Mladi u Bosni i Hercegovini 2003. - esiweb.org filemladih želi otiæi iz BiH. To je bio prvi signal koji je ukazao na potrebu aktivnog djelovanja kako To je bio prvi signal koji je

Mladi u Bosni i Hercegovini 2003.

Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini

Uz posebnu podršku

Razvojnog programa Ujedinjenih nacija

Da li si dio problema ili si dio rješenja?

Supervizor i koordinator: : Zehra Kaèapor

Autori (po abecednom redu):

Haris Abaspahiæ (Omladina i privreda)

Zehra Kaèapor (Mladi i politika, Slobodno vrijeme i Omladinska politika)

Dagmar Dasha Kunzmann (Omladina i ekonomija i Ostanak, odlazak ili povratak)

Emir Nurkiæ (Mladi i zdravlje)

Marsela Peæanac (Obrazovanje)

Lista savjetnika (po abecednom redu):

Arijana Džindo, Centar studentske inicijative (CSI)

Jan Zlatan Kulenoviæ, Omladinska informativna agencija (OIA)

Belma Ejupoviæ, PRSP/Alumni asocijacija Centra za interdisciplinarne

postdiplomske studije (ACIPS)

Vedran Stuhli, Meðunarodni forum solidarnosti (MFS)

Žilka Šiljak, Meðunarodni interkulturalni i multireligijski Centar

Želimir Mijiæ, Volonteri Ujedinjenih nacija

Prijevod: Svjetlana Pavièiæ i Ale Ljubiniæ

Posebnu zahvalnost autori upuæuju;

Radnoj grupi Ujedinjenih nacija za razvoj, na njenoj podršci i znatnom doprinosu

Razvojnom programu Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini

Volonterima Ujedinjenih nacija

UNDP/UNV Projektu izgradnje povjerenja

Anketu proveo: PULS, Sarajevo / Grafièki dizajn i DTP: Kenan Zekic / Štampa: CPU

Sva stajališta koja su sadržana u Izvještaju su stajališta autora i ne odražavaju stajališta Radne grupe Ujedinjenih nacija za razvoj

PREDGOVOR

Prije tri godine UNDP je objavio Izvještaj o humanom razvoju o mladima. Grupa UN-ovih agenci-ja je pripremila novi izvještaj sa ažuriranim podacima do kojih se došlo putem anketnogistraživanja. Cilj je bio da se zadr i pažnja na pitanjima mladih i da se sagleda eventualninapredak.

Jedno pitanje koje je istaknuto u Izvještaju za 2000. godinu odnosilo se na podatak da 62%mladih želi otiæi iz BiH. To je bio prvi signal koji je ukazao na potrebu aktivnog djelovanja kakobi se sprijeèio odlazak generacije koja predstavlja buduænost BiH. Sada je krajnje vrijeme da sepreduzmu mjere. Analiza uraðena u ovom Izvještaju baca novo svjetlo na isto pitanje. Meðutim,još uvijek 24% mladih kaže da bi željeli zauvijek otiæi iz BiH. Ovo se može shvatiti kao velikinapredak u poreðenju sa prethodnim istraživanjem, s tim što takva pretpostavka ne vodi dopreciznog zakljuèka, s obzirom da u prethodnoj anketi nije pravljena razlika izmeðu mladih kojibi voljeli otiæi zauvijek i onih koji bi se jednog dana željeli vratiti. Još uvijek je uveliko zabrinjava-juæa èinjenica da svaka èetvrta mlada osoba priželjkuje da napusti zemlju i da se u nju nikadne vrati. Ovaj problem bi se jedino mogao riješiti kvalitetnijim stimulansima za ostanak mladihu BiH. Drugim rijeèima, potrebno je poboljšati njihove životne uvjete. Ovaj problem se ne možeriješiti na jednostavan naèin. U Izvještaju su date preporuke za sve ono što je moguæe uraditi urazlièitim sferama života da bi se poduzeli koraci u pravom smjeru.

Sa pozitivne strane, uoèen je odreðeni napredak u razvoju omladinske politike unutar vlada uBiH. Jedan primjer je uvoðenje funkcije savjetnika za pitanja mladih. Takoðer je ohrabrujuæaenergiènost nekoliko organizacija iz okvira graðanskog društva koje se bave pitanjima mladih,koje su ukljuèene u dijalog u BiH. Ali, cjelovita omladinska politika još uvijek ne postoji, zbogèega još dosta ostaje da se uradi u pogledu ukljuèivanja mladih u sve forume u kojima sedonose odluke relevantne za njihov status i buduænost. Oèigledan primjer je proces reformestrategije obrazovanja u cijeloj zemlji, koji teèe uz vrlo malo uèešæe mladih.

Opæa ekonomska politika i administrativne barijere takoðer utjeèu na mlade. Šokantan jepodatak da je 38% mladih ili odustalo od otvaranja privatnih firmi ili je bilo obeshrabreno daèak i pokuša uraditi nešto u tom pravcu, upravo zbog kompliciranih procedura.

Najveæi oslonac buduænosti Bosne i Hercegovine jeste njena omladina. Ali se on mora obezbi-jediti kroz investicije, da se ne izgubi njegova vrijednost, ili da ne nestane. Drugim rijeèima,fokus i sredstva se moraju usmjeriti na mlade i mladi se moraju ozbiljno shvatiti. Nadam se daæe ovaj Izvještaj poslužiti kao praktièni instrument svakome ko je ukljuèen u utvrðivanjeomladinske politike, na osnovu kojeg æe sagledati moguænosti poboljšanja situacije u kojoj semladi danas nalaze. Zbir pojedinaènih pozitivnih primjera može dovesti do ogromnog napretka.

Henrik Kolstrup,Rezidentni koordinator UN-a

Mladi u Bosni i Hercegovini

Uvod ...7

Obrazovanje ...8

Mladi i ekonomija ...14

Zdravlje i seksualnost ...19

Mladi ljudi i politièki život u BiH ...23

Ostanak, odlazak ili povratak ...25

Mladi i slobodno vrijeme ...28

Omladinska politika ...30

Zakljuèak ...32

Preporuke ...32

Akronimi ...34

Bibliografija ...36

Metodologija ...38

Aneks ...39

Sadržaj

Juli 2003.Da li si dio problema ili si dio rješenja?


Uvod

U junu 2000. godine UNDP je predstavio prviIzvještaj o humanom razvoju o mladima (HDR 2000:Mladi). To je bio prvi poslijeratni sveobuhvatni izvješ-taj, konkretno posveæen populaciji mladih u BiH. Unjemu je istaknuto da ne postoji cjelovita strategijaza razvoj omladine. Omladina se osjeæa na marginidruštva, što ju je odvelo u stanje apatije. Upravo jeto apatièno stanje okarakterizirano nedostatkomangažmana omladine u graðanskom društvu, poli-tièkom životu, sportu i omladinskim klubovima. Uprotekle tri godine došlo se do više podataka ostanovništvu generalno, kao i o socio-ekonomskojklimi u BiH. Novi alarmantni nalazi pokazuju da sudjeca i omladina identificirani kao ugrožene kate-gorije pogoðene siromaštvom11 (na primjer, vidiIzvještaj o humanom razvoju za 2002. godinu, u izra-di UNDP-a, ili Strategiju borbe protiv siromaštva uBiH (PRSP). Djeca i omladina, koja odrastaju u sredi-ni u kojoj siromaštvo predstavlja konstantnu prijet-nju, takoðer nailaze na problem u vezi sa slobodomizbora obrazovanja, rada, mobilnosti i življenjazdravog života. S obzirom da je opæe prihvaæena èinjenica da je siromaštvo problem mladih u BiH,Radna grupa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDWG)odluèila je usredotoèiti i zadržati svoju pažnju naomladini i praæenju razvoja strategija koje su usm-jerene na mlade, kao i na stanje omladine u ovojzemlji.

Ovaj Izvještaj je stoga nadogradnja Izvještaja ohumanom razvoju, 2000: Mladi (HDR Youth 2000).U njemu su prikazani trendovi razmišljanja mladih uposljednje tri godine. U odreðenoj mjeri je zadržanastruktura prethodnog izvještaja, posebno u segmen-tu koji se odnosi na analizu ankete provedene nauzorku od 1.000 mladih ljudi u BiH, kojima supostavljana pitanja slièna pitanjima iz 2000. godine.U Izvještaju se nadalje daju informacije o nekolikoomladinskih projekata i njihovom strateškom razvoju.Zatim su prikazani trendovi u razmišljanju omladineu vezi sa sektorom obrazovanja, naèinom na kojiekonomija utjeèe na njihov život, zatim zdravstvo,slobodno vrijeme i politièki život. Neke druge organi-zacije su nedavno poèele rješavati odreðena pitanjakoja su relevantna za omladinu. To je razlog zbogkojeg ona nisu detaljno obraðena u ovom Izvještaju.Naprimjer, maloljetnièka delikvencija je obuhvaæenau Izvještaju o humanom razvoju: Mladi, 2000., ukojem je naglašen neadekvatan zakonski i sistemzaštite u BiH od kraja rata. 2002. godine je Radna

grupa za vladavinu prava pokrenula pitanje pravo-suða za maloljetnike kao prioritetno pitanje. FondOtvoreno drštvo i UNICEF su 2002. godine22 objavilistudiju o omladini koja je u sukobu sa zakonom.Tada je Radna grupa naglasila urgentnu potrebu zaanalizom cjelokupnog stanja u oblasti pravosuða zamaloljetnike. Analizu je pripremila organizacija Savethe Children UK.33 U tim dokumentima su sadržaneosnovne informacije koje oslikavaju historijat uzrokâdelikventnog ponašanja mladih, promjene zakon-skog sistema, ulogu policije, sudova i socijalnezaštite, kao i medija, te naèin na koji javnost doživlja-va maloljetnièku delikvenciju.

Kao zakljuèak, autori navode da je neophodnoutvrditi omladinsku politiku na nivou države, da bi serješavao cijeli spektar pitanja u vezi sa omladinom uBiH. U proteklih godinu dana postignut je suštinskinapredak u pravcu utvrðivanja strategije u saradnjisa mladima, omladinskim nevladinim organizacija-ma, meðunarodnom zajednicom i vladom. U zad-njem poglavlju omladinskoj politici sumirana su svanastojanja i stavljen je naglasak na potrebu vlasti nasvim nivoima da utvrde konkretne strategije zamlade. Stoga se nadamo da æe ovaj Izvještaj doprini-jeti dubljem razumijevanju stanja u kojem se nalazemladi u BiH i podstaæi i dalje stimulirati razvoj koji æebiti usmjeren na mlade.

7

11"Siromaštvo se mo�e definirati kao ljudsko stanje karakteriziranoodr�ivim ili hroniènim lišavanjem sredstava, sposobnosti, izbora, sigurnos-ti i moæi koji su neophodni za uživanje adekvatnog životnog standarda idrugih graðanskih, kulturnih, ekonomskih, politièkih i socijalnih prava."UN Economic and Social, E/C. 12/2001/10, 10 Maj 2001.22'Mladi ljudi u sukobu sa zakonom u svjetlu aktuelnih problema poveza-nih sapravosuðem za maloljetnike u BiH,' Fond Otvoreno društvo i UNICEF, 2002.

33 'Situaciona analiza politike i prakse u oblasti pravosuða za maloljet-nike,' Save the Children UK, uz podršku UNICEF-a i SC UK, objavljivanjeizvještaja se oèekuje u junu 2003.44 UNDP, 'HDR 2000: Mladi ,' Prism Research, Sarajevo.55 UNDP, 'Izvještaj o humanom razvoju 2002,' 42.

Definiranje omladine

Rezolucijama Generalne skupštine UN-a broj40/14 1985 i 50/81 1995 utvrðena je staros-na granica omladine - od 14 do 25 godina. Utom �ivotnom periodu oni prelaze iz doba djet-injstva u doba odraslih i nalaze se pod velikimutjecajem vanjskih ekonomskih, socijalnih ipolitièkih faktora, kao i raznih vidova untrašn-jeg razvoja koji utjeèu na djeèiji put odrastan-ja. Zbog ratnih posljedica u BiH i prekida kojije rat unio u život mladih ljudi, definicija omla-dine koja se koristi u ovom Izvještaju je donek-le fleksibilnija. Starosna granica omladinekoja je uvrštena u anketu iznosi od 15 do 30godina života.

Procjenjuje se da je 2000. godine u BiH bilo950.330 mladih starosne dobi od 15 do 30godina (24 posto od ukupnog broja stanovnikau BiH)44. Usljed rata i poslijeratne tranzicije nahiljade mladih je napustilo BiH. Prema jednomizvoru, u periodu izmeðu 1996. i 200155 godineiz BiH je otišlo 92.000 mladih.


OBRAZOVANJE

Struktura

Prema poslijeratnoj strukturi sektora obrazovanja,preko deset vlada u BiH je nadležno za sektorobrazovanja: RS, 10 ministarstava obrazovanja nakantonalnom nivou u FBiH, Ministarstvo obrazovan-ja, nauke, kulure i sporta FBiH (sa preteno koordini-rajuæom ulogom, bez stvarnih ovlaštenja) i BrèkoDistrikt. Sektor obrazovanja još uvijek nije reguliranna državnom nivou. Nadlenosti u Federaciji sudecentralizirane i prenijete na kantone. S drugestrane, sektor obrazovanja u RS-u je u potpunosticentraliziran, i u tom entitetu postoji samo jednoministarstvo koje je nadležno za ovu oblast:Ministarstvo obrazovanja i kulture, koje je nadležnoza cijeli entitet. Prije rata, dok je postojalaSocijalistièka Federativna Republika Jugoslavija(SFRJ), obrazovni sistem je bio centraliziran nanivou države, u èijem je sastavu bila i Bosna iHercegovina. Danas, samo u BiH uspostavljeno jeèak 13 razlièitih i kompleksnih struktura koje stojena usluzi uèenicima i studentima, koji su sastavnidio obrazovnog sistema.66

Kvalitet obrazovanja

Poslijeratni sistem obrazovanja u BiH ne samo daje fragmentiran, nego i optereæen ozbiljnim padomkvaliteta obrazovanja. Bitno je napomenuti da veli-ki broj omladine, koja je obuhvaæena anketnimistraživanjem, smatra da je glavni nedostatak pos-tojeæeg sistema nepostojanje praktiènog pristupauèionici (29 posto) i preoptereæeni nastavni planovii programi (24 posto). Ovakvo stajalište i nije izne-naðujuæe, s obzirom da su se stare metode voðen-ja nastavnog procesa i nastavni planovi i programikoji su bili u upotrebi u bivšoj SFRJ jedva promije-nili od raspada bivše države.

Našavši se u ostacima komunistièkog školskog sis-tema, uèenici i studenti su i dalje pasivni primaociznanja, dok izmeðu uèenika i nastavnika ne postojistvarna komunikacija. U studiji iz 2002. godine47,4 posto uèenika obuhvaæenih anketom je izjavi-lo da nastavnici ne vode raèuna o uèenicima.77

Osim toga, svega 12,6 posto je izjavilo da su nas-tavnici zainteresirani za njih kao ljude, dok je samo17,3 posto smatralo da nastavnici poštuju mišlje-nja mladih. To znaèi da školsko osoblje uèenikepodstièe vrlo malo, ili gotovo nikako, na preduzi-manje aktivne uloge u školskom životu, i to od

osnovnih pitanja, kao što je uèešæe u razgovoru uuèionici do slobodnog iznošenja mišljenja. Stogamladi smatraju da uèešæem u studentskim vijeæi-ma, odnosno u drugim studentskim pokretima iorganizacijama, ne mogu promijeniti gotovo ništa.Osim toga, smatraju da ih njihovi nastavnici, kao idrugi kljuèni akteri u školskoj zajednici kojoj pri-padaju, ne poštuju.

Potvrda da je reforma obrazovanja potrebna dolaziod 92 posto mladih koji su obuhvaæeni anketom(vidi Tabelu 1 u Aneksu). Meðutim, mladi ljudi nisuukljuèeni u tekuæu reformu. Samo je 9 posto dalopozitivan odgovor na pitanje da li u njihovoj institu-ciji postoje uèenici koji su aktivno ukljuèeni u refor-mu obrazovanja. Šezdeset devet posto je dalo ne-gativan odgovor, dok je 22 posto reklo da ne zna.Ovo je alarmirajuæi pokazatelj da institucije koje suzadužene za reformu obrazovanja ne angažiraju udovoljnoj mjeri uèenike i studente koji pokušavajupomoæi. Bilo bi iluzorno vjerovati da škole mogupostati demokratske i zdrave sredine koje æedoprinijeti razvoju mladih, ako mladi nisu ukljuèeniu stvaranje i realizaciju takvih škola. Stoga jemladim ljudima potrebno dati šansu da uzmuuèešæe u tekuæem procesu reforme. Ne smije sezaboraviti da æe radikalna reforma obrazovanja,koja je itetako potrebna u BiH, biti daleko djelo-tovornija ako bude imala snažnu podršku onih nakoje reforma najviše utjeèe, a to su uèenici i stu-denti, nastavnici i roditelji. Proces reformi bi mladi-ma mogao omoguæiti da istaknu svoja mišljenja ida uzmu aktivno uèešæe u procesu oblikovanjasvoga života.

Osnovni aspekti reforme obrazovanja

Osnovu za reformu obrazovanja u BiH èini Programreforme obrazovanja koji su ministri obrazovanja iljudskih prava i ministri za izbjeglice iz cijele BiHpredoèili Vijeæu za provedbu mira u Briselu unovembru 2002. godine. Program se sastoji od petobaveza i preporuka za njihovu realizaciju. Sviorgani i ministri nadležni za sektor obrazovanja uBiH su se obavezali da æe ispoštovati ovaj doku-ment. Na temelju preuzetih obaveza, neke odkljuènih oblasti koje se trebaju reformirati susljedeæe:

• Zakonski okovirCilj je utvrditi, usvojiti i provesti paket zakona izsektora obrazovanja na temelju evropskih standar-da. To je i jedna od bosanskohercegovaèkih glavnih

8

66 AOko 630,000 uèenika je dio obrazovnog sistema. Za više detalja vidiRazvojnu strategiju BiH - PRSP; Obrazovanje, sektorski prioriteti, oktobar2002, str. 4 i Dodatak 1.

77 Kaèapor, Zehra, 'Da li da ostanem ili da idem? Perspektive mladih uBiH tranziciji,' Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije,Univerzitet u Sarajevu, 2003


obaveza nakon prijema ove zemlje u èlanstvoVijeæa Evrope. Domaæi eksperti, uz podršku drugihdomaæih i stranih aktera, su izradili Nacrt zakona oosnovnom i srednjem obrazovanju, na državnomnivou. Kada Zakon usvoji BiH Parlamentarnaskupština, to æe biti okvirni zakon na osnovu kojegæe se donijeti slièni zakoni na entitetskom i kanton-alnom nivou do poèetka 2004/2005 školskegodine. Domaæi struènjaci, uz pomoæ Vijeæa Evrope,takoðer su izradili i tekst Okvirnog zakona ovisokom obrazovanju, takoðer na nivou države, kojibi se, prema oèekivanjima, trebao usvojiti u avgus-tu 2003. godine.

• Finansije i upravljanjeDuboka fragmentacija sistema, koja je pomenuta ugonjem tekstu, znaèi da se ogromna sredstva ira-cionalno troše na sistem obrazovanja. Premapodacima iz PRSP dokumenta, ukupna budžetskasredstva za sektor obrazovanja su èetiri do petputa veæa od sredstava koja izdvajaju drugeevropske zemlje.88 Da bi se riješio ovaj problem,USAID namjerava uspostaviti do februara 2004.godine centralizirani sistem trezora koji æe obuh-vatati sve kantone. Ovaj proces racionalizacije æevjerovatno omoguæiti visokoškolskim ustanovamada izdvoje sredstva za stipendije i drugu vrstufinansijske pomoæi. Naše istraživanje pokazuje danedostatak stipendiranja studenata, zajmova i dru-gog vida finansijske pomoæi predstavlja jedan odglavnih slabosti postojeæeg sistema. Ustvari, èak je17 posto mladih ljudi, koji su bili obuhvaæeni anke-tom, izjavilo da nedostatak finansijske pomoæi pre-dstavlja osnovni nedostatak sistema obrazovanja.

• Promjena sistema finansiranja visokoškolskogobrazovanja Univerzitete trenutno finansiraju kantoni, što znaèida u veæini sluèajeva univerziteti ne primaju sredst-va za studente koji dolaze iz drugih kantona, štogotovo u potpunosti onemoguæava studentima,profesorima i drugom osoblju da se kreæu iz jednogkantona u drugi ili iz jednog entiteta u drugi. U prin-cipu, Daytonskim mirovnim sporazumom jeomoguæeno da entiteti ili kantoni u FBiH prenesukljuène nadležnosti iz sektora obrazovanja na viši

nivo vlasti, èime bi se radikalno poboljšalo cjeloku-pan kvalitet obrazovanja, ukljuèujuæi i mobilnoststudenata i nastavnika. Prijenos postojeæeg sis-tema finansiranja sa kantonalnog nivoa na entitet-ski, naprimjer, takoðer bi omoguæio mobilnost stu-denata. Osim toga, reforma sistema finansiranja biišla u prilog i drugim aspektima reforme visokoškol-skog obrazovanja. Ciljevi reforme su sasvim jasnoistaknuti u Bolonjskoj deklaraciji i Komunikeu izPraga, koji, izmeðui ostalog, naglašavaju: 1.autonomiju univerziteta (utvrðen je tekst Nacrtazakona o visokom obrazovanju kojim se reguliratransformacija univerziteta u korporacijske institu-cije, što znaèi da fakulteti više neæe funkcioniratikao samoupravna pravna lica),2. sistem bodova (kredita), kao što je Evropski sis-tem prijenosa bodova (do jula 2004.),3. osiguranje kvaliteta/priznavanje diploma(uvoðenje dopune diploma, do jula 2003.) i 4. uèenje u odrasloj dobi.

Reforma se odnosi na sve faze obrazovanja:predškolsko, osnovno i opæe srednje obrazovanje,struèno i visokoškolsko obrazovanje. OSCE je dobi-lo ulogu koordinatora reforme sektora obrazovanja.Osnovni temelji reforme bi se trebali postavili uperiodu izmeðu 2001. i 2005 godine, uz okvirnirok za finaliziranje svih aspekata reforme u 2010.godini.

Usklaðeni nastavni programi

Potpisivanjem Daytonskom sporazuma, nadležnostza nastavne planove i programe data je entitetima,što je dovelo do tri razlièita nastavna plana i pro-grama u BiH - federalna jezgra u pet kantona sabošnjaèkom veæinom, hrvatski nastavni plan i pro-gram u tri kantona sa hrvatskom veæinom, i"mješoviti" nastavni plan i program koji je u upotre-bi u dva "mješovita" kantona. U RS-u postoji zase-ban nastavni plan i program. Prema rezultatimanašeg istraživanja, 37 posto mladih podržava upotpunosti usklaðen obrazovni sistem; 37 posto gapodržava tek djelimièno (vidi Tabelu 4 u Aneksu). To znaèi da postoji 74 posto djelimiène ili potpunepodrške usklaðenom nastavnom planu i programu.

9

88 Razvojna strategija BiH - PRSP, Obrazovanje, sektorski prioriteti, okto-bar 2002, 4.


S obzirom da je samo 51 posto preferiralousklaðen (termin koji je korišten u toku ankete je"jedinstven") nastavni plan i program u anketiprovedenoj u okviru Izvještaja o humanom razvoju:Mladi 2000., znatan porast procenta predstavljaohrabrujuæi znak da mladi ljudi uviðaju sve pred-nosti usklaðenog nastavnog plana i programa.2003. godine podrška (po etnièkim skupinama) jesljedeæa: To znaèi da 88 posto Bošnjaka, 62 postoSrba i 58 posto Hrvata, koji su obuhvaæeni anket-nim istraživanjem, podržava usklaðen sistem, bilou potpunosti ili djelimièno. To je znatan porast pos-totka u odnosu na podatke iz 2000. godine, kadaje svega 32 posto Srba i 17 posto Hrvata, koji sutada bili obuhvaæeni anketnim istraživanjem,podržali usklaðen nastavni plan i program. Takoðerje zabilježen i manji porast broja Bošnjaka koji dajupodršku, u odnosu na 2000. godinu (6 posto). Svipodaci ukazuju na znatnu pozitivnu promjenumeðu omladinom u BiH, jer izražavaju potrebu zanekom vrstom ujedinjenja, pri èemu naglašavajuono što je zajednièko u razlièitim nastavnimplanovima i programima, umjesto onoga što jerazlièito, što je inaèe bio preovladavajuæi trendnakon rata. Danas prilièno veliki broj mladihpodržava usklaðen nastavni plan i program.

Udžbenici bez diskriminirajuæeg sadržaja i jednakpristup obrazovanju

Komisija za reviziju udžbenika je ponovo uspostavljena umartu 2003. godine, putem Memoranduma o razumije-vanju koji su potpisali novoimenovani ministri obrazovan-ja. To je treæi po redu pokušaj da udžbenici u oba entitetabudu osloboðeni diskriminirajuæeg sadržaja.

Osim, udžbenika sa diskriminirajuæim sadržajem, postojei problemi ljudskih prava, s tim u vezi, koji pogaðaju djecukoja idu u monoetnièke škole (mnoga djeca još uvijekputuju do škola na velikoj udaljenosti jer se boje etnièkediskriminacije koju bi mogli doživjeti u školi koja je bližamjestu stanovanja), kao i segregacija uèenika u 56 sluèa-jeva u kojima su "dvije škole pod jednim krovom" u FBiH.

Takve paralelne škole pod istim krovom se naèešæenalaze u Srednjobosanskom kantonu, u Hercegovaèko-neretvanskom i Zenièko-dobojskom kantonu. U tim škola-ma segregacija bošnjaèke i hrvatske djece i nastavnika jei fizièke i psihološke prirode. Uèenici u školu ulaze narazlièite ulaze i nemaju raspust i slobodne dane u isto vri-jeme. Takav sistem, osim što je muèan sa stajališta ljud-skih prava, povlaèi za sobom i duple troškove.

Srednje škole/struène škole

U srednje škole u FBiH upisuje se samo 57 posto uèeni-ka, dok je taj postotak èak i niži u RS-u.99 Osim toga, upisje najveæi u struènim školama, koje uèenicima trebajupružiti vještine koje æe im omoguæiti uspjeh u profesional-nom radu. Prema podacima iz dokumenta PRSP, brojuèenika koji je trenutno upisan u struène i tehnièke školeu FBiH bi mogao iznositi èak 75 posto i 83 posto u RS-u,a odnos izmeðu broja struènih škola i gimnazija/opæeo-brazovnih srednjih škola je oko 90 posto naspram 10posto. Istovremeno, naše istraživanje ukazuje na to dasvega 4 posto mladih obuhvaæenih anketnim istraživan-jem donosi samostalno odluku o svom daljnjem školo-

10

Usklaðen nastavni plan i program u Distriktu Brèko

Usklaðen nastavni plan i program je u upotrebi ucijelom Distriktu Brèko, u okviru kojeg se predmetizajednièki izuèavaju, osim takozvane "nacionalnegrupe predmeta", a to su jezik, priroda i društvo,muzièka kultura i historija. Oni se u odreðenoj mjeriizuèavaju razlièito. Neki mogu zagovarati mišljenjeda ovaj integrirani model još uvijek promovira segre-gaciju, na suptilniji naèin, i da ostavlja daleko višeprostora za ono što je zajednièko. Ipak, za sada je tojoš uvijek jedini pravi model usklaðenog nastavnogplana i programa u BiH.

Ovakav obrazovni sistem je uveo bivši Supervizor zaBrèko, koji je to ostvario kroz provoðenje Zakona oobrazovanju u osnovnim i srednjim školama.(Osnovne odredbe ovog Zakona su utvrðene u èlanuII, koji propisuje jedinstveno obrazovanje i institucijekoje æe promovirati u svom radu multietniènost, i uèlanu IV, kojim se zabranjuje diksriminacija i poli-tièko djelovanje, kao i isticanje religijskih simbolaunutar obrazovnog sistema). Od tada se model usp-ješno provodi u cijelom Distriktu. Potrebno je nagla-siti da se ovo ne bi provelo da nije bilo politièkog pri-tiska od strane meðunarodne zajednice. Tek trebavidjeti da li æe ista mjera biti potrebna da bi se ukin-ulo opstruiranje kada nadležni organi donesu slièanzakon koji æe se primjenjivati u preostalom dijeluzemlje.

99 Razvojna strategija BiH - PRSP, Obrazovanje, sektorski prioriteti, okto-bar 2002, 5-11.

1100 Druge meðunarodne agencije, kao GTZ, pružaju podršku reformistruènog obrazovanja

Projekti reforme struènog obrazovanja

Jedna inicijativa kojom se rješavaju problemi ustruènom obrazovanju je EU Phare program reformestruènog obrazovanja. Cilj projekta je reformastruènog školskog sistema u partnerstvu sa rele-vantnim ministarstvima i školama, kako bi se obra-zovanje povezalo sa poslijeratnim potrebama tržištarada u tranziciji ekonomije. Svjetska banka takoðefinansira Projekat za restrukturiranje obrazovanja,èiji je cilj da se smanji broj struènih zvanja i da segrupišu slièni predmeti.1100 Ovakve inicijative svakakopredstavljaju pozitivne pomake.


vanju, na temelju postojeæih uvjeta tržišta rada (vidiTabelu 6 u Aneksu). Interesantno je da utjecaj vršnjaka isavjeti prijatelja utjeèu na njih gotovo u jednakoj mjeri (3posto). To pokazuje da tržište rada gotovo nikako neutjeèe na odluku omladine o njihovoj buduæoj karijeri.Paradoksalno je da tako mali postotak omladine bira pro-fesiju na osnovu postojeæe situacije tržišta rada, dok ihveæina odabire struène škole i vrlo èesto se usavršavaju uzvanjima za kojima tržište nema potražnje. To dokazujeda tržište rada omladini ne daje nikakav podsticaj, nitimotivaciju za daljnje školovanje, a pogotovo ilustruje nji-hhov stav o sadašnjem stanju privrede.

Visoko obrazovanje

Podaci za Univerzitet u Sarajevu pokazuju da pos-toji visok nivo interesovanja za visokoškolsko obra-zovanje (6.336 studenata se upisalo na fakultet uškolskoj 2002/2003 godini, iako je planirani upisbio svega 4.972).1111 Najpopularniji fakulteti supravni, ekonomski i politièke nauke. Veæina mladihodabire profesiju na osnovu liènih preferenci.

Omladina koja je bila obuhvaæena anketnimistraživanjem smatra da postoji velika potreba zasavjetovalištima koja bi im pomogla u izboru kari-jere i profesionalnoj orijentaciji. Takvi centri bi tre-bali postojati na nivou škola i opæina. Èak je 47posto ispitanika izjavilo da im je potrebna pomoæprilikom izbora profesije (vidi Tabelu 11g uAneksu).

Èak je 61 posto izjavilo da postoji potreba za savje-tovalištima za izbor profesije. 29 posto je izjavilo dasu takvi centri delimièno potrebni (vidi Tabelu 11f i11g u Aneksu). Stoga bi škole, gdje je god tomoguæe, trebale imati po jednu osobu koja bipomagla omladini da se pravilno usmjeri i odaberekarijeru. I opæine bi trebale imati neku vrstu savje-tovališta za profesionalnu orijentaciju sa najnovi-jom literaturom i priruènicima sa informacijama ouvjetima na tržištu rada.

Drugo pitanje se odnosi na transfer studenataizmeðu bh. univerziteta i univerziteta u inos-transtvu. Osnovni napredak se oèekuje u jesen2003. godine, kada æe bh. organi vlasti potpisatiBolonjsku deklaraciju, to jeste pristupiti obaveziskupa sa preko 30 evropskih država da izvršereformu sistema visokoškolskog obrazovanja.Deklaracijom æe se stvoriti zajednièko evropskotržište u oblasti visokoškolskog obrazovanja iolakšat æe se studentima prijelaz sa jednog evrop-skog univerziteta na drugi u Evropi.

Uèešæe studentskih organizacija

• Srednje škole

U nekim srednjim školama su formirana students-ka vijeæa još 1999. godine. Od tada je nekolikoomladinskih nevladinih organizacija poèelo sa pro-gramima za izradnju kapaciteta i formiranjem stu-dentskih vijeæa širom zemlje. U nekim kantonimasu studentska vijeæa èak odobrena i zakonom, iona bi se trebala oformiti u svim školama do 2004.godine, prema obavezi broj dva iz paketa reformeobrazovanja. Nažalost, ne postoji nijedna students-ka krovna organizacija niti mreža na nivou države, istudentska vijeæa još uvijek nisu ukljuèena u radnegrupe koje se bave pitanjima reforme obrazovanja.

• Visokoškolsko obrazovanje

BiH Unija studenata je formirana u toku školske1994-95 godine, ali je prestala sa radom nakonDaytona. Danas, u FBiH, postoje studentske unijekao što su Studentska unija Univerziteta u Sarajevu(USUS, sa predstavnicima 20 fakulteta),Studentska unija Sveuèilišta u Mostaru, i drugeunije, u Bihaæu, Tuzli i Mostaru. U RS-u postojeunije studenata u Srpskom Sarajevu i u Banja Luci.Iako je današnja situacija znatno bolja nego što jebila odmah nakon rata, unije još uvijek nailaze nabrojne prepreke. Naprimjer, USUS je registriran kaograðanska organizacija, što znaèi da ne uživa istitretman kao druge univerzitetske organizacije, nitiima ista ovlaštenja kao druge univerzitetske grupe,èime se direktno sužava njegov djelokrug rada.Drugi problem se odnosi na nedovoljnu saradnjumeðu unijama i na nepostojanje unije studenatana nivou države. Na entitetskom nivou postojiUdruženje studenata FBiH i Unija studenata RS-a,s tim što predstavnici unija na lokalnom nivou nisuukljuèeni u njihov rad.

Religija u školama

Naše istraživanje pokazuje da 49 posto omladineobuhvaæene anketnim istraživanjem smatra da bireligija u školi mogla biti fakultativni predmet i daocjene koje uèenici dobivaju iz tog predmeta ne bitrebale utjecati na prosjek ocjena. Ali veliki posto-tak ispitanika - 32 posto - zastupa suprotno miš-ljenje (vidi Tabelu 10 u Aneksu). To je odraz stalnepolemike da li bi religija trebala biti obavezan ilifakultativni predmet. 2000. godine su ministriobrazovanja na kantonalnom nivou usvojili odlukuprema kojoj se najveæe religije u BiH trebaju izuèa-

11

1111 Podaci Univerziteta u Sarajevu. 1122 Save the Children, 'Poreæi buduænost? Pravo Roma na obrazovanje uBiH,' 2001.


vati u školi. Iako je vjerovatno da su ministri sma-trali da æe se odlukom promovirati religijske slo-bode u školi i zacijeliti ratne rane, ostaje pitanje dali je odluka proizvela suprotan efekat. Otvorena ješiroka debata. Oni koji se suprotstavljaju odlucitvrde da je njome otvoren prostor za kršenje ljud-skih prava i pojedinaènog izbora, a da se ona djecakoja se odluèe da ne slušaju predmet religija mogunaæi u nezavidnom položaju u odnosu na drugudjecu. Ovo je posebno problematièno u školama umanjim sredinama sa odreðenim brojem uèenika izreda manjinskog stanovništva ili povratnièke djece.Prema drugom argumentu protiv takve odluke,djeca koja pohaðaju nastavu iz religije mogu dobitibolje ocjene kao nagradu što idu na èasove religije.Pitanje je vrlo osjetljivo i zahtijeva duže razmatran-je uz stalno praæenje osjeæanja mladih i drugihtrendova u vezi s ovim pitanjem. Vrlo je bitno da sedonese zdrava odluka u vezi sa statusom pred-meta religija u školi i da odluka ne predstavlja pri-jetnju nièijem pravu izbora.

Gender

Potreba za daljnim ispitivanjem moguæe polnenejednakosti u školama je nedavno dokumentiranau studiji koju je uradio UNHCR. U nekoliko opæina(Modrièa, Vukosavlje i Kotor Varoš) ima veæi brojdjeèaka nego djevojèica, iako se više djevojèicavratilo u te opæine. Meðutim, ne postoje podaci kojibi ukazivali na to da djevojèice povratnice ne idu uškolu izvan opæina u kojim žive. Prijavljeno je neko-liko sluèajeva u ruralnim sredinama u kojimaroditelji ne dozvoljavaju kæerkama da idu u školu izkulturoloških, odnosno ekonomskih razloga. Takvisluèajevi diskriminacije na osnovu spola su èešæeprijavljivani u nekoliko sela u Zenièko-dobojskomkantonu. Kantonalni organi vlasti su kaznili roditel-

je novèanom kaznom, ali roditelji i dalje kršezakon, jer postojeæi zakonski propisi nisu dovoljnojaki da bi smanjili diskriminaciju na osnovu spola.Roditelji takoðer žive u skladu sa tradicionalnopatrijarhalnom kulturom i obièajima, uz konzerva-tivna religijska tumaèenja prema kojima je ženapredodreðena za život u braènoj zajednici i porodicii iskljuèena je iz javnog života. Takvi sluèajevi pred-stavljaju oèigledno kršenje Konvencije Ujedinjenihnaroda o pravima djeteta.

Manjine: Iskljuèivanje Roma iz obrazovnog sistemau BiH

Iako od popisa stanovništzva 1991. godine ne pos-toje zvanièni demografski podaci o romskoj popu-laciji (1991. je bilo oko 9.000 Roma), danas sevjeruje da ih ima izmeðu 50.000 i 80.000.1122

Prema tim procjenama, Romi su najveæa manjina uBiH. Prema našem istraživanju, 64 posto ispitanikameðu mladima smatra da Romi imaju najgori sta-tus u BiH u odnosu na sve druge etnièke zajednice(vidi Tabelu 57 u Aneksu). Romska djeca su poseb-no ugrožena u konteksu obrazovnog sistema u BiH.

Nivo upisa romske djece i pohaðanja nastave jevrlo nizak. U opæini Modrièa, naprimjer, samo jejedno dijete školske dobi, od ukupno 116 romskedjece povratnika školske dobi, upisano u školsku2001/2002 godinu. Druge opæine sa velikom rom-skom populacijom (Lukavac, Tuzla i Gradaèac uFBiH, i Bijeljina i Gradiška u RS-u) suoèavaju se sasliènom situacijom. Od 71 romske porodice naèitavom podruèju Mostara, preko polovine ukupnogbroja djece (19 od 37, do dobi 25 godina) i dvijetreæine roditelja nemaju nikakvo obrazovanje.1133 Alipostoje i pozitivni primjeri visoke stope upisaromske djece u opæinama Vukosavlje, Tesliæ i Doboju RS-u i u Travniku i Kiseljaku u FBiH.

U 2002. godini studija koju je proveo OSCE pokazu-je da romskoj djeci uglavnom nisu dostupnemoguænosti obrazovanja, koje stoje na raspolagan-ju drugoj djeci.1144 Studija takoðer ukazuje na nere-dovno pohaðanje nastave od strane romskih uèeni-ka i jasnu tendenciju njihova povlaèenja iz školo-vanja u višim razredima osnovne i srednje škole.Navodi se nekoliko faktora koji su razlog njihovognapuštanja školovanja, kao što su nedostatak sred-stava za odjeæu, knjige i školski pribor, prijevoz itroškove školarine, kao i verbalno maltretiranje odstrane drugih uèenika, te problem jezika. Troškoviodnosno uvjeti upisa su takoðer bitan faktor.Kantonalni zakoni o obrazovanju omoguæavaju jed-

12

1133 UNHCR izvještaj: Obrazovanje djece povratnika u BiH, mart 2003, str. 6 1144 Nezvanièni podaci pokazuju da 15 do 20 posto romske djece još uvi-jek ne ide u školu

Kultura religija

Da bi se izbjegao problem predmeta religija ida bi se uveo predmet koji æe sasvim jasnoipsunjavati potrebe multikulturalnog obrazo-vanja i biti prihvatljiv svima, pokrenuta je ini-cijativa za uvoðenjem predmeta "Kulturareligija" kojom se promovira religijska toleran-cija. U protekle dvije i po godine, organizacijaAbraham, skupa sa Goethe institutom i orga-nizacijom OSCE, radi na izradi nastavnogplana i programa i organiziranju konferencijanastavnika, te javnih debata sa nagalskom napotrebu za takvim predmetom u školamaširom BiH.


nak pristup obrazovanju i nastavu za manjine namaternjem jeziku. Meðutim, za romsku djecu, ovose gotovo nikada nije pretoèilo u praksu.

Djeca sa posebnim potrebama

Ovo je vrlo široka kategorija koja obuhvata djecu sasmetnjama u mentalnim razvoju i poteškoæama uuèenju s jedne strane i visoko talentiranu djecu,odnosno djecu povratnika kojima je potrebna nekavrsta modificirane nastave da bi se prilagodila sis-temu u BiH, s druge strane. UNICEF je uveo kon-cept inkluzivne nastave, koji predviða sredinu zauèenje koja je primjerena djetetu da bi se izbjegloiskljuèivanje djece sa posebnim potrebama.Koncept podrazumijeva potrebu za ukljuèivanjemdjece u normalne škole. Pravo marginalnih grupana jednako uèešæe u svim aspektima društva iosnovno pravo svakog djeteta na obrazovanje suzagarantirani Univerzalnom deklaracijom o ljud-skim pravima iz 1948. godine. Takoðer, premaèlanu 2. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravimadjeteta, sva djeca imaju pravo na obrazovanje.U Izvještaju o humanom razvoju: Mladi 2000.godine, 53 posto omladine obuhvaæene anketnimistraživanjem je izjavilo da postojeæi nastavniplanovi i programi ne odgovaraju djeci sa pose-bnim potrebama. U izvještaju je takoðer naglašennedostatak zakonskih smjernica za ovu široku ka-tegoriju uèenika.

Ove godine, 50 posto omladine obuhvaæene anket-nim istraživanjem je u potpunosti podržalo ideju dadjeca sa posebnim potrebama budu ukljuèena uredovnu nastavu, dok 38 posto podržava ideju dje-limièno (vidi Tabelu 46 u Aneksu). Podaci iz 2000. i2003. godine su konzistentni i ispitanicipodržavaju ideju inkluzivnog obrazovanja za kojesmatraju da je prijeko potrebno.

Zakljuèak

U posljednje tri godine su preduzeti osnovni koraciu reformi obrazovanja. Pozitivan trend ka veæojpodršci ujednaèenom nastavnom programu jeohrabrujuæi. Ipak se stièe dojam da se mladi neosjeæaju ukljuèenim u proces reforme. Sada je vri-jeme da se ova pitanja direktno sagledaju i da semladima omoguæi veæi prostor za uèešæe. Za poèe-tak, oni bi mogli biti aktivnije ukljuèeni u procesreformi putem vijeæa uèenika, nastavnika i roditeljai preko unija.

Takoðer je bitno zapamtiti da se kroz nastojanja upravcu modernizacije sistema obrazovanja uvijektreba voditi raèuna i o potrebama tržišta rada. Topodrazumijeva bolje savjetovanje pri izboru kari-jere, otvaranje komunikacije izmeðu srednjih školai univerziteta i lokalnih tržišta i poslodavaca i usva-janje nastavnih planova i programa koji æe uèenici-ma pružiti veæu moguænost praktiènog rada i razvo-ja sposobnosti kako bi mogli bolje odgovoriti tren-dovima i potrebama tržišta rada.

13

Projekat Duga

U nekoliko proteklih godina nekoliko nevladinihorganizacija u BiH je pokrenulo projekte za djecu saporemeæajima u fizièkom razvoju. Naprimjer,domaæa nevladina organizacija Duga ima projekatza inkluzivno obrazovanje djece sa posebnim potre-bama, èiji je cilj uvoðenje i provedba inkluzivnogobrazovanja djece sa manjim psihièkim i fizièkimnedostacima. Projekat se fokusira na vrtiæe i na prvii drugi razred osnovne škole u 16 školskih rejona uBiH, ukljuèujuæi i 10 opæina u Federaciji, pet u RS-u ijednu u Brèko Distriktu.

Osnovni aspekti projekta su obuka iz rad i praæenjerada nastavnika, savjetnika za specijalnu nastavu,logopeda, direktora škola i pedagoga. Projekat jeuraðen na osnovu pilot projekta koji je proveden u triosnovne škole u Brèko Distriktu u toku 2001.godine, uz finansijsku pomoæ UNESCO-a i tehnièkupomoæ organizacije Medicins du Monde, UNICEF-a iDuge. Po prvi put u BiH su djeca sa manjimpoteškoæama u mentalnom razvoju ukljuèena uredovan prvi razred osnovne škole, umjesto da budu"svezani" za kuæu ili da se upute u posebne obra-zovne institucije, odnosno uèionice.


MLADI I EKONOMIJA

Stanje privrede u zemlji je najveæi problem mladih ijedan od osnovnih razloga zbog kojeg žele napusti-ti zemlju. Prijeratni privredni kapaciteti još uvijeknisu revitalizirani. Visoka stopa nezaposlenosti1155 ièinjenica da veliki postotak stanovništva živi tekiznad linije siromaštva1166 pokazatelji su siromašnogstanja bh. privrede. Osim toga, ogromna i birokrats-ka javna uprava, koja ne podstièe kvalitetnuposlovnu sredinu, predstavlja prepreku postizanjuodrživih stopa rasta. Spor privredni razvoj uvelikoutièe na razvoj poslijeratne generacije mladih. Bh.tržište rada nije razvijeno u dovoljnoj mjeri da biapsorbiralo raspoloživu radnu snagu. Omladinazavršava obrazovanje i pokušava uæi na tržište radakoje im ne može pružiti zaposlenje. Zbog toga seomladina suoèava sa nezaposlenošæu, zbog èegaona ekonomski ovisi o roditeljima i suoèava se sasiromaštvom. Prvo poslijeratno istraživanje nivoaživotnog standarda (LSMS) je provedeno 2001.godine, a rezultati su objavljeni 2002. godine. Onisu pokazali rasprostranjenost siromaštva u BiH.Tada je prihod od 5 KM po glavi stanovnika, ili1843 KM godišnje, definirano kao zvanièna, opæagranica siromaštva u BiH. Shodno tome, 19%stanovništva BiH živi ispod linije siromaštva (FBiH15.6%, RS: 24.8%). Dodatnih 40%, prema rezultati-ma istraživanja, ima dovoljno sredstava tek zaosnovne potrebe. S obzirom na èinjenicu da gotovoèetvrtina ukupnog broja stanovnika BiH spada ustarosnu grupu od 15 do 30 godina, visok proce-nat omladine ima vrlo nizak životni standard.Siromaštvo nije statièno, nego vrlo dinamièno, štoznaèi da oni koji nisu bili registrirani kao siromašni2001. godine možda veæ sada spadaju u kategorijusiromašnih. Ova èinjenica je potvrðena i rezultati-ma naše ankete. Na pitanje da li se njihov životnistandard promijenio u posljednje tri godine, preko50% omladine je izjavilo da nema promjena u nji-hovom životnom standardu (57%), ali je 40% izjavi-lo da se on ipak promijenio. Od tog procenta, 16%je izjavilo da se životni standard èak pogoršao, a24% smatra da se njihov životni standard popravio(Tabela 14 u Aneksu).

Omladina je donekle optimistièna u vezi sa svojimbuduæim životnim standardom. 46 posto je izjaviloda æe se on popraviti, a 38 posto smatra da æeostati na istom nivou. Svega 11 posto smatra da

æe se pogoršati (vidi Tabelu 15 u Aneksu). Mladi ustarosnoj grupi od 14 do 18 godina pokazuju višeoptimizma nego mladi u starosnoj grupi od 25 do30 godina. Zanimljivo je da omladina u ruralnimsredinama nosi više optimizma u pogledu njihovogbuduæeg životnog standarda nego omladina uurbanim sredinama. Kada se uporedi percepcijamladih sa percepcijom cjelokupnog stanovništva ikada se sagledaju pokazatelji iz istraživanjaživotnog standarda (LSMS), oèigledno je da omladi-na nosi više optimizma nego stariji u vezi životnogstandarda.1177 To je normalno, s obzirom da mladi poprirodi imaju više optimizma u vezi sa svojombuduænošæu nego stariji ljudi.

Zapošljavanje, nezaposlenost i tržište rada

Tempo kojim BiH provodi ekonomsku reformu itempo kojim se privreda transformira u tržišnuekonomiju (izvozna ekonomija sa održivom stopomrasta) predstavljaju faktore koji æe stalno utjecatina buduænost BiH i njenu omladinu. OHR, pod svo-jom novom direktivom nazvanom "posao i pravda",pokreuo je formiranje "Buldožer komisije".Ovim procesom bi se trebale identificirati barijererazvoju i dati preporuke u vezi sa njihovim otkla-njanjem.1188 Zbog toga bi se trebali stvoriti boljiuvjeti tržišta rada. Osim toga, BiH trenutno radi naizradi Strategije smanjenja siromaštva (PRSP). UPRSP dokumentu æe se definirati mjere i reformekoje je potrebno poduzeti u srednjoroènom periodu(2003-2007) da bi se poboljšala postojeæa socio-ekonomska situacija u zemlji.

U Izvještaju o humanom razvoju: Mladi 2000.godine, veæina omladine je okarakterizirala stanjeu pogledu zapošljavanja u BiH kao izuzetno loše zamlade ljude i nisu smatrali da ih obrazovni sistempriprema za zapošljavanje. Meðunarodna zajednicaje nastojala osvijetliti stanje tržišta rada i provestisveobuhvatno istraživanje. Izvještaji koje su uradiliSvjetska banka i DFID/IBHI, koji su neovisno jedano drugom objavljeni u jesen 2002. godine, sadržepodatke koji su neophodni kreatorima politike.1199

Druge meðunarodne organizacije su pokrenuleopsežna istraživanja da bi utvrdili najodrživijeekonomske sfere u BiH.2200 Uprkos visokoj stopinezaposlenosti, privrednici su izrazili zabrinutost uvezi sa nedostatkom dovoljno osposobljenje i obra-zovane radne snage koja im je potrebna za razvojpreduzeæa. Strukturalni debalans bosanskog tržišta

14

1155 Podaci Federalnog zavoda za statistiku i Zavoda za statistiku RS-apokazuju da je zvnièna stopa nezapolenosti 40 posto i da ona raste.Zvanièni statistièki podaci ne uzimaju u obzir nezvanièno zaposlenje, kaošto su rad na crnom tržištu ili u neformalnom sektoru. Prema Mjerenjuživotnog standarda, koje je uzelo u obzir takvu vrstu rada, stopa neza-poslenosti je blizu 20 posto. 1166 Vidi UNDP Izvještaj o humanom razvoju 2002

1177UNDP,'Godišnji izvještaj ranog upozorenja, 2002,' 25,i NHDR 2002, 51.1188 OHR Economski bilten, tom 6, izdanje 2. maj 2003. www.ohr.int.Visoki predstavnik je pokrenuo inicijativu 12.11.2002. Domaæi privednicisu taèno trebali ukazati na èlanove zakona koji bi se trebali mijenjati dabi se uklonile barijere poslovnom razvoju. Do kraja marta 2003 50amandamna je upuæeno Parlamentima BiH, FBiH, RS i Brèko Distrikta nausvajanje.


rada je evidentan. Kreatori politike trebaju utvrditireforme na osnovu ovakvih dokaza. Naprimjer, pro-grami obuke u BiH ili inostranstvu bi se mogliprovesti kako bi se poveæale sposobnosti radnikasve dok se ne popuni praznina na tržištu rada.Omladina generalno djeluje zbunjeno u pogleduekonomske situacije i njenih posljedica u smislumoguænosti zapošljavanja. 41 posto mladih ispi-tanika je reklo da ne zna koji aspekt privredenajviše obeæava. Na pitanje koja bi oblast unajveæoj mjeri poveæala moguænosti zapošljavanja,21 posto ih je izjavilo da je to ekonomija, 14 postosmatra da je to medicina, 11 posto misli da je tograðevinarstvo i 11 posto se odluèilo za prodaju.

Svega 5 posto smatra da to zavisi od tržišta rada.Anketni rezultati nisu razvrstani po spolu. Djevojkeimaju manje-više isto mišljenje kao i mladiæi. Svegamali procenat ispitanika smatra da oblasti koje suidentificirali bh. politièari i meðunarodna zajednicaobeæavaju (2 posto smatra da je to poljoprivreda, 2posto misli da je to pokretanje privatnih preduzeæai 1 posto smatra da je to turizam). To ukazuje naèinjenicu da mladi generalno nemaju isto mišljenjeo privredi kao meðunarodni predstavnici ili domaæiekonomisti. To takoðer ukazuje na èinjenicu daomladina nije u dovoljnoj mjeri informirana nitiobuèena za ocjenu ili reakcije na promjenjivuekonomsku klimu u BiH. Ovaj faktor se ne bi smiopotcijeniti. Sadašnja generacija mladih ljudi je prvakoja se treba prilagoditi novoj ekonomskoj klimi.Roditelji se ne mogu oslanjati na vlastito iskustvo izprošlosti i savjetovati svoju djecu u skladu sa onimšto su oni radili. Mladima je potrebna pomoæ,smjernice i uputstva izvan njihovih porodica. EUPhare program za reformu struènog obrazovanja,pomenut u dijelu o obrazovanju, nastoji pružititakve smjernice i èini pozitivne pomake u procesureformi.Mladi ne smatraju da æe zahvaljujuæi obra-zovanju moæi naæi zaposlenje. 2000. godine, 11

posto mladih obuhvaæenih anketnim istraživanjembilo je sigurno da æe naæi zaposlenje, dok je 25posto reklo da je samo djelimièno sigurno. 23posto je izjavilo da uopæe nije sigurno. Omladina ururalnim sredinama je pokazala daleko veæi pes-imizam, dok je svega 7 posto izjavilo da je sigurnoda æe im obrazovanje pomoæi da naðu posao. Idjevojke i mladiæi su bili istog mišljenja. U ovo-godišnjoj anketi svega 8 posto je izjavilo da je sig-urno, dok je 32 posto reklo da je djelimièno sig-urno da æe naæi posao. Omladina sa višim ste-penom obrazovanja bila je najsigurnija da æe imatiposao.

Došlo je do manjeg porasta optimizma u odnosuna 2000. godinu, iako nova anketa pokazuje da sudjevojke manje optimistiène od muškaraca. Iakomladiæi u ruralnim sredinama izražavaju veæu dozuoptimizma u vezi sa poveæanjem životnog standar-da generalno, omladina u ruralnim sredinama jeopet bila u manjoj mjeri sigurna da æe se zaposlitinakon što završi školovanje, nego omladina uurbanim sredinama. Oèigledno je da su urbanidjelovi BiH ekonomski razvijeniji nego ruralni, iomladina uviða da ruralna sredina nudi manješansi za zapošljavanje. Ovoj èinjenici ide u prilogtrend koji je obraðen u poglavlju šest, odnosno daveæi broj omladine iz ruralnih podruèja želi otiæi uinostranstvo i tamo se zaposliti. Ovo je jak pokaza-telj potrebe za konkretnim osvrtom na razvoj rural-nih sredina u BiH, u okviru programa ekonomskereforme.

Gdje mladi rade?

Prema Izvještaju Svjetske banke, prosjeèna dobzaposlenih u formalnom sektoru je porasla sa 36,6u 1991. godini na 40 godina do 2000. godine.2211

Dodatni podaci sadržani u izvještaju pokazuju padbroja zaposlenih starosne dobi izmeðu 25 i 34godine sa 37%, 1990. godine, na 23% u 2000.godini.2222 Nefleksibilnost tržišta rada u BiH utieèenegativno na moguænost zapošljavanja mladih u

15

1199 Svjetska banka, 'Tržište rada u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini,'novembar 2002,i DFID/IBHI, 'Rad i socijalna politika u BiH: utvrðivanjestrategija i mjera za socijalne migracije, zapošljavanje i status tržišta radai potencijal za razvoj politike u BiH,' oktobar 2002.2200 i.e. GTZ je proveo studiju 2002 da bi se utvrdili ekonomski sektori koji

najviše obeæavaju u BiH. 2211 Izvještaj Svjetske banke 24889, BiH. Bosna i Hercegovina, Tržišterada u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, Novembar 2002, radni sažetak,C. Sažetak analize i osnovnih rezultatas, Rezultat 1.2222 Ibid.


formalnom sektoru. Male fluktuacije radne snage ujavnoj upravi, javna preduzeæa, neprivatizirana inedavno privatizirana preduzeæa smanjujumoguænost zapošljavanja omladine u tim sektori-ma. Daljnja analiza pokazuje da je mobilnost radni-ka u BiH na niskom nivou. OSCE je 2002. godinepokrenuo projekat u kojem promovira prakse pra-viènog zapošljavanja, kao što su nediskriminacija,nemaltretiranje, pravièno zapošljavanje i praviènapolitika odreðivanja viška radne snage.2233 Takoðerse smatra da biroi za zapošljavanje u BiH trebajupreduzeti aktivniju ulogu u promoviranju i osigura-vanju praviènog zapošljavanja.

Postoji opæe mišljenje da je biroima za zapošljavan-je potrebno dati daleko efikasniju ulogu na tržišturada. Postojanje biroa za zapošljavanje ne znaèi daoni vode aktivnu politiku zapošljavanja, uprkosvelikim doprinosima radnika budžetima biroa (odbruto dohotka radnika se odbija oko 2,5 posto zaosiguranje u sluèaju nezaposlenosti). Biroi zazapošljavanje bi trebali izvršiti transformaciju svojihaktivnosti u sveobuhvatnu i proaktivnu politikuzapošljavanja kako bi podržali razmjenu informaci-ja u vezi sa procesima zapošljavanja i tržištemrada. Pozitivno je to da je prošlogodišnjim velikimistraživanjem Svjetske banke u okviru Kredita II zatehnièku pomoæ socijalnom sektoru unesenaodreðena dinamika u reformi biroa. Koordiniranapodrška i izgradnja kapaciteta osoblja je odosnovnog znaèaja za uspješnu reorganizaciju biroa.Da bi se osiguralo da reforme direktno utièu napoboljšanje stanja omladine, reformirani biroi bitakoðer trebali imati konkretne programe za posre-dovanje u zapošljavanju mladih. Naprimjer,stažiranje bi se moglo promovirati daleko više, kaoi uvoðenje pripravnièkih pozicija za mlade radnike.Preduzeæa bi trebala zauzvrat dobiti poreski stimu-lans, kao što je praksa u drugim evropskim zemlja-ma.

Tendencija mladih da lakše naðu zaposlenje uneformalnom sektoru koji je u porastu, u kojemradnici u veæini sluèajeva nisu prijavljeni ili poslo-davci prijavljuju manje plaæe, je i dalje u porastu.Kao što je bilo i 2000. godine, znatan broj visokoo-brazovane omladine, koja poznaje strane jezike irad na raèunaru, radi ili u nevladinom sektoru ili umeðunarodnim organizacijama. Mnogi mladi ljudirade po ugovoru, dok poslodavac ne plaæa dopri-nos za njihovo socijalno i zdravstveno osiguranje.Mnogi mladi ljudi stoga nemaju zdravstveno, soci-jalno i penzijsko osiguranje, jer se nisu opredijelilida doprinos dobrovoljno uplaæuju. Iz toga slijedi da

su sistem socijalnog osiguranja, zdravstvenezaštite i penzioni sistem, koji su veæ u zabrinjava-juæem finansijskom stanju, lišeni znatnih sredstavakoja bi se trebala uplaæivati na ime doprinosa.

Otvaranje privatnog preduzeæa

Veliki ancenat je stavljen na rast sektora malih isrednjih preduzeæa (SME- small and medium-sizedenterprises) u BiH. Anketnim istraživanjem se nas-tojao utvrditi obim u kojem omladina pokušavazapoèeti privatne poslovne aktivnosti. Potrebno jeuzeti u obzir èinjenicu da sektor malih i srednjihpreduzeæa još uvijek nije dovoljno privlaèan i da sene razvija dovoljnom brzinom usljed skupih i kom-pliciranih procedura registracije preduzeæa, nepos-tojanja finansijskih resursa, kao i zbog visokihporeza i doprinosa. Anketom je utvrðeno da visokpostotak mladih ne pokazuje naroèito zanimanjeza privatni biznis (55 posto).

16

Projekat za poduzetništvo mladih u Brèkom

Jedan primjer koji pokazuje kako mladi mogu bitimotivirani i kako im se može pružiti podrška u tokuprocesa otvaranja privatne firme je Projekat zapoduzetništvo mladih u Brèkom, kojeg je UNV/UNDPpoèeo provoditi prošle godine. Mladi ljudi koji suzainteresirani za uspostavu privatne firme, ilipoboljšanje stanja postojeæe, prolaze kroz obuku izoblasti poslovnog planiranja. Mladi poduzetniciizmeðu 18 i 30 godina dobivaju savjete u vezi saposlovnim menadžmentom i o naèinu na koji mogudobiti male kredite od mikrokreditnih institucija.Projektom za poduzetništvo mladih je takoðerstvorena mreža mladih poduzetnika. U toku prvegodine 28 uèenika je prošlo kroz dvije obuke i 60osoba (22 koje imaju posao, 38 koje su uèestvovalena obuci i primaoci mikrokredita) postali su èlanovimreže poduzetnika. Dodijeljeno je petnaest zajmovau ukupnom iznosu od 40.000 KM. Nakon prvegodine 15 firmi je ili uspostavljeno ili je popravilosvoje stanje.

2233 OSCE, 'Izvještaj o projektu praviènog zapošljavanja, 2002.'2244 Potrošaèka korpa obuhvata osnovne kolièine hrane i piæa za

èetveroèlanu porodicu mjeseèno. Prema Izvještaju ranog upozorenja za2002., troškovi potrošaèke korpe u decembru 2002 iznosili su 458.19KM u FBiH i 461.75 KM u RS-u.


Oko 10 posto je pokušalo zapoèeti privatni biznis,ali je odustalo ubrzo nakon toga (vidi Tabelu 16 uAneksu). Znatan broj (30 posto) omladine nije spre-man zapoèeti vlastiti biznis zbog kompliciranih pro-cedura. U protekle dvije godine je pokrenuto neko-liko projekata kako bi se pomoglo mladima dashvate poduzetništvo i potrebe tržišta rada. FondOtvoreno društvo, UNDP/UNV, OSCE, GTZ, SDC idrugi bilateralni donatori su pokrenuli vrijedne pro-jekte na lokalnom nivou. Još uvijek je prerano da bise ocijenio efekat tih programa, iako se radi o pozi-tivnom signalu da se mladi i dalje prijavljuju.Donatori bi trebali i dalje podržavati takve pro-grame, i to dugoroèno. Vremenom bi se takvi pro-jekti trebali u potpunosti ocijeniti i uvrstiti u škole ucijeloj zemlji kako bi se uèenicima konstantnopružale potrebne smjernice.

Nezaposlenost

Prema statistièkim podacima, stopa nezaposlenos-ti je najviša u starosnoj dobi od 21 do 25 godina. UIzvještaju o humanom razvoju za 2002. godinuizražena je zabrinutost; naime, "prema Studijimjerenja životnog standarda (LSMS) nezaposlenostje 2.6 puta viša meðu mladina starosne dobi od19 do 24 godine nego u grupi od 25 do 49 godinai 3,6 puta viša nego u starosnoj grupi od 50 do 60godina." Mladi ljudi sa niskim kvalifikacijama èestoprimaju nizak prihod i imaju manje šanse zazapošljavanjem, te im zbog toga prijeti opasnostsiromaštva.

Nezaposlenost mladih bi èak bila veæa, ali zbog èin-jenice da se sve veæi postotak mladih odluèuje danastavi školovanje, oni još uvijek nisu ušli na tržišterada. Bez obzira koliko je teško doæi do taènihpodataka, sva najnovija i objavljena istraživanjaistièu nezaposlenost mladih kao glavni uzrok zazabrinutost u kontekstu razvoja BiH. Ne radi setoliko o nezaposlenosti, jer najnovija analizapokazuje da preko 50 posto ljudi prima neku vrstuprihoda na neformalnom tržištu. Veliki problem seodnosi na prijelaz sa neformalnog na formalnotržište. Vlada bi trebala uvesti konkretne mjere dabi stimulirala ulazak na formalno tržište. Direktnamjera bi trebala biti ponuda programa za stažiranjemladih ljudi i nagrada firmama kroz poreske stimu-lanse. Takoðer je potrebno promivirati pripravnièkepozicije za mlade radnike.

Nije iznenaðujuæe to što je prosjeèno trajanje neza-poslenosti nakon završetka školovanja relativnodugo. U odsustvu prethodnih anketa, nije bilo

moguæe identificirati ovo kao trend, ali je znaèajnošto se svega oko 30 posto mladih zapošljava uroku od godinu dana nakon što završi školovanje.Dugo trajanje nezaposlenosti negativno utièe nasve sposobnosti koje mladi steknu u toku školova-nja i na moguænost njihove integracije u tržišterada. Oni ostaju ovisni o svojim roditeljima i naradu u neformalnom sektoru, sa svim svojim nega-tivnim posljedicama. Dugo trajanje nezaposlenostinakon obrazovanja takoðer poveæava želju za tra-ganjem za poslom u inostranstvu.

Prihod

Mjerenje životnog standarda obuhvata razne fak-tore. Zaposlenost i nezaposlenost, kao i pojedi-naèni ili porodièni prihod predstavljaju bitne deter-minante koje utjeèu na životni standard.Ekonomske i socijalne dimenzije takoðer definirajuživotni standard. Teško je istražiti strukturu prihodamladih. Stoga, ovo poglavlje predstavlja pokušaj dase pokažu trendovi u pogledu prihoda mladih.U zadnjem kvartalu 2002. godine mjeseèni prihod57,3 posto bosanskih domaæinstava bio je niži odcijene potrošaèke korpe2244 u istom periodu.Prosjeèna kupovna moæ Bosanaca je niska i upreko 60 posto sluèajeva prihod domaæinstva jedovoljan za zadovoljenje osnovnih potreba.

58 posto mladih koji su obuhvaæeni anketnimistraživanjem je izjavilo da nema nikakav prihod.2255

9 posto je izjavilo da mjeseèno prima manje od100 KM, 9 posto ima mjeseèni prihod izmeðu 201i 300 KM, a 8 posto ima mjeseèni prihod izmeðu301 i 400 KM. Svega 4 posto je izjavilo da ima pri-hod preko 600 KM mjeseèno. Kada se uporedemjeseèni prihodi mladih sa mjeseènim troškovima,jasno je da oni troše više nego što zaraðuju. Bilo bipotrebno uzeti u obzir èinjenicu da se gotovo polov-ina cjelokupne omladine još uvijek školuje i da ovakategorija obièno nema redovne izvore prihoda.Osim toga, kulturološki je prihvatljivo da uèenici nepredstavljaju dio radne snage. To je dodatnooptereæenje za kuæni budžet.

17

2255 Potrebno je naglasiti da je 45 posto od 1.000 uèenika u anketi stu-denti ili uèenici.

2266 71 % ispitanika živi s roditeljima.


Gotovo polovina mladih troši manje od 100 KMmjeseèno, u poreðenju sa 23 posto omladine uurbanim sredinama. 65 posto ispitanika je naveloroditelje kao izvor dodatnog prihoda, dok 7 postoredovno prima sredstva od rodbine u BiH i 7 postoiz inostranstva.

Ipak, uz relativno nizak nivo prihoda, 17% omla-dine najviše doprinosi porodiènom budžetu. (vidiTabelu u daljnjem tekstu). U poreðenju ovihpodataka sa anketom koja je provedena u 2000.godini, isti postotak omladine je najviše doprinosiokuænom budžetu i prije tri godine. Više muškaraca(25 posto) nego žena (10 posto) je izjavilo danajviše doprinose kuænom budžetu. Ovo pokazujeznatnu disproporciju nivoa prihoda meðu spolovi-ma. I ova èinjenica je ostala nepromijenjena od2000. godine. Ekonomska spolna nejednakost jejoš uvijek bitno pitanje koje je u BiH potrebnorješavati.

Usljed niskog prosjeènog nivoa prihoda i èinjeniceda mladi èesto doprinose kuænom budžetu, iznossredstava koja se mogu uštedjeti je izuzetno mali.Opæenito, niski prihodi i visoka nezaposlenost pri-morava èlanove domaæinstva da kombiniraju svojeprihode. Takoðer i manjak životnog prostora ivisoke kirije (u poreðenju sa prihodima) predstavl-jaju dodatni razlog zbog kojeg mladi žive saroditeljima sve do kasnih dvadesetih.2266 Iako nepostoje statistièki podaci, generalno se zna damladi odlaze iz roditeljske kuæe najèešæe tek kadaformiraju svoju porodicu.

Zakljuèak

Ekonomska situacija mladih se nije drastiènopromijenila u zadnje tri godine. Ne oèekuje se nipromjena teške ekonomske situacije u BiH ukratkoroènom periodu. Formalno tržište rada jeokarakterizirano nedostatkom fleksibilnosti i posla.To je za omladinu teška situacija. Mladi ljudi èešæenalaze zaposlenje na neformalnom tržištu. Kao štoje zakljuèeno u izvještaju za 2000. godinu, potrebaza reformama i modernizacijom obrazovnog sis-tema i ulaskom mladih na tržište rada je oèigledna.Dug period nezaposlenosti nakon završetka obra-zovanja ukazuje na potrebu za stalnom obukom.

Jednako je važna i potreba za profesionalnim usm-jeravanjem i programima studija u inostranstvu.Praæenje dinamiènog toka siromaštva u BiH jebitno za utvrðivanje takvih strategija. Visoka stopanezaposlenosti, niski prihodi, nedostatak životnogprostora predstavljaju osnovne razloge zbog kojihsamo mali broj mladih ljudi živi odvojeno od roditel-ja.

To ne znaèi da je proces podrške mladima u sta-gnaciji, ali mu je ipak potreban dodatni poticaj.Istraživanje i najbolja praksa inovativnih projekata,kao što je UNV/UNDP Projekat za poduzetništvomladih u Brèkom i EU Phare projekti za reformustruènog obrazovanja, mogu kreatorima politikepružiti uvid u probleme i ponuditi im pristupenaèinu rješavanja tih pitanja.

18


ZDRAVLJE I SEKSUALNOST

Uvod

Biti pripadnik populacije mladih znaèi iskusitiunutrašnju tranziciju iz djetinjstva u zrelo doba, ukojem se obrasci ponašanja mijenjaju i mlad èovjekili ena prilagoðava se novim potrebama unutrašn-jeg i vanjskog okruženja. Unutrašnja tranzicija,koju prate uticaji i pritisci iz vanjskog okruženja isocijalne i ekonomske stvarnosti u kojoj mladi živeutièe na stav prema zdravlju i riziènom ponašanju.Zdravlje je sastavni dio ljudskog razvoja jeromoguæava ekonomski, socijalni i psihološki razvojdruštva u pravcu koji društvo želi da ostvari, te je,prema tome, po definiciji WHO-a "stanje ukupnogfizièkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a nesamo odsustvo bolesti i slabosti".2277 Rastuæe siro-maštvo u BiH ima snažan efekat na opæe zdravljestanovništva. Nezaposlenost mladih, nedostatakadekvatnih stambenih kapaciteta, te nesigurnost ineizvjesnost koje dolaze sa svakom vrstom pomje-ranja unutar jedne zajednice pojaèavaju stanjeugroženosti mladih.

Mladi i opæa zdravstvena situacija

Opæu zdravstvenu situaciju odreðuje niz faktora.Pogled koji mladi imaju na zdravlje je važan jer onima i pozitivne i negativne posljedice na ponašanjei radnje koje poduzimaju u zaštiti zdravlja.

Uzdržavanje od pušenja, fizièka vježba i zdravaishrana preduslovi su za održavanje dobrog zdrav-lja. Meðutim, sagledavanje zdravlja sa kultur-ološkog stanovišta ne podrazumijeva automatskida su ove navike povezane sa dobrim zdravljem.Zdravlje se takoðer zasniva i na kulturološkomokviru u kojem ljudi, a populacija mladih pogotovo,rješavaju zdravstvena pitanja uglavnom unutarporodice. Istraživanje koje je provela UNFPApokazuje da mladi u BiH posjeæuju ljekara samokada se razbole i ne pokazuju interes za preven-tivnu njegu. Ljudi generalno gledaju negativno napreventivne odlaske ljekaru i imaju praznovjernouvjerenje da takve posjete ljekaru samo uzrokujuzdravstvene probleme.2288 Izvještaj èiju izradu supokrenuli WHO i UNDP naglašava mnoge slabostisistema zdravstvene zaštite u smislu da jebirokratski, hijerarhijski i nepristupaèan.2299 Izvještajpokazuje da je izbjegavanje medicinskih tretmana i

preventivnih odlazaka ljekaru rezultat èinjenice dasistem zdravstvene zaštite ne pruža odgovarajuæeusluge. Ranije pomenti kulturološki, socijalni i insti-tucionalni aspekti javnog zdravstva pružaju malemoguænosti za zaštitu zdravlja mlade populacije.Jedna od rijetkih prilika da se otkrije postojanjebolesti jeste zakonom propisani obavezni sistem-atski pregled koji se vrši prije upisa uèenika u sred-nju školu.

Uzroci smrtnosti kod mladih

Vodeæi uzroci smrtnosti mogu biti pokazatelji rizi-ènog ponašanja i opæenitog zdravstvenog stanjamladih. Njih je teško pratiti buduæi da u ovompodruèju ne postoji koherentno, integrirano i kon-tinuirano prikupljanje podataka. Postojeæi podaciiz ove oblasti su kontroverzni i nekompletni.Nepostojanje podataka o zdravstvenom stanju po-pulacije mladih može prouzroèiti znaèajne prob-leme u dugoroènom rješavanju ovoga pitanja. HDR Youth 2000 izvještava da su vodeæi uzrocismrtnosti povrede i trovanje, nakon èega slijedeoboljenja krvnog sistema (21,9 %). Na treæemmjestu su vanjski uzroci kao što su saobraæajnenesreæe, utapanje, strujni udar, te rane nanesenevatrenim oružjem (16,1 %).3300

Statistièki pokazatelji u Federaciji govore da supovrede i trovanje vodeæi uzroci smrtnosti kod po-pulacije mladih u ovom entitetu (26,74 %).3311 Èak21,32 % smrtnih sluèajeva uzrokovano je vanjskimfaktorima, što potvrðuje tezu da se mladi upuštajuu riziène situacije. Mladi nisu dovoljno svjesnirizika i posljedica takvog riziènog ponašanja. Maligna neoplazma (rak) i oboljenja nervnog sis-tema postaju sve više opasnost po zdravlje mladih.Broj oboljenja nervnog sistema sa smrtnimishodom znaèajno je porastao od 2000. godine, isada je sa devetog mjesta uzroka smrtnosti u2000. godini popeo na peto mjesto, što pokazujeda postoji povezanost sa stresnim okruženjem ukojem živi veliki broj mladih ljudi.

Oboljenja, životni uslovi i povrede

Nedavno istraživanje kojim se željelo utvrditi 10vodeæih oboljenja pokazuje sliène rezultate izvješta-ju iz 2000. godine. Vodeæa oboljenja su oboljenjarespiratornog sistema (53,5 %), nakon èega slijedeinfektivne i parazitske bolesti, kao i oboljenja kože,potkožnog tkiva i probavnog sistema.3322

19

2277Godine 1948. Svjetska zdravstvena organizacija je definirala zdravljekao "stanje ukupnog fizièkog, duševnog i socijalnog blagostanja"2288 Istraživanje UNFPA i Prisme, 'Reproduktivno i seksualno zdravlje,znanje i ponašanje mladih ljudi u BiH,' 2002, 20.2299 'Zdravstvena zaštita u Bosni i Hercegovini u kontekstu raseljenih lica iizbjeglica,' UNICEF, 2001.

3300 Ovi postoci su preliminarni podaci uzeti od Federalnog statistièkogzavoda iz 1999. godine. 3311 Federalni statistièki zavod, 'Demografija 2001', Sarajevo, avgust2002, 30-35.3322 Federalni zavod za javno zdravstvo, 'Statistièki podaci o vodeæim obol-jenjima u FBIH, 1999.-2001.'


Oboljenja koja se odnose na higijenske i životneuslove postaju manje uèestala. Broj infektivnih iparazitskih oboljenja se izmeðu 1999. i 2001.godine smanjio za jednu èetvrtinu. Ovo se možeshvatiti kao rezultat poveæanog povratka izbjeglica is tim povezanog unapreðenja vodovodnog i kana-lizacijskog sistema, obnove privatnih kuæa i jaèa-njem higijene na javnim mjestima, kao i sa boljimzdravstvenim i higijenskim obrazovanjem u škola-ma. BiH se još uvijek suoèava sa ogromnim proble-mom što se tièe problematike higijene i neuslovnogsmještaja.

Samoubistva

Broj samoubistava u BiH je u porastu. HDR Youth2000 je utvrdio da jednu èetvrtinu zabilježenihsamoubistava u Federaciji BiH izvrše mladi. Poda-ci iz RS nisu bili dostupni. U Federaciji je u 1999.godini bio 51 sluèaj samoubistva, u 2000. godinibilo je 89 sluèajeva, a u 2001. godini 165. Muš-karci su skloniji samoubistvu od žena (70,3 % sa-moubistava su poèinili muškarci u 2001. godini3333 ).

Mladi izmeðu 14 i 21 godine starosti se takoðer uekstremnim stresnim situacijama i nesreænim pri-likama povezuje sa samoubistvom. Mnogi uèesnicigrupnih diskusija koje je vodila UNFPA izjavljivali suda su razmišljali o samoubistvu.3344 Èest uzrok jeosjeæanje neprihvaæenosti i nerazumijevanja,niskog samopoštovanja i loših odnosa sa roditelji-ma i ostatkom društva. Moguæe je zakljuèiti da je osnovna prepreka zarješavanje problema odbijanje mladih da otvorenogovore o psihološkim problemima koje imaju,odnosno da traže profesionalnu pomoæ.3355Jedan odrazloga za ovakvo stanje je i staromodan ineosjetljiv sistem zdravstvene zaštite. Omladinajeste zainteresirana za profesionalnu pomoæ i sav-jetovanje. Naša anketa pokazuje da 57 % mladihljudi smatra da je potrebno otvoriti savjetovališta(vidjeti tabelu 11i u Aneksu).

Poveæanje broja samoubistava i visok stepen riz-iènog ponašanja naglašava neophodnost osnivanjaustanova gdje æe omladina moæi tražiti mišljenje,savjet i podršku. Reforma visokog obrazovanja tre-bala bi da podrži ovu inicijativu tako što æe namlade struènjake prenijeti adekvatnu bazu znanjao metodologijama i tehnikama savjetovanja. Ovotrenutno nije predviðeno nastavnim planovima iprogramimam visokoškolskih ustanova.

Upotreba opojnih sredstava

Upotreba opojnih sredstava je osjetljivo pitanje.Ispitani mladi ljudi su u anketama nerado prièali oponašanju u tom smislu. Prema tome, naša anke-ta nije dala taène niti kompletne informacije naovu temu.3366 Veæina ispitanika je izjavila da nekonzumira alkohol i droge (vidjeti tabelu 55 uAneksu), ali ovo nije u skladu sa mišljenjimaljekara koji smatraju da se upotreba droga i pušen-je poveæavaju. Ovo se smatra dugoroènimposljedicama rata, ekonomske krize i politièketransformacije, što se u znaèajnoj mjeri negativnoodrazilo i na cjelokupno stanovništvo BiH. Pušenje je kulturološki prihvatljiva navika i prematome ne smatra se da spada u gore pomenutu kat-egoriju. U 2000. godini, znaèajan procenat (46%)mladih ljudi koji su ispitivani su redovni pušaèi, 14% puši u posebnim prilikama a 40% su nepušaèi.Naša anketa pokazuje da je danas samo 36%mladih koji redovno puše a 45 % ne puši nikako(vidjeti tabelu 55 u Aneksu). Ovi rezultati izne-naðuju imajuæi u vidu da ne postoji obrazovanjeprotiv pušenje u školama i da su izloženi uticajuuzora koji su pušaèi. Ovo je najava pozitivnog tren-da koji bi trebalo istražiti dalje.

Seksualno i reproduktivno zdravlje

Mladi u BiH nisu rano seksualno aktivni. Premanašem istraživanju, starosni raspon za prvo seksu-alno iskustvo je izmeðu 16 i 20 godina (vidjetitabelu 56 u Aneksu). Mladi nemaju dovoljno saz-nanja o reproduktivnom zdravlju.3377 Razlog jeuglavnom to što se seksualno i reproduktivnozdravlje ne izuèava u obrazovnom sistemu, niti jeotvorena tema za porodiènu diskusiju.

Naša anketa pokazuje da mladi ljudi imajupoteškoæa u pristupu pouzdanim informacija o sek-sualnom i reproduktivnom zdravlju. Gotovo treæinaispitanika je izjavilo da uopæe ne primaju nikakveinformacije o seksualnom i reproduktivnomzdravlju. Trideset sedam posto ispitanika je izjaviloda su njihov glavni izvor informacija mediji a 31posto je reklo da su im glavni izvor informacija pri-jatelji (vidjeti tabelu 39 u Aneksu). Zbog stida kojipostoji kada se razgovara o seksu i reproduk-tivnom zdravlju u još tradicionalnoj bh. porodici,samo 10 % ispitanika je reklo da prima informacijeiz porodice. Ne iznenaðuje što smatraju da jenajprihvatljivije razgovarati sa prijateljima i vršnjaci-

20

3333Ibid.3344 Istraživanje UNFPA i Prizme, 'Reproduktivno i seksualno zdravlje,znanje i ponašanje mladih ljudi u BiH,' 2002, 83.3355 Ibid, 85.

3366 Za više informacija, pogledajte UNICEF 'RAR o HIV/AIDS-u kod poseb-no ugrožene kategorije mladih u JE,'UNICEF/CIDA', 2002. 3377 Istraživanje UNFPA i Prizme 'Reproduktivno i seksualno zdravlje,znanje i ponašanje mladih ljudi u BiH,' 2002, 83.


ma jer se i oni èesto nalaze u sliènoj situaciji. Ovimse potencira pitanje kvaliteta i taènosti informacijao seksualnom i reproduktivnom zdravlju mladih uBiH. Mladi se takoðer oslanjaju na medije u smis-lu informiranja. Meðutim, medijski izvori su poten-cijalno opasni jer ne prave razliku izmeðu starosnihgrupa i znanja kao takvog. Tinejdžeri su èestoizloženi reklamama u kojima se promovira seks anema informacija o posljedicama, kao što su spol-no prenosive bolesti.

Kontracepcija

Izvještaji UNICEF-a i UNFPA iz 2001. i 2002. godinenavode da se svijest o kontracepciji poveæala uodnosu na podatke iz izvještaja HDR Youth 2000.Dok je samo 50 % omladine odgovorilo na pitanjakoja se odnose na kontracepciju u izvještaju HDRYouth 2000, u 2002. godini svi mladi ljudi koji suuèestvovali u usmjerenim diskusijama koje je orga-nizirala UNFPA razumjeli su pojam kondoma inaèin njegove upotrebe.

Samo nekolicina je bila u stanju objasniti efekteuzimanja pilula za kontracepciju. Meðutim, samopoznavanje kondoma nije dovoljno za zaštitu odneželjene trudnoæe i spolno prenosivih bolesti. Unašem istraživanju, mladi su se izjasnili da još uvi-jek upražnjavaju seks bez zaštitnih sredstava,uprkos dosta dobrom teoretskom znanju o kontra-ceptivnim metodama. Èetrdeset osam posto anke-tiranih izjavilo je da uvijek koriste zaštitna i kontra-ceptivna sredstva prilikom odnosa, dok je 19 postoizjavilo da ih koriste ponekad, a 23 posto je izjaviloda nikada ne koristi zaštitna i kontraceptivna sred-stva u intimnim odnosima. (Vidi tabelu 38 u doda-tku). Iako ovo govori o poboljšanju situacije uporeðenju sa podacima iz 2000. godine, kada je50 % anketiranih izjavilo da nikada ne koriste za-štitna sredstva, još uvijek postoji ozbiljna zabrinu-tost u pogledu zdravstvene zaštite ove kategorije.

Iako ne postoje taèni zvanièni podaci o stopamaneželjene trudnoæe i abortusa, zdravstveni radnicinavode da su obje stope visoke. Neke agencijekoje rade na problematici zdravlja mladih navodeda je abortus osnovna metoda kontracepcije u BiH,posebno meðu mlaðim djevojkama. Ovo je veomaozbiljan dugoroèni zdravstveni problem za BiH i tre-balo bi ga ukljuèiti kao strateško pitanje u radniplan za seksualno i reproduktivno zdravlje. Ipak,mladiæi i djevojke koriste kontraceptivna sredstva

za spreèavanje neželjene trudnoæe a ne za zaštituod spolno prenosivih bolesti i HIV/AIDS-a.3388

Rizik od HIV/AIDS-aa i prevencija

Naša anketa je pokazala da veæina mladih u BiHne smatra da im prijeti rizik od HIV/AIDS-a ilidrugih seksualno prenosivih bolesti.

Izvještaj HDR 2000 se zasniva na zakljuècimazvaniène evidencije iz 1998. godine o sluèajevimaosoba koje su bile pozitivne na HIV. U izvještaju senaglašava veliki rizik od HIV/AIDS infekcija u BiHzbog poveæanog prometa ljudi i roba u BiH, kao izbog poveæanog broja spolno prenosivih bolesti.Prema tome, meðunarodna zajednica je nastojalada osvijetli rizièno seksualno ponašanje omladineu BiH i problem HIV-a, i poduzela je nekolikosveobuhvatnih istražnih aktivnosti. U protekledvije godine, agencije kao što su UNICEF/CIDA iIOM3399 izvršile su istraživanja i situacione analize,èiji zakljuèci su obezbijedili neophodne podatke zaizradu koordiniranijeg odgovora na HIV/AIDS u BiH.Pozitivan rezultat usmjeravanja pažnje na HIV/AIDSmože se vidjeti u poveæanom broju informativnihkampanja i promoviranja sigurnog seksa.

Osnivanje Državnog savjetodavnog odbora oHIV/AIDS-u 2002. godine je isto tako bilo odpomoæi. Odbor je ukljuèio sve faktore koji se baveproblematikom HIV/AIDS-a. Meðutim, vlada trebauspostaviti bolji sistem za seksualno i reproduk-tivno zdravlje i garantirati redovnu snabdjevenostkontraceptivnim sredstvima.

Homoseksualnost

Faktori rizika za ovu populaciju su veoma visoki. Unekim izvještajima se navodi da su ogranièenoznanje ove populacije o seksualno prenosivimbolestima i HIV/AIDS-u i rijetka upotreba zaštitnihsredstava prilikom seksualnog odnosa glavni uzrociugroženosti ove populacije.4400 Pored toga, veæinamladih homoseksualno orjentiranih mladiæa doživisvoje prvo seksualno iskustvo sa starijim part-nerom. Susreti naslijepo su èesti i nepoznavanjepartnera uglavnom nije prepreka da se upusti useksualni odnos prilikom provog susreta.4411

Upotreba kondoma nije uobièajena. Neki uèesniciankete su izjavili da za njih seks sa kondomom nijeseks. Diskriminacija zasnovana na seksualnojorjentaciji je evidentna u bh. društvu.

21

3388 Istraživanje UNFPA i Prizme, 'Reproduktivno i seksualno zdravlje,znanje i ponašanje mladih ljudi u BiH,' 2002, 17.3399 Na primjer, 'RAR o HIV/AIDS-u kod posebno ugrožene kategorijemladih u JE,' UNICEF/CIDA, 2002, i 'Pregled HIV/AIDS-a u JugoistoènojEvropi, epidemiološki podaci, ugrožene grupe, odgovor vladinog i

nevladinog sektora do januara 2002,' UNICEF/IOM, 2002.4400 'RAR o HIV/AIDS-u kod posebno ugrožene kategorije mladih uJE,'UNICEF/CIDA', 2002.4411Ibid.


Stigmatiziranje je takvo da se homoseksualnoorjentiranim osobama uskraæuje posao, slobodagovora i èesto pristup u javne ustanove za smještaji javna mjesta. Homoseksualna populacija u BiH jestoga zatvorena i marginalizirana grupa, prisiljenada skriva naèin života i seksualnu orjentaciju. Tiljudi žive dvostrukim životom da bi preživjeli.Postoji velika potreba da društvo promijeni svojupercepciju i ponašanje prema homoseksualnoorjentiranim osobama.

Bh. društvo treba pristupiti rješavanju pitanja stig-matiziranja i potrebe za dodatnom seksualnomedukacijom o preventivnim programima zaštite odHIV/AIDS-a, posebno ove populacijske grupe. Bh.društvo takoðer treba da radi na promoviranju jed-nakog tretmana i jednakog digniteta za homosek-sualno, biseksualno i transseksualno orjentiraneljude. Ove mjere bi onda trebale voditi ka jed-nakom tretmanu, zaštiti od diskriminacije i korekt-nom i jednakom odnosu prema ženskim i muškimhomoseksualnim parovima i porodicama.

Prva NVO koja radi na provomiranju prava lezbijki,homoseksualaca, biseksualaca i transseksualacau Bosni i Hercegovini je organizacija 14. septembaru Sarajevu.4422

Savjetovališta za mlade

Akcenat koji je HDR 2000 stavio na potrebu posto-janja savjetovališta za seksualno obrazovanje i pre-venciju bolesti bio je polazište za zauzimanje koor-diniranog i saradnièkog pristupa agencija UN-a iNVO. Ove inicijative su pomogle da se doðe doprvih savjetovališta za mlade èije usluge subesplatne. Pored toga, organizirane su brojneinformativne kampanje i uspostavljeni informativnipunktovi u cijeloj zemlji.4433 Ovi bazni projekti trebajuse ojaèati vladinim strategijama, kao što su kam-panje zagovaranja i otvaranje savjetovališta zamlade, posebno u manjim zajednicama. U ovoj faziprojekti NVO i prva savjetovališta nemaju stalno nitidugoroèno financiranje. Kreatori politike bi trebaliprepoznati ove aktivnosti kao dobre modele a vla-dine strukture trebale bi financirati ove aktivnostiili u okviru ili izvan omladinske politike, što biodržalo i institucionaliziralo ove službe za mlade.

Zakljuèak

Stanje zdravstvene zaštite mladih u BiH nije seznaèajnije mijenjalo u posljednje tri godine. Sistemzdravstvene zaštite u BiH se još uvijek karakterizira

kao odbojan i birokratski, sa ogranièenom i nejed-nakom moguænošæu korištenja usluga koje nudi.Ovo okruženje nudi malo podrške za mlade.Potreba za uvoðenjem viših standarda javnogzdravstva i otvaranja savjetovališta (za mentalnozdravlje, seksualno i reproduktivno zdravlje) jeoèigledna.

Što se tièe pozitivnih osobina ovoga sistema,znaèajni pomaci su naèinjeni u posljednje trigodine u oblasti upoznavanja mladih u BiH sa sek-sualnim i reproduktivnim zdravljem. Sada postojemnoge studije i rezultati istraživanja koji nudeinformacije baziènim organizacijama, donatorima ikreatorima politike za uspostavljanje mehanizamapomoæu kojih se može odgovoriti na ovo pitanje nateritoriji cijele zemlje u cilju zaštite madih.

Izgleda da mlada populacija generalno upražnjavabez zaštite seks iako znaju dosta o kontraceptivn-im sredstvima. Oni takoðer imaju ogranièena saz-nanja o HIV/AIDS-u i spolno prenosivim bolestima.Službe specijalizovane za mlade, kao što su centriza informiranje mladih UNFPA/IRC-a u Brèkom,Banjaluci, Mostaru i Bihaæu trebaju postati održivei treba ih voditi lokalna zajednica, kao i pružitikreatorima politike potreban uvid u problematiku iponuditi naèine rješavanja ovih pitanja. Ova gen-eracija mladih treba da vidi da se takvi naporiulažu kao i da postoji hitan angažman i akcioniplanovi koje æe izraditi svi nivoi vlasti, a koji æesadržavati preporuke od samih mladih o tome kakose treba pristupiti održavanju i zaštiti njihovogzdravlja.

22

4422 E-mail adresa ove grupe je [email protected]. 4433 Projektom UNFPA/IRC-a osnovane su informativne službe i medi-cinske službe za seksualno i reproduktivno zdravlje, ukljuèujuæi iHIV/AIDS, namjenene specijalno za mlade.


MLADI I POLITIÈKI ŽIVOT U BIH

Jedan od preduvjeta za ispunjenje demokratskogprocesa je pojedinaèno uèešæe graðana u poli-tièkim i društvenim promjenama. Jedino na tajnaèin svaki graðanin može imati odgovornost zaproces i cijeniti postignute rezultate. Aktivangraðanin može iskoristiti pravo na uèešæe narazlièite naèine - putem prava glasa, angažmana uraznim vidovima aktivnosti zajednice, èlanstva uopæinskim odnosno vladinim odborima ili bilo kojedruge forme društvene aktivnosti. Buduæi da sumladi ljudi i sadašnjost i buduænost BiH, osobito jevažno da oni razumiju temeljne vrijednosti ljudskihprava i da cijene i preuzmu odgovornost premademokratskim društvenim promjenama.

Uticaj i uèešæe mladih u politièkom životu

Mladi ljudi u BiH se bore sa konceptom aktivnogangažmana i uèešæa u politièkom životu. Veliki brojmladih ljudi ne shvata kako politièki sistemfunkcionira, niti su upoznati sa svojim pravima.4444

Ovo bi se djelimièno moglo pripisati nedovoljnomobrazovanju iz oblasti politièkih i ljudskih prava,koje je još uvijek vrlo rigidno, tradicionalno i opæe-nito izgraðeno na nedemokratskim osnovama (vidipoglavlje o obrazovanju). Osim toga, kompleksanproces demokratizacije u BiH nameæe mnogo višeprioriteta, èime se èesto zanemaruje "znaèajosnovne podrške stvaranju povoljnog statusa unajboljem interesu (..) mladih"4455.

Osim toga, mladi se èesto žale da se na njih gledakao na neiskusne, površne partnere kojima sestoga ne može vjerovati u procesu odluèivanja. Sdruge strane, nije poznata èinjenica da je velikombroju mladih ljudi njihovo uèešæe bitno.

To su samo neki od razloga zbog kojih visok posto-tak mladih ljudi ima malo vjere u svoju sposobnosti kapacitet koji je neophodan za promjenu ili uticaj

na stanje stvari u zemlji. Ustvari, 95 posto ispitani-ka naše ankete vjeruje da imaju malo ili èak nima-lo uticaja na politièka dogaðanja u BiH. Ovome ideu podršku cjelokupno osjeæanje mladih ljudi da su"na margini bilo kojeg odluèivanja u BiH."4466

Situacija je ista i na lokalnom nivou, uprkos oèeki-vanjima da bi omladina mogla imati bolji pristuporganima vlasti na tom nivou i da bi komunikacijatu mogla biti kvalitetnija (vidi Tabelu 7). Rezultatidruge ankete provedene meðu mladima pokazalisu da "mladi ljudi vjeruju da su politièari zaintere-siraniji za stjecanje i oèuvanje vlasti (bez obzira dali se radi o finansijskoj dobiti ili politièkoj moæi)nego za rad u interesu zemlje".4477 Isto istraživanjeje pokazalo da 52,4 posto ispitanika vjeruje dapolitièari podržavaju jedino one aktivnosti kojeodgovaraju njihovim politièkim interesima.4488

Situacija u pogledu uèešæa u politièkim strankamaje slièna. Na osnovu istog osjeæanja marginalizira-nosti, 84 posto mladih ljudi u BiH smatra da mladipolitièari vrše malo ili èak nimalo utjecaja nakreiranje politike stranke. To može biti razlogomzbog kojeg je zainteresiranost mladih i njihovouèešæe u politièkim strankama opalo sa 8 posto u2000. godini na sadašnjih 6 posto, što je jasnaindikacija njihove skeptiènosti prema uèešæu u poli-tièkom životu.

Generalno govoreæi, tri godine nakon izvještajaUNDP HDR 2000: Mladi nije zabilježeno nikakvopoboljšanje u trendu marginaliziranja omladine iligeneralnog osjeæanja apatije. 90 posto mladih kojisu osjeæali da nemaju nikakvu moæ niti utjecaj u2000. godini porastao je na 95 posto. Meðutim,statistièki podaci pokazuju da je 16 posto izbornihlista u 2002. godini sadržavalo imena mladih ljudi.Od 541 osvojena mandata na opæim izborima

23

4444 Kaèapor, Zehra, 'Da li da ostanem ili da idem? Perspektive mladih uBiH tranziciji,' Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije,Univerzitet u Sarajevu, 2003.4455 Sekulovic, Rasa, 'Razlièite forme uèešæa djece i omladine uJugositoènoj Evropi'http://www.coe.int/T/E/cultural%5Fco%2Doperation/Youth/Research/Papers/Individual_Research_Papers/.

4466 OIA, 'Specijalni Izvjestaj o razvoju omladinske politike u BiH, 1. dio:Mladi I Vlast,' Sarajevo, April 2002.4477 Kaèapor, Zehra, 'Da li da ostanem ili da idem? Perspektive mladih uBiH tranziciji,' Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije,Univerzitet u Sarajevu, 2003.4488Ibid., 57.


2002. godine, 48 mandata su dobili mladistarosne dobi od 18 do 30 godina.4499

Parlamentarna skupština BiH, meðutim, nemanijednog predstavnika koji je mlaði od 34 godine.5500

Korištenje prava glasa, što predstavlja minimalninivo uèešæa, ali još uvijek obavezu aktivnog graðan-ina, pokazuje donekle svjetliju sliku. Interesantnoje napomenuti da mladi ljudi, èije osjeæanje nepov-jerenja preovladava, još uvijek tvrde da izlaze naizbore.

Naša anketa pokazuje da 64 posto mladih ljudi kojiimaju pravo glasa (mladi od 18 do 30 godina)uistinu koriste to pravo. To je potvrðeno èinjenicomda su mladi èinili 14,3 posto glasaèa na izborima2002. godine. Nadalje, podaci BiH Izborne komisijepokazuju da je 45,5 posto od 405.247 registriranihbiraèa starosne dobi od 17 do 30 godina5511 izašlona glasanje. Uprkos opæem vjerovanju da mladi neglasaju, naša anketa i izborni rezultati pokazujudrugaèiju sliku. Bitno je istaknuti da je odzivmladih biraèa u BiH visok u odnosu na odziv uzapadnoevropskim zemljama.5522 Ovaj relativnovisok odziv biraèa je potrebno dalje podsticati i svikljuèni akteri u zajednici i u široj politièkoj srediniga trebaju podržavati. Meðutim, glasanje je samojedan aspekt graðanske dužnosti. Da bi na najboljinaèin iskoristili svoje pravo na uèešæe, omladinatreba poveæati svoje uèešæe i u drugim dijelovimapolitièkog života i u aktivnostima na lokalnomnivou.5533

Zakljuèak

Poslijeratna Bosna i Hercegovina se kreæe kademokratiji i integraciji u evropsko društvo. Ovatranzicija sa sobom nosi ogromne izazove za samostanovništvo, i to nije nimalo lagan zadatak zadruštvo koje se oporavlja i koje uèi. Siromašnaekonomska situacija, siromaštvo, nedostatak pov-jerenja u vladu i nedostatak utjecaja na stanje stv-ari doprinose opæem osjeæanju marginaliziranosti.

Iako je politièko uèešæe mladih nisko, postoji dobrašansa za poboljšanjem situacije, posebno zahvalju-juæi inicijativama graðanskog društva i neformal-nom obrazovanju, koji su mlade angažirali u svojeaktivnosti i meðu njima izgraditi svjesnost. S drugestrane, postoje visoka oèekivanja prema sadašnjimvlastima, koje su obeæale da æe se u veæoj mjeriusmjeriti na pitanja mladih. Meðutim, demokratijase ne može "svesti na institucije, pravila i proce-dure, to jeste na svoje formalne aspekte" . Ona setakoðer oslanja i na aktivno graðanstvo koje jespremno i voljno da uèestvuje u životu zajednice.

24

4499 Podaci dobiveni od BiH Izborne komisije, juni 2003.5500 Podaci dobiveni od BiH Parlamentarne skupštine, maj 2003. 5511 Podaci dobiveni od BiH Izborne komisije, juni 2003.5522 Prema BBC studiji o uèešæu mladih na izborima 2001. u Britaniji, 1 od5 mladih je izašlo na glasanje.www.news.bbc.co.uk/2/low/uk_news/education/2966275.stm

5533 Istraživanje 'Ocjene inicijative mladih' izvještaj Svjetske banke /IBHIuraðen na poèetku 2003. U Izvještaju se ocjenjuje 5544 Ujedinjeni narodi, Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, èlan18. 5555 Ujedinjeni narodi, Meðunarodna povelja o graðanskim i politièkimpravima, èlan 18.

PRIGOVOR SAVJESTI

Pravo na odbijanje služenja vojnog roka zbog sav-jesti sastavni je dio pojma slobode mišljenja, sav-jesti i religije kao što je to zaragarantirano uUniverzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima.5544 Ovasloboda je takoðer naglašena i u Meðunarodnojpovelji o graðanskim i politièkim pravima5555 i uEvropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava itemeljnih sloboda.5566 Meðutim, u postojeæim prak-sama u BiH još uvijek nema meðunarodnih standar-da u vezi sa pravom na prigovor savjesti. Pitanjaodbrane su prema Daytonskom sporazumu domenentiteta. Ali Zakoni o odbrani u oba bh. entiteta suzastarjeli i nisu adekvatni. Osim toga, OSCE je izvi-jestio da je do sada najurgentiniji problem ukorištenju prava na prigovor savjesti neinformiranostosoba koje su vojni obveznici o pravu na pozivanjena prigovor savjesti. UNDP/UNV, Vijeæe Evrope iUNHCHR su ovo pitanje postavili u središte svojihintervencija kod nadležnih ministarstava.

U periodu izmeðu 2000. i 2003. godine došlo je dobolje distribucije informacija. Prema našemistraživanju, 65 posto ispitanika u potpunosti ili dje-limièno podržava prigovor savjesti (vidi Tabelu 29 uAneksu). 2000. godine je svega 42 posto mladihpodržavalo tu moguænost. Takoðer je pozitivan i padbroja nesigurnih mišljenja sa 13 posto 2000. godinena 6 posto 2003. godine. Ovo bi mogao biti rezultatinformativnih kampanja koje su se provodile širomzemlje, kao što je Kampanja "prigovor savjesti" kojase vodi od 2002.5577

Na pitanje gdje bi prigovaraèi savjesti trebali služiticivilni rok, 42 posto mladih je izjavilo da bi to trebalebiti vladine civilne institucije, dok 24 posto smatrada bi to trebale biti neka udruženja. Meðutim, 29posto mladih smatra da bi civilna služba trebalaostati u redovima vojnih jedinica, ali bez nošenjanaoružanja (vidi Tabelu 30 u Aneksu).

Nije iznenaðujuæe da se mnogi mladi u BiH protivenošenju naoružanja nakon rata. Civilna služba zado-voljava temeljno pravo na prigovor savjesti, ali se nataj naèin daje vrijedan doprinos društvu, pomaže sezajednici i poboljšava se kvalitet života. Stoga, širen-je informacija o pravu na prigovor savjesti je važan.


OSTANAK, ODLAZAK ILI POVRATAK

Anketno istraživanje Mladi 2000 je alarmiralomeðunarodne i domaæe aktere u BiH. Premaanketi, 62 posto mladih bi napustilo zemlju damože. Ovaj statistièki podatak je pominjan u svimizvještajima koji su napisani o mladima u BiH. Kaošto to pokazuje sljedeæe poglavlje, emigracija je jošuvijek na umu mnogih mladih ljudi. Nedavno seèulo nekoliko uspješnih prièa o mladima iz BiH kojižive vani - o filmašima i nogometnim igraèima, ali io mnogim drugim koji su postigli uspjeh u akadem-skim oblastima ili u raznim profesijama.

Vijesti o njihovom uspjehu unose osjeæanje ponosau mlade, ali i raðaju kod njih želju za postizanjemjednakog uspjeha. Obim u kojem se mladi ljudidobrovoljno vraæaju da žive i rade u BiH se jednos-tavno ne može izmjeriti. Ipak, anketom se želiopostiæi bolji uvid u višestruke apsekte želje da seode iz BiH. Ispitanicima su postavljena konkretnijapitanja u vezi s motivacijom zbog koje èekaju namoguænost odlaska.

Rad u inostranstvu, studiranje u inostranstvu iliodlazak zauvijek

Niže navedena Tabela pokazuje da mladi imajujaku želju za slobodnim odlaskom u inostranstvobilo privremeno na rad ili na studije ili da steknunovo iskustvo izvan BiH, ili da dobiju šansu dazaraðuju na formalnom tržištu. Oko èetvrtina njih jeizjavila da bi željela otiæi iz Bosne zauvijek. Veæinabi voljela otiæi da radi u inostranstvo ili da tamonastavi studirati. Od 24 posto koji bi željeli otiæizauvijek, preko polovine je reklo da ne vidi nikakvuperspektivu u BiH. Oko 40 posto je pomenuloekonomske razloge. Kao što je to pomenuto u izv-ještaju za 2000. godinu, koncept gastarbajtera jenaslijeðen.

Osim toga, frustracije u pogledu nezadovoljava-juæeg obrazovnog sistema i visokih stopa neza-poslenosti na formalnom tržištu rada utjeèu naželju da se pokuša sa boljim životom izvan BiH.Zabrinutost u vezi sa sigurnošæu, kao i politièkirazlozi, su marginalni. Izvještaj ranog upozorenja zaoktobar - decembar 2002 istovremeno ukazuje i napoveæanu zabrinutost u vezi sa sigurnošæu. Ovo sene bi trebalo zanemarivati. Iz podataka do kojihsmo došli na osnovu ankete, komparativno,ekonomski razlozi su za mlade ljude daleko jaèi.

S druge strane, 21 posto mladih nije izrazilonikakvu želju za napuštanjem zemlje. Podjelaizmeðu urbanih i ruralnih sredina nije znaèajna, stim što tek nešto viši postotak omladine iz ruralihsredina želi raditi u inostranstvu i viši postotakomladine iz urbanih sredina želi studirati u inos-transtvu (vidi Tabelu 17 u Aneksu). 92,000 mladihje iz BiH otišlo u periodu izmeðu 1996. i 2001.6600

Našom anketom smo željeli utvrditi da li mladi jošuvijek pokušavaju da napuste zemlju ili samo otome razmišljaju. 77 posto ispitanika je reklo da biželjeli otiæi zauvijek ili otiæi na privremeni rad ilinastavak školovanja. Od tog postotka, 18 posto jepreduzelo konkretne korake u tom pravcu. Drugimrijeèima, svaka peta osoba koja želi napustitizemlju preduzima konkretne korake u tom pravcu.

Postotak onih koji žele otiæi zastalno je jednakmeðu svim etnièkim grupama u BiH. Veæina Srba jeizjavila da generalno ne vidi perspektivu u ovojzemlji, dok je veæina Bošnjaka zabrinuta u ekonom-skom smislu. Djelotvorni koraci u pravcu odlaska izzemlje su poduzeti od strane više Bošnjaka negoSrba, Hrvata i Ostalih (vidi Tabelu 58 u Aneksu).Gender analiza pokazuje da više muškaraca negožena želi zauvijek otiæi iz BiH, i više žena jepomenulo da žele studirati u inostranstvu, ali zatoviše muškaraca želi raditi u inostranstvu (vidiTabelu 17 u Aneksu).

Nešto više muškaraca (21 posto) je preduzelokonkretne korake u pravcu odlaska iz zemlje negošto su to uradile žene (14 posto). Ova èinjenicapokazuje da se na muškarce gleda kao na hranite-lje u bosanskom društvu i oni su spremniji otiæi - ilise od njih to oèekuje - iz zemlje da bi pronašli boljemoguænosti zarade. Žene se u manjoj mjeri pod-stièu na odlazak iz zemlje. Rezultati spolnih razlikau ovom aspektu idu u prilog opservaciji koja je rani-je pomenuta u poglavlju o obrazovanju i ekonomiji

25

5566 Vijeæe Evrope, Evropska konvencija o ljudskim pravima, èlan 9. 5577 www.prigovorsavjesti.com 5588 Za više informacija pogledati poglavlje Politika mladih.5599 Kaldor, Mary, i Ivan Vejvoda, 'Demokratizacija u zemljama Centralne i

Istoène Evrope,' meðunarodni odnosi 73, I (1997), 59-82.6600 UNDP, 'Izvještaj o humanom razvoju, 2002,' 42. 6611 EWS Godišnji izvještaj 2002, str. 29-306622 Naprimjer, amerièka neprofitna organizacija Zajednica Bosneomoguæava ljetno sta�iranje mladih Bosanaca u SAD-u u BiH.


da gender razlike u pogledu prihoda i statusa pos-toje u bh. društvu.

Stepen privrženosti BiH ili drugim zemljama naprostoru bivše Jugoslavije može se iskoristiti zaidentificiranje volje mladih da prihvate BiH. Anketaje obuhvatila isto pitanje iz 2000. godine: "U kojojmjeri osjeæate BiH svojom zemljom?" Rezultatiankete su slièni onima iz 2000. godine, naimejedna od pet osoba još uvijek nije privržena BiH. Alije za razliku od toga, 50 posto navelo svojuprivrženost religiji. Svaka treæa osoba je istaknulasvoju privrženost jednom od entiteta u BiH, a neBiH u cjelini.

Hrvati, kao i 2000. godine, su opet u veæoj mjeriprivrženi nacionalnosti i religiji nego što su to drugeetnièke grupe u BiH. 50 posto Bošnjaka se osjeæau velikoj mjeri privrženo BiH. Mjera u kojoj su Srbi iHrvati privrženi se ne mijenja u korist BiH. GledištaHrvata su ostala ista kao i 2000. godine (15 postonije uopæe bilo privrženo BiH, 18 posto vrlo slabo).Èak je više mladih Srba izjavilo ove godine da sene osjeæaju privrženim BiH uopæe u odnosu na brojkoji je to rekao 2000. godine (33 posto 2000.godine, 43 posto 2003.). Ovo je u suprotnosti saopservacijama iz Izvještaja o sistemu ranog upo-zorenja iz 2002, godine, koji je pokazao opæiporast javne podrške integraciji BiH.6611 Meðutim,moraju se uzeti u obzir i pitanja koja su postavljenau okviru ranog upozorenja a koja su drugaèija odpitanja koja su postavljana našem uzorku. Takoðermožemo pretpostavitii da percepcija mladih Srba oniskim životnim standardima i loša ekonomskaperspektiva doprinose osjeæanju neprivrženostizemlji.Nivo do kojeg su Srbi privrženi SaveznojRepublici Jugoslaviji (sadašnjoj Srbiji i Crnoj Gori) jeisti kao i 2000. godine, iako smo primijetili znatanporast odgovora "ne znam" (vidi Tabelu 33g uAneksu). 29 posto Hrvata osjeæa jaku privrženost

Hrvatskoj. Ovi rezultati jasno pokazuju da se mladiidentificiraju sa onim što je opipljivo i što æe izgledatrajati, kao što je religija ili etnièka pripadnost.Veæina mladih koji su obuhvaæeni anketom živitamo gdje je roðena. Svega 13 posto su internoraseljene osobe ili povratnici, što objašnjava razlogzašto je 82 posto odgovorilo da ne zna da li suprivrženi svom prijeratnom domu. Nažalost, nemožemo izvuæi nikakav zakljuèak u vezi sa željommladih ljudi za internim povratkom. Takoðer,podaci su još uvijek nedovoljni da bi se izveozakljuèak u vezi sa percepcijom mladih izmiješanih brakova. Ova pitanja bi se trebala poseb-no analizirati kroz sljedeæu anketu.

Povratak?

Mnogi mladi ljudi možda razmišljaju o povratku.Meðutim, istraživanja provedena meðu mladima udijaspori nisu dovoljna. Takvo istraživanje bi moglopružiti uvid u pitanje zašto se mladi ne žele vratiti.Bilo bi izuzetno korisno uspostaviti bolje odnose samladima u dijaspori i informirati ih o opæem poli-tièkom razvoju situacije, ekonomskoj situaciji irazvoju graðanskog društva iz perspektive mladih uBiH. S druge strane, informacije koje se dobiju odmladih u dijaspori bi se trebale uzeti u razmatranjetokom procesa reformi. Cilj ne bi trebao biti da semladi iz dijaspore vrate per se, nego da se oni izinostranstva ukljuèe u proces reformi u BiH i dapruže podršku jaèanju procesa razvoja državeputem razmjene sposobnosti.6622

Zakljuèak

Mladi ljudi su 2003. godine zabrinuti za svoju život-nu perspektivu u BiH koliko su bili i 2000. godine.Anketa pokazuje da mladi na neki naèin žele ostatipovezani sa BiH. Meðutim, preko 50 posto bi želje-lo iz nje otiæi u druge zemlje, na rad ili studije. Uz

26

6633 Da pomenemo samo nekoliko: 1.) Omladinska mre�a pod danskimFRESTA programom, 2.) www.seeyn.org Balkanski projekat za mlade -www.youthforum.org 3.) youthNET - IZ Vienna - OIA u Bosni i Hercegoviniwww.iz.or.at/youthnet 4.) youthEXchange.SEE - www.oiabih.info, 5.) MOBAregionalni program koji vodi Scouts - www.mobaproject.net 6.) Balkanskafondacija za djecu i omladinu (BCYF) - www.balkanyouth.org 7.) Peace

Trails Projekat u okviru kojeg je oko 100 omladinaca otišlo u SAD u zad-nje tri godine na trosedmièni program voðstva.6644 OIA, 'Specijalni izvještaj o politici mladih broj 3: Omladinski NVO sek-tor u BiH,' april 2003.6655 Kaèapor, Zehra, 'Da li da ostanem ili da idem? Perspektive mladih u


èinjenicu da dodatnih 25 posto želi otiæi u svakomsluèaju, ove brojke su opet alarmirajuæi znakovinezadovoljstva mladih sa životom u BiH. Promjenese neæe dogoditi preko noæi. Kratkoroèno, sobzirom da su mladi generalno nestrpljiviji u oèeki-vanjima u vezi sa životnim moguænostima,neophodno je i korisno mladima pružiti šansu daputuju po regionu i da se upoznaju sa mladima uJugoistoènoj i Zapadnoj Evropi. Nekoliko regional-nih programa koje finansiraju meðunarodni dona-tori daju mladima moguænost da se angažiraju naaktivnostima uèenja i slobodnim aktivnostima iunutar i izvan BiH.6633 Potrebno je nastaviti sa real-izacijom takvih projekata i oni bi trebali stalno bitina raspolaganju mladima. Jednako je važno i oèeki-vano potpisivanje Bolonjske deklaracije u jesen2003. godine (vidi poglavlje o obrazovanju), èimeæe se poveæati moguænosti mladih da studiraju nadrugim evropskim univerzitetima. Mreže mladih naBalkanu i u èitavoj Evropi pomažu mladima iz BiHda se osjeæaju manje izoliranim i dijelom Evrope.

27

BiH tranziciji,' Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije,Univerzitet u Sarajevu, 2003.6666 Za detaljniju analizu omladinskih inicijativa i njihov efekat na društvo,vidi Izvještaj Svjetske banke/IBHI o ocjeni omladinskih inicijativa.

6677 UNDP, 'Izvještaj o sistemu ranog upozorenja 2002,' 25.6688 Evropski Upravni komitet za meðuvladinu saradnju po pitanjimamladih, 'Nacrt preporuke o uèešæu mladih i buduænosti graðanskog društ-va ,' Vijeæe Evrope, Strasbourg, decembar 1996.


MLADI I SLOBODNO VRIJEME

Slobodne aktivnosti predstavljaju jedan od najbitni-jih segmenata života mladih ljudi. Njegovokreativno trošenje može doprinijeti razvoju liènosti ibiti priprema za buduæi angažman u bilo kojemsegmentu društvenog života.

Kao što je to navedeno u izvještaju HDR o mladi-ma, rat je na slobodne aktivnosti i mjesta gdje suse one provodile uveliko uticao, posebno u manjimzajednicama u BiH. Mladi niti su imali veliki izborslobodnih aktivnosti niti sredstva koja bi im toomoguæila. Naše istraživanje potvrðuje da mladi uBiH još uvijek nemaju puno alternativa u pogledutrošenja slobodnog vremena. Osim toga, trendovitrošenja tog vremena se nisu znatno promijenili. Uposljednje tri godine mladi ljudi još uvijek najvišeslobodnog vremena provode kod kuæe (vidi Tabelu),ili provode svoje slobodno vrijeme sa porodicom(72 posto) ili obilaze èlanove porodice i prijatelje(70 posto). Takoðer veliki dio slobodnog vremenaprovode gledajuæi televiziju i slušajuæi radio (76posto). Ovo se može objasniti èinjenicom da skorosvaka kuæa ima radio i tv aparat, kao i èinjenicomda su alternative rijetke, posebno u manjimgradovima.

Internet

Mladi ljudi u BiH ili ne koriste ili nemaju pristupInternetu. Svega 16 posto naših ispitanika koristi

Internet. To je napredak u odnosu na 8 posto iz izv-ještaja za 2000. godinu. Broj mladih koji nikad nekoriste Internet smanjio se na 51 posto sa 80posto u posljednje tri godine. Može se pretpostavitida se radi o kratkoroènom rezultatu mnogih pro-jekata koje provode omladinske nevladine organi-zacije i meðunarodne organizacije koje su mladimaomoguæile Internet usluge. Ipak nizak broj korisni-ka Interneta ukazuje na digitalnu podjelu (digitaldivide) izmeðu omladine u BiH i Zapadne Evrope. UZapadnoj Evropi mladi se sve više navikavaju naškolska i druga istraživanja putem Interneta, doktakva moguænost u BiH nedostaje, posebno u ško-lama. Ovo æe stoga dovesti do nepoznavanja radana kompjuteru i zadržat æe digitalne razlike. Stoga,gorepomenuti projekti imaju veliku vrijednost, ivlada i donatori bi ih trebali podržati.

Graðansko društvo

Mladima u BiH nedostaju mjesta na kojima bi seokupljali i svoje slobodno vrijeme provodili nakreativan naèin. Nekadašnji domovi omladine suuglavnom privatizirani i koriste se u druge svrhe.Prostorije u omladinskim organizacijama su èesto ulošim uvjetima, sa starom infrastrukturom i prak-tièno bez opreme. U opæinskim budžetima èestonema sredstava za aktivnosti mladih. Nedavni izv-ještaj pokazuje da 23 posto omladinskih organi-zacija nema nikakve prostorije, dok 50 posto nemamaterijalnu i tehnièku opremu ili je ima u nedo-voljnim kolièinama.6644 Nedostatak sredstava i pros-

28


tora onemoguæava mladima da koriste svoje slo-bodno vrijeme na kreativan naèin. Sve dokomladinske organizacije ne budu imale pristupopæinskim finansijskim sredstvima i prostoru, ostatæe ovisne o vanjskim izvorima i njihove aktivnostiæe pokretati donatori. To æe nadalje utjecati na nji-hovu održivost, kao i na stvarni efekat njihova radau zajednici. Ovisnost o sve manjoj meðunarodnojpomoæi æe takoðer pojaèati konkurenciju meðuomladinskim organizacijama i smanjiti umrežava-nje sa drugim partnerima u razvoju zajednice.Nedavna istraživanja o mladima pokazala su da"velika veæina mladih rijetko uèestvuje u omladin-skim projektima".6655 Može se pretpostaviti da gore-pomentui faktori utjeèu na odluke mladih o nji-hovom uèešæu u aktivnostima graðanskog društva.Svega 8 posto mladih je izjavilo da rade na volon-terskoj osnovi bilo èesto ili redovno. Uèešæe navolonterskoj osnovi je opalo u zadnje tri godine. U2000. godini 65 posto mladih je izjavilo da nikadnije nigdje uèestvovalo dobrovoljno, dok je danas to72 posto. Omladinske organizacije privlaèe svegamali broj mladih kao aktivne èlanove. Promoviranjeaktivnosti graðanskog društva i volonterstva jebitno, i mladi ljudi trebaju osjeæati da su njihoveaktivnosti podržane, poštivane i cijenjene. Nizaknivo aktivnog volonterstva se može takoðerpovezati i sa rasprostranjenom sumnjom mladih uvlastite sposobnosti za promjenom politièkog ilijavnog trenda iskljuèivanja mladih ljudi (vidipoglavlje Mladi i politièki život).Omladinske organizacije se takoðer suoèavaju sanedostatkom poštivanja u sredini u kojoj žive.Zajednice u kojima omladinska udruženja djelujuèesto imaju negativnu percepciju o aktivnostimamladih i njihovim alternativnim vrijednostima kojesu ponekad u suprotnosti sa vrijednostima zajed-nice. Na èlanove omladinskih nevladinih organi-zacija se èesto gleda kao na izopæenike, ovisnike odrogama i promotore nekih negativnih trendova.6666

Korisno sredstvo za promjenu takve percepcije bilobi veæe medijsko pokriæe pozitivnih aktivnostiomladinskih nevladinih organizacija.

Kultura

Naše istraživanje je pokazalo da samo 3 postomladih odlazi u pozorište, dok se svega 5 postobavi umjetnošæu i 7 posto odlazi u galerije. Ovirezultati pokazuju nezainteresiranost i apatijumeðu mladima. Siromašna ekonomska situacija jetakoðer limitirajuæi faktor korištenja slobodnog vre-

mena, i rezultati predstavljaju alarmirajuæi indoka-tor posljedice siromaštva po mlade. Kulturni životse svodi na gledanje televizije ili slušanje radija,uglavnom kod kuæe. Veæina graðana je izjavila dase kulturni život sastoji od gledanja televizije.6677

Zakljuèak

Naèin na koji mladi troše svoje slobodno vrijemenije se umnogome promijenio. Nedostatak adek-vatnih kulturnih i sportskih lokacija i manifestacijaostavlja mladima opciju ostajanja kod kuæe ili"zujanje" na ulici i po kafiæima. Mladi nemajudovoljno novca da bi svoje slobodno vrijeme usm-jerili na skupe obrazovne ili kulturne aktivnosti.Iako su opæinska sredstva veæ rasporeðena, prijet-nja apatije mladih i nedostatka aktivnosti apelirana neophodnost opæinske intervencije. Opæinskibudžeti bi trebali obezbijediti sredstva za adek-vatne slobodne aktivnosti, koja bi se kanalisalapreko omladinskih klubova, sportskih i kulturnihorganizacija, èime bi se podstakle lokalne inicija-tive organizacija koje su aktivne u zajednici.

29

6699 BiH Omladinski parlament, iniciran od strane OIA7700 Inauguralni govor predsjedavajuæeg Vijeæa ministara Adnana Terziæa.

7711 Radna grupa za politiku mladih radi pod sektorom za demokratizaci-ju i uèešæe graðana u okviru Grupe za institucionalnu izgradnju . 7722 IBTF radna grupa za politiku mladih u BiH, 'Stavovi Radne grupe zapolitiku mladih .'


OMLADINSKA POLITIKA

Omladinska politika se bavi "ekonomskom, socijal-nom i kulturnom situacijom mladih ljudi, njihovimpristupom informacijama i savjetima, struènojobuci, zapošljavanju, stambenim pitanjima,zdravlju, kulturi i slobodnim aktivnostima".6688 Onatakoðer obuhvata i strategije u vezi sa naèinom nakoji je moguæe podstaæi uèešæe mladih ljudi udruštvu i rješavati potrebe mladih u kontekstu nji-hova razvoja. Te strategije se odnose na širokdijapazon pitanja, od pružanja usluga obrazovanja izdravstva do izvoðenja kampanja društvene mobi-lizacije, aktivnog uèešæa i podizanja svijesti.Kompleksnost pitanja zahtijeva cjelovitost i sarad-nju svih relevantnih kljuènih aktera u toku procesakreiranja i realiziranja politike. Jedan od glavnihuvjeta za uspostavu omladinske politike je aktivnouèešæe mladih. Idealno bi bilo da oni vode proces,jer omladinska politika ne znaèi razgovor o mladi-ma nego sa mladima. Koncept omladinske politiketek stupa na scenu u bh. društvu. Poslijeratnatranzicija je na dnevni red domaæih vlasti i meðu-narodne zajednice stavila drugaèije prioritete.Nedostatak inicijativa za razvoj mladih autoriIzvještaja HDR o mladima, 2000., navode kaonajveæi nedostatak nastojanja u pravcu razvoja uBiH. Ipak su nedavno preuzeti prvi koraci kojiobeæavaju.

Utvrðivanje omladinske politike

S obzirom na nizak nivo aktivnog uèešæa i aktivnoggraðanstva meðu mladima, obeæavajuæe je da suprve korake ka stvaranju politike za mlade preuzelisami mladi. Njihov aktivan angažman u javnoj poli-ciji kroz organizacije graðanskog društva doprinioje partnerstvu izmeðu omladine i organa vlasti i nadržavnom i na nižim nivoima vlasti. Jedna takva ini-cijativa6699 dovela je do prve rezolucije o mladima uBiH, koju je usvojila BiH Parlamentarna skupština2002. godine kao prvi zvanièan dokument zautvrðivanje politike za mlade. Vlada je poèelautvrðivati omladinsku politiku na poèetku 2003.godine kada je Predsjedavajuæi Vijeæa ministaranajavio da su mladi ugrožena kategorija kojoj jepotrebna posebna pažnja.7700

Vijeæe ministara razmatra formiranje tijela koje æese fokusirati na pitanja mladih. Ovo tijelo æe se sas-tojati od vladinih institucija i organizacija graðan-skog društva koje æe skupa raditi na stvaranjuakcionog plana za mlade.

Rezultati ankete potvrðuju potrebu za takvim inici-jativama. Kao što se može vidjeti iz niže navedeneTabele, mnogi mladi ljudi u potpunosti podržavajuideju formiranja takve posebne institucije.Aktivnosti meðunarodne zajednice dopunjuju nas-tojanja vlade u pravcu jaèanja statusa mladih udruštvu. Ove aktivnosti se odnose na razmjenuvještina i iskustva meðu zemljama, izgradnjukapaciteta i pružanje tehnièke pomoæi vlastima nasvim nivoima. Vrijedi pomenuti nastojanje meðu-narodnih organizacija na koordiniranju njihova radaputem formiranja Radne grupe za politiku mladih7711

, koja ima za cilj "koordinirati pomoæ i podršku kojupružaju meðunarodne organizacije pitanjimamladih i pomoæi u utvrðivanju omladinskepolitike".7722

Iako državna vlada i meðunarodne organizacijepostižu napredak, situacija na nižem nivou vlasti jemanje zadovoljavajuæa. RS Vlada je transformiralaMinistarstvo omladine i sporta u Sekretarijat zaomladinu i sport, u okviru Ministarstva obrazovan-ja, kulture i sporta, u 2003. godini. Vlada FBiH èaknema tijelo koje bi se fokusiralo posebno na poli-tiku mladih. 2003. godine je bivše Ministarstvoobrazovanja, nauke, kulture i sporta FBiH podijel-jeno na dva ministarstva (Ministarstvo obrazovanjai nauke i Ministarstvo kulture i sporta). Iako se znada pitanja mladih spadaju u resor ova dva min-istarstva, meðu njima nema koordinacije po ovimpitanjima. BiH veæ ima ogroman administrativni sis-tem, ali stvaranje posebnog sektora za omladinu bise trebao podsticati zbog znaèaja pitanja koje jepotrebno rješavati. Jaèanje kapaciteta na svim

30

7733 Evropska povelja o uèešæu mladih u opæinskom i regionalnom životu ievropski standardi (1992) definiraju standarde uèešæa mladih. Kampanjaza promociju Povelje je provedena u cijeloj zemlji u organizaciji OSCE-a iVijeæa Evrope.

7744 Istraživanje Multilateralne Akademije iz 2003 ukazuje da 61 od 79opæinskih predstavnika naglašava problem nedostatka omladinske poli-tike. Za dodatne informacije vidi www.mla-net.org.

Konsultacije sa omladinskim sektorom u PRSPrazvojnoj strategiji

PRSP komitet za koordinaciju mladih, koji se sastojiod predstavnika omladinskih nevladinih organizaci-ja, radi na uvrštavanju dimenzije mladih u PRSPrazvojnu strategiju. Komitet je do sada održao neko-liko okruglih stolova na kojima su mladi iznijeli svojamišljenja u vezi sa postojeæom situacijom i dali pre-poruke i sugestije. Konsultacije su se odnosile naobrazovanje, zapošljavanje, socijalni sektor, zdravst-vo, okoliš, informacionu tehnologiju, pravni sistem ikorupciju. Ovako dobar primjer bi se trebao ponovitiu buduæim vladinim aktivnostima na utvrðivanjupolitike.


nivoima vlasti bi trebala zapoèeti odmah kako bi seosiguralo djelotvorno utvrðivanje politike.Kantonalne vlade ne ispunjavaju standarde zauèešæe mladih.7733 Niti jedan od 10 kantona u FBiHnije preduzeo proaktivne korake ka kreiranjuomladinske politike. Zakonodavni organi na kan-tonalnom nivou se ne koriste u cilju promoviranjaili utvrðivanja standardizirane strategije za rješa-vanje pitanja mladih. S druge strane, to je èestoprepreka za niže organe vlasti koja im onemoguæa-va da preduzmu inicijative na ovom polju. Opæine znaju da ne postoji omladinska politika,7744

ali one nemaju zakonodavnu vlast da uvedu takvupolitiku jer je odluka ipak na višim nivoima vlasti.Neke su opæine, meðutim, pokazale motivaciju dase fokusiraju u veæoj mjeri na omladinu i cjelokup-ne probleme.

Rezultat ovoga je partnerstvo meðu omladinom,koju predstavljaju omladinske organizacije, i nekihopæinskih vlasti, na rješavanju problema kao što jeobezbjeðenje prostora za omladinske organizaci-je,7766 pozivanje predstavnika mladih na sastankeopæinskog vijeæa7777 ili obezbjeðenje sredstava zaaktivnosti vezane za mlade.7788 Prvi koraci nekihopæina bi se trebali podržati i dalje podsticati, dokbi se dobre prakse na nivou baze trebale odraziti ina višim nivoima vlasti.

Zakljuèak

Proces utvrðivanja omladinske politike je konaènopoèeo. Stalno podsticanje na ukljuèivanje mladih,meðutim, je bitno za participativan razvojni proces.Bitno je uspostaviti stalne kanale komunikacijeizmeðu omladine i organa vlasti. Iako je došlo doznatnog napretka, jaki odnosi izmeðu dvije grupene postoje u veæini zajednica u BiH. Kontakti i part-nerstvo koji uistinu postoje uglavnom se stvarajuna ad hoc osnovi, i nisu ukljuèeni u redovneaktivnosti omladinskih organizacija ili vlade. Vladinipredstavnici koji su zaduženi za realiziranjeomladinske politike osjeæaju potrebu za izgradnjomkapaciteta. Da bi se ova nova oblast pravilno prov-ela u bh. upravi, potrebno je tragati za struènošæu ipoznavanjem najboljih praksi u vezi sa realiziran-jem omladinske politike u drugim zemljama, i inici-jative bi se trebale dalje promovirati putem raznihinformativnih kampanja.

31

Utvrðivanje omladinske politike na lokalnom nivou

Omladinska informativna agencija je potpisalamemorandum o razumijevanju sa 11 opæina (Bihaæ,Bosanska Krupa, Jablanica, Laktaši, Ljubuški,Maglaj, Prijedor, Vlasenica, Zavidoviæi, Zenica,Zvornik) krajem 2002. godine. Lokalne vlasti suizrazile spremnost da se više angažiraju na utvrði-vanju omladinske politike na lokalnom nivou. Razneradionice i tehnièka pomoæ (informativne usluge,konsultacije, obezbjeðenje informativnog materijala,dokumenti), obezbijeðeni i za domaæe omladinskenevladine organizacije i domaæe organe vlasti, stvo-rili su dobar poèetak za zajednièki rad na imple-mentaciji nekih elemenata omladinske politike. Kaorezultat ove inicijative, neke opæine su formiraleodbore za savjetovališta za mlade, dok se komu-nikacija izmeðu omladine i lokalnih organa vlastipoveæala u znatnoj mjeri. Osim toga, sve opæinesmatraju da je bitno da postoji referent koji jenadležan za pitanja mladih, i opæinska vijeæa supoèela raditi na stvaranju komiteta za mlade. Nekeod tih opæina su zapoèele proces dostavljanja ponu-da za omladinske projekte.Daljnja komunikacija je pokazala obostrano zado-voljstvo rezultatima koji su postignuti u kratko-roènom periodu i što je još važnije, zadovoljstvo štosu omladinske nevladine organizacije i lokalna upra-va obavile te aktivnosti zajedno.7799

7755 Za dodatne informacije vidi www.youth.undp.ba. 7766 Primjeri takve prakse se mogu naæi u Stocu, Prozoru/Rami, Derventi,Bosanskom Petrovcu i u Foèi/Srbinju. 7777 U Prijedoru, Bugojnu i Stocu.7788 Dobri primjeri su Derventa ili Brèko.

7799 Za više detalja vidi OIA SIROP 4, ili www.oiabih.info. 8800 2002, OSCE i Vijeæe Evrope su zapoèeli kampanju širom zemlje kojomsu promovirali Povelju o uèešæu mladih u opæinskom o regionalnomživotu, 1992.

Stolac - Opæinska podrška inicijativi mladih

Sporazum o formiranju omladinskog volonterskogcentra u Stocu, kojeg je potpisao Predsjednikomladinske organizacije Modra Rijeka,Gradonaèelnik Stoca i predstavnici UNDP/UNV PIPprojekta, predstavlja jedan od prvih koraka kaunapreðenju saradnje izmeðu lokalnih vlasti iomladinskih organizacija. Sporazum predstavljapoèetak bitnog partnerstva izmeðu omladine Stoca ilokalnih vlasti, koji su meðu prvima u BiH stvoriliomadinski centar, èime je Opæina Stolac postalajedan od prvih promotora politike mladih i podstak-la i podržala uèešæe omadine. "Mislim da je ovo prviprojekat u Bosni i Hercegovini koji je otvorio vratamladim ljudima i dao im moguænost da vide da nisuzaboravljeni. U Stocu nam nedostaju mladi ljudi.Veæina njih vidi svoju buduænost u veæim bh. gradovi-ma. Ali mislim da je ovo samo jedan korak naprijedkoji æe ih zadržati u ovom gradu," izjavio je grado-naèelnik Opæine Stolac Željko Obradoviæ, prilikompotpisivanja sporazuma.7755


ZAKLJUÈAK

Rezultati našeg istraživanja i analize razvojaomladinske politike koji su sadržani u našem izvje-štaju pokazuju pozitivne trendove u obrazovanju irazvoju omladinske politike. Ali izvještaj takoðerukazuje i na stalnu apatiju i nezainteresiranostmladih za politièki život. Autori vjeruju da promovi-ranje aktivnog uèešæa mladih u socio-ekonomskimprocesima doprinose razvoju i poveæavaju šanseda uvedene reforme postanu održive. Stoga jevažno da se uèešæe mladih ozbiljno shvati i da semladi prepoznaju kao partneri u razvoju.

Ohrabrujuæe je da veæina mladih obuhvaæena studi-jom vjeruje da æe se uvjeti u njihovim zajednicamapoboljšati ako mladi i ljudi opæenito preuzmuodgovornost prema korištenju svojih graðanskihprava (vidi Tabelu 13 u Aneksu). Iako mladi u tovjeruju, potrebno je rješavati njihovu neprekidnuapatiju i nezainteresiranost. Marginalizacija i èestnedostatak podrške vlasti i odgovornosti takoðersu kljuèni izazovi pred uèešæem mladih.

Autori vjeruju da je neophodno provesti istraživanjei pratiti socio-ekonomske uvjete koji utjeèu namlade, ukoliko se oèekuje rješavanje pitanjamladih u BiH na cjelovit naèin. Istraživanje ipraæenje rezultata bi trebali pružiti osnovu zarazvoj sveobuhvatne omladinske politike.Istovremeno, istièemo urgentnu potrebu za ukljuèi-vanjem mladih u ovaj proces da bi se prevazišleiluzije i apatija mladih. Komunikacija izmeðumladih i vlade bi trebala biti jasno definirana iuspostavljena u skladu sa praksama iz Evropskepovelje o uèešæu mladih u opæinskom i regional-nom životu, iz 1992.

PREPORUKE

Slijedi kraæi prikaz osnovnih preporuka iz svihpoglavlja izvještaja, s ciljem naglašavanja potrebeza proaktivnim razvojem koji obuhvata mlade ljude.Nadamo se da æe se u toku bh. reformi i razvojatežište staviti na mlade, zahvaljujuæi praæenjurazvoja mladih u BiH.

Obrazovanje

• Provesti cjelokupnu i radikalnu reformu svihaspekata obrazovnog sistema• Ukljuèiti mlade ljude, roditelje i nastavnike u pro-ces reformi kroz vijeæa i unije uèenika, nastavnika iroditelja• Utvrditi nastavne planove i programe koji æeomoguæiti veæu praksu, i primjenu teoretskog pris-tupa

• Osigurati da nastavni planovi i programiodražavaju stalno promjenjivu situaciju na tržišturada• Poboljšati komunikaciju izmeðu univerziteta isrednjih i struènih škola s jedne strane i lokalnihtržišta i poslodavaca, s druge• Poboljšati komunikaciju izmeðu univerziteta isrednjih i struènih škola s jedne strane i lokalnihtržišta i poslodavaca, s druge • Poveæati opæinske budžete tako da opæine mogudodijeliti dio svojih budžeta za uspostavu savjeto-vališta za profesionalnu orijentaciju, te da školemogu imenovati svoje savjetnike • Brzo provesti reformu predmeta iz ljudskih pravai predmeta religije i ukljuèiti djecu sa posebnimpotrebama i uvesti mehanizme (jer zakon ne posto-ji) koji æe omoguæiti inkluzivno obrazovanje• Provesti istraživanje o diskriminaciji na osnovuspola i o diskriminaciji romske djece u školama

Ekonomija

• Distribuirati informacije o tržišnim ekonomijamamladim ljudima kroz škole i graðansko društvo• Uvesto reforme tržišta rada da bi se poveæalamobilnost mladih radnika• Obezbijediti izgradnju kapaciteta za osobljebiroa za zapošljavanje i drugih relevantnih vladinihinstitucija kako bi bili u moguænosti da osigurajuimpementaciju reformi• Utvrditi posebne programe za biroe za zapošlja-vanje koji æe omoguæiti mladima da preðu iz nefor-malnog u formalni sektor • Obezbijediti smjernice putem savjetovanja priizboru karijere i kroz obuke iz poduzetništva• Obezbijediti stalnu obuku kako bi se usavršilesposobnosti prema potrebama tržišta rada• Stimulirati programe koji mladima omoguæavajulakši pristup nekretninama• Provesti istraživanje na lokalnom nivou da bi sedetaljnije definirala omladina i siromaštvo• Formirati centre za pomoæ mladima pri izborukarijere i mreže meðu mladima u BiH i mladima udijaspori

Mladi i zdravlje

• Formirati pristupaène, zdravstvene usluge kojesu primjerene mladima• Formirati savjetovališta relevantna potrebamamladih širom zemlje koji æe obezbijediti anonimne ibesplatne usluge• U nastavni plan i program uvesti obrazovanje izseksualnog zdravlja i HIV/AIDS-a i programe zapodizanje svijesti o drogama• Poveæati investicije u praæenje i zaštitu zdravljamladih

32


Mladi i politièki život

• Poduzeti neophopdne korake ka kolektivnomdjelovanju da bi se ukljuèili mladi i zanemarenegrupe• Podstaknuti saradnju izmeðu mladih i institucijai podržati omladinske inicijative na svim institu-cionalnim nivoima• Obezbijediti povoljnu klimu koja æe omoguæitiaktivno uèešæe mladih• Jaèati sve oblike omladinskih udruženja• Podstaæi organe vlasti, posebno na lokalnomnivou, da ostvare bolju saradnju sa mladima • Nastaviti sa omoguæavanjem primjene Evropskepovelje o uèešæu mladih u regionalnom i opæin-skom životu, iz 1992.• Izmijeniti i dopuniti zakone o odbrani kako bi biliu skladu sa meðunarodnim standardima o prigov-oru savjesti• Distribuirati informacije o mladima u vezi s nji-hovim pravom na prigovor savjesti

Ostanak, odlazak ili povratak

• Poveæati prekogranièno umrežavanje mladih naBalkanu i u Evropi da bi se mladi osjeæali manjeizolirano• Pružiti edukativnu fleksibilnost i moguænost kre-tanja, kao što su studijski programi ili struèni pro-grami u BiH i u inostranstvu• Utvrditi strategiju u Ministarstvu za ljudskaprava (u sektoru za dijasporu) kako bi se mladi izdijaspore aktivnije ukljuèili u razvoj BiH

Mladi i slobodno vrijeme

• Dati prioritet povratu bivših domova omladine inastaviti sa rekonstrukcijom omladinskih centara• Obezbijediti adekvatne opæinske i kantonalneresurse za podršku radu omladinskih organizacija icentara• Pružiti razne kulturne, obrazovne, sportskeaktivnosti i mjesta za mlade, posebno u manjimzajednicama• Podstaæi volonerski rad kroz promoviranje iosnaživanje omladinskih organizacija

Omladinska politika

• Formirati tijela na državnom i entitetskom nivoukoja æe se baviti pitanjima mladih• Izgraditi vladine kapacitete u oblasti omladinskepolitike i uèešæa mladih• Izgraditi omladinske kapacitete kako bi omladi-na postala partner u razvoju • Omoguæiti komunikaciju i saradnju meðu mladi-ma i vlastima

33


34

Akronimi

BiH Bosna i HercegovinaAIDS Acquired Immune Deficiency Syndrome

(sindrom steèenog gubitka sposobnosti imunološke odbrane)BiH Bosnia and HerzegovinaCIDA Canadian International Development Agency

(Kanadska meðunarodna agencija za razvoj)CO Conscientious Objection (prigovor savjesti)CoE Council of Europe (Vijeæe Evrope)CoM Council of Ministers (Vijeæe ministara)DPA Dayton Peace Agreement (Daytonski mirovni sporazum)DFID Department for International Development

(Odjel za meðunarodni razvoj)EYF European Youth Forum (Evropski forum mladih)EWS Early Warning System (Sistem ranog upozorenja)FBiH Federacija Bosne i HercegovineFRY Federal Republic of Yugoslavia (Savezna Republika Jugoslavija)GDP Gross Domestic Product (bruto domaæi proizvod)GTZ Gesellschaft fuer Technische ZusammenarbeitHCA Helsinki Citizens Assembly (Mreža helsinških graðanskih skupština)HIV Human Immunodeficiency Virus (humani imunodeficijentni virus)IBHI Independent Bureau for Humanitarian Issues

(Meðunarodni biro za humanitarna pitanja) IC International Community (Meðunarodna zajednica)IDP Internally Displaced Person (interno raseljene osobe)IOM International Organization for Migration

(Meðunarodna organizacija za migraciju)IRC International Rescue Committee (Meðunarodni komitet spasa)KM konvertibilna markaLSMS Living Standards Measurement Survey

(istraživanje "Mjerenje životnog standarda")NGO Non-Governmental Organization (nevladine organizacije)OHR Office of the High Representative (Ured Visokog predstavnika)OIA Omladinska Informativna Agencija

(Youth Information Agency)OIA SIROP- OIA Specijalni Izvjestaj o Razvoju Omladinske Politike

(Special Report on Youth Policy Development)OSCE Organization for Security and Cooperation in Europe

(Organizacija za sigurnost i saradnju)PRSP Poverty Reduction Strategy Paper

(Strategija borbe protiv siromaštva)RS Republika Srpska SDC Swiss Development and Cooperation Agency

(Švicarska agencija za razvoj i saradnju)SFRY Socialist Federal Republic of Yugoslavia

(Socijalistièka Federativna Republika Jugoslavija) SHL Schueler Helfen Leben STD Sexually Transmitted Desease

(bolesti koje se prenose seksualnim putem)UN United Nations (Ujedinjene nacije)


UNDP United Nations Development Programme (Razvojni program Ujedinjenih nacija)UNDP HDR United Nations Development Programme Human Development Report

(Izvještaj o humanom razvoju, u izradi Razvojnog programa Ujedinjenih nacija) UNDP/UNV PIP Youth Capacity and Confidence Building Project

(Projekat izgradnje kapaciteta mladih i povjerenja)UNDWG United Nations Development Working Group (Radna grupa Ujedinjenih nacija za ravoj)UNICEF United Nations Children's Fund (Djeèji fond Ujedinjenih nacija)UNICEF RAR- UNICEF Rapid Assessment and Response (UNICEF - brza procjena i odgovor) UNFPA United Nations Population Fund (Populacijski fond Ujedinjenih nacija)UNMBIH United Nations Mission to BiH (Misija Ujedinjenih nacija u BiH)UNV United Nations Volunteers (Volonteri Ujedinjenih nacija)WB World Bank (Svjetska banka)WHO World Health Organization (Svjetska zdravstvena organizacija)USD US Dollar (US dolar)

35


Birch, Anthony H, 'Concepts and Theories of Modern Democracy,' (Koncepti i teorije moderne demokratije)Rutledge, London/New York, 1993.

Konvencija o pravima djeteta, 1989

Ustav Bosne i Hercegovine

Preporuka Vijeæa Evrope broj R (85) 7, 4.

DFID/IBHI, 'Labour and Social Policy in BiH: The development of policies and measures for social mitiga-tion. Employment and labour market status and the potential for policy develelopment in BiH,' (Rad i soci-jalna politika u BiH: utvrðivanje politike i mjera za socijalne migracije. Zapošljavanje i status tržišta rada ipotencijal za utvrðivanje politike u BiH) October 2002.

Evropska povelja o uèešæu mladih u opæinskom i regionalnom životu 1992, nahttp://www.coe.fr/cplre/eng/etxt/echartejeunes.htm

FBiH Office of Statistics, 'Demographics 2001,'(Demografija 2001) Sarajevo, avgust 2002.

HcA Network, 'Report on the Reasons for the Campaign to Restore Youth Premises to their Intended Use,'(Izvještaj o razlozima za kampanju za povrat omladinskih prostora njihovoj namjeni) na www.hcamreza.org.

Kaèapor, Zehra, 'Should I Stay or Should I Go? The Prospects of Youth in BiH Transition,' (Da li da ostanemili da idem? Perspektive mladih u BiH tranziciji) University of Bologna, 2003.

Kaldor, Mary and Ivan Vejvoda, 'Democratization in Central and East European Countries,'(Demokratizacija u Centralnoj i Istoènoj Evropi) Meðunarodni odnosi, broj 73, 1997.

Multilateral Academy research, (Vojno akademsko istraživanje) www.mla-net.org.

OIA, 'Specijalni izvjestaj o razvoju omladinske politike u BiH, 1 dio: Mladi i vlast,' Sarajevo, April 2002.OIA, 'Specijalni izvjestaj o razvoju omladinske politike u BiH, 3 dio: Omladinski sector BiH,' Sarajevo, March2003.

Open Society Fund and UNICEF, 'Young People in Conflict with the Law in the Light of Topical Problems

Related to Juvenile Justice in BiH,'(Mladi u sukobu sa zakonom u svjetlu aktuelnih problema u vezi sapravosuðem za maloljetnike u BiH) 2002.

OSCE, 'Fair Employment Project Report 2002,' (Izvještaj o projektu praviènog zapošljavanja) Sarajevo,2002.

Save the Children UK, 'Situation Analysis of Policy and Practice in the Field of Juvenile Justice,' (Analizasituacije politike i prakse u oblasti maloljetnièkog pravosuða) Juni 2003.

Sekulovic, Rasa, 'Different Forms of Children's and Young People's Participation in SEE,' (Razne formeušešæa djece i omladine u Jugoistoènoj Evropi) nahttp://www.coe.int/T/E/cultural%5Fco%2Doperation/Youth/Research/Papers/.

Tracy, Jen, 'Report on the Inequity of Health Care for Citizens of Bosnia and Herzegovina,' (Izvještaj o nejed-nakosti u pružanju zdravstvene zaštite graðanima Bosne i Hercegovine) WHO/UNDP, Sarajevo, Juli 2002.

UN Konvencija o pravima djeteta, 1989

UNDP, 'Early Warning System in BiH: Annual Report 2002,' (Sistem ranog upozorenjau BIH: godišnji izvješ-

36

Bibliografija


taj 2002) Sarajevo, 2003.

UNDP, 'National Human Development Report 2002,'(Nacionalni izvještaj o humanom razvoju) Sarajevo,2002.

World Bank, 'The BiH Economic Development Strategy Global Framework,'(Globalni okvir strategijeekonomskog razvoja BiH) Sarajevo, 2002.

UNFPA, and Prism Research, 'Reproduktivno i seksualno zdravlje, znanje i ponašanje mladih ljudi u BiH,'2002.

UNICEF, 'Human Rights for Children and Women: How UNICEF Helps Make Them Reality.' (Ljudska pravadjece i žena: kako UNICEF pomaže njihovo provoðenje u djelo)

UNICEF, 'The State of the World's Children 2000.' (Status djece svijeta, 2000)

UNICEF, 'Young People in Changing Societies,' Regionalni izvještaj praæenja broj 7, (Mladi u društvu koje semijenja) UNICEF Innocenti istraživaèki centar, Firenca, 2000.

UNICEF, 'A Decade of Transition,' (Dekada tranzicije) Regionalni izvještaj praæenja broj 8, UNICEF Innocentiistraživaèki centar, Firenca, 2001.

UNICEF, 'Rapid Assessment and Response Project Report,' (Izvještaj o projektu brze procjene i odgovora)Sarajevo, 2002.

UNICEF/IOM, 'Overview of HIV/AIDS in South Eastern Europe: Epidemiological data, vulnerable groups,governmental and non-governmental responses up to January 2002,' (Pregled HIV/AIDS-a u JugoistoènojEvropi: epidemiološki podaci, ugrožene kategorije, odgovori vladinog i nevladinog sektora) 2002.

Youth Forum Jeunesse, 'Sinking or Swimming in the Waves of Transformation? Young People and SocialProtection in Central and Eastern Europe," (Skijanje ili plivanje na talasima transformacije) April 2000.

Youth Policy Working Group, strategy paper.(Radna grupa za politiku mladih, strateški dokument)

Svjetska banka i IBHI, 'Youth Initiatives Assessment Report,' (Izvještaj o procjeni incijativa mladih) oèekujese objavljivanje u junu 2003.

Svjetska banka, 'Bosnia and Herzegovina: Labour Market in Post-war Bosnia and Herzegovina,' (Bosna i Hercegovina: Tržište rada u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini) Sarajevo, Novembar 2002.

37


Metodologija koja je korištena u provoðenju ankete za Izvještaj o mladima u BiH, 2003

Agencija PULS je koristila svoj uobièajeni naèin pravljenja uzorka za anketu. Stratifikacija uzorka se bazirana dvije faze prema situaciji u BiH, to jeste a) udio stanovništva u kantonima u FBiH i stanovništva u regija-ma u RS-u (dvije regije) i b) udio stanovništva koje živi u gradovima raznih velièina - oni sa manje od 2.000stanovnika, oni sa 2.000-5.000 stanovnika, oni sa 5.000 - 20.000 stanovnika, oni sa 20.000-50.000stanovnika, oni sa 50.000-100.000 stanovnika i oni sa preko 100.000 stanovnika. Statistièki podaci obroju stanovnika predstavljaju procjene zavoda za statistiku u Sarajevu i Banjoj Luci, UNDP-ja, popisastanovništva iz 1991. godine i onih koji se baziraju na prethodnim istraživanjima agencije PULS.

Naselja koja su ukljuèena u uzorak su odabrana prema metodi "vjerovatnoæe koja je proporcionalna velièi-ni" što znaèi da što je veæa velièina naselja, veæa je vjerovatnoæa da æe naselje biti ukljuèeno. Domaæinstvasu birana metodom nasumiènih polazišta i metodom nasumiènog hoda.

U veæim gradovima (Sarajevo, Tuzla, Zenica, Mostar i Banja Luka), domaæinstva su birana pravljenjem uzor-ka od nekoliko "popisnih podruèja" ili distrikta. Polazišta popisnih podruèja su se birala iz evidencija grad-skih ulica i karata koje su bile dostupne. Anketari su pravili uzorak od svake šeste adrese na istoj straniulice, skreæuæi desno na svakom uglu. Na selima, anketari šetaju po cijelom podruèju, dijeleæi selo na èetirigotovo jednake jedinice, praveæi uzorak za cijelo selo.

Izbor ispitanika u odreðenom domaæinstvu pravljen je pomoæu tabela prema metodi Trohldahl-Carter-Bryant. U sluèaju da nikog nije bilo kod kuæe, anketari su prema instrukcijama pravili dva pokušaja prijenego što za domaæinstvo utvrde da "nema odgovora". U sluèaju ranog prekida intervjua, anketari nisu pri-moravali ispitanika da odgovori na preostala pitanja i domaæinstvo su oznaèavali kao jedinicu bez odgovo-ra. Drugi ispitanik je pronaðen u zamjenu za prethodnog na drugoj adresi.

PULS agencija se koristila uzorkom od 1.000 ispitanika. Takav uzorak ostavlja +/- 3 posto moguænostgreške. Direktni intervjui su trajali 30 do 40 minuta.Sluèajni uzorak je osiguran kroz nekoliko koraka:I. Osnovni nivo uzorka:1. Entiteti (FBiH, RS)2. Regije unutar entiteta (osam regija i Brèko Distrikt)3. Velièina opæine4. Vrsta naselja (urbana/ruralna)i. Nasumièni izbor urbanih sredina i uzimanje uzorka na cijelom odabranom ruralnom podruèjuii. Nasumièni izbor domaæinstava (nasumièno polazište i obilazak)iii. Nasumièni izbor domaæinstava5. Spol i starosna dob ispitanika

Od ispitanika nije uvijek bilo moguæe dobiti iskrene odgovore, posebno u vezi sa osjetljivim pitanjima kaoonima koji su se odnosili na seksualnost i upotrebu droga. Cilj ankete nisu bila samo ova osjetljiva pitanja.

U nekim sluèajevima, broj ispitanika koji su bili adekvatni za odreðeni profil pitanja je bio nizak (naprimjer,mladi sa posebnim potrebama). Ovaj dio nije reprezentativan jer svega 20 ispitanika ima odreðene smet-nje i njihovi odgovori ne mogu predstavljati cijelu BiH. Ti odgovori nam mogu samo ukazati na neke stvari,ali nam ne mogu dati kompletnu sliku.Za te podatke, kao i za podatke koji su dobiveni iz unakrsnog tabularnog prikaza koji se završio malim bro-jem ispitanika, uobièajeno je da se koriste brojevi, a ne postoci.

38

39

Juli 2003.

Mladi u Bosni i Hercegovini

A n e k s

Da li si dio problema ili si dio rješenja?

Documents

Mladi u Bosni i Hercegovini 2003. - esiweb.org filemladih želi otiæi iz BiH. To je bio prvi signal koji je ukazao na potrebu aktivnog djelovanja kako To je bio prvi signal koji je