UTOPIJA (1516

UTOPIJA (1516.)

{Predgovor (Damir Grubia)- ''Utopija'' izlazi gotovo istovremeno kad i Machiavellijev ''Vladar'', malo kasnije (1516. u odnosu na 1513.). ''Utopija'' je manifest idealizma, a ''Vladar'' realizma. (''Vladar'', misli autor predgovora, ustvari razotkriva, demistificira tajnu politiku trai da sila bude transparentna)

- i ''Utopija'' i ''Vladar'' su izraz politikog racionalizma svog vremena (s tim se slaem; sjeti se samo Moreove racionalizacije svakodnevnog ivota. Kao u Orwella)

- u-topija (ne-mjesto) se moe itati (na engleskom) i kao eu-topija (dobro/sretno mjesto). Ona je ustvari i jedno i drugo. Sam More priznaje da je Utopija u poneemu (nekim zakonima) besmislena, ali ona tendira i da bude realizacija Platonove ''Drave''- distopija je ''negativ'' utopije: Orwellova ''1984.'' ili Huxhleyev ''Vrli novi svijet''

- ''Utopiju'' se moe shvatiti i kao ironinu zajebanciju u prepisci Morea i Erazma Roterdamskog. Bila ona zajebancija ili ne, ona je oito vrlo utjecajan koncept. I u toj ironiji se naziru kakvi su idealizirani stavovi Moreovi

- ''Utopija'' je najdublje moralna u svojim unutarnjopolitikim stvarima, ali u vanjskoj politici ne pree ni od ubojstva ni od ropstva

- u poglavlju o dravnom savjetnitvu, More se pita treba li intelektualac praktiki djelovati ili ostati u sferi teorije

- Kautsky misli da je socijalizam ''dobio svoj teorijski izraaj (u Moreovoj ''Utopiji'') prije nego kapitalizam koji mu (komunizmmu) je prethodio''. More ima koncept planske proizvodnje , kae Kautsky. Naravno, ima i suprotnih miljenja, koja tvrde da se More borio za englesko graanstvo. Razliite su interpretacije Morea, ne samo socijalistike, nego i religijske (protestanti, katolici)

- Utopija je racionalna, eli izvui ono najbolje iz ovjekove racionalnosti; More nije imao realpolitikog utjecaja, njegovo djelo ostaje u njegovo vrijeme nezapaeno. udno da je More, uz englesku tradiciju pragmatizma, idealist- ''Utopija'' je demokracija, osnovna stanica drave je obitelj (za razliku od Platona). Racionalizam u dravi Utopiji je''potencijalno totalitaran''. ''Utopija'' je prva prava kritika monarhije (Machiavellijev ''Vladar'' to nije), tvrdi autor predgovora. Neki kau, Utopija je komunitarna, a ne komunistika

- Utopija je utemeljena na razumu a ne moi kao Machiavellijeva drava, i u skladu s time se njeni dravljani ponaaju (''racionalni pol. ininnjering''). Utopija je plod humanizma. More zastupa i suverenost naroda, jer smije zbaciti loeg vladara. Mnoge su marksistike interpretacije Morea (pa i takve koje u Utopiji vide birokratski komunizam koji 'jede' ljude): sam Marx ga nije spominjao, a poznato je da Marx nije volio socijaliste utopiste

- More jo ne razlikuje (graansku) dravu i drutvo: ''graanin'' koristi u oba znaenja. ini se da je i More smatrao da je ukidanje priv. vlasnitva korak ka boljem ovjeku (dobrom ovjeku zajednice, kao u Rousseaua) za Morea, ovjek nije po prirodi zao, nego ga drutvo takvim ini (nisu siromani predisponirani za krau, nego ih drutvena nejedanokst ini takvima): takve drutvene odnose treba ukinuti, i ljudi e ivjeti kao braa

- u prvoj knjizi Utopije More prikazuje tadanje stanje Engleske, negativno, pesimistino. Onda u drugoj knjizi pie idealistino, kako bi trebalo biti

- Moreova Utopija sadri i elemente distopije, kae autor predgovora: ropstvo i sl. More je vjerojatno predvidio da u praksi teko da ita moe utopijski funkcionirati (za razliku od komunista). Isto tako, vanjska politika je ''prljava'', dok je unutranja posve harmonina, potpuno nekonfliktna (tu More uplie moral u politiku, posve suprotno od Machiavellija)

- autor predgovora dri se ''ograniene primjene'' utopisjkih naela, jer svaka utopija rezultira distopijom}

PRVA KNJIGA {kritika postojeeg, ''naeg'' ureenja}

- More e kroz usta izmiljenog lika (Rafaela Hitlodeja) iznijeti ''izlaganja o najboljem dravnom ureenju'' . Taj Hitlodej je toboe bio na otoku Utopiji u Atlantiku, s kojeg donosi svjedoanstva o ''pravednim i mudrim zakonima'', te o ''obiajima i ustanovama'' Utopljana

- taj Hitlodej odbija biti sluga / slubenik bilo kojem kralju, jer time gubi slobodu, kae (naznake Moreova slobodarstva?). More ipak (slubeno) misli da bi intelektualci trebali biti savjetnici vladarima, da time ine asne stvari (dok vladari sami po sebi ne! Zato je moda praktini angaman intelektualca besmislen, jer ga vladar esto nipodatava)

- More kroz usta fiktivnog Hitlodeja kritizira sadanje zakone i poredak ope, npr. smrtna kazna zbog krae. More tu pokazuje visoku razinu socijalne osjetljivosti!: neki kradu da preive; takoer, More govori o eksploataciji: plemii ne rade nita, drugi rade za crkavicu. Kad ljudi ostanu bez posla, okreu se krai. I More kritizira ratovanja u koja se kraljevi uputaju, a koja dovode do toga da vojnici u miru nemaju to raditi, pa pljakaju

- ''ovce su pojele ljude'', zanimljivo, dolazi od Morea. More u Prvoj knjizi kritizira nepravdu u tada aktualnom sistemu. Nije sirotinja kriva, nego bogati i vladajui. Kritizira monopol i ''oligopol'', kritizira rasko i luksuz pored bijede. E, to je nepravda, a ne kraa! (''to drugo inite, nego to proizvodite lopove i onda ih kanjavate?'')

- oduzeti ivot zbog krae je nepravedno, jer ''ivot je neusporediv sa svjetovnim dobrima'' . Tako se jednako kanjavaju oni koji ubiju i oni koji ukradu kruh - nepravda! Iznosi dobar argument zato to nema preventivnog smisla: jer kradljivac, ako zna da e ga se kazniti smru zbog krae, onda bez problema ima motivaciju da i ''ubije onog kojeg bi inae samo opljakao'': More pria o radnim logorima za prekritelje, i tako i ne htijui daje ideju komunistima u 20. st., koji su se u mnogoemu pozivali na njega. Urednik kae, Moreov koncept je ''kolektivna korist / dobro, kojem su svi pojedinci podreeni'' - to je istina, More potie kanjavanje ''javnim (opekorisnim) radovima'' - takav nain kanjavanja je i pravedan i koristan, jer ''uva ljude i unitva poroke'', mada se Englezima moe uiniti da bi ta primjena ''ugrozila cijelu dravu (Englesku)''. Moe se tako pobrinuti i za kradljivce i za beskunike

- Hitlodej odbija Moreova nagovaranja da, tako pametan kakav je, postane savjetnik. Kae da njegove razumne savjete ne bi prihvatili kraljevi, koji ele ratovati

- More kroz usta Hitlodeja tvrdi da kraljevi vladaju na opu korist, a ne svoju. Ljudi biraju kralja, i kralj odgovara narodu, a ne narod kralju - implicitno tvrdi. Ne smije se kralj okoristiti na raun naroda. Kralj ne smije izazivati bijedu, jer nezadovoljna drava je najnemirnija drava (''oni koji nemaju to izgubiti, a mogu izvui neku korist''- usp. s Marxovim ''radnici nemaju to izgubiti osim okova, a mogu dobiti itav svijet''). Nije asno vladati nad siromanima i neslobodnima, nego nad bogatima i slobodnima (isto i Aristotel tvrdi). Kralj ne smije biti prebogat

- Hitlodej (More) tvrdi da ''takvoj uzvienoj filozofiji nije mjesto na dvoru'', to vladari ne bi prihvatili'' (tu se More udaljava od Platonova idealizma i pribliava Machiavelliju). Englezi i engleski vladari ne bi mogli prihvatiti zajedniko vlasnitvo Utopljana, jer u Engleskoj vlada privatno. Ondje gdje upravlja novac i privatno vlasnitvo (a ne elja za opim dobrom), nema sree. Hitlodej odbacuje Moreov 'prijedlog' da pokua kao savjetnik neto promijeniti izokola, uvijeno nagovarajui vladare na svoje ideje (isto kao to komunisti odbacuju reformu, i vjeruju iskljuivo revoluciji). Kae, filozofi koji nevini sjednu meu izopaene savjetnike, prije e se sami izopaiti, no to e promijeniti ove.

- nee biti pravde dok se ne ukine privatno vlasnitvo (poziva se More, tj. fiktivni Hitlodej, ovdje na Platona). Dodue, moglo bi se nekakvim dravnim intervencionizmom u privatno vlasnitvo (nametanje ogranienja na koliinu vlasnitva, novca) ublaiti teke nejednakosti, ali dok se potpuno ne ukine priv. vlasnitvo, nejednakosti e postojati. More pita tobonjeg Hitlodeja (a zapravo samog sebe), kako ostvariti blagostanje ondje gdje je sve zajedniko? Ne bi li ljudi manje radili, zato to ne rade za svoj interes (nego se oslanjaju na to da e onaj drugi raditi vie). U Utopiji tog problema nema! Englezi su moda pametniji, ali Utopljani su marljiviji (za komunizam ne treba pameti?). Utopljani nemaju ni bolje resurse ni pametnije ljude, nego bolje ureenje DRUGA KNJIGA {opisivanje utopije / Utopije}- na poetku druge knjige More poinje geografskim opisom otoka Utopije, koji je, po opeprihvaenom sudu, ''negativ'' - tonije ''pozitiv'' - Engleske (nap. ur.): prva knjiga kae kakva Engleska jest, a druga kakva bi trebala biti. Utopija je idealno 'urbanistiki' konstruirana, gradovi (njih 54, kao i tada u Engleskoj) su idealno udaljeni, imaju skoro iste zakone i ive u potpunom miru

- nitko na otoku Utopiji ne pomilja da bi iao osvajati od drugog grada; ''poljoporivreda je glavna briga''. Domainstva i poljoprivredne jedinice su savreno ureene, imaju filarha tj. vou svake jedinice. Prakticiraju ''udrueni rad'': kad jednoj poljoprivrednoj jedinici treba pomo, pozovu ljude s druge

O GRADOVIMA, A POSEBNO O AMAUROTU {AMAUROT IM JE GLAVNI GRAD}

- svi gradovi su isti (''tko poznaje jedan grad Utopije, poznaje ih sve''), no glavni grad koji svi drugi priznaju e Hitlodej uzeti za opisivanje. Urbanistiki je odlino ureen, ulice i kue su ba kakve bi trebale biti. Kue se mijenjaju i svatko moe ui, ne zakljuavaju se (jer nema privatnog vlasnitva)

O JAVNIM SLUBAMA

- slube su podijeljene hijerarhijski (30 domainstava bira jednog dunosnika, onda je iznad grupe takvih dunosnika neki drugi dunosnik, iznad njega trei itd. Piramidalno.), podsjeaju na atenske file. Glasuje se tajno. Sistem je demokratsko-aristokratski, narod bira slubenike i izmeu slubenika predlae poglavara, kojeg slubenici biraju

- poglavar je doivotan (osim ako se ne sumnja ''da sprema tiraniju), ostale slube jednogodinje. Odluke u senatu se donose nakon dugake diskusije i razmiljanja. Senat je jedino mjesto na kojem se smije raspravljati o dravnim poslovima (za sve drugo - smrtna kazna!)

O ZANIMANJIMA.

- svi se bave poljoprivredom. I ene i mukarci, ui se tome od djetinjstva. Svaki pojedinac sebi, osim to se bavi poljoprivredom, uzima izuiti jedan zanat. ene obavljaju lake zanate, za koje treba manje fizike snage. Odjea je svima ista, ujednaena. Zanatlije uglavnom nasljeuju zanat od oca, ali ako pokazuju sklonost prema drugom, mogu ga zamijeniti (osim ako drava nije potrebita!) - djeca se u tom sluaju daju na naukovanje kod drugog zanatlije (odvajanje djece od roditelja)

- slubenici nadgledaju da li ljudi rade: paze da nema lijenosti (takve se baca van!), ali i da se nitko ''ne satire od rada kao stoka''. Utopljani rade samo 6 sati dnevno! Ali zato im je odreeno kad trebaju ii pajkiti. Slobodno vrijeme ne provode beskorisno, nego u knjizi, znanosti i na predavanjima (no ako netko nije sklon tome, smije ii raditi - dapae, takav je ''dobar graanin'')

- More staje u obranu 6 sati rada: to je dovoljno da se proizvedu ne samo osnovne namirnice, nego i viak. Jer, u Utopiji svi rade, nema eksploatatora tueg rada, danguba, prosjaka i sl. Uostalom, u Utopiji se svi moraju baviti nunim poslovima! Tei se tome da se obavljaju samo korisni poslovi, a ne oni koji proizvode luksuz.- samo neki ne rade: oni koji se bave znanou, ili dravni slubenici. Ali, ako se pokae da to ne obavljaju dobro, vraaju se meu radnike. Vrijedi i obrnuto (More mijea stalee, za razliku od Platona (koji ljude dijeli od roenja u stalee); nap. ur.)

- uz takav nain rada, graevine se rade lako i brzo, kvarovi se lako i brzo otklanjaju. Nitko protiv svoje volje ne radi prekovremeno. Ako nema potrebe za poslom, ak se skrauje uobiajeno radno vrijeme: ''cilj drave jeda se svim graanima smanji vrijeme posveeno robovanju tijelu i (to vrijeme) posveti njegovanju slobodna duha''

O MEUSOBNIM ODNOSIMA

- domainstva su uglavnom = obitelji, tj. krvni srodnici. Djeca su podlona najstarijem lanu. ene ''pomau'' mukarcima, djeca roditeljima

- broj stanovnika je u gradovima Utopije ogranien. Kad pree odreenu granicu, viak ide u kolonije. Utopljani-kolonizatori imaju pravo ratovati protiv zateknutog domorodakog stanovnitva ako ovi, koji nisu tako marljivi kao Utopljani, ne ele podijeliti zemlju s Utopljanima

- u gradovima Utopije postoje trnice, s kojih stanovnici uzimaju besplatno sve to im treba, ali nikad i vie nego im treba (tako su odgojeni. U Utopiji nema gramzivosti)

- ivotinje predviene za klanje kolju robovi. Slobodni graani Utopije ne kolju, jer time gube senzibilnost (''gube milosre, koje je najplemenitiji osjeaj'')

- graani jedu u zajednikim prostorijama (ne svi u uture, nego po 'filama'). Malo tko jede sam, kod kue. Posluuju robovi ('nii' poslovi su za njih). Bolesni se lijee u javnim bolnicama (socijalistiko zdravstvo, dostupno svima), medicinska skrb je kvalitetna, nema guve. Nap. ur.: Utopija nije ''sveope jednakosna'' - robovi postoje, a i ene su podreene mukarcima (iako ne kao u totalnom patrijarhatu)

- ''pohvala i potovanje najbolje potiu graane na ispravne postupke'' - to znai da je Utopljanima duhovni, psiholoki interes ispred materijalnog. Mladi su za stolom pristojni; postoji hijerarhija i za stolom (prvi su dravni slubenici, onda svi ostali). Prije jela se ita tekst ''udorednog sadraja'')

- rituali za stolom slue i ''odgoju mladei'' (nap. ur.), a nekodljivi uici su dobrodoli (dakle, nema asketizma: mogu se jesti poslastice za rukom i sl.)

O PUTOVANJIMA UTOPLJANA

- za putovanja se lako dobije dozvola, ali bez dozvole se ne moe putovati. Oni koji odu izvan granica svog grada bez javljanja vlastima se ''otro kanjavaju''

- kad ovjek due od jednog dana izbiva iz svog grada, u drugom gradu obavlja posao koji bi inae radio (''nema mjesta ljenarenju'') - zato i nema sirotinje, jer se uvijek radi. Nema pivnica, kurveraja, uope nema tajnih sastajalita - sve je javno - kad u Utopiji na jednom mjestu (gradu) neto fali, nadoknauje se iz drugog grada

- Utopljani su tedljivi (novac im treba da plaaju vojsku u vrijeme rata, jer sami nee ratovati) i misle unaprijed: imaju hrane za dvije godine (u sluaju sue). Novac ne troe (ne treba im), uvaju ga samo za nudu. Vie cijene korisne metale (eljezo, npr.) nego zlato i srebro. Zlatnim lancima obiljeavaju optuenike - dakle, preziru zlato, dijamante i slina 'bogatstva' (tipino humanistiki prijezir prema novcu kod Morea, nap. ur.). Dapae, to im je simbol sramote (robovi i zatvorenici nose zlato.

- More kritizira novopeene bogatae, kraljeve koji se pomamljuju za zlatom, aristokrate i sve kojima bogatstvo neto predstavlja

- kad govori o znanosti (tu spadaju i 'znanosti', te humanistike discipline: znanosti u ondanjem znaenju), Utopljani nisu uli ni za kojeg 'naeg' filozofa, ali ipak su otkrili ''skoro sve'' to i Europljani. Jedino malo zaostaju za Europljanima u logici. No, dobri su astronomi. Znanstveni problemi su im slini kao i Europljanima

- u vezi etike, Utopljani su hedonisti - smatraju da treba umjereno uivati, uvijek izbjegavati bol. Vrlina je ta prema kojoj se ravnaju uici. More ovdje iskazuje vlastiti anti-asketski stav. Ne zaboravlja naglasiti da Utopljani sluaju i razum i boga- zbog tog uitka, Utopljani ravnomjerno dijele dobra koja proizvode. Kod njega, razumno je raditi za druge, i to je uitak. Nap. ur.: More postavlja dravu kao tijelo koje brine za kolektivno dobro. A nepravda je ''radi vlastitog uitka razarati druge''

- zadovoljstvo je sve to Utopljanima donosi ugodu, a ugoda je pomagati drugima. Neugoda koja se javlja prilikom nanoenja nepravde drugima radi vlastitog zadovoljstva vea je od ugode koja se time dobiva. Zato su Utopljani altruistini - to im donosi veu ugodu

- Utopljani dakle nalaze vie duhovnih zadovoljstava, nego materijalnih. Posve preziru ''glupe asti'' kao to je lijepa odjea, nakit, plemenito porijeklo... - to su posve subjektivne vrijednosti. Samo ljudska glupost pridaje vrijednost dragom kamenju. I kockanje je glupost, i lov - Utopljani lov, klanje i mesarstvo preputaju robovima, kao to je reeno, zato to to ubija samilost

- zadovoljstva su za Utopljane, duhovna (znanje, i sve drugo to dovodi do istine) i tjelesna (jelo, pie, sranje, pianje, dobro zdravlje; zanimljivo, More se - u duhu konzervativnog kranstva - libi ubrojiti seks u uitak). Duhovna zadovoljstva su Utopljanima primarna

- More je pristaa aristotelovske umjerenosti: moe uici (slatkii i to), ali ne u tolikoj mjeri da utjeu na zdravlje. Takoer, uitak je odravati dobru formu, ljepotu i snagu

- sve to ini od Utopije najsretniju zemlju na svijetu. Utopljani su ''vedri, bistri i duhoviti; neumorni kad se radi o djelatnosti duha''; vole uiti grki koji su im Europljani prenijeli (tu More izraava svoj stav u vezi njemu suvremenog problema grkog jezika; skolastiari su zagovarali latinski, More grki) i itati klasine grke autore. Oni su uope mislei ljudi koje sve zanima; i sami imaju svoje izume, ali i neke od Europljana

O ROBOVIMA

- robovi nisu ratni zarobljenici, nego sami Utopljani koji su poinili teki zloin ili stranci koji su u svojoj zemlji osueni na smrt. (nap. ur.: urednik misli da je napredak to to se smrtna kazna kod Morea preinauje u kaznu ropstva).

- zanimljivo, More doputa eutanaziju tekim bolesnicima (ovo poglavlje nije samo o robovima). Dalje More govori o braku, kad pristaje eniti se, odnosno udavati (tu je konzervativan: nema seksa prije braka). Za Morea, brak treba biti racionalno zasnovan (kontrola stanovnitva, ali prije svega - kontrola osjeaja). Razvodi su vrlo rijetki, i samo zbog dobrih razloga se smije razvesti (preljub i sl.). Preljubnici se kanjavaju ''najteim oblikom ropstva'', a dvostruki - smru.

- za sve najtee zloine kazna je ropstvo. No, ako se robovi bune, treba ih pobiti ''kao ivotinje''. A ako su krotki, imaju nadu da e se izvui od ropstva. Uope, blud je grijeh

- zaslunim graanima podiu spomenike (tako ih potiu na vrline), a preziru one koji koriste javne slube za bogaenje ili se pomame za slubama (tako ih odgovaraju od mane). astohlepni se kanjavaju oduzimanjem svih slubi

- u Utopiji zakoni su malobrojni, jer im je dovoljno takvo njihovo ureenje i odgoj utom duhu. Odvjetnici su viak, svatko brani sam sebe pred sudom (a svatko dovoljno poznaje pravo, jer zakona nema mnogo). ''Zakoni imaju samo jedan cilj: svakoga podsjeaju na njegovu dunost''. Zato su jednostavni i lako razumljivi svima.

- Utopljani u svom pravosuu nemaju pristranost niti pohlepu, jer to ''unitava pravdu''

- Utopljani ne sklapaju saveznitva s drugima, jer znaju da se zbog interesa svaki savez lako prekri (pogledaj samo povijest unutareuropskih saveznitava). Utopljani uope nemaju ugovore. Za razliku od drugih naroda koji one s kojima nisu potpisali ugovor smatraju a priori neprijateljima, Utopljani druge smatraju a priori prijateljima

O VOJNIM PITANJIMA

- rat Utopljani preziru. Ratnu slavu ne smatraju slavom. Ipak se stalno pripremju za rat, i ne idu u rat bez dobrog razloga: obrane sebe, svojih saveznika, zbog osvete za nepravdu i zbog oslobaanja drugih naroda od tiranije. Tu More uvode neke sebi suvremene probleme: ratovi zbog trgovine, trgovake sankcije...

- Utopljani ne vole (u ratu) pobijediti krvavo i silom, nego ''snagom duha''. Vode rat sa to manje rtava, vrlo oprezno (More, tvrdi urednik, ovdje ipak kri neka naela pravednog i moralnog ratovanja)

- Utopljani ipak najradije plaaju najamnike (kao vicarci, spominje More), i to najgore (jer nije teta ako poginu, kae More). Prije e rtvovati i neke prijateljske narode; tek na koncu svoje dravljane i to nikog protiv njegove volje

- poraene ne ubijaju, nego zarobljavaju. Primirje ne kre, osvojene ne pljakaju i ne ubijaju (osim one najprkosnije). Dodue, trae ratnu odtetu

- izbjegavaju voenje rata na svom tlu

O VJERAMA UTOPLJANA

- po vjeri se Utopljani razlikuju (u neku ruku sinkretizam, u neku ruku tolerancija?), to je ''vjerski pluralizam'' (nap. ur.). Ipak, ''najmudriji'' vjeruju u jednoga boga, a to je Mitra (staroperzijski bog). Kako god ga zvali, on se slae s onim jednim bogom koji je prisutan i kod krana - otkad su ih posjetili Europljani, sve vie preuzimaju kranski nauk i boga. Kako god, ondje vlada vjerska tolerancija, nema proganjanja. Vjerska sloboda ondje vlada. Ipak, ateiste se prezire, zato to se smatra da je vjera (u nagradu i kaznu poslije smrti) korisna za potivanje zakona. Nevjernici ne mogu obavljati dravne slube. Praznovjerja i proricanja preziru

- dakle, vjera i nada u nagradu na onom svijetu su poticaj za dobra djela na ovom svijetu

- sveenici takoer imaju funkciju u Utopiji, ali uglavnom da djecu ue udoreu, a ne da ih obrazuju. Opisivanje sveenika, sveenike i opevjerske discipline te religije Utopljana, More zapravo daje kritiku svega toga u Engleskoj i Europi

- ''razliiti putovi rzliitih utopljanskih vjera ipak vode k istom cilju - tovanju boanske prirode'' (urednik misli da je to manifest tolerancije). U hramu je segregacija M i ; rtve u krvi ne prinose. Dalje More opisuje liturgiju Utopljana- kult je javan, jer se smatra da se tako najbolje doprinosi redu u dravi

- naposlijetku, More kae da je Utopija jedina prava republika (u smislu da je ona upravo to, res publica, javna stvar, u kojoj se privatno dobro zanemaruje u korist javnog). Tamo nema privatnog vlasnitva i svi brinu za ope dobro (za razliku od svih drugih, licemjernih, pseudo-'res publica' europskih drava). U Utopiji su ljudi egzistencijalno osigurani, nema straha i tjeskobe, i za nemone se dobro brine. To je sve daleko pravednije nego u svih ostalih (europskih) naroda, u kojima oni koji uzdravaju cijelu dravu gladuju, a oni koji se bave beskorisnim poslovima ili uope ne rade planduju! More kae da je takav (europski) svijet ''zavjera bogatih'' koji iskoritavaju siromahe

- (lex = pozitivni zakon nametnut silom; ius = prirodno pravo, ono to je pravedno. To je razlikovanje u rimskom pravu, nap. ur.) - bogatai u europskim dravama se dre lexa, a zanemaruju ius

- More se zalae eksplicitno ak i za ukidanje novca. No, oni nikad nee prihvatiti utopijske zakone, jer njima vlada ''Oholost'' (egoizam, astoljublje, nap. ur.) koja ''svoj uspjeh mjeri ne vlastitim dobicima, ve tuim gubicima''. Ona stoji na putu k savrenom dravnom i drutvenom ureenju

- Utopljani su uspjeli izbaciti vlastoljublje i pristranost, te pomamu za novcem, i zato su uredili takvo drutvo

- More se na kraju ograuje, tvrdei da su mu se toboe neki zakoni Utopljana uinili besmislenima. No to samo ini da bi izbjegao teke i po (vlastiti!) ivot opasne kritike, te cenzuru