Mogućnosti obrazovanja u Austriji 2013

1

Mogućnosti obrazovanjau Austriji 2013

SCHULPSYCHOLOGIEBILDUNGSBERATUNG

Bundesministerium für Unterricht, Kunst und Kultur

2

Sonderpädagogik / Inklusive Bildung

Kindergarten Volksschule

Vorschulstufe |

Allgemeine Schulpflicht |

Schulstufe | >

Alter | age >

Polytechnische Schule

BVJ*

Hauptschule**

Neue Mittelschule

Allgemein bildendehöhere Schule (AHS)Unterstufe

Berufs-bildendemittlere Schule(BMS)

Berufsbildendehöhere Schule (BHS)

Allgemein bildendehöhere Schule (AHS)Oberstufe

IntegrativeBerufsausbildung

Berufsschuleund Lehre(Duale Ausbildung)

ISCED 2

ISCED 2

ISCED 2 ISCED 3A

ISCED 3A | 4A

ISCED 3B

ISCED 3B

ISCED 3C

ISCED 3B

ISCED 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

6 7 8 9 10 10 11 12 13 14 14 15 16 17 18 19

ISCED 0

1

1

1

3

3

5

4

specijalna pedagogija / inkluzivno obrazovanje

dječivi vrtić

preškolski stupanj

osnovna škola

opća školska oboveza

školski stupanj

godina života

viša osovna škola

nova srednja škola

općeobrazovna viša škola (AHS / gimna-zija) – niži stupanj

politehničke škole

integrativna stručna naobrazba

zanatske škole i zanat(dualni sistem)

srednje stručne škole(BMS)

više stručne škole (BHS)

općeobraznove više škole (AHS gimnazije)– viši stupanj

Legende des Bildungssystems | Key Education System

Lehrabschlussprüfung (LAP) | Diplomprüfung | Abschlussprüfung | Reifeprüfung | Reife- und Diplomprüfung |

123456

završni ispit u zanatudiplomski ispit

završni ispitispit zrelosti

ispit zrelosti i diplomski ispit

Austrijski sistem obrazovanja

Primarni stepen Sekundarni stepen I Sekundarni stepen II

Stručni ispit zrelosti / ispit za sticanje prava na studiranje (uključujući zanat sa maturom)Berufsreifeprüfung/Studienberechtigungsprüfung (inklusive Lehre mit Matura)|

Das österreichische Bildungssystem

3

ISCED = International Standard Classification of Education

Berufsvorbereitungsjahr | *

**

Berufliche Erstqualifikation | Allgemeiner Hochschulzugang | Höhere Berufsqualifikation |

Aufbaulehrgang

Kollegs

Pädagogische Hochschulen

Fachhochschulen

Universitäten

ISCED 5B4 sem. 6 sem. ISCED 5B

ISCED 5A

BACHELO

R

MAG

.; DIPL-IN

G.; M

ASTER

DO

KTOR, PhD

ISCED 5A

ISCED 5A

6 – 8 sem. 2 – 4 sem. 6 – 8 sem.

5

6

62

Stanje: Mart 2013.

općeobraznove više škole (AHS gimnazije)– viši stupanj

dopunksi tečajevi

koledži

pedagoške visoke škole

visoke stručne škole

univerziteti

Austrijski sistem obrazovanja

Postsekundarni i tercijarni stepen

prvotna stručna kvalifikacija

opći pristup visokom školstvu

viša stručna kvalifikacija

jednogodišnja stručna priprema

Do 2015/16. će se sve više osnovne škole razviti u nove srednje škole

Bundesministerium für Unterricht, Kunst und Kultur

4

Osnovna škola .................................................................5

Nova srednja škola ..........................................................8

Viša osnovna škola ..........................................................9

Politehnička škola .........................................................11

Općeobrazovna viša škola (gimnazija) ..........................13

Škole u inozemstvu .......................................................15

Pedagogija za djecu s posebnim potrebama ................16

Obavezna zanatska škola ..............................................18

Srednja stručna škola ....................................................20

Viša stručna škola .........................................................22

Nova matura ..................................................................24

Mogućnosti obrazovanja nakon mature ........................26

Obrazovanje odraslih .....................................................31

Savjetovališta za obrazovanje .......................................33

SADRžAJ

5

OSNOVNA ŠKOLA (Volksschule)

Za svu djecu koja stalno borave u Austriji postoji opća ob-aveza školovanja. Ona započinje nakon 1. septembra one kalendarske godine u kojoj je dijete napunilo 6. godinu života i traje devet školskih godina.

UPIS

Roditelji, odnosno staratelji djece koja podliježu obavezi školovanja moraju djecu radi upisa prijaviti kod nadležne osnovne škole. Prijem u školu će u lijediti na osnovu upisa učenika. Na upis u školu treba povesti dijete, da bi up-rava škole mogla ustanoviti da li je dijete školski zrelo. Dijete je školski zrelo kada se može pretpostaviti da je u prvom razredu u stanju da prati nastavu bez psihofizičkog preopterećenja.

Ukoliko se prilikom upisa u školu ustanove razlo-zi za pretpostavku da dijete ne posjeduje školsku zrelost, ili pak roditelji, odnosno staratelji zatraže preispitivanje školske zrelosti svog djeteta, mora up-rava škole donijeti odluku o školskoj zrelosti djeteta.Školski obavezna djeca koja nisu još školski zrela primaju se u predškolski stupanj (Vorschulstufe).

Informacije o cjelodnevnim oblicima zbrinjavanja na oba-veznim školama mogu se dobiti kod nadležnog pokrajin-skog školskog savjeta, odnosno kod Savjeta za školstvo grada Beča.

PRIJAVA KOD PRIVAtNIh ŠKOLA

Kod prijava na neku od privatnih škola je preporučljivo da se pravovremeno prije upisa u školu uspostavi kontakt s upravom dotične škole. Treba voditi računa o tome da sve privatne škole nemaju javni status, koji je potreban da bi se na nekoj školi mogla ispuniti školska obaveza.

6

OSNOVNA ŠKOLA (Volksschule)

U takvom slučaju trebaju roditelji, odnosno staratelji kod kotarskog školskog savjeta prije početka školske godine prijaviti pohađanje nastave svog djeteta na privatnoj školi bez javnog statusa.

POhAđANJe PReDŠKOLSKOg RAzReDA

Pohađanje predškolskog razreda se može odvijati u orga-nizacijski odvojeno vođenim predškolskim razredima, ili u zajednički vođenim razredima sa 1. razredom, ili sa 1. i 2. razredom.

PRIJeVRemeNO PRImANJe U ŠKOLU

Djeca koja još nisu školski obavezna, ali navršavaju šestu godina života do 1. marta slijedeće kalendarske godine i pritom su školski zrela, te raspolažu potrebnom socijal-nom kompetencijom za pohađanje škole, mogu početkom školske godine biti prije vremena primljena u 1. razred, ukoliko to u roku za upis od uprave osnovne škole pisme-no zatraže roditelji, odnosno staratelji.

PReLAžeNJe U VIŠe ŠKOLe

U 1. semestru 4. razreda se staratelji djece informira-ju i savjetuju, na osnovu pokazanog interesa i uspjeha, o preporučljivom daljnjem obrazovanju njihove djece (na primjer u okviru večernjeg roditeljskog sastanka).

tIPInformacije u internetu pod: www.bmukk.gv.at/volksschule

7

Nova srednja škola (NMS) postoji kao regularna škola od 1. septembra 2012. Do godine 2015/16. će se sve više os-novne škole (Hauptschule) pretvoriti u nove srednje škole. Na jednoj širokoj, pravno zasnovanoj osnovi se uspjela stvoriti zajednička škola za djecu od 10 – 14 godina, koja je otvorena za sve učenike nakon 4. razreda osnovne škole.

NAStAVNI PLAN NOVe SReDNJe ŠKOLe

Nastavni plan nove srednje škole povezuje tradicionalne zahtjeve niže gimnazije s jednom novom kulturom učenja i podučavanja. U prvom planu stoji orjentiranje prema po-tencijalima i talentima djece. Savjetovanja u vezi naobraz-be i orjentiranje u budućem zanimanju stvaraju optimalnu osnovu za kasniju odluku o putevima naobrazbe i zani-manja.

Centralna značajka nove srednje škole je, pored izbjega-vanja preranog razdvajanja djece prema različitim obra-zovnim mogućnostima, i jedna široka realizacija nove kul-ture učenja, s težištima na individualiziranju i unutrašnjem diferenciranju. To znači da se kod svakog djeteta na naj-bolji mogući način podupiru njegove individualne sposob-nosti i talenti. Učenicima se s jedne strane nudi dovoljno vremena i podrške da sadržaje učenja savladaju vlastitim tempom, a s druge strane oni rano dobivaju dodatne po-nude, kako bi se njihove posebne nadarenosti intenzivno podupirale.

U prvom planu nastave stoji obrada tema i sadržaja, što učenicima omogućuje ne samo da pokažu stečeno znan-je, već da materiju razume i shvate. Također je i korištenje novih medija sastavni dio nastave. Elektronsko učenje

NOVA SReDNJA ŠKOLA(Neue mittelschule)

8

NAStAVA NA NOVOJ SReDNJOJ ŠKOLI

Nastava na novoj srednjoj školi se odvija prema nastav-nom planu nove srednje škole, a oblikuju je timski nas-tavnici više osnovne škole i niže gimnazije (više stručne škole). Uspješan završetak omogućava učenicima, već prema postignutom obrazovnom cilju, pohađanje neke daljnje više ili srednje škole. Individualne jače strane kod učenja i rezultata se iskazuju u “dodatnom diferenciranom opisu rezultata”, koji se dobiva uz svjedodžbu. Odluku o daljnjem obrazovnom putu prate redoviti razgovori s rodi-teljima i djecom.

tIPInformacije u internetu pod:www.neuemittelschule.at


omogućuje ne samo interaktivno posredovanje znanja, već istovremeno stvara kritički odnos prema medijima, na primjer prema internetu.

Integracija svih učenika, neovisno o njihovom porijeklu, te izjednačavanje šansi za svu djecu, trebaju učenike sen-zibilizirati i izoštriti njihove socijalne sposobnosti, poput respekta, pažnje i tolerancije.

Na mnogim novim srednjim školama cjelodnevni bora-vak nudi učenicima dovoljno vremena i mogućnosti da prodube ono što su naučili. Brojne umjetničke, kreativ-ne, sportske i prirodoslovne aktivnosti doprinose tome da poslijepodneva imaju također i faze odmaranja, te da učenici sa zadovoljstvom dožive osmišljeno oblikovanje slobodnog vremena.

9

Višu osnovnu školu postepeno zamjenjuje nova srednja škola. Do školske godine 2015/16. će sve više osnovne škole postati nove srednje škole. Potpuna pretvorba u novu srednju školu (svi razredi) će se postići školske go-dine 2018/19.

Viša osnovna škola obuhvaća četiri razreda i ima zada-tak da pruži temeljnu opću naobrazbu, kao i pripremu za radnu fazu života, odnosno za prelaz u neku srednju ili višu školu, ovisno o interesu, nadarenosti i sposobnosti učenika.

Upis u višu osnovnu školu moraju pravovremenoobaviti roditelji (najkasnije dvije sedmice nakon završetka zimskih praznika u prethodnoj godini. Učenicima dodjeljuje mjesta u školi nadležni školski organ vlas-ti – već prema raspoloživosti školskih mjesta i na os-novu zakonski propisanih kriterija. Dodjela školskog mjesta se roditeljima, odnosno starateljima mora saopćiti najkasnije do kraja prethodne školske godine.

Za nastavne predmete njemački jezik, matematika i živi strani jezik postoje grupe po uspješnosti. Normativi najviše grupe uspješnosti odgovaraju onima u općeobrazovnoj nižoj školi (gimnaziji).

Za sve obavezne predmete postoji mogućnost primjene posebne poticajne nastave (Förderunterricht), što se po-sebno koristi kod predmeta kod kojih postoji diferencija-cija učenika prema uspjehu.

Svaka škola ima mogućnost da u jednom određenom ok-viru prilagodi svoju ponudu nastavnih predmeta u skladu sa svojom specifičnom situacijom. Pri tome ona može do-

VIŠA OSNOVNA ŠKOLA (hauptschule)


10

nositi i vlastite autonomne nastavne planove. Na taj način se formiraju školski centri vlastitog profila, odnosno s ne-kim specijalnim težištem (npr. informatika ili jezici). Zakon-ski regulirani oblici su:

• muzika• sport i skijanje

Specijalna težišta koja izlaze van okvira školske autono-mije mogu se ponuditi samo kao školski pokusi.

U 3. i 4. razredu se posebna pažnja posvećuje pitanju daljnjeg puta mladih u struci i obrazovanju. To se ostva-ruje putem obavezne vježbe “Profesionalna orijentacija“. Pri odgovarajućem dobrom uspjehu u višoj osnovnoj školi postoji mogućnost direktnog prelaza u općeobrazovnu višu školu (Oberstufe AHS), odnosno u srednje i više stručne obrazovne škole (berufsbildende mittlere und hö-here Schulen).

tIPInformacije u internetu pod: www.bmukk.gv.at/hauptschulewww.gemeinsamlernen.at


11


Politehnička škola se nastavlja na 8. školski stupanj i traje jednu školsku godinu. Učenici i učenice se u 9. ili dob-rovoljnoj 10. školskoj godini pripremaju za daljnji život, a osobito za profesionalni život, putem produbljivanja opće naobrazbe, putem profesionalne orijentacije i osnovnog profesionalnog obrazovanja. Jedna faza orijentiranja na početku školske godine, te profesionalna orijentacija kao nastavni princip, nude višestruke mogućnosti za upoz-navanje poslovnog svijeta. Putem upoznavanja rada u poduzećima i zanimanja, koje se obavlja u radionicama za obuku i u vanškolskim institucijama, te putem dana praktične obuke (Schnupperlehre), pomaže se pri izboru zanimanja.

Osnovno profesionalno obrazovanje nudi se po stručnim oblastima (izbornim obaveznim predmetima). Oni odgova-raju velikim profesionalnim kompleksima u privredi, pri čemu se stiču temeljne sposobnosti, vještine i znanja (ključne kvalifikacije). Učenjem koje je okrenuto praksi pospješuju se individualne nadarenosti i motivacija za učenje učenica i učenika.

Već prema stručnim interesima i sklonostima bira svaki učenik/svaka učenica jedno od sedam stručnih područja: Metal (Metall), elektro (Elektro), drvo (Holz), građevinarstvo (Bau), trgovina/ured (Handel/Büro), uslužne djelatnosti (Dienstleistungen), turizam (Tourismus). U okviru školske autonomije mogu se ponuditi nova stručna područja (na primjer mehatronika, zdravstvo/socijalne djelatnosti itd.).

U nastavi općeobrazovnih obaveznih predmeta (na primjer profesionalna orijentacija, politička naobrazba iprivreda, njemački, živi strani jezik, matematika, priroda i ekologija, nauka o zdravlju i sport) nudi se produbljena opća naobrazba.

POLItehNIČKA ŠKOLA (Polytechnische Schule)

12

Nastavom u opsegu od 32 sata sedmično stiču se temelj-na stručna znanja i vještine, kako bi se na najbolji mogući način kvalificiralo za prelaz na izobrazbu u zanatu, kao i za prelaz na daljnje škole. Na osnovu školske autonomije se opseg sati u sedmici može u području obaveznih izbornih predmeta i općih obaveznih predmeta prilagoditi interesi-ma učenika.

Politehnička škola se vodi ili kao samostalna škola, ili za-jedno s nekom općeobrazovnom obaveznom školom.

Učenici pri pozitivnom završetku politehničke škole stiču pravo da pređu u 2. razred srednje stručne škole istog usmjerenja (kojeg su imali kao stručno područje u opsegu od najmanje 15 sati sedmično), ili pak bez prijemnog ispi-ta u 1. razred više stručne škole.

Od 1.9.2012. reguliraju austrijski školski zakoni integraciju na 9. školskom stepenu. Učenici s posebnim pedagoškim potrebama imaju pravo da pohađaju politehničku školu.

tIPInformacije u internetu pod: www.pts.schule.at

POLItehNIĆKA ŠKOLA (Polytechnische Schule)

13

POLItehNIĆKA ŠKOLA (Polytechnische Schule)

OPĆeOBRAzOVNA VIŠA ŠKOLA – gImNAzIJA(ALLgemeIN BILDeNDe hÖheRe SChULe – AhS)

Općeobrazovna viša škola obuhvaća četvorogodišnji niži stupanj i četvorogodišnji viši stupanj i završava se ispitom zrelosti, maturom.

Svjedodžbom o položenom ispitu zrelosti stiče se pravo na studiranje na univerzitetima, visokim stručnim školama, pedagoškim visokim učilištima i akademijama.

Uslovi za polazak u 1. razred je uspješan završetak 4. razreda niže osnovne škole (s ocjenama “vrlo dobar“ ili “dobar“ iz njemačkog jezika, čitanja i matematike), ili na osnovu zaključka školskog nastavnog vijeća niže os-novne škole da postoji velika vjerojatnost da će učenik/učenica na osnovu ostalog uspjeha, i pored ocjene “zadovoljavajući“ u tim obaveznim predmetima, odgovo-riti zahtjevima općeobrazovne više škole, ili polaganje pri-jemnog ispita (Aufnahmsprüfung).

OBLICI OPĆeOBRAzOVNIh VIŠIh ŠKOLA

Niži stupanj (1. do 4. razred - Unterstufe) i viši stupanj (5. do 8. razred – Oberstufe):

gimnazija, Realna gimnazija i ekonomska realna gim-nazija

Viši stupanj realne gimnazija

Za sve vrste: Od 6. (7.) do 8. razreda biraju se izborni obavezni nastavni predmeti (Wahlpflichtgegenstände) u ukupnom opsegu od šest (u gimnaziji i višoj realnoj gim-naziji), ili osam (u realnoj gimnaziji), odnosno deset (u eko-nomskoj realnoj gimnaziji) sati sedmično. Taj obim može se promijeniti na osnovu školske autonomije (minimum četiri sata, maksimum deset sati).

14

OPĆeOBRAzOVNA VIŠA ŠKOLA – gImNAzIJA (ALLgemeIN BILDeNDe hÖheRe SChULe – AhS)

Svaka škola ima mogućnost da i u nižem i u višem stupnju u jednom određenom okviru odredi svoju ponudu nastav-nih predmeta specijalno usklađenu sa svojom situacijom (školska autonomija). Pri tome može donositi također i svoje vlastite autonomne školske nastavne planove.

Specijalne vrste:

• Općeobrazovne više škole s umjetničkim i sportskim težištem, uz ispit podobnosti. • Dopunska gimnazija (Aufbaugymnasium) i dopunska realna gimnazija (Aufbaurealgymnasium)• gimnazija, realna gimnazija i ekonomska realna gimnazija za zaposlene• gimnazija za jezične manjine (slovenska, hrvatska, madžarska).• Školski dom za učenike na zanatskoj izobrazbi• gimnazije i realne gimnazije s pojačanom nastavom stranih jezika (pobliže informacije kod pokrajinskih školskih savjeta).

Obavijesti o daljnjim posebnim oblicima koji se vode kao školski pokusi, (npr. s težištem na informatici, prirodnim naukama, za vrhunske sportaše itd.), te o općeobrazovnim višim školama s internatom (javnim i privatnim) daju po-krajinski školski savjeti.

tIPInformacije u internetu pod: www.bmukk.gv.at/ahswww.bmukk.gv.at/tagesbetreuungwww.bmukk.gv.at/reifepruefungneu

15

ŠKOLe U INOzemStVU (Auslandsschulen)

AUStRIJSKe ŠKOLe U INOzemStVU

Savezno ministarstvo za nastavu, umjetnost i kulturu po-dupire škole u inozemstvu ponudom u globalnom učenju, kompetenciji raznolikosti i otvorenosti prema svijetu, pu-tem raznih mobilnih programa i međunarodne kooperaci-je. Trenutno postoje slijedeće austrijske škole u inozemst-vu: Dvije u Budimpešti (nova srednja škola i viša realna gimnazija), te po jedna u Pragu (viša realna gimnazija), Istanbulu (viša realna gimnazija i trgovačka akademija), Gvatemala City (osnovna škola i gimnazija), Shkodrq (viša stručna škola za IT), Queretaro (osnovna škola i gimnazi-ja) i Liechtenstein (bilingvalna gimnazija).

Austrijske škole u inozemstvu orjentiraju se prema aus-trijskom nastavnom planu koji važi za dotični tip škole, ali uvažavaju također i specifične domaće sadržajne norme. Te škole posjećuju u prvom redu učenici zemlje domaćina. To znači da austrijski nastavnici predaju svoje predmete na njemačkom jeziku učenicima čiji materinski jezik nije njemački. Ta okolnost iziskuje fleksibilnost i spremnost da se primjene nove metode podučavanja.

Nastavnici gimnazija i viših stručnih škola se mogu nat-jecati za sve austrijske škole u inozemstvu, a za ost-ale nastavnike postoji mogućnost da podučavaju na Austrijsko-mađarskoj evropskoj školi u Budimpešti, na Gvatemalskom austrijskom institutu u Guatemala City i na Austrijsko-meksičkom kolegiju u Queretaro.

tIPInformacije u internetu pod: www.weltweitunterrichten.at

16

Integracijska nastava i integracijski odgoj pružaju hendi-kepiranoj i nehendikepiranoj djeci i omladini mogućnost zajedničkih iskustava u učenju. Učenice i učenici s pot-rebom posebnog pedagoškog poticanja (sonderpädago-gischer Förderbedarf) mogu se integrativno podučavati u nižoj osnovnoj školi, višoj osnovnoj školi, novoj srednjoj školi, na nižem stupnju općeobrazovne više škole, na politehničkoj školi i na školi za vođenje domaćinatva. In-tegracija u politehničkoj školi i u jednogodišnjoj školi za vođenje domaćinstva je zakonski utvrđena novelom br. 9/2012. Promjene vezane za to su u temeljnim odredba-ma Školskog zakona stupile na snagu 1. septembra 2012. SPeCIJALNA ŠKOLA zA heNDIKePIRANU DJeCU / SONDeRSChULe (OD 6. DO 15. gODINe žIVOtA):

Specijalna škola obuhvaća 9 školskih stupnjeva. Zadnji školski stupanj je pripremna godina za zanimanje (Berufs-vorbereitungsjahr). Uz dozvolu školskih vlasti i pristanak nositelja škole, specijalna se škola može pohađati maksi-malno dvanaest godina.

Austrijski sistem specijalnih škola obuhvaća deset područja. Učenici stiču temeljno opće obrazovanje u radu s posebno školovanim nastavnicima za specijalne škole i uz primjenu individualnih nastavnih metoda, što treba da omogući savladavanje daljnje profesionalne naobrazbe, ili nastavljanje školovanja.

Ovisno o oblikovanju nastavnog plana, kod specijalnih škola se razlikuju slijedeći oblici:

• Specijalne škole s vlastitim nastavnim planom: Opća specijalna škola (za djecu koja teško uče), specijalna

POSeBNe PeDAgOŠKe POtReBe(Sonderpädagogik)

17

škola za slijepu, gluhu i teško hendikepiranu djecu, te specijalna škola za djecu koju je teško odgajati (Sonder-erziehungsschule).•

• Specijalne škole koje drže na Stavu prema nastavnim planovima niže osnovne škole, više osnovne škole, politehničke škole ili prema nastavnom planu specijal-ne škole druge vrste: Specijalne škole za tjelesno hen-dikepiranu djecu, djecu s govornom manom, djecu s oštećenjem vida, za nagluhu djecu, škole pri lječilištima.

• Godine 1998. je kao obavezna vježba na specijalnim školama za hendikepiranu djecu propisan nastavni predmet “Profesionalna orijentacija u 7. i 8. razredu”. Ta obavezna vježba bi trebala omogućiti da se omla-dina ciljano pozabavi s razvojem vlastite ličnosti, s vlastitim sklonostima i interesima, te profesionalnim predodžbama, kao i da može steći uvid u profesionalnu svakodnevnicu i u mogućnosti za sasvim lični put ka zanimanju.

Jedna daljnja mjera da se omladinu s posebnim pedagoškim potrebama pripremi za svijet rada i zaniman-ja je “pripremna godina za zanimanje” (Berufsvorberei-tungsjahr) u 9. razredu specijalne škole. Učenice i učenici trebaju u okviru općeobrazovanih i praktičkih nastavnih predmeta biti osposobljeni da razvijaju lične i profesional-ne perspektive.

tIPInformacije u internetu pod:www.cisonline.at

POSeBNe PeDAgOŠKe POtReBe(Sonderpädagogik)

18

OBAVezNA zANAtSKA ŠKOLA (Berufsbildende Pflichtschule)

Obavezna zanatska škola (Berufsschule) daje šegrtima to-kom njihovog školovanja za zanatska zanimanja temeljna teorijska znanja kroz stručnu nastavu koja prati praktičnu obuku. Ova saznanja unapređuju i dopunjuju praktičnu obuku u pogonu, kao i opće obrazovanje. Zanatska škola traje onoliko godina koliko traje „naukovanje“. Već prema vrsti zanata traje vrijeme naobrazbe od dvije do četiri go-dine, ali u pravilu 3 godine.

Nastava se u stručnim školama može sprovoditi u slijedećim organizacijskim formama: Tokom cijele godine, t.j. najmanje jedan puni školski dan ili najmanje dva puta po pola školskog dana sedmično; zatim vezano uz „nau-kovanje“, t.j. kontinuirano najmanje 8 sedmica, ili sezon-ski, t.j. u bloku koji je vezan za neko određeno godišnje doba. Ova mnogostrukost organizacionih formi rezultat je dogovaranja privrede i školskih vlasti, te uvažavanja pot-reba pojedinih branši, odnosno regija. Partnerska i kom-pleksna saradnja svih učesnika u stručnoj naobrazbi je jedan od bitnih faktora za uspjeh tog dvojnog sistema. Jedno moderno stručno obrazovanje zahtijeva usku po-vezanost teorije (nastave u stručnim školama) i prakse u pogonima.

Trenutno postoji preko 200 priznatih zanata u slijedećim grupama: Građevinarstvo, ured, uprava, organizacija, kemija, štamparstvo, foto, grafika, prerada papira, elek-trotehnika, elektronika, gastronomija, zdravstvo i njega tijela, trgovina, drvo, staklo, plastika, tonske, informacijs-ke i komunikacijske tehnologije, namirnice i delikatese, tehnika metala i strojogradnja, izrada muzičkih instru-menata, tekstil, moda, koža, životinje i biljke, transport i skladištenje.

19



Ukoliko je učenica/učenik stručne škole ispunila/ispunio nastavni cilj poslijednjeg razreda stručne škole, onda se završni ispit sastoji samo od praktičnog dijela. Oni koji žele nakon završnog ispita stručne škole imati pristup univer-zitetskom studiju, mogu ga postići polaganjem stručnog ispita zrelosti (Berufsreifeprüfung), koji se sastoji od 4 di-jela (njemački, matematika, strani jezik, stručna oblast).

U okviru inicijative Saveznog ministarstva za nasta-vu, umjetnost i kulturu „Zanat s maturom“, imaju šegrti mogućnost da za vrijeme naukovanja posjećuju pri-premne kurseve za stručni ispit zrelosti, pri čemu se tri pojedinačna ispita smiju polagati za vrijeme naukovanja, a poslijednji nakon navršene 19. godine života. Za prip-remne kurseve i ispite za stručnu maturu šegrti ne snose nikakve troškove.

Integrativna stručna naobrazba se nudi kao naobrazba šegrta s produženim naukovanjem (produženo za jednu do maksimalno dvije godine), ali i kao stručna naobrazba koja daje djelomične kvalifikacije.

Ponudom djelomične kvalifikacije se otvara mogućnost lično prilagođene naobrazbe, koja se ciljano usklađuje s individualnim sposobnostima i potrebama. Mjesta za naobrazbu su odgovarajući pogoni, ili posebne samostal-ne institucije za naobrazbu, te zanatske škole (obaveza, odnosno pravo pohađanja zanatske škole).

tIPInformacije u internetu pod:www.bmukk.gv.at/berufsmaturawww.bmukk.gv.at/berufsreifepruefung

20

SReDNJe StRUČNe ŠKOLe(Berufsbildende mittlere Schulen)

OPĆeNItO

Srednje stručne škole (BMS) traju od jedne do četiri go-dine. Srednje stručne škole s trajanjem od jedne do dvije godine daju djelomičnu, a s trajanjem od tri do četiri go-dine sa završnim ispitom zaokruženu stručnu izobrazbu. Za apsolvente vrijede dotična prava iz Propisa o obrtima.

Nakon završetka srednje stručne škole koja traje najman-je tri godine, do ispita zrelosti i diplomskog ispita vode dopunski tečajevi (Aufbaulehrgänge, tri godine). Za apsol-vente tehničkih četvorogodišnjih škola postoje specijalni oblici dotičnih stručnih koledža (Kollegs).

PRIJem

Da bi se ove škole mogle pohađati mora se uspješno završiti 4. razred / 8. školski stupanj na višoj osnovnoj školi, na novoj srednjoj školi, ili na općeobrazovnoj višoj školi (izuzeti su latinski, nacrtna geometrija i obavezni predmeti s težištima.).

Za prijem na srednju stručnu školu koja traje najmanje tri godine, moraju nakon 4. razreda više osnovne škole oni učenici koji su iz njemačkog, engleskog i matematike bili u najnižoj grupi uspjeha polagati prijemni ispit. Taj prijem-ni ispit otpada nakon uspješnog pohađanja politehničke škole.

Uputa: Za neku srednju stručnu školu s posebnim zahje-vima na području umjetnosti i sporta treba polagati ispit podobnosti.

21

SReDNJe StRUČNe ŠKOLe(Berufsbildende mittlere Schulen)

NAJVAžNIJe SReDNJe StRUČNe ŠKOLe

• tehničke, zanatske i umjetničko-zanatske stručne škole (trogodišnje ili četverogodišnje)

• trgovačka škola, praktična trgovačka škola (trogodišnja)

• Stručna škola za privredna zanimanja (trogodišnja)

• Savezna sportska akademija (trogodišnja)

• Privredna stručna škola (jednogodišnja ili dvogodišnja) • Stručna škola za modu (trogodišnja) • Stručna hotelijerska škola, stručna škola za turizam, stručna škola za ugostiteljstvo (trogodišnja)

• Stručne poljoprivre ne i šumarske škole (trajanje školovanja od dvije do četiri godine)

• Škole za zdravstvenu zaštitu i njegu bolesnika (upis sa 16, od nosno 17 godina)

tIPInformacije u internetu pod:www.abc.berufsbildendeschulen.atwww.bmgfj.gv.at

22

VIŠe StRUČNe ŠKOLe(Berufsbildende höhere Schulen)

OPĆeNItO

Više stručne škole daju tokom petogodišnjeg školovanja pored utemeljenog općeg obrazovanja i viši nivo stručne naobrazbe, završavaju ispitom zrelosti i diplomskim ispi-tom. Ispitom zrelosti se stiče pravo na studiranje na uni-verzitetima, na visokim stručnim školama i pedagoškim visokim učilištima. Diplomski ispit omogućava pristup za-konski reguliranim zanimanjima.

Priznavanje specifičnih stručnih znanja za apsolvente viših stručnih škola na univerzitetima i visokim stručnim školama je propisano zakonom. Prava na osnovu Zakona o inžinjerima vrijede za apsolvente viših tehničkih i poljo-privrednih škola.

Na evropskom nivou omogućava smjernica (RL) 2005/36/EG pristup nekom reguliranom zanimanju u nekoj drugoj zemlji Evropske zajednice, kada se za pristup zahtijeva uspješan završetak visokoškolske ili univerzitetske naob-razbe od (do) četiri godine.

PRIJem

Više stručne škole mogu pohađati učenici koji su uspješno završili 4. razred / 8. školski stupanj više osnovne škole, nove srednje škole, 4. ili neki viši razred općeobrazovne više škole, ili pak politehničku školu kao 9. školski stupanj (izuzeti su latinski, nacrtna geometrija i obavezni predmeti s težištem).

Učenici koji dolaze iz 4. razreda više osnovne škole mora-ju polagati prijemni ispit iz njemačkog, engleskog, ili ma-tematike, ukoliko su u dotičnom predmetu bili u najnižoj

23

VIŠe StRUČNe ŠKOLe(Berufsbildende höhere Schulen)

grupi uspješnosti, ili ako su u srednjoj grupi uspješnosti ocjenjeni s “dovoljan“. S ocjenom “zadovoljavajući“ u srednjoj grupi uspješnosti moguć je prijem uz zaključak razrednog vijeća.

NAJVAžNIJe VIŠe StRUČNe ŠKOLe:

• Viša tehnička i zanatska obrazovna ustanova

• Viša obrazovna ustanova za modu

• Viša obrazovna ustanova za umjetničko oblikovanje

• Viša obrazovna ustanova za turizam

• trgovačka akademija

• Viša obrazovna ustanova za privredna zvanja

• Viša poljoprivredna i šumarska obrazovna ustanova

• Obrazovna ustanova za pedagoge u dječjim vrtićima

• Obrazovna ustanova za socijalnu pedagogiju

tIPInformacije u Internetu pod:www.abc.berufsbildendeschulen.at

24

NOVA mAtURA(matura Neu)

NOVI StANDARDIzIRANI ISPIt zReLOStI I DIPLOm-SKI ISPIt NA gImNAzIJAmA I VIŠIm StRUČNIm ŠKOLAmA

Standardizirani ispit zrelosti i diplomski ispit, orjentirani prema kompetenciji, donosi jedinstvene osnovne kom-petencije i iste okvirne uslove za sve učenike. Jedinst-veni završetak škole omogućava usporedbu maturskih svjedodžbi na nacionalnom i internacionalnom planu.

KADA Će Se UVeStI NOVA mAtURA?

Novi ispit zrelosti na gimnazijama stupit će na snagu u glavnom terminu školske godine 2014/15. Godinu dana kasnije, 2015/16., sprovodit će se novi ispit zrelosti i di-plomski ispit također i na svim višim stručnim školama. Do tog momenta mogu one škole koje su se već do-bro pripremile za elemente nove mature ponuditi već u školskoj godini 2013/14. (AHS) i 2014/15. (BHS) novu ma-turu kao cjelokupni paket (opcijski model: SGA-zahtjev, dvotrećinska većina u svakoj izbornoj kuriji), ili u okviru školskih pokusa.

NOVI ISPIt zReLOStI NA gImNAzIJAmA

• Svi učenici mogu samostalno da odluče: Ili će polagati tri pismena i tri usmena ispita, ili pak četiri pismena i dva usmena ispita. Općeobrazovni predmeti su standardizi-rano propisani.

• Kod pismene klauzre u isto vrijeme izlaze na klauzuru iz standardiziranih predmeta svi učenici u čitavoj Austriji i dobivaju iste zadatke.

• Kod usmenog ispita mogu biti prisutna težišta pojedinih

25

NOVA mAtURA(matura Neu)

škola. Zadaci se ne postavljaju centralizirano, već ostaju u nadležnosti nastavnika.

• Svi učenici pišu jednu seminarsku radnju na temu koju sami izaberu i prezentiraju je usmeno u okviru mature.

NOVI ISPIt zReLOStI I DIPLOmSKI ISPIt NA VIŠIm StRUČNIm ŠKOLAmA

• Svi učenici mogu samostalno da odluče: Ili će polagati tri pismena i tri usmena ispita, ili pak četiri pis-mena i dva usmena ispita. Općeobrazovni predmeti su standardizirano propisani.

• Kod pismene klauzure dobivaju svi učenici u čitavojAustriji iste zadatke u istom ispitnom terminu. Pri tome su tekstovi iz njemačkog i iz stranog jezika također po-vezani sa zanimanjem. Matematika je usklađena s prim-jenom, pa stoga postoje djelomično različiti zadaci na gimnazijama i na višim stručnim školama.

• Kod usmenog ispita mogu škole na svoju ruku odrediti težišta. Zadaci ostaju u nadležnosti nastavnika na dotičnoj školi.

• Svi učenici pišu diplomski rad u vezi s nekim pitanjem koje je vezano za zanimanje i poslovnu praksu, te ga prezentiraju u okviru mature.

tIPInformacije u Internetu pod:www.bmukk.gv.at/reifepruefungneu

26

mOgUĆNOStI OBRAzOVANJA NAKON mAtURe(Bildungswege nach der matura)

Preduslov za prijem na oblike obrazovanja navedene u ovom poglavlju je ispit zrelosti (Reifeprüfung), stručni ispit zrelosti (Berufsreifeprüfung) ili ispit za sticanje pra-va na studiranje (Studienberechtigungsprüfung). Za neke koledže i visoke stručne škole postoje također i speci-jalni oblici, odnosno mogućnosti prijema za apsolvente stručno-specifičnih četverogodišnjih stručnih škola, od-nosno završenog predobrazovanja u zanimanju.

tIPInformacije u Internetu pod:http://key2success.schulpsychologie.at

KOLeDžI

Koledži nude dvogodišnje (za zaposlene dvogodišnje do trogodišnje) više stručno obrazovanje koje odgovara višim stručnim školama, odnosno višim stručnim obrazovnim ustanovama.Stručna usmjerenja: Građevinska tehnika, kemija, ke-mijsko inženjerstvo, dizajn, elektronika, elektrotehni-ka, elektronska obrada podataka i organizacija, infor-matika, tehnologija informacija, oblikovanje interijera i tehnika drva, pedagogija za dječje vrtiće, komunikaci-ja i dizajn medija, kulturni i kongresni menađment, um-jetnost i dizajn, mašinsko inženjerstvo, medijska tehnika i medijski menađment, moda, optometrija, socijalna pe-dagogija, turizam i privreda slobodnog vremena, priv-redno inženjerstvo, privredna informatika – digital busi-ness; koledži na trgovačkim akademijama, sa pojedinim težištima izobrazbe / stručnim usmjerenjima.

tIPInformacije u Internetu pod:www.abc.berufsbildendeschulen.at

27


PeDAgOŠKe VISOKe ŠKOLe (Ph)

Minimalno trajanje studija za stupanj “bachelor” na nekoj javnoj ili privatnoj pedagoškoj visokoj školi iznosi najman-je 3 godine (postoje i dodatni studijski pravci kod privatnih pravnih nosilaca). Uspješnim završetkom studija stiče se osposobljenost za odgovarajuću nastavničku aktivnost.

Studijski pravci se vode u skladu sa potrebama.

Pretpostavke za upis (za sve studijske pravce): Pre-duslov za upis na redovni bachelor-studij za nastavničko zvanje je opća univerzitetska zrelost (ispit zrelosti, stručni ispit zrelosti, ili ispit za sticanje prava na studiranje), kao i podobnost za taj studij. Za neke studijske pravce treba ispuniti još i druge preduvjete za upis (vidi izobrazba 2 i izobrazba 3).

•• Izobrazba 1: Na javnim i privatnim pedagoškim visokim školama školuju se nastavnici za slijedeće škole: Osnovne škole, više osnovne škole, specijalne škole za hendikepiranu djecu, te za politehničke škole. Vodite računa o predu-slovima za upis!

•• Izobrazba 2:

Na nekim pedagoškim visokim školama (može se nu-diti kompletna, ili samo djelomična izobrazba) školuju se nastavnici zanatskih škola, za stručnu nastavu iz tehničkog obrazovanja i zanatstva, za stručna područja mode i dizajna, prehrane, te informacija i komunikacije na srednjim, odnosno višim stručnim školama.

Daljnji preduslovi za prijem: Za odobravanje studija za nastavnike zanatskih škola, te za tehničko-zanatska područja na srednjim i višim stručnim školama je pored stručne izobrazbe dodatno potrebna praksa u dotičnom

28


području. Nastavnici na stručnim školama za tehničko-zanatsko stručno područje zaokružuju svoju naobrazbu tek onda kada ih zaposle školske vlasti dotične savezne pokrajine.

• Izobrazba 3: Na visokoj školi za pedagogiju agrara i okoliša stiče se obrazovanje za poljoprivredne i šumarske zanatske i stručne škole, te za područje agrara i okoliša na višim poljoprivrednim i šumarskim školama (smjer pedagogija agrara i okoliša). Nadalje postoji studijski smjer peda-gogija okoliša za stručno-praktične nastavne predme-te u stručnom području ekologije na srednjim i višim stručnim školama.

Daljnji preduslovi za prijem: Upisuju se apsolventi viših poljoprivrednih i šumarskih škola, odnosno osobe isto-vjetne kvalifikacije, te apsolventi univerzitetskih stručnih studija (na primjer apsolventi Univerziteta za kulturu tla).

• Izobrazba 4: Na privatnim pedagoškim visokim školama i nekim in-stitucijama privatnih nosilaca obrazuju se nastavnici religije (katoličke, protestantske, starokatoličke, pravos-lavne, istočno-pravoslavne, islamske, židovske) za oba-vezne škole. Preduslovi za upis – vidi gore. Posebnost: Sklapa se ugovor između studenta i privatne pedagoške visoke škole (bez izdavanja rješenja).

tIPInformacije u internetu pod:www.bmukk.gv.at/ph

29


VISOKe StRUČNe ŠKOLe (FAChhOChSChULeN)

Visoke stručne škole nude naučno utemeljenu stručnu izobrazbu s jakom usmjerenošću prema zanimanju (naj-manje 1 semestar prakse kao dio studija).

tReNUtNO Se NUDe SLIJeDeĆe VRSte StUDIJ-SKIh mOgUĆNOStI:

• Diplomski studiji: Traju u pravilu osam semestara (četiri godine) i završavaju se sticanjem akademske ti-tule “Magister/Magistra” ili “Diplomingenieur/in”. Dip-lomski studiji se sve više zamjenjuju bachelor studijima, odnosno master-studijima, koji se na njih nadovezuju.

• Bachelor-studiji: Traju u pravilu šest semestara (tri godine) i završavaju se sticanjem akademske titule “Bachelor”. U ne koliko područja, prije svega u oblasti socijalnog rada i zdravstva stiče se završetkom studija također i pravo obavljanja odgovarajućeg zanimanja (na primjer socijalna radnica/socijalni radnik, psihoterapeut).

• master-studiji: Nadograđuju se na bachelor-stu-dije, prije svega kao njihovo naučno upotpunja-vanje. Traju u pravilu četiri semestra (dvije godine) i završavaju se sticanjem akademske titule “Master”.

Trenutno se u Austriji na visokim stručnim školama drže studijski pravci u naučnim oblastima oblikovanja – um-jetnosti, inženjerstva, socijalnih znanosti, privrede, vojnih znanosti i sigurnosti, prirodnih nauka i zdravstva. Pristup studiju na visokoj stručnoj školi (PH-Studium) moguć je također i licima s relevantnom stručnom kvalifikacijom, ali bez ispita zrelosti (većinom uz dodatne ispite).

tIP Informacije na internetu pod: www.fachhochschulen.ac.at

30


UNIVeRzItetI

Postoje društveno-znanstveni i kulturno-znanstveni stu-diji, inžinjerski i umjetnički studiji, studiji za nastavnike na višim školama, medicinski, prirodoslovni, pravni, socijalni i privredni, te teološki studiji. • Diplomski studiji:

Služe u prvoj liniji produbljenoj naučnoj i umjetničkoj stručnoj izobrazbi, te traju u pravilu osam do dvanaest semestara. Jedan semestar obuhvaća 30 ECTS). Sas-toje se od dva ili tri studijska dijela, koji se završavaju diplomskim ispitom. Završetak studija daje pravo na sti-canje akademskog stupnja, na primjer Magister/Magis-tra, Diplomingenieur/in (Iznimka: Studij medicine može se završiti samo s doktoratom).

• Bachelor-studiji i master-studiji:U skladu sa “Bolonjskom izjavom” organiziraju univerzi-teti već većinu studija kao bachelor-studije (tri do četiri godine, sa 180 do 240 ECTS) i na to nastavljajuće mas-ter-studije (jedna do dvije godine, sa 60 do 120 ECTS). Bachelor-studij služi naučnoj, odnosno umjetničkoj stručnoj izobrazbi i kvalifikaciji za određeno stručno područje, te daje akademsku titulu “Bachelor”. Master-studiji se već prema stručnom području završavaju titu-lom “Master”, ili “Diplomingenieur/in”

• Studiji za sticanje doktorata i PhD-studiji (doktor fi- lozofije):

Nadovezuju se na diplomske studije, odnosno master-studije na univerzitetima ili visokim stručnim školama, a služe prije svega daljnjem razvijanju osposobljenosti za samostalni naučni rad. Završetak (nakon tri godine) daje pravo na sticanje odgovarajućeg doktorata, ili PhD.

31


OBRAzOVANJe ODRASLIh(erwachsenenbildung)

Škole za zaposlene i tercijarno doškolovavanjeOsobe koje su se već zaposlile, ili su završile stručnu izob-razbu, imaju mogućnost da uz rad završe odgovarajuće školovanje pohađajući večernju nastavu.

Postoje općeobrazovne i stručne srednje i više škole za zaposlene, dopunski tečajevi, koledži i akademije. Osim toga postoje ponude za daljnje obrazovanje na univerzi-tetima i visokim stručnim školama. Na visokim stručnim školama postoje dodatni programi za zaposlene.

Obrazovanje odraslih:Institucije za obrazovanje odraslih, potpomagane od stra-ne Ministarstva prosvjete, poput visokih narodnih škola (narodnih sveučilišta/Volkshochschulen), instituta za poti-canje struke (Berufsförderungsinstitute), instituta za poti-canje privrede (Wirtschaftsfördrungsinstitute), te niza ost-alih regionalnih institucija za obrazovanje odraslih nude općobrazovne mjere daljnjeg obrazovanja.

Jedan važan zadatak obrazovanja odraslih je također i da omogući pristup pratećem učenju putem obrazovnog in-formiranja i savjetovanja, kao i da omogući osnovno ob-razovanje s temeljnim kompetencijama i naknadno posti-zanje završetka naobrazbe.

Zainteresirane osobe mogu na institucijama za obrazo-vanje odraslih pohađati pripremne tečajeve za završetak obavezne osnovne škole, za izvanredne ispite (zrelosti) /Externisten(reife)prüfung/ i za pripremu ispita za sticanje prava na studiranje. Parcijalni ispiti u okviru pripremnih kurseva za stručni ispit zrelosti mogu se polagati na raz-nim institucijama za obrazovanje odraslih.

Sa Zakonom o ispitima za završetak obavezne škole, koji je stupio na snagu 1.9. 2012. postoji mogućnost da se na institucijama za obrazovanje odraslih koriste ponude

32

OBRAzOVANJe ODRASLIh(erwachsenenbildung)

u formi koja je prilagođena odraslim osobama. Ispiti se polažu iz 6 oblasti kompetencije (4 obavezna predme-ta i 2 od 4 izborna predmeta). Svi se ispiti osim jednoga mogu odvijati na ustanovama za obrazovanje odraslih. Dosadašnja forma eksternih ispita za sticanje završetka nove srednje škole, ili više osnovne škole ostaje nepro-mijenjena.

tIPInformacije u internetu pod: www.erwachsenenbildung.at

33

SAVezNO mINIStARStVO zA NAStAVU, Um-JetNOSt I KULtURU

Odjel I/9 (Školska psihologija-Savjetovalište za obrazo-vanje, opće informacije o školama)1014 Beč, Freyung 1

Telefon za informacije o školama (Schulinfo-Hotline):081020/5220

E-Mail: [email protected]@bmukk.gv.at

Internet: www.schulpsychologie.atwww.bmukk.gv.at/schulinfo

INStItUCIJe KOJe POmAžU U DONOŠeNJU ODLU-KA U VezI S OBRAzOVANJem:

• Školska psihologija-Savjetovalište za obrazovanje: 77 savjetovališta u Austriji (pokrajinske centrale vidi na str. 35).

• Savjetnici za učenike i obrazovanje: Odgovarajuće školovani nastavnici na svakoj školi poslije 5. školskog stepena: www.schulpsychologie.at/schuelerberatung

• Školski informacijski servisi: Pri svim pokrajinskim školskim savjetima: www.bmukk.gv.at/schulen/service/schulinfo/schulservicestellen.xml

SAVJetOVALIŠtA zA OBRAzOVANJe(Bildungsberatung)

34

• Orijentacija pri izboru zanimanja:BMUKK-portal: www.bmukk.gv.at/berufsorientierungPortal “ibobb-informacija: Informacija, savjetovanje i orijentacija za izobrazbu i zanimanje“:www.schule.at/ibobb

• Centri za informiranje o zanimanjima: Nalaze se u svim pokrajinama, a osnivaju ih zavodi za zapošljavanje (Arbeitsmarktservice) ili privredne komo-re (Wirtschaftskammer).www.ams.or.at/buw.htmlwww.wko.at > Berufs- und Bildungsberater/innen

• Savjetovalište za obrazovanje odraslih: Informacije i adrese savjetovališta nalaze se u internetu pod www.erwachsenen-bildung.at, ili www.bib-atlas.at

eVROPSKA UmRežeNOSt zA SAVJetOVANJA O OBRAzOVANJU I zANImANJUwww.euroguidance.at

INFORmACIJe O međUNARODNOJ mOBILNOS-tI I KOOPeRACIJI U OBRAzOVANJU, NAUCI I IStRAžIVANJU:www.oead.at

Brošura je napravljena u suradnji s OeAD/Euroguidance Austrija.


35

ŠKOLSKA PSIhOLOgIJA – SAVJetOVALIŠte zA OB-RAzOVANJe U POKRAJINSKIm ŠKOLSKIm SAVJetI-mA / ŠKOLSKOm SAVJetU gRADA BeČA

Gradišće (Burgenland)www.lsr-bgld.gv.at > Schulpsychologie

Koruška (Kärnten)www.landesschulrat-kaernten.at > Organisation > Schul-psychologie

Donja Austrija (Niederösterreich)www.lsr-noe.gv.at > Schulpsychologie

Gornja Austrija (Oberösterreich)www.lsr.ooe.gv.at > Schulpsychologie-Bildungsberatung

Salzburgwww.landesschulrat.salzburg.at > Servicestellen > Schulpsychologie

Štajerska (Steiermark)www.lsr-stmk.gv.at > Service > Schulpsychologie > Bildungsberatung

Tirolwww.lsr-t.gv.at

Vorarlbergwww.lsr-vbg.gv.at

Beč (Wien)www.stadtschulrat.at > Stadtschulrat > Abteilungen >


Izdavač i vlasnik: Savezno ministarstvo za nastavu, umjetnost i kulturu 1014 BečTelefon: 01/53120-0www.bmukk.gv.atwww.facebook.com/bmukk

37. izdanje, 2013.

36

VOLKSSChULe www.bmukk.gv.at/volksschule

NeUe mItteLSChULewww.neuemittelschule.at

hAUPtSChULewww.bmukk.gv.at/hauptschulewww.gemeinsamlernen.at

POLYteChNISChe SChULewww.pts.schule.at

ALLgemeIN BILDeNDe hÖheRe SChULewww.bmukk.gv.at/ahswww.bmukk.gv.at/tagesbetreuungwww.bmukk.gv.at/reifepruefungneu

AUSLANDSSChULeNwww.weltweitunterrichten.at

SONDeRPÄDAgOgIKwww.cisonline.at

BeRUFSBILDeNDe PFLIChtSChULewww.bmukk.gv.at/berufsmaturawww.bmukk.gv.at/berufsreifepruefung

BeRUFSBILDeNDe mIttLeRe SChULewww.abc.berufsbildendeschulen.atwww.bmgfj.gv.at

BeRUFSBILDeNDe hÖheRe SChULe www.abc.berufsbildendeschulen.at

mAtURA NeUwww.bmukk.gv.at/reifepruefungneu

BILDUNgSWege NACh DeR mAtURAhttp://key2success.schulpsychologie.at

KOLLegSwww.abc.berufsbildendeschulen.at/

PÄDAgOgISChe hOChSChULeN www.bmukk.gv.at/ph

FAChhOChSChULeNwww.fachhochschulen.ac.at

UNIVeRSItÄteNwww.studienwahl.at

eRWAChSeNDeNBILDUNgwww.erwachsenenbildung.at

Documents

Mogućnosti obrazovanja u Austriji 2013