Obrazovni putevi u Austriji 2019/2020 - BMBWF

Obrazovni putevi u Austriji 2019/2020Bosnisch / Kroatisch / Serbisch
Volksschule Nia osnovna
Inklusive Bildung Integrativno obrazovanje
Gesundheits- und Kranken- pflegeschule Medicinska škola
BHS Berufsbildende höhere Schule VSŠ – Viša struna škola
Allgemein bildende höhere Schule (AHS), Oberstufe Viša gimnazija
Schule für Berufstätige (6 bzw. 8 Semester) Obrazovanje uz rad (6 ili 8 semestara)
Aufbaulehrgang (4 bzw. 6 Semester) Dodatno obrazovanje (4 ili 6 semestara)
Kolleg Tages- / Abendform (4 bzw. 6 Semester) Koled / kolleg dnevna / veernja nastava (4 ili 6 semestara)
Pädagogische Hochschule Pedagoška visoka škola
Lehrgänge an Universitäten, Fachhochschulen und Pädagogischen Hochschulen Studijski odsjeci na fakultetima, visoke škole za struna zanimanja i pedagoške visoke škole
Fachhochschule Visoka struna škola
BVJ1
PTS2
6
7
78
8 9 10 11 12 13 14 15 17 1916 18 20
89 9 1211 11 141310 10 1312 14
Sekundarstufe I Viša osnovna škola
Sekundarstufe II Srednja škola
ISCED 6
ISCED 7
ISCED 7
ISCED 5
ISCED 0
ISCED 3
ISCED 3
Berufsreifeprüfung M
Bachelor
2 Diplomprüfung Diplomski ispit
3 Abschlussprüfung Završni ispit
4 Reifeprüfung Maturski rad
5 Reife- u. Diplomprüfung Maturski i diplomski rad
a Zulassung zu weiter- führenden Studien nach Entscheid im Einzelfall Odobrenje za pristup studiju nakon odluke u pojedinanim sluajevima
Berufliche Erstqualifikation Prva kvalifikacija
Höhere Berufsqualifikation Viša struna sprema
1 Berufsvorbereitungsjahr Pripremna godina za struna zanimanja
2 Polytechnische Schule Politehnika skola (9. razred)
ISCED = International Standard Classification of Education 2011
ISCED 2 – 4
BMS Berufs- bildende mittlere Schule SSŠ – Srednja struna škola
Berufs- schule und Lehre (Duale Aus- bildung) Struna i zanatska škola (dualno obrazovanje)
ISCED 3
ISCED 3
Iz vo
r: w
w w
.b ild
un gs
sy st
em .a
t, O
eA D
-G m
bH /E
ur og
ui da
nc e
Ö st
er re
ic h
BMS Berufsbildende mittlere Schule
BHS Berufsbildende höhere Schule
Gesundheits- und Krankenpflege- schule B
achelor
Pädagogische Hochschule
Zweiter Bildungsweg
Vorschule
BVJ1
PTS2
Primarstufe
Erwachsenenbildung / Weiterbildung allgemein, beruflich, kulturell, politisch, wissenschaftlich
Allgemeine Schulpflicht
14 15 16 17 18 19 20
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
Schule für Berufstätige (6 bzw. 8 Semester)
Au£aulehrgang (4 bzw. 6 Semester)ISCED 3
ISCED 0–2 ISCED 3
ISCED 5
ISCED 3
ISCED 3
ISCED 3
ISCED 5
ISCED 5
ISCED 5
Legende des Bildungssystems Allgemeiner Hochschulzugang Höhere Berufsqualifikation
Berufliche Erstqualifikation
1
1
1
3
3
5
a
4
2
3
3
2
Lehrabschlussprüfung (LAP) Diplomprüfung Abschlussprüfung Reifeprüfung Reife- u. Diplomprüfung
a Zulassung zu weiterführenden Studien nach Entscheid im Einzelfall1 2 3 4 5
5
5
3
2
Österreich
Diese Publikation wurde mit Unterstützung der Europäischen Kommission fi nanziert. Die Verantwortung für den Inhalt dieser Veröff entlichung trägt allein der Verfasser; die Kommission haftet nicht für die weitere Verwendung der darin enthaltenen Angaben. | Euroguidance Österreich 2018
DE DEUTSCH
achelor
Zweiter Bildungsweg
Vorschule
BVJ1
PTS2
Primarstufe
14 15 16 17 18 19 20
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
ISCED 0–2 ISCED 3
ISCED 5
ISCED 3
ISCED 3
ISCED 3
ISCED 5
ISCED 5
ISCED 5
1
1
1
3
3
5
a
4
2
3
3
2
5
5
3
2
Österreich
DE DEUTSCH
achelor
Zweiter Bildungsweg
Vorschule
BVJ1
PTS2
Primarstufe
14 15 16 17 18 19 20
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
ISCED 0–2 ISCED 3
ISCED 5
ISCED 3
ISCED 3
ISCED 3
ISCED 5
ISCED 5
ISCED 5
1
1
1
3
3
5
a
4
2
3
3
2
5
5
3
2
Österreich
DE DEUTSCH
achelor
Zweiter Bildungsweg
Vorschule
BVJ1
PTS2
Primarstufe
14 15 16 17 18 19 20
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
ISCED 0–2 ISCED 3
ISCED 5
ISCED 3
ISCED 3
ISCED 3
ISCED 5
ISCED 5
ISCED 5
1
1
1
3
3
5
a
4
2
3
3
2
5
5
3
2
Österreich
DE DEUTSCH
Volksschule Nia osnovna
Inklusive Bildung Integrativno obrazovanje
Gesundheits- und Kranken- pflegeschule Medicinska škola
BHS Berufsbildende höhere Schule VSŠ – Viša struna škola
Allgemein bildende höhere Schule (AHS), Oberstufe Viša gimnazija
Schule für Berufstätige (6 bzw. 8 Semester) Obrazovanje uz rad (6 ili 8 semestara)
Aufbaulehrgang (4 bzw. 6 Semester) Dodatno obrazovanje (4 ili 6 semestara)
Kolleg Tages- / Abendform (4 bzw. 6 Semester) Koled / kolleg dnevna / veernja nastava (4 ili 6 semestara)
Pädagogische Hochschule Pedagoška visoka škola
Lehrgänge an Universitäten, Fachhochschulen und Pädagogischen Hochschulen Studijski odsjeci na fakultetima, visoke škole za struna zanimanja i pedagoške visoke škole
Fachhochschule Visoka struna škola
BVJ1
PTS2
6
7
78
8 9 10 11 12 13 14 15 17 1916 18 20
89 9 1211 11 141310 10 1312 14
Sekundarstufe I Viša osnovna škola
Sekundarstufe II Srednja škola
ISCED 6
ISCED 7
ISCED 7
ISCED 5
ISCED 0
ISCED 3
ISCED 3
Berufsreifeprüfung M
Bachelor
2 Diplomprüfung Diplomski ispit
3 Abschlussprüfung Završni ispit
4 Reifeprüfung Maturski rad
5 Reife- u. Diplomprüfung Maturski i diplomski rad
a Zulassung zu weiter- führenden Studien nach Entscheid im Einzelfall Odobrenje za pristup studiju nakon odluke u pojedinanim sluajevima
Berufliche Erstqualifikation Prva kvalifikacija
Höhere Berufsqualifikation Viša struna sprema
1 Berufsvorbereitungsjahr Pripremna godina za struna zanimanja
2 Polytechnische Schule Politehnika skola (9. razred)
ISCED = International Standard Classification of Education 2011
ISCED 2 – 4
BMS Berufs- bildende mittlere Schule SSŠ – Srednja struna škola
Berufs- schule und Lehre (Duale Aus- bildung) Struna i zanatska škola (dualno obrazovanje)
ISCED 3
ISCED 3
Iz vo
r: w
w w
.b ild
un gs
sy st
em .a
t, O
eA D
-G m
bH /E
ur og
ui da
nc e
Ö st
er re
ic h
achelor
Zweiter Bildungsweg
Vorschule
BVJ1
PTS2
Primarstufe
14 15 16 17 18 19 20
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
ISCED 0–2 ISCED 3
ISCED 5
ISCED 3
ISCED 3
ISCED 3
ISCED 5
ISCED 5
ISCED 5
1
1
1
3
3
5
a
4
2
3
3
2
5
5
3
2
Österreich
DE DEUTSCH
achelor
Zweiter Bildungsweg
Vorschule
BVJ1
PTS2
Primarstufe
14 15 16 17 18 19 20
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
ISCED 0–2 ISCED 3
ISCED 5
ISCED 3
ISCED 3
ISCED 3
ISCED 5
ISCED 5
ISCED 5
1
1
1
3
3
5
a
4
2
3
3
2
5
5
3
2
Österreich
DE DEUTSCH
achelor
Zweiter Bildungsweg
Vorschule
BVJ1
PTS2
Primarstufe
14 15 16 17 18 19 20
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
ISCED 0–2 ISCED 3
ISCED 5
ISCED 3
ISCED 3
ISCED 3
ISCED 5
ISCED 5
ISCED 5
1
1
1
3
3
5
a
4
2
3
3
2
5
5
3
2
Österreich
DE DEUTSCH
achelor
Zweiter Bildungsweg
Vorschule
BVJ1
PTS2
Primarstufe
14 15 16 17 18 19 20
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
ISCED 0–2 ISCED 3
ISCED 5
ISCED 3
ISCED 3
ISCED 3
ISCED 5
ISCED 5
ISCED 5
1
1
1
3
3
5
a
4
2
3
3
2
5
5
3
2
Österreich
DE DEUTSCH
tivni pregled celokupnog austrijskog obrazovnog
sistema: Spektar se kree od elementarne peda-
gogije kroz strukovno obrazovanje do pouavanja
diljem sveta, univerziteta i obrazovanja odraslih.
„Obrazovni putevi u Austriji” takoer je dostupan na
engleskom, turskom, bosanskom / hrvatskom / srp-
skom, ruskom, arapskom i darskom jeziku. Prikazana
grafika na prvi pogled upuuje na pojedine postaje
u austrijskom obrazovnom sistemu.
nije pojedinosti.
Vrti 6
Viša gimnazija 17
Politehnika škola 21
Zanatska škola 28
Obrazovanje do 18 40
Koled / dodatno obrazovanje 44
Visoka pedagoška škola 47
predstavljaju prvu obrazovnu ustanovu u ivotu
djece u kojoj se odvija holistiko promicanje razvoja djece uzimajui u obzir njihovu starost, individualne
sposobnosti i potrebe. Pohaanje osnovnih obrazov-
nih institucija trebalo bi omoguiti djeci da izvuku
maksimum iz njihovog obrazovanja uz istovremeno
poveanje njihovih obrazovnih mogunosti.
razliite modele skrbi regulirane dravnim zakonom.
To ukljuuje, s jedne strane, objekte za djecu do na-
vršene tri godine, kao što su djeje jaslice i grupe,
a s druge strane, vrtii koje pohaaju djeca u dobi
od tri do šest godina. Štoviše, postoje i mješovite
institucije kao što su djeji domovi ili djeje grupe.
Nazivi za razliite modele mogu se razlikovati
ovisno o saveznoj dravi. Uz osnovno-pedagoške
odgojno-obrazovne ustanove, postoji i mogunost
pruanja skrbi roditeljima koji skrbe o djeci u privat-
nim prostorijama.
Prijava za osnovnu obrazovnu instituciju Preporua se rana prijava za mjesto u osnovnoj obra-
zovnoj instituciji. Više informacija moete pronai
na sljedeem linku: www.oesterreich.gv.at > Geburt
> Behördenwege.
Poludnevni obvezni posjet bez doprinosa Djeca koja do 31. kolovoza navrše pet godina mogu
pohaati barem osnovne obrazovne ustanove po
ukljuuje upravljanje obrocima ili sudjelovanje u
posebnim ponudama. Osnovne obrazovne ustanove
treba klasificirati kao prikladne ako mogu dokazati
jezinu potporu na njemakom jeziku obrazovanja.
Obveza posjeta traje do 31. kolovoza nakon
navršetka šeste godine. Djeca koja prijevremeno
pohaaju školu izuzeta su obveze pohaanja.
Obvezno pohaanje vrijedi tijekom cijele godine
vrtia, osim za slobodne dane u školama koje su pro-
pisane dravnim zakonom, 5 tjedana odmora, bolest
djeteta ili skrbnika, kao i izvanredni dogaaji.
Na zahtjev roditelja ili skrbnika djecu se mogu
osloboditi obaveze pohaanja odgovarajueg
potreba, zdravstvenih razloga ili udaljenost ili velike
udaljenosti izmeu mjesta prebivališta i najblie
odgovarajue osnovne obrazovne institucije.
sluaju pohaanja djeteta u kontekstu kunog obra-
zovanja ili od strane odgajatelja djece, što je mogue
samo ako nema potrebe za podrškom na njemakom
jeziku obrazovanja i završetkom obrazovnih zadataka
i vrednovanjem obrazovanja u skladu s lankom
3. sporazuma prema l. 15a B-VG izmeu Federacije
i zemalja o osnovnom pedagoškom obrazovanju za
vrtike godine 2018 / 19 do 2021 / 22.
Rano promicanje jezika Odgovarajue osnovne obrazovne institucije
zapoinju odmah promicati jezine kompetencije djece pri emu se pri promicanju njemakog
obrazovnog jezika s naglaskom na jezine vještine
9
ovih kompetencija odvija se u kontekstu saveznog
standardiziranog ocjenjivanja jezika od tree godine
u osnovnim obrazovnim institucijama, kao i od
strane škole tijekom upisa u školu. Kako bi se osi-
gurala dosljedna jezina podrška, postoji razmjena
informacija izmeu prikladnih osnovnih obrazovnih
institucija i obveznih škola.
opa obveza pohaanja škole. Ona zapoinje
1. septembra nakon navršavanja 6. godine ivota i
traje devet školskih godina.
Prijava (upis u školu) Djeca koja su navršila šestu godinu do 31. augusta
jedne godine moraju pohaati školu s 1. septem-
brom ove godine i moraju biti prijavljeni od strane
roditelja ili skrbnika u nioj osnovnoj školi. Upis u školu odvija se u januaru / februaru i garantira
djetetu u mjesto u školi, po mogunosti u školi u
koju se upisuje, ili u oblinjoj školi ako broj upisanih
osoba premašuje kapacitet škole. Dodeljivanje
mjesta u školi obavlja škola ili nadlena uprava za
obrazovanje.
teta odreena je procjenom informacija iz vrtia i
standardiziranim postupkom ispitivanja. Za djecu s
maternjim jezikom koji nije njemaki, školska uprava
takoer odluuje o eventualno potrebnoj jezinoj
procjeni. Djeca koja zbog nedostatka znanja njema-
kog jezika ne mogu pohaati nastavu, poduavaju se
pojaanom nastavom njemakog jezika ili teajevima
njemakog jezika.
Dijete zrelo za školu je ono dijete za koje se
moe pretpostaviti da moe slijediti nastavu u prvom
razredu, bez fizikog ili mentalnog preoptereenja.
To zahtijeva dovoljan stepen intelektualne zrelosti,
kao i temeljne vještine itanja, pisanja i aritmetike,
razumijevanja jezika prilagoenog dobi, jezinih
vještina primjerenih dobi te fizike i društveno- emo-
11
12
u prvom razredu. Djeca školskog uzrasta koja nisu
zrela za školu prihvaaju se u predškolski stepen
(Vorschulstufe).
obrazovanje.
Prijava u privatne škole Prilikom upisa u privatne škole, preporuuje se,
pravovremeno i prije upisa u odgovarajuu upravu
školu da stupite u kontakt s direkcijom. Treba napo-
menuti da nemaju sve privatne škole pravo javnosti,
šta je potrebno, da se u školi ispuni obvezno ob-
razovanje. Po potrebi, roditelji ili zakonski skrbnici
direkcije za obrazovanje e pre poetka školske
godine naznaiti da je njihovo dete u privatnoj školi
bez prava javnosti.
Pohaanje predškolskog stepena Pohaanje predškolskog stepena moe da se odvija
u organizacijski odvojenim voenim predškolskim
razredima ili u zajedniki voenim razredima sa
1. školskim stepenom, ili sa 1. i 2. školskim stepe-
nom, odnosno u razredima sa više stepena.
Prijevremeno primanje u školu Djeca koja još nisu obvezna biti u školi i koja ne
završe svoju 6. godinu do 1. marta naredne kalen-
darske godine, ali su zrela za školu i imaju socijalne
vještine potrebne za pohaanje škole, mogu se pri-
javiti ranije u 1. razred na poetku školske godine.
Preduslov je uspješan završetak postupka testiranja
13
školski odbor.
Procena uspešnosti Do ukljuujui 1. semestra 2. školske razine, rodi-
telji ili skrbnici mogu odluiti odlukom razrednog
foruma izmeu numerikog ili alternativnog naina
ocjenjivanja. Iz godišnje potvrde 2. razreda obve-
zno je numeriko ocjenjivanje. Dva puta godišnje
se odravaju razgovori izmeu djeteta, uitelja i
roditelja. Cilj razgovora je zajednika rasprava o
nivou izvedbe i napretku uenja uenika s obzirom
na odgovarajui obrazovni cilj.
Prelazak u daljnju školu U 1. semestru 4. razreda staratelji i roditelji se
informiraju i savetuju o preporuljivom daljnjem
obrazovanju njihove djece (na primer u okviru veer-
njeg roditeljskog sastanka) na osnovu pokazanog
interesa i uspeha uenika.
osnovna škola (NMS) zamijenila je srednju školu kao
obveznu školu za uenike od 10 do 14 godina. Svi
uenici nie osnovne škole mogu po pozitivnom za-
vršetku osnovne škole pohaati novu višu osnovnu
školu.
Nastavni plan nove više osnovne škole NMS Nastavni program NMS-a kombinira tradicionalne
aspiracije NMS-a podstepena AHS s novom kultu-
rom uenja i poduavanja. Usmjerenost na poten- cijale i talente djece je u prvom planu. Savetovanja
u vezi naobrazbe te profesionalna orijentacija stva-
raju optimalnu osnovu za kasniju odluku o putevima
naobrazbe i zanimanja.
sportskih srednjih škola, plan poduavanja NMS
predvia etiri mogua prioritetna podruja:
• Jezino i humanistiko
sti na odgovarajuim školskim lokacijama.
Brojne nove više osnovne škole nude cjelod-
nevne oblike skrbi. Informacije moete pronai kod
nadlene direkcije za obrazovanje.
16
Procjena rada i daljnje obrazovanje i razvoj karijere Od 7. razreda školovanja u diferenciranim obveznim
predmetima njemaki, prvi strani jezik i matematika,
procjenjuje se prema obrazovnom cilju naprednog
ili temeljnog opeg obrazovanja. Procjena prema
obrazovnom cilju naprednog opeg obrazovanja
odgovara procjeni na nioj razini AHS-a i navedena
je u svjedodbi uz dodatak „napredno ope obrazo-
vanje”. Ako izvedba prema minimalnim zahtjevima
naprednog opeg obrazovanja više nije pozitivna,
ocjenjivat e se prema zahtjevima za osnovno ope
obrazovanje.
evidentiraju se u „dodatnom diferenciranom opisu
performansi” koji se dobiva uz svedodbu. Napre-
dak u uenju, kao i obrazovanje i odluke o karijeri se
rešavaju u redovitim razgovorima uenika, roditelja
i uitelja.
nici, ovisno o postignutom obrazovnom cilju, stiu
pravo na politehniku školu ili daljnje opšte obrazo-
vanje ili višu ili srednju školu.
Informacije na internetu:
nii stepen i etvorogodišnji viši stepen i završava
maturskim radom (matura).
se pravo na studiranje na univerzitetima, visokim
strunim školama, visokim pedagoškim školama i
akademijama.
Uslov za polazak u 1. razred je ili uspešan završe-
tak 4. razreda nie osnovne škole (sa ocjenama „vrlo
dobar” ili „dobar” iz njemakog jezika, itanja, pisanja
i matematike) ili zakljuak školskog nastavnog vea
nie osnovne škole da postoji velika vjerojatnost da
e uenik / uenica na osnovu ostalih performansi
i pored ocjene „zadovoljavajui” u tim obaveznim
predmetima da odgovori zahtevima opeobra-
zovne više škole, ili pak polaganje prijemnog ispita
(Aufnahmsprüfung).
Oblici opeobrazovnih viših škola Podstepen (od 1. do 4. razreda) i viši stepen (od 5.
do 8. razreda):
na jezike, humanistike i filozofske obrazovne
jedinice
nim osvrtom na prirodoslovne nauke i matema-
tike obrazovne jedinice
osvrtom na ekonomske i ivotne veštine obra-
zovnih (i praktinih) jedinica
da se odaberu izborni predmeti u ukupnom iznosu
od šest (gimnazija, realna gimnazija za viši stepen
ili osam (realna gimnazija) odn.deset (ekonom-
sko-etika realna gimnazija) tjednih sati. Taj obim
moe da se promeni na osnovu školske autonomije
(minimum etiri sata, maksimum deset sati).
Svaka opeobrazovna viša škola (AHS) nudi
mogunost da i u niem i u višem stepenu u jednom
odreenom okviru usmeri svoju ponudu nastavnih
predmeta specijalno usklaenu sa situacijom (škol-
ska autonomija). Ona takoe moe i da donosi svoje
vlastite autonomne školske nastavne planove.
Specijalni oblici • Opeobrazovne više škole AHS sa muzikim i
sportskim teištima, uz ispit podobnosti
• Dopunska gimnazija (Aufbaugymnasium) i do-
punska realna gimnazija (Aufbaurealgymnasium)
gimnazija za zaposlene
manjine (slovenski, hrvatski, maarski)
• Gimnazije i realne gimnazije s pojaanim
stranim jezicima (više informacija iz direkcija za
obrazovanje)
20
znanost, natjecateljski sportovi itd.) voenima
u pilotnim projektima i opim visokim školama s
internatom (javni i privatni), obrazovne direkcije
daju obavijest.
jedan razred. Uenici i uenice se u 9. ili dobro-
voljnoj 10. školskoj godini pripremaju za daljnji
ivot i posebno za profesionalni ivot na nain da
produbljuju opu naobrazbu, putem profesionalnog
osnovnog obrazovanja. Orijentacijska faza na
poetku školske godine i profesionalna orijentacija
kao nastavni princip nude višestruke mogunosti
za upoznavanje poslovnog sveta. Odabir zanimanja
podupire se operativnim i profesionalnim informisa-
njima u radionicama i vanškolskim institucijama te
praktinim obukama (Schnupperlehre) u firmama.
Osnovno profesionalno obrazovanje nudi
onalnim oblastima u privredi, gde se stiu temeljne
sposobnosti, veštine i znanja (kljune kvalifikacije).
Djelatno i praktino uenje pospešuju se kod ue-
nica i uenika individualne nadarenosti i motivacija
za uenje.
ovisno o profesionalnim interesima i sklonostima:
Metalska, elektrina ili drvoindustrija, graditeljstvo,
trgovina, usluge, turizam. U okviru školske auto-
nomije mogu da se ponude nova struna podruja
(npr. mehatronika, zdravstvo / socijalne djelatnosti
itd.).
(npr. profesionalna orijentacija i ivotne veštine,
politika naobrazba i ekonomija, njemaki jezik, ivi
strani jezik, matematika, priroda i ekologija, nauka
o zdravlju, pokret i sport) nudi se produbljena opa
naobrazba.
23
izobrazbu u zanatu, kao i za prelaz na daljnje škole.
Opseg sati u sedmici moe u podruju obaveznih
izbornih predmeta i opštih obaveznih predmeta da
se prilagodi interesima uenika.
zovne obvezne škole.
politehnike škole (9. školski stepen) izmeu osta-
log stiu pravo da preu bez prijemnog ispita preu
u 1. razred srednje strune i više strune škole.
Austrijski školski zakoni od 1.9.2012. reguli-
raju integraciju u 9. razredu. Uenici i uenice sa
posebnim obrazovnim potrebama imaju pravo da
pohaaju politehniku školu.
pruaju hendikepiranoj i nehendikepiranoj djeci i
omladini mogunost zajednikih iskustava u uenju.
Uenici s posebnim obrazovnim potrebama mogu
se integrirati u niu osnovnu školu, Novu srednju
školu, podstepen ope visoke škole, politehniku
školu i školu za domainstvo. Integracija u politeh-
niku školu, kao i u školu za domainstvo zakonski
je utvrena dopunom BGBl. I br. 9/2012. Relevantne
promene su stupile na snagu u temeljnim odred-
bama Školskog zakona 1. septembra 2012.
Specijalna škola (Sonderschule) (od 6. do 15. godine) Specijalna škola obuhvata 9 razreda. Posljednji
razred je jednogodišnja struna priprema (Beruf-
svorbereitungsjahr). Uz dozvolu školskih vlasti i
pristanak nositelja škole, specijalna škola moe da
se pohaa maksimalno dvanaest godina. Austrijski
sistem specijalnih škola obuhvaa deset podruja.
Uenici radi posebno školovanih nastavnika i uz pri-
menu individualnih nastavnih metoda stiu temeljno
ope obrazovanje, što treba da omogui savladava-
nje daljnje profesionalne naobrazbe ili nastavljanje
školovanja.
Ovisno o oblikovanju nastavnog plana, kod specijalnih škola se razlikuju slijedei oblici:
• Specijalne škole sa vlastitim nastavnim planom:
Opa specijalna škola (za djecu koja teško ue),
specijalna škola za slepu i za gluhu djecu, spe-
cijalna škola za djecu sa poveanom potrebom
26
(specijalna odgojna škola),
Posebna škola za decu s teškoama u razvoju,
posebna škola za decu s teškoama u govoru,
posebna škola za decu s ošteenjem vida, po-
sebna škola za decu s ošteenjem sluha, posebna
škola za decu s posebnim potrebama (škola za
specijalno obrazovanje); leilišna škola.
jalnim školama za hendikepiranu djecu uveden
nastavni predmet „Profesionalna orijentacija u
7. i 8. razrednom stepenu”. Ta obavezna veba
trebala bi omladini da pomogne s ciljanim razvo-
jem vlastite linosti, sa vlastitim sklonostima i
interesima te profesionalnim predodbama, kao
i da pomogne oko sticanja uvida u profesionalnu
svakodnevnicu te oko mogunosti pronalaska
sasvim linog puta ka zanimanju.
27
nimanja je „pripremna godina za struna zanimanja”
(Berufsvorbereitungsjahr) u 9. razredu specijalne
škole. Uenice i uenici trebaju u okviru opeobra-
zovanih i praktinih nastavnih predmeta da budu
osposobljeni da razvijaju line ivotne i profesio-
nalne perspektive.
za izobrazbu (sa nekom obrazovnom institucijom),
su obvezni da pohaaju zanatsku školu. Predmeti
na zanatskoj školi obuhvataju opšteobrazovna,
ekonomska, struno-teorijska i struno-praktina
neobavezne vjebe.
4 godine, pri emu udio u pohaanju škole iznosi u
okviru dualne izobrazbe oko 20 % do 25 % celoku-
pnog vremena poduavanja, a 75 % – 80 % izobrazbe
se odvija u firmi za poduavanje.
Nastava se u zanatskim školama moe da
ponudi u slijedeim organizacijskim formama:
celogodišnja, t.j. najmanje jedan puni školski dan ili
najmanje dva puta po pola školskog dana sedmino;
usklaena sa izuavanjem modula, odnosno kon-
tinuirano najmanje osam sedmica, ili pak sezonski, t. j. u bloku koji je vezan za neko odreeno godišnje
doba. Ova raznolikost organizacionih formi je rezul-
tat dogovaranja privrede i školskih vlasti i uvaava-
nja potreba pojedinih branši, odnosno regija.
Trenutno postoji oko 200 priznatih zanata, koja
su podeljenja u sledee oblasti: Trgovina i obrt;
industrija; trgovina; banka i osiguranje; prijevoz i
promet; turizam i industrija slobodnog vremena;
informacije i savjetovanje; ostali (tj. pripravnici
koji su obueni izvan gospodarskog sektora, npr.
magistrati, ministarstva, odvjetnici, ...)
30
da imaju pristup univerzitetskom studiju, mogu ga
postii polaganjem mature u višim školama. Sastoji
se od etiri dela (njemaki, matematika, ivi strani
jezik, struna oblast).
pohaati pripremne teajeve za ispit zrelosti za
karijeru (Berufsreifeprüfung) tijekom svog staa,
pri emu se ve mogu obaviti tri parcijalna ispita
za vrijeme staa i posljednji parcijalni ispit nakon
navršene 19. godine. Za pripremne kurseve i ispite
za strunu maturu šegrti ne snose nikakve troškove.
Integrativna struna škola se nudi kao zanatska
naobrazba sa produenim poduavanjem (produ-
eno za jednu do maksimalno dve godine), ali i u
formi djelomine kvalifikacije. Ponudom djelomine kvalifikacije otvara se mogunost lino prilago-
ene naobrazbe, koja moe da se ciljano uskladi sa
individualnim sposobnostima i potrebama. Mesta
za naobrazbu su odgovarajui pogoni ili institucije
za naobrazbu te zanatske škole (obveza, odnosno
pravo pohaanja zanatske škole).
do etiri godine. SSŠ s trajanjem od jedne do dvije
godine daju delominu, a sa trajanjem od tri do
etiri godine sa završnim ispitom, završenu strunu
izobrazbu. Za apsolvente vrede pripadajua prava iz
Propisa o obrtima.
godine, teajevi usavršavanja vode do ispita zrelosti
i diplomskog ispita. Za apsolvente tehnikih etvo-
rogodišnjih škola postoje specijalni oblici strunih
koleda (Kollegs).
Trogodišnji SSŠ-i dodijeljeni su stepenu NOK1 4.
Prijem Da biste pohaali SSŠ, morate biti 4. ili 8. razred.
Uspješno završen školski stepen na razini NMS / MS
ili AHS (osim latinskog, geometrijskog crtanja i
obveznih centralnih
33
škola (etiri godine)
(trogodišnja ili etverogodišnja)
do tri godine)
• Struna hotelijerska škola, struna škola za
turizam (trogodišnja)
godine)
godine):
ivota)
do etiri godine)
vanju (od školske godine 2019./2020.)
• Savezna sportska akademija (trogodišnja)
naobrazbe, a završavaju ispitom zrelosti i diplom-
skim ispitom.
na univerzitetima, visokim strunim školama i viso-
kim pedagoškim školama, a diplomski ispit omogu-
uje pristup zakonski reguliranim zvanjima u skladu
s trgovinskim propisima.
se traiti struno znanje za diplomante VSŠ-a na
univerzitetima i strunim školama. Ovlaštenje
prema inenjerskom pravu vredi za diplomante
viših tehnikih i poljoprivrednih škola i ekvivalentno
obrazovanje.
(prethodno Direktiva 2005 / 36 / EZ) omoguuje
pristup reguliranoj struci u drugoj dravi lanici
EU-a, koja zahteva pristup visokom visokoškolskom
obrazovanju ili univerzitetnom obrazovanju do etiri
godine.
2 NOK – Nacionalni okvir kvalifikacija
36
završili 8. razred, tj. 4. razred NMS-a ili viši razred
gimnazije ili PTŠ-a na 9. razredu (osim latinskog,
geometrijskog crtanja i prioritetnih predmeta).
Za obrazovne institucije za elementarnu peda-
gogiju i socijalnu pedagogiju za sve zainteresovane
uenike i uenice postoji test sposobnosti.
Najvanije više škole za struno obrazovanje VSŠ • Više tehnike, komercijalne i umjetniko-
obrtnike institucije
• Trgovaka akademija
• Viša obrazovna ustanova za umjetnost i dizajn
• Viša obrazovna ustanova za turizam
• Viša obrazovna ustanova za privredna zanimanja
• Viša poljoprivredna i šumarska obrazovna ustanova
• Obrazovna ustanova za elementarnu pedagogiju
• Obrazovna ustanova za socijalnu pedagogiju
Za diplomu zrelosti i diplomski ispit vidi poglavlje
„Matura za gimnazije i VSŠ”!
> Themen > Schule > Schulpraxis > Die
38
raju jedinstvene osnovne kompetencije i jednake
okvirne uslove za sve polaznike / polaznice. Jedin-
stvenim završetkom škole maturske svjedodbe
prepoznate su na nacionalnom i internacionalnom
planu.
postoje razliiti zadaci za gimnazije i VSŠ polaznike
iz matematike i stranih jezika.
Od školske godine 2014./ 15. provodit e se
novi maturski rad u gimnazijama i od 2015./ 16. novi
maturski i diplomski ispit u VSŠ-u.
Najvaniji kljuni podaci • Polaznici / polaznice mogu odluiti sami: Polau
tri pismena i tri usmena ili etiri pismena i dva usmena ispita. Opi predmeti (jezik, mate-
matika, engleski, francuski, talijanski, španjolski,
latinski, grki) su standardizirani.
laznici istovremeno pristupaju klauzurnom ispitu
u cijeloj Austriji u standardiziranim predmetima
i jedinstvenim zadacima. U VSŠ-u, tekstovi na
ivom stranom jeziku takoe se odnose na
karijeru i primenjuju se u matematici.
• Kod usmenog ispita mogu da budu zastupljena
teišta pojedinih škola. Zadaci nisu odreeni
centralno, ali ostaju odgovornost nastavnika na
školskoj lokaciji.
• U gimnazijama svi uenici pišu jedan pred- znanstveni rad na vlastitu temu, koji zatim
javno iznose i raspravljaju pred ispitnim povje-
renstvom. Svi uenici i uenice škole VSŠ pišu
diplomski rad u svezi sa nekim pitanjem koje je
vezano za zanimanje i za poslovnu praksu, esto
u saradnji s nekim preduzeem. Diplomski rad
e takoe da bude prezentiran i raspravljen u
javnosti pred ispitnim povjerenstvom.
na Zakonu o obveznom obrazovanju za obrazovanje
iz 2016. jest da se svi mladi obrazuju do 18. godine.
To znai da adolescenti nakon završetka obveznog
školovanja moraju pohaati naknadno obrazovanje,
npr. završiti pripravniki sta ili pohaati višu školu
(AHS, BMHS).
Obrazovanje do 18 ima za cilj da mlade ljude
ak i bolje nego prije pripremi za budue uslove
za posao i pre svega da dopre do onih mladih ljudi
koji imaju potrebu za podrškom u pronalaenju odgovarajueg obrazovnog puta za njih.
Zahtev za obrazovanje moe ispuniti:
AHS, SSŠ ili VSŠ i privatne škole, škola za ope
zdravlje i medicinsku negu, škola za profesije
socijalne skrbi, škola za njegu dece i adolescenata,
škola za profesije medicinskih asistenata, škola za
medicinske tehniare, poljoprivredna i šumarska
škola.
Obrazovanje u zdravstvenoj struci za stomatološku asistenciju, za medicinsku masau,
terapeutsku masau, asistenciju za njegu, bolniare
i hitnu pomo.
socijalnog radnika, socijalnog radnika specijalistu i
kunu pomo.
Uestvovanje u priznatom teaju, koji priprema za daljnju školu ili obrazovanje.
Mora postojati obuka perspektive ili savjetovanja
za mlade ili AMS koji dokumentira prednosti ove
ponude za adolescente ili mlade.
Uestvovanje na teaju jezika za mlade, kojima je potrebna posebna podrška na nemakom
jeziku. Ekskluzivno pohaanje jezinog teaja do-
pušteno je samo onoliko dugo koliko je predvieno
planom perspektive i skrbi.
Uestvovanje u ponudi za mlade s potrebama za podrškom, što olakšava integraciju mladih na trište rada.
Uestvovanje u ponudama i programima izvannastavnog omladinskog rada, koje olakšava integraciju mladih na trište rada. U
isto vrijeme, potrebno je izraditi plan perspektive ili
skrbi.
Pohaanje škola ili obuka u inozemstvu, ako su barem jednake usporedivim austrijskim
školama ili obrazovanju ili ako se ne nude u Austriji i
ako to ne uzrokuje nepovoljan poloaj mladih.
43
Uestvovanje u obuci asnika ili doasnika Zakon o obveznom obrazovanju kao sr Inicijative
Obrazovanje do 18 prvi put se primjenjuje na one
mlade ljude ije je obvezno obrazovanje završilo
2017. godine.
nje do trogodišnje) više struno obrazovanje koje
je ekvivalent višim školama za struno obrazovanje,
odnosno višim strunim obrazovnim ustanovama i
završavaju diplomskim ispitom. Diplomanti stieu
strune kvalifikacije odgovarajueg VSŠ-a.
stvo, informatika, informacijske tehnologije, dizajn
interijera i tehnologija drva, umjetnost i dizajn,
strojarstvo, mehatronika, medijsko inenjerstvo i
tehnologija tiska te industrijski inenjering.
Koledi humanistikih škola: Turizam, okoliš, eko-
nomska zanimanja, moda, socijalna i elementarna
pedagogija.
fokusom na obuku (npr. poduzetništvo i upravljanje,
financije i upravljanje rizicima, upravljanje, kontro-
ling i raunovodstvo, informacijske i komunikacijske
tehnologije (e-poslovanje), poslovna informatika –
46
nja osobama koje su uspješno završile strunu školu
ili pripravniko naukovanje jednakog ili srodnog
smjera nudi mogunost postizanja obrazovnog cilja
više strune škole BHS. Završavaju s ispitom zrelosti
i diplomskim ispitom i stvaraju idealnu nadopunu
nakon završetka naukovanja ili strune škole. Di-
plomanti stiu poslovne kvalifikacije odgovarajueg
VSŠ-a (BHS).
elektronika i tehnika informatika, informatika,
graditeljstvo, mehatronika, elektrotehnika, dizajn
njerstvo i tehnologija tiska
Dodatno obrazovanje humanistikih škola:
Turizam, ekonomska zanimanja, moda
skim školama: Poljoprivreda, šumarstvo, poljopri-
vreda i prehrana
noj razini budi se „novo” obrazovanje za uitelje
niih osnovnih škola, na podruju viših osnovnih škola (ope obrazovanje) u uskoj suradnji sa
univerzitetima.
studij za uitelje posebno su univerzitetski ispit
zrelosti (maturski rad, matura u višim školama ili
prijemni ispit na univerzitetu), kao i sposobnost za studij (za sve studije nastavnika provode se
postupci testiranja sposobnosti na više stepena).
Dodatni uslovi za upis moraju biti ispunjeni za nove
polaznike i više osnovne škole (vidi dolje).
Bachelor i Master studiji pruaju temeljnu
jedinstvenu arhitekturu studija. Izobrazba sledi po
dobnim oblastima (nie ili više osnovne škole), a ne
prema vrstama škola.
se odvija na privatnim (konfesionalnim) pedagoškim
visokim školama.
Bachelor i Master studiji za uitelje
Za niu osnovnu školu – na javnim i privatnim pedagoškim visokim školama • Bachelor program (240 ECTS bodova [AP], min.
8 semestara)
semestra)
fokus, a to e ionako biti ponueno u inkluzivnoj
pedagogiji.
49
produbljivanja
Za više osnovne škole (ope obrazovanje) – na pedagoškim visokim školama u suradnji sa univerzitetima • Bachelor studij (240 ECTS AP, min., 8 semestara)
• Magistarski studij (najmanje 90 ECTS AP, min. 3
semestra)
gunosti specijalizacije, u kojima e u svakom
sluaju biti ponuena specijalizacija u inkluziv-
noj pedagogiji
Za više osnovne škole (struno osposobljavanje) – u nekim pedagoškim visokim školama Posebna prikladnost za Bachelor studij za više
osnovne škole (strukovno osposobljavanje) zahti-
jeva se ovisno o predmetnom podruju / skupovima
predmeta
sti odgovarajue strukovne više škole, ili
– uspješno završen ispit maturskog rada i
odgovarajue osposobljavanje ili
predmeta uspješno poloen odgovarajui
Za sve strune predmete preduslov je završetak
najmanje tri godine relevantne strune prakse.
• Bachelor studij (240 ECTS AP, min. 8 semestara)
• Master studij (min. 60 ECTS AP, min. 2 semestra)
– opcionalno za neke strune predmete
50
U izobrazbi za zanimanje se nude sledea struna podruja: Dvostruko struno osposobljavanje / Tehnologija
i trgovina / Moda i dizajn / Informacije i komunika-
cije / Prehrana / Struna izobrazba odjela za poljo-
privredu i šumarstvo te odjeli za poljoprivredu,
prehranu i poljoprivredu prirodne znanosti (okoliš)
na visokoj školi za obrazovanje u poljoprivredi i
zaštiti okoliša / društvo / odgoj – obrazovanje –
razvojna podrška
Podruje viših osnovnih škola (ope obrazovanje) Magistarski studij za više osnovne škole (ope
obrazovanje) iz samo jednog predmeta
Preduslovi za upis: – Završetak jednog struno prihvatljivog stu-
dija na priznatoj postsekundarnoj obrazov-
noj instituciji s najmanje 180 ECTS bodova
– Profesionalno iskustvo od najmanje 3000
asova
semestra) – ponuda studija iskljuivo u
skladu s potrebama apsolvenata u pojedinim
predmetnim podrujima
studije)
znatoj postsekundarnoj obrazovnoj ustanovi
– najmanje tri godine relevantne strune
prakse – iznimke su regulirane odgovaraju-
im propisima
šene studije vezane uz predmet)
– Master program (min. 60 ECTS bodova, min.
2 semestra)
jednogodišnje „indukcijske faze” u pratnji mentora.
Studenti prateeg programa osposobljavanja nastav-
nika na višim osnovnim školama (struno osposoblja-
vanje) ve su nastavnici u slubi. Ve tokom bachelor
studija su u fazi obrazovanja – ulaska u karijeru.
Pädagogen > Pädagogische Hochschulen
nastavu u višim školama (po dva predmeta), medi-
cinske, znanstvene, pravne, društvene, ekonomske i
teološke studije.
(jedan semestar obuhvaa 30 ECTS bodova),
sastoje se od dva ili tri studijska dijela i zavr-
šavaju diplomskim ispitom. Završetak studija
ovlašuje za sticanje akademskog stepena, npr.
„Magister / Magistra”, „diplomirani inenjer ili
inenjerka” (Diplomingenieur / in) (iznimka: Studij
medicine se završava samo sa doktoratom).
Trenutno postoji mali broj diplomskih studija.
• Bachelor i master studiji: Prema Bolonjskoj
deklaraciji, univerziteti ve imaju veinu stu-
dija kao bachelor studiji (tri do etiri godine,
sa 180 do 240 ECTS) i nadovezujui se na to
master studije (jedna do 2 ½ godina, s 60 do
120 ECTS bodova). Bachelor studij slui nau-
noj odnosno umetnikoj strunoj izobrazbi i
kvalifikaciji za odreenu strunu oblast te daje
akademsku titulu „Bachelor”. Master studiji se
ve prema strunoj oblasti završavaju titulom
„Master”, ili „diplomirani inenjer / inenjerka”
(„Diplomingenieur / in”).
• Studiji za sticanje doktorata i PhD-studiji (dr. phil., Doctor of Philosophy): nadovezuju se na
54
zitetima i visokim strunim školama, a slue
prije svega daljnjem razvijanju osposobljenosti
za samostalni nauni rad. Završetak (nakon tri,
odnosno etiri godine) daje pravo na sticanje
relevantnog doktorata ili PhD.
zanimanju (najmanje jedan semestar prakse je dio
studija).
• Bachelor studije: obino traju šest semestara
(tri godine, 180 ECTS) i zakljuuju se sa aka-
demskim stepenom „Bachelor” („prvostupnik”).
socijalnog rada i zdravstva, završetkom studija
stie se i pravo obavljanja odgovarajueg zani-
manja (npr. socijalna radnica / socijalni radnik,
psihoterapeut / psihoterapeutkinja).
njavanju tih studija i u pravilu traju tri ili etiri
semestra (1 ½ do dve godine) i završavaju
akademskim stepenom „Master”.
• Doktorski studiji i PhD studiji (doktor filozo- fije): temelje se na diplomskim ili magistarskim
studijima i slue uglavnom daljnjem razvoju
kvalifikacija za samostalni nauni rad. Završetak
(nakon tri, odnosno etiri godine) daje pravo na
sticanje relevantnog doktorata ili PhD.
Trenutano u Austriji postoje programi veleuilišta
u sektorima dizajn / umjetnost, inenjering, druš-
tvene, ekonomske, vojne / sigurnosne, prirodne i
zdravstvene znanosti. Mogu pristup veleuilišnom
57
studij, takoe bez maturskog rada (uglavnom e
ipak da budu potrebna dodatna ispitivanja).
Ve je oblikovao itavu generaciju. Erasmus+ ve
više od 30 godina omoguuje ljudima iz cele Evrope
i šire da uivaju u ivotu iskustva i stiu vredne
kompetencije.
obrazovanja prema naelu cjeloivotnog uenja:
Opšte obrazovanje, struno osposobljavanje, visoko obrazovanje i obrazovanje odraslih. Fokus je
uvijek na ideji evropske i internacionalne razmjene i
meusobnog upoznavanja preko granica.
obavljanja prakse ili rada preko granice u drugoj
evropskoj zemlji. Program omoguuje mobilnost uenika, studenata, pripravnika, nastavnika stalnog
obrazovanja, pedagoga i opeg školskog i visokoš-
kolskog osoblja. On promie umreavanje izmeu
škola, strukovnih i visokoškolskih institucija kao i
visokih institucija za doobrazovanje odraslih, organi-
zaciju mladih i poduzea.
jedan transnacionalni projekt poboljšavaju profesi-
onalne, jezine, društvene i interkulturalne kompe-
tencije. Program promie razmenu znanja i iskustava
kroz pedagoške metode i poboljšava profesionalne
i jezine kompetencije pripravnika. Osim toga e da
se stvori svest o zajednikoj Europi i dublje razume-
vanje društvene, jezine i kulturne raznovrsnosti. Osim drava lanica EU-a, u Erasmus+ uestvuju
i Island, Lihtenštajn, Norveška, Sjeverna Makedonija,
Srbija i Turska, ali i druge zemlje mogu da uestvuju
u odreenim akcijama. U visokom obrazovanju je npr.,
mogue postati mobilan širom sveta.
60
proširiti. Izmeu ostalog, proširit e se mogunosti
za uenike i uenice da postanu mobilni i da se širom
sveta otvori razmena strukovnog osposobljavanja
izvan Evrope.
u OeAD-GmbH. Nacionalna agencija savetuje i brine
o svim zainteresiranim licima i institucijama.
62
kroz razne kratkorone i dugorone programe mobil-
nosti za studente i pripravnike. Cilj svake mobilnosti
je globalno uenje, profesionalizacija ophoenja uz
raznolikost i višejezinost i retroaktivno pridonijeti
internacionalizaciji austrijskog obrazovnog krajolika.
Program pomoi u stranim jezicima To nudi austrijskim studentima svih predmeta Pro- gram pomoi u stranim jezicima na temelju bilate-
ralnih sporazuma s jedanaest razliitih zemalja priliku
za podršku nastavi njemakog jezika na lokalnoj
razini, stjecanje iskustva u poduavanju u inozemstvu
i razvijanje vlastitih vještina stranih jezika.
Austrijska školska mrea Programi posredovanja unutar Austrijske školske mree stvaraju sinergiju kulturne i razvojne politike
i imaju veliki potencijal za ekspanziju kompetencija
austrijskih nastavnika.
boravka u inozemstvu od nekoliko godina.
Austrijske škole u inostranstvu (ÖAS) Nastavnici u austrijskim školama mogu pohaati 2-8
godina austrijske škole u inostranstvu (ÖAS) u Bu-
dimpešti, Pragu, Istanbulu, Gvatemala Sitiju, Skadru
ili Querétaru . Jedina iznimka je ÖAS u Lihtenštajnu,
koja sama odabire nastavnike. Austrijske škole u
63
nastavnom planu koji vai za dotinu vrstu škole, ali
uvaavaju takoe i kurikularne uslove za odreene
zemlje. Te škole posjeuju prvenstveno uenici i
uenice zemlje domaina, tj. austrijski nastavnici pre-
davaju svoje predmete na nemakom jeziku uenike
i uenice iji maternji jezik nije nemaki. Ta okolnost
zahtijeva fleksibilnost i spremnost da se primene
nove metode poduavanja.
AHS i VSŠ nastavnici mogu se prijaviti za sve au-
strijske škole u inostranstvu. Nastavnici VS-a i NMS-a
imaju priliku predavati u austro-ugarskoj europskoj
školi u Budimpešti, u Instituto Austriaco Guate-
malteco u Guatemala Cityju i u Colegio Austriaco
Mexicano u Querétaru. Detaljan popis svih ÖAS-a
moete pronai ovdje: www.weltweitunterrichten.at/
uiteljima na dunosti mogunost sticanja iskustva u
nastavi u inostranstvu na 1 – 2 tjedna tokom školske
godine. Bilo da se radi o praksi u Francuskoj ili Španiji
ili o boravku u školskoj mrei u Austriji, svi programi
daju uvid u odgovarajuu školu domaina, ali i u
druge obrazovne institucije i kulture na licu mesta.
Kultura i jezik Program „Kultura i jezik” nudi razne oblike interna-
cionalne saradnje na podruju nemakog kao stranog
jezika (DaF) kao i austrijske kulture kroz daljnje ob-
razovanje i umreavanje na nemakom kao stranom
64
nastavnici u Austriji i svijetu.
Obrazovanje odraslih u Austriji sastoji se od razno- likosti obrazovnih organizacija s razliitim cilje-
vima i obrazovnim ponudama. Obrazovni spektar kree od opštih obrazovnih programa, osnovnog
obrazovanja i naknadnih završetaka obrazovanja
u drugom putu obrazovanja, teajeva strukovnog
osposobljavanja na teajevima menadmenta i tea-
jeva za razvoj osobnosti sve do visokog obrazovanja
i univerzitetnog obrazovanja.
Škole za zaposlene i tercijarno doobrazovanje Osobe koje su se ve zaposlile ili su završile strunu
izobrazbu imaju mogunost da uz poslovnu delat-
nost završe odgovarajue kvalifikacije pohaajui
veernju nastavu. Postoje opeobrazovne i strune
srednje i više škole za zaposlene, dopunski kursevi,
koledi i akademije. Osim toga postoje ponude za
doobrazovanje na univerzitetima i visokim strunim
školama – na potonjima postoje takoe i dodatni
studijski programi za zaposlene.
veleuilišta, zavodi za struno osposobljavanje, in-
stituti za poslovni razvoj i niz neprofitnih regionalnih
obrazovnih ustanova za odrasleorganizacija financi-
rane od strane saveznog ministarstva obrazovanja,
znanosti i istraivanja nude ope i strukovne mjere za obrazovanje i osposobljavanje. Vaan zadatak
obrazovanja odraslih je razvoj i provedba ponude
prilagoene odraslima i ciljanim skupinama te kva-
litetno profesionalno usmjeravanje i savjetovanje,
67
obrazovne informacije / savjetovanje, posredovanje
osnovnog obrazovanja / vještina, nadoknaivanje
Zainteresirane strane mogu da se pohaaju
pripremne teajeve za potvrdu o obveznom zavr- šetku škole, vanjski ispit (zrelosti) i prijemni ispit na univerzitetu kod organizacija za obrazovanje
odraslih.
jeva obuke u pripremi za profesionalni ispit zrelosti.
Za pripremu za polaganje obveznog školskog
ispita u organizacijama za obrazovanje odraslih u
ponudi su ponude za odgovarajuu dob. Ispiti se
polau u najviše šest podruja kompetencije (etiri
obvezna predmeta i dva od etiri izborna pred-
meta); moe se poloiti najviše 5 ispita. Prethodni
oblik ispita za eksterniste za dobivanje stepena
Nove srednje škole zadrava se.
[email protected]
Putevi obrazovanja nakon mature: www.schulpsychologie.at/key2success
Obrazovni savjetnici i za školarce: Obrazovani uitelji i uiteljice u svakoj školi
od 5. školskog stepena:
orijentiranje na obrazovanje i zvanje”:
portal.ibobb.at
Centri za informacije o zvanju: usmjereno od burze rada odn. gospodarske komore,
u svim saveznim dravama
Obrazovno savjetovanje za odrasle: informacije i adrese savjetodavnih mjesta na
www.erwachsenenbildung.at ili www.bib-atlas.at
Bosnisch / Kroatisch / Serbisch
auch in folgenden Sprachen: Arabisch Darí Deutsch Englisch Russisch Türkisch
Politehnika škola (Polytechnische Schule)
Matura u AHS i VSŠ
Obrazovanje do 18
Univerzitet (Universität)
Obrazovanje odraslih (Erwachsenenbildung)
Konsultacije oko obrazovanja (Bildungsberatung)

Documents

Obrazovni putevi u Austriji 2019/2020 - BMBWF