Mjesečni bilten NAFTA I GASTanker ugrozio isporuku goriva u BiH distributeri gorivo uvoze iz rafinerije u Pančevu, Sisku i iz Slovenije i Mađarske. Podsjećamo, tanker koji je udario

Izdavač:

NAFTNI KOMITET U

BOSNI I HERCEGOVINI

NAFTA I GASMjesečni bilten

ANALIZE | VIJESTI | STAVOVI

Septembar

2018

Tanker ugrozio isporuku

goriva u BiH

ŠTA JE DONIJELO

POVEĆANJE AKCIZA

Puštena u rad

mHE „JELEČ“

Implementacija

prvog paketa

sankcija SAD-a Iranu

NAFTA I GASMjesečni bilten

ANALIZE | VIJESTI | STAVOVI

Septembar 20184 Akumulirani gubitak Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu 617,6 miliona KM

6 UIO BiH "ubrala" preko četiri milijarde od poreza

7 Izvoz struje iz BiH: U Srbiju 601 milion, u Hrvatsku 724 miliona KM

8 Tanker ugrozio isporuku goriva u BiH

9 Šta je donijelo povećanje akciza?

15 Šarović: Energetska strategija otvara nam vrata različitim fondovima

17 Zašto novac nije uplaćen na račun „Gazproma“ | Zvizdić odbio isplatu duga za plin,

građanima viši računi!

20 Petrol s 2,43 milijarde eura prihoda najveća slovenska kompanija

21 G-Drive štafetni polumaraton kroz dijelove Sarajeva

22 Prijedorska “Toplana” se zadužuje za četiri miliona KM

23 Puštena u rad mHE „JELEČ“

25 Cijene nafte pale, američke zalihe porasle

26 Skupa nafta diže cijene aviokarata i hotelskih usluga

27 MOL grupa i APK dogovorili strateško partnerstvo za recikliranje plastike

28 "Gazprom" na dresu još jednog kluba

29 MOL: 512 milijuna dolara neto dobiti u pola godine

30 Rusija na Arktiku gradi kompleks za pronalaženje nafte i gasa

31 Implementacija prvog paketa sankcija SAD-a Iranu

35 Cijene nafte porasle nakon Trumpovih sankcija Iranu: za samo nekoliko sati 42 centa više

36 Lideri pet država potpisali konvenciju o Kaspijskom moru

37 Francuski TOTAL se povlači iz Irana

38 Ovo je rang lista proizvodnje nafte u svijetu

39 "Gasprom" postavio svjetski rekord u izgradnji gasovoda

39 Iran: Pad izvoza sirove nafte i prije sankcija

40 BIZNIS IDEJA: Rusi benzin kupuju onlajn, isporuka do parkiranog automobila

41 Kako do manje potrošnje goriva?

43 VIDEO PREPORUKE

44 Prosječne maloprodajne cijene goriva u zemljama regiona

Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH3

Rafinerija nafte Bosanski Brod je za šest

mjeseci ove godine napravila novi

gubitak u poslovanju.

U polugodišnjem izvještaju, objavljenom

na Banjalučkoj berzi, navedeno je da je

finansijski minus u prvom polugodištu

nešto veći od šest miliona, dok je

akumulirani gubitak porastao na 617,6

miliona KM.

olugodišnji negativni saldo u poslovanju

ovog preduzeća u većinskom ruskom

vlasništvu je za oko 1,5 miliona KM

manji u odnosu na isti period prošle

godine.

Rafinerija nafte Bosanski Brod je na

kraju juna 2018. zapošljavala 926

radnika, što je smanjenje za 52 u

odnosu na prošlu godinu.

Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH

I na kraju prošle godine revizori su

upozoravali da Rafinerija nafte u

Bosanskom Brodu ima kratkoročne

obaveze veće od obrtne imovine za

64,3 miliona KM.

Te činjenice ukazuju na postojanje

značajne neizvjesnosti u poslovanju

ovog preduzeća, čiji rad zavisi od

kontinuirane finansijske podrške

matičnog društva – “Njeftegazinkora“ iz

Ruske Federacije.

Nezavisni revizori su tada naveli i da se

matično preduzeće obavezalo da će

pružiti finansijsku podršku Rafineriji nafte i

da će osigurati neophodna sredstva za

uredno izmirivanje dospjelih obaveza.

Akumulirani gubitak Rafinerije nafte u

Bosanskom Brodu 617,6 miliona KM

Izvor: Biznis.ba, 01.08.2018.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

4

Foto: Ilustracija

http://biznis.ba/akumulirani-gubitak-rafinerije-nafte-u-bosanskom-brodu-6176-miliona-km/http://biznis.ba/akumulirani-gubitak-rafinerije-nafte-u-bosanskom-brodu-6176-miliona-km/

Foto: Ilustracija


Uprava za indirektno oporezivanje

/UIO/ BiH za sedam mjeseci prikupila je

4.266.000.000 KM prihoda od indirektnih

poreza, što je u odnosu na isti period

prošle godine povećanje od 357

miliona KM ili 9,14 odsto.

Portparol UIO Ratko Kovačević rekao je

novinarima u Banjaluci da je samo u

julu UIO prikupila 688 miliona KM

indirektnih poreza, što je za 69 miliona

KM više u odnosu na juli 2017. godine.

"Nakon što je Uprava privrednicima u

BiH izvršila povrat PDV-a u iznosu od 790

miliona KM, u raspodjelu BiH, entitetima

i Brčko distriktu upućeno je

3.476.000.000 KM, što je za 299 miliona

KM više u odnosu na prihode koje su sa

Jedinstvenog računa korisnici dobili u

istom periodu 2017. godine", objasnio je

Kovačević.

On je dodao da je za finansiranje

institucija BiH u periodu januar-juli 2018.

godine raspoređen iznos od 432 miliona

KM, dok je Federaciji BiH ukupno

raspoređeno 1.931.000.000 KM,

Republici Srpskoj 982 miliona KM i Brčko

distriktu 105 miliona KM.

"UIO zabilježila je rast prihoda po svim

vrstama indirektnih poreza. Zabilježen je

rast prihoda po osnovu PDV-a iz PDV

prijava koje dostavljaju poreski

obveznici što znači da je došlo do

povećanja ekonomske aktivnosti u BiH",

naglasio je Kovačević.

On je dodao da su drugi po veličini

prihodi po osnovu akciza, gdje je

posebno istakao rast prihoda

prikUpljenih po osnovu akciza na naftu i

naftne derivate i duvan i duvanske

prerađevine.

"Imali smo i rast prihoda po osnovu

putarine, posebno zbog činjenice da

su od 1. Februara u primjeni izmjene i

dopune zakona o akcizama, gdje je

putarina za izgradnju auto-puteva sa

0,10 KM povećana na 0,25 KM po litri

derivata koji se proda na tržištu BiH",

naveo je Kovačević.

Kada je u pitanju izvršenje sudske

presude koju je protiv UIO pred Sudom

BiH dobila Republika Srpska u vezi sa

poravnanjem raspodjele prihoda od

indirektnih poreza, Kovačević je naveo

da je do danas ukupno prinudno

naplaćeno 4.259.735 KM.

"Od toga je sa uplatnih računa javnih

prihoda od indirektnih poreza skinuto

2.315.254 KM, sa računa rezervi 142.982

KM i sa računa depozita 1.801.499 KM",

rekao je Kovačević.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

6

UIO BiH "ubrala" preko četiri milijarde

od poreza

Foto: UINO sjedište

Izvor: Mondo.ba, 04.08.2018.

http://mondo.ba/a820443/Info/Ekonomija/UIO-BiH-ubrala-preko-cetiri-milijarde-od-poreza.htmlhttp://mondo.ba/a820443/Info/Ekonomija/UIO-BiH-ubrala-preko-cetiri-milijarde-od-poreza.html

BiH je u prvom polugodištu u Srbiju

izvezla robu vrijednosti 601 milion KM,

što je više za 14,69 odsto u odnosu na

isti period prošle godine, podaci su

Spoljnotrgovinske komore BiH.

Uvoz iz Srbije iznosio je oko 1,28 milijardi

KM, što je više za 7,68 odsto u odnosu

na prvo polugodište lani.

Na tržište Srbije najviše je izvezeno

koksa i polukoksa od kamenog uglja i

to u vrijednosti 126,33 miliona KM,

električne energije 78,95 miliona KM,

toplo valjane žice od željeza 41,96

miliona KM, drveta obrađenog po

dužini 26,42 miliona KM, te šipki od

željeza i nelegiranog čelika u vrijednosti

od 20,16 miliona KM.

Iz Srbije u BiH je uvezeno naftnih ulja i

ulja od bitumenskih minerala u

vrijednosti od 76,03 miliona KM, ulja od

sjemena suncokreta, šafranike ili

pamuka 40,25 miliona KM, kukuruza

38,82 miliona KM, hljeba, peciva,

kolača i keksa 30,85 miliona KM, te

sjemena suncokreta u vrijednosti od

27,66 miliona KM.

Kada je riječ o spoljnotrgovinskoj

razmjeni sa Hrvatskom, izvoz iz BiH u ovu

zemlju EU u prva dva kvartala iznosio je

blizu 724 miliona KM, što je više za 16,57

odsto u odnosu na isti period 2017, dok

je uvoz iznosio 1,47 milijardi KM, što je

više za 10,26 odsto u odnosu na prvo

polugodište lani.

Električne energije izvezeno je u

vrijednosti od 144,01 miliona KM, sirovog

aluminijuma 67,06 miliona KM, drveta

34,12 miliona KM, sjedala 28,14 miliona

KM, te naftnih ulja i ulja bitumenskih

minerala u vrijednosti od 25,07 miliona

KM.

Iz Hrvatske se u BiH uvezlo najviše

naftnih ulja i ulja bitumenskih minerala u

vrijednosti od 162,46 miliona KM,

kamenog uglja, briketa i slično 44,33

miliona KM, čokolade i drugih

prehrambenih proizvoda koji je sadrže

33 miliona KM, piva od slada 28,56

miliona KM, te portland cementa,

aluminijumskog cementa i drugih vrsta

u vrijednosti od 24,31 milion KM.

Izvor: Akta.ba, 05.08.2018.

Izvoz struje iz BiH: U Srbiju 601 milion, u

Hrvatsku 724 miliona KM

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

7 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH

Foto: Ilustracija

https://www.akta.ba/vijesti/izvoz-struje-iz-bih-u-srbiju-601-milion-u-hrvatsku-724-miliona-km/92909https://www.akta.ba/vijesti/izvoz-struje-iz-bih-u-srbiju-601-milion-u-hrvatsku-724-miliona-km/92909

PLOČE - Zbog tankera koji je u petak,

prevozeći oko 27.000 kubika nafte,

udario u hrvatsko pristanište Ploče i

izazvao višemilionsku štetu, biće

ugroženo i tržište BiH.

Kako je "Nezavisnim" u petak

potvrđeno iz Grupacije za promet

naftom i naftnim derivatima u

Privrednoj komori Republike Srpske,

budući da jedan dio distributera iz RS i

Federacije BiH nabavlja gorivo iz luke

Ploče, ugrožena je i isporuka goriva.

"Svakako da će više distributera iz FBiH

biti ugroženo novonastalom situacijom

nego onih u RS", navode iz Grupacije.

Dodaju da je luka Ploče samo jedan

od načina na koji gorivo stiže u BiH te

da BiH zbog toga neće ostati

uskraćena za isporuku.

Na pitanje da li je moguće da zbog

ovog scenarija u luci dođe do

promjene cijene nafte u BiH, iz

Grupacije tvrde da je moguće, ali da

to ipak zavisi od alternativnih

dobavljača i njihovih uslova.

Jedan dio distributera u BiH gorivo

nabavlja iz rafinerije Brod, dok neki

Tanker ugrozio

isporuku goriva u BiH

distributeri gorivo uvoze iz rafinerije u

Pančevu, Sisku i iz Slovenije i Mađarske.

Podsjećamo, tanker koji je udario u

pristanište u more je odvalio dio doka i

aparaturu za iskrcavanje nafte i plina,

zbog čega pristajanje do daljeg neće

biti moguće, a šteta se, prema prvim

procjenama, mjeri u milionima evra

Kako pišu hrvatski mediji, do nesreće je

najvjerovatnije došlo zbog greške pri

manevru broda, a s obzirom na to da

je pristanište uništeno, ni drugi brodovi

ne mogu prići u luku Ploče i iskrcati

teret.

"Kako je velika potražnja za naftom, ne

samo u Hrvatskoj, nego i u Bosni i

Hercegovini i Crnoj Gori, lučka su

skladišta prazna i takva će ostati ko zna

koliko dugo. Zbog zabrana

isplovljavanja, prema zasad dostupnim

informacijama, distribuciju nafte

preuzeće skladišta u Solinu i Rijeci. Riječ

je o milionskim štetama koje trpe luka

Ploče i naftne kompanije, što će,

prema međunarodnom pravu, morati

nadoknaditi brodarska kompanija "STI

Poplar". No, o tome će konačnu riječ

reći inspekcijske službe i stručnjaci za

pomorsko pravo", navode hrvatski

mediji.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Foto: Tanker STI Popular

Izvor: Nezavisne.com, 10.08.2018.

https://www.nezavisne.com/ekonomija/trziste/Tanker-ugrozio-isporuku-goriva-u-BiH/492128https://www.nezavisne.com/ekonomija/trziste/Tanker-ugrozio-isporuku-goriva-u-BiH/492128

ŠTA JE DONIJELO POVEĆANJE AKCIZA:

Dok komšije imaju i preko 1300 km

autoputeva, BiH nema ni 200 km

Povećanje cijene od 18 feninga po litri

goriva donijelo je u par mjeseci

milionske prihode, čije efekte građani

ne osjete, budući da nije izgrađen niti

jedan kilometar autoputa.

U prva četiri mjeseca od stupanja na

snagu novog Zakona o akcizama, od

februara do maja ove godine, sredstva

prikupljena od putarina rasla su u

prosjeku za 60,25% u odnosu na iste

mjesece prethodne godine, odnosno u

prosjeku za 17.679.710,6 KM mjesečno.

Pokazala je ovo analiza koju je proveo

Centar za politike i upravljanje (CPU)

na osnovu podataka dobijenih od

Uprave za indirektno oporezivanje BiH,

što je vidljivo i iz tabele ispod.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

9

Foto: Ilustracija

Prihodi od putarina po godinama i mjesecima u KM

Dodatni prihod od

povećanja putarina u

KM

2016. 2017. 2018.

Februar 24.580.560,21 23.015.524,46 41.017.719,86 18.002.195,4

Mart 28.006.626,57 28.344.555,45 42.803.700,57 14.119.010,12

April 26.278.128,50 30.723.537,12 50.886.892,57 14.971.077,45

Maj 29.776.612,53 31.239.490,86 56.396.785,14 23.626.559,28

Prosječna vrijednost:

17.679.710,6

Da li je ovaj rezultat očekivan i

zadovoljavajući, kada će novac biti

investiran u prve kilometre i na kojim

dionicama, te kakav je uticaj

povećanja putarina na potrošačke

cijene, samo su neka od pitanja na

koja smo pokušali dobiti odgovor.

U Ministarstvu finansija i trezora BiH nam

je rečeno da će se o efektima izmjena i

dopuna seta zakona koji se odnose na

akcize, odnosno povećanje putarina,

tek raspravljati na jednoj od narednih

sjednica Upravnog odbora UIO.

“Ovim zakonskim izmjenama ostvaren

je osnovni cilj da se putarine prikupljaju

na poseban račun, što je bio uslov

investitora, odnosno kreditora da

nastave finansiranje već dogovorenih

Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH

projekata u oblasti putne infrastrukture.

Nakon 4 mjeseca od stupanja na

snagu ovih zakonskih izmjena, usvojena

je odluka o privremenoj raspodjeli

sredstava od putarina, čime je novac

dostupan javnim preduzećima za

izgradnju autoputeva i puteva”, rekla je

za Buku Nataša Krsman iz Službe za

informisanje ovog ministarstva.

Makroekonomski analitičar Faruk

Hadžić je mišljenja da pozitivne efekte

nećemo vidjeti ove godine. Još uvijek

nemamo raspisane tendere za nove

dionice, a istovremeno se nastavljamo

kreditno zaduživati.

“U BiH imate jedan veliki paradoks.

Samo se od akciza i ostalih nameta na

gorivo godišnje prikupi iznos od

milijardu maraka, koji ko zna gdje završi.

Tu je i dodatno kreditno zaduživanje za

gradnju puteva, kojih nemamo.

Nemamo još uvijek ni raspisanih novih

tendera. Sve da se danas raspiše

tender za neku dionicu, treba proći 3

do 6 mjeseci, pod uslovom da nema

nikakvih problema i žalbi. Tako da

pozitivne efekte možemo očekivati tek

u godinama pred nama, pod uslovom

da se sredstva zaista budu namjenski

koristila”, pojasnio je Hadžić.

Zašto se autoputevi ne grade većim

intenzitetom

Nažalost, podatke o investiranju u nove

kilometre autoputeva i, eventualnim,

zastojima i procjenama brzine radova

nismo uspjeli dobiti od entitetskih javnih

preduzeća.

Isto tako su izostali i odgovori zašto se

autoputevi nisu gradili većim

intenzitetom - proporcionalnom nivou

prihoda od prikupljenih putarina.

Naime, u RS je vozačima na

raspolaganju tek 76 kilometara

autoputeva, ne računajući 25

kilometara u izgradnji koji se nalaze

između Laktaša i Prnjavora.

U Federaciji BiH u upotrebi je 101,7 km

autoputa - dionica a od Drivuše do

Tarčina, u ukupnoj dužini od 81,6 km,

kao i dionica Zvirovići – Bijača dužine

9,1 km. Osim toga, krajem prošle

godine u promet je puštena i dionica

autoputa od Svilaja do Odžaka duga

11 km, koja (poput autoputa Banjaluka

– Gradiška), završava na rijeci Savi i ne

vodi nigdje dok se ne izgradi most i

granični prijelaz sa Republikom

Hrvatskom. Izgradnja mosta je u toku.

U FBiH se trenutno grade dvije dionice

autoputa na zaobilaznici oko Zenice,

od Drivuše do Donje Gračanice, u

ukupnoj dužini od 8,1km.

Istovremeno, Hrvatska ima više od 1300

kilometara, a Srbija oko 800 kilometara

autoputeva.

Obzirom na sve navedeno, da se

zaključiti da gradnja autoputeva u BiH

značajno stagnira od 2015. godine. Za

to nema realnog opravdanja, jer su za

većinu planiranih dionica osigurana

kreditna sredstva. Naravno, tu su i

pozamašna sredstva od putarine

(tabela ispod).

10

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

Foto: Ilustracija

God.

Prikupljene

putarine (u mil

KM)

Od čega 59%

pripada FBiH (u mil

KM)

Uloženo u autoceste i

ceste u FBiH (u mil KM)

Nivo javnih

investicija u

mil KM

2014 297,4 175,5 342,4 1.447,11

2015 320,5 ↑7,8% 189,1 53,1 ↓84,5% 1.029,1

2016 320,5 ↑0,0% 189,1 89,5 ↑68,5% 1.029,1

2017 359,3 ↑12,1% 212,0 157,6 ↑76,1% 1.220,04


Zašto se ceste nisu gradile većim

intenzitetom objasno je profesor

Saobraćajnog fakulteta u Sarajevu

Osman Lindov. Po njegovom mišljenju,

novac nije problem, jer smo i prije

usvajanja Zakona o akcizama, imali

akcize za autoceste i zeleno svjetlo da

se možemo zaduživati kod evropskih

banaka u vrijednosti od 800 miliona

eura za transportnu infrastrukturu.

Problem je neznanje i nerad.

“Posljednja trošarina, odnosno akcize

nisu bile striktni uslov za povlačenje 600

miliona, nego smo mi to osmislili kao

uslov da bi opravdali loše rezultate u

gradnji, odnosno neinteziviranje

gradnje na cijelom području, BiH. No

međutim i zadnje akcize prođoše, a

javna preduzeća oba entiteta nemaju

spremne papire da mogu ići sa

gradnjom. I tu u upravama ovih

preduzeća leži ključni problem. Uprave

su nesposobne da ih vode i da

implementiraju i domaće i

međunarodne novce, a ministarstva

saobraćaja i vlade se bave smjenama i

promjenama loših uprava, a ne

poslovima iz svog djelokruga”, rekao je

za Buku profesor Lindov, podsjetivši da

su JP Autoceste i Autoputevi isključivo

formirane da se bave gradnjom i

eksploatacijom autoputeva u oba

entiteta, a u praksi se pokazalo da će

u ovoj i narednoj godini, kao i do sada

graditi političke, a ne saobraćajno

ekonomske dionice autoputa.

“U oba entiteta se desilo da su neke

dionice izgrađene mimo saobraćajnih

parametra, i što je još gore, nastavlja se

sa takvom politikom i danas. Nemamo

mostova, nemamo utvrđenih

međunarodnih konekcija i

međuentitetskih trasa, trasa u

entitetima. Sve u svemu, ovo se zove

neznanje i nerad, znači pare nisu niti će

biti problem za saobraćajnu

infrastrukturu u BiH, imamo ih da ih ne

možemo potrošiti”, naglasio je profesor i

napomenuo da ovo iziskuje jednu

dobru analizu od strane resornih

ministarstava.

Uticaj na nivo javnih investicija

U svojoj analizi, CPU se dotakao i

uticaja prikupljenih sredstava na javne

investicije. Tako se pozivaju na Izvještaj

Međunarodnog monetarnog fonda iz

2018. prema kome bi nivo javnih

investicija u BiH 2018. godine trebao

doseći udio od 5,5% BDP-a - 1,8 milijardi

KM, 2019. 6,8% BDP-a, odnosno 2,3

milijarde KM, te 2020. godine nivo od

7,6% što je 2,8 milijardi KM – ukupan

nivo investicija od 6,92 milijarde KM za

period 2018 – 2020.

Prema gore navedenom prosječnom

mjesečnom povećanju prihoda od

putarina u iznosu od 17.7 miliona KM,

do kraja 2020. godine, trebalo bi biti

prikupljeno dodatnih 618,8 miliona KM,

što bi bilo dovoljno za gradnju 40

kilometara autoputa, zaključak je

analize CPU-a.

Naravno, sve pod uslovom da se ova

sredstva pravovremeno investiraju.

Ekonomistu Armina Avdića smo pitali

koliko je za BiH važna spremnost

međunarodnih kreditnih institucija da

nastave sa ulaganjem u BiH i šta bi

njihov gubitak značio za našu zemlju.

Kaže da su ova sredstva mnogo važnija

sa aspekta da se održi kontinuitet

izgradnje puteva i autoputeva jer sa

zaustavljanjem radova građevinska

operativa bi uglavnom postala

neupotrijebljena, došlo bi do pada

ukupnih privrednih aktivnosti,

povećanja nezaposlenosti građevinskih

radnika, i njihov ubrzaniji odlazak vani,

a već smo ostali bez značajnog broj

građevinskih radnika koji su vrlo

traženi,posebno u Njemačkoj.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

11

Foto: Ilustracija


„Svjedoci smo da entitetski budžeti ne

obezbjeđuju gotovo uopće finansiranje

izgradnje puteva, niti dalju mogućnost

zaduživanja zbog pogrešnih prioriteta

upotrebe budžetskih sredstava. U

skladu sa ovim prethodnim je iznimno

važna i opredijeljenost međunarodnih

kreditnih institucija da i dalje nastavljaju

podržavati izgradnju putne

infrastrukture, jer bi se zaustavljanje ovih

kreditnih linija brzo u negativnom smislu

odrazilo, ne samo na građevinske

kompanije koje vrše izgradnju, već i na

sveukupni pad privrednih aktivnosti i

smanjenje BDP-a. Kada bih se pitao, ja

bih u narednih desetak godina fokus

ekonomskih mjera značajno pojačao u

segmentu dodatne cestovne izgradnje,

rekonstrukcije puteva, proširenje

transportnih kapaciteta i slično, jer će

se to sigurno manifestirati u daljem

rastu cijele ekonomije, što je jedan od

trenutno najznačajnijih

makroekonomskih ciljeva u BiH “,

naglasio je Avdić.

Putarine i potrošačke cijene

Analiza CPU-a posvetila se i rastu

potrošačkih cijena. Prema nalazima

analize, trend rasta potrošačkih cijena

u Bosni i Hercegovini je pojačan nakon

što je povećanje putarina stupilo na

snagu, međutim, on je postojao i prije

usvajanja izmjena i dopuna Zakona o

akcizama.

12

Foto: Ilustracija

Iako su mnogi ekonomski stručnjaci

navodili da bi rast potrošačkih cijena

spriječilo kontraciklično oporezivanje,

ono nikada nije razmatrano.

U udruženjima potrošača ne kriju

nezadovoljstvo što ovaj automatski

stabilizator nije zaživio.

Odmah nakon rasta cijena goriva,

ističu, uslijedi i lančana rekcija - rast

cijena svih ostali proizvoda i usluga.

Međutim, kada se cijena goriva snizi,

izostane pojeftinjenje ostalih roba i

usluga.

“Liberalizacija tržišta ne mora uvijek

značiti samo korist za jednu stranu -

trgovce, već i korist za potrošače, što

kod nas nije slučaj”, kaže Murisa Marić,

izvršna direktorica Udruženja građana

“Don” iz Prijedora.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Tenderi, žalbe, eksproprijacija…

Pored već spomenutih prepreka

implementaciji infrastrukturnih

projekata, CPU u svojoj analizi navodi

još četiri:

• Tenderi koji se raspisuju za svaku

pojedinačnu fazu projektnog ciklusa

mogu trajati duže od planiranog

zbog različitih faktora, kao što su

neprihvatljivost ponuda konkurenata

na tenderu i žalbe na izbor. Ovo je

ujedno i najznačajnija prepreka.

Zbog manjka transparentnosti u

procesu javnih nabavki žalbe su

česte, te najznačajnije utiču na

tempo provođenja infrastrukturnih

projekata.

• Prepreke koje se odnose na

projektnu dokumentaciju, kao što je

neusklađenost glavnog projekta sa

stanjem na terenu, te duže trajanje

procesa prikupljanja dozvola od

očekivanog.

• Dužina trajanja procesa

eksproprijacije izazvana čestim

promjenama zakonodavnog okvira i

žalbama na eksproprijaciju.

• Manje česti razlozi su vanjski faktori

poput prepreka tehničke prirode pri

izgradnji objekta/puta.

Izvor: Byka.com, 14.08.2018.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

13

Foto: Ilustracija

Na kraju navedimo ono što su zaključili i

naši sagovornici - rješenje za sve

pobrojane problem leži isključivo u

rukama ljudi koji vode ključne institucije.

Bez njihovog angažmana, bez

konsultovanja struke, bez strateških

planova, bez namjenskog trošenja

novca i odgovornosti kako za svoj rad,

tako i nerad, boljim vremenima se ne

možemo ni nadati.

"Ovaj tekst je podržan kroz ACTION SEE

projekat koji sprovodi Metamorphosis

fondacija za internet i društvo, u

partnerstvu sa Westminster fondacijom

za demokratiju iz Velike Britanije, CRTA –

Centrom za istraživanje,

transparentnost i odgovornost iz Srbije,

Udruženjem građana Zašto ne? iz

Bosne i Hercegovine, Centrom za

demokratsku tranziciju iz Crne Gore,

Open Data Kosovo sa Kosova i Levizja

Mjaft! iz Albanije, uz finansijsku podršku

Evropske unije.

Stavovi sadržani u ovom tekstu su

isključiva odgovornost CPU – Centra za

politike i upravljanje i BUKA i ne

odražavaju stavove Evropske unije."


http://www.6yka.com/novost/143024/sta-je-donijelo-povecanje-akciza-dok-komsije-imaju-i-preko-1300-km-autoputeva-bih-nema-ni-200-kmhttp://www.6yka.com/novost/143024/sta-je-donijelo-povecanje-akciza-dok-komsije-imaju-i-preko-1300-km-autoputeva-bih-nema-ni-200-km

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih

odnosa BiH Mirko Šarović je u razgovoru

za Fenu kazao da se već nekoliko

godina radi na izradi energetske

strategije, te da je njegovo očekivanje

da ona bude usvojena na prvoj

narednoj sjednici Vijeća ministara BiH.

– Čini mi se da smo sve prepreke

savladali, imamo mišljenja entiteta,

usaglašavali smo detalje posljednih

dana i vjerujem da do kraja augusta

možemo imati strategiju koja je vrlo

bitna – kazao je Šarović, navodeći da

smo jedina zemlja koja nema

energetsku strategiju.

Uz to, napomenuo je on, otvara nam

vrata različitim EU fondovima,

fondovima za zemlje zapadnog

Balkana.

– Vidjeli smo kad je u pitanju Strategija

ruralnog razvoja, da smo već ušli u IPA-

u i svake godine možemo da

povlačimo 30 miliona eura, za tri

godine 90 miliona. To je isto i kada je

Šarović: Energetska strategija otvara nam

vrata različitim fondovima

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Foto: Biznis info, Mirko Šarović

u pitanju energetika. Odblokirali bi

neke projekte koje nismo do sada

mogli da realiziramo – naveo je ministar

Šarović, te dodao kako misli da se

stvara velika perspektiva za energetski

sektor.

Upitan koliko BiH gubi zbog činjenice

da nije usvojena energetska strategija,

Šarović kaže da su različiti proračuni.

– Ali s obzirom na to da se o ovoj

strategiji govori još od 2008. godine,

unazad 10 godina, da nismo u IPA-i sve

ove godine, da ni jedan projekt iz

energetike nije realizovan u ovoj

platformi za zapadni Balkan, ta

procjena je vjerovatno samo za te

projekte oko 200 miliona eura. Druge

štete koje trpi zemlja su vjerovatno i

daleko veće – ocijenio je Šarović.

Govoreći o pristupanju Bosne i

Hercegovine Svjetskoj trgovinskoj

organizaciji (WTO), naveo je da je našoj

zemlji preostao samo još jedan korak, a

to su bilateralni pregovori s Ruskom

Federacijom, s „obzirom na to da smo

bilateralne progovore završili s

Ukrajinom, Brazilom, SAD-om još 2013.

godine, ali smo tek nedavno i to

formalizovali, potpisali u Ženevi“.

– Sa Rusijom smo vrlo blizu. Mislim da bi

se taj momenat desio ukoliko bi uskoro

usvojili odluku o kvalitetu tečnih naftnih

goriva. S obzirom na to da je Rusija

energetska zemlja, zainteresovana je

kakve će to standarde da primjenjuje

BiH kada je u pitanju tečno naftno

gorivo – kazao je ministar Šarović.

U Ministarstvu vanjske trgovine i

ekonomskih odnosa BiH je pripremljena

odluka po najvećim evropskim

standardima, koja je, po ocjeni ministra

Šarovića, važna za sve nas, ali je važna

i za pregovore za pristup WTO-u.

Vjeruje da se ova odluka, koje je

pripremljena i upućena u proceduru,

može naći na sljedećoj sjednici Vijeća

ministara BiH, te da će biti dovoljno

razumijevanja kod njegovih kolega da

shvate koliki je značaj da usvoje jednu

takvu odluku.

Govoreći o benefitima koje BiH može

očekivati nakon ulaska u WTO, ističe

da nije mala stvar da zemlja bude

članica Svjetske trgovinske

organizacije. To samo po sebi znači da

smo dio te velike porodice, da

primjenjujemo pravila u međunarodnoj

trgovini koja su globalno prihvaćena.

– Mislim da će nam biti omogućen

pristup nekim drugim tržištima, da

ćemo biti konkurentnija zemlja,

kvalitetnija za investicije, jer investitori,

između ostalog, prvo gledaju da li je

zemlja članica WTO-a ili nije. To otvara

neka vrata. Benefite može očekivati

naša ekonomija, zbog toga smatram

da je to vrlo važno pitanje. Moja velika

želja je da konačno to privedemo kraju

– naveo je ministar Šarović.

Na pitanje kada očekuje da će BiH

postati članica WTO-a, odgovorio je

kako mu se čini da je ova godina

prava godina za tako nešto.

– Mi smo, ja mislim, jedina zemlja na

svijetu koja je sada prva na redu za

članstvo u WTO-u, niko nije

napredovao kao mi. Čak mislim da

većina članica želi da se to desi.

Unazad nekoliko godina niko nije

primljen u WTO. Imamo tu naklonost,

vjerujem da ni Rusija neće ostati ta

posljednja zemlja koja je prepreka BiH

za članstvo u WTO – izrazio je Šarović

svoja očekivanja.

Komentirajući odluku EU kojom je BiH

stavljena na listu A i B zemalja kojima je

dozvoljen izvoz svih vrsta mlijeka i

mliječnih proizvoda u EU, ministar

Šarović je kazao da smo, ako se

vratimo tri-četiri godine unazad, bili

daleko kada su u pitanju standardi i

stepen prilagođavanja sistema da bi

BiH mogla da bude zemlja koja može

da izvozi mlijeko i mliječne proizvode u

EU.

Naglašava da su mlijeko i mliječni

proizvodi najzahtjevniji proizvodi, za

koje se traže visoki standardi,

zdravstveni, sanitarni i svaki drugi, jer je

osjetljiv proizvod i malo je zemalja izvan

EU koje mogu da izvoze mlijeko i

mliječne proizvode u Evropu.

– To je, reko bih, bila misaona imenica

prije tri-četiri godine, jedan san

mljekara. Mislim da smo sada došli do

toga da zemlja ima dozvolu za izvoz

svih vrsta mlijeka i mliječnih proizvoda,

čak i sirovog mlijeka za koje smo mislili

da će proći i više godina da to

dostignemo – kazao je ministar Šarović.

Podsjetio je da je takvih kompanija

sada 10 u BiH, a vjerovatno će ih biti i

više.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


– Njihov status, kredibilitet, je samim tim

povećan. Uz to očekujemo i finansijske

efekte, jer sve naše kompanije imaju

različitu paletu proizvoda – naveo je

Šarović.

Ministar Šarović osvrnuo se i na odluku

Ruske Federacije da ukine zabranu

uvoza jabuka iz BiH.

– Mislim da je vrlo važno da radimo

zajednički na svim nivoima, s

proizvođačima, voćarima-izvoznicima,

i da stvorimo ambijent koji će samo da

služi njima. Suštinski je važno da izvoz u

Rusiju služi samo voćarima i onima koji

su angažovani u ovom sektoru, ne

pojedincima koji zloupotrebljavaju

sistem, vrše zloupotrebe i prodaju tuđu

robu. Od toga nemaju nikakve koristi ni

voćari ni hiljade ljudi zaposlenih u

ovom sektoru – smatra Šarović.

Ističe da u BiH ima toliko kvalitetnih

voćara koji imaju izvanredan proizvod i

mogu da ga plasiraju u Rusiju, te da je

šteta što smo imali pet-šest mjeseci

zastoja.

– Pooštrili smo kriterij, izašli u susret

zahtjevima Ruske Federacije i sada

sistem normalno funkcioniše. Već

bilježimo dnevno desetine tona naših

proizvoda koji idu za Rusiju, a sezona se

tek zahuktava – kaže ministar.

Izrazio je zadovoljstvo što je bio dio

procesa koji je uspio, dodajući da sada

preostaje da se ovaj proces prati.

Ministar Šarović govorio je i o značaju

Ugovora o slobodnoj trgovini s Turskom.

– Ovaj ugovor, o kojem smo

pregovarali dvije godine u okviru

posebno formiranog tima, po meni je

bolji od prethodnog, daje veće šanse,

slobode i mogućnosti i Turskoj i BiH. Za

nas je važan ponajprije što smo prvi

put u ugovor stavili odredbe o dozvoli

Bosne i Hercegovine da izvozi

određene količine mesa na tursko

tržište – navodi ministar Šarović.

Ističe da je „meso do sada bilo

nedodirljivo kada je u pitanju Turska, bili

su vrlo zatvoreni“.

Po njegovim riječima, samo na osnovu

jednostane odluke turske vlade,

godišnje su nam davali određenu

kvotu, ali to nije garantovalo da će to

trajati uvijek.

– Sada je nama garantovana

bescarinska kvota na tržište koje

prihvata naše meso. To je, po meni,

uspjeh na kome treba da čestitamo

pregovaračkom timu i Ministarstvu koje

je na tome insistiralo – kazao je Šarović

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Izvor: Biznis.ba, 15.08.2018.

Zašto novac nije

uplaćen na račun

„Gazproma“ |

Zvizdić odbio isplatu

duga za plin,

građanima viši

računi!Vijest da će građani nastaviti do 2023.

godine plaćati skuplji plin jer je Vlada

FBiH novac od klirinškog duga spiskala

na plaće umjesto na otplatu duga

ruskom „Gazpromu“ izazvala je buru u

javnosti.

Više od 120 miliona KM, koliko je prije

malo više od godinu stiglo iz Rusije u

BiH, Vlada je trebala utrošiti na otplatu

duga i gradnju cesta, a nakon što se to

nije dogodilo, na adrese institucija u BiH

http://biznis.ba/sarovic-energetska-strategija-otvara-nam-vrata-razlicitim-fondovima/http://biznis.ba/sarovic-energetska-strategija-otvara-nam-vrata-razlicitim-fondovima/

stiglo je pismo ruskog plinskog

distributera „Gazprom“ u kojem je

jasno naglašeno da će građani morati

vratiti dugovanja.

Svaki građanin Federacije BiH koji koristi

plin, do 2023. će putem redovnih

računa uplaćivati dodatnih pet dolara

ili oko osam i po maraka koji će ići na

otplatu dugovanja.

Ministar energije, rudarstva i industrije

FBiH Nermin Džindić kazao je da je

upravo ministarstvo na čijem je čelu

bilo predlagač da od klirinškog duga

bude isplaćen ratni.

- Vidio sam da je Ured za reviziju

institucija FBiH objavio izvještaj i da

novac od klirinškog duga nije potrošen

ni na ceste, kao što je tada bilo

predviđeno. Moja iskrena namjera bila

je da dio tog novca potrošimo na

izmirenje ratnog duga, a da se ono što

ostane raspodijeli u budžet kako bi se

zatvorile neke rupe - kaže Džindić.

Odbijen prijedlog

Dodao je da je, nažalost, prijedlog

Ministarstva odbilo Vijeće ministara BiH,

s predsjedavajućim Denisom Zvizdićem

na čelu.

- Nakon te odbijenice dogodilo se ovo

što se navodi u izvještaju revizora –

istakao je Džindić.

Prema njegovim riječima, plinski sektor

u BiH u veoma je lošem položaju.

- Dodatni poguban efekt u plinskom

sektoru u FBiH imaju i loši sporazumi o

transportu plina s Mađarskom i

Srbijom, prema kojima mi imamo

uvedene penale ako ne potrošimo

onoliko plina koliko smo se obavezali.

Pa ćemo i tu potrošiti dodatna

sredstva jer BiH ne troši onoliko plina

koliko je predviđeno tim

sporazumima.

- Radi se o desetinama miliona

maraka u penalima - naglasio je

Džindić.

Novac od klirinškog duga trebao je biti

usmjeren za gradnju brze ceste između

Lašve i Nević-Polja. No, iz Ureda za

reviziju institucija FBiH precizirali su da u

budžet Ministarstva prometa i

komunikacija FBiH nikad nisu bila

uplaćena predviđena sredstva. -

Transfer od 107 miliona KM, koji su se

trebali finansirati iz primitaka od

sukcesije klirinškog duga, nije realiziran.

Ova sredstva iskorištena su za

finansiranje redovnih budžetskih

rashoda i izdataka zajedno s ostalim

prihodima koji su ostvareni u 2017.

godini – naglašeno je u izvještaju Ureda

za reviziju institucija FBiH.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Izvor: Informativa.ba, 19.08.2018.

Foto: Ilustracija

http://informativa.ba/2018/08/19/skandal-zasto-novac-nije-uplacen-na-racun-gazproma-zvizdic-odbio-isplatu-duga-za-plin-gradanima-visi-racunihttp://informativa.ba/2018/08/19/skandal-zasto-novac-nije-uplacen-na-racun-gazproma-zvizdic-odbio-isplatu-duga-za-plin-gradanima-visi-racuni

Petrol s 2,43 milijarde eura prihoda najveća

slovenska kompanijaSlovenska energetska grupa Petrol je u

prvih šest mjeseci ove godine ostvarila

je prodajne prihode od 2,43 milijarde

eura te čistu dobit od 39,1 milijun eura,

objavila je u petak ta najveća

slovenska kompanija po ostvarenim

prihodima.

U odnosu na isto lanjsko razdoblje,

prodjani prihodi uvećani su 13 posto,

što u Petrolu pripisuju ponajprije rastu

cijena naftnih derivata, dok je dobit

uvećana za 15 posto.

Grupa Petrol posluje u Sloveniji,

Hrvatskoj, BiH, Srbiji, na Kosovu, u

Makedoniji i Crnoj Gori. Petrol u

Hrvatskoj ima 105 benzinskih postaja.

U matičnom dijelu kompanije, u

Sloveniji prodajni prihodi u prvoj polovini

godine bili su 1,91 milijarde eura ili 200

milijuna veći nego lani, dok


Izvor: Energetika.ba, 25.08.2018.

je čista dobit iznosila 33,95 milijuna ili 7,6

milijuna veća.

Dobit iz poslovanja prije amortizacije

(EBITDA) cijele grupe Petrol u prvom je

polugodištu bila 78,8 milijuna eura, što

je devet posto više nego lani.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

Foto: Ilustracija

http://energetika.ba/petrol-s-243-milijarde-eura-prihoda-najveca-slovenska-kompanija/http://energetika.ba/petrol-s-243-milijarde-eura-prihoda-najveca-slovenska-kompanija/

21

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

Foto: Prošlogodišnja trka


Izvor: N1, 30.08.2018.

U nedjelju, 16. septembra sa početkom

u 9:00 sati u Sarajevu održat će se treći

po redu G-Drive štafetni polumaraton

namijenjen timovima u sastavu od tri

osobe.

Osnovni cilj G-Drive štafetnog

polumaratona je omogućiti što većem

broju učesnika da osjete spektakularnu

atmosferu kakvu samo trkači znaju

napraviti tako što će u timu od troje

istrčati distancu dugu 21,1 km. Članovi

štafetnog tima će trčati 9, 6 i 6.2

kilometra, te na taj način zajednički

istrčati polumaraton i dobiti vrijednu

finišersku medalju i druge poklone na

cilju. Trasa trke prati polumaratonsku

trasu koja prolazi kroz najljepše dijelove

Sarajeva i promovise kulturno-historijsko

naslijeđe i turistički potencijal grada.

G-Drive štafetni polumaraton idealan je

za team building radnih kolega,

porodica, prijatelja ali i odličnu zabavu.

Kako je polumaratonska distanca na

štafetnom polumaratonu podijeljena

na tri dijela, treniranje za ovu trku je

manje intenzivno nego za individualni

polumaraton što ovu trku čini

otvorenom i dostupnom mnogo većem

broju rekreativaca.

Generalni sponzor i ovogodišnjeg

izdanja ove atraktivne i zabavne trke je

kompanija Gazprom koja već tri

godine za redom podržava zdrav

G-Drive štafetni polumaraton kroz dijelove

Sarajeva životni stil i trčanje. Tome svjedoči i

učešće od čak 10 štafetnih timova iz

ove kompanije, što je ujedno i najveći

broj prijavljenih timova iz jedne

kompanije na ovogodišnjoj trci.

"Zahvalni smo kompaniji Gazprom, te

svim ovogodišnjim partnerima jer su

nam omogućili da zajednici i

učesnicima ponudimo još više na

sportskom, ekonomskom i društveno

odgovornom aspektu. Konkretno G-

Drive štafetni polumaraton je i prošle

godine predstavljao veliku atrakciju za

građane Sarajeva a radi se o

manifestaciji koja tek treba da doživi

pravi rast i procvat jer je potrebno

nekoliko godina da se javnost i trkačka

zajednica naviknu i na ovu

manifestaciju. Cilj nam je da trka prati

već ostvareni rast i dosegne 330

timova/1000 učesnika za 3 godine.

Štafetni polumaraton je takođe veliki hit

za kompanije i dosta ih je već prijavilo

timove. Sretni smo jer kao lider u

omasovljavanju rekreativnog trčanja

imamo priliku dodatno promovisati

aktivan i zdrav život u BiH, te još većem

broju naših gostiju omogućiti da osjete

draži Sarajeva i ljepotu trase trke kada

budu trčali 16. septembra", izjavio je

Erol Mujanović, direktor Udruženja

"Marathon" Sarajevo.

http://ba.n1info.com/a281898/Vijesti/Vijesti/G-Drive-stafetni-polumaraton-kroz-dijelove-Sarajeva.htmlhttp://ba.n1info.com/a281898/Vijesti/Vijesti/G-Drive-stafetni-polumaraton-kroz-dijelove-Sarajeva.html

Prijedor - Odbornici Skupštine grada

Prijedora juče su na posebnoj sjednici

usvojili prijedlog odluke o davanju

garancije gradskoj “Toplani” za

dugoročno kreditno zaduženje od četiri

miliona KM po kamatnoj stopi od 4,5

odsto na godišnjem nivou sa grejs

periodom od šest godina.

Riječ je o obezbjeđivanju novca iz

emisije obveznica kojima se stvara

mogućnost za mirnije poslovanje

preduzeća.

Gradonačelnik Prijedora Milenko

Đaković potvrdio je da je riječ o

zaduženju “Toplane” emisijom

obveznica i pomjeranju garancije

grada sa prošle na ovu godinu.

- Ovim se rješava pitanje duga iz

prošlog perioda, čime se ovo

preduzeće relaksira kroz emisiju

obveznica, gdje će “Toplana” u

kontinuitetu otplaćivati dio duga iz

tekućeg poslovanja, a što je

Prijedorska “Toplana” se zadužuje za četiri

miliona KMnajvažnije, Prijedor u narednom

periodu može očekivati kvalitetno

grijanje - istakao je Đaković.

V.d. direktora “Toplane” Zoran

Knežević kaže da je riječ o

refinansiranju kredita i duga prema

dobavljačima energenata.

- Zaduženja iz ranijih perioda su

uzrokovana visokom cijenom mazuta

i stalnim rastom cijene nafte na

svjetskom tržištu, kao i velikim

dugovanjima krajnjih potrošača, čiji

je dug veći od sedam miliona KM -

istakao je Knežević.

Prijedorska “Toplana” ima oko 5.000

potrošača koje snabdijeva toplotnom

energijom, a čija je naplativost u

posljednje dvije godine povećana do

93 odsto.

Izvor: Glassrpske.com, 30.08.2018.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Foto: Prijedorska „Toplana“

https://www.glassrpske.com/drustvo/panorama/Prijedorska-Toplana-se-zaduzuje-za-cetiri-miliona-KM/lat/268657.htmlhttps://www.glassrpske.com/drustvo/panorama/Prijedorska-Toplana-se-zaduzuje-za-cetiri-miliona-KM/lat/268657.html

23

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Puštena u rad mHE „JELEČ“Foča, 30.08.2019. godine - Svečanom

ceremonijom otvaranja, u četvrtak, 30.

avgusta, zvanično je pušten u rad

proizvodni pogon mala hidroelektrana

„Jeleč“ , kojim je kompanija Petrol d.d.

Ljubljana nastavila pratiti svoj strateški

plan u polju proizvodnje električne

energije.

Mala hidroelektrana „Jeleč“ se nalazi

na rijeci Govzi, opština Foča. Koristi

srednji dio toka rijeke, nominalna snaga

elektrane je 4,85 MW, te je predviđena

proizvodnja od 14-18 GWh što je

dovoljno za snabdijevanje oko 4.000

domaćinstava.

Otvorenju pogona, u koji je investirano

6,25 miliona eura, pored predstavnika

Petrol Grupacije prisustvovali su i

ministar industrije energetike i rudarstva,

gospodin Petar Đokić, predstavnici

Ministarstva za prostorno uređenje

Republike Srpske, Elektrodistribucije

Foča, opštine Foča kao i brojne druge

zvanice.

Član Uprave Petrol grupacije, gospodin

Rok Vodnik u pozdravnom govoru,

kratko je predstavio transformaciju

Grupacije, istakao važnost ovog

projekta u strateškim planovima, ali i

njegov značaj za cijelu regiju, te

pozdravio odličnu saradnju sa lokalnom

vlašću i partnerima.

- Električna energija je u našem dobu

najbitniji energenat. Zato se Petrol,

poznat kao trgovac naftnim

derivatima, danas tranformiše u

energetsko društvo, koje pruža

cjelovita rješenja.

Ulažemo u tzv novu energetiku,

proizvodnju električne energije iz

obnovljivih izvora, donosimo nova

energetskih rješenja i pružamo projekate

energetske efikasnosti našim kupacima.

Želimo da naš kupac na jednoj strani

ima konkurentan proizvod, da mu

modernizujemo infrastrukturu, a na

drugoj strani postižemo pozitivan efekat

za okolinu smanjujući emisiju ugljika.

Foto: Rok Vodnik i Petar Đokić

24

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Izvor: Petrol BH Oil Company, 31.08.2018.

U razvoju su brojni projekti proizvodnje

električne energije iz obnovljivih izvora,

kao i projekti energetske efikasnosti.

Vjerujemo da ćemo u ovom regionu

raditi i u budućnosti na novim

projektima, kako onim proizvodnje,

tako i projektima energetske efikasnosti,

čime ćemo biti i utjecajni faktor razvoja

ove regije. Zato se zahvaljujemo na

gostoprimstvu, a mi ćemo kao

energetska kompanije opravdati

povjerenje, rekao je Vodnik.

Prateći dugoročnu stratešku viziju iz

2014. godine, Petrol stremi ka cilju da

do 2030. godine izgradnjom kapaciteta

osigura prodaju električne energije iz

sopstvenih izvora i postane poznat

regionalni provajder cjelovitih

energetskih i ekoloških rješenja, uz

korištenje obnovljivih izvora energije

(OIE).

Pored novootvorenog pogona u

Jeleču, njegova organizaciona

jedinica „Proizvodnja električne

energije“, osnovana 2015. godine, pod

okriljem ima četiri male hidroelektrane

u Fojnici ukupne snage oko 6 MW i

vjetropark u Šibeniku snage 20,7 MW.

Ukupna godišnja proizvodnja ovih

pogona od oko 80 GWh električne

energije dovoljna je za potrebe 20.000

domaćinstava.

Prilikom otvaranja mHE „Jeleč“

prisutnima se obratio ministar industrije,

energetike i rudarstva RS gospodin Petar

Đokić, ističući značaj investicija u

projekte poizvodnje električne energije iz

obnovljivih izvora energije.

Naglasivši da se puštanjem u rad mHE

»Jeleč«, zajedno sa ostalim projektima

koji su u različitim fazama realizacije,

poboljšavaju energetiski bilansi

Republike Srpske koja se za sadašnje i

nove partnere potvrđuje kao mjesto za

sigurno investiranje, istakao je i značaj

sprovođenja mjera smanjenja

administrativnih zahtjeva kada su ovakvi

projekti u pitanju i važnosti partnerskog

djelovanja Vlade sa jedne i investitora

sa druge strane

- Cilj RS je da kroz strategiju razvoja

energetike koju smo definisali za

period do 2035. godine nastavimo

intezivno razvijati sektor energetike i

gradimo nove i hidroelektrane ali i

ostale elektrane koje će prije svega

koristiti obnovljive izvore energije. U

različitim fazama realizacije je

izgradnja 14 malih hidroelektrana,

sličnih ovoj elektrani na rijeci Govzi.

Nadamo se da će uspješna realizacija

ovog projekta ojačati motivaciju kod

drugih investitora koji su zainteresirani

za slične investicije na našem

području, izjavio je ministar Đokić.

Foto: Sa otvaranja


Cijene nafte u srijedu su pale drugi dan

zaredom, nakon izvješća koje je

pokazalo da su zalihe sirove nafte u

SAD-u neočekivano porasle, ali i zbog

usporavanja gospodarskog rasta,

osobito u Aziji, zbog eskalacije

trgovinskih napetosti između SAD-a i

Kine. Cijena barela nafte na

londonskom tržištu pala je jutros daljnjih

28 centi, odnosno 0,4 posto, na 73,93

dolara po barelu, nakon što je već

jučer pala za 1,8 posto.

Cijena barela na američkom tržištu

pala je, pak, za 42 centi, odnosno 0,6

posto, na 68,35 dolara po barelu,

nakon jučerašnjeg pada od gotovo 2

posto.

Tijekom srpnja cijena barela nafte na

londonskom tržištu pala je za 6 posto,

dok se cijena barela nafte na

američkom tržištu smanjila za oko 7

posto, što u oba slučaja predstavlja

najveći mjesečni pad od srpnja 2016.

godine.

Pritisak na pad cijena nafte posljedica

je jučer objavljenog izvješća Američkog

naftnog instituta (API) prema kojemu su

prošlog tjedna zalihe sirove nafte u

SAD-u porasle za 5,6 milijuna barela,

dok su analitičari očekivali pad od 2,8

milijuna barela.

Cijene su pod pritiskom i zbog

zabrinutosti oko usporavanja

gospodarskog rasta zbog trgovinskog

rata između SAD-a i Kine.

Prošlog mjeseca Kina i SAD nametnule

su si međusobno carine na 34 milijardi

dolara vrijednu robu, dok u sljedećoj

rundi SAD planira nametnuti carine na

još 16 milijardi uvoza kineske robe.

Trgovinski rat može još više eskalirati,

budući da vlada Donalda Trumpa

predlaže uvođenje 25-postotnih carina

na daljnjih 200 milijardi dolara kineskog

uvoza, dok je prije prijetila 10-postotnim

carinama.

S dva najveća svjetska gospodarstvo u

zavadi, rast gospodarstva se usporava.

Posljednji podaci pokazuju da je

proizvodna aktivnost širom Azije usporila

tijekom srpnja, produbljujući zabrinutosti

za izglede gospodarstava regije.

Odvojeno, Organizacija zemalja

izvoznica nafte (OPEC) na svojim je

službenim stranicama objavila da je

prosječna cijena njezine nafte u utorak

iznosila 73,62 dolara, u usporedbi sa

73.53 dolara dan prije.

Cijene nafte pale,

američke zalihe

porasle

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

25

Foto: Ilustracija

Izvor: Energetika.ba, 01.08.2018.

http://energetika.ba/cijene-nafte-pale-americke-zalihe-porasle/http://energetika.ba/cijene-nafte-pale-americke-zalihe-porasle/

Izvor: Poslovnisvijet.ba, 02.08.2018.

Rast cijena nafte i ukupni globalni rast

će doprinijeti porastu cijena avionskih

karata i usluga hotela. Udruženje

Global Business Travel je saopštilo da

očekuje da će aviokarte skočiti za 2,6

posto od 2019. godine, dok bi cijene

hotela mogle porasti za 3,7%.

Udruženje procjenjuje se da će na

nekim tržištima, poput Indije, Novog

Zelanda, Norveške, Njemačke i Čilea,

porast cijena biti drastičan i putnike koji

putuju avionom će koštati 7 posto više.

Međunarodna asocijacija za vazdušni

saobraćaj nedavno je dala slične

prognoze, napominjući da se nakon

2011. godine prvi put očekuje značajno

povećanje cijena aviokarata.

“Troškovi vazdušnih putovanja rastu,

uključujući troškove goriva, prisiljavajući

prevoznike da podignu cijene kako bi

zadržali maržu”, navodi se u izvještaju

koji prenose europski mediji.

Predviđanja za 2019. godinu pokazuju

da će rast cijena hotela biti veći u

poređenju sa cijenama aviokarata.

“Cijene hotelskih soba u Sjedinjenim

Državama i Europi će se povećati za

5%, u Sjevernoj Americi za 2,1%, a u

Latinskoj Americi bi mogle pasti za

1,3%”, navode u Global Business

Travelu.

Glavne hotelske kompanije su nedavno

objavile da su ove godine zabilježile

snažan porast prihoda po slobodnoj

sobi u Aziji i Europi. Sljedeća godina je i

dalje rizična zbog globalne situacije,

trgovinskog rata i neizvjesnosti u

pogledu Brexita.

Skupa nafta diže

cijene aviokarata i

hotelskih usluga

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA


Foto: Ilustracija

http://poslovnisvijet.ba/skupa-nafta-dize-cijene-aviokarata-i-hotelskih-usluga/http://poslovnisvijet.ba/skupa-nafta-dize-cijene-aviokarata-i-hotelskih-usluga/


MOL Grupa i APK AG jučer su u

Merseburgu potpisali sporazum o

strateškoj saradnji. Kao prvi korak u

saradnji, MOL će podržati završetak

APK-ove fabrike u Merseburgu. Fabrika

će poslužiti kao pilot projekt za

inovativni proces na bazi otapala

nazvan Newcycling, a koji omogućuje

oporabu visoko kvalitetnih materijala iz

složenih višeslojnih pakiranja.

Ferenc Horvath, Izvršni potpredsjednik

MOL Grupe za Downstream je izjavio:

„U skladu sa strategijom MOL 2030,

poduzimamo korake koji će rezultirati

rastom poslovanja petrohemijskih

proizvoda i ulazimo u intenzivnu

industriju znanja zajedno sa strateškim

partnerima. Uočavamo rastuću

potražnju naših kupaca za recikliranom

plastikom, a istovremeno smo

posvećeni ideji kružne ekonomije i

održivosti. Želja nam je postati lider u

recikliranju u Srednjoj i Istočnoj Evropi, a

današnji sporazum označava prvi korak

na tom putovanju. MOL, kao

prepoznati proizvođač polimera u

Srednjoj i Istočnoj Evropi, zajedno s

inovativnim partnerom kao što je APK,

radit će na daljnjem razvoju

tehnologije Newcycling i njezinom

korištenju u našoj ključnoj regiji gdje

postoji značajna potreba i potencijal za

recikliranjem plastičnog otpada.“

APK je razvio Newcycling – inovativnu

tehnologiju za recikliranje koja se može

primijeniti na široku paletu mješovitih

vrsta plastike i obraditi ih u visoko

kvalitetne sirovine. Prvo Newcycling

postrojenje koje će koristiti APK-ovu

glavnu tehnologiju trenutno se

postavlja u sjedištu kompanije u

Merseburgu.

Klaus Wohnig, APK-ov glasnogovornik

Uprave je istaknuo: „U proteklih

nekoliko godina, APK je, zahvaljujući

sredstvima finanaijskih investitora MIG

Fondsa i AT Newteca, značajno razvio

novu tehnologiju Newcycling i sada se

ona pozicionirala na tržištu , što smo

dokazali zajedničkim projektima s

vodećim igračima u ambalaži, robi

široke potrošnje i industriji plastike.

Ponosni smo na strateško partnerstvo s

MOL-om, cijenjenom kompanijom u

industriji polimera, kako bismo dovršili

našu novu fabriku u Merseburgu i

zajedno ušli na tržište Srednje i Istočne

Evrope za koje smo procijenili da će biti

vrlo zanimljivo u budućnosti, jer se

očekuje snažan trend prelaska s

odlaganja i spaljivanja na recikliranje i

doista kružnu ekonomiju plastike. S

obzirom na MOL-ovo snažno prisustvo u

toj regiji, smatramo ga najboljim

partnerom za iskorak na tržište Srednje i

Istočne Evrope.“

Jedan od temeljnih ciljeva strategije

MOL Grupe 2030 je prošiti vrijednost

petrohemijskog lanca kompanije.

Vodeći se time, MOL Grupa planira

uložiti oko 4,5 milijardi dolara do kraja

sljedeće decenije u petrohemijske i

hemijske razvojne projekte. Kao dio

razvojne strategije, MOL Grupa planira

nadograditi svoje mogućnosti

recikliranja, jer je recikliranje plastike

najpovoljnija i ekološki prihvatljiva

opcija za odgovorno upravljanje

plastičnim otpadom. Plastična

ambalaža jedan je od ključnih

strateških segmenata definiranih u

strategiji MOL 2030 Enter Tomorrow i

sektor u kojem oba partnera

prepoznaju rastuću potražnju za

recikliranim materijalima.

MOL grupa i APK

dogovorili strateško

partnerstvo za

recikliranje plastike

27

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

Izvor:Business-magazine.ba, 02.08.2018.

http://business-magazine.ba/2018/08/02/mol-grupa-apk-dogovorili-stratesko-partnerstvo-recikliranje-plastike/http://business-magazine.ba/2018/08/02/mol-grupa-apk-dogovorili-stratesko-partnerstvo-recikliranje-plastike/

Ruski naftni gigant "Gazprom" poslije

Zenita, Šalke i Crvene zvezde postao je

sponzor još jednog kluba - Austrije iz

Beča.

Kako je rečeno na promociji,

partnerstvo će prije svega biti vezano

za razvoj omladinske Akademije, koja

je poznata širom Evrope i gdje su

između ostalih ponikli poznati austrijski

reprezentativci Herbert Prohaska i Toni

Polster, kao i aktuelni, srpskog porijekla -

Aleksandar Dragović.

"Rad sa podmladkom u Austriji je

poznat i van naših granica i želimo da

ga izgradimo dalje. Gazprom želi

posebno da pomogne u tome", prenio

je predsednik bečke Austrije Volfgang

Kacijan.

"Gazprom" na dresu još jednog kluba

Izvor: Mondo.ba, 03.08.2018.

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA


Predstavnik Gazproma Aleksandar

Medvedev izrazio je zadovoljstvo

sklopljenim partnerstvom.

"Imamo puno iskustva u fudbalu. Sa

Zenitom, Šalkeom i Crvenom zvezdom

saradnja odlično funkcioniše. Uvjereni

smo da će i u Beču saradnja biti

odlična. Želimo, međutim, prije svega u

Beču da se skoncentrišemo na rad sa

mladima“, objasnio je Medvedev.

Ugovor o saradnji Gazproma, koji je

takođe partner UEFA i FIFA, i Austrije

potpisan je na pet godina. Bečlije će

sa novim imenom sponzora na opremi

od sljedeće nedelje igrati u 3. kolu

kvalifikacija za Ligu Evrope.

http://mondo.ba/a820293/Sport/Fudbal/Gasprom-na-dresu-jos-jednog-kluba.htmlhttp://mondo.ba/a820293/Sport/Fudbal/Gasprom-na-dresu-jos-jednog-kluba.html


BUDIMPEŠTA - MOL Grupa je u prvih šest

mjeseci ove godine ostvarila EBITDA u

iznosu od 1,3 milijardi dolara, što je na

razini prošle godine, dok je neto dobit

iznosila 512 milijuna dolara, objavili su

danas iz te mađarske naftne

kompanije.

Temeljem tih rezultata kompanija je,

kako se navodi u priopćenju, podigla

svoj godišnji plan za EBITDA-u s

prethodnih 2,2 na 2,4 milijarde dolara.

EBITDA Upstreama je u prvih šest

mjeseci ove godine iznosila 612 milijuna

dolara, i povećana je 37 posto u

odnosu na isto razdoblje lani,

zahvaljujući rastu cijena nafte i plina.

Prosječna dnevna proizvodnja nafte i

plina je u prvom polugodištu ostala

gotovo nepromijenjena u odnosu na

prvo polugodište lani te je iznosila 110

tisuća barela ekvivalenta nafte na dan

(boepd).

"Smanjene proizvodne količine u

Mađarskoj, Hrvatskoj i Rusiji

nadoknadila je povećana proizvodnja

u Ujedinjenom Kraljevstvu", istaknuli su iz

MOL-a.

Napominju i kako je nakon pokretanja

proizvodnje plina na području Catcher,

ona u svibnju dosegla vrhunac s

proizvedenih više od 60 tisuća barela

ekvivalenta nafte na dan (bruto). MOL

na tom polju ima 20 posto poslovnog

udjela i nije u statusu operatora.

Čista CCS EBITDA Downstreama u

prvom polugodištu je iznosila 492

milijuna dolara i bila je 24 posto manja

u odnosu na isto razdoblje lani s

obzirom na to da je baza bila vrlo

visoka, a okolnosti na makrorazini

nepovoljne, ističu iz MOL-a.

Pozitivni interni rezultati, uglavnom u

segmentu petrokemijske proizvodnje,

samo su djelomično nadoknadili pad

marži, navodi se u izvješću.

Ističe se i da usluge kupcima nastavljaju

s rušenjem rekorda, zaključivši prvo

polugodište s EBITDA-om od 192

milijuna dolara, što je povećanje za 28

posto.

Za ovaj rast, kako navode iz MOL-a,

zaslužna je kombinacija povećanih

marži robe široke potrošnje te

značajnog rasta prodaje goriva uslijed

pojačane potrošnje na području

srednjoistočne Europe.

EBITDA plinskog segmenta dosegnula je

u prvoj polovici godine 116 milijuna

dolara, što je osam posto više nego u

istom razdoblju lani.

"Naš integrirani i postojani poslovni

model još jednom je dokazao svoju

vrijednost u promjenjivim okolnostima,

omogućivši nam da povećamo

očekivanu godišnju čistu CCS EBITDA u

2018. na oko 2,4 milijarde dolara. MOL

Grupa je u prvoj polovici ove godine

ostvarila impresivne rezultate s EBITDA-

om od 1,3 milijardi dolara i zadržala

profitabilnost poslovanja na razini

izvrsne 2017. u okolnostima rastućih

cijena nafte te sniženih marži u

Downstreamu", istaknuo je u izvješću

predsjednik Uprave i glavni izvršni

direktor Zsolt Hernádi.

Poručio je i kako su dobro napredovali

u provedbi svoje strategije

transformacije do 2030., koja je u

punom zamahu.

MOL: 512 milijuna

dolara neto dobiti u

pola godine

29

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

Izvor: ba.seebiz.eu, 03.08.2018.

http://ba.seebiz.eu/mol-512-milijuna-dolara-neto-dobiti-u-pola-godine/ar-179447/http://ba.seebiz.eu/mol-512-milijuna-dolara-neto-dobiti-u-pola-godine/ar-179447/


Rusija namjerava da do septembra

naredne godine izgradi prototip

kompleksa za geološka istraživanja dna

Sjevernog okeana sa ciljem da se

pronađu nova mjesta za dobijanje

nafte i gasa, prenose mediji.

Kako se navodi, kompleks c ́e izvoditi

radove bušenja dna ledenog okeana

ukupne dubine do pet metara, tamo

gdje je podloga mekana, kao i rupa od

25 centimetara u slučaju da su u

pitanju stijene.

Radove na izradi kompleksa c ́e izvoditi

konstruktorski biro „Rubin“, jedan od

svjetskih lidera kada je riječ o

projektovanju podmornica i podvodne

tehnike.

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

30

Izvor: Nezavisne.com, 03.08.2018.

Ovoj misiji je prethodila ekspedicija

podvodnog aparata „Mir“ još 2007.

godine kako bi dokazala da je arktičko

dno nastavak sibirske kontinentalne

platforme, te da Rusija raspolaže

pravom da pretenduje na dobijanje

energenata koji se tu nalaze.

Potom je 2013. godine Fond za

perspektivna istraživanja u saradnji sa

„Rubinom“ osmislio plan izrade

tehničkih sredstava kako bi se uopšte i

pokrenuo projekat istraživanja te zone

kada je riječ o mjestima gdje bi se

mogli tražiti nafta i gas.

Nije precizirano kako će se ti radovi

odvijati na dnu Sjevernog okeana.

Rusija na Arktiku gradi kompleks za

pronalaženje nafte i gasa

Foto: Ilustracija

https://www.nezavisne.com/ekonomija/privreda/Rusija-na-Arktiku-gradi-kompleks-za-pronalazenje-nafte-i-gasa/491180https://www.nezavisne.com/ekonomija/privreda/Rusija-na-Arktiku-gradi-kompleks-za-pronalazenje-nafte-i-gasa/491180

Implementacija prvog paketa sankcija

SAD-a IranuNakon što je predsjednik SAD-a Donald

Trump saopćio da će se ta zemlja

povući iz nuklearnog sporazuma s

Iranom, američko Ministarstvo trezora

saopćilo je kako će sankcije biti

ponovo biti uvedene i implementirane

kroz dvije faze.

Na šta se odnosi prvi paket sankcija

Iranu?

Implementacija prvog paketa sankcija

SAD-a Iranu počet će večeras u ponoć

po lokalnom vremenu. Njim će iranskim

vlastima biti zabranjena kupovina

američkih dolara i trgovina zlatom i

plemenitim metalima.

Također, sankcije će se odnositi i na

trgovinu čelikom, ugljem i aluminijem, a

posljedice će osjetiti i automobilska

industrija. Od sutra će biti

implementirane i sankcije koje se tiču

civilne avijacije, što će ograničiti

kretanje iranskih putničkih aviona

i onemogućiti uvoz rezervnih dijelova za

avione. Zabranjen je i izvoz iranskih

ručno tkanih tepiha i hrane iz Irana u

SAD.

Posljedice će osjetiti i treće zemlje

Prvi paket sankcija neće se odraziti

samo na Iran. Naime, SAD su upozorile

na sankcije trećim zemljama koje se ne

budu pridržavale američkih odluka i

nastavile trgovati s Iranom.

Američki predsjednik Donald Trump 8.

maja je najavio povlačenje SAD-a iz

nuklearnog sporazuma i sankcije

Teheranu. Pomenuti nuklearni

sporazum postignut je za vrijeme

mandata bivšeg predsjednika SAD-a

Baracka Obame 2015. godine.

Sporazum je jedna od stvari o kojoj je

Trump najviše govorio i tokom

predizborne kampanje nazvavši ga

”jednim od najgorih sporazuma

postignutih u američkoj historiji“.


Foto: Donald Trump

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

S druge strane, evropske zemlje uprkos

tome što je prošlo 90 dana od

povlačenja SAD-a iz sporazuma, nisu

poduzele značajne mjere da zaštite

Iran od američkih sankcija.

Veliki broj globalnih kompanija

povukao se iz zemlje

Mnoge globalne kompanije s

predstavništvima u Iranu, nakon

američkih prijetnji o sankcijama

povukle su se iz Irana. Među

kompanijama koje su se povukle iz

Irana je i Total, koji je s iranskim vlastima

potpisao investicijski sporazum u

naftnom sektoru vrijedan 4,2 milijarde

eura.

Zbog sankcija milion ljudi bi moglo

ostati bez posla

Sankcije će se negativno odraziti i na

automobilski sektor, koji je, nakon

naftnog, najveći sektor u Iranu.

Broj zaposlenih u njemu je veći od

milion. Nedavno je iranski ministar rada

Ali Rebii upozorio na ovaj problem.

”Zbog sankcija bi milion ljudi moglo

ostati bez posla, ali ćemo poduzeti

korake kako do toga ne bi došlo”,

izjavio je tada Rebii.

Evropski proizvođači automobila, među

njima i Peugeot, Renault i Citroen, koji

su se nakon nuklearnog sporazuma

okrenuli iranskom tržištu, saopćili su da

obustavljaju trgovinu s Teheranom.

Slične korake poduzela je i njemačka

kompanija Siemens, ali i ruske firme

koje se bave proizvodnjom željeza i

čelika.

Suspendirani sporazumi s Boeingom i

Airbusom

Nakon nuklearnog sporazuma,

Obamina administracija je ukinula

embargo u sektoru civilne avijacije koji

je Iranu uveden 1979. godine.

Iran je s američkim proizvođačem

aviona Boeingom 2016. postigao

sporazum o nabavci 80 aviona za

iransku nacionalnu kompaniju Iran Air,

a 2017. godine 30 aviona za Aseman

Airlines.

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

32

Izvor: Anadolu Agency, 06.08.2018.

Teheran je i 2016. s francuskim

Airbusom potpisao sporazum vrijedan

19 milijardi dolara, ali je američki

ministar trezora Steven Mnuchin kazao

kako su Boeingu i Airbusu suspendirane

licence za prodaju putničkih aviona

iranskim kompanijama.

Slijedi embargo za naftni sektor

SAD će implementaciju drugog paketa

sankcija Iranu početi 5. novembra.

Nakon tog datuma bit će uvedena

ograničenja kompanijama koje posluju

u naftnom sektoru.

Iran zauzima četvrto mjesto na listi

zemalja svijeta s najvećim naftnim

rezervama.

Iran naftu najviše izvozi u Kinu, Indiju,

evropske zemlje, Južnu Koreju i Japan.

Godišnji prihodi Irana od trgovine

naftom procjenjuju se na 60 milijardi

dolara, ali bi sankcije mogle dovesti do

pada prihoda na 27 milijardi.

U zajedničkom saopćenju članica

Evropske unije (EU) Francuske, Velike

Britanije i Njemačke u vezi s novim

33

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

paketom američkih sankcija zvaničnom

Teheranu, poručeno je kako će EU

odlučno štititi evropske kompanije koje

posluju s Iranom.

Ministri zemalja skupine 5+1 (SAD, Kina,

Rusija, Velika Britanija, Francuska i

Njemačka) potpisali su u Beču 2015.

godine sporazum sa Iranom koji je na

snagu stupio 16. januara 2016. godine.

Nakon povlačenja Sjedinjenih

Američkih Država iz sporazuma o

iranskom nuklearnom programu, zemlje

članice EU objavile su zajedničko

saopćenje u kojem je izraženo žaljenje

zbog ovakve odluke Washingtona.

Prema saopćenju, od sutra će na

snagu stupiti i novi pravilnik EU koji ima

za cilj zaštitu evropskih kompanija.

U saopćenju je istaknuto i kako je Iran,

prema do sada sačinjenih 11 izvještaja

Međunarodne agencije za atomsku

energiju (UAEA), ispunjavao odredbe

ranije potpisanog sporazuma.

Foto: Ilustracija

https://www.aa.com.tr/ba/svijet/implementacija-prvog-paketa-sankcija-sad-a-iranu/1224025https://www.aa.com.tr/ba/svijet/implementacija-prvog-paketa-sankcija-sad-a-iranu/1224025

Izvor: Hayat.ba, 07.08.2018.

Cijene nafte porasle nakon Trumpovih

sankcija Iranu: za samo nekoliko sati 42

centa višeCijene nafte porasle su danas na

međunarodnim naftnim tržištima nakon

ponovnog uvođenja američkih sankcija

velikom naftnom izvozniku Iranu zbog

čega se očekuje smanjenje globalne

ponude. Cijena barela nafte na

londonskom je tržištu porasla 42 centi ili

0,6 posto u odnosu na prethodno

zatvaranje, na 74,17 dolara. Na

američkom tržištu barelom se trgovalo

po 30 centi ili 0,4 posto višoj cijeni, na

69,31 dolar.

Američke sankcije Iranu, koji je u maju

isporučivao gotovo 3 miliona barela

dnevno, službeno su stupile na snagu

danas poslije ponoći u američkoj

istočnoj vremenskoj zoni, odnosno u

4:01 po londonskom vremenu.

- Ponovljene američke sankcije Iranu

glavni su kratkoročni utjecaj na

cijene nafte. Gubici u ponudi mogli

bi se kretati u rasponu od 600.000 do

1,5 milijuna barela dnevno - objavio

je u utorak ANZ u svojoj bilješci

klijentima.

Zbog toga, kažu u toj banci, "na tržištu

nafte ostaju tijesni odnosi između

ponude i potražnje, unatoč povećanju

proizvodnje iz članica Organizacije

zemalja-izvoznica nafte (OPEC), koje

nastoje nadoknaditi gubitke“.

Mnogi američki saveznici protive se

sankcijama

Mnoge zemlje, uključujući i američke

saveznike u Europi te Kinu i Indiju,

protive se sankcijama, no američka

vlada je priopćila kako želi da što je

moguće više država prestane kupovati

iransku naftu.

- Naša je politika da što je moguće

prije čim više zemalja prestane

kupovati iransku naftu. Surađivat

ćemo s pojedinačnim zemljama od

slučaja do slučaja, ali naš je cilj

smanjiti količinu prihoda i valute koja

odlazi u Iran - izjavio je u ponedjeljak

visoki dužnosnik američke

administracije.

Francuska banka Societe Generale

objavila je da je trenutno tržište dobro

opskrbljeno, ali i naglasila da će zbog

"sankcija u Iranu tržišta ostati bez milijun

barela nafte dnevno". Tako će tržišta

imati malo slobodnih kapaciteta

potrebnih za rješavanje nepredviđenih

poremećaja, smatraju u Societe

Generale. OPEC je odvojeno objavio

da je cijena barela referentne košarice

njegove nafte u ponedjeljak iznosila

72,27 dolara, što je 20 centi više nego

dan ranije, javljaju agencije.

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA


Foto: Ilustracija

https://www.hayat.ba/vijest.php?id=125763https://www.hayat.ba/vijest.php?id=125763

Rusija, Iran, Kazahstan, Turkmenistan i

Azerbajdžan potpisali su u nedjelju u

kazahstanskom gradu Aktauu

konvenciju za rješavanje pravnih

pitanja u toj strateški važnoj regiji

bogatoj energentima.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je

kako konvencija "popravlja isključivo

pravo i odgovornost naših država za

sudbinu Kaspijskog jezera i uspostavlja

jasna pravila za njezinu kolektivnu

upotrebu", saopćio je Kremlj.

- Dokument jasno regulira pitanja

graničnih, navigacijskih i ribarskih

režima, utvrđuje principe vojno-

političke interakcije zemalja

sudionica i garantira iskorištavanje

Kaspijskog mora isključivo za

miroljubive svrhe - rekao je Putin.

Prema riječima ruskog predsjednika,

konvencija kao regulatorna baza za

rješavanje pravnog statusa Kaspijskog

mora omogućila je još šest sporazuma

u oblastima ekonomije, prometa i

sigurnosti, koji su također potpisani u

nedjelju.

Na temelju sporazuma o ekonomskoj

saradnji bit će prioritet izgradnja

regionalnih trgovinskih i ekonomskih

veza te produbljivanje saradnje

potpisnica, država koje izlaze na

Kaspijsko more.

Putin je također istaknuo mogućnosti

saradnje između kaspijskih država u

Izvor: Federalna.ba, 12.08.2018.

36

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA


turizmu, ekologiji i očuvanju

bioraspoloživih sredstava, suzbijanju

trgovine drogama, kao i sprečavanje

vanrednih situacija, navodi Kremlj.

- Potrebno nam je iskoristiti mogućnosti

konvencije i potpisanih dokumenata

kako bismo potaknuli trgovinske i

ekonomske odnose između obalnih

država - rekao je kazhstanski

predsjednik Nursultan Nazarabyev,

prenosi Interfax.

Također je rekao da su se pet država

potpisale sporazum o mjerama za

izgradnju povjerenja u vojnom sektoru u

pokušaju osiguranja ravnoteže oružja u

regiji i jačanja regionalne sigurnosti i

stabilnosti.

Aktivnosti za potpisivanje konvencije

datiraju od 1996. godine, a ministri

vanjskih poslova pet država postigli su

konsenzus o njenom nacrtu u Moskvi u

decembru 2017. godine.

Područje Kaspijskog mora raspolaže

velikim zalihama nafte i prirodnog

plina, a u toku su razgovori o izgradnji

prekomorskog plinovoda koji bi

povezao Turkmenistan i Azerbajdžan te

olakšao prodaju plina Evropi.

Sporazum će zemljama potpisnicama

omogućiti vojnu prisutnost u

Kaspijskom moru.

Lideri pet država potpisali konvenciju o

Kaspijskom moru

Foto: Aliyev, Rouhani, Nazarbayev, Putin i Berdymukhamedov

http://www.federalna.ba/bhs/vijest/246897/uspostavljena-pravila-teritorijalnih-vodahttp://www.federalna.ba/bhs/vijest/246897/uspostavljena-pravila-teritorijalnih-voda

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

Francuski naftni div Total službeno se

povukao iz svojih investicijskih projekata

u Iranu vrijednih više milijarda dolara,

što je izravna posljedica uvođenja

američkih sankcija protiv te zemlje,

objavila je u ponedjeljak iranska vlada.

“Total je službeno raskinuo ugovor o

razvoju faze 11 plinskog polja Južni

Fars”, rekao je iranski ministar za naftu,

Bijan Namdar Zanghaneh, za agenciju

Icanu povezanu s parlamentom.

“Već ima više od dva mjeseca da je

najavio da će raskinuti ugovor”, dodao

je. Zanghaneh je, odgovarajući na

pitanja zastupnika o nekoliko nedavnih

požara u rafinerijama, upozorio također

na katastrofalno stanje naftne i plinske

infrastrukture u zemlji kazavši da je

treba obnoviti, a da Iran za to nema

novca.

Neke rafinerije stare su 80 godina, a

životni vijek tvornice kreće se oko 30

godina, rekao je. “Nemamo ih čime

obnoviti”, rekao je.

Total je na čelu konzorcija s kineskim

CNPCI-jem i iranskim Petroparsom u

srpnju 2017. potpisao sporazum o

razvoju velikog offshore plinskog polja

na jugu zemlje u vrijednosti 4,9 milijarda

dolara. U početku je trebao uložiti

milijardu dolara, no u svibnju je objavio

da je uložio samo 40 milijuna eura zbog

sve neizvjesnije situacije u odnosima sa

SAD-om. Total u SAD-u ima 10 milijarda

dolara imovine i američke banke

sudjeluju u 90 posto njegovih

financijskih operacija pa bi bio jako

pogođen američkim sankcijama. Nije

poznato hoće li kineski konzorcij CNPCI

preuzeti vodstvo nad konzorcijem.

Iran je oprezan prema kineskim

ulaganjima zbog lošeg iskustva. Godine

Francuski TOTAL se

povlači iz Irana

2011. već je suspendirao jedan ugovor

s CNPCI-jem jer kineska grupa nije

provela projekt na polju Južni Fars.

Washington se u svibnju jednostrano

povukao iz međunarodnog nuklearnog

sporazuma sklopljenog s Iranom 2015.,

a 6. kolovoza mu je uveo prvi paket

sankcija te za studeni najavio drugi koji

će biti usmjeren na naftni sektor. Prvi

krug sankcija odnosi se na automobilski

sektor i zračni promet te uvoz sirovina.

Druge potpisnice sporazuma s Iranom –

Velika Britanija, Francuska, Njemačka,

Kina i Rusija – tvrde da žele sačuvati

sporazum, no njihove tvrtke bit će

izvrgnute teškim sankcijama ako ostanu

poslovati u toj zemlji. Washington je

stranim tvrtkama odredio rok od 90 do

180 dana da se povuku iz Irana. Među

mnogim tvrtkama koje su već najavile

odlazak iz Irana strahujući od američkih

sankcija je i njemački Daimler.

Iranski ministar vanjskih poslova

Mohammad Javad Zarif izjavio je u

nedjelju da Europa nije još pokazala

volju da “plati cijenu” spašavanja

nuklearnog sporazuma. Zarif je rekao

da su europske vlade predložile mjere

za očuvanje veza s Iranom u naftnom i

financijskom sektoru nakon drugog

kruga sankcija najavljenog za studeni.

No riječ je više o “izjavi namjere nego

konkretnim mjerama”, rekao je Zarif za

portal Iranskog kluba mladih novinara.

“Mislimo da Europa nije još spremna

platiti cijenu” pružanjem otpora

američkim sankcijama, kazao je. Total

je već prije dao do znanja da neće

moći ostati ako ne dobije izuzeće od

SAD-a, što nije dobio.

“Europljani kažu da je nuklearni

sporazum sigurnosni uspjeh za njih.

Logično je da svaka zemlja mora

ulagati i platiti cijenu za svoju sigurnost.

Moramo vidjeti da plaćaju cijenu u

mjesecima koji dolaze”, rekao je Zarif.

Izvor: Energypress.net, 20.08.2018.


http://www.energypress.net/francuski-total-se-povlaci-iz-irana/http://www.energypress.net/francuski-total-se-povlaci-iz-irana/

Ovo je rang lista proizvodnje nafte u svijetuOrganizacije koja se bavi statistikom

naftne proizvodnje – JODI (The Joint

Organisations Data Initiative) priopćila

je kako su Sjedinjene Države u lipnju

očuvale vodeći položaj po količini

proizvedene nafte u svijetu.

U lipnju je proizvodnja u SAD-u iznosila

10,9 milijuna barela dnevno. U

usporedbi sa svibnjom rast je iznosio

4,4%. Saudijska Arabija je u lipnju

proizvela 10,489 milijuna barela

dnevno, što je u usporedbi s

prethodnim mjesecom značilo porast

od 4,6%. Rusija se po prvi put spustila na

treću poziciju među najvećim

proizvođačima s iznosom od 10,487

milijuna barela dnevno, povećavši

proizvodnju za 1,4% u usporedbi sa

svibnjom.

SAD je po prvi put postao lider u

proizvodnji nafte u ožujku ove godine.

Od tada su trojica najvećih

proizvođača „crnog zlata“ sačuvala

svoje položaje. Rusija se u lipnju spustila

na treće mjest.

Najveći izvoznik nafte na svijetu i dalje

je ostala Saudijska Arabija, povećavši

izvoz za 3,7% tj. na 7,244 milijuna barela

dnevno. SAD su svoj izvoz nafte

povećale za 20%, na razinu od 2,408

milijuna barela dnevno. Ruski izvoz

nafte u travnju iznosio je 5,885 milijuna

barela dnevno, a u svibnju je smanjen

na 4,793 milijuna barela (za lipanj još

nema podataka).

Kina ne namjerava koristiti svoju

nacionalnu valutu juan kao instrument

u trgovinskom sukobu sa SAD-om,

objavila je Kineska narodna banka.

Rusija je pak kupila novih 25 tona zlata i

time ušla u top-5 država s najvećim

zlatnim rezervama, piše Zerohedge.

Također je navedeno kako regulator,

zajedno s podržavanjem elastičnosti

tečaja, podržava i „najnižu razinu“

tečaja u slučaju nužnosti pomoću

oprezne makropolitike koja osigurava

stabilnost tržišta stranih valuta. Ta

banka već više od mjesec dana

postupno snižava tečaj juana u odnosu

na dolar. Međutim, od 17. kolovoza,

već treći krug trgovanja na deviznom

tržištu ukazuje na jačanje juana, a 21.

kolovoza kineski regulator je ojačao

juan za 0,52% i on iznosi 6,8360 za jedan

dolar.

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

38

Foto: Ilustracija


Izvor: Energypress.net, 22.08.2018.

http://www.energypress.net/ovo-je-rang-lista-proizvodnje-nafte-u-svijetu/http://www.energypress.net/ovo-je-rang-lista-proizvodnje-nafte-u-svijetu/

Izvoz iranske sirove nafte i kondenzata

je pao u augustu na ispod 70 miliona

barela, prvi put od aprila 2017. godine,

značajno prije stupanja na snagu

druge runde američkih sankcija

Teheranu 4. novembra.

SAD su zatražile od kupaca iranske

nafte da smanje uvoz na nulu počevši

od novembra kako bi prisilili Teheran da

postigne novi nuklearni sporazum i

smanji svoj utjecaj na Bliskom istoku.

Ukupna količina sirove nafte i

kondenzata, ultra lake nafte koja se

proizvodi na poljima prirodnog gasa, u

Iranu ovog mjeseca je oko 64 miliona

barela, ili 2,06 miliona barela dnevno, u

odnosu na 92,8 miliona barela ili 3,09

miliona dnevno u aprilu.

Nacionalna iranska kompanija za naftu

je snizila cijenu sirove nafte kako bi

zadržala kupce zbog pada izvoza u

augustu. Kompanija je već formirala

cijenu za iransku sirovu naftu za

septembar uz najveći popust od 2004.

godine. Iran je trenutno treći najveći

proizvođač nafte među članicama

Organizacije zemalja izvoznica nafte

/OPEC/. Izvoz je opao u augustu jer su

neki kupci, banke i osiguravajuće

kompanije već suspendovali

poslovanja sa irans

Documents

Mjesečni bilten NAFTA I GASTanker ugrozio isporuku goriva u BiH distributeri gorivo uvoze iz rafinerije u Pančevu, Sisku i iz Slovenije i Mađarske. Podsjećamo, tanker koji je udario