica, visokonaponskog priklju�ka, niskonaponske mreže i javne rasvjete Trgovinskog centra Vrilo“.



�lanak 6.

4 UVJETI URE�ENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA Temeljno na�elo ure�enja zelenih površina je da se upotrebljavaju biljke koje su autohtone i

uobi�ajene u ovom podneblju i za koje se pouzdano zna da mogu uspijevati. Stabla treba rasporediti u manje grupacije ili drvorede. Poseban zna�aj ima drvored u okviru

glavnih internih prometnica i parkirališnih površina. Pojedina�no postavljena stabla treba okružiti betonskim rubnjakom i odvojiti od površina koje nisu

zelene. Prije hortikulturnog ure�enja potrebno je izraditi projekt okoliša za gra�evinsku �esticu, te za

infrastrukturne koridore i javne površine. Najmanje 20 % zone obuhvata treba urediti kao parkovnu površinu ili kao prirodno zelenilo

(zaštitno zelenilo). Zeleni pojasevi prikazani grafi�kim prilogom Plana (list 3. Uvjeti korištenja, ure�enja i zaštite

površina) su obvezni. Njihov oblik se može mijenjati ako �e se time posti�i kvalitetnija organizacija izgra�enih i zelenih površina. Dodatno, mogu�e je izvesti proboje zelenih pojasa u svrhe omogu�avanja pješa�kog, ili biciklisti�kog pristupa gra�evnoj �estici s javne površine.

Zelene površine �e se opremiti odgovaraju�om urbanom opremom i osvijetliti javnom rasvjetom.

�lanak 7.

5 UVJETI URE�ENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRA�EVINA

Na podru�ju obuhvata ovog Plana nema evidentiranih povijesnih gra�evina, arheoloških lokaliteta. niti posebno vrijednih prirodnih cjelina.

�lanak 8.

6 UVJETI I NA�IN GRADNJE Gra�evine koje �e se graditi u okviru obuhvata ovog Detaljnog plana moraju biti primjerene

klimatskoj zoni i mediteranskoj kulturi svojim oblicima i materijalima u cilju postizanje uštede energenata u tijeku korištenje gra�evina.

Sve prometne površine i sva komunalna infrastrukturna mreža na podru�ju obuhvata ovog DPU-a moraju se izvesti u predvi�enim koridorima.

Svi zemljani i ostali gra�evinski radovi, za vrijeme izgradnje planiranih cestovnih i javnih parkirališnih površina, kanalizacijske mreže, vodovodnih cjevovoda i ostalih komunalnih instalacija, moraju se izvesti bez miniranja da se ne oštete okolno izgra�ene gra�evine i postoje�a komunalna infrastruktura

Prije projektiranja i izgradnje komunalne infrastrukture mora se na terenu utvrditi to�an položaj svih postoje�ih komunalnih instalacija.

Vodovodna i kanalizacijska mreža mora se izvesti od kvalitetnog vodonepropusnog materijala. Posteljica na dnu rova vodovodnih cijevi i kanalizacijskih cijevi i zaštitna obloga u visini od 30 cm

iznad tjemena cijevi moraju se izvesti od sitnozrnatog materijala granulacije 0-8 mm, te zbiti na zahtijevani modul stišljivosti.


U svrhu spre�avanja širenja požara na susjedne gra�evine, gra�evina mora biti udaljena od susjedne gra�evina najmanje 4m ili manje, ako se dokaže uzimaju�i u obzir požarno optere�enje, brzinu širenja požara, požarne



karakteristike materijala gra�evina, veli�inu otvora na vanjskim zidovima gra�evina i dr., da se požar ne�e prenijeti na susjedne gra�evine ili mora biti odvojena od susjednih gra�evina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slu�aju da gra�evina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov gra�evine najmanje 0,5m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala na dužini konzole.

Radi omogu�avanja spašavanja osoba iz gra�evine i gašenja požara na gra�evini i otvorenom prostoru, gra�evina mora imati vatrogasni prilaz odre�en prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se ukoliko ne postoji predvidjeti unutarnja i vanjska hidrantska mreža.

Prilikom projektiranja garaža koristiti austrijske smjernice TRVB N 106, koje se u ovom slu�aju rabe kao pravila tehni�ke prakse, što se temelji na �lanku 2. stavak 1. Zakona o zaštiti od požara ("Narodne novine" br.58/93, 33/05 i 107/07.).

Prilikom projektiranja trgovina koristiti austrijske smjernice TRVB N 138, koje se u ovom slu�aju rabe kao pravila tehni�ke prakse, što se temelji na �lanku 2. stavak 1. Zakona o zaštiti od požara ("Narodne novine" br.58/93, 33/05 i 107/07.).

Gra�evina mora biti projektirana i izgra�ena tako da ispunjava bitne zahtjeve iz podru�ja zaštite od požara utvr�ene Zakonom o zaštiti od požara ("Narodne novine" br.58/93, 33/05 i 107/07), i na temelju njega donesenih propisa te uvjetima zaštite od požara utvr�enim posebnim zakonima i na temelju njih donesenih propisa.

Ostale mjere zaštite od požara projektirati u skladu s važe�im pozitivnim hrvatskim propisima i normama koji reguliraju ovu problematiku.

Potrebno je ishoditi potvrdu od strane Policijske uprave da su u glavnom projektu predvi�ene propisane ili posebnim uvjetima gra�enja tražene mjere zaštite od požara za projekte iz glavnog projekta koje se odnose na gra�evine na kojima postoje mjere zaštite od požara.

�lanak 9.

7 MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO POVIJESNIH CJELINA I GRA�EVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Prije izvo�enja radova potrebno je izvršiti rekognisciranje terena od strane stru�ne osobe arheologa. Ako se uo�e dosad nepoznati nalazi ili nalazišta, propisat �e se daljnje mjere istraživanja.

Ako se pri izvo�enju gra�evinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla nai�e na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odga�anja obavijestiti Upravu za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zadru.

Sve radove nadzora i eventualnih arheoloških istraživanja dužan je financirati investitor.

�lanak 10.

8 MJERE PROVEDBE PLANA Mjere za provo�enje Plana odnose se na izradu i realizaciju programa ure�enja zemljišta,

odnosno pripremu zemljišta za izgradnju. Tijekom izvo�enja radova potrebno je postupati u skladu s Projektom organizacije gradilišta, uz

kontrolu nadležnih tijela uprave, i osigurati osnovne sanitarno-tehni�ke uvjete za boravak radnika. Prije poduzimanja op�ih mjera ure�enja zemljišta potrebno je ispoštovati slijede�e uvijete i mjere

radi osiguranja odgovaraju�eg vodnog režima pri izmiještanju-ure�enju buji�nog vodotoka Ri�ine: a) investitor je dužan, prije postupka izdavanja dozvole za gradnju, okon�ati postupak brisanja svojstva

"javnog vodnog dobra" nad dijelom "starog" korita bujice Ri�ina, a upisati svojstvo "javnog vodnog dobra" nad novim dijelom korita bujice Ri�ine. Postupak se pokre�e pred Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva , Uprava gospodarenja vodama – Zagreb,



b) investitor je dužan izraditi glavni projekt ure�enja-izmještanja dijela bujice Ri�ina u skladu sa vodopravnim uvjetima (klasa: UPI-325-06/07-01/0003641 Ur.broj: 374-24-2-07-4/TG dne., 15. listopada, 2007. god.) i ovim Planom,

c) investitor je dužan tehni�ko rješenje ure�enja-izmještanja sa svim potrebnim gra�evinama, maksimalno smjestiti na Planom predvi�enu �esticu zemlje novog korita vodotoka Ri�ina koja ima status "javnog vodnog dobra",

d) investitor je dužan izraditi tehni�ko rješenje ure�enja-izmještanja dijela bujice Ri�ine na na�in koji omogu�ava nesmetan prihvat cjelokupne 50. godišnje velike vode s vlastitog sliva. Dimenzioniranje korita treba izvršiti za mjerodavnu protoku (protoka 50. godišnjeg reda pojavljivanja) dobivenu kao rezultat hidroloških mjerenja ili kao rezultat primjene neke od empirijskih metoda. Dobivena visina profila po odabranoj protoki potrebno je uve�ati za 50 cm, kao sigurnosno nadvišenje. Hidrološki, hidrauli�ki i stati�ki prora�uni trebaju biti sastavni dijelovi tehni�kog rješenja kod isho�enja dozvole za gradnju. Karakter vodotoka je buji�ni vodotok privremenog i stalnog karaktera,

e) investitor je dužan projektno rješenje regulacije dati u obliku otvorenog korita (armiranobetonsko korito, obloženo kamenom) ili u vidu zatvorenog armiranobetonskog korita-kinete na na�in koji �e omogu�iti siguran i blagovremeni protok voda bujice, te održavanje i �iš�enje istog. Projektnim rješenjem treba se predvidjeti korištenje lokalnih, tradicijskih gra�evinskih materijala. Posebno se skre�e pozornost za izradu detalja uljevne gra�evine, te rješenja spoja sa nizvodnim tokom,

f) upuštanje zaga�enih oborinskih ili fekalnih voda u korito ure�ene bujice nije dozvoljeno, g) tehni�ko rješenje ure�enja bujice mora osigurati neometanu odvodnju oborinskih (nezaga�enih) voda sa

zemljišta uz korito. Projektno rješenje treba sadržati sve detaljne nacrte gore navedenih elemenata, h) investitor ne smije izgradnjom predmetne gra�evine umanjiti propusnu mo� postoje�eg korita bujice, niti

uzrokovati erozije u istom, a za vrijeme izvo�enja radova mora omogu�iti normalan protok u koritu. Upuštanje zaga�enih oborinskih ili fekalnih voda u koritu regulirane bujice nije dozvoljeno,

i) izrada projektnog rješenja treba uskladiti sa stru�nim službama Hrvatskih voda, j) nadzor nad predmetnim radovima vršit �e ovlaštenik Hrvatskih voda, a investitor radova dužan je

o po�etku radova pravodobno obavijestiti Hrvatske vode, k) investitor je dužan za višak iskopa projektom odrediti mjesto, na�in deponiranja i kona�no

ure�enje deponija. Teren devastiran radovima potrebno je dovesti u prvobitno stanje, l) investitor je dužan pri izradi glavnog projekta predvidjeti odgovaraju�e mjere da izgradnjom

predmetne gra�evine ne do�e do šteta ili nepovoljnih posljedica za vodopravne interese, m) ovi se uvjeti mogu izmijeniti ukoliko za to nastanu opravdani razlozi, a zainteresirana stranka

podnese dokumentirani zahtjev. Ostale mjere ure�enja zemljišta unutar obuhvata Plana obuhva�aju:

a) ure�enje imovinsko-pravnih odnosa s vlasnicima, b) izradu parcelacijskog elaborata kako bi se uskladila parcelacijska struktura u svezi realizacijom

prometnica, komunalne infrastrukture i ostalih zajedni�kih i javnih površina, c) izradu glavnih i izvedbenih projekata prometnica i ostale komunalne infrastrukture, d) izradu idejnog rješenja za ure�enje javnih zelenih površina.

Za rješenje vodoopskrbe cjelokupnog podru�ja obuhvata Plana mora se izraditi posebno idejno rješenje u kojem �e se izvršiti detaljna analiza koli�ina specifi�ne potrošnje vode, provesti odgovaraju�i hidrauli�ki prora�un, definirati trase i profili cjevovoda, te odrediti to�no mjesto priklju�enja na postoje�i sustav vodoopskrbe.

Nakon pripreme zemljišta potrebno je pristupiti ure�enju komunalnih objekata i ure�aja koje sadrži: a) gra�evinske radove vezane uz izmiještanja dionice potoka Ri�ine, b) izgradnja prometnica,



c) izgradnja objekata infrastrukture za vodoopskrbu, odvodnju, elektroopskrbu i TT mrežu, d) izvedba javne rasvjete, e) ure�enje javnih površina.

Komunalna infrastruktura na podru�ju obuhvata DPU-a mora se izvesti prema uvjetima i u koridorima predvi�enim Planom. Izuzetak �ine korekcije radi prilago�avanju fizi�kim uvjetima terena i zadovoljavanju propisa.

Nije mogu�e graditi gospodarske gra�evine prije ure�enja zemljišta što podrazumijeva zapo�ete zemljane radove na ure�enje komunalne infrastrukture (prvenstveno gra�evinski radovi oko izmiještanja potoka).

Potrebno je hortikulturno urediti zemljište prije uporabe gra�evine. Gradnja gra�evina se može izvoditi u fazama. Faze izgradnje (ako �e se graditi u fazama) �e se

definirati lokacijskom dozvolom.

�lanak 11.

9 MJERE SPRJE�AVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Nije predvi�ena izgradnja nikakvih gra�evina koji svojim djelovanjem mogu izazvati nepovoljne utjecaje na okoliš.

Provedbom mjera iz ovog Plana omogu�it �e spre�avanje nepovoljnog utjecaja na okoliš. U projektnoj dokumentaciji moraju se predvidjeti sve odgovaraju�e mjere da izgradnjom planiranih

gra�evina ne do�e do štete ili nepovoljnih posljedica po vodnogospodarskim interesima. Fekalne otpadne vode (sanitarno potrošne otpadne vode) s podru�ja obuhvata detaljnog plana ure�enja

bit �e sakupljene pomo�u sabirnog voda PVC DN 300 i odvedene u biološki pro�iš�iva� otpadnih voda s dva stupnja pro�iš�avanja (do 10.000 ES) i dodatnim postrojenjem za higijenizaciju/dezinfekciju pro�iš�ene vode (UV zrake ili sli�an postupak). Prije prolaza kroz postrojenje za higijenizaciju otpadna voda mora zadovoljavati uvjete prema Pravilniku o grani�nim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99 i NN 06/01), a nakon prolaska kroz postrojenje za higijenizaciju broj fekalnih i koliformnih bakterija mora biti sveden na razinu da zadovolji kvalitetu vode druge kategorije. Ukoliko crpna postaja "Crno" nije realizirana, pro�iš�ene vode iz ure�aja se mogu ispuštati u potok Ri�ine, i to samo do puštanja u funkciji crpne postaje "Crno".


Koncentracija opasnih tvari koje se ispuštaju u fekalnu kanalizacijsku mrežu, odnosno koje dolaze na ure�aj za pro�iš�avanje otpadnih voda ne smije prelaziti vrijednosti utvr�ene “Pravilnikom o grani�nim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama”.

Dionice kanalizacijske mreže koje se križaju s vodovodnom mrežom moraju se izvesti s posebnom zaštitom kako bi se onemogu�io kontakt otpadnih voda s vodoopskrbnim sustavom. Jedna od mjera je da se kanalizacijske cijevi moraju nalaziti ispod vodovodnih cjevovoda, kao i na dovoljnoj me�usobnoj horizontalnoj udaljenosti.

Kako bi se sprije�ilo odnošenje aerosola iz kanalizacijskog sustava na okolni teren, kanalizacijska mreža mora biti potpuno zatvorena bez ikakvih površina s otvorenim vodnim licem.

Ozra�ivanje kanalizacijske mreže treba biti riješeno preko ozra�iva�a na svim priklju�nim objektima kako bi se smanjilo sakupljanje opasnih plinova i omogu�io dotok kisika potrebnog za razgradnju organskih tvari.

Komunalni otpad prikupljat �e se unutar središnje tehni�ke gra�evine (gra�evinska �estica br. 7) gdje �e se provesti osnovna obrada otpada na na�in da se sme�e sortira u osnovne skupine i zbija, spremno za odvoz na gradski deponij.



�lanak 12.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u "Glasniku Grada Zadra".

Klasa: 350-01/07-01/50 Ur. broj: 2198/01-1/2-08-18 Zadar, 29. svibnja, 2008.

GRADSKO VIJE�E GRADA ZADRA

PREDSJEDNIK Zvonimir Vran�i�. dr.med, v.r.

Documents

Mjere zastite voda - Grad Zadar Vrilo obrazlozenje i odredbe 2008.pdf · Na mjestima prikljucenja otpadnih voda (nakon prociscavanja) na prijamnik - potok Ricinu, osigurati kontrolna