MONOGRAFIJA godina€¦ · MONOGRAFIJA Hrvatskog društva željezničkih inženjera godina 1992. - 2017. Zagreb, 2018

M O N O G R A F I J AHrvatskog društva željezničkih inženjera

godina

1992. - 2017.

Zagreb, 2018.

MONOGRAFIJA25 GODINA HRVATSKOG DRUŠTVA ŽELJEZNIČKIH INŽENJERA

1992. – 2017.

Hrvatsko društvo željezničkih inženjeraPetrinjska 89, Zagrebhttp://www.hdzi.hr/

izv. prof. dr. sc. Danijela Barić

izv. prof. dr. sc. Danijela Barić

izv. prof. dr. sc. Danijela Barićmr. Tomislav PrpićBranko Korbar, dipl. ing.Dean Lalić, dipl. ing.Marinko Popović, dipl. ing.Željka Sokolović, mag. ing. traff.Ivan Ružić, ing.

Marko Odak, dipl. ing.Nenad Zaninović, dipl. ing.dr. sc. Stjepan BožičevićOliver Dragičević, dipl. ing.Vladimir Beljo, dipl. ing.Borivoj Žilić, dipl. ing.Dragutin Staničić, dipl. ing.

Ivana Čubelić, prof.

Ante Kulušić, dipl. ing.

Arhiva Hrvatskog društva željezničkih inženjera

Printera Grupa d.o.o.

1200 komada

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001000231.

ISBN 978-953-48158-0-9

Nakladnik:

Za nakladnika:

Urednik:

Pripremili:

Suradnici:

Lektor:

Grafička i tehnička priprema:

Fotografije:

Tisak:

Naklada:

PREDGOVOR Ova monografija pripremljena je u povodu 25. godišnjice osnutka Hrvatskog društva

željezničkih inženjera (HDŽI), koje svojim kontinuiranim radom predano doprinosi afirmaciji održivog sustava željezničkog prometa i razvoju nacionalnoga željezničkog sustava temeljenog na primjeni novih znanja i suvremenih tehnologija.

HDŽI je 12. lipnja 1992. osnovala skupina željezničkih entuzijasta pod nazivom Klub inženjera i tehničara Hrvatskih željeznica (ITHŽ). U početku rada Kluba postavljeni su vrlo ambiciozni ciljevi, a ubrzo nakon osnivanja Klub ITHŽ-a primljen je u Europski savez društava željezničkih inženjera (UEEIV), u kojemu počinje intenzivna suradnja sa srodnim europskim udruženjima.

Dugogodišnji rad i intenzivne stručne aktivnosti rezultirale su širokim spektrom djelatnosti HDŽI-a. Među njima izdvaja se izdavanje stručnog časopisa ITHŽ, koji kasnije mijenja naziv u Željeznice 21; certificiranje europskih željezničkih inženjera (EURAIL-ING) i organizacija međunarodnih savjetovanja, stručnih skupova, tematskih okruglih stolova, radionica, predavanja i stručnih posjeta.

Stručni i znanstveni radovi koji se od 2015. objavljuju u stručnom časopisu Željeznice 21, uvršteni su na Hrčak - portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske, a od 2017. i u TRID/TRIS međunarodnu internetsku bazu podataka o prometnim istraživanjima.

Kroz svoje aktivnosti HDŽI se zalaže za afirmaciju željezničkog prometa kao sigurnog, ekološki prihvatljivog i energetski učinkovitog sustava te stvaranje racionalnoga suvremenog nacionalnog željezničkog sustava sukladno smjernicama EU-a, koji će biti sastavni dio suvremene europske željezničke mreže. Sukladno tome, HDŽI je definirao osnovne ciljeve i zadaće, među kojima su isticanje komparativnih prednosti željezničkog prometa i korištenje suvremenih tehnologija te zalaganje za ujednačen pristup željeznici u odnosu na druge nositelje prometa sukladno tržišnim i gospodarskim načelima. Uz to, HDŽI sudjeluje u stvaranju jedinstvenoga strukovnog statusa inženjera i tehničara u hrvatskom željezničkom sustavu i razvoju novih područja djelatnosti i rada, pri čemu članovima pruža potporu u edukaciji i stručnom usavršavanju, pri čemu se ističe izdavanje certifikata za zvanje europskoga prometnog inženjera. Na temelju razmjene stručnih znanja i praktičnih iskustava s predstavnicima europskih željezničkih sustava, HDŽI sudjeluje u definiranju ciljeva razvoja i modernizacije hrvatskog željezničkog sektora i radu na projektima.

Društvo je osobito orijentirano na edukaciju članova zbog čega organizira različite radionice sukladno interesima članova. Kako bi članovi redovito bili informirani o aktivnostima HDŽI-a, otvoreni su mrežna stranica i interni portal, a članovi redovito primaju i elektronički bilten.

Društvo danas okuplja 392 člana. Uz fizičke osobe, članstvo Društva čine domaće i inozemne tvrtke iz područja željezničkog prometa i industrije, koje podupiru programske aktivnosti Društva i zajedničkim nastupom promiču razvoj željezničkog sustava.

S obzirom na široku lepezu aktivnosti kojima se Društvo bavi, nametnula se ideja za pripremu monografije kako bi se trajno zabilježilo prvih 25 godina djelovanja Hrvatskog društva željezničkih inženjera. U pripremi monografije pomogli su članovi Društva, kojima zahvaljujemo na stručnim savjetima i pomoći.

U proteklih 25 godina Hrvatskog društva željezničkih inženjera svoj su doprinos dali mnogi članovi koji su utemeljili Društvo i pomogli da se rad HDŽI-a prepoznaje među stručnjacima. Na tome im od srca zahvaljujemo, a pred nama i budućim članovima cilj je da Društvo razvijamo i osuvremenjujemo u duhu željezničke struke sukladno interesu njegovih članova.

izv. prof. dr. sc. Danijela Barićpredsjednica Hrvatskog društva željezničkih inženjera

SADRŽAJ

1. POVIJEST HRVATSKOG DRUŠTVA ŽELJEZNIČKIH INŽENJERA 12. PREDSJEDNICI HRVATSKOG DRUŠTVA ŽELJEZNIČKIH INŽENJERA 113. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA, MISIJA I VIZIJA 134. ČLANSTVO 19

4.1 Članovi i povjereništva 204.2 Tvrtke članice 24

5. SURADNJA S INSTITUCIJAMA 296. AKTIVNOSTI 33

6.1 Organizacija međunarodnih savjetovanja 346.2 Organizacija stručnih skupova 756.3 Organizacija tečajeva, seminara, radionica i predavanja za članove Društva 786.4 Sudjelovanje na stručnim skupovima 856.5 Stručni posjeti 896.6 Promocija stručne literature 97

7. CERTIFICIRANJE EUROPSKIH ŽELJEZNIČKIH INŽENJERA 998. IZDAVAČKA DJELATNOST 107

8.1 Časopis Željeznice 21 1088.2 Mrežna stranica 1128.3 Elektronički bilten 1138.4 Hrčak - portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske 1148.5 TRID/TRIS međunarodna internetska baza podataka o prometnim istraživanjima 1158.6 Ostale publikacije 116

1

1. POVIJEST HRVATSKOG DRUŠTVA ŽELJEZNIČKIH INŽENJERA

2

12. lipnja − osnovan Klub ITHŽ

1. srpnja − Klub ITHŽ primljen u Europsku uniju udruga željezničkih inženjera

1992.

1994.

2000.

2001.

2002.

2003.

2006.

prvi broj časopisa ITHŽ

Opatija − 1. Međunarodno savjetovanje

prvi broj časopisa Željeznice 21

otvaranje prostorija Kluba ITHŽ u Petrinskoj ulici u Zagrebu

donošenjem novoga statuta Klub ITHŽ postaje Društvo ITHŽ



vre

me

nska

crt

a

3

Šibenik − 4. Međunarodno savjetovanje

Sabor Društva ITHŽ donio odluku o promjeni imena

2008.

2009.

2012.

2014.

2015.

2016.

2017.

1. siječnja − Hrvatsko društvo željezničkih inženjera


Zagreb/Slavonski Brod − 6. Međunarodno savjetovanje

Zagreb − 7. Međunarodno savjetovanje

stručni i znanstveni članci iz časopisa Željeznice 21 uvršteni na Hrčak - portal znanstvenih časopisa RH

stručni i znanstveni članci časopisa Željeznice 21 uvršteni u TRID/TRIS međunarodnu bazu podataka

vre

me

nska

crt

a

4

Hrvatsko društvo željezničkih inženjera osnovano je 12. lipnja 1992. pod nazivom Klub inženjera i tehničara Hrvatskih željeznica (ITHŽ) (Slika 1.).

Inicijativa za osnivanje Kluba potekla je iz Inicijalnog odbora Sindikata inženjera i tehničara Hrvatskih željeznica, čiji su članovi bili Jurica Stanišić, Božidar Lugarić, Drago Zubak, Darko Jergović, Stjepan Kapor, Bernardo Kauf, Bruno Pamić, Stanko Vranić, Ivan Sliško i Jozo Ćurić. Inicijativa nastaje tijekom Domovinskog rata kada je trebalo organizirati održavanje i obnovu željezničke infrastrukture i voznog parka te osigurati odvijanje prometa, a željeznički sustav povezati s Europom. Stoga je Klub bio zamišljen kao strukovna platforma za potporu razvoju tek osnovanog poduzeća Hrvatske željeznice (HŽ), koja će okupljati željezničke stručnjake različitih struka. Za prvog predsjednika Kluba ITHŽ izabran je Jurica Stanišić, za dopredsjednika Božidar Lugarić, a za tajnika Darko Jergović.

Temeljni ciljevi Kluba bili su: ▪ razmjena tehničkih znanja i iskustava u željezničkom sektoru, uvažavajući potrebe i interese poduzetništva i željezničkih uprava

▪ jačanje suradnje s europskim željezničkim upravama ▪ isticanje prednosti željezničkog prijevoza i promoviranje primjene suvremenih prometnih i željezničkih rješenja

▪ zagovaranje ravnopravnog položaja željezničkog u odnosu na ostale vidove prometa ▪ promicanje suradnje s ostalim nositeljima prometnog sustava.

Slika 1. Logotip Kluba ITHŽ-a

Navedeni ciljevi ostvareni su kroz organizaciju savjetovanja, stručnih skupova i seminara, izdavanje stručnih publikacija, suradnju s pojedincima i institucijama vezanim uz prometni sustav, provođenje ekspertiza i stručnih procjena, organiziranje stručnih ekskurzija i studijskih putovanja, usavršavanje željezničkih stručnjaka i slične aktivnosti.

Ambicije i aktivnosti Kluba ITHŽ-a odmah su bile prepoznate i izvan granica Republike Hrvatske pa je Klub 1. srpnja 1992. primljen u Europski savez društava željezničkih inženjera

5

(UEEIV). Ključnu ulogu u promociji samostalnosti Hrvatskih željeznica i Kluba ITHŽ-a imali su ugledni hrvatski željeznički stručnjaci. Jedan od najzaslužnijih bio je Vladimir Rožman, koji je kolegi prof. dr. Ludwigu Wehneromsu s Tehničkog sveučilišta München predstavio aktivnosti Kluba. Prof. dr. Wehneroms predstavio je rad Kluba generalnom tajniku UEEIV-a Josefu Windsingeru, nakon čega Klub ITHŽ-a ubrzo postaje punopravni član UEEIV-a. Te godine delegacija Kluba ITHŽ-a sudjelovala je na konferenciji UEEIV-a koja se od 8. do 10. rujna održavala u Berlinu, na kojoj je Klub službeno predstavljen ostalima članovima UEEIV-a.

Od osnutka Klub je postavio ambiciozne ciljeve pa je u proljeće 1993. u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti u Zagrebu organizirao prvo međunarodno znanstveno-stručno Savjetovanje prometnih inženjera Hrvatske (SPIH) 93”, na kojemu je sudjelovao i dopredsjednik UEEIV-a Walter Raming. Savjetovanje su organizirali Jurica Stanišić i Tomislav Mlinarić u ime HŽ-a i Juraj Mađarić u ime Fakulteta prometnih znanosti, a član Društva filatelist Krunoslav Tušek sudjelovao je u izradi marke, tj. omotnice prvog dana 1993. u povodu prvog SPIH-a (slika 2.).

Slika 2. Omotnica prvog dana 1993. u povodu 1. SPIH-a

6

Kao plod suradnje Kluba ITHŽ-a i Hrvatskoga znanstvenog društva za promet (HZDP) nastala su savjetovanja prometnih inženjera Hrvatske (SPIH), koja su u početku bila organizirana u Opatiji, a kasnije u Zagrebu.

U to vrijeme dovršen je i osobito važan projekt Prijedlog novih Hrvatskih željeznica, koji je grupa autora iz Kluba ITHŽ-a razradila kao viziju suvremenoga željezničkog sustava RH. Među njima su bili voditelj Jurica Stanišić i članovi radne skupine Josip Starešinić, Vitko Giljević, Josip Kukec i suradnici Zvonko Mihaljević, Zdravko Markeš, Nevenko Badanjak, Mato Obradović, Marko Odak, Ivica Paić, Dragutin Pavković i Miroslav Vrhovnik. Prijedlog koji su predali Upravi HŽ-a i Vladi RH temeljio se na prikupljenim iskustvima najvećih europskih željezničkih poduzeća, zbog čega se može ocijeniti suvremenim i primjenjivim u većem dijelu.

Prvih 18 mjeseci rada Kluba ITHŽ-a obilježio je intenzivan rad tijekom kojeg su ostvareni važni rezultati. U godinu i pol razvijena je mreža povjereništava na području HŽ-a u cilju uspostavljanja nove organizacije Kluba ITHŽ-a i donošenja Statuta. Izvanredni sabor ITHŽ-a sazvan je 25. studenoga 1993., a za predsjednika izabran je mr. sc. Dragutin Šubat.

Od početka rada organizacijsku strukturu Kluba ITHŽ-a čine tri ključna tijela, tj. Sabor kao glavno upravljačko tijelo, Predsjedništvo kao rukovodeće-operativno tijelo i Nadzorni odbor kao tijelo koje nadzire financijsko poslovanje.

Pokrenuti entuzijazmom i željom da stručni članci o željezničkom sektoru zauzmu zasluženo mjesto, Uprava Kluba ITHŽ-a u lipnju 1994. pokrenula je izdavanje stručnog časopisa ITHŽ. Stručni časopis bio je zamišljen kao medij koji će članovima Kluba i drugim stručnjacima omogućiti dodatnu stručnu afirmaciju objavljivanjem stručnih članaka koji se bave aktualnom željezničkom tematikom. Stručni časopis ITHŽ imao je važnu ulogu u procesima integracije i revitalizacije ratom oštećene željezničke mreže te daljnje modernizacije cjelokupnoga željezničkog sustava. Klub je samostalno financirao izdavanje stručnog časopisa prihodima od objavljenih oglasa i donacija, što je ponekad zahtijevalo popriličan angažman članova uredništva časopisa i Predsjedništva Kluba.

Nakon što je 1. ožujka 1995. mr. sc. Dragutin Šubat imenovan pomoćnikom ministra u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza, radi obnašanja odgovorne dužnosti nije mogao nastaviti obavljati redovite dužnosti u Klubu ITHŽ-a. Stoga je na sjednici održanoj 7. ožujka Uprava Kluba ITHŽ-a vršiteljem dužnosti imenovala dotadašnjeg dopredsjednika dr. sc. Josipa Kukeca, a ta je odluka potvrđena na sljedećoj sjednici Sabora ITHŽ-a.

7

Na Izvanrednom saboru Kluba ITHŽ-a u studenom 1997. za predsjednika Kluba izabran je dr. sc. Stjepan Božičević, koji je tu dužnost obnašao do 2004. godine.

Početkom novog milenija Klub ITHŽ-a proširuje suradnju sa srodnim europskim udruženjima i intenziviraju stručne aktivnosti. U suradnji s UEEIV-om, Klub ITHŽ-a 2000. organizira prvo međunarodno savjetovanje o razvoju Hrvatskih željeznica. Nakon velikog uspjeha savjetovanja Klub ITHŽ-a bio je prepoznat u široj stručnoj javnosti kao strukovna platforma koja okuplja velik broj željezničkih stručnjaka. Afirmacijom na širem stručnom planu i angažmanom tadašnjih čelnika Kluba ITHŽ-a i HŽ-a, u mandatu predsjednika Uprave HŽ-a Marijana Drempetića Klubu je 2001. dodijeljen uređen prostor u Petrinjskoj 89 u Zagrebu.

Čelništvo HŽ-a prepoznalo je važnost i doprinos Kluba razvoju suvremenoga nacionalnog željezničkog sustava te financijski pomoglo uređenju prostora. Nakon višemjesečnog uređenja u kojemu su sudjelovali brojni članovi i čelnici Kluba, prostorije Kluba ITHŽ-a uređene su i otvorene za korištenje u prosincu 2000. godine. Prvi voditelj Kluba bio je Ivan Šmigoc.

Na Saboru ITHŽ-a održanom u ožujku 2001. donesen je novi Statut i prihvaćena želja većine članova da Klub ITHŽ-a promijeni naziv u Društvo inženjera i tehničara Hrvatskih željeznica (ITHŽ) (slika 3.).

Slika 3. Logotip Društva inženjera i tehničara Hrvatskih željeznica

Uz stručni časopis ITHŽ koji je izdavalo Društvo ITHŽ-a, Hrvatske željeznice izdavale su stručni časopis Željeznica u teoriji i praksi, koji je uspješno izlazio više od 20 godina i koji je dugi niz godina uređivao mr. sc. Vlatko Lozić. Čelnici Društva ITHŽ-a procijenili su da ne postoji potreba za tim da usporedno izlaze dva stručna časopisa željezničke tematike pa su Upravi HŽ-a predložili izdavanje jednoga stručnog časopisa u cilju podizanja kvalitete i smanjenja troškova. Uprava HŽ-a prihvatila je taj prijedlog i preuzela obvezu podmirivanja troškova tiskanja, a Društvo zadužila za uređivanje časopisa. Time su stručni časopisi ITHŽ i Željeznica u teoriji i praksi prestali izlaziti, a 18. listopada 2001. Uprava HŽ-a donijela je odluku o izdavanju

8

novoga stručnog časopisa Željeznice 21. Imenovano je Uredništvo i Uređivački savjet, a za glavnog urednika Društvo je imenovalo Marka Odaka, dotadašnjega glavnog urednika časopisa ITHŽ.

To razdoblje karakterizira jačanje organizacijskih aktivnosti Društva i suradnja sa stručnim udruženjima članovima UEEIV-a. Cilj je bio stvoriti što širi krug poznanstava među europskim željezničkim stručnjacima, kako bi Društvo kroz svoje programsko djelovanje širilo znanje i iskustva naprednijih željezničkih sustava. Društvo je organiziralo i brojne stručne ekskurzije koje su hrvatskim željezničkim stručnjacima različitih struka omogućile upoznavanje s primjenom najsuvremenijih tehničko-tehnoloških dostignuća. Među njima ističe se uspješna suradnja i susreti s članovima Mađarskog društva željezničkih inženjera iz Kečkemeta, tijekom kojih su u Mađarskoj i Hrvatskoj bili organizirani raznovrsni stručni programi.

Potaknuto vrlo uspješnom organizacijom prvoga savjetovanja koje je bilo održano 2000. u Opatiji, Društvo 2003. u Opatiji organizira drugo međunarodnog savjetovanje o željeznici. Savjetovanje je tematski bilo orijentirano na modernizaciju HŽ-a i imalo izvrstan odaziv velikog broja domaće i strane zainteresirane stručne javnosti s obzirom da se radilo o razdoblju znatnijih ulaganja u sustav HŽ-a.

Nakon što je u travnju 2004. istekao mandat Predsjedništvu Društva, na 4. Saboru Društva ITHŽ-a za novog predsjednika izabran je mr. Tomislav Prpić. Na izgrađenom ugledu Društva novo vodstvo nastavilo je jačati organizacijske aktivnosti, osobito osnivanjem povjereništava u svim važnijim željezničkim čvorištima i kolodvorima. Formiranjem novih povjereništava i učlanjenjem članova mlađe generacije, stvorena je čvrsta organizacijska struktura i uspostavljena bliska suradnja mlađih i starijih članova, što je rezultiralo uspješnim radom i stvaranjem uvjeta za postavljanje još ambicioznijih ciljeva Društva.

Treći put Društvo okuplja domaću i međunarodnu željezničke stručnjake 2006. na savjetovanju u Opatiji, a ugled Društva raste u gospodarskim krugovima, što se odražava na pojačane marketinške aktivnosti i uspješno financijsko poslovanje. Ponukani dotadašnjim uspjesima, Društvo ITHŽ-a 2008. odabire Šibenik za domaćina četvrtoga međunarodnog savjetovanja, koje se održava u složenijim okolnostima s obzirom na to da je jedinstveni sustav HŽ-a 2007. podijeljen na pet trgovačkih društava.

Potaknuti promjenama u nacionalnom željezničkom sektoru i prijedlozima UEEIV-a, Društvo se odlučuje na promjenu imena i ostalih elemenata vizualnog identiteta. Tako je na Saboru

9

2008. donesena odluka da Društvo od 1. siječnja 2009. promijeni naziv u Hrvatsko društvo željezničkih inženjera (HDŽI) (slika 4.).

Slika 4. Logotip Hrvatskog društva željezničkih inženjera

Pod novim nazivom Društvo organizira brojne stručne skupove i okrugle stolove na aktualne teme, a 2012. ponovno u Opatiji organizira peto međunarodno savjetovanje. Šesto međunarodno savjetovanje Društvo je organiziralo 2014. u Zagrebu i Slavonskom Brodu.

Donošenje novoga Zakona o udrugama nametnulo je i znatnije promjene Statuta HDŽI-a pa 2015. Društvo postavlja novu organizacijsku strukturu i odabire novo čelništvo. Za predsjednicu HDŽI-a izabrana je dugogodišnja članica Društva izv. prof. dr. sc. Danijela Barić s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu. Uz tadašnje vodstvo, Društvo je 2016. u Zagrebu organiziralo sedmo međunarodno savjetovanje pod pokroviteljstvom Međunarodne željezničke unije (UIC) i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Društvo je nastavilo izdavati i razvijati stručni časopis Željeznice 21, a od 2015. stručni i znanstveni članci objavljeni u Željeznicama 21 uvršteni su na Hrčak - portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske. Od 2017. stručni i znanstveni članci objavljeni u časopisu uvršteni su i u TRID/TRIS međunarodnu internetsku bazu podataka o prometnim istraživanjima, čime se časopis etablirao i na međunarodnoj razini.

10

11

2. PREDSJEDNICI HRVATSKOG DRUŠTVA ŽELJEZNIČKIH INŽENJERA

12

Jurica Stanišić, ing. el.utemeljitelj i prvi predsjednik Kluba ITHŽ-a (1992. - 1993.)

mr.sc. Dragutin Šubatpredsjednik Društva ITHŽ-a (1993. - 1995.)

dr.sc. Josip Kukecpredsjednik Društva ITHŽ-a (1995. - 1997.)

dr. sc. Stjepan Božičevićpredsjednik Društva ITHŽ-a (1997. - 2004.)

mr. Tomislav Prpićpredsjednik Društva ITHŽ/HDŽI-a (2004. - 2015.)

izv. prof. dr. sc. Danijela Barićpredsjednica Društva HDŽI-a (2015. – )

13

3. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA, MISIJA I VIZIJA

14

Hrvatsko društvo željezničkih inženjera strukovna je neprofitna organizacija ustrojena sukladno Zakonu o udrugama (NN 74/14, 70,17). Sukladno Statutu HDŽI-a organizacijsku strukturu čine Sabor, Nadzorni odbor, Izvršni odbor, povjereništva, Programsko vijeće, Ured za edukaciju i certifikaciju, koordinacijska tijela i administrativni poslovi (slika 5.).

Slika 5. Organizacijska struktura HDŽI-a

15

Sabor HDŽI-a je glavno upravljačko tijelo Društva i čini ga 35 odabranih predstavnika iz svih povjereništava. Sukladno Statutu HDŽI-a, Sabor zasjeda najmanje jedanput godišnje i donosi temeljne programske i financijske dokumente Društva (slike 6. i 7.).

Izvršni odbor je operativno upravljačko tijelo Društva koje čini sedam članova, od kojih četiri člana imaju funkcije predsjednika, izvršnog potpredsjednika, tajnika i glavnog urednika stručnog časopisa. Temeljna funkcija Izvršnog odbora je upravljanje resursima Društva i ostvarenje programskih i financijskih planova koje donosi Sabor.

Uz članstvo, nadzor nad radom Društva provodi Nadzorni odbor koji ima tri člana.

Članstvo HDŽI-a ustrojeno je kroz 28 povjereništava. Povjereništva vode povjerenici koji obavljaju administrativne poslove.

Programsko vijeće je tijelo Društva čija je namjena pružanje potpore Izvršnom odboru u definiranju programskih aktivnosti, uvažavajući temeljne ciljeve i zahtjeve članova Društva.

Ured za edukaciju i certifikaciju zadužen je za organiziranje i provođenje edukativnih programa za članove Društva te izdavanje certifikata i provedbu certificiranja za zvanje europskoga prometnog inženjera (EURAIL-ING).

Uredništvo stručnog časopisa čine glavni urednik i pomoćnik koji su odgovorni za cjelokupni proces tiskanja i distribucije časopisa.

Administrativne funkcije Društva obavljaju tajnik, blagajnik, knjigovođa i voditelj Kluba HDŽI-a.

Članstvo u Društvu ostvaruje se u kategorijama redovitog, počasnog, pridruženog i podupirućeg člana.

16

Slika 6. Sabor HDŽI-a, 2008.

Slika 7. Sabor HDŽI-a, 2015.

17

Ciljevi Društva: ▪ isticanje komparativnih prednosti željezničkog prometa i korištenja suvremenih tehnologija ▪ zalaganje za ujednačen pristup željezničkom prometu u odnosu na ostale nositelje prometa sukladno tržišnim i gospodarskim načelima

▪ doprinos stvaranju jedinstvenoga strukovnog statusa inženjera i tehničara u nacionalnom željezničkom sustavu i razvoj novih područja djelatnosti i rada

▪ pružanje potpore članovima Društva u edukaciji i stručnom usavršavanju te izdavanje certifikata za zvanje europskoga prometnog inženjera

▪ razmjena stručnih znanja i praktičnih iskustava s europskim željezničkim sustavima i srodnim udruženjima

▪ sudjelovanje u definiranju ciljeva razvoja i modernizacije hrvatskoga željezničkog sektora ▪ sudjelovanje u radu na projektima i davanje stručnih mišljenja.

U Statutu se navode i djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi Društva: ▪ organiziranje predavanja, savjetovanja, tribina, seminara, okruglih stolova i stručnih skupova

▪ izdavanje stručnog časopisa i drugih stručnih izdanja ▪ provođenje edukacijskih programa za stručno usavršavanje članova Društva ▪ promidžba tvrtki i institucija iz željezničkog sektora ▪ suradnja s fizičkim osobama, institucijama te znanstvenim i istraživačkim ustanovama u zemlji i inozemstvu

▪ pokretanje i rad na projektima, stručnim ekspertizama i procjenama ▪ organiziranje stručnih ekskurzija i studijskih putovanja ▪ prikupljanje knjiga, časopisa i ostale dokumentacije o željezničkoj tehnici i tehnologiji te sudjelovanje u izradi dokumentacije

▪ prikupljanje i izrada dokumentacije na medijima za pohranu podataka i stvaranje baze podataka iz područja djelatnosti Društva.

18

Misija

Rad i aktivnosti Hrvatskog društva željezničkih inženjera osobito su usmjereni na istraživanje i promoviranje suvremenih tehnologija koje se primjenjuju u razvijenim željezničkim sustavima, kao i prenošenje znanja željezničkim stručnjacima u cilju doprinosa razvoju nacionalnoga željezničkog prometa i industrije. Svojim članovima Društvo pruža potporu u stručnom usavršavanju i stjecanju novih znanja. Široj stručnoj javnosti Društvo aktivno promovira željeznički promet kao održiv sustav, pri čemu ističu nove tehnologije i rješenja čija implementacija može doprinijeti poboljšanju nacionalnoga željezničkog sustava.

Vizija

Hrvatsko društvo željezničkih inženjera svojim djelovanjem želi stvoriti platformu za razvoj, sjecanje naprednih znanja i usavršavanje željezničkih stručnjaka nacionalnoga željezničkog sektora, kao glavnih nositelja razvoja cjelokupnoga nacionalnog željezničkog sustava. HDŽI želi biti strukovna udruga koja objedinjava sve subjekte nacionalnoga željezničkog sektora te promicatelj novog pristupa razvoju nacionalnoga željezničkog sustava temeljenog na primjeni novih znanja i tehnologija, pri čemu će željeznički stručnjak biti temeljna vrijednost i okosnica sustava.

19

4. ČLANSTVO

20

4.1 Članovi i povjereništva

Članstvo u Društvu je dobrovoljno, a članom se postaje popunjavanjem pristupnice Društva. Članstvo u Društvu ostvaruje se u kategorijama redovitog, počasnog i pridruženog člana. Podaci o članovima pohranjuju se i administriraju u tajništvu Društva, a članovima se ispostavljaju članske iskaznice (slika 8.).

Slika 8. Članska iskaznica

U radu Društva članovi sudjeluju putem svojih matičnih organizacijskih jedinica, tj. povjereništava. Povjereništva su u pravilu ustrojena prema teritorijalnom principu ili pripadnosti određenoj tvrtki ili instituciji u kojoj su zaposleni članovi Društva. Povjereništva vode povjerenici čija je temeljna zadaća voditi administrativne poslove povjereništva i skrbiti o potrebama članova. Danas Društvo okuplja 392 člana i organizirano je u 28 povjereništava koja djeluju u željezničkim čvorištima (slika 9., tablica 1.).

Prilikom proslave prve godine rada Kluba ITHŽ-a za nesebičan i važan doprinos razvoju Društva proglašeni su i počasni članovi među kojima su Jurica Stanišić, ing. el.; mr. sc. Dragutin Šubat; dr. sc. Josip Kukec; Želimir Bobinac, dipl. ing. el.; Alessandro Rustje, ing., i Marijan Drempetić, dipl. oec.

21

Zagrebačko željezničko čvorište ima sedam povjereništava raspoređenih u nacionalna željeznička poduzeća HŽ Infrastrukturu, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo, koja okupljaju više od trećine ukupnog članstva. Uz ta povjereništva, u Zagrebu je članstvo organizirano i u tvrtkama Končar Elektroindustrija d.d., ŽPD d.d., Granova d.o.o., Elektrokem d.o.o., TSŽV d.o.o. i Altpro d.o.o. te na Fakultetu prometnih znanosti, Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i u sastavu Kluba HDŽI-a. U željezničkim poduzećima zaposleno je 309 članova, što čini 80% ukupnog članstva Društva.

Slika 9. Lokacije Povjereništava

22

Tablica 1. Povjereništva 2017. godine

Redni broj Povjereništvo Povjerenik/ca Broj

članova1. Altpro Boris Vošćun 32. Elektrokem Ivan Spajić 53. Fakultet prometnih znanosti Martin Starčević 74. Granova Tihomir Nikolić 105. HŽ Cargo Jurica Maras 86. HŽ Informatika Goran Arbanas 107. HŽI Direkcija Robert Medić 388. HŽI Mehanizacija i Pružne građevine Predrag Horvat 89. HŽI Zagreb Centar Dean Lalić 13

10. HŽI Zagreb Zapad Branko Korbar 1511. HŽ Karlovac Željko Baršić 2312. HŽ Koprivnica Renata Kotur Jakupić 1013. HŽ Ogulin Vedranko Brozović 1314. HŽ Osijek Ivan Grgić 1415. HŽ Ploče Oliver Dragičević 1216. HŽ Pula Sanjin Debeljuh 517. HŽ Putnički prijevoz Dario Tomašec 3518. HŽ Rijeka Marko Žunabović 919. HŽ Slavonski Brod Neno Kladarić 1820. HŽ Split Edo Jakšić 3621. HŽ Varaždin Dubravko Lončar 522. HŽ Vinkovci Vladimir Beljo 2523. Klub HDŽI Marinko Popović 1124. Končar Ivica Gršković 1625. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture/agencije Damir Lazor 1026. Remont i proizvodnja željezničkih vozila Đuro Bitunjac 527. Tehnički servisi željezničkih vozila Marijan Benceković 628. Željezničko projektno društvo Mile Jurković 16

23

Prema strukovnoj zastupljenosti članovi pripadaju području tehnologije prometa i prijevoza, građevinskom području, arhitekturi, strojarstvu i brodogradnji, elektrotehnici, ekonomiji i u manjoj mjeri ostalim strukama (slika 10.), a zastupljene su sve razine stručne spreme (slika 11.).

Slika 10. Struktura članstva prema strukovnoj zastupljenosti

Slika 11. Struktura članstva prema stručnoj spremi

24

Slika 12. Logotipi tvrtki članica

4.2 Tvrtke članice

Hrvatsko društvo željezničkih inženjera od početka rada razvijalo je uspješne odnose s tvrtkama iz područja željezničke industrije. Pojedine tvrtke prepoznale su kvalitetu misije Društva i podupirale njegov rad, među kojima se ističu Končar Elektroindustrija, Tvornica željezničkih vozila Gredelj, austrijska tvrtka Elin Union i talijanska tvrtka Friulexport.

Povećanjem interesa ostalih tvrtki iz željezničkog sektora, Hrvatsko društvo željezničkih inženjera razvilo je model partnerstva na principu članstva kojim se tvrtkama, tj. podupirućim članovima omogućuje zajednički nastup u cilju promicanja razvoja željezničkog sustava.

Danas Društvo okuplja 13 tvrtki članica (slika 12.).

25

HŽ Putnički prijevoz tvrtka je u 100%-tnom vlasništvu RH koja se bavi organizacijom javnog prijevoza putnika u unutarnjem i međunarodnom željezničkom prometu, povezujući gradska i prigradska područja i lokalne sredine s europskim gradskim središtima, uz održavanje, popravak, tehnički pregled i najam željezničkih vozila.

HŽ Infrastruktura je tvrtka od strateške važnosti koja upravlja željezničkom infrastrukturom u Republici Hrvatskoj. Bavi se organiziranjem i reguliranjem željezničkog prometa, osiguravanjem pristupa i korištenja željezničke infrastrukture svim željezničkim prijevoznicima koji ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o željeznici, organizacijom javnog prijevoza i prijevoza za vlastite potrebe te održavanjem i osuvremenjivanjem željezničke infrastrukture, njezinom zaštitom i poslovima investiranja u gradnju željezničke infrastrukture.

Temeljna djelatnost Grupe KONČAR je proizvodnja opreme i postrojenja za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije te opreme za primjenu u području transporta i industrije. Grupu KONČAR čine KONČAR – Elektroindustrija (matica) te 17 ovisnih i 1 pridruženo društvo. KONČAR godišnje izvozi proizvode visoke tehničko-tehnološke složenosti za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije u više od 60 zemalja, najvećim dijelom na tržište Europske unije. Strategija KONČARA je daljnji razvoj i povećanje proizvodnje u skladu sa zahtjevima tržišta i naglaskom na vlastiti razvoj i društveno odgovorno poslovanje.

26

Ericsson Nikola Tesla vodeći je regionalni isporučitelj komunikacijskih proizvoda i usluga u operatorskom segmentu te inovativnih informacijsko-komunikacijskih rješenja vezanih uz zdravstvenu zaštitu, promet, državnu upravu, komunalne djelatnosti i multimedijsku komunikaciju. Zahvaljujući aktivnostima Centra za istraživanje i razvoj te ekspertnih centara za usluge kupcima, kompanija je vodeći hrvatski izvoznik znanja.

Elektrokem je osnovan sa svrhom razvoja i proizvodnje energetskih pretvarača prema zahtjevima kupca. Matična zgrada u kojoj se nalazi odjel proizvodnje i uredi smještena je u Vugrovcu nedaleko Sesveta. Tvrtka ima oko 100 zaposlenih stručnjaka različitih profila koji su spremni odgovoriti zahtjevima i izazovima tržišta. Njihovo znanje i iskustvo omogućili su razvoj i proizvodnju više od stotinu različitih proizvoda.

Siemens Hrvatska vodeći je isporučitelj proizvoda, rješenja i usluga za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne

TEO-Belišće d.o.o. Tvornica elektro opreme tvrtka je sa 30 godina iskustva u poslovima vezanim uz projektiranje, proizvodnju i montažu elektrotehničke opreme u industriji i proizvodnji elektroničkih sustava za informiranje u javnom prijevozu. TEO-Ing d.o.o. je sestrinska tvrtka koju čini stručni i specijalizirani kadar za poslove elektromontaže u industriji. Od nekadašnje proizvodnje upravljačkih sustava za strojeve za injekcijsko prešanje polimera, preko upravljačkih rješenja u industriji i poljoprivredi, do novih visokih tehnologija za obnovljive izvore energije – TEO-Belišće i TEO-Ing rasli su i stvarani da bi danas bili pouzdani partneri koji mogu ponuditi usluge elektrotehničkog inženjeringa, od ideje do rješenja.

27

Plasser & Theurer je austrijska tvrtka koja se više od 60 godina bavi razvojem, izgradnjom i izvozom strojeva za održavanje kolosijeka. Svojim proizvodima daje veliki doprinos sigurnosti, pouzdanosti i ekonomičnosti željezničkog sustava.

Getzner je tvrtka koja izrađuje poliuretanske materijale za primjenu u sektorima željeznice, graditeljstva i industrije. Njihova rješenja smanjuju vibracije i buku, poboljšavaju vijek trajanja bedrenih dijelova i time smanjuju potrebu za održavanjem i popravcima na kolosijecima, vozilima, strukturama i strojevima. Elastični ležajevi temelje se na materijalima Sylomer® i Sylodyn®, od kojih su oba razvijena i proizvedena u Bürsu (Austrija).

Kapsch Grupa (Kapsch Group) sastoji se od četiri tvrtke Kapsch TrafficCom, Kapsch CarrierCom, Kapsch BusinessCom i Kapsch PublicTransportCom koje se bave rješenjima za mobilnost, komunikacijskim uslugama i rješenjima za automatizaciju. Podružnice i poslovnice tvrtke nalaze se u 49 zemalja na šest kontinenata, a tvrtka zapošljava više od 7000 radnika. Kao austrijska obiteljska tvrtka sa sjedištem u Beču, Kapsch grupa razvija rješenja usmjerena na kupca više od 125 godina, pri čemu ispunjava potrebe i zahtjeve suvremenog doba.

energije, industrijsku automatizaciju i pogonsku tehniku. Tvrtka nudi i specifična rješenja za industriju nafte i plina, a predvodnik je i u sustavima za radiološku i laboratorijsku dijagnostiku. Težište poslovanja na uslugama je poput montaže, puštanja u pogon i održavanja u navedenim područjima, što doprinosi dugoročnom održivom uspjehu tvrtke i partnerstvu s domaćim gospodarstvom. Na hrvatskom tržištu Siemens je više od 130 godina, a Siemens Hrvatska zapošljava oko 250 zaposlenika.

28

Tvrtka Thales ima široku lepezu aktivnosti, od kojih se izdvaja projektiranje, izgradnja, ugradnja, održavanje, rad, proizvodnja, kupnja, prodaja, razmjena, nabava ili najam opreme, alata, postaja, aparata, gotovih ili poluproizvoda, materijala, tvari, komponenata, sustava, uređaja, procesa i proizvoda koji se odnose na istraživanje i razvoj elektroničkih aplikacija.

KING ICT je regionalni sistem integrator osnovan 1998. kao dio M SAN Grupacije, koji svojim korisnicima nudi cjelovita informatička i poslovna rješenja. Tvrtka isporučuje od usko specijaliziranih rješenja do onih koja koristi veliki broj korisnika u svakodnevnom životu. U sklopu KING ICT-a posluje i Aktivis specijaliziran za sustave upravljanja dokumentacijom te Smart Energy zadužen za implementaciju i mjerenje energetske učinkovitosti. Njihova rješenja podižu efikasnost poslovnog okružja, automatiziraju poslovne procese, smanjuju troškove kroz optimizaciju infrastrukture te olakšavaju donošenje odluka temeljem pouzdanih i pravovremenih informacija.

Radionica željezničkih vozila Čakovec d.o.o. u 100%-tnom je vlasništvu HŽ Carga. Osnovne djelatnosti su izrada, održavanje i popravak novih specijalnih teretnih vagona serije Saadkms-z za prijevoz teretnih vozila, popravak i održavanje različitih serija teretnih vagona, popravak i održavanje vagon cisterni za prijevoz naftnih derivata (plina, nafte, benzina i drugih derivata), popravak, rekonstrukcija, modifikacija i održavanje dizel-motornih vlakova, popravak, rekonstrukcija, modifikacija i održavanje teških motornih drezina, izrada konstrukcije niskopodnog tramvaja i elektromotornog vlaka, rekonstrukcija namjenskih vagona za smještaj radnika i rekonstrukcija vagona u skladišta.

29

5. SURADNJA S INSTITUCIJAMA

30

Uz tvrtke članice, Hrvatsko društvo željezničkih inženjera surađuje i s brojnim institucijama. Društvo je član tri saveza:

▪ Europskog saveza društava željezničkih inženjera (UEEIV) ▪ Hrvatskoga inženjerskog saveza (HIS) ▪ Saveza za željezničke inovacije u jugoistočnoj Europi (SEESARI)

Ostale institucije s kojima je ostvarena važnija suradnja su:

▪ Međunarodna željeznička unija (UIC) ▪ Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture RH ▪ Hrvatsko-austrijska trgovinska komora ▪ Fakultet prometnih znanosti (FPZ) ▪ Fakultet elektrotehnike i računalstva (FER) ▪ Građevinski fakultet (GF) ▪ Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) ▪ Klub inženjera prometa HŽ (KIP HŽ) ▪ Hrvatska gospodarska komora (HGK) ▪ Društvo građevinskih inženjera i tehničara Varaždin ▪ Hrvatska komora inženjera tehnologije prometa i transporta (HKITPT) ▪ Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (AIN) ▪ Železničko inženjersko društvo (ŽID) ▪ Društvo diplomiranih inženjera železničkog saobraćaja (DIŽS) ▪ i druge.

31

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

32

33

6. AKTIVNOSTI

34

R. br. Datum Mjesto Tema savjetovanja

1. 12. - 13. listopada 2000. Opatija Modernizacija Hrvatskih željeznica i njihovo funkcionalno uključivanje u europski prometni sustav

2. 20. - 21. ožujka 2003. Opatija Investiranje u razvoj i modernizaciju Hrvatskih željeznica

3. 23. - 24. ožujka 2006. Opatija Modernizacija i harmonizacija HŽ-a prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju

4. 27. - 29. listopada 2008. Šibenik Hrvatski projekti za učinkovit željeznički sustav

5. 2. - 3. travnja 2012. Opatija Razvoj željezničkog prometnog tržišta u Hrvatskoj i regiji

6. 28. - 29. svibnja 2014. Zagreb/Slavonski Brod

Ulaganja u željeznicu kao podrška razvitku gospodarstva

7. 4. listopada 2016. Zagreb Primjena suvremenih tehnologija i inovacije na željeznici

6.1 Organizacija međunarodnih savjetovanja

Jedna od najvažnijih aktivnosti i temelj ugleda Društva je organizacija međunarodnih savjetovanja HDŽI-a. Tijekom 25-ogodišnjeg postojanja Društvo je organiziralo sedam međunarodnih savjetovanja.

35

1. međunarodno savjetovanje Modernizacija Hrvatskih željeznica i njihovo funkcionalno uključivanje u europski prometni sustav, Opatija, 12. - 13. listopada 2000.

36

Program 1. Međunarodnog savjetovanja

37

38

39

2. međunarodno savjetovanje Investiranje u razvoj i modernizaciju Hrvatskih željeznica, Opatija, 20. - 21. ožujka 2003.

Svrha savjetovanja na kojemu su se okupili stručnjaci iz zemlje i inozemstva bilo je svestrano sagledavanje važnosti Hrvatskih željeznica u europskom prometnom sustavu te definiranje razine investiranja u razvoj i modernizaciju. Na savjetovanju su bili predstavljeni rezultati Projekta restrukturiranja HŽ-a i Plana investicija od 2001. do 2006., uz projekciju ulaganja do 2007. godine.

U preporukama savjetovanja navedeno je da državnim upravnim tijelima Republike Hrvatske i međunarodnim financijskim institucijama zaključci sa savjetovanja mogu poslužiti kao poticaj za ulaganje u izgradnju Hrvatskih željeznica, kako bi one postale što konkurentnije na nacionalnom i inozemnom prijevoznom tržištu.

U sklopu savjetovanja bila je priređena izložba suvremenih tehničkih i tehnoloških dostignuća u željezničkom prometu. Na izložbi su bili izloženi modeli, prospekti, brošure i drugi promidžbeni materijali renomiranih domaćih i inozemnih proizvođača opreme i izvođača radova.

40

41


42

43

3. međunarodno savjetovanje Modernizacija i harmonizacija HŽ-a prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, Opatija, 23. i 24. ožujka 2006..

Društvo inženjera i tehničara Hrvatskih željeznica i Europski savez društava željezničkih inženjera (UEEIV) organizirali su u Opatiji 3. međunarodno savjetovanje pod nazivom Modernizacija i harmonizacija HŽ-a prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Savjetovanje je održano pod pokroviteljstvom Hrvatskih željeznica i Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka u tijeku pokrenutih transformacijskih procesa Hrvatskih željeznica, čiji je cilj bio provođenje restrukturiranja i usklađivanje s normama Europske unije.

U 47 izlaganja koja su predstavili stručnjaci iz Hrvatskih željeznica, ministarstava, hrvatskih i europskih znanstvenih i interesnih ustanova i udruženja te predstavnici hrvatske i europske željezničke industrije, izneseni su planovi i stajališta o strategiji restrukturiranja i modernizacije Hrvatskih željeznica te mogućnostima i načinu realizacije ključnih projekata.

U programskom smislu bio je podnesen najveći broj kvalitetnih izlaganja. Osobito se ističe uvodni dio izlaganja koji je bio izveden na nekonvencionalan način i tijekom kojega se povela dinamična rasprava o najbitnijim pitanjima vezanim uz teme savjetovanja. Uvodni dio pobudio je najveći interes i okupio oko 300 sudionika. Ostala izlaganja prvoga dana također su izazvala velik interes sudionika i gostiju, dok je izlaganja drugoga dana pratio manji broj prijavljenih sudionika.

Uz savjetovanje, bila je priređena izložba koja je privukla je veći broj izlagača i gostiju.

44

Zaključci savjetovanja:

▪ Rezultati transformacijskih procesa trebaju novoosnovana trgovačka društva nacionalnoga željezničkog sustava učiniti produktivnijim, transparentnim i spremnim za tržišno natjecanje na razini europskih željezničkih sustava. Pri tome je važna zadaća što skorija uspostava interoperabilnosti između svih ključnih podsustava HŽ-a i željeznica Europske unije, zbog čega je potrebno razvijati suradnju s nadležnim državnim i stručnim tijelima odgovornim za primjenu normi i tehničkih specifikacija.

▪ Započeti procesi modernizacije infrastrukturnih i suprastrukturnih kapaciteta trebaju se nastaviti brže, kako njihovo stanje ne bi predstavljalo prepreku razvoju i harmonizaciji nacionalnoga željezničkog sustava. Pri tome potrebno je maksimalno koristiti sve financijske, ljudske i materijalne resurse, vođene jasnom i odlučnom strategijom koju podupire Vlada RH.

▪ Razvoj nacionalnoga željezničkog i prometnog sustava treba se temeljiti na intermodalnosti, tj. suradnji više prometnih grana u cilju bržeg i sigurnijeg prijevoza, uz niže troškove i višu razinu ekološke prihvatljivosti. Taj stav treba postići jaču afirmaciju u prometnim i gospodarskim krugovima, pri čemu je potreban snažniji i odlučniji angažman svih subjekata intermodalnog lanca, ali i jasnije opredjeljenje Vlade RH kao nositelja nacionalne prometne politike. U postizanju tih ciljeva strukovna udruženja trebaju aktivnije zagovarati takav stav.

▪ Europska i nacionalna željeznička industrija trebaju postati bolji partner budućem sustavu Hrvatskih željeznica, snažno podupirući razvoj i modernizaciju infrastrukturnih i suprastrukturnih kapaciteta, uz primjenu tehničko-tehnoloških normi EU-a.

▪ Za uspješnu realizaciju transformacijskih procesa HŽ-a neophodna je mobilizacija cjelokupnoga humanog kapitala te aktivna suradnja Uprave HŽ-a i svih stručnih udruženja koja se bave prometnom problematikom..

45


46


47

48

49

50

51

52

4. međunarodno savjetovanje Hrvatski projekti za učinkovit željeznički sustav, Šibenik, 27. - 29. listopada 2008.

Društvo inženjera i tehničara Hrvatskih željeznica organiziralo je 4. međunarodno savjetovanje o razvoju domaćega željezničkog sustava pod nazivom Hrvatski projekti za učinkovit željeznički sustav.

Pokrovitelj savjetovanja bio je HŽ Holding d.o.o., a programsku okosnicu činila su izlaganja o najvažnijim modernizacijskim projektima sustava Hrvatskih željeznica, poput predstavljanja Nacionalnog programa željezničke infrastrukture za razdoblje 2008. – 2012., Projekta modernizacije i izgradnje nizinske željezničke pruge d.g. – Botovo – Zagreb – Rijeka, Prostorno prometne studije cestovno-željezničkog prometnog sustava šireg područja Zagreba i drugih projekata.

Na savjetovanju je bio održan i okrugli stol na kojem su sudjelovali najkompetentniji domaći i inozemni željeznički stručnjaci koji su raspravljali o razvojnim mogućnostima željezničkog prijevoza s posebnim osvrtom na nove tehnološke, tržišne i društvene trendove. Odaziv sudionika skupa bio je vrlo dobar, a na okruglom stolu bilo je oko 300 sudionika.


▪ Pred europskim željeznicama je veliko iskušenje liberalizacije prijevoznog tržišta, što zahtijeva kvalitetnu pripremu nacionalnih upravitelja infrastrukture i prijevoznika. Pripreme podrazumijevaju podizanje kvalitete infrastrukture, ulaganja i gradnju infrastrukture te ulaganja u prijevozne kapacitete nacionalnih prijevoznika, kako bi primjereno mogli konkurirati na tržištu. Ti problemi trebaju se razmatrati koordinirano i multidisciplinarno na nacionalnoj razini.

▪ Država treba donijeti i provoditi jasnu prometnu politiku koja ide u prilog jeftinijim, sigurnijim i ekološki prihvatljivijim prijevoznim modalitetima te poticati razvoj intermodalnog prijevoza, u kojemu svaka prometna grana ima primjereno mjesto u prijevoznom lancu.

▪ Nacionalna željeznička poduzeća trebaju prihvaćati primjenu stručnih rješenja i pokazati interes za iskustva europskih željeznica u rješavanju nadolazećih problema (organizacijski ustroj nacionalnih željeznica, razvoj i građenje željezničkih postrojenja, interoperabilnost, liberalizacija i sl.).

53

▪ Posebnu pozornost treba posvetiti edukaciji i pripremi mladih stručnih kadrova za rad u željezničkom sektoru, tj. temeljito preispitati postojeće programe izobrazbe i prilagoditi ih novim i suvremenijim uvjetima.

▪ Potrebno je uključiti sve potencijale domaće željezničke industrije te razvijati suradnju i poticati nove projekte.

54

55

56

57

58

59

5. međunarodno savjetovanje Razvoj željezničkog prometnog tržišta u Hrvatskoj i regiji, Opatija, 2. - 3. travnja 2012.

U Opatiji je 2. i 3. travnja 2012. održan vrlo uspješan i koristan stručni skup o željeznici. PU Opatiji je 2. i 3. travnja 2012. održan vrlo uspješan stručni skup o željeznici. Peto međunarodno savjetovanje u organizaciji HDŽI-a, na kojemu je sudjelovalo oko 300 gostiju, bilo je podijeljeno u tri dijela. Na okruglom stolu prvoga dana savjetovanja sudjelovalo je 12 željezničkih stručnjaka i dužnosnika iz sedam zemalja, a drugoga dana bila su održana 32 izlaganja stručnjaka iz Hrvatske i 10 europskih zemalja. Uz uvodna izlaganja menadžmenta HŽ holdinga i predstavnika željeznica iz regije i europskih udruženja, bile su održane prezentacije brojnih projekata i poslovanja tvrtki iz željezničkog područja.

Savjetovanje je obuhvatilo pitanja od najveće važnosti za hrvatski željeznički sustav, željezničku industriju i korisnike željezničkih usluga. Radilo se o nastavku velike željezničke reforme u Europi, u kojoj jugoistočna Europa zaostaje prvenstveno zbog nedovoljnih ulaganja u infrastrukturu, a prijevoznike očekuje liberalizacija tržišta željezničkih usluga, pri čemu je potrebno osigurati ravnopravan pristup željezničkoj infrastrukturi europske prometne mreže svim prijevoznicima. Razvoj željezničkoga prometnog tržišta u Hrvatskoj i regiji bio je tematski okvir za ukupnu problematiku razvoja željezničkoga sustava u Hrvatskoj i regiji, koja podrazumijeva reformu željeznice. Potrebna ulaganja u razvoj i modernizaciju infrastrukture i željezničkih vozila razmatrana su u kontekstu razvoja tržišta željezničkih usluga u regiji te ulaganja u željezničku infrastrukturu na prometnim koridorima i ograncima koji čine okosnicu željezničke mreže u regiji, kao i ulaganja u modernizaciju voznog parka.

Sudjelovanje uvaženih gostiju iz europskih institucija i željezničkih udruženja, visokoobrazovnih ustanova i željezničkih sustava susjednih zemalja dokazuje važnost tematike savjetovanja za željeznički sustav, željezničku industriju i gospodarstvo uopće.

Na izložbi koja je postavljena u sklopu savjetovanja sudjelovali su renomirani domaći i inozemni proizvođači željezničkih vozila i opreme te izvođači radova na željezničkoj infrastrukturi i proizvođači opreme i mehanizacije za izgradnju i održavanje infrastrukture.

60


▪ Zaključeno je da u proteklom razdoblju nije učinjeno dovoljno na provedbi Strategije prometnog razvoja RH, osobito u dijelu koji se odnosi na ulaganja u željeznički prometni podsustav. S obzirom da se radi o prometnom podsustavu koji može potaknuti niz kvalitetnih gospodarsko-socijalnih aktivnosti, u sljedećem bi se razdoblju hitno morao promijeniti odnos RH prema željezničkom sektoru u cjelini.

▪ Jedna od ključnih prepreka nedostatak je kvalitetnih operativnih planova za provedbu navedene strategije u željezničkom sektoru, koja bi trebala biti provedena kroz Nacionalni program željezničke infrastrukture i izradu tehnološki konzistentne tehničke dokumentacije u područjima infrastrukture i mobilnih sredstava, koja može biti osnova i za povlačenje sredstava iz fondova EU-a.

▪ Svrha tržišne orijentacije HŽ-ova sustava u novim uvjetima liberaliziranoga željezničkog sektora EU-a je razvoj ciljne mreže na temelju usluge osmišljenih tehničko-tehnoloških rješenja u područjima infrastrukture i prijevoznih sredstava.

▪ U ostvarenju tog cilja potrebno je angažirati sve postojeće znanstvene i stručne resurse kojima raspolaže RH, tj. znanstvene i istraživačke institucije u Hrvatskoj i drugim zemljama te renomirana i međunarodna priznata strukovna udruženja.

▪ Potrebno je uložiti dodatni napor u to da se gospodarstvo aktivira upravo na razvojnim planovima vezanim uz željeznički sektor, osobito zbog toga što to potvrđuju ponajbolje europske i svjetske prakse.

61

62

63

64

65

6. međunarodno savjetovanje Ulaganja u željeznicu kao podrška razvitku gospodarstva, Zagreb/Slavonski Brod, 28. – 29. svibnja 2014.

Šesto međunarodno savjetovanje u organizaciji HDŽI-a održano je u Zagrebu 28. svibnja i Slavonskom Brodu 29. svibnja 2014. pod pokroviteljstvom Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i Ministarstva gospodarstva. Partneri u organizaciji savjetovanja bili su HŽ Infrastruktura d.o.o., HŽ Putnički prijevoz d.o.o., Hrvatsko-austrijska trgovinska komora i UEEIV. Tema savjetovanja bila su ulaganja u željeznicu kao potpora razvoju gospodarstva, čime se želio prikazati potencijal željezničkog sustava kao jednog od pokretača nacionalnog gospodarstva. Program je obuhvaćao uvodna izlaganja željezničkih poduzeća, udruženja i institucija te tvrtki članica i drugih tvrtki koje su se prijavile za sudjelovanje. Prvi dan savjetovanja održan je u dvorani Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, a u ime ministarstva skup je pozdravio i otvorio zamjenik ministra Zdenko Antešić. Uvodna izlaganja upoznala su sudionike s modernizacijom željezničke infrastrukture i trendovima razvoja europskoga željezničkog sustava, dok su izlaganja tvrtki članica i ostalih sudjelujućih tvrtki bila komercijalne naravi.

Prvoga dana savjetovanje je završilo okruglim stolom održanim u kasnijim poslijepodnevnim satima, koji je bio vrlo dobro posjećen te je zbog većeg broja sudionika i njihovih izlaganja trajao dulje od predviđenog. Prvoga dana na savjetovanju je bilo oko 200 sudionika, od kojih je gotovo 3% bilo članova HDŽI-a. Prvi dan savjetovanja održana su 24 izlaganja, od kojih 7 uvodnih i 17 komercijalnih.

Drugi dan savjetovanja počeo je uspješno organiziranom vožnjom posebnog vlaka s uzvanicima iz Zagreba prema Slavonskom Brodu. Mjesto održavanja drugog dana savjetovanja bila je dvorana Glazbene škole u tvrđavi na Savi, koja se uz uvodnu glazbenu točku pokazala vrlo dobrim odabirom. Program drugog dana savjetovanja dao je naglasak na revitalizaciju pruge na koridoru RH 1 i predstavljanje tvrtki koje imaju sjedište na širem području Brodsko-posavske županije, a svojim portfeljem usluga i radova sudjeluju ili imaju namjeru sudjelovati u realizaciji željezničkih projekata.

66

67

68

69

70

7. međunarodno savjetovanje Primjena suvremenih tehnologija i inovacije na željeznici, Zagreb, 4. listopada 2016.

Hrvatsko društvo željezničkih inženjera u suradnji s partnerima 4. listopada 2016. organiziralo je 7. međunarodno savjetovanje o željeznici, kojemu je cilj bilo predstaviti najsuvremenije tehnologije i tehnička rješenja za infrastrukturne podsustave i željezničke prijevoznike.

Partneri u organizaciji savjetovanja bili su HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz, HŽ Cargo i UEEIV, a pokrovitelji Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture te Međunarodna željeznička unija (UIC).

Tema 7. savjetovanja bila je primjena suvremenih tehnologija i inovacija na željeznici, a cilj predstavljanje suvremenih proizvoda, rješenja i tehnologija koje su primjenjive na željeznici. Tematska područja savjetovanja bila su:

▪ planovi i mogućnosti nacionalnih željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture ▪ projekti UIC-a na području jugoistočne Europe ▪ suvremena rješenja i tehnologije željezničke infrastrukture ▪ nova željeznička vozila i modernizacija ▪ inovacije u području željezničkog prijevoza.

Program je bio koncipiran u tri dijela. Uvodni dio bio je rezerviran za pozdravne govore i obraćenja visokih uzvanika te prezentacije predsjednika Saveza za željezničke inovacije u jugoistočnoj Europi SEESARI dr. Petera Verliča i Denissa Schuta iz UIC-a, kao i predstavnika HDŽI-a, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i nacionalnih željezničkih društava. Druga dva dijela bila su rezervirana za nastup sudjelujućih tvrtki, a programom je bilo predviđeno 12 izlaganja tvrtki Plasser&Theurer, Export von Bahnbaumachinen Ges.mb.H. (A), Getzner Werkstoffe GmbH (A), Ericsson Nikola Tesla d.d. (HR), Siemens (A), Končar - Električna vozila d.d. (HR), Kapsch CarrierCom AG (A), GEOBRUGG AG Predstavništvo u RH (HR), Elektrokem d.o.o. (HR), KING ICT d.o.o. (HR), Tensar International (NL), Thales Austria GmbH (A) i Radionica željezničkih vozila Čakovec (HR).

71

72

73

74

75

6.2 Organizacija stručnih skupova

R. br. Datum Mjesto Tema

1. 1998. Osijek Tribina „Sigurnost i prevencija na ŽCP-ima“

2. 2003. Zagreb, Klub ITHŽ-a

Okrugli stol „Mogućnost definiranja optimalnog željezničkog povezivanja srednje Dalmacije“


Okrugli stol „Mogućnost uključivanja Velike Gorice u sustav željezničkoga javnog gradskog i prigradskog prijevoza“

4. 2004. Varaždin Okrugli stol „Povezivanje Zagreba i Varaždina/Sigurnost na ŽCP-ima/ERTMS sustav“


Okrugli stol „Obnova uskotračne pruge Trst – Poreč (Parenzana)“

6. 2005. Split Stručni skup „Splitski kolodvor u prijedlogu GUP-a“

7. 2006. Split Stručni skup „Željeznica – prijevoznik s vizijom“

8. 2006. Vukovar Stručni skup „Željeznica – pokretač razvojnih aktivnosti u županijama Istočne Hrvatske“

9. 2007. Vinkovci Stručni skup „Razvojne mogućnosti željezničkog prijevoza i obnova pruge Vinkovci – Osijek“

10. 2009. Ploče Okrugli stol „Perspektive željezničkog prometa na pruzi Ploče – Metković“

11. 2010. Zagreb Okrugli stol „Željeznica – najpovoljniji oblik kopnenog prijevoza“

12 2011. Split Okrugli stol „Željezničko-cestovni prijelazi – problematika i razvoj“

13 2012. Zagreb 20 godina Hrvatskog društva željezničkih inženjera

76

Vinkovci, 2007.

Vukovar, 2006.

R. br. Datum Mjesto Tema

14 2013. Rijeka Panel-rasprava „Infrastrukturni projekti na pruzi Zagreb – Rijeka“

15 2013. Karlovac Panel-rasprava „Razvitak željeznice na području Karlovačke županije i buduće željezničko čvorište Karlovac“

16 2013. Zabok Panel-rasprava „Razvojni projekti željezničke infrastrukture na području Krapinsko-zagorske županije“

77

20 godina HDŽI-a, Zagreb, 2012. Karlovac, 2013.

Ploče, 2009.

78

6.3 Organizacija tečajeva, seminara, radionica i predavanja za članove Društva

R. br. Datum održavanja

Lokacija održavanja Tema radionice Predavači

1. 1997. Klub HDŽI-aTečajevi engleskog i

njemačkog jezika za članove ITHŽ-a

Jelena Šubat, prof.

2. 2. listopada 2003. Klub HDŽI-a

Upravljanje znanjem i zadovoljstvom zaposlenih –

čimbenik konkurentnosti HŽ-a

Drago Pupavac, dipl. oec.Željeznička tehnička škola

Moravice

3. 18. svibnja 2006. Klub HDŽI-a ETCS radionica - Alcatel

Klaus Garstenauer, dipl. ing.Bernhard Apel, dipl. ing.

Alcatel

4. 8. lipnja 2010. Klub HDŽI-a Civitas elan

Višnja Bedenko, dipl. ing. arh. doc. dr. sc. Štefica Mrvelj

mr. sc. Branko Mikinac

5. 10. svibnja 2011. Klub HDŽI-a Bolonjski proces

prof. dr. sc. Stjepan Lakušić prof. dr. sc. Željko Korlaet

Građevinski fakultet

6. 14. listopa-da 2011. Klub HDŽI-a Uvod u upravljanje projektima Stjepan Werft

7. 25. listopa-da 2012. Klub HDŽI-a Planiranje projekata mr. sc. Dražen Penzar

Alea Rotunda d.o.o.

8. 7. svibnja 2015. Klub HDŽI-a Inteligentni transportni sustavi

Mićo Dujak, mag. ing. traff.Krešimir Vidović, mag. ing. traff.

Ericsson NT

9. 27. svibnja 2015. Klub HDŽI-a Upravljanje vremenom Zrinka Hrupelj, prof.

Creativa d.o.o.

10. 17. lipnja 2015. Klub HDŽI-a Komuniciranje u organizaciji Zrinka Hrupelj, prof.

Creativa d.o.o.

79



11 16. rujna 2015. Klub HDŽI-a Učinkoviti sastanci Zrinka Hrupelj, prof.

Creativa d.o.o.

12 15. ožujka 2016.

Fakultet prometnih znanosti, PC-Lab

Primjena AutoCAD-a za projektiranje u prometnom

inženjerstvu (1. dio)

dr. sc. Martin Starčevićdr. sc. Hrvoje Pilko

Fakultet prometnih znanosti

13 22. ožujka 2016.

Fakultet prometnih znanosti, PC-Lab

Primjena AutoCAD-a za projektiranje u prometnom

inženjerstvu (2. dio)

dr. sc. Martin Starčevićdr. sc. Hrvoje Pilko

Fakultet prometnih znanosti

14 15. travnja 2016. Klub HDŽI-a Prezentacijske vještine

doc. dr. sc. Neven RicijašEdukacijsko-rehabilitacijski

fakultet

15 27. travnja 2016. Klub HDŽI-a Tehničke istrage u

željezničkom prometu

Davor Belas, dipl. ing.Agencija za istraživanje

nesreća u zračnom, pomorskom

i željezničkom prometu

16 13. svibnja 2016. Klub HDŽI-a Razumijevanje sukoba

i njihovo uspješno rješavanje

doc. dr. sc. Neven RicijašEdukacijsko-rehabilitacijski

fakultet

17 2. lipnja 2016. Klub HDŽI-a Samomotivacija i motivacija dr. sc. Elvira Mlivić Budeš

Filaks d.o.o.

18 8. rujna 2016. Klub HDŽI-a Proaktivnost i odgovornost dr. sc. Elvira Mlivić Budeš

Filaks d.o.o.

19 6. listopada 2016. Klub HDŽI-a Vještine uvjeravanja dr. sc. Elvira Mlivić Budeš

Filaks d.o.o.

20 29. ožujka 2017. Klub HDŽI-a

Teretni željeznički prijevoz između Azije i Europe –

sadašnjost i budućnost

Toma Bačić, dipl. ing.

80



21 26. svibnja 2017. Klub HDŽI-a Asertivnost u komunikaciji s

timom i nadređenim osobamadr. sc. Elvira Mlivić Budeš

Filaks d.o.o.

22 9. lipnja 2017. Klub HDŽI-a Uspješno vođenje i timski rad dr. sc. Elvira Mlivić Budeš

Filaks d.o.o.

23 6. srpnja 2017. Klub HDŽI-a

Sigurnost na željezničko-cestovnim

prijelazima i virtualna stvarnost

izv. prof. dr. sc. Danijela BarićFakultet prometnih znanosti

24 7. prosinca 2017. Klub HDŽI-a

Usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa

zakonodavstvom EU – što nas čeka u narednom razdoblju uz primjenu 4. željezničkog

paketa?

Ljiljana Bosak, dipl. ing. el.Damir Lazor, mag. ing. traff.Ministarstvo mora, prometa

i infrastruktureŽelimir Delač, dipl. ing. el.

Agencija za sigurnost željezničkog prometa

81

Predavač Wilfried Lorenz i prvi certificirani euroinženjeri u Klubu ITHŽ-a, 17. 2. 2000.

82

Samomotivacija i motivacija, 2016.Planiranje projekata, 2012.

Primjena AutoCAD-a za projektiranje u prometnom inženjerstvu, 2016.

83

Prezentacijske vještine, 2016.

Tehničke istrage u željezničkom prometu, 2016.

84

Sigurnost na željezničko-cestovnim prijelazima i virtualna stvarnost, 2017.

85

6.4 Sudjelovanje na stručnim skupovima

Dan ITHŽ-a u TŽV-u Gredelj, Zagreb, 2007.

Konferencija u Salzburgu, 2009.

Konferencija u Žilini, 2007.

86

CETRA 2010, Opatija, 2010.

Tribina o željeznici u Gradu Zagrebu, 2014.

CETRA 2012, Dubrovnik, 2012.

HDO konferencija, 2014.

87

Konferencija u Grazu, 2014. TUEEIV konferencija, 2014.

Dan inženjera Republike Hrvatske, 2015.

88

Konferencija SEESARI, Beograd 2016.UEEIV konferencija, Beč 2016.

CETRA, Šibenik, 2016.

89

6.5 Stručni posjeti

R. br. Datum održavanja Stručni posjet

1. lipanj 1994. Posjet SNCF-u (Pariz)

2. 1997. Posjet sajmu Transport Logistic (München)

3. 5. – 6. studenog 1999. Posjet Mađarskim željeznicama (Budimpešta)

4. 4. – 5. studenog 1999. Međunarodna konferencija o suvremenim sustavima upravljanja željezničkim prometom (Varšava)

5. 29. listopada 2000. Posjet Budimpešti

6. rujan 2002. Posjet Mađarskom društvu za promet (Kečkemet)

7. 23. - 25. rujna 2005. Posjet željezničkom čvorištu Záhony-Port (Mađarska)

8. lipanj 2006. Susret s profesorima Tehničkog sveučilišta u Beču

9. 25. – 27. travnja 2007. Posjet radovima na izgradnji tunela Wienerwald i centru za ispitivanje vozila Arsenal-Leopolda (Beč)

10. 29. – 30. svibnja 2008. Posjet Mađarskim željeznicama (Pečuh)

11. 29. - 30. svibnja 2009. Posjet željezničkom muzeju Mađarskih željeznica (Budimpešta)

12. 03. prosinca 2009. Posjet novim pogonima TŽV-a Gredelj (Zagreb)

13. 10. prosinca 2009. Posjet pogonima tvornice Končar – električna vozila (Zagreb)

14. 7. – 9. listopada 2009. 7. međunarodni dani prometa (Salzburg)

90

R. br. Datum održavanja Stručni posjet

15. 11. - 13. studenoga 2010. Posjet Željeznicama Federacije BiH i Luci Ploče (Sarajevo, Mostar, Ploče)

16. 27. rujna 2012. Stručni skup Hrvatsko-austrijske trgovinske komore Dani Hrvatske (Graz)

17. 4. - 6. rujna 2013. Posjet uskotračnoj pruzi Šarganska osmica (Mokra Gora)

18. 22. listopada 2014. Stručni skup Hrvatsko-austrijske trgovinske komore Dani Hrvatske (Graz)

19. 23. – 25. rujna 2014. Stručni posjet sajmu Innotrans (Berlin)

20. 10. lipnja 2015. Stručni skup Hrvatsko-austrijske trgovinske komore Dani Hrvatske (Graz)

21. 6. – 8. svibnja 2015. Stručni posjet sajmu Transport Logistic (München)

22. 22. - 24. lipnja 2016. Stručni posjet Slovenskim željeznicama i Luci Kopar (Ljubljana, Divača, Kopar)

23. 4. listopada 2016. Stručni posjet Luci Vukovar (Vukovar)

24. 25. listopada 2017. Stručni skup Hrvatsko-austrijske trgovinske komore Dani Hrvatske (Graz)

91

Sajam Transport Logistic, 1997.

Budimpešta, 2000.

92

Záhony-Port, Mađarska, 2005.

Kečkemet, 2000.

93

Sarajevo, BiH, 2010.

94

Innotrans, Berlin, 2012. Innotrans, Berlin, 2014.

Šarganska osmica, 2013.

95

Slovenija, 2016.

Graz 2014. Graz, 2015.

96

Graz, 2017.Beč, 2017.

Luka Vukovar, 2016.

97

6.6 Promocija stručne literature

U klubu Hrvatskog društva željezničkih inženjera u Zagrebu 3. veljače 2012. predstavljena je knjiga Joze Ivanovića Željeznička sjećanja (slika 13.). O knjizi je govorio autor, a bila je organizirana i projekcija videomaterijala pod istoimenim naslovom. Knjiga opisuje događaje vezane uz željeznicu od vremena Austro-Ugarske do suvremenog doba te aktivnosti i sudbine željezničara. Središte događaja opisanih u knjizi je grad Osijek i šire slavonsko područje, a opisuju se i važniji događaji vezani uz željeznicu u drugim dijelovima Hrvatske.

Slika 13. Promocija knjige Željeznička sjećanja u Klubu HDŽI-a, Zagreb

U Klubu Hrvatskog društva željezničkih inženjera 16. listopada 2014. u Zagrebu svečano je predstavljena knjiga Samoborček dr. sc. Siniše Lajnerta (slike 14. i 15.). Knjiga je objavljena u nakladi HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Infrastrukture. O knjizi u kojoj je prikazan povijesni razvitak uskotračne željeznice koja je od 1901. do 1979. povezivala Zagreb i Samobor, govorili su jedan od recenzenata dr. sc. Alojz Brkić, urednik Branimir Butković i autor. U knjizi je kronološki prikazan povijesni razvoj Samoborčeka uz pomoć suvremenih međunarodnih metoda arhivističke deskripcije. Pritom je težište stavljeno na ustroj i organizaciju željezničkih poduzeća koja su upravljala prugom Zagreb – Samobor. U izlaganjima je istaknuta važnost pohranjivanja pisanih podataka o tehničkoj i kulturnoj baštini, osobito u segmentu željeznice. Kao izvori u knjizi korišteni su podaci arhivskoga gradiva Državnog arhiva, Samoborskog muzeja, Tehničkog muzeja, Zagrebačkoga električnog tramvaja, Croatia filma, Železničkog

98

muzeja u Beogradu te podaci dobiveni od pojedinaca, službeni dokumenti željezničkih uprava, službena glasila, stručna i znanstvena literatura, dnevna glasila te drugi izvori u kojima su objavljivani podaci o ustroju željezničkog sustava.

Slika 14. Naslovnica knjige Samoborček

Slika 15. Promocija knjige Samoborček u Klubu HDŽI-a, Zagreb

99

7. CERTIFICIRANJE EUROPSKIH ŽELJEZNIČKIH INŽENJERA

100

Certifikat europskoga željezničkog inženjera (slika 16.) jedinstveni je dokaz o kvaliteti kvalifikacija i kompetentnosti za obavljanje usluga inženjerskih djelatnosti u željezničkom sektoru. Za izdavanje uvjerenja na temelju zahtjeva ovlašten je Europski savez društava željezničkih inženjera (UEEIV). Hrvatsko društvo željezničkih inženjera jedina je institucija koju je UEEUV ovlastio za provođenje postupka certificiranja u Republici Hrvatskoj. Certifikat je višeznačan za:

a) željezničkog inženjera: ▪ predstavlja motivaciju za buduća osobna usavršavanja ▪ dokazuje njegove stručne kompetencije ▪ povećava mogućnost profesionalnog razvoja ▪ omogućava veću profesionalnu radnu mobilnost na području EU-a

b) poduzeća željezničke industrije: ▪ jamči sigurnost visokokvalitetnih usluga održavanja ▪ kriterij selekcije prilikom odabira za zapošljavanje željezničkih inženjera

c) obrazovne institucije i fakultete: ▪ usporedivo inženjersko obrazovanje na visokokvalitetnoj razini.

Svrha certificiranja je: ▪ poboljšati poziciju, ulogu i odgovornost inženjera u poduzeću ▪ pružiti osnovu za uzajamno priznavanje kompetencija ▪ promovirati profesionalno usavršavanje i kvalifikaciju inženjera u željezničkom sektoru ▪ pružiti poslodavcima dokument koji se odnosi na cjelokupno profesionalno obrazovanje inženjera

▪ obuhvatiti i uključiti rastući broj inženjera iz tranzicijskih zemalja u proces suvremenoga internacionalnog razvoja

▪ pružiti poduzećima mogućnost stvaranja publiciteta uz stručne zaposlenike koji imaju certifikat europskoga željezničkog inženjera

▪ istovremeno poticati željeznice da pri dodjeli poslova putem javnih natječaja daju prioritet poduzećima koja zapošljavaju certificirane inženjere

101

Slika 16. Licenca EURAIL-ING

102

Do 2017. Hrvatsko društvo željezničkih inženjera certificiralo je 49 članova za europske željezničke inženjere (EURAIL-ING) (tablica 2, slika 17.).

R. br. Ime i prezime Zvanje Tvrtka

1. Božidar LUGARIĆ dipl. ing. prometa HŽ Infrastruktura

2. Vlatko SUŠANJ dipl. ing. građevine Željezničko projektno društvo

3. Borivoj ŽILIĆ dipl. ing. el. mirovina / HDŽI

4. Vitko GILJEVIĆ dipl. ing. stroj. mirovina / HDŽI

5. Marko ODAK dipl. ing. stroj. mirovina / HDŽI

6. Josip STAREŠINIĆ dipl. ing. el. mirovina / HDŽI

7. Pavao OŽBOLT dipl. ing. stroj. TŽV Gredelj

8. Mile JURKOVIĆ ing. el., dipl. ing. prom. Željezničko projektno društvo

9. Tomislav PRPIĆ mr., dipl. ing. prom. HŽ Putnički prijevoz

10. Željko TUKŠA dipl. ing. el.. KONČAR - KEV

11. Dušan HORVAR dipl. ing. stroj. KONČAR - KEV

12. Ivica GRŠKOVIĆ dipl. ing. el. KONČAR - KEV

Tablica 2. Popis članova EURAIL-ING iz Republike Hrvatske

103


13. Branimir VABIĆ dipl. ing. stroj. KONČAR - KEV

14. Ivan KRIŽANOVIĆ dipl. ing. stroj. KONČAR - KEV

15. Vladimir SILADI mr.sc., dipl. ing. el. KONČAR - KEV

16. Josip UNGAROV dipl. ing. el. KONČAR - KEV

17. Nenad TEŽAK dipl. ing. el. KONČAR - KEV

18. Siniša MARIJAN dipl. ing. el. KONČAR- KEV

19. Josip VUČKOVIĆ dipl. ing. stroj. HŽ Infrastruktura

20. Tomislav HOZJAN dipl. ing. građ. HŽ Infrastruktura

21. Milan BRKIĆ dipl. ing. el. HŽ Putnički prijevoz / RCCC

22. Dean Lalić dipl. ing. građ. HŽ Infrastruktura

23. Bernard ROKETINAC dipl. ing. stroj. TŽV Gredelj

24. Ivica BOBINAC dipl. ing. stroj. TŽV Gredelj

25. Gojko STUNJEK dipl. ing. stroj. TŽV Gredelj

26. Marjan MARKULIN dipl. ing. stroj. TŽV Gredelj

104


27. Antonija MARKULIN dipl. ing. el. TŽV Gredelj

28. Stipe BUNČIĆ dipl. ing. stroj. TŽV Gredelj

29. Robert TOMAŠKOVIĆ dipl. ing. el. TŽV Gredelj

30. Želimir CRNIĆ dipl. ing. stroj. TŽV Gredelj

31. Mijo SVIRČEVIĆ dipl. ing. el. TŽV Gredelj

32. Siniša STANČIĆ dipl. ing. stroj. TŽV Gredelj

33. Mladen GUDAN dipl. ing. stroj. TŽV Gredelj

34. Darko DERIŠ ing. el. TŽV Gredelj

35. Stjepan MARIĆ dipl. ing. stroj. TŽV Gredelj

36. Đuro BITUNJAC dipl. ing. stroj. Đuro Đaković S.B.

37. Raco JAKOVIĆ dipl. ing. el. HDŽI

38. Branko KORBAR dipl. ing. el. - voditelj HŽ Infrastruktura / HDŽI

39. Stjepan LAKUŠIĆ prof. dr. sc., dipl. ing. građ Građevinski fakultet

40. Marijan KLANAC dipl. ing. prom. Elektrokem

105


41. Ivan SPAJIĆ dipl. ing. el. Elektrokem

42. Marko MARIĆ dipl. ing. sigurn. na radu RPV Slavonski Brod

43. Zdravko SEKULIĆ dipl. ing. stroj. Đuro Đaković S.B.

44. Siniša BEGOVIĆ dipl. ing. stroj. TSŽV

45. Ivica ŠKRTIĆ dipl. ing. prom. HŽ Putnički prijevoz

46. Hrvoje HARAMINA doc. dr. sc., dipl. ing. prom. Fakultet prometnih znanosti

47. Damir LAZOR dipl. ing. prom. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

48. Josip TADIĆ dipl. ing. el. TŽV Gredelj

49. Vlatko SAZOV dipl. ing. građ. Makedonske željeznice

106

Slika 17. Dodjela certifikata EURAIL-ING

107

8. IZDAVAČKA DJELATNOST

108

8.1 Stručni časopis Željeznice 21

Stručni časopis Željeznice 21 nasljednik je stručnog časopisa ITHŽ, koji je počeo izlaziti 1994. kao tromjesečnik i nastavio izlaziti do 2002. godine (slika 18.). Časopis ITHŽ Društvo je izdavalo samostalno, a izdavanje časopisa Željeznice 21 nastavilo je u suradnji s društvima iz sustava HŽ-a.

Prvi urednik časopisa ITHŽ bio je Drago Zubak, a nakon njega urednici su bili Dijana Starešinčić, Krešimir Šurina i Marko Odak. Nakon što je 2002. odlučeno da se umjesto dva stručna časopisa koji su se izdavala u sustavu HŽ-a (Željeznica u teoriji i praksi i ITHŽ) počne izdavati jedan, počelo je izdavanje novog stručnog časopisa Željeznice 21 (slika 19.). Prvi broj časopisa izišao je 2002. temeljem suradnje HŽ-a kao nakladnika i Društva ITHŽ-a, koje je preuzelo uređivanje. Od tada časopis izlazi redovito kao tromjesečnik. Prvi urednik časopisa bio je Marko Odak, a od 2012. uređuje ga Dean Lalić.

Tijekom godina časopis je obogaćivan novim sadržajima, a redizajniran je 2009. i 2015. godine, kada dobiva sadašnju formu i vizualni identitet (slike 20. i 21.). Uz razvoj dizajna, veliki je napredak ostvaren i u grafičkoj obradi i tehničkoj kvaliteti časopisa, koji se može svrstati u rang najboljih stručnih časopisa u Hrvatskoj. Uz stručne i znanstvene radove iz svih željezničkih područja, sadržaj časopisa Željeznice 21 čine članci o željezničkim projektima i željeznicama u Europi i svijetu, promotivni stručni članci, članci o novostima iz HŽ sustava te stalna rubrika o aktivnostima HDŽI-a. Tijekom njegova izlaženja bilo je razdoblja kada je HDŽI potpuno samostalno objavljivao časopis, no u posljednjih dvadesetak godina sustav HŽ-a pružao je veliku potporu profesionalnom i racionalno vođenom projektu. Časopis je važan čimbenik identiteta željezničkog sektora, a uređivanje časopisa i nadalje je povjereno HDŽI-u, koji je to povjerenje opravdao kvalitetom i stručnošću u obavljanju povjerene zadaće. Rezultat toga je da su Željeznice 21 postale časopis koji čitaju brojni željeznički stručnjaci i izvan granica Republike Hrvatske.

Kvaliteta časopisa nastavila se poboljšavati, a Željeznice 21 danas su jedini stručni željeznički časopis u Hrvatskoj. Nakladnik časopisa je HŽ Putnički prijevoz.

Stručni časopis Željeznice 21 pokriva sva stručna područja koja se bave ili su povezana sa željeznicom. Svrha takvog pristupa je promicanje novih tehničkih i tehnoloških rješenja u cilju razvoja i napretka željeznice kao najprihvatljivijeg oblika kopnenog prometa. Jedna od velikih prednosti stručnih i znanstvenih radova objavljenih u časopisu je širina tehničkih

109

i tehnoloških stručnih područja koja se u njima predstavljaju. Stariji brojevi časopisa predstavljaju riznicu znanstvenih dostignuća i stručnih iskustava, čime časopis ostaje trajni izvor informacija o razvoju željezničke tehnike i tehnologije. Na taj način časopis promovira željeznicu i predstavlja nezamjenjivi izvor stručnih informacija novim generacijama željezničkih stručnjaka. Uz to, časopis pomaže stručnom i osobnom razvoju željezničkih inženjera svih struka, koji predstavljaju najveći kapital željeznice. Željeznice 21 su i aktivni promotor nacionalnoga željezničkog sustava, željezničke industrije i akademskog sektora.

Najvažnije domaće i međunarodne tvrtke željezničke industrije u časopisu objavljuju promotivne stručne radove i oglase, čime na vrlo učinkovit način promoviraju svoje proizvode i usluge. Zahvaljujući tome, stvoreno je snažno partnerstvo temeljeno na stručnim i marketinškim načelima. Interakcija Društva i zainteresirane javnosti omogućila je stabilno i kontinuirano djelovanje te uzajamno potpomaganje, uz profesionalni pristup i uvažavanje realnih uvjeta. Aktivna suradnja HDŽI-a i Europskog saveza društava željezničkih inženjera (UEEIV) očituje se i kroz suradnju u časopisu Željeznice 21, koji redovito prati događanja na području europskih željeznica. Uz to, časopis je važan medij u promociji provođenja certificiranja europskih željezničkih inženjera (EUR-RAILING).

Slika 18. Prvi broj časopisa ITHŽ Slika 19. Prvi broj časopisa Željeznice 21

110

Slika 20. Željeznice 21, 2009. Slika 21. Željeznice 21, 2017.

U rubrici Aktivnosti iz HDŽI-a prate se aktivnosti i projekti Društva, uključujući radionice, tematske okrugle stolove, edukacije, stručna putovanja i uspjehe pojedinih članova Društva.

Potrebno je istaknuti da su Zbornici izlaganja na HDŽI-ovim savjetovanjima o željeznici bili objavljeni u redovitim proširenim izdanjima Željeznica 21. Te su aktivnosti sastavni dio identiteta Društva i dokaz profesionalizma, stručnosti i entuzijazma željezničkih inženjera članova Društva.

Stručni i znanstveni radovi objavljeni u časopisu Željeznice 21 od 2015. uvršteni su i na Hrčak - portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske, a od 2017. i u TRID/TRIS međunarodnu internetsku bazu podataka o prometnim istraživanjima.

Izdavačka djelatnost Društva uključuje i potporu drugim stručnim publikacijama, osobito izdavanju knjiga i udžbenika željezničke tematike.

111

Drago Zubak, dipl. ing.glavni urednik časopisa ITHŽ 1/1994.

mr. sc. Dijana Starešinčićglavna urednica časopisa ITHŽ 2/1994., 1-3/1995.

Krešimir Šurina, dipl. ing.glavni urednik časopisa ITHŽ 4-5/1996., 6/1997, 7/1998.

Marko Odak, dipl. ing.glavni urednik časopisa Željeznice 21 8/1998. - 2/2012.

Dean Lalić, dipl. ing.glavni urednik časopisa Željeznice 21 od 3/2012.

Glavni urednici stručnog časopisa ITHŽ i Željeznice 21

112

8.2 Mrežna stranica

Hrvatsko društvo željezničkih inženjera ima mrežnu stranicu na adresi http://www.hdzi.hr/ (slika 22.). Na stranici se nalaze osnovne informacije o Društvu, sva izdanja stručnog časopisa Željeznice 21, informacije o certificiranju europskih željezničkih inženjera (EURAIL-ING) i ostale aktualne informacije o aktivnostima Društva.

Slika 22. Naslovnica mrežne stranice HDŽI-a

113

Slika 23. Elektronički bilten HDŽI-a

8.3 Elektronički bilten

Osim stručnog časopisa, HDŽI izdaje i mjesečni elektronički bilten koji članovi primaju na adresu svoje e-pošte, koji se čita i izvan članstva Društva. Elektronički bilten počeo je izlaziti 2010., a redizajniran je 2016. godine (slika 23.).

114

8.4 Hrčak - portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske

Od 2015. stručni članci objavljeni u časopisu Željeznice 21 uvršteni su na Hrčak - portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske (http://hrcak.srce.hr/zeljeznice21). Stručni radovi imaju znatnu posjećenost zbog čega se u kratkom vremenu bilježi više od 16.000 posjeta, što govori o aktualnosti obrađenih tema (slika 24.).

Slika 24. Sučelje mrežne stranice časopisa Željeznice 21 na portalu Hrčak

115

8.5 TRID/TRIS međunarodna internetska baza podataka o prometnim istraživanjima

Nakon prijave časopisa Željeznice 21 u referentnu međunarodnu bazu stručnih i znanstvenih radova TRID/TRIS (Transport Research International Documentation/Transportation Research Information Services) i godinu dana procesa evaluacije, časopis je prihvaćen i uvršten u internetsku bazu (http://www.trb.org/InformationServices/TRISSerials.aspx).

TRID je najveći i najobuhvatniji svjetski bibliografski resurs s informacijama o prometnim istraživanjima. Održava ga Odbor za prometna istraživanja (TRB) Američke akademije, uz pokroviteljstvo državnih odjela za promet, uprava u američkom Ministarstvu prometa i drugih institucija koje surađuju s TRB-om. TRID/TRIS baza pokriva sve discipline iz područja prometa i sadrži gotovo 1,2 milijuna zapisa objavljenih istraživanja, a više od 236.000 zapisa sadrži veze na cjelovite dokumente.

Svi stručni i znanstveni članci objavljeni u 2017. dostupni su u etabliranoj međunarodnoj bazi časopisa (slika 25.), a novi radovi nastavit će se dodavati u bazu (https://trid.trb.org/results.aspx?q=&serial=%22Zeljeznice%2021%22). Indeksiranje časopisa Željeznice 21 u TRID/TRIS bazi pokazatelj je kvalitete stručnih članaka koji su objavljivani u časopisu.

Slika 25. Sučelje mrežne stranice časopisa Željeznice 21 na portalu TRID/TRIS baze

116

8.6 Ostale publikacije

Hrvatsko društvo željezničkih inženjera i HŽ Putnički prijevoz nakladnici su knjige Slavonska podravska vicinalna željeznica dr. sc. Siniše Lajnerta.

Predstavljanje knjige održano je 11. ožujka 2016. u prostoru Velike vijećnice Grada Belišća u organizaciji Hrvatskog društva željezničkih inženjera, HŽ Putničkog prijevoza i Tvornice elektroopreme Belišće (slika 26.).

U knjizi je prikazan povijesni razvoj dioničkog društva Slavonske podravske željeznice kao jednog od najvažnijih privatnih željezničkih poduzeća u povijesti Hrvatske. U radu na knjizi autor je najvećim dijelom koristio arhivsku građu iz Hrvatskoga državnog arhiva, Državnog arhiva u Osijeku, Železničkog muzeja u Beogradu i Muzeja Belišće.

To vrijedno i opsežno istraživanje uvelike doprinosi još kvalitetnijem poznavanju Slavonske podravske željeznice od osnutka 1899. do 1970. kada je ispraćen posljednji vlak od Osijeka do Belišća. Važno je istaknuti kako je Slavonska podravska vicinalna željeznica od svog pokretanja bila usko povezana s tadašnjom Gutmannovom tvrtkom u Belišću, koja je na početku djelovanja bila i njezin većinski vlasnik. Time je željeznica doprinijela boljem i bržem razvoju tvrtke i grada.

U knjizi su objavljene fotografija željeznice iz Muzeja Belišće i od različitih autora.

Promocija knjige završena je obilaskom postava u dvije muzejske zgrade u Belišću, kao i spomen-vlaka pod vodstvom voditelja Muzeja Tomislava Kune.

117

Slika 26. Promocija knjige Slavonska podravska vicinalna željeznica

118

Documents

MONOGRAFIJA godina€¦ · MONOGRAFIJA Hrvatskog društva željezničkih inženjera godina 1992. - 2017. Zagreb, 2018