MORE, KOJE TE BRIGE MORE? - Zaštita mora - temperature snažno utječe na morski ekosustav. ... mjeri doprinosi i utjecaj turizma, posebice cruisera i nautičkog turizma

  • View
    213

  • Download
    1

Embed Size (px)

Transcript

  • Ova izloba izraena je uz pomo Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH.Sadraj ove izlobe iskljuiva je odgovornost Udruge Sunce i ni na koji se nain ne moe smatrati da odraava gledita Europske unije.

    Ovaj projekt je financiran

    od strane Europske unije

    Ovaj projekt sufinancira Ured za udruge Vlade RH

    Naziv projekta: Kartiranje, monitoring i upravljanje prekograninom Natura 2000 mreom u moru (4M). Ovim projektom upravljaju Delegacija Europske unije u Crnoj Gori i Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske, a provode ga Udruga Sunce, Javna ustanova za upravljanje zatienim prirodnim vrijednostima Dubrovakoneretvanske upanije, Green Home i Agencija za zatitu ivotne sredine Crne Gore.

    MORE, KOJE TE BRIGE MORE?

    Prip

    rem

    a i t

    ekst

    : Zrin

    ka Ja

    kl, M

    atea

    pi

    ka, M

    argi

    ta R

    adm

    an, U

    drug

    a Su

    nce,

    god

    ina

    2015

    .

    Klimatske promjeneKlimatske promjene smatraju se jednim od glavnih razloga ugroenosti bioraznolikosti u svijetu. Procijenjeno je da e, u sluaju porasta globalne temperature od 1,5 C do 2,5C, doi do izumiranja 20 do 30% vrsta. Globalni porast temperature snano utjee na morski ekosustav. Ve danas smo svjedoci porasta razine mora, nepredvidljive klime s jaanjem prosjenih snaga oluja, gubitka stanita te irenja invazivnih vrsta uz izumiranje domaih.

    Mijenja se i rasprostranjenost vrsta; u Jadranu se sve ee otkrivaju vrste karakteristine za topla mora. Problem predstavlja i zakiseljavanje mora zbog apsorbiranja sve veih koliina CO2 koje ovjek isputa u atmosferu.

    Gubitak bioraznolikostiMore je dinamian ekosustav koji se milijunima godina mijenjao i jo uvijek se mijenja. Mnoge su se vrste u prolosti irile na nova podruja, a izumirale na starim. Priroda je uvijek nalazila nain da iz kaosa uspostavi ravnoteu. Danas ovjek svojim djelovanjem mijenja izgled zemaljske kugle znatno bre nego se to u prolosti dogaalo. Godinje nestaje izmeu 18 000 i 55 000 vrsta, a tempo nestanka vrsta je 100-1000 puta bri od prirodnog evolucijskog ritma. Ukoliko se zadri dosadanji trend, tijekom sljedeih 30 godina nestati e 20%, a do kraja stoljea 50% vrsta.

    Pomorski promet More je poput velikog autoputa kojim se prenose mnoga dobra. Preko 90% svjetskog trgovakog prometa odvija se brodovima, od toga na Sredozemlje otpada gotovo 30%. Pomorski promet znaajno doprinosi ukupnom oneienju mora. Osim trgovakog prometa, oneienju u velikoj mjeri doprinosi i utjecaj turizma, posebice cruisera i nautikog turizma.

    Neki od prometnih imbenika koji ugroavaju more su:

    Isputanje nafte i kemikalija, namjernim ili sluajnim izlijevanjima prilikom ukrcaja dobara i odravanja brodova.

    irenje invazivnih vrsta putem balastnih voda i trupovima brodova.

    Oslobaanja toksinih boja koje se koriste kao protuobratajna sredstva za sprjeavanje rasta alga i drugih organizama na trupovima brodova.

    Sluajno i namjerno bacanje smea s brodova, isputanje otpadnih voda iz brodskih nunika te zauljenih voda iz brodskih motora.

    Oneienje zraka putem emisije sumpornih dioksida te duikovih i ugljikovih oksida.

    Oteenje dna sidrima, oneienje bukom motora i ometanje migracijskih putova plovilima.

    D. Petricioli, D.I.I.V. d.o.o.

    NaftaNafta, kao vrsta fosilnog goriva, je tamna i viskozna tekuina koja se obino pronalazi ispod povrine Zemlje ili morskog dna. Da bi se dolo do nalazita nafte danas se bui kroz debele slojeve pijeska, mulja i stijena. Usprkos svim poboljanjima tehnologija buenja i transporta, jo uvijek se dogaaju izljevi nafte u more to rezultira gotovo potpunim unitenjem biljnog i ivotinjskog svijeta.

    Prilikom istranih i eksploatacijskih radova, nastaje tzv. tehnika voda koja sadri veliku koliinu toksinih tvari koje ukljuuju sirovu naftu kao i razne aditive koji se u nju dodaju. Osim tete za organizme u moru, ovaj utjecaj direktno je vezan i na ljudsko zdravlje kroz konzumiranje

    Vrijeme razgradnje pojedinih tvari u moru:

    novine 6 tjedana

    kora od jabuke 2 mjeseca

    pamune rukavice 1-5 mjeseci

    vunene rukavice 1 godina

    iverica 1-3 godine

    bojano drvo 13 godina

    limenka 50 godina

    plastina boca stotine godina

    aluminijska limenka 80200 godina

    staklene boce neodreeno

    Z. Jakl, Sunce

    D. Danuo, Delfin

    PlastikaPlastika zbog svoje dugovjenosti predstavlja osobit problem za morske organizme. Za dupine, kornjae i morske ptice meu najopasnijima je plastika koja moe blokirati dine putove ili zapeti u elucu.

    Briga za oceane povezana je s brigom, ali i svijeu o potrebi ouvanja cijele Zemlje. Svjetsko more, naizgled veliko i prostrano, postalo je odlagalite svega to ne treba ovjeanstvu. Pri tome zaboravljamo ono to u njega ispustimo, pohranimo ili bacimo ne odlazi nigdje nego ostaje na Zemlji i vraa nam se u nekom drugom obliku! Veina ovih tvari ne nestaje u moru ve stvara plutajue otoke i podmorske autoceste smea ili se pak nakuplja u organizmima koje u konanici konzumiraju ljudi.

    Nevjerojatna je injenica da more intenzivno oneiujemo tek neto dulje od 50 godina, a posljedice su na mnogim mjestima ve katastrofalne.

    D. Danuo, Delfin

    D. Danuo, Delfin

    Zanimljivosti 6 milijuna tona otpada godinje ulazi u oceane svake godine, teine kao

    1 milijun slonova.

    1 milijun morskih ptica godinje umire zbog morskog otpada.

    86% svih morskih kornjaa su ugroene morskim otpadom.

    Svaki dan brodovi diljem svijeta odbace 5,5 milijuna komada otpada u oceane i mora.

    Do sada je zabiljeeno vie od 260 ivotinjskih vrsta koje su bile upetljane ili su progutale ribarske niti, mree, konope i ostalu odbaenu opremu.

    Plastika ubije 100 tisua morskih sisavaca godinje.

    18 tisua komada plastike pluta na svakom km2 oceana.

    Prva generacija plastike proizvedene 1950-ih jo uvijek se nalazi ne razgraena u okoliu.

    Ante uljevi

    Morski otpadMorski otpad je svaki postojani, proizvedeni ili preraeni vrsti materijal koji nije prirodnoga podrijetla nego ga je proizveo i koristio, te odbacio ovjek izravno u more ili je tamo dospio s kopna putem rijeka, odvodnje, kanalizacije ili vjetrom.

    Pojavljuje se kao plutajui na povrini mora, ispod povrine mora (u stupcu mora), na morskom dnu ili naplavljen na obali. Procjenjuje se da se 70% morskog otpada nalazi na morskom dnu (odnosno da potone) i da glavnina morskog otpada potjee sa kopna (gotovo 80%).

    Ante uljevi

    Laurent Ballesta/LOEil dAndromde;

    Da bi nae ribice plivale od sree, u more ne smijemo bacati svo to runo smee. Iako u moru sretnemo ga esto, jako dobro znamo tu mu nije mjesto!

    Z. Jakl, Sunce

    Invazivne vrsteZahvaljujui globalizaciji ljudi osvajaju nova podruja i sve vie putuju, a kao slijepi putnici s njima putuju i mnoge vrste. Balastne vode tankera, brodska sidra, ribarske mree, trupovi brodova, plutajui komadi smea, sve su to idealna prijevozna sredstva za morske organizme. Izgradnja Sueskog kanala 1869. trajno je spojila Crveno i Sredozemno more ime je omoguen prolaz brodova, ali i mnogih organizama. Ovu invaziju dodatno je potpomogla izgradnja Asuanske brane na Nilu 1960. koja je zaustavila dotok slatke vode, prirodne barijere morskim organizmima. Vrste se potpomognute prometom i poveanjem temperature ire Sredozemljem, svake godine Jadran biljei nove vrste, od kojih se neke neprimjetno uklope u ekosustav dok druge postaju invazivne.

    ovjek vrlo malo moe napraviti u popravljanju nastale tete, najvanija je prevencija i zatita domaih vrsta i stanita. Ba kao svi ivi organizmi, i more pod stresom bre poklekne pred naletima novih poremeaja.

    G. afarek

    Caulerpa racemosaCaulerpa taxifolia

    Ante uljevi

    Urbanizacija obale Obalna podruja su jedna od najproduktivnijih i bioloki najraznolikijih podruja svijeta, pa su i najpogodnija mjesta za ivot ljudi. Obala Sredozemlja se ubrzano pretvara u niz vikendica, turistikih naselja i gradova. Nalijeva se beton, nasipavaju plae, a podmorje i krajolik nepovratno unitavaju. U razdoblju 1960.-2000. godine na hrvatskom dijelu obale Jadrana zabiljeeno je poveanje urbanizirane obale sa 150 km na 837 km.

    Razvoj masovnog turizma je meu najveim prijetnjama biolokoj raznolikosti, ali i lokalnoj ekonomiji. Izgradnjom golf terena, velikih turistikih kompleksa te slinih objekata neodrivo se troe lokalni resursi, oneiuje okoli i naruava krajolik. Ukoliko se turizam planira na odriv nain, on moe donijeti znaajnu dobit lokalnim zajednicama uz ouvan okoli.

    morskih organizama u kojima je poveana koncentracija toksinih tvari.

    Istraivanja su pokazala vrlo visoku razinu ive u ribama koje su ulovljene u blizini naftnih platformi kao i u okolnom morskom dnu (Meksiki zaljev). Procjenjuje da jedna tipina istrana buotina ispusti u more izmeu 30 i 120 tona toksinih supstanci za svog radnog vijeka, to sluajno to namjerno.

    Ne treba zaboraviti ni da je Jadran malo, plitko i zatvoreno more gdje svi ovi utjecaju mogu imati bre i tee posljedice.