SVRHA KOLE U SUVREMENOM DRUTVU Zoran Ivani (Elektrotehnika)

Znanja koja se ue u srednjoj tehnikoj koli nisu dovoljna za poetak rada. Potrebno je uvaavanje potrebi tvrtki kojima su potrebni tehniari pri kreiranju izbornih predmeta. Trenutni izborni predmeti u koli se ne mogu zapravo birati nego se zovu izborni jer su laki od ostalih. Smatram da bi kola na izbor trebala uenicima ponuditi 4-5 predmeta koji su povezani s potrebama poduzea u struci. Uenici zatim upisuju izborni predmet prema tome koje ih podruje zanima i ime bi se htjeli baviti nakon zavretka kolovanja. Izborne predmete bi trebalo postaviti tako da optereenje gradivom bude podjednako kao i kod redovnih predmeta.Veina predmeta u kojima se ue programi i programski jezici ne pokrivaju ni osnove tih programa. Nakon prolaska takvih predmeta ne dobivaju se ni osnove rada u takvim programima u srednjoj (AutoCad, Elecrical workbench, C++, Visual basic,) kao ni na fakultetu ( Wolfram mathematica, Matlab, Eplan, C++). Nastavnici koji predaju takve predmete nisu dovoljno obueni za predavanje tih programa i zato predaju koliko mogu shvatiti iz prirunika. Predaje se na nain na koji nitko ne radi i zbog toga nije primjenjivo u praksi. Na fakultetu postoje ljudi koji su proli vie modula nekog programa od profesora koji zapravo izvodi predmet u kojem se ui taj program. Prednost se daje profesoru koji trenutno izvodi jer je stariji, to naravno nepovoljno utjee na razinu na kojoj se izvodi predmet. Iz tog razloga sa fakulteta izlaze ljudi koji znaju program u razini osnovne kole. Takvi studenti e moda predavati u srednjoj koli taj predmet i njihovi uenici e biti ak i ispod njegove razine. Potrebno je oteati zadatke i tako smanjiti trenutnu razliku u vremenu koje je potrebno odvojiti za uenje teorije i za uenje zadataka. To se posebno vidi prilikom fakultetskog obrazovanja. Vrijeme provedeno u uenju teorije dolazi do 45 sati, dok je za uenje zadataka potrebno maksimalno 5-6 sati. esto se dogaa da se teorija ui nevezano o zadatcima. Za rjeavanje zadataka nije potrebno nikakvo teorijsko znanje nego se zadaci s podruja elektrotehnike svode na uvrtavanje u formule koje su na fakultetu doputene prilikom pisanja ispita. Smatram da uenici u tehnikim kolama premalo prave prezentacije i prezentiraju pred svojim kolegama. U etiri godine kolovanja moda bude jedna ili dvije prezentacije. Za uenike bi bilo povoljno da se raspodijele u skupine od po maksimalno 5 uenika, istrae zadanu temu, koja je dio nastavne materije, proire je i prezentiraju. Uenik bi trebao dobiti smjernice za izradu seminara u kojima bi bilo opisano kako je potrebno urediti seminar da bi taj dio ocjenjivanja bio zadovoljavajui. Pri tome bi se ocjenjivalo koliko su dobro obradili temu u seminaru, sposobnost praenja smjernica za izradu seminara, i vjetina izlaganja seminara.Smatram da je potrebno poveati i teinu laboratorijskih vjebi (osnove elektrotehnike, mjerenja u elektrotehnici, senzori, elektronika itd.). Praktina znanja koja se usvajaju prilikom ovih vjebi ne odgovaraju teoretskom znanju koje se od njih oekuje. Uenici esto olako shvaaju laboratorijske vjebe jer su prelagane i ne pokazuje se nita posebno zanimljivo, kao ni novo. Da bi se pomoglo uenicima koji su slabiji u praktinom dijelu smatram potrebnim izbor uenika koji je bolji kao demonstratora. Zadatak demonstratora bi bio objasniti vjebu uenicima na poetku vjebi, i zatim im pomagati prilikom izvoenja vjebe. Demonstrator bi jasno dobio dodatnu ocjenu za svoj rad. Svaki uenik je naravno duan sam prouiti sadraj listia za pripremu vjebe, kod kue se pripremiti za vjebu. U listiu za pripremu vjebe bi trebali biti zadani ne samo teoretski nego i neki praktini zadaci. Smatram da se u pripremama previe usredotouje na teorijsku pripremu, to nije od tolike vanosti za pripremu same vjebe. U pripremi bi uenici trebali opisivati naine spajanja vjebe i kakve rezultate vjebe oekuju. Prilikom dolaska na vjebu pisao bi se 5-10 minuta ispit da bi se utvrdilo koliko su uenici pripremljeni za rad. Ukoliko uenik ne proe ispit ne moe sudjelovati u radu na vjebi nego mu je dozvoljeno samo promatrati. Na sljedei termin vjebi uenici donose izvjetaj vjebePraktine vjebe se u srednjoj koli izvode u skupinama od 5-10 uenika. Skupine se formiraju po abecedi to smatram neprimjerenim jer tako nastaju neravnomjerne skupine. Izvoenje praktinih vjebi i laboratorijskih vjebi ne poinje odmah i smatram da je razdoblje prije poetka vjebi dovoljno dugo da bi se oformile ravnomjerne skupine. Tako bi se nakon to su izvedene sve vjebe moglo organizirati natjecanje izmeu tih formiranih skupina uenika. Smatram da bi se tako produbilo praktino znanje zbog elje za pobjedom na natjecanju. Izmeu pobjednika na natjecanju bi se birao demonstrator za sljedeu godinu.U odreenom broju strunih predmeta nema uope praktinog dijela. Smatram da ni jedan struni predmet ne bi trebao biti samo teoretski predmet. Za svaki predmet postoji simulacijski alat koji bi se mogao koristiti, to bi po mom miljenju uenicima pribliilo taj predmet uenicima. Prednost simulacijskih alata nad radom na stvarnom stroju je u tome to uenici mogu simulirati i kritina stanja koja bi otetila stvarni stroj. Tako mogu uoiti koje se akcije mogu primjenjivati na taj stroj a koje ne, to se za sada samo teoretski razmatra.Osigurati strunu praksu u nekom poduzeu koje ima dogovor sa kolom ili osigurati praksu u sklopu kole. Struna praksa kako je trenutno koncipirana se odrauje ili tako da se dobije potpis u tvrtki bez dolazaka na praksu, ili tako da zadaci koje uenici dobiju ukljuuju brisanje praine. Struna praksa u tehnikim kolama je organizirana u vidu radionikih vjebi tj. rad u radionici. Radionike vjebe su simboliki ocjenjivane i svi dobivaju odlian ukoliko nisu stvarali neke probleme. Nikakav praktian rad ne stoji iza toga. Smatram da bi radionike vjebe trebale u sebi imati integrirane sve strune predmete, ili ako ne sve barem veinu, koje je uenik imao u dosadanjem kolovanju. Da to ne bude predmet na kojemu se uenik odmara nego da se obavljaju praktini zadaci. Uenici bi se trebali razdvojiti u timove od po 5 i zatim u tom timu ili osmisliti ili odabrati jedan od ponuenih projekata koji e obaviti uz pomo profesora koji izvodi radionike vjebe ili profesora iz ijeg predmeta je navedeni projekt. Time e uenici razvijati svoje praktine vjetine.Svrha tehnike kole u suvremenom drutvu bi trebala biti osigurati kvalificiranog radnika ili dovesti uenika na dovoljnu razinu da nastavi na fakultetu elektrotehnike. Da bi se osigurao kvalitetan radnik u kole je potrebno uvesti vie nadzirane prakse, tako da uenik stvarno radi to to se od njega oekuje da radi. S druge strane da bi se dovelo uenika na dovoljnu razinu da nastavi obrazovanje na fakultetu elektrotehnika uenika je potrebno nauiti kako uiti.Svrha fakulteta elektrotehnike u suvremenom drutvu bi trebala biti osigurati kvalitetan inenjerski kadar. Takav inenjerski kadar bi trebao biti sposoban rjeavati razne probleme iz prakse, a ne kako je za sada posjedovati samo teoretsko znanje. Studentima bi se trebali predstaviti problemi koji se dogaaju u raznim tvrtkama iz podruja i zatim zahtijevati od njih da ponude rjeenje. Takvo rjeavanje se ne bi trebalo ni ocjenjivati ali je bitno da studenti vide s kakvim e se problemima susretati u praksi i da budu u nekoj mjeri pripremljeni za rad. Nadalje studente bi se trebalo povezati sa poduzeima i osigurati praksa u nekom od poduzea koja zapoljavaju inenjere elektrotehnike. U poduzeu bi student u potpunosti mogao shvatiti rad u praksi i to bi bilo korisno bez obzira zavrio na tom podruju ili ne.