Velebitski

botanički vrt

Približimo naš vrt prirodi

Tea Šilić, stručna savjetnica biologinja – ekologinja

JU Nacionalni park Sjeverni Velebit

Zašto i kako unijeti više divljine u

naš okoliš

• Jako uređeni vrtovi izgledaju lijepo, ali

često djeluju prazno

• Zvukovi ptica i drugih životinja, leptiri,

bumbari, bubamare i drugi kukci daju vrtu

onaj pravi ugođaj našeg malog komadića

raja

• Tko se ne veseli posjetu ježa ili vjeverice?!

• Vrt bogat živim bićima može nam pružiti

mnogo zabave kroz istraživanje i

promatranje živog svijeta

• Vrt blizak prirodi osim što je lijep i

zanimljiv može biti i koristan

• Što je vrt raznolikiji i bliži prirodi, u njemu

više dolazi do prirodne ravnoteže u kojoj

je malo vjerojatno da se desi epidemija

štetnika

• U takvom vrtu nikada nećemo istrijebiti

sve štetnike (kao uostalom ni upotrebom

kemijskih sredstava), ali će njihov broj biti

pod kontrolom

• Moramo ugostiti “prirodne neprijatelje”

štetnih kukaca – grabežljive kukce, ptice,

šišmiše, guštere, žabe itd.

• No, i njima je potrebna hrana, tako da u

stvari moramo povećati ukupni broj

kukaca da bismo smanjili broj štetnika!

• Za dostizanje prirodne ravnoteže treba

malo vremena i strpljenja..

Krenimo približavati naš vrt

prirodi!

• Prije svega trebamo životinjama pružiti što više različitih staništa

• U naš vrt možemo smjestiti:

– Travnjak s pojasevima visoke trave

– Cvijeće različitih visina

– Penjačice

– Grmlje različitih veličina

– Živicu

– Stabla

– Lokvu

– Kamenjaru

• Ne trebamo pretjerivati i pokušati nagurati

u vrt više nego u njega stane

Lokve

• Izrazito su

korisne za sve

životinje i privlače

ih u vrt

• Važno je da imaju

prilaz (plićak)

tako da životinje

mogu lako ulaziti i

izlaziti

• Lokve moramo redovito čistiti

• Pojas više vegetacije uz rub i vodeno bilje

unutar lokve učinit će lokvu još

privlačnijom životinjama

• Vodozemci (žabe i vodenjaci) brzo će se

useliti u našu lokvu

• Možemo im pomoći tako da u lokvi

imamo vodeno bilje u koje vodenjaci

mogu umotati jaja

• Bolje bi bilo ne stavljati ribice u lokvu jer

će one pojesti jaja vodozemcima i

vodenim kukcima

Skloništa za životinje

• Životinjama potrebna mjesta gdje se mogu

skloniti i osjećati sigurno, kao i posebna

mjesta za razmnožavanje

• Takva mjesta možemo vrlo lako dodati

svojem vrtu

• Možemo po vrtu postaviti kućice za razne

životinje: solitarne pčele, ptice, šišmiše,

ježeve, vodozemce..

• Hrpice suhog lišća i drva odlično su

sklonište za sisavce i gmazove

• Pojedinačno kamenje i komadi drva,

panjevi, grmovi odlična su skrovišta za

krastače, vodenjake i daždevnjake

Kućica za vodozemce

• Iskopamo rupu u zemlji, negdje u sjeni,

najbolje ispod grma ili stabla

• Dno prekrijemo natopljenim suhim lišćem

• Iznad nje stavimo preokrenutu teglicu za

cvijeće

• Kroz rupicu na vrhu teglice možemo

povremeno dodavati voda kako bi kućica

ostala vlažna

Kućice za solitarne pčele

• Solitarne pčele su divlje pčele koje ne žive u

zajednicama, ne grade košnice i formiraju

rojeve, nisu agresivne i nemaju bolan ubod

• Uglavnom prave gnijezda u rupama ili kopaju

rupe u tlu

• Vrlo su korisne kao

oprašivači

• Možemo lako napraviti mjesto za njih tako da

drveni okvir dubine 20 cm ispunimo komadima

drva u kojima smo izbušili rupe različitih

promjera, 2 – 10 mm

• Drvo ne smije biti svježe lakirano ili obojano

• Ulazi u rupe trebaju biti glatki

• Važno je da imaju produženi krović kako ih kiša

ne bi plavila

• Postavljaju se na sunčano mjesto na visinu od

minimalno 1 m i vegetacija ne smije zaklanjati

ulaz

• Svežnjevi starih šupljih stabiljki i grana također

mogu biti dobar dom za solitarne pčele

• Pčele u rupicama prave komorice u koje

spremaju jajašce zajedno sa zalihama hrane. Na

kraju zatvore ulaz u rupicu. Iz ostavljenih

jajašaca izlaze ličinke koje se hrane zalihama i

rastu do proljeća.

• Važno je da ostanu suhi tokom zime – ako

nismo sigurni da su dobro zaštićeni od kiše,

možemo ih spremiti na suho i hladno mjesto

kao što je šupa ili negrijana garaža i iznijeti

ponovo van u rano proljeće

Vrtić za oprašivače

• Cvjetovi koji imaju mnogo redova latica nisu

dobri za oprašivače, jer obično ne proizvode

nektar ni polen

• Što više različitih visina, boja i oblika cvjetova

• Kombinirati biljke koje cvatu u razna doba

godine, tako da uvijek nešto cvate

• Plavi i ljubičasti cvjetovi privlače pčele i

bumbare

• Bijeli i cvjetovi koji noću ispuštaju mirise

privlače noćne leptire

Kućice za šišmiše

• Šišmiši jedu kukce, uključujući komarce –

svake noći pojedu četvrtinu do polovice

svoje težine kukaca

• Njihov izmet odlično je gnojivo!

• Kućicu za šišmiše možemo sami napraviti od dasaka

• Koristimo neobrađeno puno drvo, koje je hrapavo, dobro je unutrašnje površine dodatno obogatiti žljebovima ili nekom vrstom mrežice

• Kućica je otvorena s donje strane i ima nagnuti krov

• Iznutra ima pregrade

• S prednje strane ima proreze za zrak

• Stražnja strana je duža od prednje

• Postavlja se na sunčano mjesto, na visinu od 4 m, po mogućnosti u blizini vode

Kućice za ježeve

• Ježevi se hrane kukcima

• Hrpica drva u zaklonjenom djelu vrta primamit će ježa u vrt

• Grmlje i gusta zeljasta vegetacija u proljeće i ljeto pruža im zaklon

• Možemo izraditi i kućicu za ježeve i postaviti je na skrovito mjesto! Važno je da kućica ima vodootporan krov i tunelić ili pregradu na ulazu. Kućicu treba napuniti sjenom do ¾ i ako se jež useli očistiti 2 puta godišnje (ožujak/travanj i kolovoz/rujan)

• Ako želimo da nam ježevi posjećuju vrt, moramo im napraviti male prolaze u ograde kroz koje se mogu kretati

• Ako želimo hraniti ježeve, možemo im ostaviti im preko noći nasjeckane ostatke mesa (ne jako slano meso poput slanine), hranu za mačke i pse (osim one s okusom ribe), kikiriki i druge oraščiće i sjemenke (neslane), sir, grožđice i vodu

• Mlijeko i kruh su loši za ježeve!

• Ako želimo spriječiti mačke i pse da pojedu hranu za ježeve, možemo je staviti u kutiju u kojoj smo sa strane izrezali ulaz veličine šake i postaviti hranu što dalje od ulaza da je mačke ili psi ne mogu dohvatiti šapom

Kućice za ptice

• Kućice za ptice najčešće su od svih kućica za

životinje i vrlo često potpuno neodgovarajuće

• Za ptice su najbolje jednostavne kućice od

punog drva, bez ukrasa i raznih nastavaka

• Kućica za ptice mora biti odgovarajućih dimenzija(ovisi koje vrste želimo udomiti), duboka i s rupom pri vrhu koja je velika taman da ptica može proći

• Unutrašnjost kućice treba biti hrapava i nikad se ne boja

• Važno je da je od debelog drva i da ne prokišnjava

• Neki mehanizam otvaranja omogućava čišćenje između sezona

• Razni štapići za stajanje pticama nisu potrebni, a mogu biti štetni

• Postavlja se na mirno mjesto, blago nagnuta prema naprijed

• Treba paziti da nije u blizini neke grane koja će olakšati pljačkašima pristup

Hranilice za ptice

• Pticama možemo mnogo pomoći dajući im

hranu zimi

• Možemo im davati suncokretove sjemenke,

kikiriki, suho voće, zobene pahuljice, kuhanu

rižu, salo ili sve zajedno pomiješati sa

životinjskom masti

• Hrana se ne smije davati u plastičnim mrežicama

koje mogu biti opasne za ptice!

• Orasi i lješnjaci mogu se davati samo zimi

• Žitarice i mahunarke je najbolje izbjegavati

• Nikada ne davati mlijeko

Pojilice za ptice

• Mnogo im možemo pomoći i

pojilicama/kupkama

• Pojilica treba biti plitka s blagim nagibom

(dubina od 2,5 do 10 cm) i hrapava

• Najjednostavnije je postaviti glineni tanjurić s

kamenom u sredini

• Bitno je da ptice imaju dobar pregled i grmlje u

blizini

Uređivanje vrta

• Uređivanjem rubova i grmlja u rano

proljeće ili kasnu zimu ostavljamo

kukcima mjesto da prezime i ostavljamo

im sjemenke i plodove za hranu

• Dozvolimo li ukrasnim i divljim biljkama

u vrtu da proizvedu sjemenke i plodove

ptice i druge životinje moći će se njima

hraniti

• Ostavimo li suho lišće na tlu preko zime i odgodimo orezivanje do proljeća pružamo kukcima i mnogim sitnim životinjama mjesto za prezimljavanje

• Smanjimo li kopanje čuvamo tlo i njegove stanovnike – prekopavanje narušava prirodnu mikrostrukturu tla i finu ravnotežu mikroorganizama

• Ostavimo li uvijek mali podivljali kutak u vrtu pružamo izvrstan zaklon i izvor hrane stanovnicima vrta

Odabir biljaka

• Kad biramo biljke za vrt, možemo se

pitati da li proizvode nektar i polen za

kukce ili bobice za ptice, hoće li pružiti

zaklon vodozemcima i kukcima

• Možemo posaditi više cvijeća koje nije

jako promijenjeno, jer ukrasni cvjetovi s

mnogo latica obično ne sadrže mnogo

nektara i polena

• Možemo posaditi miješanu živicu od

lokalnih vrsta biljaka! Npr. divlje ruže,

lijeska, dunjarica, grab, bukva, lovor,

žutika..

• Rano i kasno cvatuće biljke pružaju izvor

nektara oprašivačima u kritičnim

razdobljima

• Bršljan je dobar kasni izvor nektara za

kukce i plodova za ptice

• Čuvati se invazivnih stranih biljaka!

• Ako imate mačku, stavite joj ogrlicu sa

zvončićem da ne ubija ptice

Pazimo na prirodu u našim vrtnim

aktivnostima

• Možemo smanjiti korištenje otrova na

minimum (pesticidi, herbicidi, pužomor..)

• Možemo štediti vodu (sadimo što manje

“žednih” biljaka, sakupljamo kišnicu,

dodajemo zemlji kompost, malčiramo)

Staro drvo

• Ako ostavimo koje staro, šuplje ili čak usahlo drvo u vrtu, učinit ćemo veliku uslugu kukcima, gljivama i pticama!

• Možemo ostaviti stare panjeve u zemlji

• Od dijela porezanih grana možemo složiti gustu hrpicu i ostaviti je u vrtu, u blagoj sjeni, gdje će se pomalo raspadati i pritom hraniti brojne kukce i pružati zaklon raznim životinjama

• Komadi drva većeg promjera mogu se složiti u hrpe (poduprte kolcima), a korisno je i postaviti veći trupac u vrt

Travnjak

• Ako se malo poigramo s košnjom i stvorimo područja s različitom visinom trave i kosimo dijelove u različita doba travnjak će biti bogatiji životom

• U vrtu možemo predvidjeti dio “divljeg travnjaka” na kojem ćemo dopustiti divljim biljkama da rastu i cvatu, a kroz njega ćemo pokositi stazice kako bismo ga malo kulitivirali

Cvjetne livade

• Vrlo lijepi i nekad česti krajolici vezani uz tradicionalnu poljoprivredu bile su cvjetne livade

• Postoje tri tipa:– Livade s jednogodišnjim cvijećem koje su se razvijale na poljima

– Livade s višegodišnjim cvijećem koje su bile košanice

– Livade s niskim cvijećem koje su bile pašnjaci

• Zbog promjena u poljoprivredi danas su ove livade vrlo rijetke

• Vrlo su bogate životom i korisne za oprašivače i druge životinje

• Male djeliće ovih romantičnih livada možemo stvoriti i u našem vrtu

Poljske livade

• Razvijale su se na plodnim tlima među zasijanim usjevima, kad nije bilo selektivnih herbicida

• U vrtu ih je moguće stvoriti na plodnim (gnojenim) tlima jednostavnim sijanjem odabranih vrsta

• Sjemenke ovih vrsta možemo sakupiti u prirodi, ali moramo znati što tražimo – zahtjeva čitav mali projekt istraživanja života biljaka, to su npr. divlji mak, različak, sjetveni ravan

• Posebne mješavine sjemena mogle bi se nabaviti i preko interneta, pri čemu treba pripaziti na sastav vrsta (da ne bismo unijeli strane i invazivne vrste u okoliš), a općenito bi bilo bolje sakupiti lokalno sjeme radi očuvanja genetičke raznolikosti

Košanice

• Rasle su na siromašnim tlima, nisu se pasle sve do košnje u ljeto i to se sušilo i spremalo za sjeno

• Nakon toga su se nekad koristile za ispašu

• Košnjom i sakupljanjem sjena s livade se uklanjao dušik te su one ostajale siromašne

• U vrtu ih možemo dobiti na slabo plodnom tlu režimom košnje – isprva je potrebno često kositi (od proljeće) i uklanjati otkos kako bi se tlo osiromašilo i uklonio korov

• Kasnije je potrebno kositi sredinom ljeta i ponovo na jesen, uvijek dok su biljke zelene

Pašnjaci

• Nastajali su tamo gdje su se livade koristile

za ispašu tokom cijele godine i nisu se

kosile

• U vrtu ga možemo stvoriti redovitom

košnjom na siromašnom tlu, ali kosilicom

čiji su noževi podešeni visoko, tako da

niske biljke ne budu pokošene i mogu

cvjetati

Vrtna rasvjeta

• Pogrešno postavljena rasvjeta može biti vrlo loša ne samo za prirodu, nego i za nas

• Svjetla okrenuta prema gore stvaraju svjetlosno onečišćenje

• Sva svjetla trebaju biti okrenuta prema dolje, zatvorena s gornje strane i ravna s donje – tako usmjeravaju svjetlost isključivo prema dolje

• Loše je ostavljati svjetla da gore u vrtu čitavu noć – ukrasna svjetla trebamo paliti samo kad smo u vrtu, a za prilaze je najbolje instalirati senzore koji automatski pale svjetla kad se netko približi

Parkiralište

• Umjesto asfaltiranja na parkiralište možemo postaviti šljunak, saćaste ploče kroz koje može rasti trava ili popločati samo trake za gume

• Travnjak se može učvrstiti plastičnom mrežom

• Biljke koje mogu rasti ispod automobila (ako se redovito pomiče) su npr. majčina dušica, puzava ivica, metiljeva trava, žednjak

Zeleni krov na pomoćnim

građevinama

• Zeleni krovovi su krovovi prerasli

biljkama

• Reguliraju temperaturu unutar građevine i

upijaju vodu za vrijeme jakih kiša

• Estetski su jako vrijedan dodatak vrtu

• Dodatna površina za biljke koje privlače

kukce i ptice

Hvala na pažnji!