Novi ekosustav ICT usluga - fer.hr · Tema 4 Novi ekosustav ICT usluga Izv. prof. dr. sc. Ivana Podnar Žarko Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva ... simulacije

20.10.2016.

Informacijske i komunikacijske usluge

Tema 4

Novi ekosustav ICT usluga

Izv. prof. dr. sc. Ivana Podnar Žarko

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet elektrotehnike i računarstva

Sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij

„Reguliranje tržišta elektroničkih komunikacija“

Zaštićeno licencom http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/2.5/hr/

Creative Commons

20.10.2016.

slobodno smijete:

dijeliti — umnožavati, distribuirati i javnosti priopćavati djelo

remiksirati — prerađivati djelo

pod sljedećim uvjetima:

imenovanje. Morate priznati i označiti autorstvo djela na način kako je specificirao autor ili davatelj licence (ali ne način koji bi sugerirao da Vi ili Vaše korištenje njegova djela imate njegovu izravnu podršku).

nekomercijalno. Ovo djelo ne smijete koristiti u komercijalne svrhe.

dijeli pod istim uvjetima. Ako ovo djelo izmijenite, preoblikujete ili stvarate koristeći ga, preradu možete distribuirati samo pod licencom koja je ista ili slična ovoj.

U slučaju daljnjeg korištenja ili distribuiranja morate drugima jasno dati do znanja licencne uvjete

ovog djela. Najbolji način da to učinite je linkom na ovu internetsku stranicu.

Od svakog od gornjih uvjeta moguće je odstupiti, ako dobijete dopuštenje nositelja autorskog prava.

Ništa u ovoj licenci ne narušava ili ograničava autorova moralna prava.

Tekst licencije preuzet je s http://creativecommons.org/.

Informacijske i komunikacijske usluge 2/90

The World in 2014: ICT Facts and Figures (ITU-T)

40% svjetske populacije koristi Internet (gotovo 3 milijarde ljudi)

45% korisnika Interneta ima manje od 25 godina

20.10.2016.Informacijske i komunikacijske usluge

http://www.itu.int/en/ITU-D/Statistics/Documents/facts/ICTFactsFigures2014-e.pdf

Percentage of individuals using the Internet,

by region, 2014

3/90

http://www.itu.int/en/ITU-D/Statistics/Documents/facts/ICTFactsFigures2014-e.pdf


Gotovo 7 milijardi mobilnih pretplata (penetracija skoro 100%)

20.10.2016.Informacijske i komunikacijske usluge 4/90


Širokopojasni pristup (fiksni):

vodeće zemlje su Korea, Francuska, Danska, Island


Broj mobilnih pretplatnika u svijetu u 2015.

Informacijske i komunikacijske usluge 6/9020.10.2016.

Broj pretplatnika po regijama (2015.)

Porast broja

pretplatnika u Europ1

i SAD-u ispod 1%

Broj pretplatnika i

konekcija u

mobilnoj mreži i

dalje je u

kontinuiranom

porastu (Azija i

Afrika)


Konekcije klasificirane po tehnologiji


Globalni promet u pokretnim mrežama


Mobilni IoT


20.10.2016.

Sadržaj

Usluge i mreža. Arhitektura i usluge u mreži nove generacije (NGN).

Konvergencija i migracijske strategije prema NGN. Evolucija pokretnih

telekomunikacija i IMS. Tehnološki trendovi u pokretnoj mreži. IPTV. Usluge

OTT („over-the-top“)

Novi tehnološki trendovi. Računarstvo u oblaku, Internet stvari, obrada

velike količine podataka.

Regulatorni izazovi s obzirom na nove tehnološke trendovi. Novi sudionici

na TK tržištu. Regulatorna pitanja vezana uz konvergenciju i NGN.

Reguliranje usluga OTT.

Studijski primjer i mini radionica. Regulatorni aspekti Interneta stvari,

aplikacije za skupno prikupljanje podataka u pokretu


20.10.2016.

Sadržaj













Konvergencija

Motivacija

Značajne promjene na tržištu TK usluga

Usmjerenost na krajnjeg korisnika,

personalizacija usluga

Prosječne korisnike zanimaju nove usluge,

a ne tehnologija

potreba za novim širokopojasnim uslugama

(povećanje prihoda operatora)

pristup uslugama u svakom trenutku i na svakome

mjestu (pokretljivost korisnika)

povezivanje različitih vrsta usluga


Primjeri definicije konvergencije

S gledišta tehnologije, konvergencija

se definira kao evolucijski proces koji

objedinjuje i povezuje

telekomunikacije, Internet,

informacijsku tehnologiju i

elektroničke medije, a s ciljem

razvoja naprednih usluga koje koriste

različite širokopojasne pristupne

tehnologije.

Hanrahan, H. (2007), Network Convergence

– Services, Applications,Transport, and

Operations Support, John Wiley & Sons, Ltd.

S gledišta medija, konvergencija se

definira kao tok sadržaja preko

različitih medijskih platformi, suradnja

među različitim medijskim

industrijama i migracijsko ponašanje

publike koja će „učiniti sve da

pronađe željenu vrstu zabavnog

medijskog doživljaja“.

Jenkins, H. (2006), Convergence Culture –

Where Old and New Media Collide, New

York University Press.


Aspekti konvergencije u mreži nove generacije

Konvergencija usluga

usluge dostupne korisnicima s

različitih uređaja, ujednačena

sučelja radi lakšeg korištenja

Konvergencija uređaja

integracija različitih svojstava i

sposobnosti u niz terminala,

umjesto korištenja posebnih

namjenskih uređaja

Konvergencija mreža

objedinjena slojevita mrežna

arhitektura za pružanje raznovrsnih

usluga

konvergencija

uređajakonvergencija

mreža

konvergencija

usluga

neometano prelaženje iz npr.

WLAN-a u 3G mrežu

jedan pretinac za e-

mail, poruke, govorne

poruke

objedinjeno

poručivanje

usluga trenutnog

poručivanja na

pokretnom telefonu ili

osobnom računalu


Konvergencija s različitih gledišta

Korisnik

mogućnost uporabe istog

uslužnog okruženja na različitim

uređajima

združivanje pretplate za usluge

fiksne, pokretne i širokopojasne

mreže uz potencijalno nižu cijenu

jedinstvena “prisutnost”,

jedinstveni broj, jedinstveni

spremnik poruka, jedan adresar,

kalendar, osobni digitalni sadržaj

Mrežni operator

pojednostavljena mrežna

arhitektura

pojednostavljeno upravljanje i

održavanje radi smanjenja

troškova

pojednostavljeno uvođenje novih

usluga

interaktivnost s vanjskim

davateljima usluga bez gubitka

kontrole nad vlastitom mrežom


20.10.2016.

Mreža nove generacije

Next Generation Network (NGN)

cilj: omogućiti ponudu raznovrsnih usluga preko objedinjene

infrastrukture za prijenos sadržajnih i upravljačkih informacija,

neovisno o načinu pristupa

prijenos različitih tipova informacija (govor, podaci, multimedija) na

zajedničkom paketskom prijenosu (all IP)

usluge dostupne u svakom trenutku, na svakom mjestu i na bilo

kojem uređaju

interoperabilnost s postojećim fiksnim i pokretnim mrežama, kao i

otvorenost prema novim pristupnim tehnologijama


UMTS

“Model silosa”

Tehnologija strogo pridijeljena

uslugama – dupliciranje funkcija

PL

MN

PS

TN

/ IS

DN

Data

/ IP

CA

TV

Jezgrena mreža (IP)

Pristupna

mreža

GSM/EDGE

WiFi/WiMax

xDSLPSTN /

ISDN

Broadcast

Poslužitelji

NGN definira pojednostavljeni model za

uvođenje usluga

Novi model uvođenja usluga

Pristupna

mreža

Pristupna

mreža


http://www.nextag.com/Panasonic_42IN_Plasma_tv~55377376z5znz500014zz1z500014zzmainz2-htm




2G/3G širokopojasni

fiksni pristup

(xDSL)

WLAN

PSTN

Uređaji

Pristup

Usluge

Paketski prijenos

Upravljanje pozivom/sjednicom i

procesiranje medija

Usluge i uslužne komponente

Transport

Kontrola

Međudjelovanje

s ne-NGN

mrežama

Jezgra

Arhitektura mreže sljedeće generacije

otvoreno

sučelje

Međusobna

neovisnost funkcija

vezanih uz usluge i

transportnih

tehnologija

Korisnici pokretljivost


20.10.2016.

slojevita arhitektura

4 sloja: pristupna mreža, prijenos i komutacija, upravljanje, usluge

slojevi su međusobno neovisni

neovisnost upravljanja i prijenosa

neovisnost usluga i prijenosa: dobro definirana sučelja između upravljanja i usluga

paketski prijenos (all IP network)

odvajanje kontrolnih funkcija od prijenosa

širokopojasni pristup koji podržava zahtijevanu kvalitetu usluge (QoS)

suživot s postojećim mrežama (otvorena sučelja)

jedinstvena obilježja usluge u različitim mrežama i na različitim

terminalima

Osnovna načela NGN-a


Definicija NGN-a

NGN je mreža koja se temelji na paketskom prijenosu i omogućuje

implementaciju raznovrsnih telekomunikacijskih usluga; koristi

različite širokopojasne i transportne tehnologije s podrškom za QoS te

osigurava neovisnost usluga i transporta.

Omogućuje nesmetan pristup mrežama i konkurentnim pružateljima

usluga prema odabiru korisnika.

Omogućuje poopćenu pokretljivost radi konzistentnog i sveprisutnog

pristupa uslugama.

ITU-T preporuka Y.2001

http://www.itu.int/ITU-T/ngn/definition.html

< ITU-T Recommendation Y.2001 (12/2004) - General overview of NGN>


Arhitektura NGN-a (prema TISPAN-u)


Drugi podsustavi

Korisnička oprem

a

Druge m

reže

Transportne funkcije

Network Attachment

Subsystem (NASS)

Resource and Admission

Control Functions (RACF)

Aplikacije

Transportni sloj

Uslužni sloj

Korisnički profili

IP Multimedia

Subsystem (IMS)

PSTN/ISDN Emulation

Subsystem (PES)

ETSI ES 282 001 V2.0.0

(2008-03)

Telecommunications and

Internet converged

Services and Protocols for

Advanced Networking

(TISPAN); NGN Functional

Architecture

•Dynamic provision of IP address (e.g. using DHCP);

• User authentication and authorization of network

access based on user network profile;

•Location management (nomadicity and roaming);

•Authorization of QoS requests and definition of

polices to be enforced by the bearer service

network elements.

•Apply admission control to resource reservation

requests according to network policies.

22/9020.10.2016.

Uslužna arhitektura mreže NGN

Uslužne

komponente

Usluge s

dodatnom

vrijednošću

Upravljanje

Prijenos

Prisutnost

Lokacija

Naplata

Upravljanje korisničkim

profilom

Unified

messaging

Interaktivne

igre

IPTV

Video na

zahtjev

Web usluge

Autentikacija


PSTN/ISDN emulacija: omogućuje tradicionalne usluge iz PSTN/ISDN mreže i

s postojećih uređaja preko NGN infrastrukture koristeći sučelja prema IP infrastrukturi.

PSTN/ISDN simulacija: omogućuje tradicionalne PSTN/ISDN usluge na naprednim

terminalima uz prilagodbu IP infrastrukturi.

PSTN/ISDN emulacija i simulacija

NGN PSTNPSTN

NGN

GW GW

NNI NNI


Migracijski scenariji prema mrežama temeljnim na protokolu IP

Prema ITU-T Recommendation Y.2261 (09/2006), PSTN/ISDN

evolution to NGN

Posebno je izazovna migracija u slojevima transporta i kontrole te

realizaciji funkcija obračuna i naplate.

Scenariji migracije mogu biti zasnovani na konceptu emulacije ili

simulacije gdje kod koncepta emulacije imamo suživot mreže NGN i

mreže PSTN/ISDN, dok kod koncepta simulacije mreža NGN potpuno

zamjenjuje postojeću mrežu.

Primjer scenarija emulacije koji se temelji na primjeni tehnologije

softswitching i uvođenju posebnog poslužitelja pod nazivom Call

Server (CS)


podatkovni i signalni promet iz drugih PSTN/ISDN

mreža

AG

AN

PBXAG

TMG SG

Packet Based

Network

govor

signalizacija

VoIP

CS

PSTN network

TE TE TE

LE LE

TE TE TE

LE

UAM

AN LE

PBX

LE

LE

PSTN network

Primjer migracijskog scenarija emulacije (1/2)

UAM

AN

PBX

UAM

AN

PBX

UAM

AN

PBX

UAM

AN

PBX

RUAM

AN

PBX

UAM

AN

PBX

RUAM

AN

PBX

AN

PBX

TE Transit Exchange

LE Local Exchange

UAM User Access Module

AN Access Network

PBX Private Branch eXchange

RUAM Remote UAM

CS Call Server

AG Access Gateway

TMG Trunking Media Gateway

SG Signalling

Gateway


Primjer migracijskog scenarija emulacije (2/2)

paralelna izgradnja mreže NGN uz održavanje postojeće mreže PSTN/ISDN

na kraju procesa u paraleli funkcioniraju obje mreže te treba voditi računa o njihovom međupovezivanju pristupnim poslužiteljima i to posebno za signalizaciju (SignallingGateway, SG) i govor (Trunking Media Gateway, TMG)

AG AG

TMG

SG

Packet Based

Network

PSTN network

TE TE TE

LE LE


CS

27/9020.10.2016.

Primjer NGN rješenja : IP Multimedia Subsystem


TransportIP-mreža

Usluge

Kontrola

2G/3G

pristupna mrežaWLAN

pristupna mreža

širokopojasni

fiksni pristup

HSS

IM-SSF

P-CSCF I-CSCF

OSA-SCS

S-CSCF

MRF

MGCF

BGCF

SGW

MGW

SIP AS

aplikacijskiposlužitelji

PSTN

podatkovni elementi i funkcije upravljanja sjednicom

IP u jezgri mreže i razne pristupne mreže

funkcije interoperabilnosti s PSTN-om

SLF

28/9020.10.2016.

20.10.2016.

Što je IMS

IMS je NGN-arhitektura standardizirana od strane 3GPP-a prihvaćen i od drugih standardizacijskih tijela (TISPAN)

IMS je izrazito “operator-centric” rješenje operator zadržava kontrolu nad isporukom usluge

arhitektura je usmjerena ka (višemedijskim) uslugama pristup novim višemedijskim uslugama razvijenima za IMS

pristup postojećim i novim internetskim uslugama kroz IMS

pristup starijim postojećim uslugama razvijenima za GSM

neovisnost o pristupnoj mreži

konvergencija mreže prema all-IP arhitekturi fiksno i pokretno

komutacija kanala i komutacija paketa


20.10.2016.

IMS prema 3GPP

3GPP TS 23.228: “IP Multimedia Subsystem (IMS) obuhvaća sve elemente jezgrene mreže za pružanje višemedijskih usluga.”

IMS nije usluga sam po sebi, već “omogućitelj usluge” (engl. service enabler)

druge usluge (npr. streaming, razmjena višemedijskih poruka, prisutnost) se mogu pružati putem IMS-a

IMS omogućuje konvergenciju višemedijskih usluga (govor, video, poruke, podaci, web)

internetski (IETF) protokol Session Initiation Protocol (SIP) je odabran kao glavni signalizacijski protokol za upravljanje sjednicom


Evolucija pokretnih telekomunikacija (1/6)

20.10.2016.

Jezgrena mreža

Domena komutacije

kanala

GSMMreže s komutacijom

kanala

Upravljanje

korisnicima

(user mgmt)



20.10.2016.

Jezgrena mreža

Domena komutacije

kanala

GSM/GPRS

GERAN (2G)

Mreže s komutacijom

kanala

Upravljanje

korisnicima

(user mgmt)

Paketska domena IP mreže



20.10.2016.

Jezgrena mreža

Domena komutacije

kanala

GSM/GPRS

GERAN (2G)


kanala

Upravljanje

korisnicima

(user mgmt)


WCDMA/HSPA

UTRAN (3G)



20.10.2016.

Jezgrena mreža

Domena komutacije

kanala

GSM/GPRS

GERAN (2G)


kanala

Upravljanje

korisnicima

(user mgmt)


WCDMA/HSPA

UTRAN (3G)

IMS domena



20.10.2016.

Jezgrena mreža

Domena komutacije

kanala

GSM/GPRS

GERAN (2G)


kanala

Upravljanje

korisnicima

(user mgmt)


WCDMA/HSPA

UTRAN (3G)

IMS domena

non-3GPP

(npr. xDSL, WLAN)



20.10.2016.

Jezgrena mreža

Domena komutacije

kanala

GSM/GPRS

GERAN (2G)


kanala

Upravljanje

korisnicima

(user mgmt)

Paketska domena

(Evolved Paket Core)

IP mreže

WCDMA/HSPA

UTRAN (3G)

IMS domena

non-3GPP

(npr. xDSL, WLAN)

LTE

(4G)


Jezgrena mreža: put prema konvergenciji i EPC-u

20.10.2016.

GSM (1991)

CS

PSTN

pristupna

mreža

2G GPRS/EDGE (2000)

PSCS

pristupna

mreža

PSTN IP

3G IMS (2003)

PSCS

pristupna

mreža

PSTN

IP

IMS

Evolved Packet

System (2008)

Evolved

Packet Core

pristupna

mreža

IMS

PSTN IP

CS: circuit switched

jezgra

PS: packet switched

jezgra


Informacijske i komunikacijske usluge 20.10.2016.

Razlozi uvođenja IMS-a

Tehnički razlozi

isporuka raznih (pogotovo višemedijskih) usluga

podrška za kvalitetu usluge

međudjelovanje s paketskim i kanalnim mrežama

prelaženje (engl. roaming)

primjena politika za upravljanje uslugama

brzo uvođenje usluga, standardizirane uslužne komponente

podrška za razne pristupne mreže

Poslovni razlozi

interesi krajnjih korisnika

interesi operatora

interesi davatelja usluga

38/90

Uvođenje IMS-a u jezgri mreže

20.10.2016.

Paketski transport

(IP)

IMS

IPv6

IPv6

IPv6

IPv6

usluge

SIP

SIPSIP

SIP

osnovni mrežni protokol IP (IPv6)

glavni protokol za upravljanje sjednicom: SIP – Session Initiation Protocol

glavni protokol za autentifikaciju, autorizaciju i accounting (AAA): Diameter

podrška za pokretljivost terminala, osoba, usluga i sjednice, kao i prelaženje (engl. roaming)

podrška za kvalitetu usluge s kraja na kraj


Voice over LTE (VoLTE)

VoLTE smatra se jednim od ključnih razloga (sa stajališta usluga)

uvođenja IMS-a

Rano uvođenje LTE-a: ostaje veza prema CS domeni

20.10.2016.

2G/3G CS

jezgrena mreža

Evolved Packet

Core

IMS MMTel

Govor

E-UTRAN

(LTE)

GERAN/

UTRAN


SIP: Session Initiation Protocol

specifikacija: IETF-ov dokument RFC 3261

SIP je protokol aplikacijskog sloja koji služi za pokretanje, promjenu i raskidsjednice s jednim ili više sudionika za sam opis sjednice koristi se Session Description Protocol (SDP)

Primjeri sjednica: pozivi u internetskoj telefoniji

distribucija višemedijskog sadržaja

višemedijska konferencija

osnovna ideja: omogućiti pozivanje osobe u sjednicu putem jedinstvene adrese(neovisno o trenutnom položaju)

[sip:]<user>@(<host>|<domain>)

SIP koristi posredničke (proxy) poslužitelje za preusmjeravanje poziva prema trenutnom položaju pozivane osobe

Osobna

pokretljivost!


20.10.2016.

Osnovne SIP funkcionalnosti

Određivanje lokacije krajnjeg korisnika

Određivanje dostupnosti krajnjeg korisnika

Određivanje parametara medija koji će se koristiti tijekom sjednice

Uspostava sjednice

Upravljanje sjednicom (promjene parametara, raskid)

A Proxy B

INVITE100 Trying

100 Trying

180 Ringing180 Ringing

INVITE

200 OK200 OK

ACK

Uspostava osnovnog

poziva putem

posredničkog

poslužitelja

(engl. proxy)


SIP arhitektura

20.10.2016.

Domena A

Domena B

medijski tok

SIP

korisnički

agent

SIP RegistarSIP Proxy BSIP Proxy A

RegistracijaSIP/SDP

signalizacija

SIP

korisnički

agent

lokacijski

poslužitelj

Osnovni SIP mrežni entiteti:

Korisnički agent, odnosno SIP klijent (engl. User Agent, UA)

Posrednički poslužitelj (engl. Proxy server)

Registar (engl. Registrar)

Lokacijski poslužitelj (engl. Location Server)


Diameter

Protokol za autentifikaciju, autorizaciju i obračun (engl. AAA - Authentication,

Authorization, Accounting)

Diameter je evolucija protokola RADIUS

Klijent-poslužitelj protokol

Protokolni okvir se sastoji od osnovnog (engl. base) protokola, te dodatnih

protokola koji ga proširuju (Diameter aplikacija)

20.10.2016.

Diameter Base Protocol

Credit Control

Application

Network

Access Server

Application

3GPP applicationitd....


Isporučitelji opreme


Izvor: http://www.infonetics.com/pr/2016/1Q16-Service-Provider-VoIP-IMS.asp

Carrier VoIP and IMS Market Has Best Year Ever in 2015

• In the 4th quarter of 2015 (4Q15), the global service provider VoIP and IMS market totaled $1.4 billion, a

sequential increase of 3 percent

• IMS equipment revenue (not including SBCs) accounted for 65 percent of VoIP and IMS revenue in 4Q15

There continue to be pockets of growth in gateways and softswitches in a given quarter, much of it due to

replacements of older equipment

• For the full-year 2015, the standout vendors with over 35 percent year-over-year revenue growth were

Ericsson, Alcatel-Lucent, Huawei, ZTE and BroadSoft

• As of January 2016, 48 operators have launched

commercial VoLTE services, with more planned

this coming year: 23 in Asia Pacific, 20 in EMEA

(Europe, Middle East, Africa) and 5 in North America

45/90

http://www.infonetics.com/pr/2016/1Q16-Service-Provider-VoIP-IMS.asp

Definicija IPTV-a

IPTV je oblik isporuke skupa višemedijskih usluga putem namjenske (kontrolirane) IP mreže i širokopojasne pristupne mreže do TV uređaja

Što nije IPTV Video usluga

Oblik kompresije videa

Gledanje videa putem Interneta


“Službena” definicija

Prema radnoj grupi ITU-T-a:

International Telecommunication Union Focus Group on IPTV, ITU-T

FG IPTV)

„višemedijske usluge koje isporučuju korisnicima razne digitalne

sadržaje, primjerice televizijski program, video, audio, tekst, slike, ili

podatke, preko mreža temeljenih na protokolu IP, a uz podršku za

zahtijevanu kvalitetu usluge (QoS) ili doživljaja (QoE), te definirani

nivo sigurnosti, interaktivnosti i pouzdanosti“


Usporedba IPTV-a i Internet TV/video usluga

IPTV Internet TV Internet Video

Operatori

MaxTV (HT)U-verse (AT&T)

Orange TV (France Telecom)Imagenio (Telefonica)

Now TV (PCCW)

Joost Zattoo

Babelgum

YoutubeMetacafe

Korisnici Samo pretplatnici; zatvorena mreža Besplatno, financiranje od reklamaBesplatno, financiranje od

reklama

UslugeEmitiranje TV programa uživo, video na

zahtjev, interaktivne usluge

Video na zahtjev i/ili emitiranje TV programa uživo u okruženju koje

omogućuje istodobno izvršavanje više zadataka

Samo video spotovi, kratki filmovi

Mreža IP platforma, kontrolirana mreža Javni Internet; peer-to-peer Javni Internet

Video produkcija Samo profesionalni video sadržaj Samo profesionalni video sadržajSamo amaterski sadržaj;

sadržaj generiran od strane korisnika

Video kvalitetaKontrolirana kvaliteta usluge (QoS);

MPEG2 ili MPEG 4, MSVCIKontrolirana kvaliteta usluge (QoS);

Kvalitetni MPEG 4

Nekontrolirana kvaliteta usluge; Niska razina, ali se

poboljšava

Oprema STB sa TV-om ili PC-om PC PCRazlučivost Cijeli TV ekran Skoro cijeli TV ekran QCIF/CIF

Autorska prava Sadržaj je zaštićen DRM-om Sadržaj je zaštićen DRM-om Sadržaj nije zaštiden

Komercijalno uvođenje usluge

Pruža se u ograničenim geografskim područjima u različitim zemljama

Pruža se samo u probnim fazama rada Potpuno dostupna usluga


Osnovne usluge IPTV-a prema Open IPTV Forumu

Višemedijska usluga za prijenos TV programa “u živo”

Video na zahtjev (Video on Demand – VoD)

Plaćanje po pogledanom sadržaju (Pay Per View – PPV)

Usluga osobnog videorekordera (Personal Video Recorder –PVR)

Programski vodič (Electronic Program Guide – EPG)

Podsjetnik

Pristup webu

Interaktivne aplikacije

Roditeljska zaštita (Parental control)

Usluga poručivanja


Višemedijska usluga za prijenos TV programa “u živo”

paketski prijenos struje audia i videa u privatnoj mreži operatora

posebno dimenzionirana za prijenos IPTV sadržaja

pružatelj usluge može kontrolirati kvalitetu usluge

prijenos: multicast

Standardi: TV standardne razlučivosti (Standard Definition TV, SDTV)

i TV visoke razlučivosti (High Definition TV, HDTV)

Prijamni sustav i

obrada videa (kompresija)

policy

control

MGW MGW

Provjera mrežnih

resursa

unicast/multicast

MGW – multimedia gateway


Video na zahtjev

odabir i pregled sadržaja u stvarnom vremenu iz tzv. videoteke

klasična struja audia i videa

sadržaj se prenosi direktno i zasebno za svakog korisnika

prijenos: unicast

višemedijski

poslužitelj

policy

control

MGW MGW

Provjera mrežnih

resursa


Tržišni potencijal IPTV-a u svijetu


Prvih 5 zemalja po broju

korisnika IPTV-a u 2013.

http://www.statista.com/statistics

/270577/countries-with-largest-

number-of-pay-iptv-subscribers-

worldwide/

Zemlje s najvećom penetracijom

broja korisnika IPTV-a (procjena za

2020. )

https://www.statista.com/statistic

s/322763/iptv-penetration/

52/9020.10.2016.

http://www.statista.com/statistics/270577/countries-with-largest-number-of-pay-iptv-subscribers-worldwide/

https://www.statista.com/statistics/322763/iptv-penetration/

RH je na 5. mjestu u svijetu po gustoći korisnika IPTV-a, poslije

Singapura, Hong-Konga, Cipra i Estonije (podaci za 2012.)

20.10.2016.

Tržišni potencijal usluga IPTV-a u RH


IPTV usluga (putem bakrene parice ili svjetlovodne niti)

KTV usluga (putem kabelskih mreža)

SAT TV usluga (putem satelitskih veza)

Izvor: HAKOM, Tržište maloprodaje

širokopojasnog pristupa Internetu,

2015. (priejdlog za javnu raspravu)

53/90

20.10.2016.

Sadržaj













Što je “računarstvo u oblaku”?

“Computing as a utility”

Pay as you go : Model korištenja računalnih resursa na način da

se ti resursi unajmljuju, a ne kupuju

Pretvorba kapitalnih troškova u operativne (CapEx → OpEx)

privid “neograničenih resursa“, prema trenutnim potrebama (elastičnost)

nema kapitalnog troška niti godišnjeg ugovora prije korištenja

infrastrukture

naplata po satu korištenja, mogućnost iznajmljivanja 1 ili x instanci

virtualnih računala


Prednosti računalnog oblaka

Trenutno se iskoristivost vlastite IT infrastrukture u kompanijama

procjenjuje na 5% do 15%

Prednost “oblaka”: prilagodba povećanom ili smanjenom

broju korisničkih zahtjeva

“Oblak” je pogodan za sljedeće situacije:

izmjena perioda kada je

usluga “on” i “off”

usluga s nepredvidivim

potencijalno brzim rastom

nepredvidiv i predvidiv

efekt flash crowdsDemand

Capacity

Time

Reso

urc

es


Tržišni potencijal usluga u oblaku

Izvor: Cloud from Telcos:

Business distraction or a key

to growth?, ADL Whitepaper,

February 2013


Poslovni modeli za telekom operatore (1/2)

Izvor: The Telecom Cloud Opportunity, Ericsson Whitepaper, March2012

Operator kao

ponuđač usluga u

oblaku

npr. virtual

desktop,

Content Delivery

Network, CRM...


Poslovni modeli za telekom operatore (2/2)

Operator kao korisnik usluga u

oblaku (naplata, M2M, itd.)

Primjer: Telenor Connexion

(koristi Ericssonovu cloud

platformu)

Izvor: The Telecom Cloud Opportunity, Ericsson Whitepaper, March2012


http://www.telenorconnexion.com/

Prednosti operatora za pružanje usluga u oblaku

Kvaliteta usluge s kraja na

kraj

Povjerenje korisnika i

postojeći poslovni odnosi

Sigurnost i pouzdanost

Lokalna prisutnost

Iskustvo pružanja usluga

Povjerenje korisnika

Izvor: The natural fit of Cloud with Telecommunications:Winning in a new game through new

business models. IBM Institute for Business Value study


Big Data

Information explosion

velika količini podataka koja bilježi eksponencijalni kontinuirani rast, npr.

korisnički sadržaj, senzori, poslovni podaci, istraživački eksperimenti, itd.

“We create as much information in two days now as we did from the dawn of civilization up until 2003.”

Eric Schmidt, Google CEO, Aug. 2010

“In 2008, Americans consumed information for about 1.3 trillion hours, an average of almost 12 hours per day corresponding to 100,500 words and 34 gigabytes for an average person on an average day.”

How Much Information? (HMI) research program, University of California at San Diego, Dec. 2009


Big Data: obilježja

velocity

variety

volume

batch

stream

processingterrabytes

zettabytes

IBM: “V3”

Izvor: Lisa K. Stapleton, Taming big data

structuredunstructured

& structured

petabyte


http://www.ibm.com/developerworks/data/library/dmmag/DMMag_2011_Issue2/BigData/index.html?cmp=dw&cpb=dwinf&ct=dwnew&cr=dwnen&ccy=zz&csr=051211

Primjena “Big Data” u telekomunikacijama

1. Osiguranje prihoda i optimizacija cijene usluga

2. Analiza i sprječavanje značajne migracije korisnika

3. Kreiranje promotivnih akcija usmjerenih određenim skupinama korisnika

4. Analiza CDR-a (Call Detail Record)

5. Analiza mrežnog prometa i optimizacija

6. Nadgledanje mreže, CDR-a i stanja naplate u stvarnom vremenu

7. Analiza lokacija pokretnih korisnika

http://thebigdatainstitute.wordpress.com/2013/05/03/big-data-use-cases-in-

telecom-media-and-entertainment-industry/

Za više informacija: IBM Big Data for Telecommunications

“Service providers who can tackle the big data challenge will differentiate from competitors,

gain market share and increase revenue and profits with innovative new services.”


http://thebigdatainstitute.wordpress.com/2013/05/03/big-data-use-cases-in-telecom-media-and-entertainment-industry/

http://www-01.ibm.com/software/data/bigdata/industry-telco.html

Internet of Things (IoT)


Pametni uređaji i tzv. “stvari”

Smart energy meter

Health-tracking sensors


Broj stvari povezanih na Internet

Izvor: CISCO


Što je „a Thing”?

Objekt iz fizičkog svijeta (fizički objekt ili stvar, npr. senzori i aktuatori)

ili virtualnog digitalnog svijeta (virtualni objekt)

Internet Connected Object (ICO)

ima jedinstveni identifikator i povezan je na Internet

komunicira i kontinuirano generira podatke

može primati podatke, naredbe za konfiguraciju

može primati podatke od drugih ICO, obrađivati ih i slati dalje na obradu u

računalni oblak


IoT okruženje

The Internet

Network

“Thing”

Sensors & Actuators

Connectivity

User/Environment

Cloud

servers

Device

level

Network

level

Gateway

(GW) GW:

sink node

The

Internet

Cloud

servers

GW:

smartphone


Internet of Things (IoT): definicije

Novi korak u evoluciji Interneta koji omogućuje povezivanje fizičkih

objekata i uređaja u mrežu temeljenu na protokolu IP

„The Internet of Things (IoT) is the network of physical objects accessed

through the Internet, as defined by technology analysts and visionaries.

These objects contain embedded technology to interact with internal states or

the external environment. In other words, when objects can sense and

communicate, it changes how and where decisions are made, and who

makes them.” (Cisco)

„The Internet of Things refers to uniquely addressable objects and their virtual

representations in an Internet-like structure. Such objects may link to

information about them, or may transmit real-time sensor data about their

state or other useful properties associated with the object.” [1]


Definicija ITU-T-a

lTU-T Recommendation Y.2060, 06/2012:

A global infrastructure for the information society, enabling advanced

services by interconnecting (physical and virtual) Things based on,

existing and evolving, interoperable information and communication

technologies.

Through the exploitation of identification, data capture, processing and

communication capabilities, the IoT makes full use of things to offer services

to all kinds of applications, whilst ensuring that security and privacy

requirements are fulfilled.

In a broad perspective, the IoT can be perceived as a vision with

technological and societal implications.


Internet of Things (IoT): dobra svojstva

Postoji jedinstven identifikator za svaku „stvar”

Primjena interoperabilnih komunikacijski protokola

„Stvari” su integrirane u informacijsku mrežu

Jednostavno pronalaženje i samokonfiguracija stvari

Dinamična i prilagodljiva rješenja


Područja primjene

Smart Home

Smart Lighting

Smart Appliances

Intrusion Detection

Smoke/Gas Detectors

Smart City

Smart Parking

Waste Management

Smart Lighting

Emergency Response

Environment

Weather Monitoring

Air Pollution Monitoring

Noise Pollution Monitoring

Forest Fire Detection

Retail Inventory Management

Smart Vending Machines

Smart Payments

Logistics Fleet Tracking

Shipment Monitoring

Remote Vehicle Diagnostics

Route Generation and Scheduling

Agriculture Smart Irrigation

Crop Monitoring

IndustryMachine Diagnosis

Object Tracking and Process Automation


Konvergencija IoT-a i računalnog oblaka

IoT aplikacije koriste resurse računalnog oblaka za obradu podataka iz velikog broja „stvari”

2 tipa obrade podataka: obrada toka podataka u stvarnom vremenu i Big Data Analytics

IoT/Sensors

• Location specific

• Resource constrained,

• Expensive(development/ deployment cost)

• Generally inflexible (resource access and availability)

Cloud Computing

• Location independent

• Wealth of inexpensive resources

• Rapid elasticity

• Flexibility


Poslovni model

Sensing-as-a-service: senzori su infrastruktura koju unajmljujemo po

potrebi, tj. koristimo podatke koje senzori generiraju za izradu novih

usluga za krajnje korisnike, a u vlasništvu su tzv. device/infrastructure

provider-a koji ih održava

IoT platforma: omogućuje jednostavan pristup senzorskim podacima

i integriranje podataka iz senzora radi razvoja novih usluga

Niz različitih sudionika: device/infrastructure provider, network

provider, platform provider, integrator, IoT service provider


Sudionici u poslovnom modelu


IoT platforma

Aplikacije

device/infrastructure

providersenzori

IoT platform

provider

cloud

provider

IoT service provider

Application developer

korisnik

75/9020.10.2016.

Izazovi IoT-a

Heterogeni uređaji i izvorni podataka, različiti protokoli

Potrebno je osigurati interoperabilnost, uniforman pristup svim podacima

Kontinuirano se generira velika količina podataka (Big Data)

Skalabilna obrada, potreba za obradom i filtriranjem podataka u stvarnom vremenu

Veliki broj uređaja koje je potrebno održavati

Omogućiti pronalaženje uređaja i jednostavno povezivanje novih uređaja na Internet

Sigurnost i privatnost

Veliki izazov za komercijalna rješenja, sigurnosni problemi u fizičkoj domeni (potencijalno

mogu ugroziti ljudski život)

Implementacija poslovnih modela, modeli naplate

U inicijalnoj fazi, više na nivou ideje nego implementacije

Interoperabilnost među platformama


20.10.2016.

Sadržaj







Regulatorni izazovi s obzirom na nove tehnološke trendove. Novi

sudionici na TK tržištu. Regulatorna pitanja vezana uz konvergenciju i NGN.





Regulatorni okvir za elektroničke komunikacije u EU (1/2)

Directive (2002/21/EC) proširen s Directive 2009/140/EC ("Better

Regulation Directive")

25.11.2009. osnovan Body of European Regulators for Electronic

Communications (BEREC)

Ojačati položaj i prava krajnjih korisnika

Omogućiti korisnicima slobodan izbor operatora (ojačati

kompetitivnost među operatorima)

Promovirati ulaganja u novu komunikacijsku infrastrukturu, npr.

oslobađanje radio spektra za bežični širokopojasni prijenos

Osigurati pouzdanost i sigurnost elektroničkih komunikacija


Regulatorni okvir za elektroničke komunikacije u EU (2/2)

Izvor: https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/telecoms-rules

The current telecoms rules are currently under review, via the so-

called "connectivity package" launched on September 2016.

The Commission proposed a new European Electronic

Communications Code including forward-looking and simplified rules

that make it more attractive for all companies to invest in new top-

quality infrastructures, everywhere in the EU, both locally and across

national borders.

The content carried over electronic communications networks is

regulated by audiovisual media services' rules.


https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/telecoms-rules

https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/connectivity-european-gigabit-society

https://ec.europa.eu/digital-single-market/news-redirect/34112

https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/revision-audiovisual-media-services-directive-avmsd

Regulatorni aspekti i izazovi kao posljedica konvergencije (1)

Izazovi prema ICT Regulation Toolkit, (ITU-T)

Licenciranje

smanjenje zapreka ulasku novih tehnologija na tržište tako da se

uvode jednostavnija pravila za licenciranje koja su neovisna o

tehnologiji

Upravljanje spektrom

predlaže se tehnološka i uslužna neutralnost

fleksibilno korištenje spektra


http://www.ictregulationtoolkit.org/

80/90


Regulatorni aspekti i izazovi kao posljedica konvergencije (2)

Međupovezivanje

postoji potreba za međupovezivanjem različitih

mreža i providera (cable television/content

providers and IP networks/ISPs)

Numeriranje i adresiranje

Univerzalne usluge

Za više informacija:

http://www.ictregulationtoolkit.org/6.4


Access

Making facilities and services available

to another operator for the purpose of

providing electronic communications

services under defined conditions. It

includes, among other things

• physical interconnection,

• access to network elements and

associated facilities (i.e., local

loop),

• access to physical infrastructure,

including buildings, ducts, and

masts,

• access to software systems,

including operational support

systems,

• access to numbering translation,

• access to fixed and mobile

networks,

• access to conditional access

systems, and,

• access to virtual network systems.

81/90

http://www.ictregulationtoolkit.org/6.4

Mogući pristupi reguliranju konvergentnih usluga

Pravni

Primjer Južne Koreje: novi regulator Korea Communications Commission (KCC) koji ima

nadležnost za telekom i TV usluge, novi zakon „Internet Multimedia Broadcasting Business

Act”

Regulatorni

Primjer FCC-a kako bi se regulirala nova širokopojasna prijenosna tehnologija Access

Broadband over Power Lines

Samo-regulirajući proces

The self-regulation process consists of developing and designing convergence policy through

an ad hoc or existing consultative body. This body is normally composed of several

government agencies, industry representatives, and other interested parties.

Australija: Communications Alliance (formed in 2006 from the merger of the Australian

Communications Industry Forum (ACIF) and the Service Providers Association Inc (SPAN))


Reguliranje usluga OTT

VoIP (phone-to-phone, PC-to-PC, PC-to-phone or ‘inbound’, phone-to-PC or

‘outbound’)

In the European Union, VoIP can be classified as either an Electronic Communication Service

or as a Publicly Available Telephone Service.

SMS

Apps that enable instant messaging and voice communication via data plans compete directly

with the SMS and voice services upon which operators depend for a substantial portion of

revenue. The average revenue per delivered byte is dropping, as SMS bytes, are replaced by

‘over-the-top’ bytes.

Applications (Apps) – u kontekstu pametnih uređaja, npr. Skype, koriste data

link za prijenos

Cloud Services, Internet Television

Za više informacija: http://www.ictregulationtoolkit.org/2.5.1


http://www.ictregulationtoolkit.org/2.5.1

Jedinstveno digitalno tržište

https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/digital-single-market

The Digital Single Market strategy, adopted on the 6 May 2015,

includes 16 initiatives to be delivered by the end of 2016.

The pillars:

1. Access: better access for consumers and businesses to digital goods and

services across Europe;

2. Environment: creating the right conditions and a level playing field for digital

networks and innovative services to flourish;

3. Economy & Society: maximising the growth potential of the digital economy.


https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/digital-single-market

https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/digital-single-market-strategy-europe-com2015-192-final

https://ec.europa.eu/digital-single-market/access-digital-single-market

https://ec.europa.eu/digital-single-market/environment-digital-single-market

https://ec.europa.eu/digital-single-market/economy-society-digital-single-market

Digitalizacija europske industrije

https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/digitising-european-

industry

Inicijativa jedinstvenog digitalnog tržišta pokrenuta u travnju 2016.

Standardizacija

„ICT Standards ensure that the connected devices of the future work

seamlessly together, but the current standard setting system lacks agility and

focus. Thefore the European Commission is launching a communication on

standards.”

Regulatorni okvir

„The digital technologies are developing so fast that the legal framework

needs to be monitored constantly to make sure it remains in line with the

technological development.”


https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/digitising-european-industry

https://ec.europa.eu/digital-single-market/news-redirect/30496

Digital Agenda Scoreboard


mjere za napredak digitalne ekonomije u EU28

http://ec.europa.eu/digital-agenda/en/digital-agenda-scoreboard

86/9020.10.2016.

http://ec.europa.eu/digital-agenda/en/digital-agenda-scoreboard

20.10.2016.

Sadržaj







Regulatorni izazovi s obzirom na nove tehnološke trendove. Novi

sudionici na TK tržištu. Analiza ponašanja korisnika. Regulatorna pitanja

vezana uz konvergenciju i NGN. Reguliranje usluga OTT.




Izazovi regulacije Interneta stvari

Ključni izazovi IoT-a:

Sigurnost, privatnost i povjerenje

Upravljanje heterogenim uređajima i okolinama, različite platforme

Ograničenja mrežnih kapaciteta

Upravljanje velikom količinom informacija i obrada podataka

Regulacija tržišta

Prelazak na IPv6

Napajanje uređaja/senzora

Smanjenje troška IoT komponenti

Koji pristup (bez akcije, „blago” zakonodavstvo ili „čvrsto”

zakonodavstvo)? Navesti prednosti i nedostatke.


Aplikacije za skupno prikupljanje podataka u pokretu

Tiramisu service

Google real-time traffic

monitoring application


Air quality

monitoring

Građani prikupljaju i dijele senzorske podatke u pokretu

prostorno i vremenski gusto mjerenje

Opaža se veliko geografsko područje, fenomen od kolektivnog značaja

89/9020.10.2016.

Literatura

ICT regulation toolkit, http://www.ictregulationtoolkit.org

The Telecom Cloud Opportunity, Ericsson Whitepaper, March 2012

Cloud from Telcos: Business distraction or a key to growth?, ADL Whitepaper, February 2013

The natural fit of Cloud with Telecommunications:Winning in a new game through new business

models. IBM Institute for Business Value study

The Mobile Economy 2015 @GSMA, ATKearney, 2013

Alexander Mogg, Alexander Dahlke, Peter Wimmer, Christian Hoffmann. Telco 2020 – How

Telcos transform for the "Smartphone Society”, Roland Berger Strategy Consultatnts



http://www.ericsson.com/res/site_AU/docs/2012/ericsson_telecom_cloud_discussion_paper.pdf

http://www.adlittle.com/downloads/tx_adlreports/2013_TIME_Report_Cloud_from_Telcos.pdf

http://public.dhe.ibm.com/common/ssi/ecm/en/gbe03514usen/GBE03514USEN.PDF

http://www.gsmamobileeconomy.com/GSMA Mobile Economy 2013.pdf

http://www.gsmamobileeconomy.com/

http://www.gsmamobileeconomy.com/GSMA Mobile Economy 2013.pdf