Priručnik za provedbu obiteljskoga obrazovanja odraslih Roma · 2019-01-11 · Sustav formalna obrazovanja u Austriji Kratki pregled Školski sustav u Austriji čine različite obrazovne

Priručnik za provedbu obiteljskoga obrazovanja odraslih Roma

Basic Education for Roma Adults

Impressum

Nakladnik za Bosnu i Hercegovinu Caritas Bosne i Hercegovine Odgovara Mons. Tomo Knežević, ravnatelj Caritasa BiH Uredničko vijeće Ivona Vidačković (Caritas Bosne i Hercegovine) Michaela Haunold, Katharina Schmid, Andreas Kepplinger (Caritas für Menschen in Not, Austria) Gabor Ric (Caritas Subotica, Srbija) Orsolya Korodi, Áron Székely (Caritas Alba Iulia, Rumunjska) Antonio Ramalho (Cáritas Diocesana de Viseu, Portugal) Chiara Lucchin, Sabrina Ignazi, Marta Servili (Fondazione Caritas Ambrosiana, Italija) Suradnica dr. sc. Sandra Bjelan-Guska Prijevod i lektura Marks center for English

Uredničko vijeće

Financirano sredstvima programa Europske unije Erasmus+ Potpora Europske komisije za izradu ovoga Priručnika ne predstavlja njezino prihvaćanje sadržaja koji odražavaju stajališta autora priručnika te se Komisija ne može smatrati odgovornom za bilo kakvu uporabu informacija sadržanih u istom.

Studeni, 2018.

Kazalo

PREDGOVOR ................................................................................................................................ 6

UVOD ........................................................................................................................................... 7

PRAVNA SITUACIJA U ZEMLJAMA SUDIONICAMA PROJEKTA ......................................................... 8

Sustav formalna obrazovanja u Austriji ............................................................................................... 8

Sustav formalna obrazovanja u Bosni i Hercegovini ........................................................................... 9

Sustav formalna obrazovanja u Italiji ................................................................................................ 10

Sustav formalna obrazovanja u Portugalu ........................................................................................ 11

Sustav formalna obrazovanje u Rumunjskoj ..................................................................................... 12

Sustav formalna obrazovanje u Srbiji ................................................................................................ 13

PREGLED REZULTATA INTERVJUA SA STRUČNJACIMA IZ PODRUČJA OBRAZOVANJA ODRASLIH I

PRIPADNICIMA ROMSKE POPULACIJE U AUSTRIJI, BOSNI I HERCEGOVINI, ITALIJI, PORTUGALU,

RUMUNJSKOJ I SRBIJI ................................................................................................................. 14

Sažetak intervjua obavljenih sa stručnjacima iz područja obrazovanja odraslih .............................. 14

1. Pristup obrazovnome sustavu ............................................................................................... 14

2. Strukturiranje temeljna obrazovanja za odrasle Rome ......................................................... 16

3. Kritične točke ......................................................................................................................... 19

Sažetak intervjua obavljenih s pripadnicima romske populacije o temeljnom obiteljskom

obrazovanju ....................................................................................................................................... 20

1. Opći podatci o intervjuiranim osobama ................................................................................ 20

2. Struktura nastavnih jedinica .................................................................................................. 23

Rezime rezultata intervjua ................................................................................................................ 24

KAKO ODRASLI UČE? .................................................................................................................. 27

Osnove andragogije ........................................................................................................................... 27

Bitni aspekti temeljna obrazovanja u obiteljskome sustavu ............................................................. 28

Usvajanje jezičnoga znanja ................................................................................................................ 29

Mogućnosti u obrazovanju obitelji, najbolji primjeri iz prakse ......................................................... 33

VAŽNI ASPEKTI ISHODA UČENJA ................................................................................................. 37

Ishodi učenja ..................................................................................................................................... 37

Obiteljsko učenje ............................................................................................................................... 38

Opće preporuke za tečajeve .............................................................................................................. 40

Obrazac za procjenu učenja u skupini ........................................................................................... 44

SADRŽAJ MODULA ..................................................................................................................... 45

7. Kritične točkeModul 1 – Čitanje i pisanje ................................................................................ 45

1. Uvod ...................................................................................................................................... 46

2. Ciljevi i ishodi učenja ............................................................................................................. 47

3. Uvjeti održavanja programa .................................................................................................. 48

4. Vrednovanje postignuća ........................................................................................................ 50

Sadržaj nastavnih jedinica ............................................................................................................. 52

5. Mogućnosti prenošenja sadržaja učenja ............................................................................... 53

Kritične točke ................................................................................................................................. 53

Modul 2 – Matematičke kompetencije ............................................................................................. 55

1. Uvod ...................................................................................................................................... 55




5. Sadržaj nastavnih jedinica ..................................................................................................... 61


7. Kritične točke ......................................................................................................................... 63

Modul 3 – Digitalne kompetencije .................................................................................................... 64

1. Uvod ...................................................................................................................................... 64






7. Kritične točke ......................................................................................................................... 73

Trening razina .................................................................................................................................... 75

Uvjeti održavanja ........................................................................................................................... 75

Vrednovanje postignuća ................................................................................................................ 75

Sadržaj nastavnih jedinica ............................................................................................................. 76

Modul 4 – Stjecanje praktičnih iskustava .......................................................................................... 77

1. Uvod ...................................................................................................................................... 77

2. Ciljevi i ishodi učenja (jedna razina) ...................................................................................... 78

3. Uvjeti održavanja tečaja ........................................................................................................ 79




7. Kritične točke ......................................................................................................................... 84

Dodatne informacije ................................................................................................................... 86

Obiteljska hijerarhija, upravljanje konfliktom u obiteljima ....................................................... 86

Trening za trenere ..................................................................................................................... 89

Mobilnost .................................................................................................................................. 90

Društvene koristi obiteljskoga učenja ....................................................................................... 93

Smjernice za prvi nastavni sat ................................................................................................... 94

Procjena ..................................................................................................................................... 97

PREGLEDNIK .............................................................................................................................. 100

DODATAK .................................................................................................................................. 100

PREGLED NASTAVNIH JEDINICA ................................................................................................. 101

Čitanje i pisanje, Razina 1 ................................................................................................................ 101

Čitanje i pisanje, Razina 2 ................................................................................................................ 106

Matematika, Razina 1 ...................................................................................................................... 113

Matematika, Razina 2 ...................................................................................................................... 118

Digitalne vještine, Razina 1 .............................................................................................................. 126

Digitalne vještine, Razina 2 .............................................................................................................. 133

Praktična iskustva ............................................................................................................................ 141

PREDGOVOR

Romska populacija, kao najbrojnija nacionalna manjina u Bosni i Hercegovini, nalazi se u veoma teškom položaju jer je suočena sa socijalnom marginalizacijom i siromaštvom, te izuzetno niskom stopom nezaposlenosti. Jedan je od problema s kojim se ta populacija suočava i visoka stopa nepismenosti, što dodatno otežava njihovu situaciju i snalaženje u surovoj svakodnevnici te dodatno doprinosi njihovoj socijalnoj isključenosti. Shodno tome, imajući na umu da je obrazovanje temeljni uvjet razvoja pojedinca i cijele zajednice, šest se partnerskih Caritasa: Austrije, Bosne i Hercegovine, Italije, Portugala, Rumunjske i Srbije udružilo i posljednjih tri godine radilo na provedbi projekta „Temeljno obrazovanje odraslih Roma“. Kao rezultat zajedničkoga rada, pred Vama se nalazi Priručnik za provedbu obiteljskoga obrazovanja odraslih Roma za kojega se iskreno nadamo da će naći svoju primjenu te olakšati rad osoblju koje će raditi na neformalnom obrazovanju odraslih pripadnika romske populacije.

Misija Caritasa BiH i u razdoblju koje je pred nama ostaje ista, a to je stalno zauzimanje za svakoga čovjeka u potrebi.

Mi se nećemo umoriti čineći dobro!

Mons. Tomo Knežević, ravnatelj Caritasa BiH

7

UVOD Temeljno obrazovanje igra veoma bitnu ulogu u današnjem društvu i snalaženju pojedinca u njemu. Bez umijeća čitanja i pisanja, izvođenja osnovnih matematičkih operacija ili uporabe digitalnih uređaja, gotovo je nemoguće snaći se u svakodnevnici u kojoj je temeljno obrazovanje preduvjet za sve aktivnosti i poduhvate. Tijekom svakodnevnoga rada s romskom populacijom, primijetili smo da postoje različite poteškoće u njihovom svakodnevnom životu te se stoga trudimo pružiti im neophodnu potporu. Kako se navodi u studiji koju je provela Agencija Europske unije za temeljna prava 2012. godine, Romi se suočavaju s diskriminacijom i isključenosti. Oko 20 % odraslih Roma smatraju se nepismenima i oko 14 % romske djece ne pohađaju školu. Posljedice nepostojanja pristupa obrazovanju su mnogobrojne, od povećana rizika za siromaštvo do velike stope nezaposlenosti, itd. Projekt „Temeljno obrazovanje odraslih Roma“ BERA je razvijen s ciljem pružanja mogućnosti olakšanoga pristupa temeljnom obrazovanju odraslih Roma. Kreirali smo tri dokumenta: Priručnik za temeljno obrazovanje odraslih Roma, Priručnik za provedbu obiteljskoga obrazovanja odraslih Roma i Sažetak podataka i primjera dobre prakse. Ovaj se Priručnik fokusira na obiteljsko temeljno obrazovanje odraslih. Sudionici projekta, Caritasi iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Italije, Portugala, Rumunjske i Srbije, rade s romskom populacijom u svojim zemljama kroz različite projekte te su na temelju svoga rada zaključili da je obrazovanje osnova, a zaposlenje i perspektiva te populacije. S obzirom na to da je ta tema veoma bitna u mnogim zemljama, projekt se razvijao na razini Europe. Ciljevi projekta su podizanje svijesti (naročito u području političkih, pedagoških i socijalnih studija), povećanje samosvjesnosti romske populacije (inkluzijom) i razvoj koncepata koji se mogu koristiti i jednostavno provesti. Dugoročno, željeli bismo postići bolje mogućnosti za Rome u budućnosti zbog lakšega pristupa obrazovanju i zbog veće svijesti u romskoj zajednici o važnosti obrazovanja. Stoga se nadamo da će organizacije, pedagozi i socijalni radnici koristiti u svome radu naše priručnike. U šestom se poglavlju nalaze dodatne informacije koje su se pokazale korisnima tijekom razvijanja materijala za priručnike poput obiteljske hijerarhije i upravljanja konfliktom, smjernice za prvi nastavni sat i mobilnost.

8

PRAVNA SITUACIJA U ZEMLJAMA SUDIONICAMA PROJEKTA Sljedeće poglavlje sadrži pregled pravne situacije kada je riječ o formalnom obrazovanju u zemljama sudionicama projekta (Austrija, Bosna i Hercegovina, Italija, Portugal, Rumunjska i Srbija): kratki pregled o formalnom obrazovnom sustavu, cijene usluga i romskome jeziku.

Sustav formalna obrazovanja u Austriji Kratki pregled Školski sustav u Austriji čine različite obrazovne institucije. Vrtići: odgovornost za vrtiće u Austriji snose provincije, tako da ponude i uvjeti variraju diljem zemlje. U ponudi su javni i privatni vrtići, ali također i vrtići tvrtki i organizacija kako bi skrbili za djecu svojih djelatnika. U vrtiće idu djeca od prve do šeste godine. Niža osnovna škola (“Volksschule”) u Austriji traje 4 godine. Sljedeći je korak u obrazovanju djece u Austriji viša osnovna škola („Hauptschule“) koja također traje 4 godine, a učenici mogu birati između dvije mogućnosti: nove srednje škole ili gimnazije, ovisno o prethodno postignutom školskom uspjehu. Postoje i druge, specijalizirane škole usmjerene na sport, glazbu, jezike, prirodne znanosti i sl. Kako bi po završetku osme godine školovanja završili obvezno školovanje, učenici imaju mogućnost pohađanja politehničke škole u trajanju od jedne godine ili pohađanje srednje ili visoke škole. Kada je riječ o višoj školi, ponuda je raznolika: gimnazije s različitim usmjerenjima, obrazovni zavod za dječju pedagogiju, viši obrazovni zavodi za tehnička, humanistička, gospodarska, turistička i druga zanimanja. Za učenike koji napuste školu nakon devetogodišnjega obrazovanja, postoji mogućnost pohađanja zanata u trajanju od tri do četiri godine. Prema načelu „dvojnoga školovanja“ učenici se zapošljavaju u tvrtkama i obuku im pruža profesionalno osoblje. Novčanu nadoknadu dobivaju, ali manju u odnosu na stalno uposlene djelatnike. Pored toga, obvezni su pohađati i nastavu u obrtničkoj školi jednom godišnje u trajanju od 9 tjedana. Sustav plaćanja U slučaju javnih vrtića i škola ne plaća se školarina, ali je potrebno izdvojiti novce za različite događaje (poput putovanja sa školom), školski ruksak ili računalo, instrukcije i tomu slično. S druge je strane u privatnim vrtićima i školama obično potrebno platiti školarinu koju određuje sama ustanova. Mogućnosti za stipendiranje variraju od regije do regije. Pravni okvir Za svu je djecu u Austriji obvezno školovanje u trajanju od najmanje devet godina, počevši od šeste godine starosti. U slučaju da dijete nije dovoljno zrelo za polazak u prvi razred niže osnovne škole, upisuje se na jednu godinu predškolske nastave. U godini koja prethodi upisivanju u nižu osnovnu školu, vrtić je obvezan. Nakon 9 godina obvezna školovanja, od 2016. godine uvedeno je i obvezno usavršavanje ili obvezni trening do osamnaeste godine za sve mlade koji žive u Austriji i predstavlja mogućnost opredjeljenja za višu srednju školu, obrt ili trening. U planu je uvođenje kazni za roditelje u slučaju neuključivanja djece u spomenute programe. Romski jezik je priznat kao manjinski jezik u Austriji. S obzirom na to da većina Roma u Austriji živi u saveznoj državi Burgenlandu, tamošnji zakon o obrazovanju manjina navodi da sve škole moraju ponuditi besplatne sate romskoga jezika ukoliko ima dovoljno prijavljenih učenika.

9

Sustav formalna obrazovanja u Bosni i Hercegovini Kratki pregled Formalno obrazovanje u Bosni i Hercegovini podijeljeno je na tri razine: predškolski odgoj i obrazovanje, osnovno i srednje obrazovanje. Romski jezik nije uključen u nastavni plan i program koji se realizira na tri jezika: bosanskome, hrvatskome i srpskome. Prema Okvirnom zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju u Bosni i Hercegovini, u godini pred polazak u osnovnu školu predškolski odgoj je obvezan za svu djecu predškolskoga uzrasta (što u praksi nije uvijek slučaj). Predškolski odgoj i obrazovanje namijenjen za djecu do pete godine starosti nije obvezan. Cijene usluga, kao i kategorije za subvencije, variraju u cijeloj državi ovisno od toga radi li se o Federaciji (kantonima), Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu. Predškolski odgoj i obrazovanje pružaju lokalne državne institucije i privatne ustanove. Osnovno je obrazovanje u trajanju od 9 godina obvezno za djecu od šeste do petnaeste godine. Strukturirano je tako da djeca od prvoga do petoga razreda imaju jednoga učitelja/icu koji/a predaje skupinu predmeta jednome razredu, a od šestoga do devetoga razreda različiti nastavnici predaju različite predmete. U tom razdoblju učenici dobivaju i dodatne predmete poput povijesti, zemljopisa, kemije, biologije i drugih. Srednjoškolsko obrazovanje traje tri ili četiri godine, a vrste su srednjih škola opće i stručne. Srednjoškolsko obrazovanje je besplatno, ali nije obvezno, osim u nekoliko županija Federacije BiH (u Sarajevskoj županiji od 2010. godine i to školovanje u trajanju od dvije godine, Unsko-sanskoj županiji i Bosansko-podrinjskoj županiji od 2012. godine u trajanju od jedne ili dvije godine obrazovanja). Učenici sa završenim općim srednjoškolskim smjerom imaju maturu te mogu nastaviti školovanje na sveučilištima, nakon polaganja prijamnoga ispita na željenom fakultetu. S druge strane učenici koji uspješno završe stručne škole dobivaju diplomu. Pilot projekt eksterne mature proveden je u Sarajevskoj županiji 2016./2017. godine i obuhvaćao učenike završena četvrtoga razred srednje škole.

Sustav plaćanja Predškolski odgoj i obrazovanje, osnovno i srednje obrazovanje su besplatni za učenike, ali je potrebno snositi troškove knjiga, bilježnica, užina i sl. Iako ograničena iznosima i kriterijima za odabir te variraju od pružatelja, stipendije za učenike dodjeljuju lokalne vlasti ili druge organizacije. Pravni okvir Bosnu i Hercegovinu čine dva entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska) i Brčko Distrikt. Oba entiteta u Bosni i Hercegovini imaju svoj ustav. Federacija BiH se sastoji od 10 kantona/županija i svaki od njih ima svoj ustav i kantonalnu/županijsku vladu. Sustav obrazovanja i obrazovni sektor u Bosni i Hercegovini odražava administrativni i ustavni poredak zemlje. Stoga je sustav obrazovanja u BiH fragmentiran i trenutačno postoji 14 različitih razina vlasti koje reguliraju obrazovanje (jedno ministarstvo na državnoj razini – Ministarstvo civilnih poslova BiH, jedno ministarstvo na razini Republike Srpske, jedno na razini Federacije BiH, 10 kantonalnih/županijskih ministarstava i Odjeljenje za obrazovanje Brčko Distrikta). Bosna i Hercegovina je 2002. godine usvojila Obrazovnu reformsku agendu s ciljem “depolitiziranja obrazovanja kroz kreiranje uvjeta koji će osigurati jednak pristup visokokvalitetnom i suvremenom obrazovanju u cijeloj Bosni i Hercegovini“. Predškolski odgoj je reguliran Okvirnim zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju u BiH. Svaki od 10 kantona oba entiteta i Brčko Distrikt obvezni su donijeti svoje zakone i harmonizirati ih s Okvirnim zakonom. Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini navodi kako su roditelji dužni osigurati redovito pohađanje osnovne škole. U slučaju da to ne učine, roditelji će biti pravno sankcionirani.

10

Sustav formalna obrazovanja u Italiji Kratki pregled Obrazovni sustav u Italiji organiziran je na sljedeći način:

Vrtić za djecu između treće i šeste godine starosti

Prvi ciklus obrazovanja u trajanju od osam godina čine: Osnovna škola u trajanju od 5 godina (za učenike uzrasta od 6 do 11 godina) Niža srednja škola u trajanju od 3 godine (za učenike uzrasta od 11 do 14 godina)

Drugi ciklus obrazovanja nudi: Državnu višu srednju školu u trajanju od 5 godina (za učenike uzrasta od 14 do 19

godina starosti). Učenici imaju izbor između Licea, tehničkih i obrtničkih instituta. Strukovni tečajevi u trajanju od tri do četiri godine koje organizirana pokrajina.

Sustav plaćanja Osnovna i srednja škola su besplatne; svaka osnovna škola snosi troškove nastavnih materijala i opreme iz svojih financijskih izvora. Lokalne vlasti mogu dijeliti troškove sukladno pokrajinskom zakonodavstvu. Udžbenici za nižu i višu srednju školu nisu besplatni. Subvencionirani udžbenici mogu se osigurati, ali to subvencioniranje mora biti u skladu s posebnim pokrajinskim ograničenjima i ograničenjima vezanim uz dohodak. Svake godine Ministarstvo obrazovanje propisuje maksimalni iznos za troškove udžbenika. Mjere koje se poduzimaju kako bi roditelji lakše podnijeli trošak nabave udžbenika uključuju i iznajmljivanje i besplatni najam udžbenika, ali i djelomičnu nadoknadu troškova. Pravni okvir Obvezno je desetogodišnje obrazovanje od šeste do šesnaeste godine što obuhvaća prvi ciklus obrazovanja u trajanju od osam godina (5 godina osnovne škole i tri godine niže srednje škole) i prve dvije godine drugoga ciklusa obrazovanja. Nakon završetka prvoga ciklusa obrazovanja, završne dvije godine obveznoga obrazovanja (od četrnaeste do šesnaeste godine) mogu se pohađati u višoj srednjoj školi (opća akademska ili stručna viša srednja škola, tehničke škole ili strukovni instituti) ili trogodišnjim ili četverogodišnjim strukovnim školama i tečajevima koje su u nadležnosti pokrajina. Obvezno se obrazovanje može pohađati u državnim ili privatnim školama. Roditelji ili staratelji trebaju osigurati da dijete završi obvezno obrazovanje i za to snose odgovornost. Lokalne vlasti u kojima učenici imaju mjesto prebivališta kao i direktori škola koje učenici pohađaju također su odgovorni za praćenje završetka školovanja. Romska populacija nema status manjine u Italiji što se odražava na to kako su učenici romske nacionalnosti i romski jezik tretirani u talijanskim školama i obrazovnom sustavu. S obzirom na to da romski jezik nije priznat kao službeni jezik, ne koristi se u sustavu obrazovanja.

11

Sustav formalna obrazovanja u Portugalu Kratki pregled Predškolsko obrazovanje predstavlja prvu fazu temeljna obrazovanja. Taj stupanj obrazovanja predviđen je za djecu između treće i šeste godine života kada počinju s osnovnim obrazovanjem. Predškolsko obrazovanje nije obvezno s obzirom na to da je obitelji dužna obrazovati svoju djecu. Osnovno obrazovanje je podijeljeno na tri ciklusa:

Prvi ciklus (od 1. do 4. razreda)

Drugi ciklus (5. i 6. razred)

Treći ciklus (7. i 9. razred) Do trećega ciklusa obrazovanje je za sve učenike identično osim za one koji trebaju posebno vođenje, kao što su učenici s poteškoćama u razvoju. Sljedeći ciklus naziva se srednje obrazovanje i obuhvaća 10., 11. i 12. razred. Postoji i alternativni nastavni plan i program tečaja umjesto srednjega obrazovanja. On ima strukovno usmjerenje, a odnosi se na zvanja kao što su automehaničar, električar, stolar i sl. Uz to što potvrđuje profesionalu certifikaciju, omogućava i školovanje učenika kako bi se mogli upisati na sveučilište. Sustav plaćanja U Portugalu za sve razine obrazovanja (predškolsko, osnovno, srednje ili fakultetsko) postoje javne i privatne ustanove. Postoje dvije vrste privatnih škola, one koje imaju ugovore s državom i u kojima studenti plaćaju manje školarine i one koje su u potpunosti privatne i akreditirane i u kojima učenici/studenti plaćaju punu cijenu školovanja. U smislu socijalne potpore, postoji više razina A, B, C i D kojem pripadaju socijalno i ekonomski najugroženije osobe i obitelji. Takvi učenici/studenti ne plaćaju obroke u školi, troškove transporta, a knjige i udžbenici su im također besplatni. Pravni okvir Obrazovanje u Portugalu je obvezno za svu djecu s navršenih 6 godina. Obvezno obrazovanje završava s navršenih 18 godina života. Nastava ili u formalnome ili neformalnome sektoru obrazovanja nije ponuđena na romskome jeziku.

12

Sustav formalna obrazovanje u Rumunjskoj Kratki pregled Državni obrazovni sustav obuhvaća sljedeće razine obrazovanja:

Za uzrast do tri godine starosti nudi se priprema (moguća) pred vrtić koji pohađaju djeca od tri do šest godina starosti.

Osnovno obrazovanje je obvezno za djecu uzrasta od 6 do 11 godina te uključuje jedan pripremni razred i 4 razreda osnovne škole.

Srednja škola (gimnazija) je također obvezna i namijenjena je djeci od 11. do 15. godine starosti i uključuje od 5. do 9. razreda.

Srednja škola (više ili visoko obrazovanje) je obvezna za djecu od 15. do 17. godine, što uključuje 9. i 10. razred. Dodatno, za učenike je uzrasta od 18. do 19. godine obrazovanje u 11. i 12. razredu izborno i mogu se opredijeliti za teoretsko, strukovno ili tehnološko obrazovanje.

Visoko obrazovanje odnosi se na studiranje na sveučilištima, institutima ili akademijama.

Mogući tečajevi koje organiziraju instituti, organizacije ili druge institucije. Sustav plaćanja Sukladno državnom zakonu o obrazovanju, obrazovanje je besplatno za sve državljane Rumunjske, bez diskriminacije. Za studente koji nisu uključeni u te obrazovne ustanove, podrška se pruža u vidu naknada za troškove prijevoza do najbliže škole ili u vidu osiguravanja besplatnoga smještaja i obroka u internatima. To ne važi za one koji su upisani na sveučilišta. Za one učenike koji se u gradu življenja ne mogu obrazovati na materinskome jeziku, potpora se pruža u vidu naknade troškova prijevoza do najbliže škole koja pruža takav program ili im se plaća naknada za smješta i hranu u internatu. Učenici i nastavnici u državnim školama i akreditiranim ustanovama osnovnoga obrazovanja dobivaju besplatne udžbenike kako na rumunjskome tako i na jezicima nacionalnih manjina. Školska je knjižnica besplatna za studente i nastavnike. Na državnim je sveučilištima školovanje besplatno za one studente kojima to vlada odobri. Oni studenti koji nisu uspjeli dobiti odobrenje plaćaju školarinu. Pravni okvir Obrazovanje u Rumunjskoj je obvezno do 10. razreda uključujući osnovnu i srednju školu. Za svakoga državljanina Rumunjske obvezno je učenje rumunjskoga jezika kao službenoga jezika, za manjine postoji mogućnost učenja na svom materinskom, npr. romskome jeziku. Svaka obrazovna institucija dužna je pružiti obrazovanje na rumunjskome jeziku, ali i na jezicima manjina.

13

Sustav formalna obrazovanje u Srbiji Kratki pregled Državni obrazovni sustav se sastoji od:

Predškolskoga obrazovanja koje počinje s navršenih 6 godina

Osnovna škola, traje 8 godina za djecu od 7 do 15 godina

Srednje škole koje mogu trajati 3 godine, usmjerena obrazovanja i četverogodišnje škole, gimnazije ili stručne škole

Visoke škole i sveučilišta Sustav plaćanja U osnovi je školovanje u Srbiji besplatno, ali roditelji plaćaju troškove knjiga koji iznose između 80 i 120 EUR-a ovisno od razreda. Roditelji također trebaju kupiti i dodatnu školsku opremu kako bi njihova djeca mogla pohađati školu. Također, oni plaćaju i troškove užine ili ručak ukoliko su njihova djeca u produženom boravku. Ukoliko škole organiziraju neke dodatne aktivnosti za učenike, troškove tih aktivnosti snose roditelji. Ministarstvo obrazovanja plaća nastavnika, a lokalne vlasti snose druge troškove za škole. Pojedine nevladine organizacije pokušavaju pružiti podršku roditeljima donirajući pakete školskoga materijala (knjige ili drugi materijali za školu), a neke općine imaju i programe potpore roditeljima vezano za školske troškove. Za taj vid podrške ne postoje nacionalni zakoni ili smjernice. Pravni okvir Temeljno obrazovanje provodi se u skladu sa zakonom i specijalnim zakonom o obrazovanju odraslih. Svaka osoba ima pravo na besplatno i kvalitetno obrazovanje i obrazovanje u javnim školama. Osnovno obrazovanje je obvezno do 15 godine života. S navršenih 15 godina učenik/ca može napustiti osnovno obrazovanje prije nego što ga završi. Roditelj i staratelj treba osigurati redovito pohađanje nastave svoga djeteta. Ukoliko obitelj ne šalje dijete u školu, morat će platiti kaznu i može izgubiti pravo na dječji dodatak kao dio socijalne pomoći. Romski jezik nije zastupljen u obrazovnome sustavu, a nastava se odvija na srpskom i mađarskom (u Vojvodini).

14

PREGLED REZULTATA INTERVJUA SA STRUČNJACIMA IZ PODRUČJA

OBRAZOVANJA ODRASLIH I PRIPADNICIMA ROMSKE POPULACIJE U AUSTRIJI,

BOSNI I HERCEGOVINI, ITALIJI, PORTUGALU, RUMUNJSKOJ I SRBIJI

U nastavku se prikazuju najvažniji rezultati dobiveni iz 120 intervjua provedenih u 6 zemalja sudionica projekta (Austrija, Bosna i Hercegovina, Italija, Portugal, Rumunjska i Srbija), a na temu obrazovanja obitelji. U prvome dijelu prikazani su rezultati intervjua sa stručnjacima iz područja obrazovanja odraslih, a u drugome je dijelu sažetak intervjua s romskom populacijom dok su u posljednjem dijelu predstavljeni najvažniji rezultati za kreiranje samoga priručnika.

Sažetak intervjua obavljenih sa stručnjacima iz područja obrazovanja odraslih Za potrebe ovoga poglavlja intervjuirano je 30 stručnjaka iz područja obrazovanja odraslih (po 5 osoba iz 6 zemalja sudionica projekta): socijalnih radnika/ca, stručnjaka za pitanja vezana za romsku populaciju… U prvome tematskom bloku pitanja su se odnosila na pristup romske populacije sustavu obrazovanja, društvenim, kulturnim i ekonomskim čimbenicima vezanim za poteškoće, diskriminaciju, mobilnost romske populacije i njihovu motivaciju. U drugome tematskom bloku pitanja su se odnosila na to kako bi temeljno obrazovanje trebalo izgledati za romske obitelji u smislu uvjeta za izvođenje nastave i sadržaja koji bi im se ponudili, ali i kako bi se specifičnosti obiteljskoga okruženja trebale uzeti u obzir pri kreiranju priručnika.

1. Pristup obrazovnome sustavu Društveni, kulturološki i ekonomski čimbenici

Stručnjaci su naveli više čimbenika koji otežavaju pristup romske populacije obrazovanju:

Niska razina obrazovanja roditelja (npr. Austrijski obrazovni sustav oslanja se na pomoć roditelja pri učenju djece u smislu davanja instrukcija, pomoć pri učenju i završavanju zadataka) i socijalno podrijetlo može utjecati na mogućnosti pojedinca i njegovo obrazovanje

Kratkoročno planiranje (ne razmatranje o budućnosti)

Negativno školsko iskustvo i stid

Diskriminacija (stereotipi, predrasude, niska očekivanja, ranjivost i isključivanje)

Patrijarhat i unaprijed određene rodne uloge; u pojedinim zemljama je stopa nepismenosti među ženama veća nego među muškarcima

Jezične barijere

Migracije i/ili ilegalni boravci

“Nevidljivost” u domovini, neregistrirani stanovnici (radi neposjedovanja identifikacijskih dokumenata izostaju njihova osnovna prava)

Loši životni uvjeti (uvjeti življenja bez vode, struje, čiste odjeće), nepostojanje adekvatna prostora i mjesta za obavljanje domaće zadaće, marginalizacija, izolacija, segregacija u kampovima

Ekonomski čimbenici (novac, vrijeme, mobilnost, siromaštvo, dugoročna nezaposlenost, nemogućnost zaposlenja, nedostatak novca za kupovinu neophodnih materijala i opreme potrebne za školu)

Nedostatak političke volje i socijalne potpore

Zdravstveni problemi, neposjedovanje zdravstvenoga osiguranja, loša ishrana

Niska razina obrazovanja u obitelji, nedovoljno razvijena svijest o značaju obrazovanja

Neposjedovanje informacija o dostupnim ponudama (mjesto, vrijeme, troškovi)

Cijene, broj i vrsta ponuda, vrijeme održavanja i trajanje tečaja ne odgovaraju potrebama romske populacije

15

Nedostatak spremnosti za ne-romsku zajednicu i obrazovni sustav (nema prilagodbe potrebama ciljne skupine, nedovoljan broj romskih trenera i nastavnika)

Tečajevi za odrasle često u obzir ne uzimaju nepismenost.

Diskriminiranost Svi se intervjuirani stručnjaci slažu da je diskriminacija romske populacije goruća tema. Usprkos provedenim programima (kojih je u posljednje vrijeme sve više) i ulaganja napora, diskriminacija je i dalje česta. U zemljama poput Rumunjske i Srbije evidentna je otvorena diskriminacija prema domicilnim Romima. Kako stručnjaci iz Austrije navode, na području te države ne postoji izravna diskriminacija prema autohtonim austrijskim Romima, nego se uočavaju skrivena diskriminacija i predrasude. Jedan stručnjak objašnjava svojevoljnako je opća osuda Roma učvršćivana kroz povijest do danas i kao takva je duboko usađena u svijest ljudi. Stoljeća diskriminacije nadovezuju se na današnjicu i ogledaju se u današnjem strahu od migranata koji se bave prosjačenjem. Predrasude kao što su kriminalne aktivnosti Roma još uvijek su nazočne u svijesti mnogih ljudi i političara: Romi narušavaju sliku EU-a u 21. stoljeću. Mnogi Romi žive u formalnim ili neformalnim naseljima, koja su često izvan grada ili na selu te takva segregacija dovodi do socijalne isključenosti, što stvara dodatne poteškoće za njihovu uspješnu socijalnu inkluziju. Nadalje diskriminacija može povećati stopu napuštanja školovanja i time onemogućiti pronalaženje stabilna posla. Osim toga obrazovni sustavi u većini zemalja nisu spremni za rad s Romima: nastavnici nisu trenirani za rad s tom populacijom te je kod pojedinih vidljivo postojanje predrasuda prema Romima. Štoviše prema navodima stručnjaka iz Srbije, povratnici se iz zemalja Europske unije diskriminiraju po povratku u Srbiju i nemaju nikakvu korist od stečena znanja (niti nadoknadu): mnogi od njih nemaju adekvatnu dokumentaciju o stečenoj razini obrazovanja, većina ne zna ćirilično pismo, ni srpski jezik. Dodatno, s obzirom na to da ne posjeduju osobne dokumente, ne mogu uživati ista prava kao svi ostali građani Srbije.

Karakteristike romske populacije i njihova mobilnost Stručnjaci se slažu da mobilnost ciljne skupine otežava njihov pristup obrazovanju. Škole bi trebale biti pripremljenije za nove (mobilne) učenike te bi za odrasle trebalo biti više ponuda i boljih ponuda. Jedan stručnjak predlaže formiranje timova profesora na različitim mjestima, ili unutar romskih zajednica, kako bi Romi imali mogućnost nastavka obrazovanja. Međutim mobilnost romske populacije nije veliki problem u svim zemljama sudionicama projekta. U Portugalu je sjedilački način života omogućio bolju interakciju između romske zajednice, društva i škola. U Rumunjskoj, kako navode stručnjaci, većinom očevi odlaze raditi u inozemstvo kako bi osigurali svoju obitelj. Prisilne deložacije, kao i život u šatorskim naseljima u izuzetno teškim uvjetima života, loše utječu na mogućnosti obrazovanja. Stabilnost povećava šanse za obrazovni uspjeh i sposobnost kontinuirana pohađanja obrazovnoga ciklusa. Veoma je bitno i pitanje motivacije, budući da mnogi Romi šalju djecu u školu unatoč lošim životnim uvjetima. Stručnjaci navode kako pojedini Romi jednostavno ne vide obrazovanje kao neophodan preduvjet za poboljšanje kvalitete života te stoga ne šalju djecu na školovanje. Jedan od stručnjaka vjeruje da ne postoje više ili niže vrijednosti obrazovanja u određenim kulturama, one su se mogle razviti pod povijesnim okolnostima i potrebno je imati na umu da obrazovanje u školama nije jedini način stjecanja znanja. Prema navodima pojedinih stručnjaka, romskoj populaciji je teško prići te je stoga jako bitno angažiranje osoba iz romske zajednice: trenera, konzultanata, medijatora, asistenata ili uspješnih primjera. Osim toga, jedan stručnjak naglašava kako je bitno odmaknuti se od globalnih prosudbi jer je riječ o heterogenoj skupini, te postoje razlike ukoliko govorimo o autohtonim ili alohtonim skupinama, kojoj generaciji ili podskupini pripadaju, imaju li stalno mjesto prebivališta ili su mobilni. Kada je riječ o prijenosu informacija o postignutim razinama znanja polaznika drugom pružatelju neformalna programa, stručnjaci smatraju da bi jedno od rješenja moglo biti kreiranje portfelja s

16

bilješkama trenera o procesu učenja i poučavanja. Odluka žele li prikazati taj portfelj sljedećem treneru u drugoj organizaciji, ostaje na samim polaznicima.

2. Strukturiranje temeljna obrazovanja za odrasle Rome Uvjeti održavanja neformalnoga programa (mjesto održavanja, dužina trajanja...)

Prostor za održavanje nastave: Prilikom odabira prostora za održavanje nastave za obiteljsko učenje potrebno je imati na umu da je najvažnije kako se osjećaju polaznici i da tu mogu raditi bez smetnja. Sukladno mišljenu stručnjaka, takvo sigurno okruženje može biti u njihovu domu ili učionici i bitno je da je prostor bez buke kako bi nesmetano mogli učiti. Obje opcije za održavanje nastave imaju svoje prednosti i loše strane, ali je na kraju najvažnije ono što obitelj želi. S jedne strane, prednost održavanja nastave u domu obitelji koja sudjeluje u tečaju je činjenica da članovi obitelji ne moraju putovati do mjesta održavanja te ne moraju odlaziti u javnu instituciju. S druge strane, pojedini se polaznici mogu osjećati posramljeno zbog uvjeta u kojima žive ili se može dogoditi da u domu nemaju dovoljno prostora za učenje. S učenjem u obiteljskome domu kao adekvatnim rješenjem ne slažu se svi stručnjaci te stoga preporučuju održavanje nastave u centrima za obrazovanje, prostorijama romskih organizacija, socijalnih institucija ili župnih prostorija. Veoma je bitno da se u prostoru održavanja nastave polaznici osjećaju dobrodošlo, prihvaćeno i poštovano, naglašavaju stručnjaci. Pojedini stručnjaci iz Italije ističu kako je održavanje tečajeva u kampovima ili domovima u romskoj zajednici primjer loše prakse, dok stručnjaci iz drugih zemalja smatraju da je bitno održavati tečaj u romskim susjedstvima. Ukoliko se tečaj odvija u učionici ili instituciji, prostorija bi trebala biti dovoljno osvijetljena i udobna, dostupna za osobe s invaliditetom, opremljena s dovoljnim brojem stolova i stolica, malom knjižnicom, prostorom za čitanje i adekvatnom sanitarnom prostorijom.

Vrijeme/dužina trajanja tečaja: Stručnjaci sugeriraju trajanje jednoga nastavnog susreta od jednoga i pol do četiri sata. Većina se stručnjaka slaže da bi jedan nastavni susret trebao biti strukturiran tako da traje 2 sata s uključenom jednom ili dvije pauze. Trajanje se susreta vremenom može produljiti. Ukupno bi trajanje tečaja trebalo biti pet do šest mjeseci uz održavanje nastavnih susreta jednom ili dva puta tjedno. Polaznici bi trebali imati i vježbe za domaću zadaću. Termin održavanja nastavnih susreta, kao i cjelokupan program, trebao bi biti fleksibilan i prilagođen potrebama obitelji i njihovim obvezama. Stručnjaci su mišljenja da bi najbolje vrijeme za održavanje nastavnoga susreta trebalo biti prijepodne.

Dodatni sadržaj: Za djecu koja ne idu u školu, neophodno je osigurati odgajatelja koji će skrbiti o djeci za vrijeme nastavnih susreta u odvojenoj prostoriji uz igračke i organizirane dječje radionice.

Poticaji, motivacija: S obzirom na to da hrana može djelovati kao poticaj i motivirati polaznike, predlaže se priprema hrane i osvježenja za obitelj. Kako stručnjaci navode, veoma je bitno da se polaznike ne tjera na sudjelovanje u tečaju, ono mora biti dragovoljno. U pravilu se financijski poticaji ne bi trebali koristiti, ali na primjer za završetak jedne razine mogu se pokloniti vaučeri za kupovinu. Stručnjaci također navode da je pronalazak posla veliki motivator za polaznike te kako treneri trebaju biti oprezni i ne obećavati im da će pronaći posao nakon uspješno završena tečaja, jer takvo obećanje ne mogu održati.

Trener: Trener mora biti osoba koja posjeduje znanja o obrazovanju odraslih, ali i o obrazovanju djece. Nadalje, trener bi trebao znati materinski jezik obitelji s kojom radi. Ukoliko to nije moguće, neophodno je angažirati asistenta sa znanjem potrebna jezika (uključivanje je Rom

17

medijatora također korisno). Ideja jednoga od stručnjaka je odabir jednoga člana obitelji kao svojevrsna voditelja skupine (tutor) koji će biti odgovoran za zajedničko učenje za vrijeme i nakon završetka tečaja/programa.

Sadržaji učenja Osim planiranih sadržaja učenja, stručnjaci su predložili dodatne sadržaje:

Tijelo i zdravlje Temeljno znanje o demokraciji (aktivno sudjelovanje, prava, obveze, zajednički život) Temeljno znanje stranih jezika (engleski, njemački, talijanski, portugalski jezik) Učenje materinskoga jezika Kultura (muzej, kazalište, poezija) Informacijske i komunikacijske tehnologije Rodna različitost Vještine učenja (učenje kako učiti) Strukovni tečajevi Praktični tečajevi, praktične vještine Konkretne vještine i alati (npr. kako biti uspješan na intervjuu) Suvremeni svijet (teme poput života u zajednici, društvu, unutar socijalne skupine, opće

znanje potrošača: zaštita potrošača, rok trajanja artikala, etiketiranje, deklaracije, komunikacija, novinarstvo, televizija, internet, društvene mreže, grafički prikazi prostora: ulice, susjedstvo, grad, strane svijeta)

Na kraju stručnjaci navode da su ipak najvažniji oni sadržaji za koje polaznici iskažu da su im najpotrebniji i da ih žele naučiti.

Metode i pedagoški koncepti Stručnjaci se slažu da se metode i materijali moraju prilagoditi potrebama polaznika: veoma je bitno da je tečaj primjenljiv na svakodnevni život polaznika i da je temeljen na njihovim potrebama, kao i na sadržaju koji žele naučiti. U cjelokupnom je procesu bitan individualni pristup. Nadalje, bitno je kontinuirano upotrebljavati kreativne i alternativne načine poučavanja čitanja i pisanja, ali i praktične primjere i vježbe koje će polaznicima pomoći ovladavati matematičkim vještinama. Shodno tome, raznolikost je kreativnih metoda bitna uz uporabu taktilnih materijala i zabavnih metoda. Stručnjaci ponovno naglašavaju koliko su važni dobri, uvjerljivi i strpljivi treneri za provedbu programa te da kreiraju ili modificiraju materijale za svakoga polaznika pojedinačno. Daljnje napomene:

Primijenite andragoške norme, ponašajte se prema odraslima kao jednakim vama i u procesu se učenja postavite kao kolega

Poštujete prethodno znanje i iskustvo polaznika Na početku nastavna susreta koristite vježbu podizanja energije (energizer) Tečaj održavajte na materinskome jeziku polaznika Održite nastavni susret na drugoj lokaciji umjesto učionici (npr. kolodvor, benzinska crpka…) Osigurajte materijale koje polaznici mogu posuditi i koristiti kući (npr. igre, knjige, CD…) Pedagoški koncept Paola Freirea (diskusija o svakodnevnim temama svih polaznika) Koristite metodu učenja zalaganjem u zajednici (jedna od novijih i popularnih metoda učenja,

kojom se pokušava povećati kvalitetu života isključenih zajednica kroz popularne pokrete u vidu angažmana skupina građana organiziranih u lokalnoj zajednici, općinama i sl.)

Metode pojednostavljivanja teksta (npr. novinski članci) Povežite jedinice učenja s kulturalnim elementima (npr. bajke) ili hobijima Omogućite stjecanje praktičnih vještina Ojačajte samopouzdanje

18

Upotrebljavajte fotografije i posebne udžbenike Izbjegavajte dječje udžbenike Izbjegavajte sadržaje od kojih nemaju korist u svakodnevnom životu Koristite igre za odrasle i djecu (npr. od Montessori Language Centrea slova od različitih

materijala, crtanje slova u brašnu, pravljenje (rezanje ili modeliranje) oblika/figura čiji naziv počinje s istim slovom)

Potpomognite im u motiviranju i planovima za budućnost Alternativne metode uz korištenje vizualnih vježba kao i metode koje se koriste u radu s

osobama s poremećajem sposobnosti čitanja ili razumijevanja pročitanoga (disleksija) te metode rada s osobama s poremećajem pažnje (ADHD)

Upotrebljavajte različite i praktične materijale za učenje koji mogu donijeti neposrednu korist u svakodnevnom životu

Ne kopirajte školsko okruženje i uvjete rada Nemojte koristiti prisilne metode i negativno prosuđivati o neznanju Izbjegavajte frustriranost i omalovažavanje

Specifičnost romske populacije

Prema navodima intervjuiranih stručnjaka, ciljnoj je skupini lakše pristupiti prikazivanjem uspješnih primjera iz njihove zajednice. Također, prilikom najavljivanja i promoviranja tečaja i programa trebale bi se uključiti osobe iz romske zajednice. Osim toga, bilo bi dobro posjetiti obitelji kako bi im se osobno predstavila ponuda. Stručnjaci su naveli i važnost trenera i osobnih odnosa između njih i polaznika, jer prema njihovu mišljenju, jaka i izgrađena veza može osigurati kontinuiranu motivaciju polaznika za proces poučavanja i učenja. Angažman je romskih asistenata također veoma bitan čimbenik za uspješnu provedbu obrazovnoga programa i mogu pomoći u vidu pružanja potpore, olakšavanja komunikacije i prevladavanje kulturalnih barijera. Stručnjaci smatraju da ako se želimo približiti idealu inkluzije, određene vrijednosti moraju imati (i zadržati) svoje pravo mjesto i značenje u školskom kontekstu i obrazovnome sustavu. Jednakost, solidarnost i empatija preduvjeti su za razvoj društava u kojima se svi pojedinci osjećaju dobrodošlo i prihvaćeno. Pojedini stručnjaci smatraju da je neophodno održavati motivacijske radionice za roditelje gdje će se govoriti o važnosti obrazovanja djece i odraslih u romskim naseljima.

Obiteljske strukture i samopoštovanje Obiteljsko učenje je predstavljalo veoma interesantnu temu za sve intervjuirane stručnjake iz područja obrazovanja. Tvrde da je rad u skupini, s obzirom na romsku kulturu i tradiciju, od velike važnosti. Romske obitelji često imaju strogu strukturu u kojoj svaki član ima definiranu ulogu. Ženski se članovi obitelji obično skrbe o kućanstvu i djeci, dok je uloga muškaraca održivost i zaštita obitelji. Prema mišljenju stručnjaka, ženske članice obitelji bi se lakše uključile u obiteljsko učenje, dok bi se očevi mogli u istoj situaciji osjećati manje ugodno. Općenito bi se prilikom kreiranja obiteljskoga učenja trebale uzeti u obzir godine, razina obrazovanja i društvene/obiteljske uloge svakoga člana obitelji. U romskim je zajednicama čest slučaj da djeca i pripadnici mlađih generacija imaju veće razine znanja nego njihovi roditelji. Stoga je veoma bitno naglašavati prednosti roditelja i umijeća i znanja koja imaju i ne ponižavati ih, nego ih motivirati i održavati njihovo samopouzdanje. Dodatni je poticaj roditeljima za obiteljsko učenje mogućnost prijenosa osobnoga znanja djeci. Kada je riječ o novim medijima/tehnologiji, većina se roditelja ne osjeća neugodno ukoliko njihova djeca znaju o tome više od njih. Najčešće korišten teoretski okvira za planiranje, pripremu i vrednovanje obrazovnoga procesa je Bloomova taksonomija odgojno-obrazovnih ciljeva. Jedan austrijski stručnjak s područja obrazovanja odraslih objašnjava kako se tijekom temeljna obrazovanja odraslih obično ne koriste testovi, nego se

19

upotrebljava metoda postavljanja cirkularnih pitanja kako bi se, kroz razgovor, polaznici bolje upoznali. Prema mišljenju većine stručnjaka, testiranje znanja bi se trebalo odvijati praktično i individualno, ali bi trebalo biti i prilagođeno obitelji i njezinu svakodnevnom životu (npr. postavljanje zadataka kao što su: navođenje cijene pojedinih artikala, koliko novca je potrebno za plaćanje računa i sl.). Veoma je bitno identificirati što je to što članovi obitelji znaju, ali i koje im znanje, kao i vještine nedostaju kako bi uspješno obavljali svoje svakodnevne uloge (u kućanstvu, na radnome mjestu i sl.).

3. Kritične točke Prema navodima stručnjaka, nekoliko bitnih točaka trebamo imati na umu prilikom strukturiranja i provedbe tečaja/programa. U nastavku se nalaze njihove skraćene napomene i savjeti:

Uzmite u obzir povijesne aspekte teme (diskriminacija, progon…) Uključivanje Roma u projekte i organizacije Ciljna je skupina mobilnih Roma veoma mala, većina živi u urbanim područjima ili posebnim

predjelima, stoga je bitno raditi u tim područjima i steći uvid kako može izgledati integracija u obrazovni sustav

Bitno je dragovoljno sudjelovanje: tečaj/program ne bi trebao utjecati na kvalitetu života Pogledajte dokument planiranja programa Inicijative obrazovanja odraslih (Austrija) u kojem

se npr. navode podatci o kriterijima kvalitete za tečajeve Program s isključivo romskim polaznicima može biti problematičan u pogledu dodatna

izdvajanja i sl. Preveliko naglašavanje kulturnih razlika dok većina problema ima socijalno-ekonomsku

pozadinu Usmena tradicija romskoga jezika (utječe na apstraktno razmišljanje: manja je sklonost

planiranju; povezana je s tradicijom, što je nekada prednost a nekada ne; povezana je s prijenosom vrijednosti između generacija)

Romski jezik je veoma bitna odrednica identiteta Važnost obrazovanja u ranom djetinjstvu za razvoj djeteta Trener bi trebao poznavati romski jezik te razlike u načinu rada s djecom i odraslima Uzeti u obzir različite društvene i kulturalne aspekte koju su temelj u procesu obrazovanja

romskih obitelji Razumijevanje ukoliko se i kako obrazovni proces kosi s obiteljskim vrijednostima i znanjima Važnost poštovanja prema osobnosti, obiteljskim vrijednostima i potrebama ciljne skupine Patrijarhat je i dalje zastupljen u većini romskih obitelji.

20

Sažetak intervjua obavljenih s pripadnicima romske populacije o temeljnom obiteljskom obrazovanju U svim zemljama sudionicama projekta (Austrija, BiH, Italija, Portugal, Rumunjska i Srbija) održani su intervjui s odraslim osobama romske nacionalnosti s ciljem prikupljanja informacija o obiteljskom obrazovanju. U svakoj je zemlji intervjuirano po 15 osoba. U nastavku slijede sažetci dobivenih rezultata od koji će pojedini biti prikazani po zemljama, dok će se određene teme predstaviti u općem sažetku.

1. Opći podatci o intervjuiranim osobama

Dobna struktura intervjuiranih osoba Intervjuirane osobe u Austriji bile su starosne dobi od 16 do 54 godine, od čega je većina imala između 30 i 50 godina. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, starosna se dob intervjuiranih Roma kretala između 25 i 55 godina. U Italiji su intervjuirani Romi bili između 22 i 52 godine starosti, dok je većina njih bila između 30 i 40 godina starosti. Raspon se intervjuiranih osoba u Portugalu kretao između 24 i 54 godine (većina između 30 i 50 godina, a 5 osoba je bilo iznad 50 godina). Kada je riječ o Rumunjskoj, intervjuirani Romi bili su starosti od 16 do 57 godina, s većinom osoba ispod 30 godina starosti. U Srbiji su Romi bili starosti od 19 do 66 godina, s tim da su intervjuirane Romkinje bile mlađe od intervjuiranih Roma. Dakle, raspon godina intervjuiranih Roma i Romkinja kretao se između 16 i 66 godina starosti.

Podjela intervjuiranih osoba po spolu Zemlja u kojoj je proveden intervju M Ž Austrija 6 9 Bosna i Hercegovina 3 12 Italija 3 12 Portugal 5 10 Rumunjska 4 11 Srbija 5 11 Ukupno 26 65

Zemlja podrijetla intervjuiranih Roma Intervjuirane su osobe u Austriji podrijetlom iz Rumunjske (9), Mađarske (3) i Slovačke (3). Sve intervjuirane osobe u Bosni i Hercegovini, Portugalu i Rumunjskoj su domicilni stanovnici. Intervjuirane su osobe u Italiji s podrijetlom iz Rumunjske (7), Kosova (5) i Italije (3). U Srbiji su intervjuirane osobe podrijetlom s Kosova (3) i Srbije (13). Cjelokupna slika pokazuje da su intervjuirane osobe dolazile s različitih područja: Rumunjska, Mađarska, Slovačka, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Italija, Portugal i Srbija.

Veličina obitelji i veze Većina intervjuiranih osoba ima djecu, te broj potomaka varira od jednoga do osmero, no većina ih ima troje. Sve osobe žive zajedno s obitelji, osim osoba koje su u trenutku intervjuiranja bile u Austriji s ciljem zarađivanja novca. Većina intervjuiranih osoba slobodno vrijeme voli provoditi u krugu obitelji ili sa susjedima.

21

Dužina boravka na jednome mjestu Intervjuiranje rumunjske obitelji svoj boravak kombiniraju: tri mjeseca u Austriji, potom tri mjeseca u Rumunjskoj. Četiri druge romske obitelji žive u uređenim stambenim uvjetima u Austriji, dok dvije intervjuirane osobe ostaju u Austriji kako bi zaradile novac i na taj način pomogle obitelji koje su ostale u njihovoj domovini. Većina intervjuiranih osoba u BiH ne mijenja mjesto boravka, osim četiri osobe koje periodično napuštaju zemlju. Gotovo pa sve intervjuirane osobe u Italiji žive u stabilnim uvjetima duže razdoblje. U Portugalu, intervjuirani Romi žive u zgradama socijalnoga stanovanja koje osiguravaju općine, već dugi niz godina, i ne mijenjaju mjesto boravka. U Rumunjskoj su svi intervjuirani Romi izjavili kako imaju stalni boravak u Rumunjskoj, uz periodični odlazak muškaraca u inozemstvo s ciljem zarađivanja novca za obitelj. Romi intervjuirani u Srbiji žive na istom mjestu duže vrijeme, osim jedne osobe koja često napušta zemlju radi posla. Romi koji su tijekom rata došli s Kosova u Srbiju su trajno tu i nastanjeni.

Iskustva s obrazovanjem: Prethodno iskustvo i razina formalna obrazovanja Više od polovice intervjuiranih Roma u Austriji nisu nikada pohađali školu, dok je četvero napustilo školu nakon pohađanja od prvoga do šestoga razreda. Dvoje od troje Roma koji su završili školu postali su trgovci. Također, većina odraslih članova intervjuiranih obitelji nisu pohađali školu ili su rano prekinuli školovanje. Svi intervjuirani Romi izjavili su da djeca školskoga uzrasta (obvezno školovanje) pohađaju školu. Međutim, mnoga od te djece nisu redovito nazočna na nastavi ili ju pohađaju jedino u svojoj domovini. Skoro pa svi intervjuirani Romi u Bosni i Hercegovini nikada nisu pohađali nastavu, a oni koji jesu, zadržali su se od pet mjeseci do dvije godine te izjavljuju kako zbog svoje nepismenosti ne mogu prenijeti temeljno znanje svojoj djeci. U Italiji je iskustvo intervjuiranih Roma s obrazovanjem raznoliko: od nikakva iskustva u školskom sustavu do osam završenih razreda. Tri intervjuirane osobe nikada nisu bile u školi, a par je njih izjavilo da su voljeli ići u školu. Većina njih smatra da je njihova razina znanja niska te da žale što nisu nastavili sa školovanjem. Djeca intervjuiranih Roma pohađaju školu i uspješna su. Više je od polovice intervjuiranih Roma u Portugalu nepismeno i nikada nisu pohađali nastavu. Drugi intervjuirani Romi završili su razrede u rasponu od četvrtoga do sedmoga. Skoro je većina ispitanih Roma pohađala svojevrsne treninge i na osnovi toga dobila odgovarajuće certifikate. Razina obrazovanja drugih članova obitelji intervjuiranih Roma je bolja, oni su završili od četiri do osam godina školovanja i nekoliko je osoba steklo profesionalno zvanje. Intervjuirani Romi u Rumunjskoj izjavili su da su pohađali nastavu i većina njih je završila osam razreda, ali nitko od njih nije pohađao tečaj strukovnoga osposobljavanja. Također spominju kako imaju probleme u svakodnevnom životu koji se odnose na čitanje, pisanje i matematičke vještine te kako im je teško pomagati djeci s domaćom zadaćom, imaju problema pri čitanju računa i sl. Od intervjuiranih Roma u Srbiji, šest je osoba nepismeno i nikada nisu išli u školu dok dvoje nije završilo osnovnu školu. Roditelji su nepismenih Roma također bili nepismeni, a primjer je jedne obitelji s osmero djece da samo troje pohađa nastavu. Kada je riječ o drugom dijelu intervjuiranih Roma, njihovo iskustvo u obrazovanju varira od završene osnovne pa do srednje škole.

Važnost obrazovanja u svakodnevnome životu Gotovi svi intervjuirani Romi izjavili su kako je obrazovanje bitno. Mnogi od njih smatraju kako je njihova razina obrazovanja dovoljna za potrebe njihove zajednice, ali ne i za njih same, kao ni za tržište rada. Međutim, pojedini Romi smatraju da dugogodišnje školovanje ne može pomoći u pronalasku (boljega) posla i poboljšanju životnih uvjeta.

22

Romi intervjuirani u Italiji i Portugalu izjavili su kako redovito razgovaraju sa svojom djecom i drugim članovima obitelji o obrazovanju, pokušavaju naučiti svoju djecu njegovim vrijednostima i važnosti. Pojedini ispitanici mogu pomoći svojoj djeci s domaćom zadaćom, dok drugi pak ne mogu i žale zbog toga. Većina je njih mišljenja kako dječaci i djevojčice trebaju imati iste prilike za obrazovanje. Romi u Rumunjskoj također navode kako je obrazovanje njihove djece bitno, ali im dopuštaju napustiti školu, uglavnom jer smatraju da su naučili neophodno te radi toga što se djevojčice ranije udaju. Pojedini intervjuirani Romi smatraju da nisu dovoljno informirani o obrazovnim prilikama koje imaju, tek nekoliko njih zna gdje mogu pronaći i dobiti informacije takva tipa. Osobe starije dobi smatraju da su već stare za uključivanje u proces učenja.

Situacije u kojima romskoj populaciji nedostaju vještine Svi intervjuirani Romi izjavili su da im u mnogim situacijama nedostaju određene vještine i znanja i kako ovise o pomoći drugih osoba. Kao primjere nedostajućih vještina i situacija u kojima je njihov nedostatak evidentan, navode:

Nepoznavanje njemačkoga jezika (za one čije je prebivalište u Njemačkoj i one koji redovito putuju u Austriju)

Problemi pri traženju posla jer ne posjeduju vozačku dozvolu Problemi s čitanjem i pisanjem (nemogućnost čitanja i pisanja utječe na pristup

informacijama kao i mogućnosti orijentacije i samoorganiziranja; nemogućnost čitanja, razumijevanja i ispunjavanja obrazaca i dokumenata, npr. za socijalno osiguranje, sud i sl.; nemogućnost pisanja imena i prezimena i potpisivanja; snalaženje u trgovini npr. čitanje deklaracija i računa i sl.)

Neposjedovanje tehničkih vještina (uporaba računala, bankomata, čitanje SMS poruka i sl.) Vještine potrebne za posao

Korisne vještine članova obitelji

Nekoliko je intervjuiranih osoba spomenulo jednu osobu (npr. brata ili sestru) koja je jedina u obitelji završila školu ili ima posao. Pojedini su Romi također izjavili da im u određenim svakodnevnim situacijama pomoć pružaju djeca, partneri i rođaci. Međutim, mnogi intervjuirani Romi izjavljuju da članovi njihovih obitelji nemaju vještine koje su im korisne i koje bi mogli naučiti od njih. U pojedinim slučajevima djeca motiviraju roditelje na učenje. Od vještina koje navode korisnim, a posjeduju ih drugi članovi obitelji, navode:

Čitanje i pisanje (smatraju najvažnijim) Računalne vještine Poznavanje stranoga jezika (engleski, njemački jezik…) Snalaženje u svakodnevnim situacijama (odlazak liječniku, plaćanje računa i sl.)

Na upit koje bi znanje mogli prenijeti svojoj djeci, pojedini intervjuirani pripadnici romske nacionalnosti navode učenje lijepoga ponašanja te svakodnevnih životnih vještina, dok pojedini navode da bi djecu mogli naučiti kuhati.

Želje za budućnost Većina je intervjuiranih Roma svjesna činjenice da obrazovanje može promijeniti njihove živote, ali i budućnost. Svjesni su također i važnost obrazovanja za budućnost njihove djece, za koju se nadaju da će imati bolje prilike i mogućnosti u životu od njih. Za mnoge intervjuirane osobe, postoji jaka poveznica između obrazovanja i posla (čak i za djecu). Kada je riječ o željama za budućnost, odgovori se intervjuiranih Roma razlikuju:

Učenje čitanja i pisanja Polaganje vozačkoga ispita

23

Potpora djeci koja idu u školu Snalaženje u svakodnevnim situacijama (ispunjavanje obrazaca, potpisivanje dokumenata,

plaćanje računa, čitanje dokumenata i sl.) Prihvaćanje u društvu kao jednakih Veća državna potpora Učenje stranih jezika (engleski ili njemački jezik kako bi mogli pronaći bolji posao u

inozemstvu) Stjecanje različitih zvanja (npr. frizer/ka, mehaničar, kuhar/ica, krojač/ica, slikar/ica,

vrtlar/ica, zidar i sl.)

2. Struktura nastavnih jedinica

Vanjski uvjeti (mjesto, osoblje...) Intervjuiranje se osobe slažu da bi održavanje tečajeva u blizini njihove zajednice ili u susjedstvu bila prednost. Osim toga većina preferira već poznate prostorije društvenoga centra ili socijalnih institucija, poput Caritasa. Neki su također naveli da ne bi voljeli učiti u klasičnoj učionici. Mnogi su naveli da bi putovanje na drugu lokaciju za održavanje tečaja bilo komplicirano, većinom radi skrbi o djeci i troškova prijevoza. Kako bi mogli nesmetano učiti, prostorija za učenje treba biti tiha i trener bi se trebao prema njima odnositi s poštovanjem i pružati im potrebnu potporu. Skoro bi se svi intervjuirani Romi osjećali ugodnije tijekom programa ukoliko bi trener govorio njihov materinski jezik (samo je nekoliko osoba izjavilo da bi više voljeli učiti strani jezik s trenerom kojem je taj jezik materinski). Nekoliko je intervjuiranih Roma naglasilo važnost kompatibilnosti tečaja/programa s njihovim obiteljskim životom i školskim obvezama njihove djece.

Trajanje i učestalost nastavnih susreta Kada je riječ o trajanju i učestalosti nastavnih susreta, odgovori se intervjuiranih Roma jako razlikuju: navodi se trajanje jednoga nastavnog susreta u trajanju od 30 minuta do 4 sata. Većina navodi da bi im odgovaralo trajanje nastavnih susreta od 1 do 2 sata dnevno. Kada je riječ o učestalosti nastavnih susreta i ukupne dužine tečaja/programa, odgovori su različiti: od 2 do 8 sati tjedno, ukupna trajanja od jednoga mjeseca do godine dana. Nekoliko Roma čak navodi da bi se mogli uključiti u program učenja i poučavanja koji traje nekoliko godina. Na sve se odgovore intervjuiranih Roma treba gledati u korelaciji s poslom i financijskom potporom. Pojedine su intervjuirane osobe istaknule kako bi im novčani poticaj omogućio veću posvećenost procesu učenja i poučavanja.

Sadržaji učenja Intervjuirani Romi naveli su da bi voljeli naučiti:

Čitati i pisati

Pisati osobno ime i potpisivati se

Osnove matematike

Strani jezik (engleski, njemački jezik i sl.)

Profesionalne vještine (mehaničar, vrtlar, kuhar, cvjećar, frizer, zidar, računalne vještine, slikar, brijač, krojač…)

Voziti auto

Koristiti računalo i služiti se internetom

Više o talijanskoj kulturi

24

Potrebna potpora za prenošenje znanja članovima obitelji Na upit što bi im bilo potrebno kako bi svoje znanje prenijeli drugim članovima svoje obitelji, mnogi su Romi izjavili da bi to bila potpora profesionalna trenera u smislu didaktičkih materijala, olovaka, knjiga i sl. Osobe koje su se prethodno izjasnile kao nepismene na to pitanje odgovorile su da nemaju znanja koja bi mogli prenijeti drugim članovima svoje obitelji. Nekoliko Roma izjavilo je da bi im trebala financijska potpora za troškove života, npr. novac, hrana, smještaj i karte za prijevoz na mjesto održavanja tečaja. Većina intervjuiranih Roma u Austriji može zamisliti sudjelovanje na tečaju/programu jedino pod navedenim uvjetima.

Motivacija Većina intervjuiranih Roma vjeruje da im veća razina obrazovanja može poboljšati uvjete života i olakšati im pristup tržištu rada. Smatraju da bi im obrazovanje pomoglo da imaju više prilika za zaposlenje i bolje plaće. Čimbenici koji ih najviše motiviraju su mogućnost postizanja uspjeha u životu i sposobnost samostalne provedbe svakodnevnih aktivnosti bez potrebe traženja pomoći drugih. Pojedine intervjuirane osobe izjavile su da su dobar trener kao i kvalitetna veza između njega i polaznika, kao i kontinuitet tečaja bitni čimbenici za njihovu motivaciju. Nadalje, tečaj i program bi trebali biti povezani sa stjecanjem praktičnih alata i vještina koje se mogu koristiti u svakodnevnom životu. Dodatno je nekoliko osoba navelo potporu članova obitelji kao bitan čimbenik. Intervjuirani su Romi također kao motivirajući čimbenik naveli kako obrazovanje može pomoći pri socijalnoj inkluziji i poboljšanju negativne slike o romskim obiteljima u društvu; oni bi željeli biti poštovani i da se na njih gleda kao na ostale članove društva. Međutim intenzitet motiviranosti nije jednak kod svih intervjuiranih. Nekoliko Roma, naročito oni stariji, ne pronalaze motivaciju za obrazovanje. Neki od njih vjeruju da obrazovanje neće utjecati na njihovu budućnost ili navode kako nemaju vremena za obrazovanje jer moraju zaraditi novac. Stoga, kako bi nesmetano sudjelovali na tečaju, neki intervjuirani Romi naveli su da bi im bilo potrebno osigurati osnovne potrepštine.

Testiranje znanja Intervjuiranim su osobama romske nacionalnosti također postavljena pitanja koja se odnose na željeno testiranje znanja u okviru tečaja/programa. Sudeći prema njihovim odgovorima, otprilike jedna bi trećina intervjuiranih osoba preferirala usmeno testiranje znanja, druga trećina pismeno, dok treća pismeno i usmeno. Ono što je intervjuiranim osobama bitno prilikom testiranja je to da se testiranje odvija na neformalan način i izvan školskoga okruženja. Nekoliko je Roma izjavilo da bi voljeli da se testiranje provede u skupini.

Rezime rezultata intervjua U nastavku se prikazuju sažeti rezultati intervjua koji sadrže osnovne informacije bitne za strukturiranje tečaja/programa i nastavnih jedinica.

Obiteljsko učenje, posebnost romske populacije i mobilnost Stručnjaci se slažu da prilikom poučavanja u obiteljskom učenju treba imati na umu činjenicu da definirane uloge unutar obitelji mogu izazivati probleme. Navode kako se recimo očevi mogu osjećati manje ugodno nego majke tijekom obiteljskoga učenja. Treneri bi trebali ukazivati na jake strane roditelja i pokušati spriječiti njihov osjećaj srama. Tijekom obavljanja intervjua sa stručnjacima i Romima postalo je jasno da je ciljna skupina veoma heterogena te da je bitno razdvojiti alohtone od autohtonih, kao i romske starosjedioce koji

25

migriraju. Iako je cilj ovoga Priručnika strukturiranje nastavnih jedinica koje će se koristiti za tečajeve/programe za mobilne romske obitelji, to ne znači da se ne mogu primijeniti i za sjedilačke romske obitelji. Bitno je da treneri i provoditelji tečajeva i programa temeljna obrazovanja imaju na umu raznolikost obitelji s kojima rade. Ovaj Priručnik nastoji uzeti u obzir sve mogućnosti za strukturiranje tečaja koji može biti primjenljiv za sve zainteresirane romske obitelji. Rezultati intervjua pokazali su da u Austriji postoji mnogo mobilnih romskih obitelji dok su recimo u Portugalu nazočne sjedilačke. S druge strane, u Bosni i Hercegovini, Italiji, Rumunjskoj i Srbiji su nazočna oba tipa obitelji, i sjedilačke i mobilne. Stručnjaci su naglasili da najčešće očevi putuju sami u inozemstvo. Pri navođenju razloga intervjuiranih Roma zašto nisu pohađali školu duže razdoblje, odgovori su varirali, djelomično radi heterogenosti skupine, te različitih: zemalja podrijetla, skupina, godina, spola i veličine obitelji, kao i dužine boravka u jednoj zemlji. Kako bi se informacije o razini znanja romskih članova obitelji prenijele iz jedne organizacije u drugu (pružatelja tečaja), stručnjaci smatraju da je jedno od mogućih rješenja kreiranje jedne vrste portfelja s komentarima trenera o procesu učenja i poučavanja. Odluka žele li prenijeti taj portfelj na pokaz sljedećem treneru prilikom upisivanja tečaja, trebala bi biti na samim polaznicima, tj. članovima obitelji. Primjer je takva portfelja naveden i pojašnjen u dodatnom poglavlju („Mobilnost“) uključujući i primjer za alat mobilnosti.

Trajanje tečaja i učestalost susreta Odgovori dobiveni prilikom intervjuiranja stručnjaka i Roma veoma su različiti kada je u pitanju trajanje tečaja i učestalost susreta. Stručnjaci su naveli da je trajanje i dužinu tečaja najvažnije prilagoditi potrebama i dostupnosti obitelji. Većina stručnjaka i Roma izjavili su da bi jedna nastavna jedinica trebala trajati između jednoga i dva sata, iako su Romi spominjali i trajanje između 30 minuta i 4 sata. Za učestalost susreta navode od jednoga do tri puta tjedno. Ukupno trajanje tečaja Romi predlažu između jednoga mjeseca do jednu godinu, a stručnjaci od 5 tjedana do 6 mjeseci. Kako bi se uzele u obzir potrebe i obveze obitelji, jedan će se nastavni sat odvijati u trajanju od 45 minuta. Uz to je vrijeme potrebno uračunati i određeno vrijeme prije i poslije održavanja sata, kao i pauzu ukoliko se s obitelji dogovori održavanje više od jednoga nastavnog sata taj dan. Naime, obitelj bi trebala odlučiti želi li održavanje jednoga ili dva nastavna sata u tijeku jednoga dana, kao i broj nastavnih susreta tijekom tjedna. U poglavlju „Smjernice za prvi nastavni sat“ je detaljnije opisan način kako tijekom prvoga susreta zajednički s polaznicima odlučiti o učestalosti susreta, kao i o dužini tečaja. Stručnjaci su izjavili da bi za obiteljsko učenje treneri ponekada mogli dati domaću zadaću.

Uvjeti za realiziranje programa Intervjuirani stručnjaci predložili su dvije lokacije gdje bi se obiteljsko učenje moglo održavati: ili u domu obitelji ili recimo u prostorijama obrazovnoga/trening centra, romske organizacije, socijalne institucije (poput Caritasa) ili župe. Obje opcije imaju prednosti i nedostatke, ali je na kraju najvažnije ono što obitelj želi i mjesto na kojem imaju mir i tišinu kako bi se mogli koncentrirati na rad te mjesto na kojem se ne bi osjećali posramljeno. Većina je intervjuiranih Roma izjavila da bi najviše voljeli učiti u učionici u svom susjedstvu, npr. prostorije društvenoga centra ili socijalne institucije (kao što je Caritas), koju već poznaju te kako bi izbjegli gubljenje vremena u transportu. Navode kako prostorije ne bi trebale biti tipične učionice i da im je potrebno da se osjećaju prihvaćenim i poštovanim. Mjesto bi održavanja tečaja trebalo riješiti za svaki tečaj pojedinačno, uzimajući u obzir mogućnosti svake organizacije i potrebe obitelji s kojom se radi. Atmosfera u prostoriji za učenje treba odražavati dobrodošlicu te biti mirno okruženje za rad kako bi se polaznici fokusirali na učenje, navode i intervjuirani stručnjaci i Romi. Nadalje, stručnjaci navode da prostorija također treba biti dovoljno

26

osvijetljena, udobna, s omogućenim pristupom za osobe s invaliditetom, opremljena s dovoljno stolova i stolica kao i malom knjižnicom i prostorom za čitanje (čitaonica). Intervjuirani Romi naveli su i pitanje skrbi nad djecom za vrijeme njihova angažmana tijekom nastavnih susreta. Navode ukoliko bi njihova djeca bila zbrinuta tijekom sati koje provedu na tečaju, to bi im olakšalo koncentriranje na učenje. U poglavlju „Odgajatelj“ navodi se primjer opisa posla osobe koja skrbi za djecu dok su roditelji na tečaju i može se koristiti kao primjer organizacijama za provedbu tečaja/programa.

Sadržaji i materijali Stručnjaci i Romi se slažu da su čitanje i pisanje, matematičke i digitalne vještine bitno temeljno znanje. Kako je već navedeno, intervjuirani bi Romi voljeli naučiti strane jezike, više o talijanskoj kulturi, naučiti voziti automobil i sl. Stručnjaci također smatraju da bi se moglo uključiti i učenje poput stranih jezika, strukovno osposobljavanje te teme poput: tijelo i zdravlje, demokracija, rodna raznolikost i suvremeni svijet. U skladu s nedostatkom vremena i resursa, te se teme ne mogu uključiti u planirane tečajeve/programe ovoga Priručnika. U svakome slučaju, trener bi trebao osigurati primjenljiv materijal kreiran na osnovi potreba i interesiranja članova obitelji, što bi moglo uključivati informacije o gore navedenim temama prilikom učenja čitanja i pisanja, matematičkih i digitalnih vještina. Materijali za učenje također trebaju biti kreirani individualno za članove obitelji i prilagođeni njihovim potrebama, trebali bi biti interesantni, taktilni, praktični, razigrani i kreativni uz korištenje fotografija kao i različitih metoda koristeći se kulturalnim elementima, diskusijom i sl. U sklopu Priručnika čitatelji mogu pronaći i po 10 primjera jedinica učenja za čitanje i pisanje, matematičke i digitalne vještine.

Testiranje znanja Odgovori intervjuiranih Roma na pitanja o testiranju znanja variraju i podijeljeni su između usmenoga, pisanoga načina testiranja i kombinacije te dvije vrste. U svakome slučaju, testiranje treba biti neformalna tipa i u okruženju koje nije školsko, niti podsjeća na njega. Intervjuirani se stručnjaci slažu da bi se testiranje trebalo provesti u praktičnome kontekstu, individualno i prilagoditi se svakom članu obitelji te se fokusirati na ono što znaju. Primjeri testiranja predočeni su u opisu nastavnih jedinica.

Izvođač programa (Trener) Stručnjaci se slažu da bi se za potrebe provođenja tečaja trebala angažirati educirana osoba za rad s odraslima, ali koja poznaje i rad s djecom, a ne školski nastavnici. Obje skupine intervjuiranih osoba, i stručnjaci i Romi, slažu se da bi trener trebao govoriti materinski jezik obitelji s kojim radi i da je uključivanje Rom medijatora/asistenta prednost koju treba iskoristiti. Stručnjaci navode da dobar trener mora kreirati i upotrebljavati kreativne materijale koji odgovaraju konkretnim potrebama i interesima svakoga člana obitelji s kojom radi, s individualnim pristupom temeljenim na obiteljsku svakodnevnu dinamiku. Nadalje, Romi naglašavaju da trener treba pružati potporu polaznicima i tretirati ih s poštovanjem. Stručnjaci pak nadodaju kako trener mora privući i zadržati interes i pozornost polaznika i dodatno biti strpljiv. U poglavlju “Trening za trenere” je detaljnije opisano neophodno educiranje trenera.

Motivacija i poticaji Stručnjaci navode kako je jako bitno motivirati polaznike osobno, posjećivanjem i razvijanjem osobne veze tijekom tečaja i uvođenjem kreativnih metoda te s korištenjem poticaja i nagrada u vidu materijalnih poticaja, ne novčanih. Intervjuirani Romi izjavili su da bi im trebale obje vrste poticaja. Jedan od poticaja može biti hrana i piće, vaučeri za kupovinu, ali i dobar odnos s trenerom, stjecanje

27

znanja primjenljiva u svakodnevnom životu i mogućnosti da zadatke obavljaju samostalno, bez potrebe za pomoć drugih. U poglavlju “Opće preporuke za tečajeve“ je detaljnije opisana važnost motivacije i poticaja.

KAKO ODRASLI UČE? “Reci mi i ja ću zaboraviti. Poduči me i ja ću se sjetiti. Uključi me u rad i ja ću naučiti.” - Benjamin Franklin Ovo poglavlje daje teoretski pregled andragogije, teorija stjecanja jezičnoga znanja i didaktičkih uputa osnova matematike te najbolje primjere iz prakse.

Osnove andragogije Što je andragogija?

Termin andragogija čine dvije grčke riječi: aner (andros) čovjek i ago (agein) voditi. Termin „andragogija“ je ustanovio njemački srednjoškolski profesor Alexander Kapp 1833. godine. Andragogija je znanost koja se bavi razumijevanjem i oblikovanjem cjeloživotna obrazovanja odrasle osobe. Odnosi se na metode i načela koji se koriste u obrazovanju odraslih. Sva područja od profesionalnoga, društvenoga, političkoga i kulturnoga obrazovanja pa sve do razvoja osobnosti pripadaju tom pojmu. Znanstvenik Jost Reichmann uredio je obrazovanje odraslih kao dio andragogije. U međuvremenu se koncepti obrazovanja odraslih, kontinuirana obrazovanja i andragogije često koriste kao sinonimi u stručnoj literaturi.1 Američki pedagog Malcolm Knowles dalje je razvijao koncept andragogije te se smatra i njezinim utemeljiteljem. Tvrdio je da andragogiju treba razlikovati od češće korištena termina pedagogija (vođenje djece). Knowles je počeo graditi sveobuhvatnu teoriju učenja odraslih pa je razvio andragoški model temeljen na šest postavki:

Potreba za znanjem: Prije nego se angažiraju u proces učenja, odraslima je potrebno znati razlog učenja.

Uloga iskustva: Iskustvo predstavlja izvor i osnovu za učenje, odrasle se osobe upuštaju u obrazovne aktivnosti s većim kapacitetom i drugačijim iskustvom kao mlade osobe.

Poimanje sebe (self-concept): Odrasli imaju pojam o sebi kao o odgovornim za svoje živote i odluke o obrazovanju.

Spremnost na učenje: Odrasli su u najvećoj mjeri zainteresirani za učenje onoga što mogu odmah primijeniti, odnosno ono što je relevantno s aspekta njihova života i rada.

Orijentiranost k učenju: Dok su djeca i mlade osobe subjektivno ili sadržajno centrirani, odrasli su problemno ili životno centrirani u svojoj orijentiranosti k učenju.

Motivacija: Odrasli bolje uče kada su potaknuti unutrašnjom motivacijom (samopoštovanje, kvaliteta života i sl.), nego vanjskom (posao, unaprjeđenje i sl.)2.

Što je pedagogija? Pedagogija je znanost o odgoju. Predavač razvija konceptualno znanje i prenosi sadržaj aktivnosti učenja u pedagoškome okruženju. Pedagogija je definirana kao mnogo različitih tipova i varijacija predavanja. Postoji više načina na koje polaznici uče, a treneri poučavaju. Pojedini od tih načina

1 https://de.wikipedia.org/wiki/Andragogik, [2017, svibanj] 2 http://academic.regis.edu/ed205/knowles.pdf , str. 1; [2017, svibanj]

http://academic.regis.edu/ed205/knowles.pdf

28

uključuju istraživačko učenje, skupno, iskustveno, učenje na daljinu i samostalno učenje. Metode i prakse pedagogije koriste se u poučavanju, a naročito u poučavanju djece.3

Razlike i sličnosti između pedagogije i andragogije Pedagogija

Učenik ovisi o treneru koji strukturira sve aktivnosti i odlučuje: gdje i kada učenici trebaju biti, što se i na koji način poučava te ocjenjuje učenika.

Pedagogija koristi didaktičku metodu jer djeca već posjeduju stanovita iskustva koja bi se mogla iskoristiti iz te metode učenja.

U ovom području postoji normirani nastavni plan i program temeljen na društvenim potrebama.

Djeca su pod izvjesnim pritiskom učitelja, roditelja ili zbog natjecanja za ocjene.4

Andragogija

Za razliku od pedagogije u andragogiji se polaznici sami usmjeravaju i teže neovisnosti. Također su odgovorni za učenje i sami sebe procjenjuju.

U andragogiji se koristi metoda rješavanja problema, rasprave i učenje zalaganjem u zajednici kroz koju se stječe veliko iskustvo.

Nastavni plan i program temelji se na primjeni naučena i na temama temeljene na svakodnevnim životnim situacijama.

Uslijed njihove unutarnje motivacije odrasli obavljaju zadatke i rješavaju probleme što uključuje samopouzdanje, samoaktualizaciju i dr.5

Sličnosti između pedagogije i andragogije Pedagogiji i andragogiji su zajednički problemno usmjereni pristupi. I u pedagogiji i andragogiji postoje autoritativne figure koje pružaju znanje i obrazovanje učenicima/polaznicima pomoću interakcije. Nadalje, učitelj/trener pruža potporu, povratne informacije i resurse za bolje stjecanje znanja učenika/polaznika. Također, pedagogija i andragogija rezultiraju obrazovanjem pojedinca i mijenjaju njegovu/njezinu perspektivu.6

Bitni aspekti temeljna obrazovanja u obiteljskome sustavu Obrazovanje je u obiteljskom okruženju poznato kao obiteljsko učenje i može se opisati kao “svako učenje koje uključuje i djecu i odrasle članove obitelji, gdje su ishodi učenja namijenjeni i jednima i drugima i takvo učenje doprinosi kulturi učenja u obitelji”.7 Obiteljsko učenje uključuje više od jedne generacije unutar jedne obitelji, može biti neformalno (koje se realizira kroz aktivnosti poput igara, slagalica, kvizova i sl.) ili formalno. Bitno je naglasiti kako je obiteljsko učenje često namijenjeno odraslima kako bi nadoknadili nedostajuće znanje (nepismenost, niska razina obrazovanja i sl.) što može utjecati na tijek

3https://www.boundless.com/education/textbooks/boundless-education-textbook/curriculum-and-instructional-design-3/instructional-design-14/what-is-pedagogy-48-12978/; [2017, svibanj] 4 Ibid. 5 https://de.wikipedia.org/wiki/Andragogik; [2017, svibanj] 6http://www.buzzle.com/articles/differences-and-similarities-between-pedagogy-and-andragogy.html; [2017, srpanj] 7Family Learning Works: The Inquiry into Family Learning in England and Wales, niace – promoting adult learning

https://www.boundless.com/education/textbooks/boundless-education-textbook/curriculum-and-instructional-design-3/instructional-design-14/what-is-pedagogy-48-12978/

https://www.boundless.com/education/textbooks/boundless-education-textbook/curriculum-and-instructional-design-3/instructional-design-14/what-is-pedagogy-48-12978/

http://www.buzzle.com/articles/differences-and-similarities-between-pedagogy-and-andragogy.html

29

obrazovanja djece u školi. Takva se situacija često viđa kod romskih obitelji u kojima djeca redovito pohađaju nastavu, a roditelji nisu u mogućnosti pomoći im s domaćom zadaćom. Pojedini su roditelji, naročito majke, svjesni toga nedostatka i žale zbog nemogućnosti da pomognu vlastitoj djeci, ali također žale i za osobnim propuštenim prilikama za obrazovanjem. U biti su temeljne vještine veoma bitne u obiteljskom životu. U slučaju kada su roditelji nepismeni, ne posjeduju jezične ili matematičke vještine, nisu u mogućnosti pomoći djeci oko školskih obveza, što može ometati napredak djece i za posljedicu dodatno opteretiti školski sustav. Roditelji koji poboljšaju osobne temeljne vještine (obiteljskim učenjem ili obrazovanjem za odrasle) mogu adekvatnije pružiti pomoć djeci, te tako i smanjiti mogućnost međugeneracijskoga prijenosa neznanja.8 Glavni je cilj obiteljskoga učenja pomoći roditeljima koji žele pružiti potporu djeci u obrazovanju te se tečajevi baziraju na temeljnim vještinama: čitanje i pisanje, matematičke i digitalne vještine. Tijekom nastavnih susreta i tečaja i roditelji i djeca uključeni su u nastavne aktivnosti. Obiteljsko učenje je način uključivanja odraslih koji ne žele sudjelovati na tradicionalnim tečajevima. Mnogi roditelji mogu biti ohrabreni za sudjelovanje u obiteljskom učenju kako bi pomogli svojoj djeci sa školskom obvezama i zadatcima, što je ujedno i najjači motivacijski čimbenik za roditelje. Nadalje, obiteljsko učenje ohrabruje roditelje za daljnji nastavak tečajeva i obrazovanja. Pojedini dokumenti navode načela koja je potrebno imati na umu kada je u pitanju obiteljsko učenje:

1. Cijela obitelj bi trebala biti uključena u proces učenja i poučavanja. Programi obiteljskoga učenja podrazumijevaju rad odraslih i djece, svatko u skladu s osobnim obrazovnim potrebama.

2. Obiteljsko učenje ima za cilj osnažiti obitelji da preuzmu kontrolu, stoga je veoma bitno saslušati ih i prepoznati njihove ekspertize što je polazna točka za aktivno sudjelovanje obitelji.

3. Kontekst i kulturno naslijeđe su odlučujući i moraju se uzeti u obzir. Intervencije trebaju uzeti u obzir kontekst, kulturu, vrijeme i pristup, što je posebno bitno za romske obitelji čija je kultura usmena. Romi su često marginalizirani kada su u pitanju tradicionalni tečajevi te je stoga veoma bitno učiniti da se osjećaju dobrodošlo i da ne osjećaju posramljenost zbog manjka znanja.

4. Obiteljsko učenje je pozitivan model. Ono ne započinje od nedostataka, nego od osobnih resursa polaznika kako bi prepoznali osobnu snagu i kako bi je upotrebljavali da postignu više ciljeva. Prebacivanje krivnje mora se izbjegavati, dok se osobne vještine trebaju isticati i koristiti kao prednost i snaga polaznika.

5. Obiteljsko učenje treba biti metodološko, a treneri obučeni. Također je bitno naglasiti kako informacijske i komunikacijske tehnologije mogu imati veoma bitnu ulogu u opismenjavanju. Mobilni uređaji, otvoren pristup obrazovnim resursima (OER) i društvene mreže, također imaju snažan potencijal za širenje pristupa obrazovanju odraslih. Oni mogu podržati neformalno učenje te poboljšati prilike za neformalno i formalno učenje s obzirom da ih veliki broj odraslih, niske razine obrazovanja, koristi u svrhu komunikacije (SMS, WhatsApp, Viber i sl.).

Usvajanje jezičnoga znanja Različiti se nazivi koriste za jezike uključene u proces socijalizacije: materinski jezik, prvi jezik, osnovni jezik, L1, a ponekad i izvorni jezik. Za strani jezik koristi se termin drugi jezik ili L2 koji se usvaja

8Directorate-General for Employment, Social Affairs and Inclusion: Improving Policy and Provision for Adult Learning in

Europe. Report of the Education and Training 2020 Working Group on Adult Learning 2014 .– 2015.

30

kasnije tijekom života. Nadalje, pod terminom "dvojezičnost" podrazumijeva se usvajanje dva jezika na razini znanja materinskoga jezika.9

Postoje tri različita načina usvajanja jezika:

Usvajanje materinskoga jezika

Nekontrolirano usvajanje drugoga jezika

Kontrolirano usvajanje drugoga jezika i stranoga jezika koji se uči tijekom školovanja.10 Značenje prvoga ili materinskoga jezika za usvajanje jezika Od diskusije šezdesetih godina prošloga stoljeća, vezano za jezične barijere, poznato je da prvi odnosno materinji jezik igra središnju ulogu za jezični razvoj pojedinca. Osuvremenjivanje i potpora specifičnih jezičnih sposobnosti pojedinca u usvajanju materinjega jezika i istodobna rasta u određenom jezičnom i kulturnom svijetu predstavlja kamen temeljac za ovladavanje drugim ili stranim jezikom. Ukoliko usvajanje jezika nije razvijeno i unaprijeđeno, dolazi do takozvanog semilingvizma ili polujezičnosti. Naime, u tom se slučaju radi o dvojezičnosti koja zauzima nepovoljan smjer jezične socijalizacije zbog čega se ni jedan ni drugi jezik ne mogu razviti. Ukoliko prvi jezik nije cjelovito usvojen, na primjer u gramatici ili pravopisu, nerješivi problemi utjecat će na savladavanje drugoga jezika. Zbog toga postoji veza između savladavanja prvoga i drugoga jezika. Često ljudi iz drugih zemalja idu na tečaj drugoga, tj. stranoga jezika zemlje u kojoj borave, te materinji jezik pada u drugi plan. Rezultat toga je da usvojeno znanje ni za jedan od ta dva jezika nije dovoljno što ih u mnogo čemu ograničava i utječe na razvoj kognitivnih sposobnosti.11

Teorije usvajanja jezika Jezik je krajnje kompliciran sustav gramatičkih pravila, značenja i pragmatične konverzije. Način je jezičnoga razvoja pod utjecajem društvenih, bioloških i kognitivnih čimbenika. Različite teorije usvajanja jezika nude djelomično kontradiktorne, ali i djelomično komplementarne modele:

1. Oponašanje i uvjetovanje (biheviorizam) 2. Urođeni mehanizam (nativizam) 3. Interakcije (interakcionizam) 4. Na temelju sveobuhvatna, konkretna iskustva (kognitivizam)12

1. Bihevioralna teorija (Skinner)

Usvajanje jezika temelji se na imitaciji, ponavljanju. Naglašena je uloga sredine u procesu učenja jezika. Samo okruženje donosi određene lingvističke modele i potiče pravilne jezične iskaze kroz potkrepljenje, nagrade ili slično, dok nepravilni iskazi izazivaju nikakve ili negativne reakcije. Što je češće neka riječ ili izjava prihvaćenija i dopuštenija, to se više ukorjenjuje u samome jeziku. Prema tome, jezik nastaje utjecajem i reakcijama sredine.13

9 Spracherwerb in der Migration – Deutsch als Zweitsprache, str. 1; http://oesterreichischesdeutsch. bildungssprache.univie.ac.at/fileadmin/user_upload/p_oesterr_dt_unterrichtssprache/Publikationen_Rudolf_de_C illia/srdp_cillia_spracherwerb_migration_2011-10-11_f%C3%BCr_BIFIE.pdf [2017, svibanj] 10 Ibid., str. 2. 11 Ibid. 12 http://www.sprachfoerderung.info/spracherwerb.htm [2017, svibanj] 13 Ibid.

31

Stoga je uloga trenera važna jer on definira i primjenjuje odgovarajuće poticaje i povratne informacije učenicima. Na taj način, trener djeluje svojim pozitivnim (nekada i negativnim) reakcijama na proces učenja. Bihevioralna teorija u praksi Ta teorija podrazumijeva vježbanje u malim ponavljajućim koracima, kako bi se lakše steklo činjenično znanje.

Ciljevi učenja: Ciljevi su jasno oblikovani.

Raspored zadataka: Vježbe su jednostavno strukturirane, tako da kao rezultat prevladavaju pozitivne povratne informacije. Također polaznici sami pripremaju zadatke, ali redoslijed definira trener, tj. polazi se od lakših tema da bi se razina kompleksnosti i težine polako povećavala.

Struktura materijala za učenje: Sadržaj za učenje podijeljen je na manje dijelove što zahtijeva koordinirane i međusobno nadograđene zadatke.

Pohvala/Ocjena: Neophodno je dati ocjenu ili pravodobnu povratnu informaciju.14 Praktični primjer Trener: „Možete li identificirati slovo „m“ u riječi koja piše na ploči?“ Polaznik identificira slovo. Trener: „Odlično urađeno, to je slovo „m“.“ Primjenjivo za obiteljsko učenje Bihevioristička teorija je primjenjiva i za obiteljsko učenje. Kada trener pruža potporu članovima obitelji dok izvode vježbe, od njega dobivaju autentične povratne informacije (ne samo negativne, nego i pozitivne). Uz mala ponavljanja i razgovor, obitelj uči zajedno kao što je to ilustrirano u primjeru (umjesto trenera, uključen je drugi član obitelji).

2. Nativistička teorija jezika (Chomsky) „Uređaj za usvajanje jezika“ (Language Acquisitin Device – LAD) je nativistički, ali i hipotetični model usvajanja jezika. U toj teoriji postoji pretpostavka da bez obzira na kognitivni razvoj postoje urođene sposobnosti za stjecanje jezika koje bitno određuju njegovo usvajanje. Chomsky je koristio tu teoriju kako bi objasnio ljudsku sposobnost za stjecanje jezična znanja na osnovi urođena razumijevanja gramatike. Daljnje pretpostavke:

Ljudi usvajaju jezik intuitivno i nesvjesno.

Svi ljudi imaju urođene predispozicije pogodne za usvajanje jezika. Te predispozicije su „formale Universalien“ (odnose se na karakter ili svojstva gramatičkih pravila), „substantielle Universalien“ (informacije o biti jezika) te na temelju toga znanja učenici grade pretpostavku o strukturi jezika (proces hipotetskoga obrazovanja i procjenjivanja).15

Nativistička teorija u praksi Prema nativističkoj teoriji, polaznik ne uči rečenicu po rečenicu, nego gradi rečenice prema pravilima materinskoga jezika ili prvoga jezika. Vježba se sastoji u kompletiranju ili ponavljanju ispravnih

14 https://www.isb.bayern.de/download/1542/flyer-lerntheorie-druckfassung.pdf, str. 4 [2017, svibanj] 15 https://de.wikipedia.org/wiki/Language_Acquisition_Device [2017, svibanj]

32

rečenica uz upute trenera kako bi se naučila pravila. Na primjer razumijevanje položaja glagola u rečenici.

Praktični primjer Trener čita rečenicu iz knjige: „U ponedjeljak je djevojčica pojela jabuku. U utorak je djevojčica...?“ i polaznik dovršava rečenicu s „...pojela jabuku“. Potom polaznik ponovno ponavlja rečenicu kako bi uvježbavao i samim tim zapamtio gramatička pravila.

Primjenjivo za obiteljsko učenje Nativistička teorija također može biti primjenjiva za obiteljsko učenje uz potporu trenera. S obzirom na zadatke pravilnoga dovršavanja ili kompletiranja rečenica, potrebno je da je trener na raspolaganju polaznicima, makar na početku poučavanja jezika radi stabiliziranja i uvježbavanja pravila novoga jezika.

3. Interakcionistička teorija ili teorija konstruktivizma (Bruner) U toj teoriji društvena interakcija igra središnju ulogu kako bi se urođeni jezik razvio. Znanje se jezika usvaja u zajedničkoj interakciji, ponavljanom igrom u kojoj učenik sve više preuzima aktivnu ulogu i prenosi naučene na stvarne situacije. Također je važno napomenuti da društvena interakcija utječe na stanje kognitivnoga i lingvističkoga razvoja svih pojedinaca.16

Interakcionistička teorija u praksi Tijekom poučavanja ili učenja ne rješavaju se didaktički problemi, nego se individualno istražuju, te se konstruiraju načini za iznalaženje njihovih rješenja. To je proces u kojem dolazi do izražaja individualna izgradnja znanja i društvena interakcija. Dakle trener je taj koji je u drugom planu i ima ulogu samo poučavanja ili vođenja proces učenja, koji podržava autonomne i društvene procese rada.

Cilj učenja nije pronalazak rješenja na osnovi ustaljenih metoda, nego umijeće i sposobnost učenika za suočavanja s određenim situacijama i nošenja s njima kako bi na kraju razvili vlastita rješenja. Shodno tome, središnju ulogu ima reflektivni sustav i stvaranje originalnoga konteksta.

Metode poput rada u skupinama i zabavnih aktivnosti (unutarnjih ili vanjskih) djelotvorne su u otkrivanju i kreiranju ciljeva i plana rješenja problema, ali također i za dobivanje ideja od drugih učenika (bitno je da učenici postavljaju pitanja jedni drugima).

Praktični primjer Da bi ostvario interakciju i komunikaciju, trener nudi skupini igru s loptama. Učenici dolaze u interakciju i međusobno komuniciraju jedni s drugima bez cilja da nešto nauče i međusobno komuniciraju i na taj način uče kompleksne jezične termine jedni od drugih, ali i od „trenera“. Na kraju sve naučene termine mogu koristiti u drugim situacijama.

Primjenjivo za obiteljsko učenje Interakcionistička teorija se može veoma dobro primijeniti za obiteljsko učenje radi uspostavljanja kontakata s drugim osobama, ne samo s članovima obitelji. Svakako da je polaznicima ugodnije raditi sa skupinom ljudi koju veoma dobro poznaju, no bolje je ponuditi rad u skupini u kojoj se polaznici ne poznaju te uz različite aktivnosti mogu učiti jedni od drugih i vježbati pitanja.

16 http://www.sprachfoerderung.info/spracherwerb.htm [2017, svibanj]

33

4. Kognitivna teorija Osnovni je uvjet kognitivna i jezična razvoja konkretno iskustvo sa stvarnim svijetom, svim osjetilima pomoću kojih se stvara slika objekata, koja se potom prerađuje, usvaja i na kraju simbolizira pomoću riječi. Zbog toga je jezik u isto vrijeme i uvjet za napredno i apstraktno razmišljanje.17

Kognitivna teorija u praksi Ljudi iz okolnoga svijeta dobivaju informacija stječu koje se oblikuju u kognicijama i realizacijama. U kognitivnoj teoriji i trener i polaznik imaju središnju ili aktivnu ulogu. Polaznik dobiva informacije i definirane probleme od trenera i na osnovi toga razvija rješenja. Trener pomaže usvajanje novih stvari na temelju prethodnih iskustava. Najprije, određuje prioritetna znanja svake nastavne jedinice, a to rezultira time da postoji struktura na osnovi koje učenik može organizirati proces aktivna i individualna učenja. Kao mentor, trener pomaže učeniku što rezultira time da učenik stvara veze između naučenoga i novih nastavnih jedinica.

Praktični primjer Trener pokazuje učenicima različite vrste lopta. Oni ih proučavaju, ispipavaju dok trener izgovara imena lopta. Poslije ponavljanja, oni uvrštavaju riječi u svoj vokabular. Primjenjivo za obiteljsko učenje Kognitivna teorija je također primjenjiva za obiteljsko učenje. Polaznici mogu naučiti različite riječi za potrebe svakodnevna života. Na primjer, roditelji se s djetetom igraju s taktilnim predmetima. Ukoliko trener (ili neka druga osoba) imenuje taj objekt ili ga opiše, roditelji naučeno mogu ponavljati s djetetom.

Mogućnosti u obrazovanju obitelji, najbolji primjeri iz prakse “Dijaloško učenje” (Urs Ruf, Peter Gallin)18

Strukturiranje je dijalog između trenera, čija se ponuda temelji na profesionalnoj logici i nastavnom planu i programu, i polaznika koji koriste ponudu trenera na individualan način. Glavni je zadatak polaznika dokumentirati korištenje ponude u dnevniku učenja (“Lernjournale”). Instrumenti dijaloškoga učenja:

Osnovna ideja

Zadatci otvorena tipa

Dnevnik učenja

Povratna informacija

Pravila

17 Ibid. 18https://de.wikipedia.org/wiki/Dialogisches_Lernen [2017, svibanj]

https://de.wikipedia.org/wiki/Dialogisches_Lernen

34

Dijaloško učenje i instruktivni koncept – pregled dva različita koncepta učenja19

Dijaloško učenje Instruktivni koncept

Autentični susreti između sadržaja i ljudi Pružanje i prakticiranje znanja

Pedagoške temeljne ideje Svaki učenik treba imati osobni dijalog s onim

što želi objasniti i trebao bi djelovati u poznatom okruženju, poput stručnjaka u

istraživanju.

Pedagoške temeljne ideje Svi učenici trebaju djelovati kao što je opisano u referentnim knjigama (udžbenici, internetski

resursi i sl.).

Redoslijed: Svatko treba iznaći svoje načine i koristiti svoje

mogućnosti.

Zadatak: Određeni se cilj mora realizirati. U suprotnom

se osoba isključuje.

Časopis ili dnevnik: Učenici pričaju o svojim iskustvima s

materijalom.

Zadatci i ispitni radovi: Učenici nastoje koristiti tehničko znanje i

normirane procedure što je moguće profesionalnije.

Povratne informacije (razvoj perspektive) Trener tumači odgovarajuće procese učenja i

daje preporuke.

Ispravak (perspektiva deficita): Trener ocjenjuje pogreške i mjeri odstupanja u

usporedbi s tehničkim normama.

Didaktika elementarne matematike

Između ostaloga, didaktika u matematici traži odgovore na pitanja: Što bi polaznici trebali i mogli naučiti iz matematičkih nastavnih jedinica? Kako bi se trebao ili bi se mogao učiti određeni matematički sadržaj ili kako bi se trebalo/moglo ovladati matematičkim sposobnostima? Kako više mogu uživati u matematičkim aktivnostima? S jedne je strane uvjetovano samom matematikom, a s druge učenicima/polaznicima.

Didaktička načela Kao i sva druga načela, didaktička načela nisu stroge upute ili recepti, nego prijedlozi, sugestije i konstruktivni savjeti. Tijekom proteklih decenija matematički stručnjaci formulirali su veliki broj takvih načela.20

A-I-S Načela (J.S. Bruner) Matematičku činjenicu se može prikazati na tri različita načina:

Akcijski – akcija, djelujući

Ikonički – slika, figurativno

Simbolički – verbalno ili formalno Na akcijskoj razini razlikuje se poduzima li polaznik akciju, doživljava ju ili ju zamišlja.

19 Dialogisches Lernen nach Urs Ruf und Perter Gallin, str. 2; http://arbeitsplattform.bildung.hessen.de/fach/2/news/dez/dialog.pdf [2017, svibanj] 20 http://www.didmath.ewf.uni-erlangen.de/Vorlesungen/Hauptschule/Zahlbereiche/ws08_09/Did06_04.pdf, str. 1.

[2017., svibanj]

http://arbeitsplattform.bildung.hessen.de/fach/2/news/dez/dialog.pdf

35

Praktični primjer: Četiri djevojčice i tri dječaka idu u kino. Koliko karata trebamo kupiti? Spajanje dviju količina predstavlja akciju. Također se sam proces može prikazati grafički i zabilježiti simbolički (4+3=7).21

Operativno načelo Objekt se stavlja u fokus te se pokaže kako je on konstruiran i pronalazi se odgovor kako on reagira kada se na njega djeluje. U užem smislu, to znači da kompatibilnost, asocijativnost i reverzibilnost igraju važnu ulogu u uvođenju i uvježbavanju unutar matematičke domene.22

Sustavni proces učenika:

Ispitivanje: koje su aktivnosti/postupci izvodivi i kako su povezani?

Pronalaženje: što i u kojoj mjeri mijenja objekt?

Opserviranje: koje efekte imaju operacije na kvalitetu i odnose objekata („što će se dogoditi sa ako…?)

Praktični primjer – Ploča „sto“ (Floer, 2003) Učenici trebaju odrediti zbroj kvadratića (2x2). Nakon toga papir s kvadratima namjestimo tako da pomjerimo izrezani kvadrat prema desno, lijevo ili dolje. Učenici potom trebaju odgovoriti na pitanja: Što se događa sa zbrojem ukoliko: pomjerite kvadrat desno ili lijevo od prvoga kvadrata?

Najbolji primjeri iz prakse

“mathe 2000” (Wittmann & Müller)23 Ovaj koncept ima načelo aktivna učenja i učenja otkrivanjem, što znači samostalno traženje i transformiranje informacija i izgradnja znanja vlastitim aktivnostima. Fokus područje: Orijentacija aktivnosti, produktivna vježba, akcija rješavanja problema, kooperativno učenje, diferencijacija, učenje u složenim situacijama i individualni načini pronalaženja rješenja.

Igranje uloga – zbrajanje u svakodnevnim situacijama Učenici rješavaju prikazanu situaciju iz matematičkoga udžbenika (zadatak). Nastavnik na ploči objašnjava ispravno pisanje i način izgovora elemenata iz zadatka. Zatim situaciju opisuju učenici – moguće s likovima/predmetima na stolu (npr. korištenje jabuka za zadatak računanja). Nakon toga imaju jasnu sliku o zbrajanju uz uporabu svakodnevnih objekata.

Vježba praćenja Učenici na osnovi jedne, zadane vježbe, osmišljavaju do tri dodatne i vezane vježbe. Na temelju njih pokušavaju ispričati aritmetičku priču (npr. uporabom skiciranja) drugim polaznicima. Ukoliko postoji poteškoća s terminologijom ili izražavanjem pojedinih pojmova, trener može pomoći polaznicima npr. ukazujući na ključnu riječ koja je povezana s opisom slike/ilustracije.

21 Ibid. 22 Ibid., str. 4. 23http://193.174.11.181/PDF-Files/suhr_ue.pdf, str. 2. [2017., svibanj]

http://193.174.11.181/PDF-Files/suhr_ue.pdf

36

Ciljevi učenja:

Učenici se upoznaju s operacijom zbrajanja u svakodnevnim situacijama.

Učenici objašnjavaju zbrajanje na akcijskoj razini te prenose vezu na simboličku razinu.

Učenici znaju značenje znaka jednakosti.

37

VAŽNI ASPEKTI ISHODA UČENJA

Ishodi učenja Planiranje nastavna procesa počinje od samoga kraja. Iako su etape nastavna procesa (planiranje, pripremanje, realizacija, vrednovanje) međuovisne i ciklična su karaktera, planiranje je prvi korak u pripremanju nastave kao namjerne i svrsishodne aktivnosti nastavnika i polaznika svakoga obrazovnog procesa. Planiranje počinjemo pitanjem: što u ovom procesu želim postići i kako? DeSeCo, OECD, Tuning program i brojni drugi nastojali su definirati ključne kompetencije neophodne za život u suvremenom svijetu koje pojedinac stječe tijekom cijeloga života u procesima formalna i neformalna obrazovanja, kao i informalna učenja. Ključne kompetencije su: sposobnost komuniciranja na materinskom, stranom jeziku; razumijevanje i korištenje znanja iz matematike, znanosti i tehnologije; sposobnost korištenja digitalne tehnologije; sposobnost učenja; socijalne i civilne vještine u multikulturnom okruženju; poduzetništvo i sposobnost kulturna ophođenja. Tri su kategorije ključnih kompetencija: 1) interaktivno korištenje alata (korištenje jezika, simbola i teksta), korištenje znanja i informacija, korištenje tehnologija; 2) sposobnost komuniciranja s heterogenim skupinama (stvaranje dobre komunikacije s drugima, timski rad, upravljanje i rješavanje sukoba); 3) autonomno djelovanje (razumijevanje širega konteksta u kojem djelujemo, sposobnost upravljanja

svojim životom – postavljanje ciljeva, prioriteta i strategija njihova ostvarenja, te razumijevanje vlastitih interesa i sposobnost ostvarenja istih u kompleksnim okruženjima). Kada znamo što nastavnim procesom želimo postići, tj. kojim kompetencijama želimo da polaznici ovladaju, onda postavljamo ciljeve poučavanja i formuliramo ishode učenja. Pod ciljevima se podrazumijeva ono što nastavnik namjerava postići u procesu poučavanja, dakle, ono što nastavnik želi poučavati. Dok se kod ciljeva radi o namjerama nastavnika, kod ishoda učenja radi se o učenju, tj. o onome što se očekuje od polaznika da postigne na kraju procesa poučavanja. Prema Dragičević i Dželalija24 (2016) ishodi učenja su jasni i precizni iskazi o tome što polaznici trebaju znati, razumjeti i biti u stanju uraditi, kao i predstaviti na kraju procesa poučavanja. Ishodi učenja su kompetencije koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja. Ishodi učenja, za razliku od obrazovnih ciljeva, definiraju ono što bi morao znati i biti u stanju učiniti polaznik, a ne nastavnik. Ishodi učenja ne ukazuju na vrstu aktivnosti ili metodologije koja će se koristiti tijekom procesa poučavanja, nego na očekivanja o tome što će polaznici postići tijekom procesa učenja i poučavanja.

Ishodi učenja trebaju biti:

Specifični (ishodi trebaju biti specifični što je više moguće, formulirani jasnim i preciznim riječima).

Mjerljivi (mjerljivost ishoda omogućava objektivnost prilikom procjene, važno je odrediti kriterije i načine kako mjeriti je li ishod postignut).

Dostižni (iako nastavnik unaprijed definira ishode učenja, važno je da o ishodima programa polaznici budu upoznati pri prvom zajedničkom susretu, a o ishodima učenja svake nastavne jedinice na početku svakoga susreta).

24 Dragičević, T. I Dželalija, M. (2016). Kako napisati ishode učenja? Split: Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu;

http://stemp.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/05/Kako_napisati_ishode_ucenja.pdf

38

Realni (Potrebno je osigurati da su ishodi učenja ostvarivi u razdoblju za koji su pisani, odnosno u kojem će se proces poučavanja i učenja događati).

Vremenski definirani (Ishodi učenja moraju biti vremenski ograničeni, odnosno predstavljati vremenski okvir u kojem će se oni ostvariti).

Ishodi učenja25 su osnova za odabir strategija poučavanja, učenja i provjere naučenoga /usvojenoga/razvijenoga. Jedan od najkorištenijih teoretskih okvira za planiranje, pripremu i vrednovanje obrazovna procesa je Bloomova taksonomija odgojno-obrazovnih ciljeva. Bloomova taksonomija govori o tri osnovna područja ljudske osobnosti i aktivnosti koje se međusobno

preklapaju: kognitivnom (spoznajnom), afektivnom (osjećajnom) i psihomotoričkom (djelatnom – znanje, stavovi i vještine). Bloomova taksonomija nam omogućava da na vidljiv i mjerljiv način izrazimo kvalitativno različite vrste znanja, vještina i stavova polaznika, a aktivne glagole koristimo u procesu formuliranja ishoda učenja za sva tri područja.

Kategorije

KOGNITIVNO PODRUČJE

(Bloom, 1956.; Pohl, 2000.)

AFEKTIVNO PODRUČJE

(Krathwohl, 1964.)

PSIHOMOTORNO PODRUČJE

(Simpson, 1966.)

VII. - - Stvaranje

VI. Sinteza/Kreacija - Prilagođavanje

V. Evaluacija/vrednovanje Karakterizacija Složena operacija (automatizacija)

IV. Analiza Organiziranje Automatizirani odgovor

III. Primjena Vrednovanje Vođeni odgovor

II. Razumijevanje/ovladavanje Reagiranje Spremnost

I. Znanje Prihvaćanje Percepcija

Obiteljsko učenje Obiteljsko učenje je jedinstven način učenja u kojem više generacija jedne obitelji mogu učiti zajedno. U njega mogu biti uključeni skrbnici ili članovi šire obitelji. Taj se način učenja može primjenjivati u različitim formalnim i neformalnim oblicima učenja26 i može imati za cilj stjecanje vještina čitanja i pisanja, matematičkih ili digitalnih vještina. Prema literaturi „obiteljsko učenje je svako učenje koje uključuje djecu kao i članove obitelji, a rezultati su učenja namijenjeni i jednima i drugima i takvo učenje doprinosi kulturi učenja u

25 Ibid. 26http://www.bbc.co.uk/skillswise/tutors/using-skillswise-as-a-tutor/tutors-article-family-learning

http://www.bbc.co.uk/skillswise/tutors/using-skillswise-as-a-tutor/tutors-article-family-learning

39

obitelji“.27 Dobrobiti su te vrste učenja u tome što članovi obitelji mogu učiti jedni od drugih te da trener može razviti različite vještine polaznika, ali i razviti odnose roditelja (skrbnika) i djece.28 Ta vrsta učenja može ohrabriti odrasle da započnu s procesom učenja i poučavanja, polazeći od pretpostavke da su roditelji naviknuti na pomaganje djeci s domaćom zadaćom ili bi željeli znati kako im pomoći u učenju (što većina romskih roditelja nije u mogućnosti radi nedostatka potrebnih vještina). Nemaju samo odrasle osobe korist od te vrste učenja, nego i djeca. Tijekom rada s djecom nadgledaju se socijalni ishodi i nazočnost na nastavnim susretima. U romskoj kulturi obitelj ima veoma bitnu ulogu i predstavlja najvažniju vrijednost. Uobičajeno je vidjeti više generacije romske obitelji kako žive pod istim krovom te kako dijele različite odgovornosti u kućanstvu, ali i u podizanju djece. Struktura i uvjeti održavanja programa obiteljskoga učenja mogu biti bliži romskim obiteljima nego tradicionalno obrazovanje odraslih. Na taj način, polaznici mogu biti s članovima svoje obitelji za vrijeme učenja i razvijanja vještina. Moguće je i pojedine dijelove tečaja održati u domu obitelji, u okruženju gdje se članovi obitelji osjećaju sigurno u poznatoj okolini. Studija provedena s obiteljima u nepovoljnijem položaju, a koje su sudjelovale u obiteljskom učenju, pokazala je da su roditelji nakon pohađanja tečaja postali samouvjereniji u pogledu njihovih komunikacijskih i interpersonalnih vještina, kao i to da su razvili dobre jezične i numeričke vještine tijekom tečaja. Osim toga, roditelji koji su sudjelovali u studiji izjavili su kako su stekli bolje roditeljske vještine, bolje se ophode prema djeci te da su bili učinkovitiji u pomoći djeci s domaćom zadaćom.29 S obzirom da obiteljsko učenje nije uobičajen način učenja i zahtijeva više trenerove pozornosti, potrebna je dobra priprema trenera prije nego što obiteljsko učenje otpočne. Treneri će imati veliku ulogu u procesu učenja i poučavanja obitelji. Velika je odgovornost i dužnost ohrabrivati, motivirati i uključiti članove obitelji da aktivno sudjeluju u tečaju. Razvijanje i održavanje jake veze s članovima obitelji, koja je temeljena na povjerenju može na pozitivan način utjecati na željene ishode učenja što će im pomoći da postignu uspjeh u svakodnevnom životu.

27BaronessHowarth of Breckland, Bryn Davies, Nick Stuart, Ann Walker, Karen Hanson, Margaret Lochrie, Martin Dunford,

Mair Francis (2013) Family Learning Works, Niacehttp://shop.niace.org.uk/media/catalog/product/n/i/niace_family_learning_report_reprint_final.pdf 28http://www3.northamptonshire.gov.uk/councilservices/children-families-education/adult-learning/community-

learning/Pages/family-learning.aspx 29http://dera.ioe.ac.uk/343/1/Family%20learning.pdf

http://www3.northamptonshire.gov.uk/councilservices/children-families-education/adult-learning/community-learning/Pages/family-learning.aspx


http://dera.ioe.ac.uk/343/1/Family%20learning.pdf

40

Opće preporuke za tečajeve Ovo poglavlje daje opće preporuke u pogledu ciljne skupine, motivacije, poticaja, odustajanja polaznika, ugovora s polaznicima te daje smjernice za nastavne jedinice. Preporuke su dane na osnovi istraživanja, tj. intervjua sa stručnjacima, kao i na osnovi iskustva rada s Romima na svakodnevnoj osnovi.

Ciljna skupina Ciljna skupina za obiteljsko učenje su romske obitelji. U tom kontekstu definicija obitelji obuhvaća više od jedne generacije unutar jedne obitelji i najmanje tri člana obitelji koji uče zajedno. Definicija je prilagođena razumijevanju pojma obitelji u romskoj populaciji u kojoj tu obitelj često čine i djedovi i bake, ujaci i ujne i tako dalje. Djeca mogu sudjelovati u obiteljskom učenju, ali od uzrasta koji odgovara godinama za polazak u školu. Za manju je djecu potrebno organizirati odgajatelja. Trener također treba imati u vidu godine starosti djece i odraslih uključenih u obiteljsko učenje. Uključivanje tinejdžera može rezultirati drugačijom dinamikom, nego što bi bio slučaj s mlađom djecom jer svaka dobna skupina ima svoje karakteristike, potrebe i faze psihološkoga razvoja. Uz kreativnost, trener će iznaći način kako uključiti različite dobne skupine polaznika (djece i odraslih) i primijeni adekvatne metode za svaku dobnu skupinu. Moguće je da će doći do blagih konflikata između roditelja i djece tinejdžera te su obiteljska dinamika i upravljanje konfliktom pojašnjeni u odjeljku „Upravljanje konfliktom“.

Spol Generalno govoreći, tečajevi su strukturirani za mješovite skupine, ali trener ima mogućnost razdvajanja skupina prema spolu ukoliko osjeća da je to neophodno.

Motivacija – strategija Kao što je već napomenuto u poglavljima „Važni aspekti obrazovanja odraslih“ i „Trening za trenere“ motivacija je važan, ako ne i najvažniji dio treninga. Iz toga je razloga posebna pozornost dana motivaciji prilikom intervjuiranja stručnjaka iz područja obrazovanja i Romima, provedenim u zemljama sudionicama projekta (rezultati se mogu pogledati u prethodno prikazanim rezultatima intervjua). Ukratko je posao trenera održavanje motiviranosti polaznika i to može raditi na više načina. Navodimo neke: treneri ne bi smjeli davati obećanja za ono što ne mogu ispuniti (kao što je na primjer zaposlenje nakon završena tečaja); kako bi motivirao polaznike, trener jasno treba reći koje se vještine mogu steći tijekom tečaja i koje teme će se obraditi, a koje ne. Dodatno, tečaj treba biti praktičan i povezan sa svakodnevnim životom i veoma je bitno da trener zadobije povjerenje polaznika. Na kraju je veoma bitno da trener ni na koji način ne ponižava ili sramoti polaznike. Stoga je naročito bitan prvi susret trenera i polaznika i prvi sat (detaljnije možete pronaći u poglavlju „Smjernice za prvi sat“ na kraju Priručnika). S jedne je strane održavanje motivacije polaznika, a s druge njezino izgrađivanje. Izgradnja motivacije je samo djelomično posao trenera jer se motivacija treba postići prije nego tečaj otpočne i može biti uspješno jedino ako je tema obrazovanja i njegove važnosti zastupljena u romskim zajednicama. To se može realizirati na različite načine:

Povezanost s lokalnim zajednicama: Bitno je da je trener od prije poznat zajednici, kako bi mogao stupiti u kontakt s njezinim liderima i pokušao se upoznati sa zajednicom kao i njezinim članovima prije početka tečaja.

Službe socijalnoga rada i savjetovanja: Mogu odigrati bitnu ulogu – na primjer tijekom savjetovanja u sigurnom i povjerljivom okruženju, mogu se dotaknuti teme obrazovanja i njegove važnosti te se o njoj može diskutirati.

41

Uzori: Jedan od načina može biti i ukazivanje na osobe iz romskih zajednica koje su uspjele završiti školovanje te njihovo obraćanje zajednici i objašnjavanje kako im obrazovanje može pomoći u svakodnevnome životu. Kako je već napomenuto, potrebno je biti obziran i ne obećavati ono što se ne može ispuniti (pogotovo ne posao), nego samo povezati obrazovanje s njihovim svakodnevnim životom i kako ono može pomoći u toj svakodnevnici.

Povezanost sa školom: S obzirom na to da su i djeca sudionici obiteljskoga učenja, bilo bi korisno posjetiti ih u školi i na taj način ostvariti kontakt, kako bi djeca upoznala trenera.

Pomoć djeci: U nekim primjerima dobre prakse roditelji ili djedovi i bake počeli su s procesom učenja i poučavanja kako bi bili u mogućnosti pomoći djeci s domaćom zadaćom, čitati priče i sl. Stoga, prilikom razgovora s odraslima o tečaju, fokusirajte se i na značaj pomoći i potpore djeci.

Važno je imati strpljenje i visoku razinu tolerancije s obzirom na to da je potrebno vrijeme da se Romi motiviraju kako bi se uključili u program, jer obično imaju loše iskustvo s obrazovanjem. Treba imati na umu da je osoba koja dolazi na tečaj ta koja će pričati o obrazovanju u svojoj zajednici, dijeliti svoja znanja i na taj način djelovati motivirajuće na ostale članove zajednice za uključivanje u program.

Poticaji Također, poticaji mogu biti moćan motivator. Poticaji mogu pomoći pri održavanu motiviranosti polaznika kako su to u intervjuima naveli i sami stručnjaci iz područja obrazovanja odraslih. Svakako da je bolje u skupini imati polaznike s unutarnjom motivacijom, ali je iskustvo pokazalo kako je za romsku populaciju dobro funkcionira i vanjska motivacija te se stoga ona i preporuča, ali u skladu s okolnostima. Ipak, poticaju trebaju biti prilagođeni jer nije svaki poticaj prikladan. Naime, on treba biti prilagođen svakodnevnim potrebama polaznika (na primjer kada donirate pakete hrane, vodite računa o tome imaju li hladnjak, mogu li skuhati hranu i gdje je mogu čuvati). U nastavku prilažemo popis korisnih i onih manje korisnih poticaja i preporuke kako ih koristiti na najbolji način:

Tijekom tečaja preporučamo da polaznici imaju na raspolaganju besplatno piće, kolače, kavu i čaj (i mogućnost da to ponesu i članovima obitelji) te ukoliko je moguće jedan obrok.

Paketi s hranom bi također mogli biti korisni, ali jedino ukoliko sadrže artikle koje mogu koristiti. Stoga bi trener, prije nego se odluči na takvu vrstu poticaja, trebao imati informacije o navikama i mogućnostima polaznika za skladištenje i pripremanje namirnica.

Također, mogu se koristiti paketi s odjećom i higijenskim potrepštinama (gel za tuširanje, brijač) pritom ponovno vodeći računa da im je sadržaj paketa od koristi.

Paketi s priborom za rad (bilježnice, olovke, brisači i sl.) također mogu biti poticajni. Osigurajte dovoljno materijala na raspolaganju i u učionici u slučaju da netko od polaznika zaboravi svoj osobni.

Zajedničke obiteljske aktivnosti (poput odlaska u zoološki vrt, gledanje filma i sl.) mogu biti korisne, s tim da je potrebno imati na umu organiziranje aktivnosti u kojima se polaznici osjećaju sigurnije (npr. gledanje filma u društvenom centru umjesto davanja ulaznica za kino gdje se možda neće osjećati dobrodošlo) te je potrebno uzeti u obzir sve druge detalje (poput hrane, karata za prijevoz i sl.).

U nekim se slučajevima pokazao kao primjer dobre prakse davanje novca polaznicima za redovito pohađanje nastave, što je djelovalo kao snažan motivirajući čimbenik i utjecao je na redoviti dolazak polaznika na nastavu. Na taj se način polaznicima nadoknađuje gubitak prihoda (koje ostvaruju prodajom stvari, skupljanjem sekundarnih sirovina...) koje gube zbog redovite nazočnosti na nastavi. Ipak, financijska motivacija mijenja dinamiku tečaja i potrebno je imati određenu dozu opreza pri uporabi te vrste poticaja. Ukoliko se odlučite

42

koristiti novčanu kompenzaciju, obratite pozornost i na aktivnost tijekom nastave i povežite davanje novca, ne samo prisutnošću polaznika nego i njihovom aktivnosti tijekom nastave.

Napuštanje tečaja i programa Jedno je od bitnih pitanja prilikom provođenja programa obiteljskoga učenja kako se nositi s odustajanjima polaznika. Svakako da polaznici imaju pravo odustati od programa, no ukoliko cijela obitelj želi napustiti program obiteljskoga učenja, predložili bismo sljedeće korake:

Posjetite obitelj u njihovom domu i pokušajte doznati što je razlog odustajanja i porazgovarajte s njima o tome. Moguće je da im ne odgovaraju vrijeme ili mjesto održavanja nastavnih susreta pa razmislite o prilagodbi.

Ukoliko je trener razvio čvrst odnos s članovima obitelji, to će im omogućiti da se osjećaju ugodno i govore otvoreno te je veća vjerojatnost da će se iznaći rješenje za problem (poput ponovna, naknadnoga uključivanja u program, mijenjanje tečaja i sl.).

Ukoliko obitelj u svakom slučaju želi odustati, objasnite im kako će imati mogućnost naknadno ponovno započeti s programom i kako to mogu učiniti (npr. gdje se mogu ponovno prijaviti i sl.).

Dajte im certifikate za kompetencije koje su stekli do momenta odustajanja od programa te im objasnite da će možda, ukoliko budu željeli započeti program ponovno, to morati učiniti od samoga početka.

Posjetite obitelj nakon nekoga vremena kako biste pokazali da nema ljutnje ni zamjeranja s vaše strane – to im može olakšati odluku za ponovnim uključenjem u proces učenja i poučavanja.

Ukoliko jedan član obitelji želi odustati, razgovarajte s njim/njom nasamo, ali i s ostalim članovima obitelji kako biste lakše identificirali u čemu je problem. Prethodno navedeni uvjeti (da se polazniku ostavlja vrijeme za razmišljanje, mogućnost povratka i sl.) za obitelj, vrijede i za svakoga pojedinačnog polaznika.

Dijelovi nastavnoga sata, od dobrodošlice do završetka Dobrodošlica Dobrodošlica trenera je veoma bitna za polaznike, stoga trener treba odvojiti dovoljno vremena da se pozdravi s polaznicima i porazgovara s njima (da ih pita kako su, što su radili od prošloga viđenja...). To je vrijeme jako važno kako bi se stvorilo pozitivno ozračje povjerenja koje trener također može iskoristiti kako bi saznao je li poučavani sadržaj koristan za polaznike u njihovoj svakodnevnici. Ukoliko je moguće, tijekom dobrodošlice poslužite polaznike kavom, sokom, vodom ili nečim drugim što bi mogli ponijeti u učionicu. Preporučujemo planirati najmanje 15 minuta za taj dio koji može biti i službeni početak sata tako da trener i medijator trebaju doći u prostorije i ranije.

Početak sata Kada sat službeno počne, neophodno je da trener priopći polaznicima koje će sadržaje poučavati tijekom toga susreta i kako će to utjecati na njihovu svakodnevnicu. Ishodi učenja trebaju biti

formulirani po SMART metodi (specifični, mjerljivi, dostižni, realni i vremenski definirani – molimo pogledajte ishode vezane za svaku od tema) tako da polaznici mogu sami provjeriti što su naučili.

Ponavljanje S obzirom na to da materijali za učenje nisu dio službenoga tečaja, predstavljeni su samo kao primjeri i sugestije treneru i da ga potaknu na kreativnost. Nadalje, treneru će biti neophodno smisliti neku formu ponavljanja za svaku od nastavnih jedinica koja će se nastaviti na ono što su polaznici prethodno naučili. Ponavljanje (naročito za one nastavne jedinice koje se sadržajno

43

nadopunjuju) je bitan dio procesa učenja i stoga treba biti uključen u svaki njegov dio (kraći ili dulji, zavisno od teme, ali treba trajati najmanje 5 minuta). Metode ponavljanja mogu biti različite i kreativne (na primjer: diskusija o tome kako naučeni sadržaj može biti integriran u svakodnevnicu, kviz, zagonetke ili pismeno ponavljanje ukoliko je moguće). Za dio koji se odnosi na čitanje, pisanje i matematičke sposobnosti neophodno je ne samo ponavljati posljednju nastavnu jedinicu, nego cijeli sadržaj neophodan za razumijevanje nastavka gradiva. Rekapitulacija Na kraju svake nastavne jedinice trener treba biti spreman za kratki sažetak naučenoga i fokusirati se na najvažnije stvari. Također može polaznicima dati ideje kako primijeniti naučene sadržaje u svakodnevnim situacijama. Procjenjivanje Procjenjivanje naučenoga na kraju svake nastavne jedinice trebalo bi biti neizostavan dio, a može se razlikovati od teme do teme. Sugestije za procjenjivanje: pitati polaznike što bi željeli probati uraditi tijekom sljedećega susreta, sagledati prethodnu vježbu i dati svoj osvrt na nju, napraviti kratki kviz ili pitati polaznike čega se mogu sjetiti od onoga što su čuli tijekom proteklih 45 minuta. Pozdrav na kraju susreta Kao i dobrodošlica, pozdrav na kraju susreta uzet će malo vremena, što trener i medijator trebaju imati u vidu pri planiranju sata i vremena. Korisno je pričati s polaznicima, dobiti informacije o njihovu životu, pitati ih što im se svidjelo u nastavnoj jedinici i tomu slično. Jednostavan se pozdrav i odlazak trenera i medijatora na samom kraju susreta lako može protumačiti kao nepristojan i neće pomoći izgraditi dobre odnose. Međutim, trener treba isplanirati to vrijeme te jasno precizirati polaznicima svoju raspoloživost (na primjer može im pojasniti kako nakon završetka svakoga susreta na raspolaganju ima 15 minuta te potom odlazi ispunjavati druge obveze, kao što je recimo susret s drugim polaznicima).

Kontinuirana procjena Provedba kontinuirane procjene omogućava treneru steći uvid kakav utjecaj tečaj ima na znanje polaznika. Procjena može pomoći nastavniku da primijeti promjene i napredak polaznika u učenju. Kontinuirana procjena također pomaže nastavniku zapamtiti vrste aktivnosti koje su imale pozitivan utjecaj na skupinu ili pak one koje su bile preteške za polaznike. Ukoliko nastavnik primijeti da polaznici s teškoćom dolaze do željenih rezultata i ishoda učenja, može promijeniti strategiju i izabrati druge vrste aktivnosti za sljedeću aktivnost učenja. Pomoću dokumenta „Obrazac za procjenu učenja u skupini“ trener može pratiti napredak svakoga polaznika. Također pomaže treneru steći uvid i podsjetiti se kojem se sadržaju treba posvetiti veća pozornost u budućnosti. Primjer dokumenta „Obrazac za procjenu učenja u skupini“ možete pogledati u nastavku.

44

Obrazac za procjenu učenja u skupini Redni broj susreta skupine: …………. Datum: ……………………………………….. Opći opis susreta i sadržaja učenja: ……………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………… Ishod(i) učenja (IU):

IU Ishodi učenja Ispunjeni ishod učenja

✓/ ×

Komentar

IU1

IU2

IU3

IU4

Sugestije za napredak:

Br. Ime i prezime polaznika Potrebni su dodatni primjeri/vježbe za ishod učenja br…

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

x – nije nazočio/la susretu Ime i prezime trenera: …………………………………… Potpis: ……………………………………………

45

SADRŽAJ MODULA 1. Uvod

1.1. Definicija pismenosti/računanja/digitalne sposobnosti

2. Ciljevi i ishodi učenja 2.1. Razina 1 2.2. Razina 2

3. Uvjeti održavanja programa

3.1. Duljina tečaja/programa i učestalost susreta 3.2. Lokacija 3.3. Broj polaznika

4. Vrednovanje postignuća

4.1. Svrha vrednovanja postignuća 4.2. Testiranje prije i poslije 4.3. Primjeri pitanja za testiranje prije i poslije

5. Sadržaj nastavnih jedinica 6. Mogućnost prenošenja sadržaja učenja

7. Kritične točke

46

Modul 1 – Čitanje i pisanje 1. Uvod 1.1. Definicija pismenosti

Pismenost je kao dio prava na obrazovanje jedno od osnovnih ljudskih prava. Temeljno obrazovanje je osnova za ostvarivanje osobnih i socijalnih prava svakoga čovjeka. Nerijetko odrasli ljudi radi različitih okolnosti nisu u mogućnosti steći temeljno obrazovanje, pa time dodatno usložnjavaju nepovoljnost svoga socijalnog, ekonomskog, kulturnog i svakoga drugog aspekta života. Ako odrasli ljudi pri tome žive u obiteljskom okruženju, onda se takav položaj reflektira generacijski i na njihove potomke, ali utječe i na sve druge članove obiteljske zajednice. Pod pojmom pismenosti podrazumijevaju se elementarna ili primarna pismenost, sekundarna ili funkcionalna pismenost i tercijarna ili digitalna pismenost. Primarna pismenost podrazumijeva poznavanje čitanja, pisanja i računanja, kao osnovnih vještina. Sekundarna ili funkcionalna pismenost podrazumijeva razumijevanje pisanih uputa u svakodnevnome životu, te djelotvornost na radnome mjestu i aktivno sudjelovanje u zajednici. UNESCO-va preporuka (1978)30 definira osnovnu pismenost i funkcionalnu pismenost kao rezultat procesa opismenjavanja. Prema preporuci, pismena je ona osoba koja može s razumijevanjem čitati i napisati kratku jednostavnu rečenicu koja se odnosi na njezin svakodnevni život. UNESCO (1978) definira pojam funkcionalne pismenosti na način da osoba koja je funkcionalno opismenjena mora biti u stanju „sudjelovati u svim aktivnostima koje zahtijevaju pismenost za učinkovito funkcioniranje njezine skupine ili zajednice te da je sposobna nastaviti koristiti čitanje, pisanje i računanje (osnovnu pismenost) za svoj osobni razvoj i razvoj svoje zajednice“. Lawton i Gordon31 su definirali funkcionalnu pismenost kao „razinu vještine u čitanju i pisanju koja je potrebna pojedincu kako bi se nosio sa životom odraslih“. Kako navode Dijanošić i Bailey32,a sumirajući Flowerova načela, pismenost se ne definira kao statičko i neosobno stanje:

„Pismenost nije opća sposobnost koju osoba posjeduje ili ne. Pismenost je skup djelovanja i prijelaza u kojima ljudi koriste čitanje i pisanje za osobne i društvene svrhe.

Pismenost je dio diskursnih praksi. Prilikom aktivnosti koje zahtijevaju pismenost čini se više od kodiranja ili stvaranja teksta. Kao i svaka društvena praksa, pismenost ima povijesnu pozadinu s uključenim očekivanjima i socijalnim normama.

Postati pismen ovisi o poznavanju socijalnih norma i individualnom rješavanju problema.

Nove „osnove“ trebale bi započeti ekspresivnim i retoričkim praksama. Iz te perspektive, ono što je osnovno je „know-how“ znanje [poznato pod različitim imenima – heuristika, procesni planovi, retoričke strategije ili strategije rješavanja problema, vještine kritičkoga razmišljanja – ali u biti su akcijski planovi za provedbu čina pismenosti. U toj retoričkoj tradiciji osnovne temeljne vještine uopismenjavanju su one koje su potrebne za: prepoznavanje situacija; planiranje, organiziranje, revidiranje; izgradnju i pregovaranje o značenju; uporabu i prilagodbu sporazuma; i za shvaćanje što novi diskursi očekuju i kako im pristupiti.

Aktivnosti koje zahtijevaju uporabu pismenosti otvaraju mogućnosti za metakogniciju i socijalnu osviještenost. Drugačije rečeno, pismenost kao socijalno, kognitivno djelovanje stvara mogućnosti za strateško razmišljanje i refleksiju.“

Prema tome, pismenost je dinamičan, osoban i permanentan proces. Suvremeni kontekst kontinuirano iziskuje nove kompetencije, a često se zanemaruje činjenica da određeni broj odraslih

30 UNESCO Revised Recommendation concerning the International Standardization of Educational Statistics (1978.):

http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13136&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html [14.9.2017.] 31 Lawton/Gordon (1996) str. 108. 32 Bailey (2004) str. 286.

47

ljudi ne posjeduje ni one temeljne. Upravo se neposjedovanje temeljnih kompetencija naročito odnosi na pripadnike marginaliziranih skupina, tj. romske populacije. Naime oni često ne završe ni osnovno obrazovanje pa je tako neformalno i naknadno opismenjavanje prvi korak u njihovom osposobljavanju za život u zajednici i suvremenom svijetu. Počevši od svakodnevnih životnih situacija i različitih konteksta u kojima se možemo naći, funkcionalna pismenost dobiva na važnosti u rastućim potrebama tržišta rada. Shodno se tome romska populacija sve teže snalazi prilikom obavljanja osnovnih administrativnih i drugih aktivnosti (poput ispunjavanja obrazaca, uplatnica i slično), a ponekad je tržište rada za njih potpuno nedostupno i za poslodavce su nevidljivi. Cilj je ovoga dijela Priručnika pružiti nastavnome osoblju podršku u pripremi i provedbi neformalna temeljna obrazovanja odraslih osoba, a sadržaj je podijeljen na dvije razine: Razina 1 (primarna pismenost) i Razina 2 (sekundarna – funkcionalna pismenost). Svakako, primarna i sekundarna pismenost su uzajamno povezane te ih nije moguće odvojeno poučavati.

2. Ciljevi i ishodi učenja Ishodi učenja33 ne ukazuju na vrstu aktivnosti ili metodologiju koja će biti korištena tijekom procesa poučavanja, nego na očekivanja o tome što će polaznici postići tijekom procesa učenja i poučavanja. Ishodi učenja trebaju biti:

Specifični (ishodi trebaju biti specifični što je više moguće, formulirani jasnim i preciznim riječima).

Mjerljivi (mjerljivost ishoda omogućava objektivnost prilikom procjena i bitno je odrediti kriterije i načine kako mjeriti je li ishod postignut).

Dostižni (iako trener unaprijed definira ishode učenja, bitno je da polaznici budu upoznati s ishodima programa pri prvom zajedničkom susretu, a o ishodima učenja svake nastavne jedinice na početku svakoga nastavnog susreta).

Realni (potrebno je osigurati da su ishodi učenja realni i ostvarivi u predviđenom razdoblju, odnosno u razdoblju kojem će se proces poučavanja i učenja događati).

Vremenski definirani (Ishodi učenja moraju biti vremenski ograničeni, odnosno predstavljati vremenski okvir u kojem će se ostvariti).

Ishodi učenja su polazna točka i osnova za odabir strategija poučavanja, učenja i provjere naučenoga/usvojenoga/razvijenoga. Jedan je od najčešće korištenih teoretskih okvira za planiranje, pripremu i vrednovanje obrazovnoga procesa Bloomova taksonomija odgojno-obrazovnih ciljeva, koja govori o tri osnovna područja ljudske osobnosti i aktivnosti koje se međusobno preklapaju: kognitivnom (spoznajnom), afektivnom (osjećajnom) i psihomotoričkom (djelatnom – znanje, stavovi i vještine). Bloomova taksonomija nam omogućava na vidljiv i mjerljiv način kvalitativno izražavanje različite vrste znanja, vještina i stavova polaznika, a aktivne glagole koristimo u procesu formuliranja ishoda učenja za sva tri područja.

2.1. Razina 1, ciljna skupina: početnici Razina 1 – čitanje i pisanje, razumijevanje abecede – tiskana slova Ciljevi razine 1: pisanje slova abecede (tiskana slova), prepoznavanje uporabe velikoga slova, pravilno izgovaranje svih glasova (slova), čitanje i pisanje Ishodi učenja: Nakon završetka razine 1 polaznici će biti u stanju:

Prepoznati svako slovo u abecedi

Napisati svako slovo abecede (pisana i tiskana slova)

33 Dragičević, T. I Dželalija, M. (2016). Kako napisati ishode učenja? Split: Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu,

dostupno na: http://stemp.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/05/Kako_napisati_ishode_ucenja.pdf

48

Razlikovati samoglasnike od suglasnika

Koristiti slova za kreiranje riječi

Pravilno izgovarati slova (glasove)

Pravilno izgovarati riječi

Napisati svoje ime i prezime (pisanim i tiskanim slovima)

2.2. Razina 2, ciljna skupina: napredni polaznici Ciljevi razine 2: čitanje, pisanje i razumijevanje u svakodnevnim situacijama (primjena) – pisanje jednostavnih rečenica i ispunjavanje obrazaca; razumijevanje pročitana teksta Ishodi učenja Nakon završetka razine 2 polaznici će biti u stanju:

Pisati jednostavne rečenice na osnovu poznatih i često korištenih riječi (pisana i tiskana slova)

Pisati jednostavne tekstove (kao što je ispunjavanje obrazaca, pisanje popisa, kratkih i jednostavnih pisama) (pisana i tiskana slova)

Čitati glasno jednostavne rečenice

Razumjeti pročitani tekst

Prepričati pročitani tekst

Odgovoriti na pitanja na osnovi pročitana teksta

Izvući zaključke na osnovi pisana teksta

Prepoznati temu pročitana teksta

Postaviti pitanja na osnovi pročitana teksta

3. Uvjeti održavanja programa Ovo poglavlje opisuje preporučene postavke za proces učenja, kao što su trajanje i učestalost oba modula, lokaciju na kojoj će se sam proces organizirati kao i broj polaznika. Ukoliko preporuke ne odgovaraju zahtjevima skupine, potrebno je, uz trenerovo znanje i kreativnost, prilagoditi uvjete sredini, potrebama i sposobnostima skupine.

3.1. Trajanje tečaja/programa i učestalost susreta Dužina trajanja tečaja i učestalost susreta treba se prilagoditi članovima obitelji (u skladu sa: školskim rasporedom i obvezama, ruralnim i sezonskim poljoprivrednim radovima, mobilnosti i razdobljima odlaska u inozemstvo radi posla, blagdani, itd.). Preporuka za optimalan učinak je održavanje nastavnih susreta dva puta tjedno, u trajanju od 90 minuta po susretu. Radi specifičnosti učenja u obitelji, više će vremena biti posvećeno zajedničkim zadatcima članova obitelji. Sukladno potrebama i dostupnosti obitelji, nastavni susreti se mogu prilagoditi kada je u pitanju trajanje i učestalost nastavnih susreta. Trajanje je jedne razine 3 mjeseca, što znači da je trajanje cijeloga modula od dvije razine 6 mjeseci. Jedna razina treba imati minimalno 48 sati (36 sati rad s trenerom i/ili Rom medijatorom/asistentom i 12 sati obiteljskih zadataka). Obiteljski su zadatci veoma bitan dio obiteljskoga učenja i trebali bi se provoditi svaki tjedan. Prvi bi susret trebao sadržavati dvije nastavne jedinice, dok bi već drugi nastavni susret trebao sadržavati jednu nastavnu jedinicu i jedan obiteljski zadatak povezan sa sadržajima obrađivanima taj tjedan. Omjer rada s trenerom i obiteljskih zadataka može varirati prema specifičnosti obitelji s kojom se radi. Informacije o trajanju programa i učestalosti susreta je potrebno dati obitelji na samom početku provedbe programa (npr. prilikom prvoga nastavnog susreta).

49

Upitnik za dnevni i tjedni raspored obitelji Trener bi trebao napraviti dnevni i tjedni raspored zajedno s obitelji s kojom radi, tj. definirati vrijeme i datume predviđene za obiteljsko učenje. Trener treba imati na umu da pojedinim članovima obitelji neće biti ugodno iznositi i zapisivati svoju cjelokupnu dnevnu rutinu. U tom slučaju, trener može započeti neformalni razgovor s polaznicima o njihovim obvezama i na osnovi toga s članovima obitelji kreirati tjedni plan nastavnih susreta.

Aktivnost PON UTO SRI ČET PET

Vrijeme ustajanja:

Doručak:

Odlazak na posao:

Odlazak u školu:

Prijepodnevne aktivnosti:

Ručak:

Povratak djece iz škole:

Povratak odraslih s posla:

Poslijepodnevne aktivnosti:

Večera:

Odlazak na počinak:

Vrijeme za obiteljsko učenje:

Ukoliko članovi obitelji znaju koristiti sat, trener im može zapisati vrijeme, no ukoliko ne znaju, može se poslužiti različitim bojama kako bi označio dijelove dana: Jutro: žuta boja Prijepodne: narančasta boja Podne: crvena boja Poslijepodne: zelena boja Navečer: plava boja Veoma je bitno da trener zajedno s polaznicima definira vrijeme nastavnih susreta jer će polaznici na taj način imati osjećaj kako su imali aktivno sudjelovanje u procesu donošenja odluka te će im biti jednostavnije pratiti zadani raspored.

3.2. Lokacija Kada je riječ o lokaciji održavanja nastavnih susreta, poželjno bi bilo realizirati ih u domu obitelji s kojom se radi. U tom slučaju, treneri bi trebali upoznati običaje svih članova obitelji kako bi se lakše uklopili s njihovom dnevnom rutinom i navikama prilikom boravka u njihovom domu. Trener bi trebao upoznati cijelu obitelj te dopustiti im da upoznaju i njega. Ono što je potrebno imati na umu je i primjeren način oblačenja trenera. Bez obzira na lokaciju, potrebno je uključiti i druge osobe u obiteljsko učenje (Rom medijator/asistent, socijali radnik i sl.) koje će pružati potporu tijekom procesa učenja i poučavanja. Ukoliko je potrebno, planiraju se dodatne aktivnosti za odrasle i djecu (koja nisu školskoga uzrasta). Također je potrebno voditi računa i o uvjetima u kojima se održava obiteljsko učenje (temperatura prostorije, osvijetljene, dovoljno prostora za sve polaznike, didaktički materijal, pauze i sl.). U pojedinim slučajevima neće postojati mogućnost trenerova utjecaja na

50

uvjete održavanja susreta u domu polaznika, ali bi u svakom slučaju trebao pokušati objasniti polaznicima zašto bi prilagođavanje prostora za učenje bilo potrebno. Ukoliko je moguće, dobro bi bilo organizirati poseban kutak za učenje. Veoma je bitno kreirati pozitivnu atmosferu za obitelj i u tome može pomoći ako trener popije kavu s obitelji, razmijeni informacije o prethodnom nastavnom susretu, obiteljskoj situaciji i potrebama obitelji i sl. Također, potrebno je pripremiti dovoljno materijala za nastavne susrete i obiteljske zadatke. Ukoliko pak nije moguće održavati nastavne susrete u domu obitelji, potrebno je provjeriti s njima koje su njihove želje i mogućnosti te osigurati da su im na raspolaganju adekvatne prostorije u blizini njihovih domova ili da se nalaze u lokalnoj zajednici.

3.3. Broj polaznika Kada je riječ o broju polaznika, minimalan broj predstavljaju dva člana obitelji: jedna odrasla osoba i jedno dijete iz iste obitelji. Bitno je imati na umu da je u tom kontekstu definicija obitelji šira i uključuje više od jedne generacije iste obitelji.

4. Vrednovanje postignuća 4.1. Svrha vrednovanja postignuća

Prema Pastuoviću (1999)34 vrednovanje je proces utvrđivanja stupnja postignuća ciljeva obrazovanja i odgoja, te utvrđivanje čimbenika odgovornih za postignute ishode i učinke odgojno-obrazovna procesa. Vrednovanje ima različite svrhe, uloge i načine realiziranja. Kako navodi Kyrjacou (2001)35, najčešće svrhe vrednovanja postignuća su:

Osigurati nastavnicima povratnu informaciju o učinkovitosti njihova upravljanja procesom učenja kako bi mogli donositi obrazovne odluke, prilagođavati ciljeve i načine poučavanja predznanju i karakteristikama onoga koji uči.

Osigurati polaznicima pedagoške povratne informacije o postignutoj kompetentnosti iz pojedinih područja poučavanja, odnosno jesu li i u kojem stupnju postigli očekivane ishode i služi poboljšanju postignuća.

Procjena u funkciji snimanja stanja i uvida u trenutačnu razinu usvojenosti kompetencija s ciljem daljnjega planiranja, prilagodbe programa i realizacije predviđenih aktivnosti.

Procjena u funkciji planiranja i eventualne modifikacije procesa poučavanja. To je jedan od razloga zašto vrednovanje treba ostvarivati kontinuirano i koristiti se različitim načinima.

Davanje povratne informacije institucijama, koje izdvajaju određena sredstva za obrazovne programe.

Procjena kao rezultat rada daje mogućnost slanja povratne informacije o završenom obrazovnom ciklusu, stupnju nekoga tečaja i sl., te omogućava mobilnost podataka i njihov prijenos.

4.2. Testiranje prije i poslije Važno je organizirati testiranje prije i poslije, kao i kontinuirane provjere znanja s ciljem uvida u napredak i poteškoće s kojima se susreću polaznici. Formulirani ishodi učenja su osnova za testiranje poslije. Dakle, proces testiranja poslije mora biti temeljen na onome što je predviđeno kao rezultat poučavanja i učenja. Prilikom planiranja nastavne jedinice i formuliranja njezinih ishoda učenja, važno je planirati i način procjene ostvarenosti toga ishoda učenja. Na primjer, ukoliko je planirano

34 Pastuović, N. (1999): Edukologija. Zagreb: Znamen 35 Kyriacou, C. (2001): Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa

51

poučavati polaznike kako napisati svoje ime i prezime, onda će se od njih u postupku testiranja poslije tražiti da napišu svoje ime i prezime kao dokaz svoje kompetentnosti. Preporuča se nastavniku uraditi inicijalno testiranje kroz razgovor s polaznikom. U tom procesu treba uključiti svakoga pojedinca. Formulacija pitanja treba biti prilagođena godinama polaznika. Taj je proces važan zbog daljnjega planiranja. Daljnje procjene mogu biti rađene kontinuirano kroz nastavnikov razgovor s polaznicima i pomoću opservacije.

4.3. Primjeri pitanja za testiranje prije i poslije Primjeri pitanja za Razinu 1 (nastavnik treba prikupiti informacije o iskustvima i očekivanjima polaznika te provesti testiranje):

Razgovarati o svakodnevnom životu i poteškoćama na koje nailaze (potpisivanje dokumenata, pisanje pisama…) (testiranje poslije: pitati za napredak u svakodnevnome životu).

Pitati polaznike o njihovom obrazovanju i iskustvu vezanom za učenje (testiranje poslije: pitati ih o iskustvu vezanom za sam program koji trenutačno pohađaju).

Pitati ih što očekuju od toga programa, što žele naučiti (testiranje poslije: pitati ih jesu li ispunjena njihova očekivanja).

Pitati ih jesu li imali problema u prepoznavanju pojedinih slova. Zadati im oblikovanje neke riječi koristeći slova. Pitati ih da pronađu prvo slovo riječi koja im se zada/kaže. Odabrati slova, oblikovati riječ i tražiti od polaznika da ju pročitaju. Pitati ih imaju li poteškoća pri prepoznavanju velikih i malih slova (jesu li neka teža za

prepoznavanje od drugih). Pitati ih da napišu neka slova i da od njih kreiraju riječ. Dati im papir i zamoliti da napišu slova abecede. Na kraju testiranja napisati zahvalnicu za sudjelovanje na testiranju i zamoliti ih da ju

potpišu. Za već uključene polaznike u program i one koji su završili Razinu 1, kao i završno testiranje

za tu razinu, preporuča se da ne rade ulazni, tj. predtest za Razinu 2. Ali on je obvezan za one koji se prvi put uključuju u program.

Primjeri pitanja za Razinu 2 (nastavnik bi trebao prikupiti informacije o iskustvima i očekivanjima polaznika i provesti testiranja):

Razgovarati s polaznicima o njihovim interesima, aktivnostima. Razgovarati o mogućim problemima vezanim za (ne)pismenost (testiranje poslije: što se

promijenilo). Pitati ih što očekuju od toga programa (testiranje poslije: jesu li njihova očekivanja

ispunjena). Razgovarati o njihovom iskustvu i navikama vezanim za učenje (testiranje poslije vezano za

ono što se promijenilo). Pitati ih čitaju li kući, posjeduju li neke knjige, kakvu literaturu vole čitati. Dati im kratki tekst, npr. razglednicu koju trebaju naglas pročitati. Razgovarati o tome što je napisano na razglednici (neka prepričaju sadržaj, postaviti pitanja

kako bi sami dali zaključke). Zamoliti ih da napišu kratki odgovor na razglednici i postaviti im pitanja.

52

Sadržaj nastavnih jedinica S obzirom na specifičnosti svakoga jezika, različita broja slova, suglasnika i samoglasnika, sam sadržaj nastavnih jedinica nije podijeljen po jezicima. To je samo primjer i preporuka nastavniku kako podijeliti sadržaj prema ishodima učenja.

Razina 1

Broj Nastavna jedinica

Sadržaj nastavnih jedinica za Razinu 1

1. 1 – 24 Naučiti svako slovo abecede (prepoznati, pravilno izgovoriti, napisati svako slovo abecede, kombinirati jednostavne i kratke riječi sukladno specifičnosti svakoga jezika – izgovor i pisanje)

2. 25 – 26 Razlikovanje suglasnika od samoglasnika

3. 27 – 32 Koristiti slova kako bi napravili riječi, povezivanje slova u malo kompleksnije, ali poznate riječi

4. 33 – 34 Vježbati naglas pravilan izgovor riječi

5. 35 – 36 Napisati ime i prezime (pisanim i tiskanim slovima)

Ukupno 36

Razina 2

Broj Jedinica Sadržaj nastavnih jedinica za Razinu 2

1. 1 – 10 Naučiti pisati poznate i često uporabljane rečenice potrebne za svakodnevne aktivnosti

2. 11 – 20 Naučiti pisati tekst koji se koristi u svakodnevnici, kombiniranje rečenica u kratki tekst

3. 21 – 25 Naučiti pravilno izgovarati i čitati riječi i jednostavne rečenice

4. 26 – 31 Razumjeti jednostavan tekst (prepričati, odgovoriti na pitanja iz teksta)

5. 32 – 36 Naučiti zaključivati, prepoznati temu, formulirati pitanja

Ukupno 36

53

5. Mogućnosti prenošenja sadržaja učenja Prilikom pripreme nastavnih jedinica i procesa učenja, očekuje se da trener raspolaže s dovoljno informacija o potrebama, sposobnostima, raspoloživosti kao i jezičnim specifičnostima polaznika. Nastavnikova osjećajnost i kreativnost igraju važnu ulogu u prilagođavanju nastavnih jedinica, motivaciji i učinku polaznika.

Ipak želimo podsjetiti na bitne pojedinosti koje bi se trebale uzeti u obzir kod prijenosa sadržaja i metoda ovoga poglavlja u programe drugih zemalja:

Broj slova: Svaka abeceda ima drugačiji broj slova pa stoga planirano vrijeme za učenje slova za jednu zemlju može biti predugo, a za drugu nedovoljno. Također se u svakom jeziku slova uče različitim redom.

Kombiniranje slova: Također svaki jezik ima svoje razlike glede kombiniranja slova. Dok je recimo u njemačkom jeziku kombinacija „sch“ česta, ona ne postoji u drugim jezicima. Stoga taj sadržaj prilikom provedbe treba prilagoditi različitim jezicima.

Izgovor: Dok je u pojedinim jezicima izgovor prilično jednostavan i prati jednostavna pravila, u drugim je jezicima to znatno teže. Kada koristimo sadržaj priručnika za jezik koji ima kompliciranija pravila, planirajte više vremena za taj zadatak.

Kreiranje riječi: Također je i kreiranje riječi različito u različitim jezicima – za neke jezike ima smisla učiti sva slova pa onda kreirati riječi, dok je u drugim jezicima uobičajeno da se najprije nauče pojedina slova, pa se tek potom formiraju riječi.

Materijali: trener treba koristiti materijale za vježbu poput novinskih članaka, deklaracija proizvoda, marketinških brošura, oglasa, informacija s tim što moraju biti lokalnoga karaktera, npr. iz toga grada, regije. Isto vrijedi i za materijale kojima se uči vrijeme, mjere i slično.

Kritične točke Prilikom provedbe nastavnih jedinica, potrebno je imati na umu:

Veličinu i sastav skupine: Tema je pismenosti često osjetljiva tema jer polaznici osjećaju sram radi neznanja čitanja i pisanja. Stoga je važno biti pažljiv sa sastavom skupine: uzeti u obzir čimbenike poput godina, rodbinskih odnosa, religije, ali i mjesto življenja. Za neke polaznike može predstavljati prednost biti dijelom skupine u kojoj se svi članovi poznaju, dok će drugima biti potrebna veća anonimnost i da su u skupini u kojoj nikoga ne poznaju.

Jezične specifičnosti: S obzirom na to da je ta nastavna jedinica kreirana tako da se održava na materinskome jeziku polaznika, potrebno je provjeriti znanje materinskoga jezika na prvome intervjuu, pogotovo u bilingvalnim sredinama. U slučaju da polaznici imaju više materinskih jezika, potrebno je da odaberu onaj kojim najbolje vladaju.

Strani jezik: Za pripadnike romske nacionalnosti je smisleno učiti jezik govornoga područja na kojem se nalaze (žive ili provode određeno vrijeme radi posla). Ipak temeljno opismenjavanje treba provoditi na njihovom materinskome jeziku dok se nastava stranoga jezika može dodati, ukoliko je to potrebno. Ukoliko skupina tako želi, strani se jezik može koristiti u programu opismenjavanja.

Iskustvo u obrazovanju: čitanje i pisanje je često povezano s obrazovanjem u školi, s kojom većina Roma imaju negativno iskustvo. Jako je važno u tom kontekstu izbjegavati ponavljanje toga iskustva tako što se neće koristiti školski dječji materijal, važno je kreirati atmosferu učenja, ali su od izuzetne važnosti i druga andragoška načela. Iz prakse je poznato kako većina Roma nema nikakvo iskustvo u formalnom programu obrazovanja, te je stoga bitno uzeti u obzir njihove razloge nesudjelovanja u njemu. Potom je veoma bitno uvažiti njihova očekivanja od neformalnoga vida obrazovanja.

54

Držanje olovke: Za pojedine polaznike držanje olovke, te samim tim i pisanje, može biti veoma teško na samome početku (posebice za one koji nikad prije nisu imali priliku pisati). Kako bi im pomogli, potrebno je uraditi kratke vježbe na početku svakoga sata kako bi se razradila ruka i prsti prije pisanja. Također se mogu pokazati vježbe koje mogu raditi kući.

Pisanje: Rasprave se vode oko važnosti pisanja rukom u odnosu na pisanje na računalu. S obzirom na to da je u svakodnevnim situacijama pisanje rukom neophodno (poput ispunjavanja obrazaca ili vlastoručna potpisivanja) i ne može biti zamijenjeno uporabom računala, ono čini sastavni dio programa opismenjavanja. Ipak je moguće da u godinama koje dolaze pisanje rukom neće biti neophodno, nego će se u te svrhe koristiti računalo…

Praktična uporaba: Nastavne jedinice u tom dijelu trebaju biti izravno vezane za svakodnevnicu te je stoga bitno koristiti materijal za učenje iz života polaznika, na primjer pjesme, novine ili poznate i korisne informacije.

55

Modul 2 – Matematičke kompetencije

1. Uvod

1.1. Definicija računanja Pod računanjem podrazumijevamo sposobnost uporabe matematike u svakodnevnome životu. Situacije su u kojima je potrebno primijeniti matematičke kompetencije svakodnevne (npr. kupovina u trgovini, podizanje gotovine s bankomata i sl.). Tako članovi obitelji mogu naići na više dnevnih zadataka u kojima su im potrebne matematičke kompetencije, kao npr. u održavanju kućanstva, kuhanju, pomaganju djeci s domaćom zadaćom, izvršavanju različitih zadataka na radnome mjestu i sl. Stoga, slabo razvijene matematičke kompetencije mogu imati bitan učinak na kvalitetu života, zdravlje i budućnost cijele obitelji. Glavni je cilj ovoga Priručnika dati smjernice trenerima za strukturiranje programa za romske obitelji s namjerom razvijanja matematičkih vještina uz metodu obiteljskoga učenja. Obiteljsko učenje je jedinstven način učenja gdje više generacija jedne obitelji uči zajedno. U obiteljsko se učenje također mogu uključiti i skrbnici ili članovi šire obitelji. Taj se način učenja može primjenjivati u različitim formalnim i neformalnim oblicima učenja.36 S obzirom na to da je računanje veoma važno za cijelu obitelj (djecu, roditelje, bake i djedove, skrbnike), ono se može poučavati svim članovima obitelji u isto vrijeme i to u sklopu obiteljskoga učenja. Dobrobiti od te vrste učenja su u tome što članovi obitelji mogu učiti jedni od drugih te da trener može razviti različite vještine polaznika, ali i razviti odnose roditelja (skrbnika) i djece.37 U romskoj kulturi obitelj ima veoma bitnu ulogu i predstavlja najvažniju vrijednost. Uobičajeno je vidjeti više generacija romske obitelji kako žive pod istim krovom te kako dijele različite odgovornosti u kućanstvu, ali i u podizanju djece. Struktura i uvjeti održavanja programa obiteljskoga učenja mogu biti bliži romskim obiteljima nego tradicionalno obrazovanje odraslih. Na taj način, polaznici mogu biti s članovima svoje obitelji za vrijeme učenja i razvijanja matematičkih vještina. Moguće je i pojedine dijelove tečaja održati u domu obitelji, u okruženju gdje se članovi obitelji osjećaju sigurno u poznatoj okolini. Tijekom procesa učenja i poučavanja koriste se praktične vježbe povezane sa svakodnevnim situacijama (mogu se uključiti i društvene igre, pripremanje objeda ili kreiranje obiteljskoga proračuna kao vježbe iz kojih cijela obitelj može naučiti nešto novo). S obzirom na to da obiteljsko učenje nije uobičajen način učenja i zahtijeva više trenerove pozornosti potrebna je njegova dobra pripremljenost prije nego što obiteljsko učenje otpočne. Treneri će imati veliku ulogu u procesu učenja i poučavanja obitelji. Velika je odgovornost i dužnost ohrabrivati, motivirati i uključiti članove obitelji da uzmu aktivno sudjelovanje u tečaju. Razvijanje i održavanje jake veze s članovima obitelji, koja je bazirana na povjerenju, može na pozitivan način utjecati na željene ishode učenja, što će im pomoći postići uspjeh u svakodnevnome životu. Tečaj matematičkih kompetencija podijeljen je na dvije razine od kojih svaka ima predviđene ciljeve i ishode učenja. Razina 1 namijenjena je za polaznike početne razine, a Razina 2 za napredne polaznike.

1.2. Učenje matematike uz pomoć obiteljskoga učenja Kako je već napomenuto, u romskoj tradiciji obitelj predstavlja najveću vrijednost. Struktura obiteljskoga obrazovanja može biti bliža romskim obiteljima nego tradicionalni način obrazovanja

36http://www.bbc.co.uk/skillswise/tutors/using-skillswise-as-a-tutor/tutors-article-family-learning 37http://www3.northamptonshire.gov.uk/councilservices/children-families-education/adult-learning/community-learning/Pages/family-learning.aspx

http://www.bbc.co.uk/skillswise/tutors/using-skillswise-as-a-tutor/tutors-article-family-learning



56

odraslih. Uz obiteljsko učenje, polaznici mogu učiti zajedno s drugim članovima svoje obitelji, a mjesto održavanja nastavnih susreta može biti u njihovu domu, gdje se osjećaju sigurno i ugodno. Teoretski dijelovi poučavanja matematike i razvijanja matematičkih vještina mogu se izvesti kroz praktične vježbe i konkretne primjere primjenljive za svakodnevni život polaznika. Na taj će način proces učenja biti lakši i ugodniji za polaznike. Studije su pokazale kako trening usmjeren na praksu povećava vjerojatnost polaznika za uporabu i zadržavanje stečenih vještina i nakon tečaja.38 Preporučuje se kreiranje materijala za učenje povezanim s interesima i ciljevima članova obitelji uključenih u obiteljsko učenje. Tečaj bi trebao biti temeljen na različitim područjima od interesa za polaznike. Osobne financije predstavljaju jednu od tema koja je prikladna i interesantna većini ljudi i tako daje mogućnost vježbanja različitih matematičkih operacija. Također se matematičke vještine mogu uvježbati i uz pomoć praktičnih vježba koje uključuju: kuhanje, kućanstvo, ispunjavanje različitih dokumenata, putovanje ili druge teme interesantne polaznicima. U sljedećim poglavljima opisat ćemo strukturu tečaja, ciljeve i ishode učenja Razine 2. U skladu s rezultatima testiranja prije odraslih članova obitelji trener odlučuje kojoj razini skupina pripada: Razina 1 (početna skupina) ili Razina 2 (napredna skupina). Svaka razina sadrži 36 nastavnih jedinica u trajanju od po 45 minuta. Izuzetno je bitno planirati kratke nastavne jedinice s različitim aktivnostima kako bi se održala pozornost i interes svih članova obitelji uz biranje zadataka i vježba koje odgovaraju kompetencijama polaznika. 36 nastavnih jedinica podijeljeno je u 9 skupina, od po 4 zasebne jedinice. Trener treba procijeniti koliko je vremena potrebno da određeni sadržaj ili ishod učenja usvoje članovi obitelji, ovisno o njihovim kompetencijama i vještinama.

2. Ciljevi i ishodi učenja Smjernicama navedenim u ovom Priručnika žele se dati savjeti trenerima uključenim u obrazovanje odraslih Roma. Cilj je Priručnika razvijanje vještina računanja odraslih osoba s obzirom na to da posjedovanje određena znanja iz toga područja, može poboljšati kvalitetu života ali i budućnost cijele obitelji. Iz razloga što su vještine računanja neophodne u svakodnevnome životu, gotovo je nemoguće pronaći radno mjesto bez posjedovanja osnovnih vještina računanja. S tehnologijom, koja se brzo razvija, posjedovanje je vještina računanja postalo obvezno pri zapošljavanju. Naravno, vještine računanja nisu potrebne samo na radnome mjestu. Svakom su pojedincu neophodne u svakodnevnom životu: kako bi prebrojili objekte, mogli očitati vrijeme sa sata, razlikovati oblike, pripremiti obrok, igrati društvene igre i slično. Kako je navedeno, ciljevi i ishodi učenja podijeljeni su na dvije razine. Prije uključivanja u program, svaki polaznik bi trebao proći jednu vrstu procjene kako bi se na osnovi njegova znanja utvrdila skupina/razina u koju će ga se upisati: Razina 1 (početna razina) ili Razina 2 (napredna razina).

2.1. Razina 1, ciljna skupina: početnici Ciljevi su početne razine temeljeni na razvijanju temeljnih matematičkih vještina: razviti osjećaje za brojeve, naučiti čitati brojeve, naučiti pisati i poredati brojeve od ništice do stotinu, izvršavati jednostavne i kombinirane matematičke operacije (oduzimanje i zbrajanje) s brojevima od ništice do tisuću, mjeriti koristeći se različitim jedinicama. Matematika se može poučavati koristeći se praktičnim primjerima i vježbama bitnim i poznatim polaznicima. Uključivanjem praktičnoga iskustva u kurikulum, polaznici ne samo da će razviti osjećaj

38Jacobson, E.D., Sophie og Victoria Purcell-Gates (2003). CreatingAuthenticMaterialsandActivities for the Adult LiteracyClassroom. NCSALL.

57

za brojeve i naučiti kako izvršiti jednostavne matematičke operacije, nego će vježbati te vještine u svakodnevnim situacijama. Sudjelovanjem u tom neformalnom programu, polaznici mogu naučiti kako sastaviti i napisati popis za kupovinu, pročitati cijene na artiklima, pročitati recept, protumačiti račun, planirati putovanje, izmjeriti objekte i slično.

Ishodi učenja Razine 1 Po završetku Razine 1 polaznici će biti u stanju:

Čitati, pisati, poredati i usporediti brojeve od ništice do 999

Razumjeti značenje matematičkih operacija zbrajanja i oduzimanja i znati koristiti ih s jednoznamenkasti, dvoznamenkastim i troznamenkastim brojevima

Vršiti jednostavne matematičke operacije (zbrajanje i oduzimanje)

Izmjeriti dužinu, težinu, volumen, temperaturu

Koristiti se kalendarom, čitati vrijeme s analogna i digitalna sata

2.2. Razina 2, ciljna skupina: napredni polaznici Cilj Razine 2 je razviti kompleksnije matematičke vještine: izvršiti samostalno i učinkovito kombinirane matematičkih operacija (u isto vrijeme uključivanje operacija zbrajanja, oduzimanja, množenja i dijeljenja), razviti svijest o brojevima, potom brojanje pozitivnih i negativnih cijelih brojeva i decimala, mjerenje i mijenjanje iz jedne u drugu jedinicu mjerenja. Također se prilikom vježbanja, kao i na početnoj razini, savjetuje prikazivanje i rješavanja praktičnih primjera iz svakodnevnoga života kako bi se polaznici lakše poistovjetili i brže usvojili znanje. Ishodi učenja Razine 2 Po završetku Razine 2 polaznici će biti u stanju:

Čitati, pisati, poredati i usporediti pozitivne i negativne brojeve

Razumjeti značenje decimalnih brojeva i znati ih pisati i čitati

Uspješno izvoditi osnovne matematičke operacije (zbrajanje i oduzimanje) sa svim brojevima

Množiti i dijeliti s pozitivnim cijelim brojevima

Mjeriti različite objekte i pretvarati jedne mjere u druge

Koristiti se kalkulatorom ili mobilnim telefonima za jednostavne matematičke operacije (zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje)

Koristiti se jednostavnim matematičkim operacijama u svakodnevnome životu

3. Uvjeti održavanja programa Ovo poglavlje opisuje preporuke za uvjete održavanja programa: trajanje tečaja i učestalost susreta za obje razine, lokaciju održavanja nastavnih susreta i broj članova obitelji koji mogu biti uključeni u proces obiteljskoga učenja. U slučaju nemogućnosti praćenja danih preporuka, potrebna je primjena trenerove kreativnosti i znanja da prilagodi uvjete održavanja programa resursima koje ima na raspolaganju, kao i potrebama i sposobnostima članova obitelji.

3.1. Trajanje tečaja/programa i učestalost susreta Trajanje tečaja i učestalost susreta bi se trebala prilagoditi članovima obitelji u skladu: sa školskim rasporedom i obvezama, s ruralnim i sezonskim poljoprivrednim radovima, s mobilnosti i razdobljima odlaska u inozemstvo radi posla, s blagdanima, itd. Preporuka za optimalan učinak je održavanje tri nastavna susreta u jednom tjednu, od čega je jedan susret kombinirani, u trajanju od 90 minuta (45 minuta jedan blok, pauza uz kavu, čaj, sok ili kolačiće, 45 minuta drugi blok). Ukupno je trajanje jedne razine 3 mjeseca, a trajanje je cjelokupna tečaja (od dvije razine) 6 mjeseci. Trideset i šest nastavnih sati po jednoj razini je minimalan broj nastavnih sati koji treba biti održan.

58

Svi se podatci o trajanju tečaja i učestalosti susreta trebaju dati polaznicima (članovima obitelji) na samom početku susreta s njima (npr. na prvome susretu).

3.2. Lokacija Kada je riječ o lokaciji održavanja nastavnih susreta, poželjno bi bilo realizirati ih u domu obitelji s kojom se radi. U tom slučaju, treneri bi trebali upoznati običaje svih članova obitelji kako bi se lakše uklopili s njihovom dnevnom rutinom i navikama prilikom boravka u njihovom domu. Potrebno je odabrati termine održavanja nastavnih susreta u razdoblju kada svi članovi obitelji imaju vrijeme na raspolaganju. Trener bi također trebao odvojiti vrijeme kako bi upoznao članove obitelji, ali i kako bi oni upoznali njega. Ono što je potrebno imati na umu jest i primjeren način oblačenja trenera. Bez obzira na lokaciju, potrebno je uključiti i druge osobe u obiteljsko učenje (Rom medijator/asistent, socijali radnik i sl.) koje će pružati potporu tijekom procesa učenja i poučavanja. Ukoliko je potrebno, planiraju se dodatne aktivnosti za odrasle i djecu (koja nisu školskoga uzrasta). Trener bi prilikom planiranja trebao imati na umu da se ništa ne podrazumijeva. Također je potrebno voditi računa i uvjetima u kojima se održava obiteljsko učenje (temperatura prostorije, osvijetljene, dovoljno prostora za sve polaznike, didaktički materijal, pauze i sl.). U pojedinim slučajevima neće postojati mogućnost trenerova utjecaja na uvjete održavanja susreta u domu polaznika, ali bi u svakom slučaju trebao pokušati objasniti polaznicima zašto bi bilo potrebno prilagođavanje prostora za učenje. Ukoliko je moguće, dobro bi bilo organizirati poseban kutak za učenje. Veoma je bitno kreirati pozitivnu atmosferu za obitelj i u tome može pomoći ukoliko trener popije kavu s obitelji, razmijeni informacije o prethodnom nastavnom susretu, obiteljskoj situaciji, potrebama obitelji i sl. Također, potrebno je pripremiti dovoljno materijala za nastavne susrete i obiteljske zadatke. Ukoliko pak nije moguće održavati nastavne susrete u domu obitelji, potrebno je provjeriti s njima koje su njihove želje i mogućnosti te osigurati da su im na raspolaganju adekvatne prostorije u blizini njihovih domova ili da se nalaze u lokalnoj zajednici. Na kraju bi trener trebao biti na raspolaganju članovima obitelji ukoliko imaju nekih nedoumica ili pitanja.

3.3. Broj polaznika Kada je riječ o broju polaznika, minimalan je broj polaznika dva člana obitelji: jedna odrasla osoba i jedno dijete iz iste obitelji. Bitno je imati na umu da je u tom kontekstu definicija obitelji šira i uključuje više od jedne generaciju iste obitelji.


Vrednovanje postignuća je podjednako bitno i za polaznike i za trenere kako bi se uvidio postignuti napredak polaznika. 39 Vrednovanje postignuća bi trebalo uzeti u obzir sljedeća pitanja:

Koji su ciljevi i ishodi učenja? Za koje se sadržaje čini da su teški za svladati/naučiti? Koji su sadržaji jednostavniji za razumjeti i zapamtiti i zašto?

U nastavku slijede pojedina načela matematičke procjene koja bi se trebala uzeti u obzir:

Vrednovanje postignuća bi trebalo odražavati najvažnije matematičke sadržaje, kao i nekoliko potrebnih vještina kao što su zaključivanje, rješavanje problema, komunikacija i povezivanje ideja.

39 Measuring What Counts: A Conceptual Guide for Mathematics Assessment - https://www.nap.edu

59

Vrednovanje postignuća bi trebalo poduprijeti dobru nastavnu praksu. Vrednovanje može motivirati ljude na učenje ukoliko je osmišljeno tako da stimulira razumijevanje i rješavanje problema. Moglo bi biti i učinkovit način podupiranja volje za učenjem umjesto da ugrozi samopoštovanje polaznika.

4.2. Testiranje prije i poslije

Testiranje prije i poslije ima za cilj praćenje napretka skupine. S tom metodom trener može odrediti znanje polaznika od samoga početka pa do kraja tečaja, kada može usporediti napredak svakoga pojedinoga polaznika na osnovi rezultata tih testiranja. Na osnovi testiranja prije, trener može ocijeniti prethodno znanje polaznika i tako donijeti odluku na koju razinu uključiti polaznika: početnu ili naprednu. Također, na osnovi tako dobivenih podataka, trener može razmotriti potrebu da neke teme treba ili ne treba obraditi s polaznikom. U procesu osmišljavanja načina testiranja razine matematičkih kompetencija, koristili smo se odgovorima dobivenim od intervjuiranih odraslih Roma. Sudeći prema njihovim izjavama, testiranje se može izvršiti pismeno ili usmeno. Savjetujemo da trener uradi testiranje prije i poslije individualno sa svakim polaznikom jer je to način dobivanja realističnijih rezultata. S obzirom na to da testiranje može polaznicima djelovati zastrašujuće i dovesti do nelagode i frustracije, preporučujemo da trener testiranje počne neformalnim razgovorom koji će opustiti polaznika. Nakon što se trener uvjeri da je polazniku ugodno, može početi s testiranjem. Test sadržava pitanja i vježbe koje imaju za cilj utvrđivanje prethodna znanja polaznika. Na pojedina pitanja polaznici trebaju dati usmeni odgovor koji upisuje trener, dok je za druga potrebno upisati odgovor.

4.3. Primjeri pitanja za testiranje prije i poslije

Testiranje prije, Razina 1, Matematičke kompetencije

Ime polaznika/ce: Datum:

Pitanje Odgovor

Jeste li nekada pohađali školu?

Koji ste razred posljednji pohađali?

Koji cilj želite postići nakon završetka ovoga tečaja?

Mogu li Vas zamoliti da počnete brojiti od broja 1? (Uputa za trenera: upišite posljednji broj do kojega je polaznik/ca ispravno brojio/la)

Ukoliko polaznik/ca može točno brojiti, pitajte ga/ju da nastavi brojiti od sljedećih brojeva:

54 87 126 589 1175

Molim Vas riješite sljedeće zadatke: 3+2= 12+3= 26+32= 8-2= 16-3= 86-2=

60

Testiranje prije, Razina 2, Matematičke kompetencije

Ime polaznika/ce: Datum:

Pitanje Odgovor

Jeste li nekada pohađali školu?

Koji ste razred posljednji pohađali?

Koji cilj želite postići nakon završetka ovoga tečaja?

Što biste željeli naučiti kada je matematika u pitanju?

Možete li mi reći točan odgovor za 5-7?

Znate li koliko je dva i pol litra mlijeka?

Možete li brojiti unatrag od broja 753?

Možete li mi reći koliko ste visoki u centimetrima?

Molim Vas riješite sljedeće zadatke (koristeći se kalkulatorom):

5x10= 14x17= 8/2= 177/5=

Po završetku tečaja, primjenjuju se dvije vrste procjene: prva koja je identična onoj s početka tečaja (testiranje prije) kako bi se ocijenio napredak i potom usmena evaluacija, koja bi se trebala uraditi sa svakim polaznikom pojedinačno. Takva bi procjena trebala sadržavati pitanja poput dolje navedenih:

Razina 1 Koji su dijelovi tečaja bili od naročite koristi za Vas? Zašto? Od gradiva koje ste učili tijekom tečaja, što mislite koji Vam dijelovi neće koristiti i zašto? Osjećate li se samopouzdanijim prilikom odlaska u kupovinu? Jeste li koristili kalendar prije tečaja? Koristite li ga sada? Je li Vam tečaj pomogao naučiti gledati na sat? Koristite li sada mjerne jedinice u svakodnevnom životu? Biste li preporučili ovaj tečaj svom prijatelju? Zašto?

Razina 2 Koji su dijelovi tečaja bili od naročite koristi za Vas? Zašto? Od gradiva koje ste učili tijekom tečaja, što mislite koji Vam dijelovi neće koristiti i zašto? Osjećate li se sada samopouzdanijim prilikom kupovine/prodaje? Je li Vam naučeni sadržaj tijekom tečaja pomogao razumjeti Vaš bankovni račun? Možete li sada pomoći djeci s domaćom zadaćom? Je li Vam u svakodnevnom životu potrebno umijeće mjerenja? Koristite li pritom adekvatne

mjerne jedinice? Biste li preporučili ovaj tečaj svom prijatelju? Zašto?

61

5. Sadržaj nastavnih jedinica Posjedovati vještine računanja znači moći koristiti matematičke sposobnosti u svakodnevnome životu. Uporaba je brojeva i izvršavanje različitih matematičkih operacija neophodno za svakodnevni život i osnovne matematičke vještine potrebne su skoro u svemu što radimo: u kućanstvu, na radnome mjestu, tijekom vožnje auta, prilikom pomaganja djeci s domaćom zadaćom… Nedostatak matematičkih kompetencija može imati ozbiljan utjecaj na živote obitelji u nepovoljnome položaju. Cilj je ovoga Priručnika razvijanje matematičkih vještina odraslih Roma uz pomoć obiteljskoga učenja. Povećanjem razine matematičkih kompetencija može se poboljšati kvaliteta života i budućnost cijele obitelji.

5.1. Razina 1 Ciljna skupina: početnici Ciljevi učenja, Razina 1

Pisanje, čitanje, redanje i usporedba prirodnih brojeva od ništice do 99

Razumijevanje značenja zbrajanja i oduzimanja i primjena zbrajanja i oduzimanja s jednoznamenkastim i dvoznamenkastim brojevima s rezultatima od ništice do 99

Provedba jednostavnih operacija zbrajanja i oduzimanja uz pomoć kalkulatora

Preciziranje lokacija i prostornih odnosa različitih objekata

Mjerenje dužine, visine, volumena i temperature

Uporaba kalendara, očitavanje vremena s digitalna i analogna sata Kratki pregled nastavnih jedinica i njihova sadržaja za Razinu 1

br. Jedinica Sadržaj

1. 1-4

Razvijanje osjećaja o brojevima Brojevi od 0 do 10, Uspoređivanje brojeva od 1 do 10 Zbrajanje i oduzimanje Znakovi +, -, =

2. 5-8 Brojevi od 1 do 50 Zbrajanje i oduzimanje s brojevima od 0 do 50

3. 9-12 Brojevi od 0 do 50 Uspoređivanje i redanje po veličini brojeva od 0 do 50 Zbrajanje i oduzimanje s brojevima od 0 do 50

4. 13-16 Zbrajanje i oduzimanje u svakodnevnom životu sa brojevima od 0 do 50 Korištenje kalendara; Analogni i digitalni sat

5. 17-20 Prirodni brojevi od 0 do 99 Uspoređivanje i redanje po veličini brojeva od 0 do 99 Jednostavno zbrajanje i oduzimanje s brojevima od 0 do 99

6. 21-24 Zbrajanje i oduzimanje s brojevima od 1 do 99 Izvršavanje matematičkih operacija zbrajanja i oduzimanja uz praktične primjere

7. 25-28 Brojevi od 0 do 999 Uspoređivanje i redanje po veličini brojeva od 0 do 999 Zbrajanje i oduzimanje s trocifrenim brojevima

8. 29-32 Mjerenje: dužine, težine, volumena i temperature

9. 33-36 Kombinirane matematičke operacije s trocifrenim brojevima u praktičnim situacijama

62

5.2. Razina 2 Ciljna skupina: napredni polaznici Ciljevi učenja, Razina 2

Čitanje, pisanje, redanje i usporedba brojeva skupa cijelih brojeva Ovladavanje razlomcima (npr. ½ ,⅓, ¼) Razumijevanje značenja decimalnih brojeva, njihovo čitanje i pisanje Savladavanje zbrajanja i oduzimanja s realnim brojevima Savladavanje množenja i dijeljenja s pozitivnim prirodnim brojevima Mjerenje i konverzija jedinica za mjerenje Primjena osnovnih matematičkih operacija u svakodnevnom životu

Kratki pregled nastavnih jedinica i njihova sadržaja za Razinu 2

br. Jedinica Sadržaj

1. 1-4 Ponavljanje brojeva od 0 do troznamenkastih (0 do 999) Brojanje unaprijed/unatrag

2. 5-8 Pozitivni i negativni brojevi

3. 9-12 Razlomci Decimalni brojevi

4. 13-16 Zbrajanje i oduzimanje s cijelim i jednostavnim decimalnim brojevima

5. 17-20 Tablica množenja s jednoznamenkastima brojevima Tablica množenja s višeznamenkastim brojevima uz korištenje kalkulatora

6. 21-24 Dijeljenje s korištenjem maksimalno dvoznamenkastih brojeva Dijeljenje s višeznamenkastim brojevima uz korištenje kalkulatora

7. 25-28 Kombiniranje matematičkih operacija: praktične vježbe

8. 29-32 Mjerenje korištenjem vage, metra, instrumenta za mjerenje volumena, termometra Konverzija iz jedne mjerne jedinice u drugu

9. 33-36 Ponavljanje

6. Mogućnosti prenošenja sadržaja učenja Tijekom pisanja ovoga Priručnika pokušali smo kreirati primjere koji će biti jednako korisni u različitim zemljama. Međutim, postoje određeni dijelovi koji će se trebati prilagoditi u skladu sa specifičnostima zemlje u kojoj će se program provoditi:

Valuta: S obzirom na to da se različite valute koriste u Europi, nastavne jedinice bi se s tim sadržajem trebale prilagoditi. Na primjer, ukoliko u Austriji posjedujete novčanicu od 100.00 EUR-a, da biste dobili otprilike isti iznos u Srbiji, morat ćete je promijeniti u otprilike 11,000.00 DIN.

Mjere: Baš kao što je slučaj s valutom, tako je i s mjerama u nekim slučajevima potrebna prilagodba. U Velikoj Britaniji, recimo, umjesto kilograma naići ćete na mjernu jedinicu „pound“, umjesto kilometra milje itd. Također ćete naići na različite mjere u poljoprivrednom sektoru, gdje se u određenim područjima upotrebljava mjerna jedinica hektar.

Kalkulator: Prilikom zadavanja malo složenijih zadataka, polaznicima dajemo upute da računaju kalkulatorom zbog jednostavna korištenja i jednostavne mogućnosti nošenja s

63

jednoga na drugo mjesto. Ukoliko su tijekom tečaja dostupna računala, također se i ona mogu koristiti (tablice ili kalkulator) za računanje. Ukoliko polaznici posjeduju pametne telefone, također je moguće i na taj način koristiti kalkulator.

Vremenske zone: S obzirom na to da je učenje gledanja na sat jedan od sadržaja, za Rome koji putuju i prelaze iz jedne vremenske zone u drugu, ima smisla uvesti i taj sadržaj, kao i zimsko i ljetno računanje vremena (koje se također razlikuje u pojedinim zemljama).

7. Kritične točke Kao i bilo koji drugi tečaj, prikazani tečaj matematičkih vještina za odrasle Rome također donosi raznolike izazove kojih trener mora biti svjestan od samoga početka. Temeljeno na iskustvu rada s odraslim Romima u ovom odjeljku želimo navesti neke od izazova i prijedloga kako se nositi s njima.

Različite razine kompetencija polaznika: S obzirom na to da polaznici mogu imati različite razine kompetencija u području matematike, preporučujemo korištenje testiranja prije i testiranja poslije sa svakim polaznikom. Na taj će način treneru biti olakšano smjestiti polaznike u početnu ili naprednu skupinu. Ukoliko među polaznicima na jednoj razini postoje bitne razlike, preporučujemo da trener razmotri pripremanje različitih zadataka/vježba shodno njihovim potrebama i kompetencijama. Bitno je navesti da je praksa pokazala da polaznici s nižim kompetencijama mogu lakše sustići gradivo ukoliko su očekivanja razmjerna njihovom znaju i onome za što su sposobni.

Poteškoće u komunikaciji: Trener se može susresti s različitim komunikacijskim poteškoćama s obzirom na činjenicu da polaznici mogu biti osobe koje dolaze iz drugih zemalja te da govore drugi jezik ili romski jezik s minimalno znanja o drugim jezicima. U tom slučaju, trener može angažirati i medijatore koji mogu pomoći oko prevođenja tijekom susreta ili može zamoliti ostale polaznike da im prevode bitne riječi ili fraze. Također bismo preporučili davanje praktičnih vježba za polaznike, koje ne zahtijevaju mnogo verbalizacije. Iako je taj tečaj prvenstveno namijenjen razvijanju matematičkih vještina, trener može pomoći polaznicima oko učenja jezika, novih riječi i vježbanja kroz matematičke vježbe.

Nepismeni polaznici: Trener bi trebao uzeti u obzir mogućnost da će neki polaznici biti nepismeni. Veoma je bitno izbjegavati zadatke i vježbe koje zahtijevaju vještine čitanja i pisanja (osim pisanja brojeva). U slučaju nazočnosti nepismenih polaznika, trener može npr. koristiti slike pored napisanih riječi u vježbi. Preporučamo uporabu termina i riječi iz svakodnevnoga života polaznika i izbjegavanja ilustracija namijenjenih djeci.

64

Modul 3 – Digitalne kompetencije 1. Uvod

1.1. Definicija digitalnih kompetencija

“Digitalna kompetencija je najnoviji koncept koji opisuje vještine vezane za tehnologiju.”40 DigComp 2.041 navodi pet područja koja opisuju što znači biti digitalno kompetentan i tri razine vještina:

1) Informacijska i podatkovna pismenost: Pregledavanje, pretraživanje, filtriranje, vrednovanje i upravljanje podatcima, informacijama i digitalnim sadržajem. Obični će korisnik biti u stanju: tražiti online informacije pomoću pretraživača; spašavati i spremati datoteke i različite sadržaje (tekstovi, fotografije, glazba, video, mrežne stranice) i kasnije ih pronaći.

2) Komunikacija i suradnja: Interakcija, dijeljenje sadržaja, društvena angažiranost, suradnja putem digitalnih tehnologija te upravljanje digitalnim identitetom. Obični će korisnik biti u stanju: komunicirati mobitelom; Skype-om, elektroničkom poštom ili chatom; dijeliti datoteke i sadržaje koristeći jednostavne alate; koristiti digitalne tehnologije za različite vrste usluga.

3) Stvaranje digitalnoga sadržaja: Razvijati digitalni sadržaj; integriranje i ponovno elaboriranje digitalnih sadržaja; autorska prava i licenciranje; programiranje. Obični će korisnik biti u stanju: kreirati digitalni sadržaj u vidu slike, teksta, audio i video sadržaja koristeći najmanje jednu vrstu digitalnoga alata; uraditi osnovno uređivanje sadržaja koji je kreirala druga osoba.

4) Sigurnost: Uređaji za zaštitu; zaštita osobnih podataka i privatnosti; zaštita zdravlja i dobrobiti. Obični će korisnik biti u stanju: poduzeti osnovne korake kao bi zaštitio svoj uređaj: znajući koje su to pouzdane informacije i koje osobne informacije može podijeliti.

5) Rješavanje problema: Riješiti probleme tehničke prirode; identificiranje potreba i tehnoloških odgovora; kreativno korištenje digitalnih tehnologija; prepoznavanje vlastitih nedostataka vezanih za digitalnu kompetenciju42. Obični će korisnik biti u stanju: pronaći podršku i pomoć kada se problem pojavi; znati kako riješiti jednostavne zadatke poput zatvaranja programa, ponovna pokretanja računala, provjere internetske mreže.

U sadašnjem je svijetu digitalna kompetencija presudna vještina za obrazovanje, zaposlenje i socijalnu inkluziju. Digitalne su vještine potrebne kako bi ljudi pronašli informacije, popunili online obrasce, povezali se s drugi ljudima, komunicirali. Bez digitalne kompetencije u današnjem društvu u kojem su gotovo svi podatci i informacije zapravo digitalizirane, nitko zapravo ne može biti neovisan. Digitalne kompetencije su osnova za aktivno sudjelovanje u društvu i za ostvarivanje koristi različitim digitalnim mogućnostima. Pripadnici romske populacije koriste digitalne uređaje kako bi ostali u kontaktu sa svojom zajednicom, što je od izuzetne važnosti ukoliko žive u inozemstvu. Digitalni uređaji se također mogu uzeti u obzir kao alat za unaprjeđivanje pismenosti s obzirom na to da njihova uporaba zahtijeva temeljne vještine pismenosti. Razvijanjem digitalnih vještina u obitelji daje se mogućnost roditeljima veće uključenosti u aktivnosti svoje djece:

40 Ilomäki, L., Kantosalo, A., & Lakkala, M. (2011). What is digital competence? In Linked portal. Brussels: European Schoolnet. http://linked.eun.org/web/guest/in-depth3 41DigComp 2.0: The Digital Competence Framework for Citizens. Update Phase 1: the Conceptual Reference Model; http://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/bitstream/JRC101254/jrc101254_digcomp%202.0%20the%20digital%20competence%20framework%20for%20citizens.%20update%20phase%201.pdf 42 Ibid.

65

Roditeljski nadzor: Obuhvaća sve značajke koje roditeljima omogućuju ograničavanje pristupa sadržaju svojoj djeci. Na taj način roditelji mogu osigurati da je internetsko iskustvo njihove djece sigurno i produktivno. Mogućnosti za roditeljski nadzor su dostupne na pametnim telefonima, tabletima i računalima. Pojedini telefoni i tableti imaju prilagođen osnovni roditeljski nadzor, ali također postoje i aplikacije koje je potrebno preuzeti i instalirati. Operacijski sustavi imaju ugrađene roditeljske kontrole, no važno je koristiti najnoviju inačicu; u slučaju korištenja računala svaki se korisnik mora prijaviti sa svojim profilom. Ograničenja se mogu postaviti i za korištenje najčešće upotrebljavana internetskoga preglednika.

Kalendar i organizator: Za obitelj bi bilo korisno da ima zajednički kalendar kako bi bili upoznati s aktivnostima svih članova obitelji (npr. termin kod liječnika, roditeljski sastanak itd.).

Aplikacije za komuniciranje: Mogu se koristiti za održavanje kontakta s drugim roditeljima kao i dobivanje informacija o aktualnim događanjima (npr. Whatsapp čavrljanje)

Aplikacije i servisi za pohranu: Mogu se koristiti za dijeljenje različitih sadržaja i podataka (npr. blagdani, fotografije s rođendana…)

U usporedbi s prethodnim generacijama, upotreba digitalnih uređaja, osobito društvenih mreža, utječe na obiteljsku zajednicu, dajući roditeljima veći osjećaj kontrole i nazočnosti u životu svoje djece. Uz pomoć je moderne tehnologije roditeljima moguće stupiti u kontakt s djecom u svakome momentu i što im pruža osjećaj sigurnosti. Digitalne kompetencije u ovom Priručniku dijelimo na dvije razine. Prva se razina fokusira na uporabi pametnih telefona koji su intuitivniji i lakši za rukovanje i u češćoj svakodnevnoj uporabi od računala ili laptopa. Učenje rukovanja pametnim telefonima zanimljivije je i postoji mnogo opcija uporabe za koju nije neophodna vještina čitanja i pisanja. U konačnici, Razina 1 je djelomično pogodna za članove obitelji koji ne znaju čitati i pisati. Druga razina je namijenjena obiteljima u kojima većina članova znaju čitati i pisati te se fokusira na uporabi računala ili laptopa za koju se pretpostavlja da je kompleksnija i manje intuitivna. Za sudjelovanje na Razini 2 članovi obitelji bi trebali imati osnovno znanje o internetu i tehničkim uređajima (npr. pametnim telefonima). Na toj će razini polaznici dobiti informacije o kreiranju, pohranjivanju i slanju dokumenata, uporabi elektroničke pošte, što se smatra naprednim znanjem u usporedbi s uporabom npr. kamere pametnoga telefona. Za obitelji koje posjeduju računalo i/ili ga bar jedan član njihove obitelji zna koristiti, pored navedene dvije razine, pružit će se mogućnost pohađanja „Trening razine“, umjesto Razine 1 i Razine 2. Ta se razina fokusira na potrebe članova obitelji kako bi znali rukovati računalom. Nakon dva obvezna uvodna nastavna sata o sigurnosti na internetu, obitelj može posuditi računalo, vježbati na njemu samostalno i kontaktirati trenera u slučaju pitanja ili nejasnoća.

2. Ciljevi i ishodi učenja Ishodi učenja43 ne ukazuju na vrstu aktivnosti ili metodologije koje će se koristiti tijekom procesa poučavanja, nego prije ukazuju na očekivanja o tome što će polaznici postići tijekom procesa učenja i poučavanja. Ishodi učenja trebaju biti:

43 Dragičević, T. I Dželalija, M. (2016). Kako napisati ishode učenja? Split: Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu,

dostupno na: http://stemp.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/05/Kako_napisati_ishode_ucenja.pdf


66

Specifični (ishodi trebaju biti specifični što je više moguće, formulirani jasnim i preciznim riječima)

Mjerljivi (mjerljivost ishoda omogućava objektivnost prilikom procjena i bitno je odrediti kriterije i načine kako mjeriti je li ishod postignut).

Dostižni (iako trener unaprijed definira ishode učenja, bitno je da polaznici budu upoznati s ishodima programa pri prvom zajedničkom susretu, a o ishodima učenja svake nastavne jedinice na početku svakoga nastavnog susreta).

Realni (potrebno je osigurati da su ishodi učenja realni i ostvarivi u razdoblju za koji su predviđeni, odnosno u kojem će se proces poučavanja i učenja događati).

Vremenski definirani (Ishodi učenja moraju biti vremenski ograničeni, odnosno predstavljati vremenski okvir u kojem će se ostvariti).

Ishodi učenja su osnova za odabir strategija poučavanja, učenja i provjere naučenoga /usvojenoga/razvijenoga. Najkorišteniji teoretski okvir za planiranje, pripremu i vrednovanje obrazovnoga procesa je Bloomova taksonomija odgojno-obrazovnih ciljeva. Bloomova taksonomija govori o tri osnovna područja ljudske osobnosti i aktivnosti koje se međusobno preklapaju:

kognitivnom (spoznajnom), afektivnom (osjećajnom) i psihomotoričkom (djelatnom – znanje, stavovi i vještine). Bloomova taksonomija nam omogućava da na vidljiv i mjerljiv način izrazimo kvalitativno različite vrste znanja, vještina i stavova polaznika, a aktivne glagole koristimo u procesu formuliranja ishoda učenja za sva tri područja.

Razina 1, ciljna skupina: početnici Po završetku Razine 1 polaznici će biti u stanju:

• Sigurno koristiti pametne telefone • Tražiti informacije online • Tražiti posao online • Adekvatno reagirati kada se susretnu s nesigurnim sadržajima na internetu • Koristiti online aplikacije javnih institucija • Komunicirati online

Razina 2, ciljna skupina: napredni polaznici Po završetku Razine 2 polaznici će biti u stanju:

• Koristiti računalo na siguran način • Identificirati različite vrste dokumenata • Organizirati dokumente na uređaju za pohranjivanje podataka • Napisati životopis • Komunicirati online • Prevoditi uz pomoć online alata • Obratiti pažnju na uvjete korištenja i pravne posljedice ilegalnog korištenja sadržaja

3. Uvjeti održavanja programa S obzirom na to da tečaj uključuje rad s jednom obitelji, veoma je bitan dogovor o svim uvjetima kako bi tečaj bio maksimalno prilagođen polaznicima. Obitelji mogu izraziti svoje potrebe o željenim danima i terminima održavanja nastavnih susreta (npr. roditelji koji imaju radne obveze vjerojatno će biti slobodni vikendom tako da se nastavni susreti mogu održati i subotom; kako bi se u proces učenja i poučavanja uključila i djeca, susreti bi se trebali održavati u terminima kada njihova nastava u školi završi).

67

Trajanje tečaja/programa i učestalost susreta Tečaj digitalnih kompetencija čini 46 nastavnih jedinica u trajanju od po 45 minuta (26 jedinica za učenje u prvoj razini i 20 jedinica u drugoj). Učestalost susreta ovisi o raspoloživosti obitelji u skladu s njihovim svakodnevnim obvezama (posao, škola, termini kod liječnika i sl.). Također, postoji mogućnost podjele članova obitelji prema spolu i dogovaranja dva nastavna susreta tjedno: jedan za dječake i muškarce i jedan za djevojčice i žene.

Lokacija Lokacija se održavanja nastavnih susreta mijenja u skladu s razinom tečaja: Razina 1: za tu je razinu neophodno posjedovati dovoljno pametnih telefona na raspolaganju za članove obitelji koji ih već ne posjeduju kako bi imali na čemu vježbati tijekom nastavnoga susreta. Lokacija održavanja susreta ovisi o raspoloživosti WiFi veze stoga je najjednostavnija opcija najvjerojatnije odgovarajuća učionica, po mogućnosti prostorija koju polaznici već poznaju. Također postoji i opcija održavanja nastavnih susreta u domu obitelji ukoliko posjeduju WiFi vezu i preferiraju održavanje nastavnih susreta u njemu. Razina 2: prostorija treba biti opremljena dovoljnim brojem računala ili laptopa kako bi svaki polaznik imao jedan za sebe koji može upotrebljavati. Prostorija bi također trebala imati računalo s projektorom kako bi trener mogao pokazati obiteljima primjere sadržaja koje poučava. Također, potrebno je osigurati i WiFi. Nastavni se susreti mogu održavati u prostoriji koja se već koristi za tečajeve digitalnih kompetencija ili u društvenom centru. Korisno bi bilo polaznicima osigurati olovke i papir za bilješke. Prostor održavanja nastavnih susreta obje razine treba biti ugodan za polaznike i trebaju se u njemu osjećati ugodno. Domaća zadaća nije obvezna, ali bi bilo korisno da članovi obitelji kući vježbaju sadržaj naučen tijekom prethodnoga nastavnog susreta. Na vježbanje doma utjecat će ukoliko trener u tečaj uključi sve članove obitelji i pomogne im shvatiti kako saznanja dobivena tijekom tečaja mogu biti korisna u svakodnevnom životu. Korist se stečenih znanja i vještina za svakodnevni život polaznika treba naglašavati kada god je to moguće.

Broj polaznika U program se preporuča uključiti članove jedne obitelji.

4. Vrednovanje postignuća

Svrha vrednovanja postignuća Vrednovanje postignuća je bitno i za polaznike i za trenere, kako bi se odredio napredak svakoga polaznika tijekom tečaja44. Procjena treba uzeti u obzir sljedeća pitanja:

• Što su glavni ciljevi i ishodi učenja? • Koji su dijelovi teški za savladavanje? • Koje se informacije lakše razumiju i pamte i zašto?

Testiranje prije i poslije Testiranje prije Testiranje prije je korisno kako bi se imao uvid u jake strane i ograničenja svakoga polaznika (svakoga člana obitelji). Nadalje, korisno je za usporedbu postignutih rezultata po završetku tečaja.

44 Measuring What Counts: A Conceptual Guide for Mathematics Assessment - https://www.nap.edu

68

Primjeri za testiranje prije i poslije Testiranje prije će biti praktično:

• Razina 1: Kako koristiti pametni telefon? • Razina 2: Kako koristiti računalo?

Trener će postaviti pitanja o načinu uporabe pametnih telefona i računala:

Koliko često koriste pametni telefon i računala tijekom dana? Koja je glavna svrha uporabe pametnih telefona?

Telefonski pozivi Uporaba izvanmrežnih aplikacija (kalendar, kamera, kalkulator…) Uporaba online aplikacija Uporaba društvenih mreža (Facebook, Twitter) Uporaba drugih aplikacija (e-banking, karte…) Preuzimanje i instaliranje aplikacija Druge, nenavedene aplikacije

Trener će postaviti pitanja o načinu uporabe računala i zamoliti polaznike da izvrše jednostavne operacije:

Koja je glavna svrha uporabe računala? Pretraživanje na internetu Uporaba društvenih mreža Gledanje videa i slušanje glazbe Kreiranje i uređivanje dokumenata Druge, nenavedene operacije

Trener će zamoliti polaznike da izvrše jednostavne operacije na računalu (npr. uključiti računalo, koristiti tipkovnicu i miš). Testiranje poslije daje povratnu informaciju (koja je veoma bitna za trenere kako si razumjeli koje su teme teže za razumijevanje, savladavanje i pamćenje polaznicima) o stečenim informacijama članova obitelji. Testiranje prije i poslije treba se provoditi individualno kako bi se imao bolji uvid u prethodno, ali i stečeno znanje nakon završetka tečaja. Testiranje poslije Testiranje poslije sastoji se u provjeravanju ostvarenih željenih ishoda učenja. Izvodit će se individualno i sadržavat će dva dijela po razini: Usmeni dio Trener postavlja pitanja članovima obitelji:

Koji su dijelovi tečaja bili korisni za Vas? Zašto?

Za koje dijelove mislite da nećete koristiti? Zašto?

Koji su dijelovi tečaja najkorisniji za Vaš svakodnevni život?

Koje su Vam bile najjednostavnije, a koje najteže nastavne jedinice?

U čemu ste najviše uživali?

Što biste voljeli naučiti u budućnosti?

Biste li svome prijatelju preporučili ovaj tečaj? Zašto/zašto ne? Praktični dio Trener daje polaznicima (članovima obitelji) zadatke na osnovi naučena sadržaja tijekom tečaja.

69

5. Sadržaj nastavnih jedinica

Razina 1 Kako koristiti pametni telefon? (jedan na jedan; 2 nastavna sata)

• Od kojih se dijelova sastoji? • Koji se dijelovi mogu lako oštetiti/uništiti? • Kako pozivate kontakte? • Kako se povezujete na internet? • Kontakti i imenik • Kreirati Google račun • Memorija pametna telefona

Kako koristiti kameru? (cijela obitelj; 2 nastavna sata)

• Kako pravite dobru fotografiju? • Koje sve postavke ima Vaša kamera? • Kada koristite pojedine postavke?

Objasnite različite načine rada (cijela obitelj; 1 nastavni sat)

• Tihi način rada, vibracija • Zrakoplovni način rada • Upravljanje baterijom

Što je to internet? (cijela obitelj; 1 nastavni sat)

• Kako radi internet? • Koji segmenti vaše svakodnevnice funkcioniraju uz pomoć interneta?

Traženje informacija (cijela obitelj; 1 nastavni sat)

• Glasovno aktiviranje pretrage • Traženje pomoću Googlea • Postavke – jezik, video, privatnost • Vremenska prognoza

Alati za komunikaciju (cijela obitelj; 2 nastavna sata)

• Elektronička pošta • Whatsupp / Viber • SMS • FB Messenger • Skype • Kalendar

Transfer i opsega podataka (cijela obitelj; 1 nastavni sat)

• Bluetooth • Dropbox • Direktni prijenos • WiFi mobilni podatci

Zaštita telefona (cijela obitelj, 1 nastavni sat)

• Zašto i kako kreirati zaporku? • Zaključati/otključati telefon

70

Sigurni internet za djecu (cijela obitelj, 1 nastavni sat)

• Aplikacije za roditelje • Rizik od korištenja interneta bez nadzora • Smjernice za korištenje interneta (koliko dugo, što, s kim…) • Pravna pitanja • Sigurno pretraživanje • “Dobre” igrice • Cyber mobing

Navigacija uz pomoć pametna telefona (cijela obitelj, 1 nastavni sat)

• Google mape • Kako se locirati? • Kako pronaći ATM/benzinsku crpku/javni toalet?

Slobodne aplikacije (cijela obitelj, 4 nastavna sata)

• Što je aplikacija? • Kako pronaći i preuzeti aplikaciju? • Slobodne aplikacije • Aplikacije uz naplatu • Upoznavanje različitih aplikacija

Aplikacije javnih institucija (cijela obitelj, 2 nastavna sata)

• Koje su aplikacije korisne u mojoj zemlji? • Kako koristim te aplikacije? • Upoznavanje aplikacija javnih institucija

Pretraživanje događanja, tržnica, rasprodaja (cijela obitelj, 2 nastavna sata)

• Kako pretraživati događanja online? • Gdje mogu pretraživati događanja? • Kako pronaći lokaciju i vidjeti cijene?

Ugovori mobilne telefonije – Najbolji operateri i cijene – kontrola troškova (jedan na jedan; 1 nastavni sat)

• Koji ugovor za korištenje mobilne telefonije imate? • Što Vama treba? • Koja vrsta ugovora odgovara? • Koje klauzule mogu biti opasne?

Terenska vježba (cijela obitelj, 4 nastavna sata)

• S kojom se vrstom uređaja trebate koristiti? • Kako oni rade?

Razina 2 Kako koristiti računalo? (jedan na jedan, 2 nastavna sata) (1 nastavni sat – procjena)

• Upaliti računalo • Objasniti za što se koristi miš, tipkovnica • Kako pristupiti internetu?

71

• Funkcija monitora • Što je desktop/radna površina?

Potraga za mjestima za surfanje (cijela obitelj, 1 nastavni sat)

• Pronaći lokalna mjesta za surfanje • Gdje se može besplatno koristiti računalo? • O čemu trebate paziti kada koristite javno računalo?

Privatnost i sigurnost (cijela obitelj, 1 nastavni sat)

• Zaporka na računalo • Prijavljivanje i odjavljivanje (log in i log out) • Pravna situacija (koji su sadržaji zabranjeni?)

Datoteke, dokumenti i pohranjivanje (cijela obitelj, 1 nastavni sat)

• Dokument • Datoteka • USB stick

Imenovati, spašavati (također i kao PDF dokument), ponovno otvoriti, ispisati i otvoriti dokumente (velika skupina, 1 nastavni sat)

• Spašavanje dokumenata dobivenih elektroničkom poštom • Kako imenovati dokument? • Kako otvoriti dokument? • Kako ispisati dokumente/fotografije?

Kako koristiti Google.docs? (cijela obitelj, 2 nastavna sata)

• Otvoriti i sačuvati dokument • Promijeniti tekst i veličinu slova (font) • Formatiranje dokumenta • Korištenje Google.docs izvan mreže

2.7. Pretraživanje na internetu (cijela obitelj, 1 nastavni sat)

• Syntax potraga • Google podešavanja • Traženje fotografija/video zapisa/vijesti

Korištenje elektroničke pošte (cijela obitelj, 1 nastavni sat)

• Kreiranje računa • Prilozi • Cc/bcc

Kako ispisati dokumente? (cijela obitelj, 1 nastavni sat)

• Vrste pisača (crno-bijeli i u boji) • Postavljanje stanice (pejzaž, portret) • Gdje ispisivati (javna biblioteka, tiskare, print shopovi)? • Što ispisivati (recepte, mandale, bojanke)?

Kako koristiti Facebook (cijela obitelj, 1 nastavni sat)?

• Prilagođavanje privatnosti

72

• Tko može vidjeti tvoje objave? • Skupine i stranice

Online medijske platforme (cijela obitelj, 2 nastavna sata)

• Gdje gledati/strimirati videa (YouTube, Vimeo…)? • Gdje legalno gledati vijesti ili TV programe? • Gdje strimirati radio programe? • Koji su sadržaji namijenjeni za djecu? • Autorska prava, pravna pitanja

Traženje opcija za putovanje preko interneta (autobusi, vlakovi) (cijela obitelj, 1 nastavni sat)

• Vozni red • Kakve sve vrste stranica postoje?

Skype (cijela obitelj, 1 nastavni sat)

• Kako koristiti video poziv? • Kako koristiti Skype?

Pravni savjeti (cijela obitelj, 1 nastavni sat)

• Koji se sadržaji mogu gledati? • Što raditi kada naiđete na nezakonit sadržaj na internetu?

Platforme za učenje (cijela obitelj, 1 nastavni sat)

• Besplatne mrežne stranice za učenje (npr. stranoga jezika, kuhanja i sl.) Igrice na računalu (cijela obitelj, 1 nastavni sat)

• Opasnosti • Privatnost • Preuzimanje

Digitalni rječnici i alati za prevođenje (cijela obitelj, 1 nastavni sat)

• Koji se online alati mogu koristiti za prevođenje? • Koji od alata funkcioniraju i bez unosa teksta? • Gdje mogu biti korisni?

6. Mogućnosti prenošenja sadržaja učenja Prilikom strukturiranja tečaja, od trenera se očekuje da raspolaže s dovoljno informacija o potrebama polaznika, njihovim sposobnostima i resursima na raspolaganju, kao i njihovim jezičnim posebnostima. Ono što igra bitnu ulogu u prilagodbi sati, motiviranju i uspjehu polaznika trenerov je senzibilitet i kreativnost. Prilikom prijenosa sadržaja i metoda ovoga poglavlja u druge zemlje željeli bismo skrenuti pozornost na sljedeće:

• Fotografiranje: Zakoni o autorskim pravima razlikuju se od zemlje do zemlje u smislu koji objekti ili osobe se mogu fotografirati, kao i zakoni i propisi koji se odnose na fotografiranje na javnim mjestima (na ulici na primjer). Također, zakoni se ne razlikuju samo u tome, nego i u sferi objavljivanja fotografija na internetu. Stoga kako biste polaznicima mogli dati prave informacije koje se tiču zakonskih propisa, bit će potrebno istraživati. Zakoni koji reguliraju fotografiranje djece (ili snimanje video zapisa) razlikuju se također od zemlje do zemlje, tako mogu postojati različiti propisi o tome tko je ovlašten fotografirati djecu (rođak, netko

73

nepoznat i tome slično). Veoma je važno dati prave informacije pogotovo kada se radi o tako osjetljivim stvarima.

• Autorska prava: Autorska prava za glazbu, fotografije i druge vrste sadržaja su komplicirana i različita jer svaka zemlja ima svoje zakone. Neophodno je da polaznici shvate autorska prava u svojoj zemlji kao i činjenicu da se razlikuju u drugim zemljama.

• Nezakonito preuzimanje sadržaja: Preuzimanje sadržaja s interneta (npr. filmova) je u svakoj zemlji različito pravno regulirano. Informirajte polaznike o trenutačnoj situaciji i napomenite da se zakonski propisi mijenjaju te postoji mogućnost da će se trenutačne odredbe poput zakonita i nezakonita postupanja kada je u pitanju preuzimanje sadržaja u skoroj budućnosti možda izmijeniti.

• Nezakoniti sadržaj: Neke europske zemlje imaju različite zakone u smislu koji su sadržaji nezakoniti. Posebnu pozornost treba obratiti na sadržaje kao su: (dječja) pornografija, rasizam, ali i sadržaji poput svastike koja je nezakonita u pojedinim zemljama.

• Aplikacije: Postoje posebne mrežne stranice i aplikacije koje imaju naročitu važnost u pojedinim zemljama, kao na primjer aplikacije javnih institucija koje se razlikuju od zemlje do zemlje. Također se neke od najpopularnijih aplikacija ili mreža (WhatsApp i Viber) mogu razlikovati. S toga je za određene nastavne jedinice bitno potražiti aplikacije i mrežne stranice dostupne na jeziku zemlje u kojoj polaznici žive.

7. Kritične točke Sljedeće kritične točke moraju se uzeti u obzir kada provodite program digitalna opismenjavanja:

• Nepismenost: Tijekom strukturiranja nastavnih jedinica, uključeni su programi i aplikacije koje mogu koristiti i polaznici koji ne znaju čitati i pisati. Međutim ne postoji alternativno rješenje za nepismene polaznike što se svake teme tiče. Stoga kako bi uspješno završili cijeli tečaj, neophodno je da najprije prođu proces opismenjavanja. Trener bi trebao uzeti u obzir broj nepismenih polaznika te prije nego tečaj počne trebao bi potražiti aplikacije i programe od pomoći.

• Autorska prava: Osobito kod uporabe materijala za učenje, poput fotografija, glazbe i video zapisa trener, mora obratiti pažnju na njihovu dostupnost pod Creative Common ili Public Domain licencijom. Public Domain (CCO) znači da se materijal može koristiti, dijeliti i urediti besplatno i bez spominjanja izvora. Creative Common licencija je malo drugačija i definira pod kojim se uvjetima materijali mogu koristiti. Autorska prava su različita u različitim zemljama pa je potrebno obratiti pozornost na pravnu situaciju.

• Tehnički napredak: Sve aplikacije, programi ili metode prikazane u nastavnim jedinicama trenutačno predstavljaju posljednje dostignuće, što ne znači da će tako i ostati. Posebno u sferi tehnologije promjene su brze i kontinuirane, tako da će vjerojatno neke od aplikacija i programa prestati i postojati u doglednom vremenu. Ipak će sadržaji i izazovi duže biti prisutni. Stoga, prilikom provedbe tečaja postoji mogućnost da će se trebati promijeniti aplikacije i programi, a možda i operativni sustavi.

• Različiti hardveri: S obzirom na to da se u Razini 1 rad temelji na uporabi pametnih telefona koji imaju različite operativne sustave, trener mora biti upoznat s tipovima pametnih telefona i operativnim sustavima koji se danas koriste: Android, Apple iOS, Microsoft Windows Mobile, Blackberry. Isto vrijedi i za računala koji imaju različite operativne sustave – Apple iOS i Microsoft Windows (razne inačice toga sustava). U fokusu su tečaja Android i Windows operativni sustavi.

• Uporaba hardvera: S obzirom na to da polaznici tijekom tečaja rade na računalima i s pametnim telefonima, korisno je na inicijalnom susretu (prvom satu) formulirati pravila njihove uporabe za privatne svrhe uz pitanja: „kada je pogodno vrijeme za korištenje računala/pametnoga telefona u privatne svrhe za dopisivanje (chat)“, „mogu li se

74

računala/pametni telefoni upotrebljavati mimo tečaja“ i sl., kako bi nastavni sati tekli bez problema i kako bi se pozornost polaznika usmjerila ka treneru i onome što se poučava.

75

Trening razina Ova je razina namijenjena obiteljima koje posjeduju računalo u svom domu ili su naučili rukovati njime i žele obnoviti svoje vještine zbog dužega razdoblja nekorištenja.

Uvjeti održavanja U usporedbi s drugim razinama, uvjeti će održavanja te razine biti potpuno drugačiji, osobito ako se odnose na lokaciju i trajanje.

o Trajanje razine i učestalost susreta Nakon vrednovanja, uslijedit će četiri nastavne jedinice od po 45 minuta. Prve će dvije nastavne jedinice biti kombinirane u jednom nastavnom susretu na samom početku trening razine, treća će se održati nakon dva tjedna, a četvrta na kraju razine (nakon četiri tjedna). U razdobljima između nastavnih susreta trener će biti dostupan u fiksnim terminima kako bi pomogao obitelji ukoliko imaju nejasnoća ili problema.

o Lokacija Ukoliko obitelj već posjeduje računalo, trening razina može se organizirati u njihovom domu te se na taj način polaznici ne moraju navikavati na drugi operativni sustav ili hardver. Ukoliko obitelj posudi računalo ili laptop, prvi nastavni susret bi se trebao održati na mjestu posudbe, kako bi dobili neophodne informacije za početak toga tečaja.

Vrednovanje postignuća Procjenjivanje je na početku toga tečaja veoma bitno jer trener treba znati što je to što obitelj želi naučiti kako bi se mogao pripremiti za prvi nastavni susret i pitanja polaznika. Procjena se treba obaviti u neformalnom okruženju (npr. razgovor uz kavu i kolač) i trebalo bi uključivati sljedeća pitanja:

Kada ste posljednji put koristili računalo?

Za koje potrebe ste koristili računalo?

Za koje potrebe želite koristiti računalo sada?

Koje programe ste instalirali na svoje računalo? (ukoliko ga posjeduju)

Koristite li antivirus na svom računalu? (ukoliko ga posjeduju)

Tko će najčešće koristiti računalo?

Imate li, ili ste imali, pravila o korištenju računala? (npr. koliko se dugo može koristiti, tko, korištenje računala od djece…)

Ukoliko obitelj izrazi želju za korištenje računala u posebne svrhe, recimo za uređivanje fotografija, a nemaju iskustvo u navedenome, a trener ocijeni da je neophodno, može dodati i taj sadržaj. Također, trener im može pomoći pronaći besplatan program za uređivanje fotografija. Drugi je nastavni susret, prilikom kojeg se trener ponovno susreće s polaznicima, jedna vrsta procjene jer pri tom susretu ima uvid u to što su polaznici naučili i može im pomoći ukoliko postoje nejasnoće kao i odgovoriti na eventualna pitanja. Također s obzirom na to da će trener biti na raspolaganju polaznicima tijekom tečaja, i to je prilika za procjenu, ukoliko bude potrebno. Konačno će se vrednovanje odvijati na posljednjem nastavnom susretu. Na posljednjem susretu trener će također provjeriti postoje li neke nejasnoće te naglasiti važnost stečenih vještina i novih saznanja.

76

Sadržaj nastavnih jedinica Privatnost i sigurnost (2 nastavna sata) Lozinke na računalu Prijava i odjava Zakonske odredbe (koji su sadržaji zabranjeni) Antivirusni programi Roditeljski nadzor Ažuriranje softvera

Otvorena pitanja: Poteškoće s programima Pitanja o privatnosti i sigurnosti Sigurnosno kopiranje podataka Koje programe koristiti u koju svrhu

Vrednovanje: Što su polaznici naučili? Što je od sadržaja bilo korisno? Koje informacije nedostaju? Koje informacije/sadržaj nije bio koristan polaznicima? Kako će koristiti računalo ubuduće?

Ukoliko je potrebno, može se dodati jedna nastavna jedinica o posebnom softveru ili programu koji bi obitelj voljela naučiti koristiti. U tom je procesu potrebno imati na umu sljedeći momente:

Posudba računala: Ukoliko postoji dovoljno resursa na raspolaganju, računala se mogu kupiti i posuditi se obiteljima na korištenje. Pritom savjetujemo da imate na umu osiguranje računala u slučaju da je potreban popravak ili zamjena pojedinih dijelova. Također, treba uzeti u razmatranje i instaliranje softvera koji ne dopušta preuzimanje ili pregledavanje nelegalnoga sadržaja, kao što su virusni skeneri i softveri s dodatnim online filterom.

Sigurnost djece: Ukoliko dajete računalo obitelji s malom djecom, trebali biste razmotriti instaliranje neke od aplikacija s roditeljskim nadzorom koje će spriječiti da djeca naiđu na nelegalan sadržaj. Također, potrebno je razgovarati i s obiteljima o igricama i programima koji možda neće biti prikladni za djecu.

Internetska veza: Ukoliko obitelj ne posjeduje internetsku mrežu u svom domu, provjerite možete li osigurati USB bežični modem s ograničenim internetom.

Dostupnost: Polaznicima objasniti termine kada ste slobodni za pitanja i objasnite im gdje se mogu obratiti ukoliko je potreban popravak računala ili nešto slično, kako bi znali tko i kada im je dostupan u slučaju takva problema.

77

Modul 4 – Stjecanje praktičnih iskustava 1. Uvod

Što se podrazumijeva pod samoorganiziranosti? Samoorganiziranost podrazumijeva sposobnost upravljanja životom bez pomoći i primjenu osobnih mogućnosti na praktičan način. U obrazovanju samoorganiziranost podrazumijeva trud polaznika koji se usmjeravaju prema cilju i aktiviranost u vlastitome obrazovnom procesu. Druga definicija samoorganiziranosti označava napore određene skupine (npr. mladi, majke s malom djecom, starije osobe) da preuzme kontrolu nad osobnim interesima, da upravlja sama sobom te da bolje upravljaju konfliktima. Samoorganiziranost je ograničena veličinom skupine.45 Organiziranost Organiziranost podrazumijeva upravljanje svim planiranim aktivnostima u određenom razdoblju, bez stresa i nereda. Planiranje podrazumijeva organiziranost. U biti, organiziranost olakšava život. Svaka osoba je odgovorna za organiziranje i upravljanje svojim vremenom. Samoorganiziranost je neophodna za svakodnevni život. Vi sami organizirate svoju dnevnu rutinu, od jutarnjega buđenja, kada znate da trebate ustati u određeno vrijeme kako biste stigli na posao. Organizirate se kako biste stigli doručkovati, spremiti se u kupaonici, kako bi stigli na posao na vrijeme. Potrebne kompetencije i sposobnosti za samoorganiziranost:46

Samoovisnost

Odgovor na zahtjeve

Fleksibilnost

Sposobnost rješavanja problema

Samoinicijativa u postavljanju ciljeva

Djelovanje na odgovarajući način

Upravljanje izazovima u timovima i organizacijama

Sposobnost procjene

Sposobnost prezentacija

Želja i sposobnost učenja

Sposobnost komuniciranja

Djelovanje usmjereno na rezultat

Holističko razmišljanje

Sposobnost upravljanja teškim situacijama

Mogućnost gledanja iz različitih perspektiva

Orijentiranost na ciljeve

Sposobnost za reći “ne”

Planiranje u pismenome obliku

45 http://lernplan.com/selbstorganisation/; http://www.enzyklo.de/Begriff/Selbstorganisation; http://steffiburkhart.com/warum-mangelt-es-an-selbstorganisation/; http://www.wifi.at/hu-de/Kursangebote/Kommunikation%20und%20Pers%C3%B6nlichkeitsentwicklung/zeitmanagement_selbstorganisation_am_arbeitsplatz 46 http://www.abwf.de/content/main/publik/bulletin/2004/B-02-04.pdf http://www.schwingelschwingeldingdong.com/2012/06/gute-selbstorganisation/ https://www.vertriebslexikon.de/Selbstmanagement-Selbstorganisation.html

http://www.enzyklo.de/Begriff/Selbstorganisation

http://steffiburkhart.com/warum-mangelt-es-an-selbstorganisation/

http://www.wifi.at/hu-de/Kursangebote/Kommunikation%20und%20Pers%C3%B6nlichkeitsentwicklung/zeitmanagement_selbstorganisation_am_arbeitsplatz



http://www.abwf.de/content/main/publik/bulletin/2004/B-02-04.pdf

http://www.abwf.de/content/main/publik/bulletin/2004/B-02-04.pdf

http://www.schwingelschwingeldingdong.com/2012/06/gute-selbstorganisation/

78

Upravljanje konfliktom i razgovorom

Samoinicijativa

Dobro upravljanje vremenom

Sumiranje ideja

2. Ciljevi i ishodi učenja (jedna razina) Ovaj dio tečaja objedinjuje sve što je obitelj naučila tijekom pohađanja tri neformalna programa temeljnoga obrazovanja modula (čitanje i pisanje, matematičke i digitalne kompetencije). Cilj je omogućiti obitelji zajednički završetak programa realizirajući određeni projekt kako bi shvatili koje su vještine i sposobnosti stekli tijekom tečaja, a koje su uspješno završili. Primjer projekta:

Kreiranje obiteljskoga mjesečnog proračuna s listom za kupovinu, izračunima cijena i istraživanje cijena online

Planiranje rođendanske zabave (uključujući pozivnice elektroničkom poštom i sl.)

Planiranje obiteljskoga putovanja (uključujući istraživanje, planiranje troškova, trajanje...)

Ishodi učenja47 ne ukazuju na vrstu aktivnosti ili metodologije koja će se koristiti tijekom procesa poučavanja nego na očekivanja o tome što će polaznici (članovi obitelji) postići tijekom procesa učenja i poučavanja. Ishodi učenja trebaju biti:

Specifični (ishodi trebaju biti specifični što je više moguće, formulirani jasnim i preciznim riječima)

Mjerljivi (mjerljivost ishoda omogućava objektivnost prilikom procjene, važno je odrediti kriterije i načine kako mjeriti je li ishod postignut)

Dostižni (iako nastavnik unaprijed definira ishode učenja, važno je da o ishodima programa polaznici budu upoznati pri prvom zajedničkom susretu, a o ishodima učenja svake nastavne jedinice na početku svakoga susreta)

Realni (Potrebno je osigurati da su ishodi učenja ostvarivi u razdoblju za koji su pisani, odnosno u kojem će se proces poučavanja i učenja događati)

Vremenski definirani (Ishodi učenja moraju biti vremenski ograničeni, odnosno predstavljati vremenski okvir u kojem će se isti ostvariti).

Ishodi učenja su osnova za odabir strategija poučavanja, učenja i provjere naučenoga /usvojenoga/razvijenoga. Jedan je od najkorištenijih teoretskih okvira za planiranje, pripremu i vrednovanje obrazovna procesa Bloomova taksonomija odgojno-obrazovnih ciljeva. Bloomova taksonomija govori o tri osnovna područja ljudske osobnosti i aktivnosti koje se međusobno preklapaju: kognitivnom (spoznajnom), afektivnom (osjećajnom) i psihomotoričkom (djelatnom - znanje, stavovi i vještine). Bloomova taksonomija nam omogućava da na vidljiv i mjerljiv način izrazimo kvalitativno različite vrste znanja, vještina i stavova polaznika, a aktivne glagole koristimo u procesu formuliranja ishoda učenja za sva tri područja.

Ishodi učenja: Po završetku te razine, članovi obitelji će biti u stanju:

Koristiti kreativne tehnike

Zajedno rješavati konflikte

47 Dragičević, T. I Dželalija, M. (2016). Kako napisati ishode učenja? Split: Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu, dostupno na: http://stemp.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/05/Kako_napisati_ishode_ucenja.pdf


79

Upravljati vremenom

Evaluirati projekt

Kreirati proračun

Koristiti različite alate za male projekte

Raditi zajedno kao obitelj na projektu

3. Uvjeti održavanja tečaja

3.1. Trajanje tečaja i učestalost susreta Modul “Stjecanje praktičnoga iskustva” obuhvata 22 nastavna sata u trajanju od po 45 minuta. U jednom nastavnom susretu održat će se po 2 nastavna sata, što znači da će se trener i polaznici susresti 11 puta. S obzirom na to da se taj tečaj fokusira na praktično iskustvo i konkretan obiteljski projekt, obitelj će trebati raditi individualno ili u timu mimo nastavnih susreta, stoga je potrebna kontinuirana potpora trenera u trajanju od 6 mjeseci. Nakon toga razdoblja, ciljevi obiteljskoga projekta trebaju biti ostvareni. Točno vrijeme i dani odražavanja tečaja (datumi) mogu se dogovoriti tijekom prvoga nastavnog susreta sa svim članovima obitelji.

3.2. Lokacija Lokacija održavanja tečaja treba biti u učionici ili u prostorijama organizacije koja održava tečajeve. Bitno je da se u tom prostoru polaznici osjećaju ugodno i poštovano. S obzirom na to da su preduvjet za sudjelovanje u četvrtom modulu uspješno savladana tri prethodna modula, polaznici će vjerojatno već biti upoznati s učionicom u kojoj se održava tečaj. Prostorija bi trebala imati dovoljno prostora za sve članove obitelji kako bi mogli raditi individualno, ali imati i prostor za obiteljski (timski) sastanak kako bi dogovorili sljedeće korake. Također je potrebno da imaju prostor za praktične vježbe. Prostorija također treba biti opremljena s (bar) jednim računalom i WiFi vezom uz mogućnost korištenja projektora.

3.3. Broj polaznika Ovaj je modul osmišljen za pojedinačan rad s obiteljima. Ne postoji neophodna specifikacija koliko je članova obitelji neophodno da sudjeluje kako bi završili predviđeni projekt. Projektne je ciljeve potrebno realizirati timski, uz pomoć trenera koji će osigurati da su ciljevi realni i izvodljivi u skladu s brojem članova obitelji koji sudjeluje u realiziranju projekta kao i vremenskim okvirom.

3.4. Trener Kada je riječ o treneru, veoma je bitno odabrati osobu s iskustvom vođenja projekata. U najboljem slučaju, trener je osoba koja je s polaznicima već radila na jednom od modula. Trener je partner i savjetnik u tom modulu, više nego u prethodnim. Njegovi su zadatci procjenjivanje, savjetovanje i odgovaranje na pitanja.

3.5. Financijska konstrukcija Moguće je da pojedine obitelji neće imati financijska sredstva na raspolaganju kako bi ispunili željene ciljeve. Pružatelj toga tečaja treba odlučiti koliko se novca ukupno može dodijeliti po obitelji i godišnje. Trenerova je odgovornost pravilna i fer distribucija sredstava na osnovi stvarnih potreba obitelji. U svakom slučaju, bilo da je obitelji potrebna financijska potpora ili ne, financijska se konstrukcija (proračun) treba definirati i odrediti prije početka projekta i iznos treba biti razuman.

80


Vrednovanje postignuća je podjednako bitno i za polaznike i za trenere kako bi se uvidio postignuti napredak polaznika tijekom tečaja. Vrednovanje treba uzeti u obzir:

Koji su glavni ciljevi tečaja?

Što je od sadržaja teško svladati/naučiti?

Koje je informacije lakše razumjeti i zapamtiti i zašto?

4.2. Testiranje prije i poslije Na početku susreta će se održati sastanak sa svim članovima obitelji kako bi se procijenile njihove vještine. Procjena će se raditi usmeno i pismeno.

4.3. Primjeri pitanja za testiranje prije i poslije Usmeni će dio sadržavati trenerova pitanja o prethodnim iskustvima:

Jeste li nekada provodili obiteljski projekt?

U slučaju obiteljskoga putovanja/proslave? Ukoliko je odgovor da, kako planirate? Što je funkcioniralo dobro? Oko čega vam je

potrebna pomoć? Ukoliko je odgovor ne, zašto ne? Što vam je potrebno kako biste planirali zajedno?

Jeste li u prošlosti planirali neki događaj zajedno, kao obitelj? Ukoliko je odgovor da, kako je to funkcioniralo? Ukoliko je odgovor ne, zašto ne?

Nakon usmena dijela, polaznicima će se pripremiti i pismeni dio procjene. Polaznicima će biti pojašnjeno kako će na osnovi samoprocjene ocijeniti svoje iskustvo i vještine. Veoma je bitno naglasiti polaznicima da nitko (uključujući i druge članove obitelji), osim trenera, neće vidjeti njihove odgovore.

81

Primjer upitnika za samoprocjenu:

Upitnik samoprocjene obitelji

Razgovarate li u obitelji o problemima?

o uvijek o često o ponekada o nikada

Pokušavate li pronaći rješenja zajedno?


Koliko Vam je jednostavno motivirati članove Vaše obitelji kada želite nešto uraditi?

o veoma jednostavno o jednostavno o teško o veoma teško

Jeste li nekada učili o konverzacijskim vještinama?

o da o malo o ne o ne znam

Koristite li ih u svakodnevnom životu?

o uvijek o često o ponekad o nikada

Znate li nešto o konfliktima?

o da, dosta o da, ponešto o malo o ništa

Rješavaju li se konflikti u Vašoj obitelji mirno?


Koristite li neke metode za smirivanje kada ste ljuti?


Jeste li nekada ranije radili s vremenskim okvirom?

o da o ne o ne znam

Znate li kako kreirati proračun?

o da o da, ponešto o veoma malo o ne

Jeste li nekada kreirali pozivnicu uz pomoć računala?

o da, često o da, nekoliko puta o samo jednom o nikada

Mislite li da će Vam rad na obiteljskom projektu biti jednostavan?

o da o većinu vremena o ponekada o ne

82

Testiranje poslije Na koncu obiteljskoga projekta, provest će se usmena evaluacija s trenerom, kao i ponovno pismena, kako bi se uvidjele razlike u rezultatima prije i nakon završetka obiteljskoga projekta. Primjeri pitanja za testiranje poslije:

Koji su Vam dijelovi korisni za svakodnevni život? Zašto?

Koji Vam dijelovi neće biti korisni za svakodnevni život? Zašto?

Volite li raditi zajedno s članovima svoje obitelji? Zašto?

Što Vam je bilo jednostavno tijekom provedbe obiteljskoga projekta?

Što je bio izazov?

U čemu ste najviše uživali?

Što ste novo naučili?

Jeste li zadovoljni proslavom/putovanjem… (krajnjim rezultatom obiteljskoga projekta) o Što je dobro prošlo? o Što nije dobro prošlo?

Biste li preporučili obiteljski projekt svom najboljem prijatelju? Zašto?

5. Sadržaj nastavnih jedinica Ovaj modul kombinira sve prethodno naučene sadržaje iz tri modula i daje priliku obiteljima da to uvježbaju. Cilj je osmišljavanje obiteljskoga projekta koji uključuje čitanje i pisanje, matematičke i digitalne kompetencije. Glavna je tema samoorganiziranost te su stoga njezine najvažnije vještine predstavljene u dijelu sadržaja nastavnih jedinica. Sadržaj je nastavnih jedinica podijeljen na dva dijela. U prvome je dijelu („Vještine“) težište na vještinama i na osobnim aspektima koje obitelj treba steći (ili je već stekla). Drugi dio, pod nazivom „Alati“ pruža informacije o metodama i digitalnim alatima koji olakšavaju upravljanje zajedničkim projektom. Redoslijed nastavnih jedinica nije fiksan te ga je potrebno ustvrditi nakon procjene. Taj redoslijed, kao i koji su dijelovi nastavnih jedinica (i kojim redoslijedom) potrebni obitelji, ovisit će o projektu koji obitelj odabere.

1. Vještine:

1.1. Pronalaženje ideja (2 nastavna sata)

Tehnike brainstorminga (oluje mozgova)

Kreativne metode

1.2. Vještine rješavanja problema

Što je problem?

Zajedničko rješavanje problema

1.3. Motivacija

Kako motivirati sam sebe?

Kako motivirati druge?

1.4. Osnove verbalne komunikacije (2 nastavna sata)

Slušanje sugovornika

Pošiljatelj i primatelj poruke

Razlike pisane i verbalne komunikacije

1.5. Rješavanje sukoba (2 nastavna sata)

Što je konflikt?

Kako se smiriti?

83

Osnovna pravila konflikta

Tjelesne reakcije na ljutnju

1.6. Upravljanje vremenom (3 nastavna sata)

Što su prioriteti i kako ih koristiti?

Kreiranje realnoga vremenskog okvira

1.7. Delegiranje i zadatci

Podjela velikih u male zadatke

Tko može uraditi što i zašto?

1.8. Evaluacija

Kontinuirana evaluacija tijekom obiteljskoga projekta

Evaluacija na kraju obiteljskoga projekta

2. Alati:

2.1. Zakonska situacija

Npr. nadzor djece, registriranje događaja…

2.2. Nadzor proračuna (2 nastavna sata)

Kako kreirati proračun?

Istraživanje cijena

Nadzor/kontroliranje proračuna

2.3. Google.docs (2 nastavna sata)

Kreiranje pozivnice

Rad s predlošcima

2.4. Google kalendar

Uporaba zajedničkoga (dijeljenog) kalendara

Kreiranje događaja online

Pozivanje

2.5. Google sheets (2 nastavna sata)

Kreiranje uzorka za proračun

Pravljenje liste zadataka

2.6. Proslava

Na samom kraju s trenerom

6. Mogućnosti prenošenja sadržaja učenja Prilikom strukturiranja tečaja, od trenera se očekuje da raspolaže s dovoljno informacija o potrebama polaznika, njihovim sposobnostima i resursima na raspolaganju, kao i njihovim jezičnim posebnostima. Ono što igra bitnu ulogu u prilagodbi sati, motiviranju i uspjehu polaznika trenerov je senzibilitet i kreativnost. Prilikom prijenosa sadržaja i metoda ovoga poglavlja u druge zemlje željeli bismo skrenuti pozornost na sljedeće:

• Fotografiranje: Zakoni o autorskim pravima razlikuju se od zemlje do zemlje u smislu koji se objekti ili osobe mogu fotografirati, kao i zakoni i propisi koji se odnose na fotografiranje na

84

javnim mjestima (na ulici na primjer). Također, zakoni se ne razlikuju samo u tome, nego i u sferi objavljivanja fotografija na internetu. Stoga kako biste polaznicima mogli dati prave informacije koje se odnose na zakonske propise, bit će potrebno istraživati. Zakoni koji reguliraju fotografiranje djece (ili snimanje video zapisa) razlikuju se također od zemlje do zemlje, tako mogu postojati različiti propisi o tome tko je ovlašten za fotografiranje djece (rođak, netko nepoznat i tome slično). Veoma je važno dati prave informacije pogotovo kada se radi o tako osjetljivim stvarima.

• Autorska prava: Autorska prava za glazbu, fotografije i druge vrste sadržaja su komplicirana i različita jer svaka zemlja ima svoje zakone. Neophodno je da polaznici shvate autorska prava u svojoj zemlji kao i činjenicu da se razlikuju u drugim zemljama.

• Nezakonito preuzimanje sadržaja: Preuzimanje je sadržaja s interneta (npr. filmova) u svakoj zemlji različito pravno regulirano. Informirajte polaznike o trenutačnoj situaciji i napomenite da se zakonski propisi mijenjaju te postoji mogućnost da će se trenutačne odredbe poput zakonita i nezakonita postupanja kada je u pitanju preuzimanje sadržaja u skoroj budućnosti možda izmijeniti.

• Nezakoniti sadržaj: Neke europske zemlje imaju različite zakone u smislu koji su sadržaji nezakoniti. Posebnu pozornost treba obratiti na sadržaje kao su: (dječja) pornografija, rasizam, ali i sadržaji poput svastike koja je nezakonita u pojedinim zemljama.

• Aplikacije: Postoje posebne mrežne stranice i aplikacije koje imaju naročitu važnost u pojedinim zemljama, kao na primjer aplikacije javnih institucija koje se razlikuju od zemlje do zemlje. Također se neke od najpopularnijih aplikacija ili mreža (WhatsApp i Viber) mogu razlikovati. S toga je za određene nastavne jedinice bitno potražiti aplikacije i mrežne stranice dostupne na jeziku zemlje u kojoj polaznici žive.

7. Kritične točke Sljedeće se kritične točke moraju uzeti u obzir kada provodite obiteljski projekt:

Veličina obitelji: Sukladno definiciji, obitelj mogu činiti 2 člana (npr. majka i dijete) tako da je potrebno strukturirati obiteljski projekt na taj način da je izvediv i za manje obitelji, s manje članova i manje vremena potrebna za realiziranje.

Godine: U obiteljski bi projekt bilo najbolje uključiti i starije članove obitelji, ali i djecu koja su dio obitelji s kojom se radi. Oni ne moraju sudjelovati u tečaju, ali obiteljski projekt treba biti osmišljen tako da svi članovi obitelji mogu sudjelovati i doprinijeti na svoj način.

Ideja za projekt: Pronalaženje je dobre ideje za projekt odlučujući za taj modul. Ukoliko obitelj ima ideju koja se ne čini izvedivom, trener može najprije kreirati vremenski plan i izračun vremena i potrebnih financijskih sredstava kako bi članovi obitelji uvidjeli da projekt ima i suviše izazova ili da npr. nije izvediv u raspoloživu vremenu. Moguće je veliki projekt podijeliti na manje dijelove i s obitelji raditi na jednome od tih dijelova. Savjetuje se i određivanje datuma koji je krajnji termin za promjenu projektne ideje i predočavanje istoga obitelji.

Nelegalni postupci: S obzirom na to da tijekom toga modula trener stječe bolji uvid u svakodnevnicu obitelji (radeći u njihovu domu, stvarajući zajedno, radeći na konfliktu i sl.), može se dogoditi da stekne i uvid u obiteljske probleme izvan tečaja. Stoga je veoma bitno kreirati smjernice kako reagirati u slučaju uočavanja nelegalnih postupaka poput zlostavljanja djece, obiteljskoga nasilja, zlouporabe droge i sl. Polaznicima treba biti jasno stavljeno do znanja da je trenerova obveza, ukoliko primijeti nelegalne postupke, prijaviti slučaj policiji/centru za socijalni rad.

Zakonska situacija: Na umu je također potrebno imati i zakonsku situaciju zemlje u kojoj se tečaj provodi: Je li projektna ideja legalna? Koji se zakoni moraju uzeti u obzir? Postoji li, npr.

85

zakonska odredba o radnoj sposobnosti za djecu? Je li obiteljski projekt osmišljen tako da djeca ne mogu ići na nastavu pojedine dane? Trener treba biti oprezan kada su u pitanju zakonske odredbe i treba imati na umu provjeriti postoje li određene nedosljednosti.

Praktični projekt: Nastavne jedinice trebaju biti izravno povezane s obiteljskim projektom. Za uspjeh je toga modula veoma bitno da svi sadržaji koje polaznici uče i sve što rade zajedno s trenerom vodi ka ostvarenju cilja obiteljskoga projekta (stoga, koristite praktične primjere i radite što je moguće više zajedno).

86

Dodatne informacije U nastavku se nalaze dodatne informacije o radu s odraslim Romima i njihovim obiteljima kada je riječ o obrazovanju.

Obiteljska hijerarhija, upravljanje konfliktom u obiteljima Trening za trenere Mobilnost Društvene koristi obiteljskoga učenja Smjernice za prvi nastavni sat Procjena – popratne informacije

Obiteljska hijerarhija, upravljanje konfliktom u obiteljima Prilikom rada s obiteljima, teorije i dodatni savjeti mogu biti od pomoći, stoga ovo poglavlje pruža informacije o hijerarhiji u obitelji, sustavu moći, upravljanju i rješavanju konflikta, Luhmannovoj teoriji i sl.

Obiteljska hijerarhija Hijerarhija igra veoma bitnu ulogu u svakom društvu/zajednici i odnosi se na nadmoć i podređenost unutar sustava. Ukoliko su ljudi u skupini, hijerarhija se automatski postavlja. Takva struktura daje osobama osjećaj sigurnosti: svaki pojedinac jasno zna svoju poziciju. Obično prepirke oko novoga položaja počinju dolaskom ili zaustavljanjem veze u lancu. Ukoliko roditelji ne zauzmu u obitelji hijerarhijski najviše pozicije, obiteljski će svakodnevni život biti problematičan. U različitim situacijama, djeca iskuse veoma rano razlike u hijerarhiji između mlađih i starijih. Ukoliko se roditelji ugodno osjećaju u svojoj ulozi dominantnijih, oni zauzimaju ispravan stav što je povoljnije i zdravije za razvoj djece. Dijete uči prihvatiti autoritet te ne postaje nekritično i podložno. Što češće i prirodno dijete kod kuće doživljava navedeno, to mu je jednostavnije tijekom školovanja i radnoga vijeka s primanjem instrukcija od nastavnoga osoblja ili nadređenih.48 Prirodna hijerarhija u obitelji ne podrazumijeva ugnjetavanje djeteta niti uskraćivanje njegova prava na glas, nego se više odnosi na ukazivanje granica te koje značenje nose riječi „poštivanje“ i „privatnost“. Dijete bi također trebalo shvatiti i naučiti svoju poziciju u obiteljskoj strukturi. Osim toga, djetetu je potrebno pružiti dovoljno slobode kako bi se razvijalo. Hijerarhijska struktura ime veoma bitnu ulogu u našem društvu, u strukturiranim i strateškim školama koje naglašavaju centraliziranost organizacije u ocjeni prilagodljiva funkcioniranja obitelji. Za dobro funkcionirajuće obitelji smatra se kako imaju jasne međugeneracijske granice koje razdvajaju roditelje i djecu sukladno njihovim ulogama i pravilima koje upravljaju obiteljskim ponašanjem.49

Sustav moći Pojedinci s najviše moći u obitelji imaju najveći utjecaj na donošenje bitnih odluka kao i na obiteljsku dinamiku. Roditelji bi trebali imati moć i ukoliko je ona uspostavljena, poštovanje je funkcionalno i dijete će biti poslušno. U disfunkcionalnoj obitelji, djeca mogu kontrolirati obiteljska pitanja,

48 https://www.beobachter.ch/erziehung/erziehung-wer-ist-hier-der-boss (preuzeto 2017., lipanj) 49 http://www.pitt.edu/~momchild/publications/peer-review/hierarchies%20paper%20final%20copy%20for%20resubmission%20oct%207%202003.pdf (preuzeto 2017., srpanj)

https://www.beobachter.ch/erziehung/erziehung-wer-ist-hier-der-boss

http://www.pitt.edu/~momchild/publications/peer-review/hierarchies%20paper%20final%20copy%20for%20resubmission%20oct%207%202003.pdf

http://www.pitt.edu/~momchild/publications/peer-review/hierarchies%20paper%20final%20copy%20for%20resubmission%20oct%207%202003.pdf

87

roditelje, braću i sestre i dobiti moć, što rezultira da se djeca nađu u ulogama čije odgovornosti prevladavaju njihove sposobnosti. Naime, djeca nisu u mogućnosti balansirati ovlastima.50

Upravljanje konfliktom Veoma je bitno razumjeti kako razmišljamo o konfliktu jer „način na koji razmišljamo o konfliktu ima važne implikacije na način kako djelujemo u situacijama u kojima konflikt postoji“ (Lulof,1994). Konflikti postoje od drevnih vremena i predstavljaju jedno od osnovnih društvenih pojava. Stoga su oni dio naše svakodnevnice i učenje je o moćima konflikta bitan aspekt razvoja i socijalizacije svake osobe. Pored toga, konflikti su pod određenim uvjetima negativni, a u većini slučajeva imaju kontinuirano posljedice i djeluju na involvirane osobe. Stoga osoba sazrijeva osobno ukoliko uspije konstruktivno riješiti konfliktnu situaciju, naći kompromis i rješenje o kojem nitko drugi prije nije razmišljao. Također organizacije, obitelji ili skupine razvijaju se kroz komunikaciju s uspješno vođenim diskusijama u rješavanju konflikta. No uvijek postoji mogućnost da se dinamika konflikta otme kontroli.51

Rješavanje i upravljanje konfliktom Kada govorimo o razrješenju konflikta, podrazumijevamo da se oni mogu riješiti. No, ukoliko govorimo o upravljanjem konfliktom, tada se implicira suprotno. Tijekom konfliktne situacije očituje se proces koji se odnosi na izbore i aktivnosti uključenih strana. Proces upravljanja konfliktom može pomoći u smanjivanju negativnih utjecaja konflikata ponovnim uspostavljanjem pravednosti, učinkovitosti procesa, učinkovitosti resursa, radnih odnosa i zadovoljstva uključenih strana. Nadalje, taj proces uključuje širok dijapazon aktivnosti, komunikacije, rješavanja problema, nošenja s emocijama i razumijevanje različitih stajališta.

Samopomoć Napetosti ili neslaganja je najbolje riješiti čim se pojave, a pri tome je veoma bitno upotrebljavanje „Ja“ poruka koje specificiraju ponašanje i kako se osoba zbog toga osjeća. To su tvrdnje o osobnim osjećajima, vjerovanjima, vrijednostima, itd. Takvo je iskazivanje jednostavnije ukoliko ga potpomaže moderator, koji nije pobornik nijedne strane uključene u konflikt i koji koristi dodatne metode i potporu.

Metode Ono što je najvažnije jest razdvojiti osobu/e od konflikta i usmjeriti se na interesiranje pojedinaca koji definiraju/određuju problem. Potrebno je ustanoviti različite opcije za zajedničku dobit i prije svega, potrebno je koristiti objektivne kriterije. „Strategija razrješenja konflikta, korak po korak“

1. Navedite problem Osobe koje se nađu u konfliktnoj situaciji trebaju se zapitati „Što je problem?“, „Zašto je to moj problem?“, „Postoji li više od jednoga problema?“ i sl. Takva pitanja mogu pomoći u razdvajanju problema od osjećanja uzrokovanih njime. Problem mogu biti osjećanja povezana s problemom, a ne sam problem.

50 https://de.slideshare.net/kevins299/lecture-3-structural-family-therapy (preuzeto 2017., srpanj) 51 https://prezi.com/5ep7k9wwieq7/everyday-conflict-mgmt/ (preuzeto 2017., srpanj)

https://de.slideshare.net/kevins299/lecture-3-structural-family-therapy

https://prezi.com/5ep7k9wwieq7/everyday-conflict-mgmt/

88

Potrebno je postaviti sebi i pitanja: „Navodim li pravi problem?“, „Kako znam da je to problem?“, Je li u pitanju problem ili moja reakcija na situaciju čini problem?“, „Ukoliko se ništa ne učini, što će se dogoditi?“.

2. Tko je uključen? Sljedeći korak je postavljanje pitanja „Tko je dio ili možda rješenje problema?“, „Na koga utječe taj problem?“.

3. Ispitajte vrijednosti povezanih s problemom Koje su potrebe i zabrinutosti povezane s problemom? Zašto i koji su bitni? Taj korak pomaže u razjašnjavanju problema. Također, ukazuje na razlike i sličnosti interesa između uključenih.

4. Oluja mozgova s ciljem pronalaženja rješenja i rangiranja rješenja Zbrojite moguća rješenja ili kompromise koja skupina predlaže. Veoma je bitno prihvatiti sve potencijalne ideje, bez osuđivanja ijedne. Nadalje, svi sudionici bi trebali rangirati ideje za rješenje konflikta i tada će involvirane osobe moći identificirati potencijalna rješenja koja mogu biti prihvatljiva za sve involvirane osobe. Nova rješenja mogu biti identificirana kombiniranjem već predloženih ideja te se svi involvirani moraju složiti s potencijalnim rješenjem.

5. Uklanjanje odluke Pitanja poput „Zašto ova ideja neće funkcionirati?“, „Što su ograničenja?“, „Što može poći naopako?“ mogu biti korisna, ali odabrano rješenje mora imati razumnu šansu za rješavanje konflikta.

„Primjena procesa“ Kao obitelj, veoma je bitno odabrati manje područje konflikta kako bi se uvježbavali ti koraci. Teorija sustava Komponente teorije obiteljskih sustava su:

Obiteljski sustavi imaju svoje elemente i strukturu. Članovi obitelji predstavljaju elemente od kojih svaki ima svoje karakteristike. Između elemenata postoje veze koje funkcioniraju na međuovisan način. Sve navedeno čini strukturu.

Obiteljski sustav također ima načine uključivanja i isključivanja elemenata. Jasna je granica između onih koji su u sustavu i onih koji nisu. Postoje otvorene i zatvorene granice sustava i pod prvim se podrazumijeva dozvola elementima i situacijama koji nisu u obitelji da utječu na nju. Zatvorene granice pak podrazumijevaju izoliranje članova obitelji od okoline, ostavljajući dojam izoliranosti i samostalnosti. Bitno je napomenuti da ni jedan obiteljski sustav nije potpuno otvorena ili zatvorena karaktera.

Svaki obiteljski sustav ima pravila koja kontroliraju njegovo funkcioniranje. Svi sustavi pokušavaju održati stabilnost pomoću povratnih informacija i poruka.

Obiteljski sustav posjeduje nekoliko podsustava koji podrazumijevaju skupine od dvije do tri osobe. Odnosi su između njih poznati podsustavima, koalicijama ili savezima i svaki od njih ima svoja osobna pravila, granice i jedinstvene karakteristike. 52

Formiranje zdravoga obiteljskog sustava podrazumijeva stvaranje granice koja razdvaja par od djece, roditelje i osobe izvan obitelji. Također je veoma bitno utvrditi autoritet u hijerarhijskoj strukturi. Ukoliko se zdrava struktura obitelji promijeni, samim se time mijenja i pozicija članova i obrnuto. U smislu zdrava i suprotna funkcioniranja, simptomi pojedinca ukorijenjeni su u kontekstu obrasca obiteljskih transakcija. Stoga se obiteljsko restrukturiranje mora dogoditi prije nego što se simptomi

52 http://web.pdx.edu/~cbcm/CFS410U/FamilySystemsTheory.pdf (preuzeto 2017., srpanj)

http://web.pdx.edu/~cbcm/CFS410U/FamilySystemsTheory.pdf

89

pojedinca počnu očitovati. To bi se trebalo odnositi na promjenu unutar obitelji jer njezino funkcioniranje izravno utječe na funkcioniranje pojedinca unutar nje. Jedino će u tom slučaju simptomi biti ograničeni, umanjeni ili uklonjeni.53

Društveni ishodi/obiteljsko učenje Obiteljsko učenje podrazumijeva istodobno, zajedničko, učenje više generacija iste obitelji i može biti formalno, neformalno: tečajevi koji se mogu održavati u školama, dječjim centrima, društvenim centrima ili neformalno (npr. tijekom obiteljskih dana koji su zabavna karaktera). Obiteljsko učenje ima za cilj pomoći roditeljima u pružanju potpore u obrazovanju njihove djece. Education Scotland je proveo analizu trenutačne prakse u obiteljskom učenju. Ishodi i koristi od takve vrste učenja mogu se podijeliti na pet ključnih područja:

Nove vještine

Povećanje samopouzdanja i razumijevanja

Poboljšanje komunikacije

Promjena ponašanja

Primjena odnosa s obitelji i zajednicom. Obiteljsko učenje može poboljšati odnos unutar obitelji, povećati mogućnosti za socijalizaciju s drugim obiteljima, kao i vještine roditeljstva. Ukoliko članovi obitelji tijekom tečaja uče različite sadržaje, mogu ih replicirati kući, a dodatno dobivaju više znanja i samopouzdanja kako bi se angažirali u drugim zajednicama, pristupili im, kao i njihovim aktivnostima i potpori.54

Trening za trenere Važni aspekti kurikuluma

Tijekom intervjuiranja, i Romima i stručnjacima iz područja obrazovanja, od izuzetne se važnosti pokazalo obrazovanje trenera. Važno je da ljudi koji rade s odraslim Romima imaju znanje iz područja obrazovanja odraslih kao i da su informirani o ciljnoj skupini s kojom rade i da imaju razvijenu interkulturalnu svijest. Stoga se u svakoj zemlji treba napraviti poseban kurikulum i trening za trenere. Takozvana pozitivna diskriminacija može se primijeniti na Rome sve dok ona opravdava rezultate i kreira fleksibilnost u procjeni i definiranju strukture učenja, procjene i u području predavanja. Kurikulum se mora odnositi na sljedeće kompetencije:

• Kontekst: Kontekst podrazumijeva sve one sposobnosti, informacije, vještine koje pomažu radu u određenom okruženju i s posebnom ciljnom skupinom

• Didaktika: Općenito definira metode i pristupe obrazovanju odraslih • Društvene kompetencije: Pod tim se podrazumijevaju sve vještine potrebne za rad s

obiteljima na grupnoj razini, ali i individualni rad s članovima obitelji. • Osobne kompetencije: Taj skup kompetencija ujedinjuje različite osobne vještine koji su

uvjet za rad s Romima u području obrazovanja odraslih. Ključni aspekti vezani za navedene četiri kompetencije koji se moraju uključiti u trening za trenere su sljedeći:

1. Kontekst: • Povijest, kultura, tradicija Roma

53 https://de.slideshare.net/kevins299/lecture-3-structural-family-therapy (preuzeto 2017., srpanj) 54 https://education.gov.scot/improvement/Documents/Family-Learning-Report-full-document.pdf , str.4. (preuzeto 2017., srpanj)

https://de.slideshare.net/kevins299/lecture-3-structural-family-therapy

https://education.gov.scot/improvement/Documents/Family-Learning-Report-full-document.pdf

90

• Antidiskriminacija • Rasizam i anticiganizam • Stereotipi, predrasude, rodne uloge • Pregled sustava obrazovanja • Uloga romskih medijatora • Zdravlje u romskim zajednicama (uključujući i mentalno zdravlje) • Razumijevanje komercijalnih aktivnosti Roma • Luhmannova teorija • Obiteljski sustavi moći i hijerarhija

2. Didaktika:

• Koncepti učenja odraslih • Koncepti obiteljskoga učenja • Metode i koncepti prikladni i interesantni za različite dobne skupine • Teorije motivacije • Kreiranje okruženja za učenje • Tehnike prezentiranja • Pripremanje nastavnih sati • Koncepti stilova učenja • Ograničenja i poteškoće kod učenja • Procjena i testiranje znanja

3. Društvene kompetencije

• Davanje povratne informacije • Vođenje i usmjeravanje obitelji • Konverzacija i postavljanje pitanja • Grupna i obiteljska dinamika • Upravljanje konfliktom • Interkulturalna komunikacija i konflikti

4. Osobne kompetencije

• Refleksija i samoprocjena • Upravljanje vremenom • Samosvjesnost • Praktični rad pod nadzorom

Strukturiranje je tečaja (preduvjeti za sudjelovanje, trajanje programa, učestalost i trajanje nastavnih susreta, veličina skupine, metode i sl.) potrebno definirati zasebno za svaku zemlju u skladu sa smjernicama o obrazovanju odraslih toga područja.

Mobilnost Romsku zajednicu karakterizira različitost tradicija, promjene mjesta prebivališta, prelaženje granica, i transregionalnih i transnacionalnih i kontinuirana promjena načina života i radnoga okruženja. Stoga ovaj Priručnik, prepoznajući važnost obrazovanja za romsku populaciju, temelji svoj pristup kroz priznanje te realnosti i prilagodbe metoda kako bi se prevladati mogući problemi. Osim izazova koji se očekuju u realizaciji nastavnoga procesa, možemo anticipirati još dva područja izazova: prenosivost sadržaja učenja i mobilnost. Kako je postizanje ključnih kompetencija osnovna nakana ovog Programa, važno se podsjetiti da su osnovne ključnih kompetencije generičke, prenosive i multifunkcionalne. Ključne kompetencije su

91

prenosivi multifunkcionalni sklop znanja, vještina, nadarenosti i stavova potrebne svim pojedincima za njihovu osobnu realizaciju i razvitak, uključivanje u društvo i zapošljavanje.55 Takva determiniranost karaktera ključnih kompetencija govori o tome da su one generičke, tj. univerzalne odnosno da vrijede za bilo koje područje ljudskoga djelovanja bez obzira na profesionalno zanimanje ili radno mjesto. Prenosive su i multifunkcionalne u kontekstu toga da osoba koja ih je stekla može kvalitetnije obavljati aktivnosti iz područja društvenoga života i/ili poslova na određenome radnom mjestu. Dakle stečene ključne kompetencije su po svojoj prirodi prenosive i višestruko korisne osobi bez obzira na kontekst u kojem se nalazi. Što su kompetencije razvijenije na višem stupnju, to je veća vjerojatnost da će osoba biti prilagodljivija novom okruženju što je pripadnicima romske populacije posebno važno s obzirom na njihovu mobilnost. Adekvatan mehanizam (protokol, dokument) kojim se evidentira realizirani program neformalna obrazovanja neobično je važan kao pretpostavka mobilnosti i priznavanja stečenih kompetencija. Iako se takvim dokumentom ne dokazuju stečene kompetencije ni razina njihove usvojenosti, daju se osnovne informacije o ishodima učenja programa, kao i o realiziranim nastavnim satima i drugim nastavnim aktivnostima polaznika. Dokument je u funkciji davanja informacija o polazniku i programu u svrhu njegova nastavka ili slična programa u nekoj drugoj zemlji kao posljedica selidbe, potrage za radnim mjestom i sl. Institucija/organizacija koja pruža uslugu neformalna obrazovanja vodit će evidenciju u skladu sa etičkim kodeksom i relevantnim zakonodavstvom koje se odnosi na čuvanje podataka pojedinaca. Ovaj Priručnik ne definira sferu upravljanja podatcima kao ni same elemente baze podataka jer se program provodi u različitim zemljama. Prema tome, institucija je, koja pruža uslugu obrazovanja odraslih, obvezna na zahtjev polaznika programa izdati dokument o pohađanju programa. Razmjena podataka u svrhu mobilnosti polaznika može biti realizirana na dva načina: razmjena informacija među institucijama ili izdavanjem adekvatna dokumenta polazniku. U oba su slučaja razmijenjene informacije povjerljive i sadrže podatke o samom polazniku kao i informacije o programu neformalna obrazovanja. Informacije o polazniku odnose se na njegovo ime i prezime, što je minimum za identificiranje osobe. Informacije o programu mogu imati više sadržaja. Preporučamo da dokument sadrži elemente kao što su: naziv treninga, ciljevi i ishodi učenja, tematska područja, broj ostvarenih individualnih sati i tome slično. Stoga su obje vrste razmjene informacija moguće što prije svega ovisi od potreba polaznika. Ukoliko polaznik izgubi izdani dokument, važno je osigurati njegovo ponovno izdavanje ili da se on službeno pošalje instituciji koju polaznik naznači, a u kojoj će nastaviti s istim neformalnim tečajem ili u kojoj će započeti neki drugi program. Važno je također dokazati prethodno stečene kompetencije.

55 abecedakarijere; http://www.abecedakarijere.ba/kk/kljucne-kompetencije.html

92

Primjer dokumenta:

Koji se odnosi na…

Ovim se dokumentom daju na uvid relevantne informacije o polazniku neformalna temeljna programa obrazovanja odraslih u svrhu priznavanja, prenošenja i nastavka realizacije obrazovnih aktivnosti.

Dokument nema legitimitet svjedodžbe odgojno-obrazovne institucije niti daje kvalifikaciju i zanimanje polazniku.

Ime i prezime polaznika Upisati ime i prezime polaznika

Puni naziv neformalna programa obrazovanja

Precizirati naziv tečaja

Naziv institucije koja realizira program

Ime institucije /NGO koja realizira program neformalna tečaja

Opis programa Navesti osnovnu svrhu i cilj programa

Ishodi učenja Navesti ishode učenja definirani za svako područje iz kojeg se Program realizira A: Čitanje i pisanje B: Matematičke kompetencije C: Digitalne kompetencije

Individualne i skupne nastavne aktivnosti

Navesti aktivnosti kojima se detaljnije opisuje karakter nastavna procesa (npr. debata, prezentacija, izlaganja, igranje uloga i sl.) i dokazuje aktivnost polaznika (npr. zadaća, portfolio, izrada nekoga proizvoda i sl.)

Ukupno predviđeno trajanje programa (izraženo u nastavnim satima)

A: Čitanje i pisanje B: Matematičke kompetencije C: Digitalne kompetencije

Realizirani nastavni sati od polaznika

A: Čitanje i pisanje B: Matematičke kompetencije C: Digitalne kompetencije

Za točnost podataka odgovara:

Ime i prezime odgovorne osobe i njezina funkcija Datum i mjesto: __________________________

93

Društvene koristi obiteljskoga učenja „Obiteljsko učenje odnosi se na bilo koju aktivnost učenja koja uključuje i djecu i odrasle članove obitelji, gdje su ishodi učenja namijenjeni objema skupinama i doprinosi kulturi učenja u obitelji.“56

Pojedina istraživanja pokazuju kako obiteljsko učenje pozitivno djeluje na razvoj djece, iz skupina u nepovoljnom položaju57, koji se povećao za 15 %, kao i njihove vještine čitanja.58 Obiteljsko je učenje način ponovna uključivanja odraslih u obrazovanje i njihova ohrabrenja za osobni razvoj. Taj način učenja ne vrši pritisak na polaznike i sigurna je metoda za njihov naknadni pristup formalnom obrazovanju odraslih. Motivacija odraslih za angažiranje u proces učenja i poučavanja je želja za pružanjem potpore djeci, stoga je ta metoda veoma učinkovita. Obiteljsko učenje obično jača komunikacijske i matematičke vještine te se nakon njega odrasli osjećaju dovoljno ohrabrenima napraviti korak dalje i uključiti se u formalno obrazovanje. Radi toga, ta vrsta učenja ima utjecaja i na zaposlenje kao i na angažman u društvu. Općenito se utjecaj obiteljskoga učenja odnosi na:

Vještine, sposobnosti i aspiracija djece i njihovih roditelja/skrbnika

Sposobnosti roditelja/skrbnika da pomognu djeci tijekom njihova školovanja i razvoja

Široki spektar ključnih političkih programa, uključujući zapošljavanje, zdravlje, blagostanje i sudjelovanje zajednice

Povjerenje odraslih

Samopouzdanje

Motivaciju za učenje

Vještinu roditeljstva

Zdravlje i blagostanje

Zapošljavanje

Daljnji angažmana u učenju

Poboljšanje integracije i uključenost zajednice

Sudjelovanje u kulturi i športu59 Family Learning Impact Fund (FLIF)60 je za ciljnu skupinu imao obitelji u nepovoljnome položaju, te je izvijestio kako se 85 % od 2643 polaznika (učenika) očitovalo napredovanje nakon sudjelovanja u FLIF tečaju:

U učenju ili zaposlenju (nastavljanje obrazovanja na drugom obiteljskom tečaju, veća razina učenja, novo zaposlenje ili bolji posao)

U društvenom i osobnom životu (povećana uključenost u volonterske aktivnosti i aktivnosti zajednice, poboljšano samopouzdanje)

U kompetentnosti u pomaganju djeci oko učenja i u razvoju. Odrasle osobe uključene u obiteljsko učenje pokazale su više vještina u upravljanju svojim životima i u pronalaženju posla, kao i snalaženju s poslovnim obvezama; pruža im mogućnost da vide izlaz iz siromaštva. S obzirom na to da se koncept obiteljskoga učenja obično primjenjuje s obiteljima u

56 Family Learning Works The Inquiry into Family Learning in England and Wales, niace – promoting adult learning 57 Sheffield City Council, analysis of foundation stage pupil data, 2011–2012 58 NRDC (2012) Family learning: a review of the research literature, www.niace.org.uk/sites/default/files/project-docs/family_ learning_research_review__final_-_8_june_2012.pdf 59 Family Learning Works The Inquiry into Family Learning in England and Wales, niace – promoting adult learning 60 Department for Business, Innovation and Skills (2013) Family Learning Impact Fund 2008 to 2011: Summary paper, www.gov.uk/government/publications/family-learning-impact-fund-2008-to-2011-summary

94

nepovoljnom položaju, jasna je važnost razvitka i primjene te metode, kao i uključivanje što većega broja obitelji. U obiteljskom učenju u sklopu toga programa neće biti organizirano testiranje znanja prije i poslije (čitanja i pisanja, digitalnih i matematičkih kompetencija) djece uključene u program. Međutim, trener treba pratiti socijalni utjecaj obiteljskoga učenja na djecu u obitelji te može postaviti sljedeća pitanja:

Je li se poboljšao odnos između roditelja i djece?

Je li došlo do promjene redovita pohađanja nastave?

Jesu li djeca govorila o poboljšanju ocjena u školi?

Djeluju li djeca samopouzdanije?

Ostavljaju li djeca dojam veće motiviranosti za učenje?

Smjernice za prvi nastavni sat Način na koji je inicijalni susret (prvi nastavni sat) strukturiran i atmosfera tijekom susreta mogu imati važan utjecaj na polaznikov stav o programu i može ga dodatno motivirati i potaknuti da se posvete procesu učenja.

1. Priprema za prvi nastavni sat Okruženje u kojem će se održavati tečaj je jedan od čimbenika koji određuju uspjeh sudjelovanja polaznika koji na tečaj dolaze s različitim potrebama61. Prilikom određivanja karakteristika okruženja u kojem će se održavati program, veoma je bitno paziti i specifične potrebe odraslih Roma za koje je namijenjen. Kako bismo dobili opći stav o potrebama odraslih Roma, u provedene intervjue uključili smo i nekoliko pitanja koja se odnose upravo na tu tematiku (rezultati opisani u poglavlju „Rezultati intervjua“). Za prvi se nastavni sat preporučuje namještanje prostora tako što se stolice namjeste u skladu s metodom koju trener želi koristiti prilikom upoznavanja. Ukoliko za upoznavanje nisu potrebne stolice, potrebno ih je prethodno pripremiti za sljedeće stavke prema rasporedu ili prema planu – što je rad na ostvarivanju željenih ciljeva (u kojem će biti potrebni stolovi). Za rad se preporuča postavljanje stolova u obliku slova U ili kruga. Krug ima jači učinak na skupinu, olakšava komunikaciju i suradnju između polaznika i trenera. Postavljanjem se stolova na taj način izbjegava naglašavanje hijerarhije u skupini te se polaznici osjećaju vrijednim i prihvaćenim. Sjedenje za stolom može pomoći da se polaznici osjećaju sigurnijim tijekom prvoga nastavnog sata, ali im ostavlja dojam pripadanja jer imaju “svoj stol”. Radni materijali i pribor koji će se koristiti tijekom sata trebaju biti završeni i pripremljeni prije dolaska polaznika. Također bi bilo lijepo ukoliko bi se za polaznike mogla pripremiti kava, čaj i mali keksići/kolačići zbog čega će se odrasli osjećati dobrodošlo i povećati će im motivaciju.

2. Dobrodošlica polaznicima Od svih čimbenika koje treba uzeti u obzir prilikom pripremanja programa (tečaja) za odrasle Rome, ni jedan nije toliko bitan kao adekvatno educiran i posvećen trener. Upravo je on osoba koja stvara pozitivno ozračje i veoma je bitno da polaznici osjećaju interes trenera za njihove potrebe kao i to da on brine o njima. Trener bi trebao poželjeti dobrodošlicu svakom polazniku uz neformalno ćaskanje prije prvoga susreta/nastavnoga sata.

61 John C. Milles, Simon Priest (1999) – Adventure Programming, Venture Publishing, State Collage, Pennsylvania

95

3. Pojašnjenje tečaja Za polaznike je veoma bitno da im se prije početka programa pruže informacije o metodama koje će biti korištene u radu. S obzirom na to da polaznici nisu naviknuli učiti uz praktični rad i diskusiju, vrlo je vjerojatno da će veći dio njih smatrati kako je potrebno da tijekom nastavnih sati samo sjede i slušaju trenera. Trener može pojasniti tečaj na sljedeći način: “Tijekom ovoga tečaja koristit će se različite metode učenja:

• Imat ćete mogućnost raditi samostalno, u parovima, manjim ili većim skupinama (u većini slučajeva, surađivat ćete jedni s drugima)

• Sati će biti interaktivni • Učit ćemo kroz iskustvo • Imat ćete priliku vidjeti prezentacija o različitim temama • Imat ćete priliku govoriti i iskazati svoje mišljenje • U većini slučajeva nećete trebati učiti kod kuće”

Nadalje, veoma je bitno upoznati polaznike s osobom koja će obnašati ulogu Rom medijatora ili asistenta kako bi se mogla adekvatno predstaviti polaznicima i pojasniti svoju ulogu. Detaljan opis pozicije Rom medijatora/asistenta i potrebna treninga prikazan je u poglavlju „Rom medijator“. Prilikom upoznavanja polaznika s Rom medijatorom/asistentom treneru bi bilo korisno pružiti sljedeće pojašnjenje: “Predstavljam Vam našega Rom medijatora/asistenta koji će nam pružati potporu tijekom tečaja. Ukoliko tijekom tečaja imate neke poteškoće ili probleme, stojim Vam na raspolaganju. No, ukoliko smatrate da Vam je o pojedinim temama i situacijama lakše razgovarati s Rom medijatorom/asistentom najprije, imate i tu mogućnost”.

4. Upoznavanje Prilikom prvoga nastavnog susreta svi polaznici tečaja: trener, Rom medijator/asistent i polaznici mogu osjećati zbunjeno i anksiozno. Kako bi se pomoglo članovima skupine da se osjećaju ugodno, upoznaju se i osjećaju kao dio tima, preporuča se uporaba ledolomaca (icebreaker – igra upoznavanja)62. Trener može pokrenuti diskusiju koja može pomoći međusobnu upoznavanju polaznika. Jedna je od metoda postavljanje interesantnih pitanja o polaznicima poput: Kako ste dobili svoje ime? Jeste li ga dobili po nekome iz Vaše obitelji? Je li neka interesantna obiteljska priča povezana s Vašim imenom? Imate li nadimaka koje biste željeli podijeliti sa skupinom? Imate li djece? Kako se zovu? Imaju li njihova imena priču? Trener se može koristiti različitim metodama kako bi se imena polaznika lakše zapamtila kao i ledolomce, sukladno potrebama skupine i razini socijalizacije. Također je veoma bitno da se trener predstavi kako bi polaznici uvidjeli da i trener, kao i Rom medijator/asistent dijele informacije o sebi. “Jedna šibica” je interesantan ledolomac u kojem svaki polaznik (jedan po jedan) pale šibicu i govore svoje ime i detalje o sebi u trajanju dok šibica gori. Trener može navesti različite teme o kojima polaznici mogu govoriti: predstavljanje sebe, pričanje o djeci, svakodnevnim aktivnostima, što vole raditi i sl. Zanimljiva je i igra istine i laži: svaki polaznik priča tri priče od kojih su dvije istinite a jedna nije. Zadatak je ostalih polaznika pogoditi koja je priča neistinita. Kako bi dao primjer, trener može početi prvi sa svoje tri priče. Također, polaznici se mogu podijeliti u skupine od po tri osobe i trener im može dati zadatak da se predstave pred skupinom. Pritom je veoma bitno da trener polaznicima da naputke što trebaju predstaviti: ime, godine, članove obitelji, hobije i sl.

62 Matthew D. Liddle (2008) – Teaching The Unteachable, Worth Publishing

96

5. Identificiranje polaznikovih ciljeva, predstavljanje strukture i ciljeva tečaja Uobičajeno je da se polaznici uključuju u programe (tečajeve) s jasno definiranim ciljevima, poput: „Želim znati čitati i pisati kada završim tečaj”. Odraslima je potreban konkretan razlog da bi se uključili u proces učenja, trebaju biti uvjereni u relevantnost tečaja za sebe i svoje okruženje: naučeno mora biti primjenljivo u njihovom poslu i ostalim odgovornostima koje imaju, poput obitelji.63 Polaznici će biti motivirani dolaziti na nastavne sate ukoliko vide jasnu poveznicu između svojih i ciljeva tečaja: veoma je bitno da znaju kako će im tečaj pomoći pri ostvarivanju ciljeva. Zadatak je trenera pomoći polaznicima otkriti upravo tu poveznicu predstavljanjem strukture i ciljeva i ishoda učenja tečaja. Kako bi to uspješno uradio, trener najprije mora identificirati potrebe polaznika saznanjem što je to što polaznici žele ostvariti po završetku tečaja. Odgovori polaznika mogu biti različiti, a nekima od njih će možda trebati primjeri ciljeva, tako da bi za trenera bilo dobro pripremiti adekvatne primjere. Nakon identificiranja polaznikovih ciljeva trener može predstaviti strukturu i ciljeve i ishode učenja tečaja koji će pohađati. S obzirom na to da neki od željenih ciljeva polaznika mogu biti nerealni, trener treba pojasniti kako se oni tim tečajem ne mogu realizirati. Uz to, trener ne smije davati obećanja koja ne može ispuniti, ali može pojasniti da je taj tečaj prvi korak prema ostvarivanju njihovih većih ciljeva i ukoliko je potrebno, on im može pomoći pri pronalasku tečajeva koji im po završetku toga programa mogu pomoći. Prezentacija se može uraditi s pomoću Power Pointa ili usmeno. Preporučujemo korištenje pomagala poput Power Pointa s fotografijama za početnu skupinu i malo detaljniju prezentaciju za naprednu skupinu s kratkim objašnjenjima i ilustracijama. Prilikom predstavljanja ciljeva tečaja, preporučujemo da ih trener kontinuirano usporedi s ciljevima polaznika (npr. „Nakon što naučite zbrajanje i oduzimanje, moći ćete izračunati cijene različitih proizvoda. Ukoliko želite raditi u trgovini, ovo znanje Vam je veoma bitno i korisno.“) Također je bitno staviti do znanja polaznicima da se nastavni sati i predviđene nastavne jedinice nadovezuju i stoga je bitno njihovo redovito sudjelovanje. Trener treba imati na umu da, prema Malcolmu Knowlesu64, odrasli najbolje uče:

kada razumiju zašto je nešto bitno znati ili uraditi

kada imaju slobodu učiti na svoj način

kada je učenje temeljeno na iskustvu

kada je za njih pravo vrijeme za učenje

kada je proces učenja i poučavanja pozitivan i ohrabrujući

6. Definiranje pravila skupine Pravila skupine pomoći će polaznicima da tijekom tečaja uče i surađuju na djelotvorniji način. Svi članovi skupine moraju definirati i prihvatiti pravila. Zadatak trenera je pomoći polaznicima u identificiranju pravila koja mogu biti različita, a ovise o potrebama polaznika. Bitno je naglasiti da ta pravila moraju biti formulirana u pozitivnom tonu (“Dolazimo na vrijeme”, “Dok jedna osoba govori, mi slušamo”, “Svi trebamo biti nazočni na satu”, “Ukoliko je netko spriječen nazočiti nastavnom satu, treba javiti treneru”, “Pričamo i ponašamo se s poštovanjem prema drugima”, “Poštujemo mišljenja drugih” i sl.). Trener također može pojasniti zašto su ta pravila bitna. Na primjer: i polaznike i trenera ometa kada se kasni i prekida nastavni sat, osoba koja zakasni može propustiti bitne informacije zbog čega bi ih trener trebao ponoviti, a to oduzima vrijeme. Ta pravila mogu biti predstavljena u obliku

63 Mathias Kamp (2011) – Facilitation Skills And Methods Of Adult Education 64 Ibid.

97

simbola koji se mogu istaknuti na vidno mjesto u učionici ili trener može napraviti dokument koji će svi polaznici na sebi svojstven način potpisati (ukoliko se ne znaju potpisati). Polaznici se također trebaju dogovoriti koje su posljedice ukoliko se dogovorena pravila ne poštuju i trebaju ih definirati svi polaznici i trener. S obzirom na to da su u pitanju odrasle osobe, preporučujemo izbjegavanja većih posljedica za polaznike. Najbolji način za rješavanje takve situacije jest ohrabrenje polaznika da podsjećaju jedni druge na dogovorena pravila u slučaju nepoštivanja.

7. Uspostavljanje rasporeda Ukoliko skupina nije prethodno odlučila o rasporedu, prvi je susret najbolja prigoda kako bi se razgovaralo o toj temi. Datumi/dani i točno vrijeme susreta moraju biti dogovoreni s polaznicima i treba odgovarati njihovim potrebama i mogućnostima, stoga skupina treba definirati dane i doba dana koji su najbolji za održavanje susreta. Dogovor trenera s polaznicima može se realizirati uz pomoć sheme na ploči ili postera. Trener može napraviti kolumne za svaki dan koji će podijeliti na tri termina (ujutro, popodne, navečer). Potom, trener obilježava termine u kojima neće moći biti nazočan pritom ostavljajući slobodne vikende i dnevne termine. Nakon toga, svi polaznici obilježavaju termine koji njima ne odgovaraju. Termini koji imaju najmanje oznaka biraju se kao oni koji najviše odgovaraju.

8. Predstavljanje prve vježbe Nakon kratke pauze trener bi trebao polaznike uvesti u prvu nastavnu jedinicu kroz vježbu koja će predstavljati osnovno znanje (npr. Na tečaju čitanja i pisanja kako držati olovku, na tečaju digitalnih vještina kako upaliti računalo itd.). Cilj je te aktivnosti pomoći polaznicima steći dojam o metodama poučavanja, ali i da po završetku prvoga nastavnog sata imaju osjećaj da su već nešto naučili.

9. Završetak prvoga susreta Po završetku prvoga nastavnog susreta veoma je bitno podsjetiti polaznike na datum i vrijeme sljedećega nastavnoga sata. Trener može pripremiti raspored za polaznike, a datumima sljedećih susreta i kontakt informacije. Također je bitno da trener sažeto ponovi ključne poruke prvoga nastavnog susreta kao i da da pregled onoga što će polaznici naučiti na sljedećem nastavnom satu. Nadalje, trener bi trebao pitati polaznike za njihov prvi dojam kako bi dobio povratnu informaciju koja je također veoma bitna za proces poučavanja.

Procjena Prema Pastuoviću65, vrednovanje je proces utvrđivanja stupnja postignuća ciljeva obrazovanja i odgoja, te utvrđivanja čimbenika odgovornih za postignute ishode i učinke odgojno-obrazovna procesa. Vrednovanje ima različite svrhe, uloge i načine realizacije. Kako navodi Kyrjacou66, najčešće svrhe ocjenjivanja su:

1. Osigurati nastavnicima povratnu informaciju o učinkovitosti njihova upravljanja procesom učenja kako bi mogli donositi obrazovne odluke, prilagođavati ciljeve i načine poučavanja predznanju i karakteristikama onoga koji uči.

2. Osigurati polaznicima pedagoške povratne informacije o postignutoj kompetentnosti iz pojedinih područja poučavanja, odnosno jesu li i u kojem stupnju postigli očekivane ishode i služi poboljšanju postignuća.

65 Pastuović, N. (1999): Edukologija. Zagreb: Znamen 66 Kyriacou, C. (2001): Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa

98

3. Motivirati polaznike za još bolju organizaciju svoga rada, učenja, zalaganja, angažmana i aktivnosti. Uspjeh u zahtjevnijoj aktivnosti posebno djelotvorno potiče motivaciju ukoliko nije prezahtjevno pa onda demotivira polaznika.

4. Procjena u funkciji snimanja stanja i uvida u trenutačnu razinu usvojenosti kompetencija s ciljem daljnjega planiranja, prilagodbe programa i realizacije predviđenih aktivnosti.

5. Procjena u funkciji planiranja i eventualne modifikacije procesa poučavanja. To je jedan od razloga zašto vrednovanje treba ostvarivati kontinuirano i koristiti se različitim načinima.

6. Davanje povratne informacije institucijama, koje izdvajaju određena sredstva za obrazovne programe.

7. Procjena kao rezultat rada daje mogućnost slanja povratne informacije o završenom obrazovnom ciklusu, stupnju nekoga tečaja i sl., te omogućava mobilnost i prenosivost rezultata.

Vrednovanje u obrazovanju odraslih ima višestruku svrhu poput osiguravanja povratne informacije polazniku, nastavniku ili odgojno-obrazovnoj ustanovi, zatim prognostičku i motivacijsku svrhu, ali je važno naglasiti da je kompetentnost onoga koji procjenjuje ključna za valjano vrednovanje. Nastavnik bi trebao:

• Ocjenjivati ciljeve dosega učenja i koristiti ih za poboljšanje određenih aspekata učenja • Temeljito procjenjivati rad svakoga polaznika • Primjenjivati različite ocjenjivačke strategije primjerene konkretnim aktivnostima • Kontinuirano davati usmene i pisane povratne informacije.

Procjenjivanje treba biti pravedno, povezano sa sadržajem predmeta, te raznovrsno i po vrsti i obliku kako bi se mogao procijeniti čitav spektar željenih pedagoških ishoda. Polaznici trebaju biti upoznati s vrstom, oblicima, namjenom, načinom upotrebe i kriterijima koji se koriste prilikom procjene. Procjenjivačke aktivnosti moraju se održavati u primjerenim okolnostima, izbjegavati ometanja polaznika u realizaciji aktivnosti, nastojati smanjiti tremu, anksioznost i omogućiti polaznicima što više kontrole u realizaciji procjenjivačke aktivnosti. Kriteriji procjenjivanja trebaju biti poznati polaznicima, a zadatci jasni, nedvosmisleni i primjereni. Kvalitetna se procjena vrši kombiniranjem različitih metoda (opservacija, razgovor, testiranje i sl.) i temeljena je na ciljevima i ishodima učenja. Vrednovanje postignuća i nastavnoga rada može biti formativno, sumativno, normativno, ocjenjivanje na temelju mjerila, dijagnostičko ocjenjivanje, interno, eksterno, neformalno, formalno, trajno, jednokratno, objektivno, ocjenjivanje postupka, ocjenjivanje na temelju završnoga proizvoda67. Bitno je naglasiti da je u procesu procjene potrebno koristiti različite vrste aktivnosti, te imati na umu da različite aktivnosti traže različite vrste procjene. Osnova za testiranje poslije su formulirani ishodi učenja. Dakle, proces testiranja poslije mora biti temeljen na onome što smo predvidjeli kao rezultat procesa poučavanja i učenja. Prilikom planiranja nastavne jedinice i formuliranja ishoda učenja za tu nastavnu jedinicu, važno je planirati i način procjene ostvarenosti toga ishoda učenja. Na primjer, ukoliko smo planirali poučavati polaznike kako napisati svoje ime i prezime, onda ćemo od njih u postupku testiranja poslije tražiti da napišu svoje ime i prezime kao dokaz svoje kompetencije. Navedeno može predstavljati poseban izazov u obiteljskome okruženju, ukoliko su odrasli i djeca uključeni u proces imajući osobne karakteristike i metode koje utječu na konačno postignuće. Prema navodima iz literature, veoma je bitno najprije razviti samopouzdanje polaznika te nakon toga odabrati vrijeme i načine testiranja (Guidelines competence goals for basic skills for adults).

67 Temple, C., Steele, L.J. i Meredith, S.K. (2006): „Kooperativno učenje i Planiranje nastavne jedinice i ocjenjivanje“.

Sarajevo: Centar za obrazovne inicijative Step by step

99

Savjetuje se da trener provede inicijalno testiranje temeljeno na razgovoru. Daljnja se procjena može kontinuirano provoditi razgovorom trenera s polaznicima i opservacijom. Tijekom cijeloga procesa potrebno je imati poštovanje prema polaznicima kao prema odraslim osobama, njihovom znanju kao i samopoštovanju. Veoma je bitno i organizirati testiranje prije i poslije kao i kontinuiranu procjenu kako bi se imao jasan uvid u napredak polaznika i moguće poteškoće. Shodno tome, testiranje bi trebalo biti realizirano u stvarnim životnim situacijama i, ukoliko je moguće, u realnim uvjetima. Brojne su aktivnosti koje nastavnik može osmisliti kako bi dao priliku za procjenu i predstavljanje savladanih vještina. Na primjer, ukoliko su polaznici tijekom tečaja imali priliku napisati recept i napraviti kolač, tijekom razgovora i uživanja u slastici, trener može s polaznicima porazgovarati o samom procesu pravljenja kolača, što je bio njihov zadatak, kako su surađivali, kakve su imali poteškoće, kako su ih riješili, itd. Također jedan zadatak polaznicima može biti pisanje ispričnice za dijete u školi ili popunjavanje obrazaca za izdavanje putovnice. Testiranje je potrebno organizirati u udobnoj atmosferi, počevši najprije s neformalnim razgovorom te potom objasniti svrhu i samo testiranje. Jedna je od bitnih uputa da se ne testira više osoba istodobno. Kako bi se postigli dosljedni i pouzdani rezultati, preporuča se koristiti isti test (s malim varijacijama) u testiranju prije i poslije. Savjetuje se kombiniranje metoda: intervju i pisani test kao i pružanje dovoljno vremena svakom polazniku za uradak, bez požurivanja.

100

PREGLEDNIK Cilj je ovoga Priručnika dati informacije: o zakonskoj situaciji u zemljama sudionicama projekta, o mišljenjima stručnjaka i odraslih Roma, o teorijama obrazovanja i drugim podatcima bitnim za Priručnik. Glavni je cilj strukturiranje tečaja i kreiranje neophodnih alata te pružanje informacija neophodnih za provođenje programa temeljna neformalna obrazovanja odraslih Roma. Nastavne su jedinice veoma praktično strukturirane i usklađene su s potrebama organizacija za provedbu tečajeva. Dodatno, nastavne jedinice sva četiri modula imaju istu strukturu i pristup, navode ciljeve i ishode učenja, uvjete održavanja programa, vrednovanje postignuća, sadržaj nastavnih jedinica, mogućnosti prenošenja sadržaja učenja i kritične točke. Uporabom bi ovoga Priručnika osoblje koje bi obnašalo ulogu trenera trebalo biti u mogućnosti izvesti temeljni tečaj obrazovanja za odrasle Rome i kreirati vlastite tečajeve zasnovane na navedenim primjerima. Nadalje, veoma je bitno imati na umu da su najvažniji preduvjeti za uspjeh tretiranje polaznika kao jednakih, fokusiranje na vještine i sposobnosti umjesto na nedostatak znanja i primjenjivanje kreativnosti i različitih metoda kako bi se spriječila monotonija u procesu učenja i poučavanja. Nadamo se da će što više organizacija u što je moguće više zemalja provesti te tečajeve kako bi se proveli na globalnoj razini. Na taj način, mobilni Romi će imati korist od temeljna obrazovanja, kako je i namijenjeno. Naša namjera je pomoći pripadnicima romske populacije da se izbore s diskriminacijom i imaju blistaviju budućnost, i oni, i njihove nadolazeće generacije. Ovaj Priručnik može biti jedan korak u tom smjeru.

DODATAK U ovom dijelu Priručnika možete pronaći primjere nastavnih jedinica: 5 primjera po modulu i po razini (ukupno 35 primjera). Ono što je bitno naglasiti je da su u ovom Priručniku predočene skraćene inačice nastavnih jedinica te da se kompletne jedinice kao i primjeri radnih materijala na engleskome jeziku mogu preuzeti s mrežnih stranica www.project-bera.eu i www.caritas.ba.

http://www.project-bera.eu/

../../ibudimir/Desktop/www.caritas.ba

101

Didaktički materijal:

● Flipchart/ploča

● Nastavni materijal sa slovom A

● Papiri i olovke

● Ispisana slova

Savjet: Koristite primjere predmeta/objekata koji su bliski polaznicima iz njihova svakodnevna života.

PREGLED NASTAVNIH JEDINICA

Čitanje i pisanje, Razina 1 Učenje velikoga i maloga slova “Aa”

Po završetku polaznici će biti u stanju Identificirati veliko i malo slovo

Točno izgovarati slovo A Pisati veliko i malo slovo Aa

Vrijeme (minute) Sadržaj Metoda

5 Dobrodošlica polaznicima i objašnjavanje ishoda učenja

Usmeno izlaganje

15 Identificiranje slova Aa Praktični rad

20 Oblikovanje, crtanje, pisanje slova Aa Praktični rad

5 Refleksija, rekapitulacija i kratka procjena Skupna diskusija

Metodološka realizacija: Identificiranje slova Aa Trener postavlja slike predmeta koji su poznati obitelji, a čiji naziv počinje sa slovom A (npr. auto) na flipchart. Potom razgovaraju o objektu koji se nalazi na fotografiji te identificiraju slovo A. Trener na sliku zapisuje naziv objekta tiskanim slovima i čita ga glasno i polako, jasno povezujući izgovor slova A s napisanim slovom.

Po završetku, trener postavlja fotografije drugih objekata/predmeta koji u svojim nazivima imaju slovo A (ne samo kao početno slovo). Potom svaku riječ jasno izgovara. Nakon čitanja svake riječi, trener moli polaznike da mu pokažu mjesto slova A u pročitanoj riječi. Nadalje, trener na ploči piše veliko i malo slovo Aa te polaznicima dijeli ispisane različite riječi koje sadrže ista slova i daje im uputu da na materijalima koje su dobili označe veliko i malo slovo A, uspoređujući ih sa slovima napisanima na ploči. Oblikovanje, crtanje, pisanje slova Aa Nakon predstavljanja pisanja slova, trener polaznicima daje nastavne materijale s ispisanim točkicama koje će polaznici spajati kako bi dobili slovo „A“. Nakon toga, trener im može dati zadatak da u svojim bilježnicama napišu tiskana mala i velika slova te mala i velika pisana slova ̋A ̋. Tijekom rada, trener provjerava rezultate i korigira ih po potrebi.

Ishodi učenja:

102

Savjet:

Budite kreativni, prilagodite vježbe trenutačnom znanju polaznika (članova obitelji).

Didaktički materijal: ● Flipchart/ploča ● Fotografije sa slovima abecede,

fotografije poznatih objekata ● Novine ● Olovke

Čitanje i pisanje, Razina 1 Razdvajanje samoglasnika od suglasnika

Po završetku polaznici će biti u stanju:

Identificirati samoglasnike Identificirati suglasnike



Usmeno izlaganje

10 Ponavljanje slova abecede Usmeno izlaganje

25 Identificiranje samoglasnika i suglasnika Usmeno izlaganje, praktični rad


Metodološka realizacija: Ponavljanje slova abecede Na početku trener stavlja na vidno mjesto abecedu, tako da je svi polaznici mogu vidjeti. Potom ispred njih postavlja košaru s karticama na kojima su ispisana sva slova abecede (jedno slovo, jedna kartica). Zadatak je polaznika izabrati jednu po jednu karticu i pokazati slovo koje se na njoj nalazi, zatim navesti riječi koje

počinju s tim slovom.

Identificiranje samoglasnika i suglasnika Trener govori obitelji kako u abecedi postoje dvije vrste slova: samoglasnici i suglasnici, koji zvuče drugačije pri izgovoru. Samoglasnici su glasovi koji nastaju slobodnim prolaskom zraka kroz usta ili dijela usta, dok suglasnici nastaju blokiranjem dijela usta čime se zaustavlja protok zraka. Koristeći se primjerom ispisane abecede, trener čita samoglasnike naglas i pokazuje na njih prilikom izgovaranja. Sljedeće, trener postavlja na flipchart fotografije objekata koji su poznati obitelji, a počinju sa samoglasnicima. Potom, zapisuje na svakoj fotografiji velikim slovima naziv prikazana objekta. Dok piše nazive, trener ujedno i izgovara slovo po slovo riječi koju piše, pritom ukazujući na samoglasnik. Potom trener koristi slike drugih (obitelji poznatih) objekata i predmeta te je zadatak polaznika da identificiraju samoglasnike i njihovu poziciju u riječi. Nakon što su identificirali samoglasnike svih objekata/predmeta, trener pokazuje druge fotografije kako bi polaznici po istom načelu identificirali suglasnike. Na kraju trener polaznicima daje novine i uputu da jedan dio polaznika označi/podvuče olovkom u određenom tekstu samoglasnike, a u drugi dio suglasnike. Po završetku, skupine se mijenjaju za zadatke (prva skupine označava suglasnike, a druga samoglasnike u novom tekstu).

Ishodi učenja:

103

Didaktički materijal: ● Flipchart/ploča ● Olovke, gumice ● Radni materijal ● Kvadrati s ispisanim slovima

za oblikovanjem riječi

Savjet: Nemojte davati složenije riječi – pronađite one koje su obitelji poznate.

Čitanje i pisanje, Razina 1 Oblikovanje riječi

Po završetku polaznici će biti u stanju: Upotrebljavati slova kako bi

oblikovali jednostavne i poznate riječi

Vrijeme (minute)

Sadržaj Metoda


Usmeno izlaganje

5 Ponavljanje prethodnih nastavnih jedinica Usmeno izlaganje

30 Vježbe oblikovanja riječi Praktični rad


Metodološka realizacija: Ponavljanje prethodnih nastavnih jedinica Trener s polaznicima ponavlja prethodno savladani sadržaj kako bi ih pripremio za vježbu oblikovanja riječi. Vježbe oblikovanja riječi Pronađi slovo koje nedostaje Trener polaznicima dijeli radni materijal s riječima kojima

nedostaje po slovo. Zadatak je polaznika pronaći koje slovo nedostaje i dodati ga kako bi oblikovali riječ. Ukoliko obitelj naiđe na poteškoće, trener im može pomoći tako što će im davati nagovještaje, ali ne rješenja (može postavljati pitanja polaznicima kako bi im odgovor postao jasniji). Jedno slovo čini razliku! Trener daje polaznicima slova ispisana na malim kvadratima papira: svaki kvadrat sadržava jedno slovo, osim jednoga koje ima slovo ispisano i na prednjoj strani i na poleđini. Obitelj treba oblikovati riječ od dobivenih slova i pročitati ju naglas. Kada su pokazali značenje pročitane riječi, trener im daje uputu da okrenu kvadrat (s duplim slovima) na poleđinu kako bi otkrili sasvim novu riječ (tata – tava, miš – mir i sl.). U trećoj vježbi, trener daje polaznicima slova ispisana na kvadratima (jedno slovo po kvadratu). Zadatak polaznika je da oblikuju riječ. Po završetku zadatka, polaznici čitaju naglas riječ i pokazuju razumijevanje njezina značenja. Trener ih potom pita koji bi se kvadrat mogao ukloniti kako bi se dobila druga riječ koja ima značenje (krak – rak, osmijeh – smijeh). Preporučuje se da trener koristi riječi poznate članovima obitelji.

Ishodi učenja:

104

Didaktički materijal: ● Flipchart/ploča ● Fotografije poznatih

objekata/predmeta ● Novine ● Olovke (crvene, plave)

Čitanje i pisanje, Razina 1 Ispravan izgovor riječi

Po završetku polaznici će biti u stanju: Izgovarati samoglasnike

Izgovarati suglasnike Izgovarati riječi



Usmeno izlaganje


25 Vježba: Ispravan izgovor samoglasnika i suglasnika

Usmeno izlaganje, praktični rad


Metodološka realizacija: Ponavljanje slova abecede Kako bi provjerio znanje abecede, trener pita polaznike da mu izdiktiraju slovo po slovo abecede, što će on zapisivati na flipchart/ploču. Također, može se organizirati malo natjecanje između članova obitelji: svaki član obitelji govori slovo po slovo abecede što trener zapisuje na flipchart (pored svakoga slova može zabilježiti tko ga je rekao). Kada su izrekli cijelu abecedu (ili ne znaju reći više slova), trener prebroji tko je naveo najviše

slova te uručuje simboličnu nagradu.

Ispravan izgovor samoglasnika i suglasnika Trener postavlja fotografije objekata (ili ih crta) na ploči i pita polaznike da ih identificiraju (pritom, trener koristi riječi koje počinju samoglasnikom, a poznate su članovima obitelji i nisu složene). Potom im daje uputu da izgovore prvo slovo naziva objekta, a potom puni naziv. Kada su završili sa svim fotografijama, trener ili dragovoljac iz skupine, zapisuju nazive objekata/predmeta na flipchartu. Ostali polaznici čitaju napisane riječi. Potom, trener pita članove obitelji da mu navedu riječi koje počinju sa samoglasnicima i njihove odgovore zapisuje na flipchart. Na kraju trener polaznicima dijeli novine u kojima su označeni pojedini tekstovi i daje im uputu da podcrtaju samoglasnike u označenome tekstu crvenom bojom. Potom daje polaznicima priliku da izgovore samoglasnike iz dobivena teksta. Po završetku, trener polaznicima daje drugi tekst i uputu da označe suglasnike plavom bojom te im daje vremena za izgovaranje podcrtanih slova.

Savjet: Ukoliko djeca već poznaju tu vježbu, trener može najprije dati njima da je urade kako bi ohrabrili ostale članove obitelji.

Ishodi učenja:

105

Didaktički materijal: ● Flipchart/ploča ● Papiri i olovke

Savjet: Abeceda koju je trener prethodno ispisao (tijekom ponavljanje na početku nastavna sata), treba ostaviti na vidljivu mjestu kako bi se polaznici mogli podsjetiti na nju tijekom vježbe pisanja.

Čitanje pisanje, Razina 1 Pisanje imena i prezimena

Po završetku polaznici će biti u stanju: Pisati svoje ime štampanim slovima

Pisati svoje ime pisanim slovima



Usmeno izlaganje


25 Vježba: Pisanje imena Praktični rad


Metodološka realizacija: Ponavljanje slova abecede Trener daje uputu polaznicima da mu izdiktiraju slova abecede i za svako slovo kažu riječ koja počinje njime. Na ploču zapisuje slova i riječi koje polaznici diktiraju.

Pisanje imena Trener zapisuje svoje ime i prezime na flipchartu tiskanim slovima te podcrtava svako slovo i izgovara ga naglas. Nakon toga broji slova svoga imena. Potom poziva dragovoljca da napiše svoje ime i prezime, također na flipchartu, tiskanim slovima. Nakon toga, trener daje uputu polaznicima da napišu tiskanim slovima svoja imena i prezimena na papiru. Potom polaznici pokazuju svoje papire i izgovaraju jedno po jedno slovo. Trener potom piše ponovno svoje ime i prezime na flipchartu, s tim što zapisuje prvo slovo veliko, a ostala malim slovima te upućuje polaznike da slijede njegov primjer i napišu svoja imena i prezimena na taj način. Kada završe, sljedeća trenerova uputa je da svatko pročita naglas svoje ime i prezime. Na kraju trener zapisuje po treći put svoje ime i prezime, ali s početnim velikim pisanim slovom, a ostatak slova malim pisanim na flipchartu. Uputa je za polaznike da napišu svoja imena na isti način na papire te da po završetku svatko pročita naglas svoje ime.

Ishodi učenja:

106

Didaktički materijal: ● Olovke ● Radni materijal s 8 pitanja ● Radni materijal s 5 linija za

riječi i 5 linija za rečenice

Čitanje i pisanje, Razina 2 Pisanje kratkoga teksta


Pisati jednostavan tekst tiskanim slovima



Usmeno izlaganje

5 Provjera savladanoga sadržaja i primjena Usmeno izlaganje

30 Vježbe pisanja kratkoga teksta (tiskana slova) Usmeno izlaganje, praktični rad


Metodološka realizacija: Provjera i primjena savladana sadržaja Trener započinje diskusiju vezano za prethodne lekcije i obrađene teme: je li nešto nejasno, primjenjuju li stečeno znanje, je li im se sada lakše nositi sa svakodnevnim situacijama, jesu li imali priliku pisati zabilješke ili kratke tekstove (koja je bila prigoda, kako su se snašli s pisanjem,

jesu li imali nekih poteškoća ili problema...). Vježbe pisanja kratkoga teksta (tiskana slova) Vježba prezentacije Trener daje polaznicima papir s ispisanim pitanjima (tiskanim slovima) polaznicima (8 pitanja po polazniku), osmišljenih na osnovi njihovih pojedinačnih interesa i dobi za pojedinačni rad. Zadatak polaznika je da na osnovi dobivenih pitanja napišu kratki tekst o sebi (tiskanim slovima). Nakon što svi završe, trener provjerava želi li netko pročitati svoj tekst ostatku skupine. Ukoliko nema dragovoljaca, trener može postaviti jedno pitanje s popisa (koje nije previše osobno, poput “Kako se zovete?”) i pita svakoga polaznika pojedinačno za odgovor. (Prijedlog pitanja za djecu: Kako se zoveš? Gdje živiš? Koliko članova ima tvoja obitelj? Kako ti se zovu roditelji? Čega se voliš igrati? Što voliš jesti? Imaš li kućnoga ljubimca? Kojega? Što bi želio/la postati kad odrasteš? Prijedlog pitanja za odrasle: Kako se zovete? Gdje živite? Koliko imate godina? Koliko članova ima Vaša obitelj? Imate li djece? Kako se zovu? Što volite jesti? Što volite raditi u slobodno vrijeme? Tko je Vaš omiljeni pjevač?). Druga je opcija da trener predstavi sebe čitajući tekst koji je napisao i pozove ostale da slijede njegov primjer. Kako bi provjerio jesu li tekstovi pravilno napisani, trener na kraju nastavnoga susreta prikuplja papire polaznika te im daje povratnu informaciju na sljedećemu nastavnom satu.

Savjet: Imajte na umu da pojedini članovi obitelji mogu biti nesigurni i sramežljivi, stoga trebate biti pažljivi.

Ishodi učenja:

107

Što mi je bitno? Trener daje svakom polazniku papir s 5 praznih linija i daje im uputu da na svaku od njih napišu po jednu riječ s posebnim značenjem za njih (individualni rad). Potom će ispod tih riječi pronaći 5 praznih linija. Zadatak je da za svaku napisanu riječ napišu po jednu rečenicu (koja spominje tu riječ i odnosi se na nju).

108


Primjerci trajnoga kalendara

Jedan gotov kalendar

A3 primjerak stranice kalendara

Olovke u različitim bojama

Ljepilo i škare

Ispisane fotografije

Citati

Savjet: S obzirom na to da jedna nastavna jedinica možda neće biti dovoljna za izvođenje te vježbe, možete reći obitelji da planiraju dvije te da trebaju sačuvati materijale na kojima su radili kako bi zadatak mogli završiti prilikom sljedećega susreta.

Čitanje i pisanje, Razina 2 Rukopis – obiteljski kalendar

Po završetku polaznici će biti u stanju: Pisati kratke rečenice



Usmeno izlaganje

5 Što je kalendar? Usmeno izlaganje

30 Kreirajte osobni kalendar Praktični rad


Metodološka realizacija: Što je kalendar? Trener započinje tako što polaznicima podijeli prazne kalendare i objasniti da će tijekom ostatka sata raditi na njemu. Pokazuje polaznicima kako kalendar funkcionira (na ispisanom velikom primjerku ili na predlošku na flipchartu). Objašnjava kako se mjesec nalazi na početku stranice i pokazuje im datume koji se nalaze ispod. Nadalje im govori da taj kalendar nije namijenjen za određeni mjesec i

godinu nego je univerzalan. Također im pokazuje koji dio predloška mogu sami sebi napraviti: zapisivanjem citata, kratkoga teksta, lijepljenjem fotografija, upisivanjem rođendana ili drugih njima bitnih datuma. Kreirajte osobni kalendar Kada se uvjerio da je polaznicima jasno sve o čemu je govorio, trener dijeli materijale za rad koji su im potrebni (slike, citati, ljepilo…) i daje im uputu da počnu s kreiranjem od prvoga mjeseca: siječnja. Daje im naputak da razmisle postoje li rođendani u siječnju koje bi mogli zapisati. Također im daje uputu da zapišu najmanje 6 kratkih tekstova (mogu ih odabrati iz radnoga materijala koji je pripremio trener ili mogu smisliti sami) u svoj kalendar. Dok obitelj radi, trener je na raspolaganju za odgovore ili pomoć.

Ishodi učenja:

109

Didaktički materijal: ● Karaoke pjesme ● Originalne inačice pjesama ● CD-player ili računalo sa

zvučnicima ● Tekstovi pjesama

Savjet: Možete koristiti i pjesme koje su na romskome jeziku.

Čitanje i pisanje, Razina 2 Pravilan izgovor: pjesme


Ispravno izgovarati riječi



Usmeno izlaganje

5 Pojašnjenje karaoka Usmeno izlaganje

30 Pjevanje Praktični rad


Metodološka realizacija: Pojašnjenje karaoka Trener objašnjava polaznicima da će u svrhu vježbanja pravilna izgovora pjevati pjesme zajedno te da će isprobati karaoke. Potom pita polaznike znaju li što su karaoke i je li netko već pjevao uz njih? Ukoliko se pokaže da netko od polaznika zna o čemu je riječ, trener ga može zamoliti da objasni ostalima. No, ukoliko nikome nije poznato, trener

će objasniti kako su karaoke nastale 1970-tih godina u Japanu i omogućava puštanje glazbe bez glasa tako da svatko može biti pjevač. Kako bi im dao primjer, trener pušta jednu pjesmu (originalnu izvedbu, s pjevačem), a potom im pušta karaoke inačicu iste pjesme.

Pjevanje Trener pita polaznike s kojom bi pjesmom željeli početi i daje im njezin tekst. Potom prvo pušta originalnu inačicu pjesme, ohrabrujući polaznike da pjevaju. Potom moli polaznike da provjere tekst pjesme za riječi koje ne razumiju ili ne znaju (dobro) izgovoriti. Ukoliko polaznici imaju pitanja, trener im objašnjava. Potom im pušta karaoke inačicu iste pjesme te pita polaznike za teške riječi, odgovara na pitanja te na kraju pita polaznike da odaberu slijedeću pjesmu. Nakon otprilike tri pjesme, nastavni sat će se završiti, a trener će ostatke tekstova ostaviti polaznicima ukoliko žele vježbati kući.

Ishodi učenja:

110

Didaktički materijal: ● Radni materijal s uputama ● Karton, ljepilo, boje,

kovanice (pfennizi): po jedan za svakoga polaznika, škare, igle, 2 čačkalice po polazniku, predlošci

● Jedan fidget spinner za uzorak

● Papiri i olovke

Savjet: Ukoliko je polaznicima potrebna pomoć oko razumijevanja ili tehničkih pitanja, budite im na raspolaganju.

Čitanje i pisanje, Razina 2 Razumijevanje teksta

Po završetku polaznici će biti u stanju: Napraviti fidget spinner na osnovi pisanih uputa



Usmeno izlaganje

10 Čitanje uputa Praktični rad

5 Pripremanje materijala Praktični rad

20 Pravljenje fidget spinnera Praktični rad


Metodološka realizacija:

Čitanje uputa Trener govori obitelji da će u svrhu vježbanja čitanja teksta, zajedno napraviti fidget spinner. Pokazat će im samostalno izrađen fidget spinner i njegovu funkciju. Potom, polaznicima dijeli radni materijal s uputom kako bi ju pročitali i zapisali moguća pitanja. Potrebno je zapisati prema uputama što im je od materijala potrebno za izradu toga predmeta. Trener još jednom provjerava postoji li nejasnoća ili pitanja.

Pripremanje materijala Sljedeća je uputa priprema potrebnih materijala prema napravljenom popisu. Trener upućuje na to da, ukoliko su

nešto od materijala previdjeli, polaznici mogu dobiti naknadno. Nakon što su pripremili materijale i spremni su za rad, trener provjerava imaju li nejasnoća ili pitanja. Pravljenje fidget spinnera Trener poziva članove obitelji da počnu praviti fidget spinnere prema uputama te ukoliko ne znaju što točno učiniti ili nešto ne funkcionira, da im stoji na raspolaganju. Za vrijeme pravljenja fidget spinnera, trener se kreće po prostoriji i pomaže po potrebi. Ukoliko netko završi ranije, trener može predložiti da naprave još jedan fidget spinner ili da vježbaju upotrebu napravljena. Nakon što su svi završili, trener moli da ostatke materijala vrate i pospreme radni prostor. Potom im još jednom pokazuje kako fidget spinner funkcionira.

Ishodi učenja:

111


Papiri i olovke

Plakat (filma)

Novine, škare

Kratki tekstovi s pitanjima

Savjet: Pokušajte donijeti plakat s više likova, kako biste inspirirali polaznike.

Čitanje i pisanje, Razina 2 Izvlačenje zaključaka, identificiranje teme, postavljanje pitanja


Postaviti pitanja na osnovi kratkoga pročitana teksta Izvući zaključke Identificirati temu



Usmeno izlaganje

5 Ponavljanje prethodnih nastavnih jedinica Usmeno izlaganje

30 Vježba: čitanje teksta, izvlačenje zaključaka Usmeno izlaganje, praktični rad


Metodološka realizacija: Ponavljanje prethodnih nastavnih jedinica Trener se reflektira na sadržaje obrađene tijekom prethodnih nastavnih susreta i daje kratku vježbu polaznicima kako bi ih pripremio za sadržaj koji će obrađivati na tom nastavnom satu.

Čitanje teksta, izvlačenje zaključaka Film Trener donosi plakat filma koji je trenutačno u kinima ili filma koji se može iznajmiti ili pogledati uskoro na TV-u. Trener polaznicima pušta najavu filma (trailer). Zadatak polaznika je da na osnovi plakata i trailera odgovore na pripremljena pitanja. Primjer:

Što mislite koji je žanr ovoga filma? Ljubavni, triler, komedija ili neki drugi?

Na osnovi likova prikazanih na plakatu, što mislite tko je u glavnoj ulozi?

Jesu li na slici prikazani „dobri“ i „loši“ likovi? Zašto?

O čemu je film? Što bi moglo biti na kraju?

Ako biste vi pisali scenarij na osnovi plakata, što biste napisali?

Dodatne vježbe: Pronalaženje članka Trener donosi novine i upućuje polaznike da odaberu koje članke žele čitati. Potom ih moli da svatko za sebe izreže jedan iz novina. Zadatak je polaznika da na osnovi pročitanoga napišu po 5 pitanja koja se odnose na tekst. Potom taj članak trebaju pročitati nekome iz skupine i postaviti mu napisana

Ishodi učenja:

112

pitanja. Druga je opcija razmijeniti članke s napisanim pitanjima te pismeno odgovoriti na dobivena pitanja. Kratka priča Trener priprema kratki i jednostavan tekst za svakoga polaznika na osnovi njihovih interesa (kućanstvo, zdravlje, sport, poznate osobe i sl.). Ispod svakoga teksta nalazi se pet pitanja na koja polaznik treba odgovoriti i potom ukratko predstaviti ostalim članovima skupine. Čarli i njegov vlasnik Tim izišli su da igrati se u dvorištu, no teški i tmurni oblaci donijeli su iznenadnu i jaku kišu. Čarli i Tim su utrčali u kuću. Čarli je otresao kišne kapi sa svoga krzna, a Tim je skinuo mokru jaknu. Tužan, Čarli je sjeo pored prozora i gledao kako kiša pada: čak nije bio zainteresiran ni za svoju loptu. Timu je bilo veoma žao što je njegov prijatelj tužan i odlučio ga je oraspoložiti s slasticom: velikom kosti. Čarli se odjednom oraspoložio.

113

Didaktički materijal: Mala kutija Krugovi od papira Nastavni materijali

Matematika, Razina 1

Dijeljenje broja 10

Po završetku polaznici će biti u stanju: Prepoznati na koje načine se broj 10 može podijeliti

Raditi jednostavna zbrojeve s jednoznamenkastim brojevima



Usmeno izlaganje

5 Uvod u aktivnost Usmeno izlaganje

10 Dijeljenje broja 10 – vježba 1 Praktični rad

10 Dijeljenje broja 10 – vježba 2 Praktični rad


Metodološka realizacija: Uvod u aktivnost Ta se aktivnost treba predstaviti kao igra za obitelj. Također je veoma bitno predstaviti ishode učenja kako bi članovi obitelji shvatili značenje i cilj igre: razumjet će kako se brojevi mogu dijeliti i vježbat će zbrajanje i razvit će im se osjećaj za brojeve.

Dijeljenje broja 10 – vježba 1 Za tu je vježbu potrebna kutija pregrađena na dva ili tri dijela i ima otvor na vrhu. Polaznici ubacuju klikere ili gumbiće u kutiju te nakon što su potrošili sve, otvaraju kutiju i prebrojavaju koliko je njih upalo u koju pregradu. Po završetku, polaznici zapisuju iznose i zbroj. Primjer: Ukoliko je kutija podijeljena na dva dijela, mogu se pojaviti različite opcije: npr. 2+8=10; 6+4=10; 8+2=10 Ukoliko je kutija podijeljena na tri dijela, mogu se pojaviti opcije: npr. 0+3+7=10; 2+6+2=10 itd. Dijeljenje broja 10 – vježba 2 U toj vježbi polaznici dobivaju 10 krugova napravljenih od debeloga papira. Jedna je strana kruga obojena u crveno, a druga u plavo. Svaki polaznik baca sve krugove i izbroji koliko ih je palo na plavu, a koliko na crvenu stranu i rezultati se bilježe (npr. 4+6). Bacanja ponavlja tako da ih na kraju ima ukupno 10. Nakon toga, krugove po istom načelu bacaju i ostali polaznici. S obzirom na to da se broj 10 može dobiti različitim varijacijama (1+9, 2+8, 3+7, 4+6…) pobjednik igre je onaj polaznik koji u svojim rezultatima na kraju ima najviše varijacija.

Savjet: Trener treba odraslim polaznicima pojasniti što takve igre imaju za cilj i da se kroz njih može razviti osjećaj za brojeve, naučiti dijeljenje brojeva i zbrajanje.

Ishodi učenja:

114

Didaktički materijal: ● Časopisi, slike aktivnosti

koje obitelj obično provodi

● Škare ● Ljepilo ● Papiri i olovke ● Vremenski okvir

Savjet: U slučaju da članovi obitelji imaju drugačije aktivnosti, trener može preporučiti pravljenje odvojenih rasporeda, a i pojedinačnih rasporeda.

Matematika, Razina 1 Pisanje vremenskih termina

Po završetku polaznici će biti u stanju: Pisati vremenske termine

Napraviti svoj dnevni raspored

Vrijeme (minute)

Sadržaj Metoda


Usmeno izlaganje


25 Pravljenje dnevnoga rasporeda Praktični rad


Metodološka realizacija: Uvod u aktivnost Trener predstavlja željene ishode učenja, kao i zašto je dnevna rutina bitna za obitelj. Pravljenje dnevnoga rasporeda Članovi obitelji mogu napraviti popis aktivnosti koje obično provode svaki dan. Trener im može pomoći zapisujući ih na flipchart. Kada je popis gotov, obitelj može napraviti dnevni

plan njihova prosječna dana. U slučaju da je više članova obitelji nepismeno, mogu se poslužiti časopisima iz kojih će izrezati fotografije različitih aktivnosti koje odgovaraju njihovim. Nakon toga, aktivnosti mogu poredati prema vremenskom okviru i odrediti koliko vremena provode (ili žele provesti) u nekoj aktivnosti (npr. 45 minuta, 2 i pol sata i sl.), kao i kada im je tijekom dana potrebno to vrijeme (npr. od 9:00 do 10:00). Trener bi trebao objasniti polaznicima kako točno napisati vrijeme (i pomoći im po potrebi). Po završetku, raspored se može zalijepiti na zid u obiteljskom domu gdje je vidljiv i dostupan svima.

Br. Vremenski okvir Aktivnost

1.

2.

3.

Ishodi učenja:

115

Didaktički materijal: ● Radni materijal za popis

troškova ● Laptop i WiFi za

pronalaženje mape, cijene karata i sl.

Savjet: Za malu djecu ili nepismene članove obitelji, moguće je predstavljanje troškova ilustracijama.

Matematika, Razina 1 Zbrajanje s višeznamenkastim brojevima

Po završetku polaznici će biti u stanju: Zbrajati s jednoznamenkastim i višeznamenkastim brojevima

Izračunati troškove putovanja



Usmeno izlaganje


25 Planiranje putovanja Praktični rad


Metodološka realizacija: Uvod u aktivnost Trener započinje razgovorom s polaznicima o sljedećim temama: Idu li na putovanja? Gdje su bili? Jesu li ikada pravili plan putovanja? Potom trener objašnjava ishode učenja vježbe koju će polaznici raditi. Također je potrebno da trener ponovi s polaznicima metodologiju zbrajanja s jednoznamenkastim i višeznamenkastim brojevima od 0 do 999.

Koraci ručna zbrajanja s višeznamenkastim brojevima:

Zapišite brojeve jedan ispod drugoga

Zbrajajte brojeve koji se nalaze s desne strane (kao da su jednoznamenkasti)

U slučaju da je zbroj od 0 do 9, piše se točan iznos

U slučaju da je zbroj 10 ili veći, desni broj se zapisuje dok se lijevi nadodaje na sljedeće brojeve koje zbrajate s lijeve strane

Ponovite proces s ostalim brojevima (s desne na lijevu stranu) dok niste zbrojili sve. Posljednji zbroj zapišite u punom iznosu.

Planiranje putovanja Članovi obitelji bi trebali smisliti lokaciju na koju bi voljeli otići (bez obzira je li ona daleko od doma ili je to možda najbliži grad gdje idu u kupovinu). Potom, prave popis troškova putovanja.

Ishodi učenja:

116


Radni materijali za listu za kupovinu

Časopisi

Olovke

Škare

Ljepilo

Kalkualtori

Flipchart

Savjet: Nakon što su ručno zbrojili iznose, polaznici mogu koristiti i kalkulator.

Matematika, Razina 1 Zbrajanje s višeznamenkastim brojevima

Po završetku polaznici će biti u stanju: Zbrajati s brojevima od 0 do 999

Oduzimati s brojevima od 0 do 999 Napraviti obiteljski proračun

Vrijeme (minute)

Sadržaj Metoda


Usmeno izlaganje

10 Uvodna aktivnost Usmeno izlaganje

25 Pravljenje obiteljskoga proračuna Praktični rad



Uvodna aktivnost Trener predstavlja željene ishode učenja te navodi kako polaznici neće uraditi samo vježbe zbrajanja, nego će napraviti i obiteljski proračun koji će im olakšati upravljanje novcem. Pravljenje obiteljskoga proračuna Članovi bi obitelji trebali popuniti radni materijal pravljenjem popisa prihoda i drugi materijal za popis rashoda. Rashodi mogu biti kategorizirani na više tipova troškova, kao što su računi, troškovi kućanstva i sl. Trener može zamoliti polaznike da zajedno ispune te popise, imajući pritom na umu da su ti podatci povjerljivi te ih

upućuje da mogu pisati izmišljene iznose. Uz pomoć oluje mozgova trener može prikupiti informacije od obitelji o njihovim prihodima i rashodima, što se može zapisati na flipchartu. Trener može pomoći polaznicima u kategoriziranju različitih troškova (npr. računi, hrana, odjeća i sl.). Ukoliko je u skupini više djece, trener ih može pitati što im najčešće roditelji kupuju ili što od njih traže da im kupe. Također mogu napraviti popis s cijenama na osnovi tih informacija. Djeca mogu izrezivati fotografije iz časopisa u slučaju da ne znaju pisati. Na kraju se dječji popis uključuje u procjenu obiteljskoga proračuna.

Br. Izvor prihoda Iznos

Br. Troškovi (rashodi) Iznos

Ishodi učenja:

117

Savjet: Polaznici mogu sugerirati vježbe ili odabrati druge predmete za mjerenje.

Didaktički materijal: ● Različite vage ● Različiti predmeti iz

obiteljskoga doma ● Vješalica, predivo i 2

tanjura ● Papiri i olovke

Matematika, Razina 1 Mjerenje težine

Po završetku polaznici će biti u stanju: Izmjeriti težinu koristeći se vagom

Uspoređivati težinu



Usmeno izlaganje

35 Vježbe Praktični rad


Metodološka realizacija: Vježbe Trener daje uputu polaznicima da izmjere težinu različitih predmeta. Prije nego što izmjere predmete, mogu dati procjenu koji će biti lakši ili teži. Potom očitavaju težinu predmeta uz pomoć vage. Primjeri za rad:

Mjerenje predmeta iz doma obitelji

Redanje predmeta od najlakšega do najtežega

Pronalazak predmeta koji imaju otprilike istu težinu

Zapisivanje težine predmeta koristeći se simbolima za veće, manje i jednako >,<,= Po završetku polaznici mogu mjeriti:

● Težinu djece ● Težinu odraslih ● Odrasli članovi obitelji mogu držati djecu i izmjeriti koliko su

teški zajedno

Dodatne vježbe Zadatak je izračunati koliko predmeta trebaju staviti na vagu kako bi dosegli težinu jednoga člana obitelji (npr. treba im vreća krumpira da bi dostigli težinu oca). U slučaju da su među polaznicima i manja djeca koja ne mogu koristiti vagu, može se koristiti tas vaga. No, ukoliko je i ona nedostupna, ostali polaznici mogu pripremiti ručno rađenu vagu. Za to će im biti potrebna vješalica, dva mala tanjura i predivo. Nakon što okače vješalicu, trebaju vezati po jedan tanjur na njezina oba kraja. Na te tanjure djeca mogu stavljati lagane predmete i uspoređivati koji su teži, lakši te koji su iste težine.

U slučaju da su u obitelji bebe, trener može pomoći oko mjerenje njihovih težina prije i poslije objeda. Moguće je da će biti jednostavnije izmjeriti majku s bebom te potom oduzeti majčinu težinu.

Ishodi učenja:

118


Raspored sljedećih nastavnih susreta

Papiri i olovke

Domino

Savjet: Ukoliko smatrate da malo natjecanje nije adekvatno za obitelj s kojom radite, domino vježbu realizirajte kroz skupni rad.

Matematika, Razina 2 Ponavljanje 1


Vršiti jednostavne operacije zbrajanja Vršiti jednostavne operacije oduzimanja

Očitati vrijeme



Usmeno izlaganje

10 Zajedničko čitanje Usmeno izlaganje praktični rad

15 Rekapitulacija Usmeno izlaganje praktični rad

10 Domino Praktični rad


Metodološka realizacija: Zajedničko čitanje Trener objašnjava obitelji da je napravio raspored tečaja i želi ga pregledati zajedno s njima. Potom raspored dijeli polaznicima i ostavlja im nekoliko minuta da ga pregledaju i nakon toga detaljno objašnjava kojim danima i terminima će se

organizirati nastavni susreti i provjerava je li raspored svima jasan, slažu li se s navedenim podatcima, imaju li dodatnih pitanja i je li potrebno napraviti izmjene. Potom polaznici raspored nose sa sobom te imaju priliku kući razgovarati o tome i javiti treneru ukoliko nešto iskrsne i budu spriječeni nazočiti nastavnim susretima kako je napisano. Sažetak Kada je raspored jasan svim polaznicima, trener im priopćava kako bi s njima želio ponoviti određeni sadržaj iz Razine 1 jer će im tako biti lakše nastaviti pohađanje sljedeće razine. Daje im nastavni materijal sa zadatcima s ciljem vježbanja. Trener daje članovima obitelji uručak sa zadacima.

Domine Trener objašnjava polaznicima vježbu s dominama: svaki polaznik dobiva isti broj pločica od kojih je jedna početna. Polaznik s pločicom, koja odgovara brojevima na početnoj, može dodati svoju na odgovarajuću stranu. Razlika je od standardne domino igre da pločice odgovaraju jedino ako je zbroj oba broja 600. Polaznik koji posloži sve dobivene pločice je pobjednik.

Ishodi učenja:

119

Predložak domina

599 322 278 115 485 99 501 175

114 1 425 415 185 370 230 200

400 300 300 137 463 345 255 500

100 118 482 510 90 250 350 477

120

Didaktički materijal: ● Flipchart/ploča ● Čokolada (24 kockice) ● Papiri i olovke ● Kalkulator ● Vaga ● Popis decimalnih brojeva ● Jabuke

Matematika, Razina 2 Decimalni brojevi

Po završetku polaznici će biti u stanju: Pretvoriti cijelu jedinicu u manje dijelove

Izračunati cijene po kilogramima i dekagramima Poredati decimalne brojeve po veličini



Usmeno izlaganje

5 Pojašnjenje decimalnih brojeva Usmeno izlaganje

10 Razumijevanje decimalnih brojeva Praktični rad

10 Računanje s decimalnim brojevima Praktični rad

10 Redanje decimalnih brojeva Praktični rad


Metodološka realizacija: Pojašnjenje decimalnih brojeva Trener objašnjava polaznicima kako decimalni broj nije cijeli broj i čine ga dva niza brojaka, odvojenih zarezom (cijeli broj i decimale) te zapisuje primjere na ploču/flipchart.

Razumijevanje decimalnih brojeva Trener polaznicima donosi čokoladu koja bi trebala imati 24 kockice ili jednak broj kockica kako bi operacija dijeljenja bila jednostavnija. Potom je postavlja na stol, kao i papir s

brojem 1 do nje. Dijeli čokoladu na dva dijela i zapisuje odgovarajući decimalni broj: 0,5 na papir i stavlja pored odlomljena komada. Drugu polovicu čokolade razlama na dva dijela te dopisuje 0,25, ponavlja postupak i zapisuje 0,125. Na kraju ostaju 4 komada čokolade koja daje polaznicima s uputom da kombiniranjem njezinih dijelova dobiju decimalne brojeve. Daje im određeno vrijeme za vježbanje te nakon što točno zapišu decimalne brojeve, mogu pojesti čokoladu ako žele. Dodatno, prije nego što je pojedu, trener im može dati uputu da izvagaju čokoladu na digitalnoj vagi. Potom im daje zadatak da izračunaju koliko bi jedna polovica trebala težiti i da to provjere vaganjem. Ukoliko se rezultat ne poklapa, trener treba objasniti kako je teško odrediti točnu polovicu lomljenjem čokolade na dva dijela te su iz toga razloga razlike u težini moguće. Računanje s decimalnim brojevima Trener daje polaznicima jabuke i objašnjava im kako jedan kilogram košta 2 KM. Potom im daje uputu da izvagaju jabuke koje su dobili i izračunaju kolika bi bila njihova cijena. Polaznici mogu prilikom izračuna koristiti i kalkulator. Potom, trener postavlja druga pitanja, poput koliko bi koštalo pola kilograma jabuka, koliko bi koštalo 5 jabuka i sl.

Ishodi učenja:

121

Redanje decimalnih brojeva U toj vježbi trener daje polaznicima ispisan popis decimalnih brojeva i uputu da ih poredaju po veličini, od najvećega do najmanjega. Kada svi polaznici završe, trener pokazuje rješenja na flipcahrtu i odgovara na moguća pitanja. Potom im trener daje 15 decimalnih brojeva koje trebaju poredati po veličini upisujući najveći decimalni broj pod redni broj 1, pa sve do najnižega decimalnog broja koji će biti evidentiran pod rednim brojem 15.

Savjet: Ukoliko je moguće, možete napraviti malo natjecanje u redanju decimalnih brojeva: pobjednik je polaznik koji najbrže ispravno poreda brojeve.

122

Savjet: Ukoliko smatrate da polaznici trebaju i dalje vježbati brojenje, nemojte im reći koliko ste ukupno kovanica donijeli. Umjesto toga, zamolite ih da sami prebroje.


Kalkulatori

Flipchart/ploča

Voće, higijenski proizvodi

Kovanice

Matematika, Razina 2 Dijeljenje

Po završetku polaznici će biti u stanju: Razumjeti koncept dijeljenja

Koristiti kalkulator za dijeljenje dvoznamenkastih i višeznamenkastih brojeva



Usmeno izlaganje

20 Pojašnjenje operacije dijeljenja Usmeno izlaganje, praktični rad

15 Vježbanje dijeljenja Praktični rad


Metodološka realizacija: Pojašnjenje operacije dijeljenja Trener objašnjava polaznicima kako se dijeljenje koristi na primjer u situaciji kada nešto žele podijeliti na jednake dijelove. Potom daje voće ili higijenske proizvode (2 po polazniku) i daje im upute da između sebe podijele tako da svi dobiju jednako. Polaznici ne znaju unaprijed koliko će voća/proizvoda dobiti.

Nakon što su podijelili voće/proizvode, trener moli polaznike da ih za sada odlože i pred njih iznosi kovanice (trener bi trebao osigurati dovoljan broj kovanica, po polazniku najmanje po 15 kovanica, s tim da u konačnici svaki polaznik dobije isti broj kovanica). Potom govori polaznicima ukupan broj kovanica i pita ih za ideje za najjednostavniji način kako podijeliti kovanice međusobno s tim da svaki polaznik dobije isti broj. Nakon što polaznici iznesu prvu ideju, trener im daje malo vremena kako bi isprobali prijedlog. Zatim od polaznika traži da smisle drugu metodu podjele kovanica i daje im vremena kako bi je isprobali. Na kraju ih pita za mišljenje o tome koja je metoda najbolje funkcionirala i zašto. Potom će im objasniti da su cijelo vrijeme tijekom rada zapravo vježbali dijeljenje, operaciju koja im je potrebna u svakodnevnom životu, tj. svaki put kada trebaju nešto podijeliti. Trener dalje daje uputu polaznicima da ponovno prikupe kovanice te im dodaje još jednu kovanicu i pita polaznike kako bi to sada podijelili. Kada uvide da će prilikom podjele ostati jedna kovanica, trener im postavlja pitanje što će uraditi s njom s obzirom na to da se ne može podijeliti. Vježba se može ponoviti s trenerom koji oduzima jednu kovanicu, umjesto da je dodaje jer bi u tom slučaju ostatak bio veći. Trener potom objašnjava polaznicima kako u većini slučajeva pri dijeljenju nastane ostatak ukoliko rješenje treba biti cijeli broj.

Ishodi učenja:

123

Vježbanje dijeljenja Trener objašnjava polaznicima kako je za dijeljenje velikih brojeva bolje koristiti kalkulator jer je jednostavnije. Potom im daje kalkulatore te u slučaju da ih prije nisu koristili, objašnjava njegove funkcije i daje im popis zadataka koje je potrebno riješiti uz pomoć kalkulatora.

124

Didaktički materijal: ● Ulaznice na sportski događaj i

karte za javni prijevoz ● Papiri i olovke ● Radni materijal ● Kalkulatori ili pametni

telefoni

Matematika, Razina 2 Kombinirane matematičke operacije

Po završetku polaznici će biti u stanju: Izvoditi 4 osnovne matematičke operacije

Koristiti kalkulatore za rješavanje osnovnih matematičkih problema

Vrijeme (minute)

Sadržaj Metoda


Usmeno izlaganje

10 Priprema Usmeno izlaganje

105 Sportski događaj Praktični rad

10 Evaluacija Usmeno izlaganje


Metodološka realizacija: Priprema Trener je prethodno (najkasnije na prethodnom nastavnom susretu) najavio zajednički odlazak na sportski događaj (npr. nogometnu utakmicu). Potom im priopćava mjesto susreta i daje zadatke koje trebaju pripremiti te odgovara na moguće nejasnoće i pitanja. Potom potvrđuje polaznicima mjesto i termin susreta kako bi

zajedno otišli na utakmicu, uz uputu da ponesu i dobivene zadatke. Sportski događaj Tijekom utakmice trener će sjediti zajedno s obitelji i biti na raspolaganju za moguća pitanja. Po završetku utakmice, trener im postavlja pitanja, poput „Koliko je ljudi otprilike gledalo utakmicu?“, „Koliko je koštala ulaznica?“, kako bi odgovore mogli koristiti tijekom evaluacije.

Evaluacija Evaluacija bi se trebala uraditi u uobičajenom prostoru za učenje. Trener polaznicima dijeli radni materijal sa zadatcima temeljenim na njihovim zapažanjima (npr. Što mislite koliko će novca organizator zaraditi od prodaje karata?). Potom im daje uputu da se koriste svojim zabilješkama i kalkulatorima kako bi odgovorili na pitanja. Kada su svi završili, trener čita prvo pitanje i traži odgovor od svakoga polaznika. Također im stavlja do znanja da očekuje različite odgovore, iz razloga što su polaznici mogli imati drugačija zapažanja. Ukoliko je moguće, trener može navesti službenu statistiku utakmice kako bi članovi obitelji mogli usporediti odgovore.

Savjet: Odaberite sport poznat i članovima obitelji kako ne biste izgubili vrijeme na njegovo objašnjavanje.

Ishodi učenja:

125

Matematika, Razina 2 Mjerenja

Po završetku polaznici će biti u stanju: Koristiti različite alate kako bi izmjerili težinu i duljinu

Pretvoriti metre u centimetre i obratno Pretvoriti kilograme u grame i obratno

Vrijeme (minute)

Sadržaj Metoda


Usmeno izlaganje

15 Mjerenje težine Praktični rad

20 Mjerenje duljine Praktični rad, diskusija


Metodološka realizacija: Mjerenje težine Trener daje polaznicima recept kao i digitalnu i analognu vagu. Potom im daje uputu da pročitaju recept (npr. za voćnu salatu) koji im je pripremio te nakon toga prave salatu prema receptu. Najprije je potrebno izvagati sastojke prema gramima i kilogramima navedenim u receptu. Trener će pokazati vaganje na analognoj vagi, kao i očitavanje težine. Potom im daje uputu da nastave vaganje sami, ali uz pomoć digitalne vage. Najprije će izvagati sastojak koji je trener mjerio na analognoj vagi. Trener će im pomoći pri očitanju težine. Moguće je da će postojati razlika u prikazivanju težine na digitalnoj i

analognoj vagi te će trener objasniti polaznicima kako je digitalna vaga preciznija u mjerenju (što je veoma bitno u nekim situacijama, poput pravljenja lijeka, ali ne i prilikom pravljenja recimo voćne salate). Upućuje polaznike da nastave raditi zajedno prateći recept koristeći obje vage kako bi usporedili razlike. Nakon što su završili s mjerenjima i sastavljanjem sastojaka, voćna salata se sprema u hladnjak. Mjerenje duljine Trener pokazuje polaznicima različite alate pomoću kojih mogu mjeriti duljinu. Pokazuje mjerenje ravnalom mjereći list papira i zapisujući dobivene mjere u metrima, centimetrima i milimetrima. Potom prikazuje mjerenje metrom i šestarom. Nakon prikazivanja mjerenja različitim alatima, trener će dati polaznicima radni materijal s popisom zadataka i uputu za uporabu alata za mjerenje kako bi uvidjeli njihovu prikladnost za pojedine predmete/objekte i sl. Polaznicima daje vrijeme za vježbu. Po završetku, pitat će polaznike o iskustvima s mjerenjem i uporabom alata za mjerenje.

Savjet: Prilikom potrage za receptom s polaznicima, imajte u vidu da nemate puno vremena na raspolaganju i da možda nećete imati pristup pećnici ili nekom drugom kuhinjskom uređaju.

Ishodi učenja:

Didaktički materijal: ● Digitalna i analogna vaga ● Recept za voćnu salatu ● Sastojci potrebni za recept ● Radni materijal s popisom

zadataka ● Različiti alati za mjerenje

duljine (ravnalo, metar, šestar)

● Papiri i olovke

126

Savjet: Imajte na umu da korištenje mobitela članova obitelji u određenom kontekstu može biti problematično u slučaju da djeca imaju na uvid podatke roditelja i obratno.


Pametni telefoni

Flipchart/ploča

Računalo s projektorom

Digitalne vještine, Razina 1 Kamera – 1. dio

Po završetku polaznici će biti u stanju: Praviti fotografije sa svojim pametnim telefonima

Koristiti se različitim postavkama kamere pametna telefona

Vrijeme (minute)

Sadržaj Metoda


Usmeno izlaganje

10 Kako koristiti kameru Praktični rad

10 Pojašnjenje postavki i tehničkih specifikacija Usmeno izlaganje

15 Isprobavanje kamere Praktični rad


Metodološka realizacija: Kako koristiti kameru Trener daje uputu polaznicima da otključaju pametne telefone i aktiviraju kameru. Potom im objašnjava kako svaka kamera, ovisno o mobitelu, funkcionira na drugačiji način, ima drugačije postavke i opcije. Potom upućuje polaznike da

pregledaju postavke i opcije na svojim telefonima te da pokušaju doznati što se podrazumijeva pod različitim postavkama kamere te da ih isprobaju (promijene postavke, fotografiraju, pregledavaju razlike ili promjene na fotografijama i sl.). Pojašnjenje postavki i tehničkih specifikacija Trener pita polaznike koje su postavke otkrili na telefonima. Potom na flipchartu zapisuje različite postavke kamere (npr. auto, panorama, portret, opcije bljeskalice, noćno snimanje, ISO postavke i sl.) i daje kratko pojašnjenje za svaku postavku. Isprobavanje kamere Trener upućuje polaznike da isprobaju svoje kamere uzimajući u obzir sve što su do sada naučili. Upućuje ih da koriste različite postavke, vode računa o svjetlini, uporabi bljeskalice i sl. Nakon određena vremena isprobavanja, trener provjerava imaju li polaznici dodatnih pitanja ili nejasnoća.

Ishodi učenja:

127

Didaktički materijal: ● Pametni telefon ● Flipchart/ploča ● Računalo s projektorom ● Fotografije za prikazivanje

(primjeri dobre kompozicije)

Savjet: Ukoliko imate dovoljno vremena, možete razgovarati s polaznicima o zakonskoj situaciji radi fotografiranja (koje fotografije mogu biti problematične npr. fotografiranje osoba na ulici, fotografiranje djece i sl.).

Digitalne vještine, Razina 1 Kamera – 2. dio

Po završetku polaznici će biti u stanju: Fotografirati uz pomoć pametnih telefona

Upotrebljavati različite postavke kamere pametnoga telefona Prisjetiti se smjernica za kompoziciju fotografije

Upotrebljavati instaliranu aplikaciju kamere



Usmeno izlaganje

5 Kompozicija fotografije Usmeno izlaganje

20 Fotografiranje Praktični rad

10 Pregledavanje fotografija, savjeti Praktični rad, usmeno izlaganje


Metodološka realizacija: Kompozicija fotografije Trener objašnjava polaznicima različite načine gledanja fotografija i što je ugodno i primamljivije za oko. Potom objašnjava trikove i tehnike kako bi fotografije bile interesantnije (dodavanje okvira, fokusiranje…). Trener se može koristiti fotografijama kako bi dočarao ono o čemu govori.

Fotografiranje Trener vodi skupinu na različita kako bi polaznici napravili fotografije, npr. u prirodi, u zgradi, u centru grada i sl. Trener im govori kako im stoji na raspolaganju za pomoć te ukoliko imaju pitanja, ali bi najbolje bilo da sami pokušaju fotografirati i zabaviti se.

Pregledavanje fotografija, savjeti Trener se vraća s polaznicima na uobičajeno mjesto održavanja nastavnih susreta ili ih odvodi na neko mirnije mjesto u blizini lokacije koju su fotografirali. Potom moli polaznike da pregledaju napravljene fotografije i odaberu one za koje misle da su dobre i pokažu ih. Potom pita ostale članove obitelji za njihovo mišljenje i daje im svoj komentar fokusirajući se na kompoziciju fotografija i savjete kako poboljšati fotografiranje.

Ishodi učenja:

128


Pametni telefoni

Popis koji prikazuje koliko je vremena potrebno za provaljivanje lozinke

Papiri i olovke

Digitalne vještine, Razina 1 Zaštita telefona

Po završetku polaznici će biti u stanju: Zaključati i otključati pametne telefone na različite načine

Kreirati lozinke



Usmeno izlaganje

15 Načini zaključavanja pametnih telefona Usmeno izlaganje, praktični rad

5 Što je lozinka? Usmeno izlaganje

15 Kreiranje lozinka Usmeno izlaganje, praktični rad


Metodološka realizacija: Načini zaključavanja pametnih telefona Trener pokazuje polaznicima različite načine zaključavanja pametnih telefona (otisak prsta, PIN kod, uzorak, prevlačenjem preko zaslona) te podešava jedan od načina zaključavanja objašnjavajući usput na koji način to radi. Potom daje uputu polaznicima da zaključaju i otključaju pametni telefon i daju ga drugom polazniku kako bi ga

otključao. Nakon što su se uvježbali uobičajeni načini zaključavanja, trener pita polaznike koji je po njihovom mišljenju najbolji način zaključavanja telefona i zašto. Dat će im vremena da razmisle i zamolit će svakoga polaznika za odgovor. Što je lozinka? Trener objašnjava polaznicima kako je lozinka tajna riječ ili fraza koja je neophodna kako bi se pristupilo određenim programima ili korisničkim računima i sl. Kada je riječ o mobitelima ili računalu, lozinku čini kombinacija tajnih karaktera ili riječi koje omogućavaju pristup uređaju, mrežnoj stranici, mrežnim izvorima ili podatcima. Lozinka pomaže da računalu i podatcima mogu pristupiti samo one osobe kojima je dano pravo uporabe. Lozinku mogu činiti karakteri, imena, brojevi i simboli na tipkovnici. Čak se i otisak prsta i uzorak crteža mogu koristiti kao lozinke. Kreiranje lozinka Trener će objasniti polaznicima za koje je aplikacije korisno i bitno prilagoditi lozinku (elektronička pošta, Facebook i sl.). Objašnjava polaznicima kako postoje aplikacije osmišljanje da bi se lozinke mogle „provaliti“ i pokazuje im popis koji prikazuje koliko je potrebno vremena za razotkrivanje. Trener daje uputu polaznicima da zapišu primjer lozinke za koju smatraju da je pouzdana i sigurna. Nakon što su svi završili, trener pita za dobrovoljca koji će mu dati svoju lozinku. Potom će pitati ostale polaznike mogu li pogoditi koju je lozinku

Savjet: Budite oprezni prilikom upotrebe pametnih telefona koji pripadaju obitelj jer može nastati problem ukoliko djeca dođu u posjed podataka koje roditelji imaju na telefonu i obrnuto.

Ishodi učenja:

129

dragovoljac napisao. Nakon što su svi polaznici iznijeli svoje ideje, trener će zamoliti dragovoljca da otkrije koju je lozinku zapisao. Trener će dati savjete polaznicima što je bitno i potrebno imati u vidu prilikom kreiranja lozinke. Savjeti: koristite mala i velika slova, brojeve i simbole u jednoj lozinki; što dulja lozinka, to bolje; koristite četiri nepovezane riječi koje možete lako zapamtiti i povežite ih u jednu.

130


Pametni telefoni

WiFi

Savjet: Ukoliko ne postoji mogućnost za izlazak van i pronalazak cvijeća, umjesto izlaska donesite na nastavni susret fotografije cvijeća.

Digitalne vještine, Razina 1 Besplatne aplikacije

Po završetku polaznici će biti u stanju: Pronaći aplikacije u Trgovini

Razlikovati besplatne aplikacije i aplikacije uz naplatu Preuzeti aplikacije iz Trgovine Koristiti jednu aplikaciju



Usmeno izlaganje

10 Trgovina i pretraživanje Praktični rad

5 Informacije o besplatnim i aplikacijama uz naplatu

Usmeno izlaganje

5 Preuzimanje aplikacija Praktični rad

15 Isprobavanje aplikacije Praktični rad


Metodološka realizacija: Trgovina i pretraživanje Trener daje uputu polaznicima da otvore Trgovinu na svojim pametnim telefonima i potraže aplikaciju za prevođenje. Potom će im objasniti sustav ocjena aplikacija i uputiti ih da potraže aplikaciju s najboljim

ocjenama. Sljedeće trebaju potražiti aplikaciju za prodaju i daje im uputu da odaberu aplikaciju za koju je potrebna najmanja količinu podataka za preuzimanje. Potom ih upućuje da potraže igricu. Informacije o besplatnim i aplikacijama uz naplatu Nakon što su pronašli aplikaciju igrice, trener moli polaznike da mu daju jedan od njihovih telefona te im pokazuje koje su aplikacije besplatne a koje nisu. Objašnjava im kako također postoji opcija plaćanja aplikacijom te im to pokazuje na svom telefonu. Preuzimanje aplikacija Trener polaznicima predstavlja aplikaciju „pl@ntNet“ koja pomaže u identificiranju cvijeća i biljaka i daje im uputu da je preuzmu na telefone prateći ono što on čini na svom uređaju. Potom objašnjava kakav će pristup ta aplikacija imati njihovim telefonima te obrazlaže što to znači dati pristup određenoj aplikaciji, pristup popisu kontakata, mrežnim korisnicima i tomu slično.

Ishodi učenja:

131

Isprobavanje aplikacije Nakon što su preuzeli aplikaciju, trener pokazuje polaznicima na svom telefonu kako mogu pristupiti aplikaciji (preko kratice na začelju ili preko menija, ovisno o operativnom sustavu). Aplikacija koju su preuzeli prilikom svakoga otvaranja prikazuje poruku da želi pristupiti lokaciji korisnika te trener objašnjava što znači dati aplikaciji takvo ovlaštenje i daje polaznicima mogućnost odabrati dopuštaju li pristup ili ne.

Pl@ntNet aplikacija nudi mogućnost fotografiranja biljke te daje informacije o njoj, kao i poveznicu na Wikipediji. Trener će objasniti ukratko funkciju te dati uputu polaznicima da izađu u dvorište/park i naprave fotografije cvijeća. Po povratku trebaju pokazati nekoliko napravljenih fotografija s imenima cvjetova na njima, na osnovi podataka iz aplikacije.

132


Radni materijal s kriterijima fotografija za dokumente

Primjeri fotografija (adekvatnih i neadekvatnih)

Digitalne vještine, Razina 1 Uporaba fotokabine

Po završetku polaznici će biti u stanju: Pronaći fotokabinu Provjeriti cijenu

Navesti razliku između obiteljske i fotografije za dokumente Fotografirati se



Usmeno izlaganje

10 Pojašnjenje fotokabine i njezinih funkcija Usmeno izlaganje, praktični rad

15 Fotografija za dokumente Usmeno izlaganje, praktični rad

10 Obiteljska fotografija Usmeno izlaganje, praktični rad


Metodološka realizacija: Pojašnjenje fotokabine i njezinih funkcija Trener objašnjava članovima obitelji da je fotokabina jednostavna opcija za snimanje i ispisivanje fotografija.

Fotografija za dokumente Trener objašnjava polaznicima karakteristike fotografije za dokumente koristeći se radnim materijalom koji prikazuje kriterije fotografije za dokumente u pisanom obliku i simbolima.

Kako bi provjerio da su polaznici razumjeli kriterije, pokazuje različite primjere fotografija tražeći pritom mišljenje polaznika odgovaraju li kriterijima ili ne. Potom, svaki polaznik može napraviti jednu fotografiju za dokument. Ukoliko je polaznicima potrebna pomoć, trener će ih potaknuti da najprije pokušaju pomoći jedni drugima, prije nego što zatraže njegovu pomoć. Potrebno je imati na umu da se kriteriji za fotografiju za dokumente mogu razlikovati u različitim zemljama. Dopuštene se dimenzije fotografija posebice razlikuju u europskim zemljama, ali uz korištenje fotokabine, to ne bi trebalo predstavljati problem s obzirom na to da kabina pravi fotografije odgovarajuće i potrebne veličine.

Obiteljska fotografija Prije nego što polaznici završe posjet fotokabini, mogu napraviti zajedničku, obiteljsku fotografiju. Trener objašnjava koji je format najbolje odabrati za tu vrstu fotografije te ostavlja vremena obitelji da se zabave fotografirajući se.

Savjet: Provjerite koliko je frekventna fotokabina koju planirate posjetiti, prije nego što s polaznicima ugovorite termin susreta.

Ishodi učenja:

133

Didaktički materijal: ● Računala ● Računalo s projektorom

Savjet: Ukoliko Vam Internet nije dostupan, dajte polaznicima da isprobaju http://mouseaccuracy.com/.

Digitalne vještine, Razina 2 Pokretanje računala i osnovne operacije


Izvoditi jednostavne zadatke, poput paljenja i gašenja računala Prisjetiti se kako se koristi način mirovanja

Prisjetiti se kada je neophodno sačuvati dokument Pretraživati po internetu

Sačuvati oznake (bookmarks)



Usmeno izlaganje

15 Izvođenje jednostavnih operacija

● How to start and shut down the PC ● Input devices: Keyboard and mouse ● The desktop

Usmeno izlaganje

20 Vježbe Usmeno izlaganje, praktični rad


Metodološka realizacija: Izvođenje jednostavnih operacija Kako pokrenuti i ugasiti računalo? Trener pokazuje polaznicima kako se pokreće računalo, ali i druge opcije:

Spavanje: Način koji štedi energiju i u kojem je računalo privremeno ugašeno, no ono na čemu ste radili i dalje stoji otvoreno i ništa neće biti izgubljeno.

Ponovno pokretanje računala: Računalo će se ugasiti i automatski ponovno upaliti. Sve će se nesačuvane informacije izgubiti prilikom ponovna pokretanja.

Gašenje: Računalo će se u potpunosti ugasiti. Sve će se nesačuvane informacije izgubiti. Tipkovnica i miš Trener govori polaznicima kako su najvažniji ulazni uređaji tipkovnica i miš i pokazuje im kako ih upotrebljavati: najčešće su korištene tipke abecedne i numeričke, „enter“ i „return“ te objašnjava funkcije lijevoga i desnoga klika, kako odabrati i pomjeriti objekt klikom miša („drag&drop“). Vježbe Trener daje uputu polaznicima da se smjeste za računala kako bi predstavljeno proveli u praksu. Potom im daje uputu za sljedeće zadatke: 1. Pokrenuti računalo 2. Uz pomoć miša pomjeriti objekte na radnoj površini 3. Pregledati meni koji se otvori pritiskom na desni gumb

miša 4. Otvoriti dokumente, kalkulator, fotografije na zaslonu 5. Podesiti računalo na stanje spavanja 6. Pokrenuti računalo iz stanja spavanja 7. Ponovno pokrenuti (restartati) računalo 8. Ugasiti računalo.

Ishodi učenja:

134


Papiri i olovke

Savjet: U slučaju da je obitelj s kojom radite zatvorena, ne koristite primjere njihovih osobnih podataka, nego pronađite i unaprijed pripremite druge primjere na kojima će vježbati.

Digitalne vještine, Razina 2 Privatnost i sigurnost


Opisati rizik korištenja interneta



Usmeno izlaganje

10 Što je privatnost i sigurnost na internetu? Usmeno izlaganje, pokazati

10 Kako se ispravno ponašati na internetu? Usmeno izlaganje

15 Osobni podatci i sigurnost Praktični rad


Metodološka realizacija: Što je privatnost i sigurnost na internetu? Trener objašnjava polaznicima zašto su sigurnost i privatnost na internetu veoma bitni i obrazlaže kako se internetski podatci

memoriraju (poput rođendana, broja bankovnoga računa i sl.) te ukoliko netko dođe u posjed njihovih lozinka te podatke može koristiti za osobne svrhe poput kreiranja lažnoga identiteta ili zlouporabe bankovna računa za različite svrhe. Također navodi kako i virusi mogu nanijeti štetu računalu i mogu prikupiti osobne podatke s njega. Iz tih je razloga izuzetno bitno zaštiti osobne podatke/dokumente kako bi se prevenirala mogućnost njihova neovlašten pregledavanja i mogućega oštećenja ili trajne izgubljenosti. U svrhu osiguranja sigurne uporabe interneta, trener može polaznicima pokazati i video s tim sadržajem.

Kako se ispravno ponašati na internetu? Trener podsjeća polaznike kako je veoma bitno prilikom korištenja interneta poštivati druge osobe. Navodi kako je lako zaboraviti da pričaju ili pišu sa stvarnim osobama jer ih ne vide, te da im mogu povrijediti osjećanja. Bitno je imati na umu osnovna pravila poput:

Ne preuzimati nelegalno sadržaje: ne koristiti sadržaje bez odobrenja vlasnika (uvijek provjeriti je li sadržaj slobodan za upotrebu - besplatan). Ne preuzimati sadržaje zaštićene autorskim pravima, poput pjesama, filmova, softvera i sl. ukoliko niste spremni platiti za njih.

Poštivati druge ljude kada im se piše ili razgovara s njima kao što bi ih se poštivalo pri osobnom susretu s njima.

Ne posjećivati neprikladne mrežne stranice sukladno odredbama zakona vaše države (npr. stranice s pornografskim sadržajem).

Ne objavljivati tuđe osobne podatke ili fotografije bez njihova pristanka.

Biti svjestan da se zakoni u vašoj zemlji primjenjuju i na internet.

Ishodi učenja:

135

Osobni podatci i sigurnost Trener daje uputu polaznicima da zapišu neke osobne informacije na listu papira: svaki polaznik treba napisati najmanje dvije informacije poput adrese, punoga imena i prezimena, datuma rođenja, omiljene hrane i sl. Nakon što su svi završili, trener prikuplja papire i dijeli ih na dva dijela. Jedan sadrži papire s prihvatljivim sadržajem za dijeljenje na internetu, a drugi sadržaj može biti potencijalno opasan. Potom pregledava zajedno s polaznicima papire i daje im svoje mišljenje o informacijama koje se mogu postaviti na internet, a koje je bolje ostaviti privatnim i tajnim i zašto.

136

Didaktički materijal: ● Računala ● Računalo s projektorom ● Internetska veza

Digitalne vještine, Razina 2 Kako koristiti Facebook?


Otvoriti Facebook nalog/profil Prisjetiti se razlike između profila, stranice i skupine Koristiti dostupne Facebook postavke privatnosti



Usmeno izlaganje

5 Što je Facebook? Usmeno izlaganje

15 Otvaranje naloga, popunjavanje profila Usmeno izlaganje, praktični rad experience

15 Podešavanje privatnosti, slanje zahtjeva za prijateljstvo



Metodološka realizacija: Što je Facebook? Trener objašnjava polaznicima kako je Facebook društvena mreža koja omogućava besplatnu uporabu različitih alata i opcija za komuniciranje. Facebook se može uporabljivati na računalu pretraživačem ili mobitelom gdje se dodatno može preuzeti i aplikacija. Za funkcioniranje je te društvene mreže

neophodna internetska veza i njome polaznici mogu pretraživati kontakte tako što će utipkati ime i prezime i nakon što ih pronađu, poslati im zahtjev za prijateljstvo. Nakon što drugi kontakt potvrdi zahtjev, komuniciranje i dijeljenje sadržaja može početi. Tu su također opcije komentiranja podijeljena sadržaja (poput fotografija, pjesama, statusa) osoba koje su im prijatelji na Facebooku, ali i drugih osoba koje imaju javne profile (poput javnih ličnosti, modnih brendova, trgovina i sl.). Jedna opcija je komuniciranje Facebook Messengerom na kojem korisnici mogu čavrljati. Također, postoji besplatna alat unutar te društvene mreže kojim se mogu kupovati i prodavati različiti predmeti.

Otvaranje naloga, popunjavanje profila Trener pita polaznike tko želi otvoriti korisnički profil na Facebooku kako bi ostali polaznici mogli vidjeti kako funkcionira. Potom skupa s polaznikom vrši njegovu registraciju i popunjava profil s osobnim informacijama. Prema Facebookovim općim uvjetima i odredbama korisnički račun može se otvoriti jedino ukoliko se koristi pravo ime. Nakon što su otvorili profil, trener daje mogućnost i ostalim polaznicima (starijim od 13 godina) da prate njihove korake i kreiraju svoj račun i pomaže im po potrebi prilikom popunjavanja osnovnih osobnih informacija. Potom im pokazuje kako mogu postaviti fotografije na svoj profil s USB sticka, računala ili mobitela.

Ishodi učenja:

137

Savjet: Kako biste imali najnovije informacije, provjerite Facebook postavke privatnosti i općenite uvjete i odredbe s obzirom na to da se kontinuirano mijenjanju.

Podešavanje privatnosti, slanje zahtjeva za prijateljstvo Trener govori polaznicima da postavke privatnosti dopuštaju selektivno prikazivanje osobnih informacija (tko može vidjeti koji sadržaj). Te se postavke odnose na osobne informacije, ali i na sadržaje koje dijele na Facebook profilu. Potom im pokazuje najvažnije postavke privatnosti i objašnjava njihova značenja:

Tko može vidjeti moje osobne informacije?

Tko me može dodati za prijatelja?

Tko me može spomenuti u komentaru ili me označiti na fotografiji?

Tko mi može poslati poruku?

Tko može vidjeti što dijelim na svome profilu? Većina postavki nudi odabir između vidljivosti: „samo prijatelji“, „prijatelji prijatelja“, „javno“ ili „samo ja“. Trener bi trebao naglasiti da, odabirom opcije „javno“, podijeljeni sadržaj čini dostupnim za oko 2 bilijuna ljudi (mjesečni aktivni korisnici u cijelom svijetu). Također im napominje kako trebaju biti oprezni i s opcijom „prijatelji prijatelja“ jer to znači da će sadržaj biti vidljiv i osobama koje obitelj možda ne poznaje. Potom trener daje polaznicima malo vremena kako bi primijenili postavke privatnosti te kako bi se uvjerio da su točno podesili željene postavke, moli ih da mu jave kada završe kako bi mogao pregledati i dati im povratnu informaciju. Na kraju trener daje uputu polaznicima da pošalju zahtjev za prijateljstvo jedni drugima. Ukoliko vrijeme dopušta, trener može pokazati polaznicima kako pronaći druge osobe koje poznaju i dodati ih za prijatelje.

138


● Računala sa slušalicama i mikrofonom, web kamera, instaliran Skype

● Računalo s projektorom ● Internetska veza ● Flipchart/ploča

Digitalne vještine, Razina 2 Skype-pozivi

Po završetku polaznici će biti u stanju: Upotrebljavati VoIP softver (glas preko IP)

kako bi komunicirali s drugima Obaviti audio i video poziv



Usmeno izlaganje

5 Što je Skype?

Manage your contacts and add people How to make a call (audio and video) How to pick up


15 Kreiranje korisničkoga računa i pozivanje

Manage your contacts and add people How to make a call (audio and video) How to pick up


15 Što se sve može napraviti tijekom poziva? Usmeno izlaganje, praktični rad


Metodološka realizacija: Što je Skype? Trener objašnjava polaznicima osnovne funkcije Skypea kao i razliku između uobičajenoga i Skype poziva. Objašnjava polaznicima kako je Skype softver: - Koji je besplatan i može se koristiti za video i audio pozive prema drugim Skype korisnicima - Funkcionira internetskom vezom - Nemoguće ga je koristiti za besplatno pozivanje na obični

telefonski broj - Omogućava i slanje tekstualnih poruka kao i čavrljanje (što funkcionira i bez aplikacije na

www.skype.com) - Omogućava slanje dokumenata i datoteka Kreiranje osobnoga računa i pozivanje Trener objašnjava polaznicima kako im je za obavljanje poziva Skypeom potreban korisnički račun i pokazuje im otvaranje naloga s molbom da ga prate u tome na svojim računalima. Nakon što su postavili korisničko ime i lozinku, provjerili slušalice i mikrofon, trener im pokazuje statuse na Skypeu (na mreži, odsutan, ne ometaj, nevidljiv, izvan mreže). Potom, moli polaznike da mu kažu svoja korisnička imena i zapisuje ih na ploču/flipchart te jednom od polaznika šalje zahtjev da ga doda u kontakte. Uz to objašnjava polaznicima kako trebaju biti oprezni prilikom prihvaćanja drugih korisničkih računa u kontakte ukoliko se ne radi o poznatim osobama. Potom daje uputu polaznicima da jedni drugima pošalju zahtjeve i dodaju u kontakte. Sljedeće im se pokazuju audio pozivi tako što poziva jednoga korisnika koji će odgovoriti na poziv te nakon toga ostavlja malo vremena polaznicima da sami isprobaju prikazanu opciju pozivanja. Nadalje isprobavaju opciju video poziva te trener objašnjava kako je potrebno biti na oprezu kada je u pitanju okruženje tijekom video poziva i ono što sugovornici vide u pozadini te kako bi trebali djeci nadgledati uporabu Skypea kako nitko od

Ishodi učenja:

http://www.skype.com/

139

Savjet: Ne koristite svoj osobni nalog za vježbu, nego kreirajte novi samo za tečaj i recite članovima obitelji kako po završetku tečaja taj nalog neće biti aktivan.

neželjenih osoba ne bi stupio u kontakt s njima. Potom trener pokazuje polaznicima kako napraviti konferencijski poziv tako što će najprije kreirati skupinu i pozivati njezine članove. Što se sve može napraviti tijekom poziva? Nakon što je uvidio da polaznici znaju obaviti pozive, detaljnije objašnjava Skype funkcije i što se sve može napraviti tijekom razgovora:

Upaliti i ugasiti video

Upaliti ili ugasiti mikrofon

Poslati dokument

Podijeliti ekran kako bi druga osoba mogla vidjeti što radite na svom računaru (dostupno na računalima)

140

Savjet: Predlažemo da unaprijed pronađete elektroničke rječnike ili stranice za učenje jezika koje mogu biti interesantne za obitelji.

Didaktički materijal: ● Računala ● Računalo s

projektorom ● Internetska veza ● Radni materijali ● Papiri i olovke

Digitalne vještine, Razina 2 Kako koristiti opciju prijevoda putem interneta?

Po završetku polaznici će biti u stanju: Prevoditi uz pomoć alata za prevođenje

Koristiti Google translate pomoću glasovnih naredaba Imenovati koristan online rječnik



Usmeno izlaganje

25 Google translate uz pomoć glasovnih naredaba


10 Online rječnici Usmeno izlaganje, praktični rad

5 Refleksija, rekapitulacija i kratka procjena Grupna diskusija


Google translate uz pomoć glasovnih naredaba Trener objašnjava polaznicima kako je najjednostavniji i najbrži način prevođenja uporaba Google translatea. Najprije je potrebno otvoriti internetski pretraživač i utipkati “Google translate”. Nadalje objašnjava kako se može pokrenuti i govornim naredbama. Također, odgovori se mogu i poslušati kao audio. Veoma je bitno naglasiti da glasovni prevoditelj funkcionira jedino u Google Chrome pretraživaču te ukoliko ga pojedinac pokreće po prvi put, trebati će dati programu

dopuštenje za pristup mikrofonu računala. Nakon kratkoga uvoda, trener daje uputu polaznicima da otvore Google Chrome pretraživač, odaberu simbol mikrofona i izgovore „google translate“ nakon čega će se pojaviti okviri za prijevod. Trener im može pokazati na svome računalu kako samostalno odabrati željeni jezik ili može polaznike uputiti da ponovno odaberu simbol mikrofona u polju pretraživanja i odaberu jezike koje žele za prijevod. Trener također objašnjava simbol s dvije strelice u suprotnim smjerovima koje nude opciju promjene smjera prevođenja (npr. iz prevođenja s hrvatskoga na engleski jezik mijenja se u opciju s engleskoga na hrvatski jezik). Polaznici bi potom trebali isprobati Google translate i prevoditi riječi na željeni jezik. Za to vrijeme, trener će biti na raspolaganju za pomoć ukoliko je potrebno. Nakon određena vremena, trener će objasniti polaznicima kako Google translate koristi netočne riječi, gramatički neispravne, ali da su one za svakodnevnu komunikaciju, i jednostavne rečenice, primjerene. Kako bi to pokazao, trener unosi u Google translate zahtjevniju rečenicu za prijevod. S obzirom na to da polaznici možda neće razumjeti prijevod, i samim tim njegovu ispravnost, trener može odabrati opciju za promjenu smjera prijevoda. Na taj će način polaznici, ukoliko rečenica dobije drugačije značenje ili smisao, uvidjeti ograničenja toga alata za prevođenje. Online rječnici Nakon diskutiranja o pouzdanosti Google translatea, trener pokazuje polaznicima bar jedan pouzdan online rječnik koji nudi prijevod, fraze i primjere za uporabu riječi u rečenici. Potom objašnjava kako funkcionira i daje polaznicima vrijeme da sami isprobaju taj način prevođenja.

Ishodi učenja:

141

Didaktički materijal: ● Računalo s

projektorom ● Antistres loptice

Savjet: Ukoliko se polaznici ne osjećaju ugodno pri uvježbavanju tehnika pred drugima, dajte im neke primjere i uputite ih da nađu mirno mjesto gdje to mogu činiti bez poteškoća.

Praktična iskustva Upravljanje konfliktom

Po završetku polaznici će biti u stanju: Koristiti se tehnikama za smirivanje

Opisati što je konflikt



Usmeno izlaganje

10 Što je konflikt? Usmeno izlaganje, demonstracija

10 Što je konflikt? Praktični rad

15 Tehnike smirivanja Usmeno izlaganje, praktični rad experience


Metodološka realizacija: Što je konflikt? Trener govori polaznicima kako je konflikt neslaganje ili razlika u mišljenju prema zajedničkom problemu i može se dogoditi u bilo kojem okruženju, unutar obitelji, među suradnicima, prijateljima i sl. Dodaje kako konflikti nisu loši i mogu biti korisni ukoliko se s njima

nosi na pravi način. Potom polaznicima pokazuje video o konfliktu i njegovom razrješenju. Što je konflikt? Trener moli polaznike da se prisjete konfliktne situacije iz njihove prošlosti, kao i onih tema zbog kojih su se najčešće javljala suprotna mišljenja. Ukoliko polaznici ne mogu smisliti temu, trener im nudi jednu, npr. netko u obitelji želi nabaviti kućnoga ljubimca. Potom moli polaznike da jedan po jedan, iskažu svoje mišljenje o tome. Nakon pet minuta rasprave ili razmjene mišljenja trener intervenira i zaustavlja diskusiju. Tehnike smirivanja Trener objašnjava polaznicima kako postoje različite tehnike smirivanja prije, tijekom i nakon konflikta. Također im objašnjava kako je smirivanje bitno jer se u afektu mogu izreći riječi koje osoba nije istinski mislila, ali i povrijediti sugovornika/e. Potom predstavlja tehnike i ostavlja polaznicima vrijeme da isprobaju svaku. Također im objašnjava da nije svaka tehnika djelotvorna za sve osobe, stoga je bitno da svatko pronađe odgovarajuću tehniku. Nisu sve tehnike učinkovite na prvi mah te se trebaju uvježbavati. Savjetuje polaznicima da imaju navedene tehnike na umu i pokušaju ih primijeniti i vježbati u situacijama kada se uznemire, naljute i sl.

Ishodi učenja:

142


● Flipchart/ploča

● Papiri, olovke, boje, glina za

modeliranje

● Posteri i selotejp

Praktična iskustva Kreativne metode

Po završetku polaznici će biti u stanju: Koristiti kreativne metode



Usmeno izlaganje

5 Ideja za projekt Usmeno izlaganje

15 Kreativne tehnike Praktični rad

10 Prikupljane ideja skupine Praktični rad


Metodološka realizacija: Ideja za projekt Trener objašnjava polaznicima da će u okviru ovoga susreta iznositi ideje za mali zajednički projekt. Objašnjava im kako bi vrijeme pripreme trebalo biti oko 3 mjeseca i da imaju ograničeni proračun. Također naglašava kako je veoma bitno da su svi članovi obitelju uključeni u projekt. Sve navedene detalje zapisuje

polaznicima te im govori da je na raspolaganju za pomoć kao i za pokazivanje metoda i alata koji im mogu pomoći s pripremom i realiziranjem projekta. Potom moli polaznike da razmisle o idejama za projekt, svako za sebe, a nakon toga će svi zajedno razmijeniti ideje. Kreativne tehnike Trener predstavlja polaznicima različite metode kako bi im olakšao njihov odabir te im daje malo vremena da ju isprobaju. Objašnjava im da svaka osoba razmišlja na drugačiji način, te će nekima biti lakše sjesti i zapisati ideje koje imaju za projekt, dok će drugima možda više odgovarati prošetati i razmisliti o projektu te po povratku zapisati ideje. Jedna je od mogućnosti korištenje olovaka u boji i papira kako bi se ideje za projekt mogle skicirati u prostoriji za učenje. Također, navodi polaznicima kako je donio i glinu za modeliranje koju mogu koristiti ukoliko smatraju da će im pomoći u razmišljanju o temi. Potom, ponovno moli polaznike da odaberu jednu od predstavljenih metoda te da uzmu potreban materijal (olovke, papiri, olovke u boji, glina…), pronađu mjesto na kojem mogu raditi ili, ukoliko im je tako jednostavnije, prošetaju i razmisle. Moli ih da se nakon 10 minuta svi ponovno okupe kako bi razmijenili ideje te ih upućuje da se može dogoditi da ne dobiju nikakvu ideju na prvo promišljanje, što nije problem, jer idejama treba vremena da se razviju.

Ishodi učenja:

143

Savjet:

Kreativne metode variraju,

stoga pripremite one za koje

smatrate da bi najbolje

koristile polaznicima.

Prikupljane ideja skupine Nakon što su svi polaznici opet na okupu, trener im objašnjava kako je projekt namijenjen svim polaznicima i da je veoma bitno ujediniti ideje i pregledati ih zajedno. Ovisno o veličini skupine, trener može uputiti polaznike da mu kažu svoje ideje i da ih potom zapiše na flipchart. Ukoliko je skupina veća ili trener smatra da prethodna metoda neće funkcionirati, može postaviti tri flipchart papira u prostoriju i zamoliti polaznike da napišu/nacrtaju svoje ideje. Nakon što su ujedinili sve ideje, trener govori polaznicima da će ih prilikom sljedećega susreta upoznati s tim koja ideja može biti izvodljiva za projekt.

144

Didaktički materijal: ● Računalo s projektorom ● Flipchart/ploča

Savjet: Ukoliko se među polaznicima razvije diskusija, pratite tijek i obratite pozornost da obitelj prati pravila diskutiranja i da ne povrijede jedni druge. U toj fazi diskusija može biti korisna i navesti sve polaznike da se uključe u projekt.

Praktična iskustva Upravljanje vremenom

Po završetku polaznici će biti u stanju: Objasniti zašto im je potrebno upravljanje vremenom

za obiteljski projekt Kreirati zajedno vremenski okvir



Usmeno izlaganje

10 Zašto je bitno upravljanje vremenom? Usmeno izlaganje

25 Kreiranje vremenskoga okvira Praktični rad


Metodološka realizacija: Zašto je bitno upravljanje vremenom? Trener objašnjava polaznicima kako je za projekt veoma bitno kreirati vremenski okvir projektnih aktivnosti kako bi se one uspjele izvršiti na vrijeme. Upravljanje je vremenom bitna

vještina i za svakodnevni život (odlazak liječniku, školske obveze i sl.). Potom najavljuje polaznicima kako će tijekom sljedećih susreta učiti metode planiranja vremena. Potom polaznicima pokazuje video Mr. Beana i njegova posjeta stomatologu: https://www.youtube.com/watch?v=VumrpkL6RS0. Kreiranje vremenskoga okvira Nakon što su pogledali video, trener govori polaznicima kako ne želi da se nešto slično dogodi njima tijekom projekta te je stoga veoma bitno napraviti zajedno vremenski okvir (koji će početi raditi tijekom ovoga nastavnoga susreta, a završiti na sljedećem). Potom im pokazuje primjer vremenskoga okvira i govori im sljedeće korake: osmišljavanje zadataka, procjena njihova trajanja, prioritiziranje, pravljenje rasporeda i raspodjela zadatka između polaznika. Objašnjava polaznicima kako će njihov vremenski okvir biti prebačen u računalni program jer je uz pomoć programa jednostavnije raditi tijekom provedbe projekta. Prvi je korak definiranje potrebnih zadataka: osmišljavanje zadataka. Moli polaznike da kažu svaki zadatak, koji imaju na umu, povezan s projektom i zapisuje ih na flipchart. Nakon što je popis zadataka kompletirana, trener govori obitelji da sada trebaju razmisliti koliko im je vremena potrebno za svaki zadatak. Trener čita jedan po jedan zadatak i pita polaznike za procjenu potrebna vremena za njihovo izvršavanje te pored svakog dopisuje potrebno vrijeme (minute, sate, dane). Ovisno o projektu i obitelji, vremenski okvir se možda neće moći završiti tijekom toga susreta pa će trener zamoliti polaznike da sačuvaju sve svoje radne materijale i donesu ih na sljedeći nastavni susret kako bi ga mogli dovršiti. Također, uputit će ih da će tijekom sljedećega nastavnog susreta prioritetizirati zadatke.

Ishodi učenja:

https://www.youtube.com/watch?v=VumrpkL6RS0

145

Didaktički materijal: ● Računalo s

projektorom ● Računala ● Internetska veza

Savjet:

Aplikacija je drugačija (intuitivnija i jednostavnija za upotrebu) od zaslon inačice, stoga ukoliko primijetite da se polaznici ne snalaze, možete pripremiti aplikaciju i na njoj im objašnjavati potrebne korake.

Praktična iskustva Google kalendar

Po završetku polaznici će biti u stanju: Koristiti zajednički (dijeljeni) kalendar

Kreirati događaje Pozvati osobe na događaj/e



Usmeno izlaganje

10 Osobni kalendar (pravljenje novog kalendara, dijeljenje)

Praktični rad

5 Kreiranje događaja Praktični rad

10 Upravljanje događajima (pozivanje, pomicanje termina...)

Praktični rad

10 Android aplikacija Praktični rad


Metodološka realizacija: Osobni kalendar (pravljenje novoga kalendara, dijeljenje) Trener objašnjava obitelji da Google kalendar nudi različite, njima korisne opcije. Daje uputu polaznicima da se prijave na svoj Google račun i otvore Google kalendar. Najprije će svatko urediti svoj kalendar te će potom zajednički napraviti obiteljski kalendar gdje mogu dijeliti datume i stavljati podsjetnike.

Kreiranje događaja Trener pokazuje polaznicima s pomoću projektora kako kreirati događaj te im govori kako su postavke veoma bitne u tom procesu (npr. prilikom kreiranja događaja veoma je bitno hoće li povezane osobe moći slati pozivnice drugim ljudima). Upućuje polaznike na opreznost s tom opcijom jer se može dogoditi da se među uzvanicima nađu osobe koje ne znaju ili nemaju kontakta s njima). Polaznicima potom daje zadatak da vođeni pokazanim primjerom, kreiraju događaj i pokušaju isprobati druge postavke.

Ishodi učenja:

146

Upravljanje događajima (pozivanje, pomicanje termina...) Potom trener pokazuje polaznicima kako pozvati osobe na događaj i koje postavke odabrati za uzvanice. Također im daje uputu kako događaj mogu kreirati u obiteljskom kalendaru jer na taj način drugi članovi obitelji mogu jednostavno promijeniti postavke ili pozvati goste. Sljedeća trenerova uputa je da polaznici pozovu članove svoje obitelji na kreirani događaj, a potom da pomjere njegov datum, vrijeme ili da ga otkažu. Android Aplikacija Kada su članovi obitelji isprobali zaslon inačicu, trener im objašnjava kako je u Trgovini dostupna i aplikacija pod nazivom “google calendar”. Ukoliko su polaznicima dostupni pametni telefoni, može im dati uputu da ih odmah preuzmu i isprobaju, no ukoliko nisu, trener može koristiti svoj i pokazati im kako spomenuta aplikacija izgleda.

https://play.google.com/store/apps/details?id=com.google.android.calendar

147

Didaktički materijal: ● Vremenski okvir i

proračun s prethodnih nastavnih susreta

● Računalo s projektorom

● Računala ● Internetska veza

Savjet: Unaprijed pregledajte predloške koji bi bili korisni za polaznike, obraćajući pozornost da su na razumljivu jeziku za polaznike.

Praktična iskustva Google dokumenti

Po završetku polaznici će biti u stanju: Kreirati Google dokumente

Koristiti predloške Unijeti tekst u Google dokumente

Oblikovati tekst



Usmeno izlaganje

10 Predlošci Usmeno izlaganje

10 Unos teksta Praktični rad

10 Oblikovanje teksta Praktični rad


Metodološka realizacija: Predlošci Trener pokazuje kako otvoriti proračunske tablice te objašnjava kako su predlošci proračunske tablice koje su već kreirane i mogu se koristiti za različite potrebe. Potom otvara različite predloške kako bi polaznici stekli dojam kako različiti predlošci izgledaju. Potom najavljuje unošenje podataka iz vremenskoga okvira u predložak. Primjer predloška koji se može koristiti je „predložak praćenja projekta“ (https://www.smartsheet.com/free-google-docs-templates-google-timeline-templates).

Unos teksta Kada je predložak otvoren, trener pokazuje svoj zaslon i kako sačuvati dokument te daje uputu polaznicima da slijede njegov primjer. Potom daje uputu da u tablicu unesu podatke iz svoga vremenskoga okvira i proračuna te im objašnjava kako mogu promijeniti veličinu kolumni i redova kako bi tekst mogao stati u ćelije. Daje im 10 minuta da unesu što je više moguće teksta. Oblikovanje teksta Nakon isteka 10 minuta, trener pokazuje polaznicima kako funkcionira oblikovanje teksta, spajanje ćelija, naslovi, upotreba različitih boja i fontova, promjena slova u podebljano i kurziv. Potom pokazuje jednu od navedenih funkcija projektorom te moli polaznike da sami isprobaju na svom dokumentu. Nakon završetka, pokazuje im drugu, daje vrijeme za isprobavanje i tako dalje. Na kraju im daje uputu za čuvanje dokumenta za sljedeći nastavni susret.

Ishodi učenja:

https://www.smartsheet.com/free-google-docs-templates-google-timeline-templates

https://www.smartsheet.com/free-google-docs-templates-google-timeline-templates

148

www.project-bera.eu

http://www.project-bera.eu/