Ova izložba izrađena je uz pomoć Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH.Sadržaj ove izložbe isključiva je odgovornost Udruge Sunce i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.

Ovaj projekt je financiran

od strane Europske unije

Ovaj projekt sufinancira Ured za udruge Vlade RH

Naziv projekta: Kartiranje, monitoring i upravljanje prekograničnom Natura 2000 mrežom u moru (4M). Ovim projektom upravljaju Delegacija Europske unije u Crnoj Gori i Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske, a provode ga Udruga Sunce, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko–neretvanske županije, Green Home i Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore.

MORE, KOJE TE BRIGE MORE?

Prip

rem

a i t

ekst

: Zrin

ka Ja

kl, M

atea

Špi

ka, M

argi

ta R

adm

an, U

drug

a Su

nce,

god

ina

2015

.

Klimatske promjeneKlimatske promjene smatraju se jednim od glavnih razloga ugroženosti bioraznolikosti u svijetu. Procijenjeno je da će, u slučaju porasta globalne temperature od 1,5 °C do 2,5°C, doći do izumiranja 20 do 30% vrsta. Globalni porast temperature snažno utječe na morski ekosustav. Već danas smo svjedoci porasta razine mora, nepredvidljive klime s jačanjem prosječnih snaga oluja, gubitka staništa te širenja invazivnih vrsta uz izumiranje “domaćih”.

Mijenja se i rasprostranjenost vrsta; u Jadranu se sve češće otkrivaju vrste karakteristične za topla mora. Problem predstavlja i zakiseljavanje mora zbog apsorbiranja sve većih količina CO2 koje čovjek ispušta u atmosferu.

Gubitak bioraznolikostiMore je dinamičan ekosustav koji se milijunima godina mijenjao i još uvijek se mijenja. Mnoge su se vrste u prošlosti širile na nova područja, a izumirale na starim. Priroda je uvijek nalazila način da iz kaosa uspostavi ravnotežu. Danas čovjek svojim djelovanjem mijenja izgled zemaljske kugle znatno brže nego se to u prošlosti događalo. Godišnje nestaje između 18 000 i 55 000 vrsta, a tempo nestanka vrsta je 100-1000 puta brži od prirodnog evolucijskog ritma. Ukoliko se zadrži dosadašnji trend, tijekom sljedećih 30 godina nestati će 20%, a do kraja stoljeća 50% vrsta.

Pomorski promet More je poput velikog autoputa kojim se prenose mnoga dobra. Preko 90% svjetskog trgovačkog prometa odvija se brodovima, od toga na Sredozemlje otpada gotovo 30%. Pomorski promet značajno doprinosi ukupnom onečišćenju mora. Osim trgovačkog prometa, onečišćenju u velikoj mjeri doprinosi i utjecaj turizma, posebice cruisera i nautičkog turizma.

Neki od prometnih čimbenika koji ugrožavaju more su:

• Ispuštanje nafte i kemikalija, namjernim ili slučajnim izlijevanjima prilikom ukrcaja dobara i održavanja brodova.

• Širenje invazivnih vrsta putem balastnih voda i trupovima brodova.

• Oslobađanja toksičnih boja koje se koriste kao protuobraštajna sredstva za sprječavanje rasta alga i drugih organizama na trupovima brodova.

• Slučajno i namjerno bacanje smeća s brodova, ispuštanje otpadnih voda iz brodskih nužnika te zauljenih voda iz brodskih motora.

• Onečišćenje zraka putem emisije sumpornih dioksida te dušikovih i ugljikovih oksida.

• Oštećenje dna sidrima, onečišćenje bukom motora i ometanje migracijskih putova plovilima.

© D. Petricioli, D.I.I.V. d.o.o.

NaftaNafta, kao vrsta fosilnog goriva, je tamna i viskozna tekućina koja se obično pronalazi ispod površine Zemlje ili morskog dna. Da bi se došlo do nalazišta nafte danas se buši kroz debele slojeve pijeska, mulja i stijena. Usprkos svim poboljšanjima tehnologija bušenja i transporta, još uvijek se događaju izljevi nafte u more što rezultira gotovo potpunim uništenjem biljnog i životinjskog svijeta.

Prilikom istražnih i eksploatacijskih radova, nastaje tzv. „tehnička voda“ koja sadrži veliku količinu toksičnih tvari koje uključuju sirovu naftu kao i razne aditive koji se u nju dodaju. Osim štete za organizme u moru, ovaj utjecaj direktno je vezan i na ljudsko zdravlje kroz konzumiranje

Vrijeme razgradnje pojedinih tvari u moru:

novine 6 tjedana

kora od jabuke 2 mjeseca

pamučne rukavice 1-5 mjeseci

vunene rukavice 1 godina

iverica 1-3 godine

bojano drvo 13 godina

limenka 50 godina

plastična boca stotine godina

aluminijska limenka 80–200 godina

staklene boce neodređeno

© Z. Jakl, Sunce

© D. Dančuo, Delfin

PlastikaPlastika zbog svoje dugovječnosti predstavlja osobit problem za morske organizme. Za dupine, kornjače i morske ptice među najopasnijima je plastika koja može blokirati dišne putove ili zapeti u želucu.

Briga za oceane povezana je s brigom, ali i sviješću o potrebi očuvanja cijele Zemlje. Svjetsko more, naizgled veliko i prostrano, postalo je odlagalište svega što ne treba čovječanstvu. Pri tome zaboravljamo ono što u njega ispustimo, pohranimo ili bacimo ne odlazi nigdje nego ostaje na Zemlji i vraća nam se u nekom drugom obliku! Većina ovih tvari ne nestaje u moru već stvara plutajuće otoke i podmorske autoceste smeća ili se pak nakuplja u organizmima koje u konačnici konzumiraju ljudi.

Nevjerojatna je činjenica da more intenzivno onečišćujemo tek nešto dulje od 50 godina, a posljedice su na mnogim mjestima već katastrofalne.

© D. Dančuo, Delfin

© D. Dančuo, Delfin

Zanimljivosti• 6 milijuna tona otpada godišnje ulazi u oceane svake godine, težine kao

1 milijun slonova.

• 1 milijun morskih ptica godišnje umire zbog morskog otpada.

• 86% svih morskih kornjača su ugrožene morskim otpadom.

• Svaki dan brodovi diljem svijeta odbace 5,5 milijuna komada otpada u oceane i mora.

• Do sada je zabilježeno više od 260 životinjskih vrsta koje su bile upetljane ili su progutale ribarske niti, mreže, konope i ostalu odbačenu opremu.

• Plastika ubije 100 tisuća morskih sisavaca godišnje.

• 18 tisuća komada plastike pluta na svakom km2 oceana.

• Prva generacija plastike proizvedene 1950-ih još uvijek se nalazi ne razgrađena u okolišu.

© Ante Žuljević

Morski otpadMorski otpad je svaki postojani, proizvedeni ili prerađeni čvrsti materijal koji nije prirodnoga podrijetla nego ga je proizveo i koristio, te odbacio čovjek izravno u more ili je tamo dospio s kopna putem rijeka, odvodnje, kanalizacije ili vjetrom.

Pojavljuje se kao plutajući na površini mora, ispod površine mora (u stupcu mora), na morskom dnu ili naplavljen na obali. Procjenjuje se da se 70% morskog otpada nalazi na morskom dnu (odnosno da potone) i da glavnina morskog otpada potječe sa kopna (gotovo 80%).

© Ante Žuljević

© Laurent Ballesta/L’OEil d’Andromède;

Da bi naše ribice plivale od sreće, u more ne smijemo bacati svo to ružno smeće. Iako u moru sretnemo ga često, jako dobro znamo – tu mu nije mjesto!

© Z. Jakl, Sunce

Invazivne vrsteZahvaljujući globalizaciji ljudi osvajaju nova područja i sve više putuju, a kao slijepi putnici s njima putuju i mnoge vrste. Balastne vode tankera, brodska sidra, ribarske mreže, trupovi brodova, plutajući komadi smeća, sve su to idealna prijevozna sredstva za morske organizme. Izgradnja Sueskog kanala 1869. trajno je spojila Crveno i Sredozemno more čime je omogućen prolaz brodova, ali i mnogih organizama. Ovu invaziju dodatno je potpomogla izgradnja Asuanske brane na Nilu 1960. koja je zaustavila dotok slatke vode, prirodne barijere morskim organizmima. Vrste se potpomognute prometom i povećanjem temperature šire Sredozemljem, svake godine Jadran bilježi nove vrste, od kojih se neke neprimjetno uklope u ekosustav dok druge postaju invazivne.

Čovjek vrlo malo može napraviti u popravljanju nastale štete, najvažnija je prevencija i zaštita “domaćih“ vrsta i staništa. Baš kao svi živi organizmi, i more pod stresom brže poklekne pred naletima novih poremećaja.

© G. Šafarek

Caulerpa racemosaCaulerpa taxifolia

© Ante Žuljević

Urbanizacija obale Obalna područja su jedna od najproduktivnijih i biološki najraznolikijih područja svijeta, pa su i najpogodnija mjesta za život ljudi. Obala Sredozemlja se ubrzano pretvara u niz vikendica, turističkih naselja i gradova. Nalijeva se beton, nasipavaju plaže, a podmorje i krajolik nepovratno uništavaju. U razdoblju 1960.-2000. godine na hrvatskom dijelu obale Jadrana zabilježeno je povećanje urbanizirane obale sa 150 km na 837 km.

Razvoj masovnog turizma je među najvećim prijetnjama biološkoj raznolikosti, ali i lokalnoj ekonomiji. Izgradnjom golf terena, velikih turističkih kompleksa te sličnih objekata neodrživo se troše lokalni resursi, onečišćuje okoliš i narušava krajolik. Ukoliko se turizam planira na održiv način, on može donijeti značajnu dobit lokalnim zajednicama uz očuvan okoliš.

morskih organizama u kojima je povećana koncentracija toksičnih tvari.

Istraživanja su pokazala vrlo visoku razinu žive u ribama koje su ulovljene u blizini naftnih platformi kao i u okolnom morskom dnu (Meksički zaljev). Procjenjuje da jedna tipična istražna bušotina ispusti u more između 30 i 120 tona toksičnih supstanci za svog radnog vijeka, što slučajno što namjerno.

Ne treba zaboraviti ni da je Jadran malo, plitko i zatvoreno more gdje svi ovi utjecaju mogu imati brže i teže posljedice.