Motrista br. 57-58

glasilo Matice hrvatske Mostar • s i ječanj-travanj 201 1 . • i ssn 15 12-5475

57-58Agić, Andrić, Beljan, Bogdanović,

Bošković, Brguljan, Brkić Milinković, Đedović, Erić, Hadžialić, Hlavaček, Husedžinović, Jakiša, Jović, Jurić, Kantor, Karić, Knežević, Korajlić,

Kovač, Krmek, Kujundžić, Kujundžić, Lovrić, Mahaček, Mahić, Marijanović,

Marjanović, Meckel, Muselimović, Pavlović, Pavlović Grgić, Pehar,

Petričević, Radovančević, Šešelj, Sivrić, Šubašić, Šunjić, Tadić, Tomičić, Tozo, Trumić, Vicić, Visković, Vladić, Vučić

br. 57-58, glasilo Matice hrvatske Mostar

Za utemeljitelja i nakladnika: JosipMUSELIMOVIĆGlavni i odgovorni urednik: MiroPETROVIĆUredništvo: fraAnteMARIĆ,DraganMARIJANOVIĆ(zamjenikglavnog iodgovornogurednika),MiraPEHAR,MisijanaBRKIĆMILINKOVIĆLektor i korektor: JagoMUSAGrafičko oblikovanje: SHIfTkreativnaagencija,Mostar

Telefon/faks: +38736323501E-mail: [email protected]: UlicakraljaZvonimirab.b.,88000MostarŽiroračuni: 3060210000038226kodHYPOALPEADRIABANKd.d.Mostar, 1610200011500030kodRAIffEISENBANKBiH

Cijena: BiH10KM,RepublikaHrvatska50kn,Europa7,5€

Mišljenjemfederalnogministarstvaprosvjete,znanosti,kultureišportabr.08-91-4/97.od3.3.1997.glasiloMotrištaupisanojeuevidencijujavnihglasilapodbr.661ioslobođenoplaćanjaporezanaprometproizvoda.

Ovajbrojjetiskanuzpotporufondacijezanakladništvo/fondacijezaizdavaštvo,Sarajevo.

br. 57-58, glasilo Matice hrvatske Mostar

rukopisMirkoMARJANOVIĆ:Živisumrtvi,mrtvisuživi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

književna radionicaMirkoMARJANOVIĆ:Dvanaestpjesama: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9RužicaBOšKOVIĆ:Vodauoku. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18IvanaERIĆ:Trudimsenapisatipjesmu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19JozoJAKIšA:Nepoznataženo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20SonjaJURIĆ:Mojahercegovina,mojmit..................................21MarioKNEŽEVIĆ:Nijevrijemezaptice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22LjuboKRMEK:Zbjegobihspovrši. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23AdmiralMAHIĆ:Samojejedanmuta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24SrećkoMARIJANOVIĆ:Dalekoodvas. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25PeroPAVLOVIĆ:Inulahelenium . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26StjepanšEšELJ:Poslijekadavećsjene. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27DanijelaVIcIĆ:Hutovo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28BjondaVISKOVIĆ:Smisaoživota. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29SuadaTOZO:ToplipozdravizsivogPariza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30SabahudinHADŽIALIĆ:10minijatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31SeadKORAJLIĆ:Medijska . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32MehmedĐEDOVIĆ:NezovunjegabezrazlogaMujoMozak. . . . . . . . . . . . . . . . . . 33IvoMijoANDRIĆ:Ljudonostalgičnaknjigaonama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37

prijevodichristophMEcKEL:Dvanaestpjesama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41

učilišteIvaBELJAN:RatimirJosipaMlakića. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49IvoMiroJOVIĆ:PravoipravdausrednjovjekovnojžupiLepenicauvrijemeturskeokupacije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58DraganaVUčIĆ:StrašnoismiješnouGogoljevimfantastičnimpripovijetkama . . . 95AnisaTRUMIĆ:Upotrazizaidentitetom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105ŽeljkoBRGULJAN:Zaljeviskonskeljepote. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113IvanSIVRIĆ:Prilozizaonomastikuitoponomastiku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124DubravkaMAHAčEK,NadaPETRIčEVIĆ,NalandaKANTOR:Revizijskiosvrtnaposlovanjestudentskihcentarakaoneprofitnihorganizacija . . . 144DanijelaTOMIčIĆ:KlimatskeznačajkeMostara. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 156

mozaikMelihaHUSEDŽINOVIĆ:Galerijaufojničkomsamostanu....................169AtifKUJUNDŽIĆ:ĆazimSarajlić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173VesnaHLAVAčEK:čaplje,galebovi,labudovi,sokolovi... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 177AndreašUNJIĆ:Učemujebit? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180MisijanaBRKIĆMILINKOVIĆ:Lučamikrokozmazemljehumske. . . . . . . . . . . . . . . 182

čitaonicaJasminAGIĆ:Odavdedovječnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185VladoVLADIĆ:KnjiževnodjelokaoUdbinaUdba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 188fabijanLOVRIĆ:Rezanješirine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 192LjubomirRADOVANčEVIĆ:Djetinjomzaigranostiponireudubine . . . . . . . . . . . . . 195AtifKUJUNDŽIĆ:Darikomuniciranjesasuvremenošćukaomjeraspoznaje . . . . 197MirašUBAšIĆ:Poezijakaomirazčitatelju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200LjiljanaTADIĆ:Iztrulihočiju,očijubezzjena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203LidijaPAVLOVIĆGRGIĆ:Blistaviprstennarucipjesnikinje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205BojanBOGDANOVIĆ:Autonomija-poetskaSamosekcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . 207MisijanaBRKIĆMILINKOVIĆ:RobertRoklicer:bezdetalja,molim . . . . . . . . . . . . . 211

ljetopisEnesKARIĆ:LudwigMaximilianUniversität . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 213MirkoKOVAč:SDanilomKišomuImotskomikodfrataranaširokom. . . . . . . . . . 220JosipMUSELIMOVIĆ:Ljudi,mjesta,događaji… . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 222IvanANĐELIĆ:DigitalizacijaOslobođenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 253MisijanaBRKIĆMILINKOVIĆ:INMEMORIAM-ĆirilĆiroRaič…. . . . . . . . . . . . . . . 255MiraPEHAR:KulturnadogađanjauMostaru. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257Natječajzaknjiževnenagrade«fraGrgoMartić» . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 262

Motrištabr.57-58,glasiloMaticehrvatskeMostar | 9

književna radionica

GDJE SAM - TU SAM

Pitajumegdjesam?Tusam,odgovaramsvima.Živsam,anemame.Hodam,anevideme.Pišemiobjavljujem,anečitajume.

Tusamizmeđukorica,neštoutvrdom,neštoumekomuvezu.čekamuvitrinamagimnazijalceigimnazijalke.Studenticeistudente.

Profesoriprolazekrajmenekaokrajturskoggroblja.Nizanjihnepostojim.Dokmojikritičarigunđaju,čitateljimanijenidočega.Ali,tusam,htjelitooniiline.Biloimdragoil’krivo.Tusam.

Vječan.Sasvim.Usprkosonimakojimenevide.Kojisuuvjerenidasamtakoobičanibeznačajan.

Tusam.Zanekatamovremena.Kaddođudrugikojićepotvrditidasamživio,iakomenisususretali.Iakonisusamnompilikavu,nitisusamnomrazgovaralioživimakojisunevidljivi.

MirkoMARJANOVIĆ

Dvanaestpjesama

10 | Motrištabr.57-58,glasiloMaticehrvatskeMostar

Tusam.Vratiosemeđunjihživ.Nitkoneznaotkud.Vidljivamrtav.Značajanadojučernitko.Nezaobilazaniumekomiutvrdomuvezu.Savuslovima.Prevedennasvesvjetskejezike.Univerzalan.

Tusam.Prohodaločovječanstvoupapiru.časuParizu,časuPekingu.časnaovom,časnaonomjeziku.NasvakojZemljinojtočci.Tusam.

štostarijitobolji.Tovidljivijiisveživlji.Gdjesam-tusam.Uglavnom:tusam.

AH, TI PISCI

Ah,tipisci!Vrlosudosadniljudi.Sjednimsezbližihdogolotinje.Idanasmepita:Jesiličitalaovo,jesiličitalaono?Oživotuništa.Slovimaživotuvezaousvojimknjigamakaostoku,ionjemuzavršiosvojupriču.

Ikadljubipita:znamlištoosintaksi?Nosimliusvojojkosinekakvumetaforu?Nijelimojegolotijelo,možda,nekakanconakojusunjegovaliiDanteiPetrarka,aliinekiThomasStearnsEliotiEzraPaund.

Nit’znamtkosutiljudi,nit’mebrigazanjihovekancone.

NisamlinjegovaPjesmanadpjesmamapitakadgauhvationo.Tadluduje.Svipiscibuncajuustrasti,ovajmojuvjeravamedajeiontakav.

Tipisci!Vrlosudosadniljudi.Sjednimsezbližihdogolotinje.Ondasesnjimzaklehinavječnost.Ajošnedoživjehkanconu.Jošništaneznamosintaksi.Nitiometafori.

Atakojelijepoživjetisnjim.Takojesladakmojpisackadgovoriometaforiisintaksi.


DOK TAKO TREPERIŠ

Osjećamkakotreperišusvakojčesticizraka.Naselilasisveokomeneisveumeni.

Zlatorasipašpokrajolikukrozčijukasnujesenšećem.Uskoroćesnijeg,zemljasehladi.Hoćelitvojidaroviostatiumeniikadzapušuledenivjetrovi.

Tkoćegrijatimojumisao,širitimojudušuikadminusiokujutijelo.Tadćešjošvišetreperitiumeniiokomeneizzemljezagrljenebijelimpokrivačem.Ispodkojegodavnospavaš.

Audavnimproljećima,sjećašlise,imalismoradostikolikokrošnjesrebrnihlistova.Kolikobosanskešumeptica.Kolikolivadeleptira.

Udavnimljetima,sjećašlise,našasugolatijelagrijalatravu.Našejeprvopoznanstvočelimaljubiloneboispodkojegasulepršalelaticemaslačka.

Kaoštosadahladnimzrakomlepršajuprvepahuljice.

Sjećajulisetogačesticekojerasipašpokrajolikuskojimajošživišiumeniiokomene.

TAKO JE LIJEPO ŽIVJETI

Takojelijepoživjetiatakodosadnosvakevečeriodlazitiukrevet.

Svakidanbiratiodjeću,umivatiseipratizube.

Takojelijepoživjetiatakodosadnokupatise,redovitosjećinokteišišatise.

Redovitokuhatiijesti.čistitistan,gledatiteleviziju.Susretatiisteljude.Razgovaratiosvakodnevici.čekatinjezinepromjene.

Takojelijepoživjetiismijatisesvemuštojedosadno,neizbježnosvakodnevno.


DJEČACI I DJEVOJČICE

Dječacisepresvlačeutijelamomaka.činetouvečerukrevetuprijesna.Ujutroispredogledaladokperuzube.Očekujudabubuljicepokrijudlake.

Kadćekrošnjeispodnjihovihpazuha.Kadćebusentraveunjihovimhlačama.Nestrpljivisuuiščekivanjuzrelosti.Osjećajunepravdustarijihusvemu.

Djevojčicesanjajudasumajke.Odbijajuposlušnostsvojimroditeljicama.Očevimaotkazujuljubav.Tražezaštitusvojihvršnjaka.

Kadćevrijemenjihovihautoriteta?Kadćedaninjihoveneovisnosti?Kadćesatinjihovanadzoranovihpokoljenja?

Nežurite,djeco!Polako!Ništavasnećemimoićištojepredvama.Ništanećetevratitištojeizavas.

KAD SAM BIO MLAD

Naklupuuparkusjedakrajmenestarac.Dokmijeprilazio,odjekusvojihsitnihkorakapridruživaojeodjekštapa.

Drhtavomrukomskidašeširiotpuhuje.Promatrame,potom,pogledomsretnikaštojekonačnoudruštvuvršnjaka.

Pričamikakavjekorakimaokadjebiomlad.Jašutim.PričamikakosunjegovenogeNekadbilekrilaorla.Jašutim.

Pričamikakosunjegovosrcenaseljavaleljepotice.Kakojeunjihovomdruštvuznaosvesvjetskejezike.

Ijošštoštapričamitajstarac.

Ušutnjimenistalnosamojednamisaokljuca:Azarsamijanekadbiomlad?Izarsamuistinustar?


SKLOPI KRILA

Sklopikrilanakondugaleta.Prizemljen,potražiočimanebo,svojekonačnostanište.Saberisvesvojepatnjeisvesvojeradostiprijeposljednjegputovanja.

Dugosiživio,doneslućenihljudskihvisinasiseuzdigao.Tvojaumornakrilazaslužilasuodmor.

Tvojesjajnoperjevećpočinjegubitisjaj.Rasipaseuprostorutvogasirotinjskogdjetinjstva.

Bježiizprostoramladostiuhladnekutkestarosti.Vrijemejezasan,vrijemejezakonačnibijegiztijela.

Kolikoleta,tolikoipadova.Kolikotuge,tolikoiradosti.Svegasamojednomujednomizdanju.Nikadvišeudrugom.Jedandašakkaovječnostijednoništakaopobjednikničega.

BADNJAK

Ondolazitiho,bezplača.Njegovamajkazajednosnjimzapočinježivotvječni.Slamapucketauustimamagarcakojiihgleda.

Mojamajkaonjihovojštalicisvakezimeobogaćujepričuodkojesuzemojeočidokizaprozorskihstakalasipisnijeg.

Mojotacjeponavljaupovratkuizcrkvezagledanuhrastčijesegranelomepodsnježnimteretom.

OdavnosuobojesMajkomiSinom.Zvjezdanonebošapućemionoštosuminekadšaputalioni.

Badnjakje.Posljednjijesatposta.Izaponoćiprilazimsnožempečenkiisprvimzalogajemmesastojimkrajprozora.

Mrazjeokitiostablaiznadkojihpogledomtražimštalicu,MajkuiSina,Svogocaimajku.


ISUS

Otišaosamnanebo.SvesamvamnaslikaosvojimgovorimanaZemlji.Ikažemvamopet:napočetkubijašeriječionasvestvori.Ikažemvam:alegorijajeuvijekneštodrugoiveće.Mojeusporedbenisujednoznačne.Mojeriječisuislike.

OstaviosamvamkrižisvojliknaVeronikinomrupcu.PlačmajkeipokajniceMagdalene.Svojimučenicimaostaviosamriječiukojimasuslikemogaživotameđuvama.Ponjimaseravnajteakoželitemojekraljevstvoisvojusloboduunjemu.

Biosammeđuvamakaočovjek.RazapetsamumjestoBarabe.Mojeraspećenijeobičnasmrt,kaoštoniriječnijesamoriječ.Kaoštonislikanijesamoslika.Mojkrižjemnogoznačan,kaoštojeimojažrtvazavas.

VjerailjubavodvelesumeukraljevstvoOca.Vjerujteuneizrecivo,ljubitenevidljivo.Izgovorenojezavodljivo,vidljivojevarljivo.NaZemljisuvašatijelatekpovremeniglasovi,kodmenesusvjetlostkojajevječna.

Otišaosamnanebouranama.NjimasamvamsvekazaonaZemlji.Onesuimojeriječiimojeslike.Osvojiosamihvrlojednostavno:cjelinomsvogaživota.Zatosuimznačenjajasna.Ikažemvamopet:iriječislikaovamaživesamoakoimposvetitesebe.

Jer:takoseživizavječnost.Takoseživiizaumjetnost.Timjezikomnijevladatilako.GovorimvamtoikaočovjekikaoBog.Ikaoumjetnik.Bezusporedbe.


ODUVIJEK SAM ZNAO

Oduvijeksamznaodačovjeknijestvoriodrvo.Dajetoučinionetkomoćnijiimaštovitijiodnjega.Oduvijeksamznaodajestvoriteljnebaizemlje,šumaivoda,milostivpremačovjekuidamujesvedarovaosljubavlju.

Oduvijeksamznaodaćemisvakigrijehoprostitionajkojijemoćnijiimaštovitijiodmene.Daminjegovaljubavnećebitiuskraćenajersamnjezinimmlijekombiohranjensvedosmrti.Kaoštojelist,kaoštojekrošnja,kaoštojesveživonazemljihranjenousvojojsvekolikojraznovrsnosti.

Oduvijeksamznaodaonnijeonajkojikažnjava.Dajeonajkojisveprašta.Jersamnjegovodijete,jersamnjegovodrvo,jersamnjegovlistikrošnja.

Oduvijeksamgriješiozbogtoga,oduvijeksamsesmješkaoonimakojisumiprijetilinjegovimokrutnimkaznama.Jersamoduvijekznaodagaoninepoznajukaoja.Daunjeganevjerujukolikoija.

Oduvijeksamznaodasamnjegovakapkiše,zrakasvjetlosti,pahuljicakojaćepostatigrudaodčijećebjelinerikatipolarnimedvjedi.Dasamnjegovatravkaodkojećesretnoživjetiislonoviigovedaikonjiizečevi.

Dasamnjegovpotočićodkojeganastajevelikarijeka.Dasamnjegovoceanodčijepareploveplodnioblaci.Dasuzahvaljujućinjemuumeniimunjeigromovi.Svanjegovasnaga.

Oduvijeksamznaodamuovakvomojeznanjegodi.


KAD PISAC SLIKA

Kadpisacslika,ondajeuniverzumkaopunimjesecnanebu.Kozmospjevausvojojcjelini.Linijeriječiilinijeoblikaiformijednakodišu.Žutouplavompostajezeleno,plavoucrvenomljubičasto.

Takojekodonihsdvostrukimdarom:izničegaplod,ujednojlinijiživot.Duhserascvjetava.

Drukčijejekodonihčijejehoćujačeodmogu.Tadjeiriječnejaka,linijaneuvjerljiva,bojapogrešna.

Bolesnadjecaumišljenaroditelja.Spodsmijehomikašljucanjempružaimrukuzdravumjetničkisvijet.

Jesamlimeđunjima,ilimeđuprvima,procijenitesami?!

Svestavljamnastol,suditepravedno.Umjestokruha,ribeivina,narovi,maslinovegrančice,obluciiljudskalica.

Tovamnudimzasvojuposljednjuvečeru.Prijeodlaskanakriž,ukrvprobodenatijelačijajedušauvijekbilasvama.


KAD SLIKAR PIŠE

Kadslikarpiše,ondasubojeilinijeriječi.Imenicecrvene,glagoliplavi,pridjevizeleni.Sintaksaspektar.Rečeniceizbezumljenihodočasniciuprostorutuđine.Slovalutaliceupotrazizaodoromodsrebraizlata.Glasovikaopropetivalovi.

Kadslikarpiše,tekstsedaviurazrjeđivaču,lanenomulju,asmirujeulaku.čitateljudolazinaštafelaju,smirisimakemikalijakoještipajuoči.Akojeuokviru,obveznojeiupaspartuu.Slovanaplatnukaopredmetiodjećenavješalici.

Kapljesnjihnasvestrane.crveno,plavo,žuto.Smeđe,zeleno,ljubičasto,zlatno.

Rečenicemokre.Nikaddaseosuše.


Rijekizkamena1RužicaBOšKOVIĆ

VODA U OKU

SvilenirupčićiipapirnatemaramiceNalicimaraznimPodnodvaokaNaugluusanaNizkrivuljuvratabrišuSlabostidokaze

Drhtavaramena,pognutaglava….UmislimasmoizgubljenogpetnaestogodišnjakaPrevareneženeUsamljenogsamca.Umislimapunimstrahapitamoseštosada?

IkadsuzeopetpotekuSlomljeniodajemosamodioistine.TihošapćemouvjeravajućisamisebeTihošapćemodanasboliglava.

1 Glavnom i odgovornom uredniku Motrišta

Poštovaniuredniče,

redovitoisazadovoljstvompratimčasopisMotrištačijisteglavniurednik,tesamzamijetiodabilje-žitesvaknjiževnadogađanjanaovimprostorima.Jednatakvovrijednapjesničkavečerdogodilose6.kolovoza2010.usklopuLjetnogfestivalaPočitelj2010.,podnazivomRijek iz kamena.Svimsudionicima,patakoimenibilabi iznimnačastdapjesmekojesmonapomenutojmanifestacijikazivalibuduobjavljeneuVašemcjenjenomčasopisu.UnaprijedsezahvaljujemisrdačnoVaspozdravljam.Spoštovanjem,LjuboKrmek

čapljina,26.kolovoza2010.


IvanaERIĆ

TRUDIM SE NAPISATI PJESMU

Trudimsenapisatipjesmu,alirukamipodrhtavakaodasebuni,kaodaneželiovupjesmu.Jelimogućedasamnakonsvegaizgubilastih,ononeštoštonasspaja,ljubavi?Pokušavamnapisatinekolikolijepihriječi,aliumojojdušikaodajerat,kaodanedozvoljavasreću.Jelimogućedasamnakonsvegaizgubilaradost,ononeštoštosamimala?Nastojimzavršitiovupjesmu,alineštodubokoumeniželiviše,želijoš...Kazujemiglasdušedasetrudim,dapokušavam,danastojimostvaritistihirećilijeperiječi,kaodaneželidazavršim.Dragimoj,ovapjesmabilabimnogoduža,kaoštojeovonebovisokoibeskrajno...Opisivalabihovuljubavkojuosjećam,ovuželjukojameobuzela.Zrncetugejerminedostajetvojemilovanje,dodir...Poljubac,zagrljaj,tvojariječ,oči...Nemamkomumrsitikosu,nemamkomurukulaganodotaknutiusnama...


JozoJAKIšA

NEPOZNATA ŽENO

sretamtenamjestugdjepožudasezdvajaipognemglavupredtvojomljepotomiskrušenoprijeđemcestukadtamoproriječesemojemisliinasamozazivljumepotom

ikakounevrijemeizoglavljenotijelozauzdatiikakonavrijemeodriješitiseunutarnjegzovaikakoseuočinjividpouzdatijeliriječišutjetiznajujelimojadušapraznajoškadsaznakakolađaneumitnoprimičesekrajuaitirazgrnulasibijeloprozirnorubljeisamoizazivašprobudilasižeđimojepotonulesvedubljeajabihsamodamogusišaoudubinupronašaovoduproglasiobihipobjednikaipriještoodnasžeđiodu

nepoznataženosretamtenamjestugdjepožudasezdvajaaitiaija


SonjaJURIĆ

MOJA HERCEGOVINA, MOJ MIT

(MojojbakiMari,kojamijesljubavljudarovalabezbrojstarihpriča,udugimzimskimnoćima,kraj«vatre»)

Prilipiliseuzameinedajuseodlipit,mojidičinjidani.

Kadsamsevaljalapolišću…naguvnupodnoJelkinekuće.Ališćemirisalonaumornebakinerukeitrošnebošče.

Kadsuvileplelepleteniceodkonjskihgrivaigolepjevalekrajizvoravode,svojompjesmomtjerajućivukoveuplaninu.

Kadsamnoćudugogledalazvijezdenaotvorenomnebusnovaizamišljalakakonajsjajnijapada,bašnamojdlan.

MojaHercegovina.ZemljaHercegovaimoja.Bakinapriča,mojmit.Bakinooko.Mojiokovi.

Jošsikćuposkocinakamenu,naduvaru,izaplota,izadrače,krajkupinaidivljihmalina.

Jošmežuljaburilovodenanejakimdječjimplećima,dokprolazimkrajstaroggroblja,dokmekućiprateočidivljemačke.

Ognjište,ganjak,pojataiizbajošmirišunadidovuškiju.

Jošjetustarikredenac.Ištokrla.Nanjojbakinrubac.

Ostalajenjezinapriča.Ostatćemojapjesma.


MarioKNEŽEVIĆ

NIJE VRIJEME ZA PTICE

Nijevrijemezaptice.Ne.Nijevrijemezaptice.

Pticepjevaju.Pticelete.Neboboje.

Pticepjevaju.PticeleteNestoje.

Nijevrijemezaptice,nijevrijemezaptice!Strpajmoihukavezoddebeležice!Takojetosada.Oprosti,izvini!Umodisusamotromipingvini.

Taštolićenamptice,daparajunebo?Zbognjihnevidimsunce,kaoštobihtreb’o.Upecajmoihnasjemenke,k’oribenaudiceJer,doista,nijevrijemezaptice!


LjuboKRMEK

ZBJEGO BIH S POVRŠI

Sidracmidajte

DausidrimtijeloDaseskrijemDakostizgrijem

UzrodicuUzcrnicuUzzemljicu

Džebrakmidajte

DanevideDaneznaduDamenekraduDameneimadu

Divljezvijeri

Kovaču

ZasijecikamenupločuSačinignijezdoslovuZapišidanemamništaDolimladostiZamolidanedotičuticalimaMojekosti

Ilikovaču

IzdubikamenicuNamomelicuNek’djevojkesnoćiKradomodnosekišnicu


AdmiralMAHIĆ SAMO JE JEDAN MUTADa,Duše!TkogoduPočiteljzaluta-nekupita:gdjejeMuta?čovjekstoljećimaprivrženvisiniPrijateljstva.Jutarnjojkahviivečernjojmilini.Odanvrhunskomdjelu:familiji!Inapočiteljskomčeluinadžamijiinacrkvici-Njegoverukepodupirumolitvunakojojjedaneugasisvjetloupokojniku!AlpopetsetrebanavrhzvjezdanoggugutaBosneiHercegovine-Popitistinuistine:samojejedanMuta!Da,Drugovi-svici!Mutaljubibojažljiveosvite!Nemojtedagaranite!


SrećkoMARIJANOVIĆ

DALEKO OD VAS

Nemasmislavidljivonestvarnuljepotudanaošinuticrnimkistomizdubokihgrlapticaiščupatiharmonijujutranestvarnonemojteuovenašeočizdraveodsnaispljunutipustošvašihdušaičarobninapitakzlaštogapomnopripravljateželimsvojojdjeciobjasnitiplavurazlikuizmeđunebaimoraisamdokučitičemutajstrahodbuđenjakadprozoromzaškripizoraanjenikoracipreleteterasomnećetenamupropastitiovajdalekonajčudnijidiodanakadasemalenatijelameškoljepodpokrivačimairastuizkrevetakaorosomprobuđenocvijećedalekoodvašihvijestiibesmislicanesvijestiinesrećeukojusvjesnotoneljigavatrakakolonevašihpodanika


PeroPAVLOVIĆ

INULA HELENIUM

Biljcičijicvjetoviljetiožarepoljemogdjetinjstva

Izanos,izaziv,izlaćenomanIprozračancvijetštosnomdragimrujiIščipkatćečipke,izibatomamIimebajatupeludnojvrulji

Izarise,zipka,pršizrnastgledImedensrknepcažeđanatrneIsrpastsrpanjsvićesrhovitslijedIlaticemiljasnebaserune

Inulahelenium,kadsidarakInulaconyza,ilibušinakIzvigorižarkimpjevomuzdarak

IspleteuomutakresastislakIcvateinulaoculus-christiPrednujemovimzaropetsmoisti


StjepanšEšELJ

POSLIJE KADA VEć SJENE

Poslije,kadavećsjenestječumoćPrednoć,urazdjeljedana,usutonVolimo,izićipodatrijem

Sjedimo,onako,opušteniPredraskošnimvrtomI,bogatimoseSjuga,brdimaNeretve,visovimaPelješca,Korčule,Lastova

Plovimo,morem,zrakomUokol,uuzduhUnasSmirajkrili


DanijelaVIcIĆ

HUTOVO

...staklasta površina vode...uvučena duboko...unu-tra...svjetluca...usmjeni...danainoći...oslikavanebo...kroz prizmu...svjetlosti...u koloritu...veličanstvenom...od crvenkasto-plamene... prozračne...pomiješane sljubičastom...plavičasto-prozirnom...do zrake sunca...krozoblake...prošlosti isadašnjosti...uHutovublatu...Desilo...

ponekiotok...usamljeno...razbacano...doarhipelaga...ljubavi...vode i neba...u tišini stapanja...odjekuje...tekponeki krik...ptīca...jedinstvenih...rijetkih...skrivenih...uljepoti...vode...prekrivene tajnom...morskih dubina...izgubljenogblaga...amfora...brodova...Desilo...tajnovito...jednom davno...nekada...u prizmisjećanja...svjetlosti...vode...ineba...podvélom...


BjondaVISKOVIĆ

SMISAO ŽIVOTA

Jasamsamokapumoru,jednakapljicauoceanimaljudi.Neznatna,malenaisitna,anekakoopet,Tebijakobitna.OsjetimljubavTvojukaduvedruljetnuvečerjednazvijezdasjasamozamene…Kadsuncesvojomtoplinompomilujejutarnjurosu,kadsepahuljasnježnaspustinamojukosu.KadamaglaobgrligradIizgubimsmisaousvemu,padamnaputuživotapodižemeTvojarukanježna…


SuadaTOZO

TOPLI POZDRAV IZ SIVOG PARIZA

K’ocigankakadjeboliglavaštopočelulijepikoluteŽivogakrumpiraPaihstegnerupcemšarenimTakoijaredamovaslovapoekranuilpapiruSrupcemrimanevještihstihoveVezujemK’odijeteštospavatnećeNoćkaddodjeHoćepričupusurukupjesmučašuvodeTakoijaželimsvetoPrijenegoUgrobodem--


OPSTANAKZamislitemogućnost.Ipostanitesjećanje!

OSTANAKOtišlajeodmene.

Dasevrati.

MALICIOZNOSTKada

pomislišdamožešvjerovati.Ljudima.

SUŠTINAMoja

sudbina.Dali?

LJUBAVKada

mipokažegestomanežezlom.

SabahudinHADŽIALIĆ

10minijaturaMILINA

Kadamediokritetneshvaća

daglupostičini!

SARAJEVOVatra

kojusamvolio.Vječna.

MOSTARGradrođenja

Mrtavdanas.

BUGOJNOGradživljenjaondašnjeg.

Uprocesuumiranja.

PJESMAKadaopstaneDaostane.Umeni.


SeadKORAJLIĆ

MEDIJSKA

TražeodmeneDapozornoslušamUdarnevijesti:Buknuonovirat

SačekajPočinjetvdnevnikSamodaprođureklameNovaludnica:Krvisuze

Saučešćeizfotelje

TražeodmeneDaseneopustimKrediteidugoveDanezaboravimDopingujumefinancijskimkolapsomSvjetskihrazmjera

TražeodmeneDakupujemdeterdžentTajitajPastuzazubeTuituAutoToitoNakredit

KremudakupimOdsuncadamebraniNenudeodbranuOdpljačkeUbistvaikriminala

AsadaNarodeIntervjuUštogljenipolitičarSkorojevićkibogatunTraumomtranzicijePravdaprivrednikolaps

DanijepalanoćIzašaobihprošetatiZeleniladasenagledajuOčiumorneVedrijuporukuMozguispranomDapošalju

Ovako:KaodasumeUpizdumaterinuodaslali

(Tešanj,14.10.2008.)


MehmedĐEDOVIĆ

NezovunjegabezrazlogaMujoMozakNatrunkuistinenaletjetćesasvimslučajnoinženjermašinstvafrancJozefPucvala.

francjebioporijeklom,rođenjemiživotomAustrijanac.Kaosrednjoškolac se ježiodjedovihpričaobosanskimvojnicimakoji suginuli

podaustrijskomzastavom.Tepričesuseunekurukugraničilesačudom,ačudojebilosvevećeštojedjedvišestario.Ilizbogtoga,ilićerazloziipakbitinadrugojstrani.Djeduje,ponjegovupriznanju,životspasiojedanodBosanacaiutomspaša-vanjuizgubiolijevuruku.NikadamutoPucvalastarijinijezaboravioidogrobaćegamučitisavjestzbogtogmladićakojimujekaooficirubiotekjedanodkurira.NakonrataBosanacjezaizgubljenurukuiodanostAustrijidobiosvepočasti,aodPucvaleličnoimnogonovca,alisestariipakpokajaoštoganijeostavionasvomimanjuakotrebaiprotivnjegovevolje.Takvuvjernostnijepronašaovišenikadauživotu,čaknimeđusvojimsinovima,izbogtogajejunaštvobosanskihvojnikabilosvevećeisveznačajniještojesmrtbilabliža.Načetvrtojgodinifakultetamržnjaiodvratnostkojujenekakopodsvjesno,abez

posebnog razloga, njegovao prema svemu što je Bosna, pronašla je svoju drugukrajnost.Možebitidarazlogetojnaglojpromjeniumišljenjumladog,kosatogAustrijancatreba

tražitiiuMelihiGrašić,kćerkiministranečegaudržavikojujefrancmrzioizhobija.Melihajebilaružna,alijeimalabujnegrudi,bilaje,doduše,iglupa,alijeimalatri

putavišenovcanegoon.UpočetkusekćerkaBosnegadilanafrancovuvisoku,suvo-njavufiguru,orlovskinosikozjubradicu,alijenakontrećegodinefakultetaiseksualneapstinencijepopustilapredfrancovimosmijehomidopustilamudauđeunjenstan,krevetinovčanik.Možebitidajetosamosporednirazlog,nofrancJozefPucvala,nakonštosejedva

osovionanogekada je toga jutranapuštaoMelihinkrevet,Bosnu jevidiousasvimdrugomsvjetlu.Ubrzo jepoželioposjetiti tuzačudnuzemlju,asanmuse,kaoštoto ibivakada

povalitekćerkujednogministra,makaronabilaružnakaoMeliha,atataministardržavekakvajeBosnaiHercegovina,iostvario.NijefrancuBosnuušaonakonju,kaoštojetonjegovdjedonomadučinio;ispod

haubecrnelimuzinedrijemalajecijelaergelapunokrvnih,plemenitihljepotana.


TajojepojedinicuuBečposlaoslužbenovozilo,aMelihajepožuriladamomku,tolikozaljubljenomunjenuzemlju,tuzemljuipokaže,idaga,onako,redaradi,upoznaisroditeljima.Prekinulisuvezučetiridanaisedamsatikasnije,jergaonanipodkojucijenunije

htjelaodvestinaćevape,desetupolaslukom,kakosuBosancigovorilinafakultetuisveseoblizivali.Bitćedasefrancnijesvidionitatiministrupajetajraskidljubavnevezeprošaobez

svađeislomljenihsrca.Jediniproblemjebioštosefrancodjednomnašaoutuđojzemlji,izbačenizvileu

centruSarajeva,samibezdovoljnonovacadasevratikući.Natommjestugajadočekalapodmuklamržnjakojujeosjećaoprematojzemljio

kojojjedjedgovoriodosmrti,zemljikojate,kakojedjedvolioreći,zavedeiostavi.Bezmaloseifrancudesiloisto.Kad se, stopirajući, u nekom raštimanomkombiju uspio izvući iz Sarajeva, pred

njimseotvoriodrugisvijet.Sarajevojegradkaoisvakidrugigradnasvijetu,tramvaji,semafori,zgrade,aonnijevoliogradove.JoškaoaustrijskipionirbiojenajmlađičlanplaninarskogdruštvaPeširizaljubioseupriroduljubavljukojaneprolazi.-OvojetaBosna–govoriojesebiubradu,zagledanukrajolikbrdairavnicakojisusesmjenjivali.Nakonpolasatazamornevožnjezahvaliosevozaču,ponosanštopoznajemalo

bosanskogjezika,inastaviodaljepješice.Netrebaisticatikakvočudojevisoki,nasmijanistranacizazivaokoddomaćegsta-

novništva,skojimsenijelibiostupitiukontakt.Jednisugagledalikaodijete,punisažaljenja,drugimusesmijali,trećisugapoku-

šavaliprevaritiibrzoodustajalikadabividjelidaodnjeganemoguimatikoristi,ačetvrtisupokušavaliodsvegapomalo.francsesamogluposmješkao.Inaonoštojerazumioištonije,reagiraojeistoi

najčešćeponavljao:-TojetaBosna.Sad,kakoje,kojimputemikojimprečicamaAustrijanacudarionaSalku,tonikone

možepotvrditi.čulosedasusenjihdvojicasreli,aoonomeštosečulo,kakokažestaraposlovica,

trebabezrezervevjerovati.Sdrugestrane,uvijekimaidrugastranaanijezgoregainjuposlušati…Matija Pejić u nekomdruštvu se hvalio da je u luksuznom restoranu, luksuznog

hotela,negdjeokoOlovaupoznaomladogAustrijancaobučenoguArmanijevoodijelo,punogpara,dasugavozilaslužbenakolaidajeodličnoznaonašjezik,akojijezik,toMatijanijerekao.Ostalisu,veliMatija,cijelidanćaskajućioneobaveznimstvarima,ženama,konjima,

BosniiAustriji.IstinajedasetevečeriMatijakućivratiopopriličnopijanidamujetrebaorazlogda

sekodženeizvadizanapravljenesvinjarijeipotrošenugutupara.ZnaseidaMatijavoliporučitionecureštosamedođuuhotelskusobuidatadaneštedinitipitakolikokošta.Tomusesverjeđedesi,alisedesi.PričaseidaimanekuljubavnicuokoVogošće,alitonikonijepotvrdio,nideman-

tirao,doduše.


AkojeMatijaibiosnekimucjelodnevnomrazgovoru,tosigurnonijefrancJozefPucvalajeronjemrzioodijela,nijesevozioniukakvimkolimaosimonomadkadajesMelihomdolaziouBosnu,atojebiloprije…kolikoonodana,inijeimaopara.Jezikje,doduše,znao,jergajedjednaučio,aliniizblizaonolikodobrokaoštotoMatotvrdi.Matija,dakle,ililažedaseopravdakodžene,ilijesreonekogadrugoga,anikako

Jozefa.Salkinotacse,nakongolemekišekojaseizlilanazemlju,uputioušumuugljive.

Ontvrdidajefrancapronašaomokrog,prehlađenogipromrzlogispodjednedebelebreze,sažaliosenanjegaipoveogakućiostavivšibranjegljivazadrugidan.Akonijednaodovedvijemogućeopcijenijeistinita,ondasusveprilikedajebilo

neštotreće.SveonoštoćesedešavatikasnijeipričekojećeomladomAustrijancuostatidosta izanjegadaseprepričavajupoBosni,ukazujuda jedrugamogućnostbližeistini.SalkinogocasuiznekograzlogaprozvaliMujoMozak.PravoimemujebiloIsmi-

har,aliganikonikada,panirođenamajka,nijetakozvao.SvimajebilolakšedagazovuMujoMozak.Sad,štosenjegovotacumjesnom

uredupojaviopijaniumjestoMujosinanazvaoIsmihar,zbogtogadruginisuhtjeliispa-štati;svisu,naime,sigurnidajeMujipravoimebašMujoidabigaiotactakoupisaouzvaničneknjigesamodanijebiopijan.PričaMujooSalkikaoštoisvakiotacosvomsinupriča,možebitijošmalovišei

slikovitije,tanezovugazadžabaMozak.TeSalkoovo,teSalkoono,tebiouMoskvikolikoonoputa,pauIndiji,aHongKongmudođekodrugakuća,madaneijedinajertajtisvudposvijetuimakuća,žena,prijatelja,aBogamiineprijatelja,madaneprijateljadostaimaiurodnomkraju,zavidnihdušmana,ugursuza;štomuje,izgleda,malobilopaihjeiposvijetunalazio.-Agdjejesadavašsin?-priupitaAustrijanacizmeđudvazalogajakrompirušekojamuse,onakogladnom,umedpretvorila.

-SalkojesaduVatikanu-Mujoćemirnogrickajućinokte.-UVatikanu-zabezeknusefranconakokakosesamostranciznajuzabezeknutikadseuBosnizateknu.

-Ja,uVatikanu,birajupapupagazvalidapripomogne.-Manijevaljda-francizbečiočiiutommomentujeMujisličionaonujunicukojujeprijetridanakupionapijaciuJošanici;pijacapodaleko,al’zbogjunicejevrijedilootići.štajefrancgovorionasvom,aštanatuđemjeziku,jedvadajeisamznao.Mujo

je,doduše,govoriosedam,asporazumjetseznaonajoščetiri jezika,pajerazumiofrancaitamogdjenikodruginebi.TogadanafrancnijeupoznaoSalku,alićegasretatigdjegoddakrene.Bitćedamuse

idejazaesejoSalkijavilabaštadakadsezamalonijeudaviokrompirušom,iliipaknije.Naime,iranijesuAustrijancikupilipametpoBosni,zapisivalijeiprodavalikaosvo-

ju,nijebilorazlogadaifrancneučiniisto.Onje,zapravo,svojumisijushvatiovrloozbiljno.Poštoseodmorio,najeoinapio

kodMuje,zaputiosenizBosnu.Sadajetobiodrugifranc,aneonajočajnistranac,izgubljenutuđojzemlji.Ovaj

francjeistraživao,gorioodželjedaupoznanepoznatoidasvomsvijetuprenesefan-tastičnupričuomisterioznomSalkiBosancu.


Joškaosrednjoškolacjevodaodebelu,buljookudjevojkukojajebiladostastarijaodnjega.Onajeradilaujednojmeđunarodnojorganizacijikojasebrinulazasigurnoststranacautuđimzemljama.Nazvaojesprvogtelefona,izjednekavaneporedsamogaputagdjeseprodavala

pečenapiletina,ionamuje,svasretnaštosejavio,prekoorganizacijeOdwallaomo-gućilasredstvaskojimajemogaokrenutiuavanturu.Sadajesvebilodrugačije,sadajenjegovboravakuovojzemljidobiodrugimiris.Takojefranckrenuodatraži.Kadaje,idućiodMuje,svratioulokalnukavanudaseosvježiprijenastavkaputa,

jedrakonobarica,kojasesavilakaorodnajabukapodtežinomvelikihsisa,nasmijalasekadajespomenuoMuju.Sad,zbogčegagajebašnjoj,kojanisčimvezenijeimala,spomenuo,teškojereći.Možebitidasudubokidekolteitraženjenačinadasezapoč-nerazgovorsaženomučinilisvoje.ZvalisujeHata.NasmijalasekaodaječuladobarvickadajefrancspomenuoMuju.

-JelimuNapoleonovajputstricodtetkeilijeipakostaopritomedanjegovalozapotičedirektnoodDaVinčija-ženajepokazivalarastavljenezube,žuteodcigaretaikave.

-ZaronnijeSalkinotac!?-kojegSalke,tonijetrebalonaglašavati.-Salkin,onostrašiloseoskodabudeSalkinotac.E,valajeblesasvojevrste,takvebu-dalaštinesenikonebisjetio.Tajtidobroneznanikojenjemuotac,daznakogajeonnapravio.NezovunjegazadžabaMujoMozak,budaletinajeto,svojevrste…JošsvaštajeHataoMujiispričalakaodagainijevoljelapreviše,afrancjeostao

potpunozbunjen.Ispade,kakomujeHatarekla,daMujonemadjece,nemožeihniimati,paiSalko,sveikadbihtio,nemožebitinjegov.IopetćeAustrijanacsebipostaviti istopitanje,neznajućidasuga imnogiprije

njegapostavljali.-PakojeondaSalko,zaBogamiloga!?HajdštojeMujolažovčina,sebije,al’kojetajSalko,odaklejeigdjeje,akojeMujovećslagaodajeuVatikanu,asvesuprilikedajeslagao?

-Aštototebebriga,Allahati?Nijeočekivaodamunajlogičnijeinajpametnijepitanjenaovomputu,nakojinijekrenuosvojomvoljom,postavi istrošenakonobaricaunekojzabačenojkafančini,adesilosebaštako.

-Pravozboriš,gospoja,nijemebrigaibudalasamštopitam.Nego,imalisobaukojimaputnikmožeprenoćiti?Sobajebilopajefrancneočekivanoostaonekolikodananatomčudnom,polu-

pustommjestu.Jelinoćuukrevetuimaodruštvo,neznase;gdjejeodatleotišao,nitosenezna,istokaoštonijeznanojelizaboravionaSalkuilijezanjegapriupitaojoškojiputpripovratkukući.UnjegovomkratkomzapisuoputupoBosninijesverečeno,vjerovatnojerjeon

želiodatakobude.Zapisipakpostoji,madajeodbačenmeđumanjebitneinevažnedokumentebečke

knjižnice.francnijeupoznaoSalku,anijedaniježelio.(IzromanaurukopisuOnajkojegnema)


IvoMijoANDRIĆ

Pismoiz1971.OvdjenijeriječoPismuiz1920.štogajeIvoAndrićnapisaoiuputiosvojojrodnoj

BosniiHercegovinikrozmisliiriječidošljaka,kojijeiznjeodlazionakonburnihratnihgodina.Pismaukojemuongovorijezikomcrnihčinjenica.Sasimpatijamapremalju-dimaizloženimoštricamapodjelaiunutarnjihrazdorakojisemogutumačitinaovakavilinaonakavnačin.ZavrijemeagresorskogratauBosni iHercegovini,aproživiosamgaipreživiou

Sarajevuizloženomagresorskimtopovima,minobacačimaidrugimubojitimoružjima,pročitaosamtopismo.Kaoimnogidrugiugroženiljudi,uuvjetimapatnjiistradanjakojimasubileizloženestotinehiljadaunesrećenihgrađana.Injihovamaterijalnadobrakojasunemilosrdnorazaranaiuništavana.Utomteškomvremenuiutakvimgrozomornimokolnostima,razumiosamPismoiz

1920.kaoopomenusvimanama,bezobzirakojemnaroduilivjeripripadali.Daseosvijesti-mo.Daseprizovemokpameti,kakobiprevaspitaliiizliječilioboljeleumoveunašimredo-vimakojibisvakiprijeporisporrješavalimržnjomioružjem.Natuđu,aliinavlastituštetu.Takosamshvatiopripovjednopismočovjekačije jespisateljskodjelonagrađeno

Nobelovomnagradomzaknjiževnost1961.godine.Takogaidanasdoživljavam,na-konštoje,voljomstranihposrednikauspostavljenmirumojoj,kaoiAndrićevojrodnojBosniiHercegovini.Inikakodrugačije!Najmanje,nekaonobelovčevonerazumijevanjebićanarodaskojimajeproživiodo-

bardiosvojemladosti.Skojimaseformiraoipostaonajpriznatijimpiscemusvjetskimokvirimasanašihprostora.Ijošmanjeodtoga,kaosjemenomzasijanjezlaimržnjemeđukonstitutivnimb-hnarodima.Mržnje,kojajedoveladokrvavogagresorskogime-đuetničkograta.Iligrađanskograta,kakogačestokrsterazniideolozi,političkimudraciiliobičninedobronamjernici.Takvuporukunisam iščitaosastranicaPisma iz1920.Kaonimnogidrugiumjereni

ljudi.Nekidrugi,nažalost,jesu.Ionisunobelovcaraspelinastupsrama.Optužilisugakaoposrednoguzročnikazazlakojasupočinililošiljudikojihjeuvijekbiloiuvijekćeihbiti.Posvudaiusvakovrijeme.Dokjesvijetaivijeka.Doksenedogodidrugikosmičkiprasak.Moždaćeinamene,zbogspominjanjapraska,bacitianatemu.Tiisti,ilinjimaslični.

Sadašnjiilidolazećiljudi.Svejedno.Nebrinemetajrizik.Primamganaznanje.Ne,kaoopomenu.Jer,opomenu,pišem.


TolikootomepripovjednomPismuiz1920.Onojetekuvodnatemajednomdrugompismu.Personalnom.Pisanommeni.Jezikomnobelovčevihmisli.Saopćompreporu-kom.Zamene,oporukom.Riječje,dakle,oPismuiz1971.Prijepolastoljećabiosampočetnipisac.Narodskimriječnikomreklobise–po-

četnik.Ispodmogačelaiizmogaperateklesuusvijetprvesuvislemisli.Pjesničkeinovinarske.Umneivrijednekolikoigodinekojesam,slakoćomnosio.Utimgodinamačovjekpočinjenjeumišljatikakojesvijetpostaoodnjega.Neon

odsvijeta,kakobistvarnotrebalo.Utakvomstanjujavljajusepogreškekojesekasnijemoguispraviti.Takosamija,uzredovneškole,pravuživotnuškoluučionavlastitimpogreškama.Uzpomoćdrugih.Paiuzpomoćmogaimenjakaiprezimenjaka,nobe-lovcaIveAndrića.Asvejepočelopismimaskrajašezdesetihipočetkasedamdesetihgodinaprošlo-

gastoljeća.Najprijemojima,potomAndrićevim.Itojednim.Ali,vrijednim.Iz1971.Kaomladpjesnik,pjesničić,kakosetopreciznijekaže,slaosampismanarazne

adrese.Uredakcijepisanihielektronskihmedija,znancimaipoznatimosobamaizjav-nogikulturnogživota.MeđunjimaiIviAndriću.činilomisetovažnimzakrčenjemogaknjiževnog inovinarskogputakojimsam trebaoproćidabihpostaoonoštodanasjesam.Književnikodformata.Nijevažnokolikogikakvog.Nobelovacnijeodgovorionamojaprvapisma.Prirodnonjegovojmaniriiknjiževnoj

veličini.Premdasamgajionadudaćeodgovorstići.Kada,nijemibilobitno.Utommladalačkomčekanjučijasugranice–vjeraistrpljenje,ispisivaosamnove

pjesmeipuniostranicepraznihrokovnika.Iotvaraovratakojasubilabezključa.Dostu-pnaradoznalcima,makakvihciljevainamjerabili.Nekisuodnjihotišliuproljeće68.Izazivajućivrijemeionekojisuupravljaliljudimai

stvarima.Tojebionjihovizbor.Injihovoprirodnoiljudskopravo,kojenijezakaznu.Jasamtogproljećaslaoglasuetar.Uomladinskomprogramudržavnogaradija.

Zajednosaskupinomljudisličnihnazoraistvaralačkihorjentacija.Zadojenidejompo-etike.Neopterećenideologijomvladajućepolitike.Zahvaljujućitakvomepristupuživotu,svojudemonstracijuulicomostvariosamšet-

njomdostanaIveAndrićauUliciproleterskihbrigada2a.U„belomgradu“,kakogaidanaszovu.Ispuniosamvlastituželjususretomsnobelovcem.Iponoviojegodinudanakasnije.Uistovrijemeinaistommjestu.Otomesamnapisaoesejiobjaviogaudvijemojeknjigeesejaiknjiževnihprikazateubosanskohercegovačkimihrvatskimlistovimaičasopisima.Naovomemjestuosusretimasnobelovcem,toliko.Narednihgodinanastaviosamkorespodencijuspiscem.Ujednomsmjeru,razumi-

jese.Slaosammurođendanskeinovogodišnječestitke.Dvaputsamposlaoipisma.Spjesmamainekimčlancimaiznovina.Uzjednuskromnuželjuivelikumolbu:damojepjesme,akoičemuvrijede,preporučinekomeodsvojihznanacaulistovimaičasopisi-mailiizdavačkimkućama.Načitanjeieventualnoobjavljivanje.Ni željunimolbunobelovacminije ispunio.S razlogom.Tadapoznatomnjemu.

Kasnijejasnimimeni.Umjestopreporukekojamunebiumanjilaknjiževnuveličinu,alibiugrozilanjegove

životneprincipe,poslaomijepismo.Pismoiz1971.


Iutompismunekolikorečenicesljedećegsadržaja.Zbogkratkoćecitiramihucjelini:

Beograd 22. juna 1971.Proleterskih brigada 2a

Dragi imenjače,

Oprostite što tek danas odgovaram na Vaše pismo od 7. o. m. Bolest me je sprečila da to učinim odmah. Nisam dobro sa zdravljem ni sada. Naro-čito teško mi pada što mi je mogućnost čitanja i pisanja ograničena. Lako je razumeti da to predstavlja težak poremećaj u mom radu. To je i razlog što nisam nikako u mogućnosti da Vam učinim po želji izraženoj u Vašem pismu.

Uveren sam da će Vaša poezija naći svoj put i zauzeti svoje mesto u knji-ževnosti, ali žao mi je što Vam nisam mogao i ja ukazati bar malo drugarske pomoći na tom putu.Želim Vam svako dobro, sa srdačnima pozdravom.

Vaš, I. Andrić

Timmijeriječimaodgovorionasvapitanjakojasammupostavio.Kratkoijasno.Bezuvijanjaipotcjenjivanja.Stručnoipoučno.Gotovooporučno.Pismojepostiglodvaznačajnaciljaumomeživotu.Prvi-primarnii,drugi-sekundarni.Primarnisamusvojiokaovlastitoživotnonačelokojegaseidanasdržim.Kolikogod

moguištodosljednije.Sveštosamdosadapostigaostvoreno je radom.Teškim.Upornim.Rovovskim.

Nitkomenijeprotežiraoniti guraou redovegdjeminijemjesto.Nisumehvalili nitinagrađivali,akotonisamdebelozaslužio.Nitisumebirali,akosesamnisamizabraoradomivlastitimdjelom.Neističemsebekaoprimjer,jertonepriličiozbiljnomčovjeku.Ističemporukukojusamslijedio.A,kojusampročitaouPismuiz1971.Nezbogsebe.Punosamtogauživotuprošaoipropatio.Već,zbogonihkojimasutakveporukedobrodošle.Atakvihjemnogo.Svudasu

posijaniokonasuoblikužita,aizničučestokaokukolj.Opakizarazan.Onisuproizvelidruštvorasapa,rataikorupcije.Društvolažii lopovluka.Ukojem

jesrećamanjineobičanzbiriliumnožaknesrećavećine.Gdjesenagrađujusvoji,anedobri.častizuzetcima,alinjihjemalo.Nepišemovoradisadašnjosti.Onajetakvakakvusmonaslijedili,slijediliisredili.

Dakakoiuneredili,paponovouneređeno,obnavljaliigradili.Pišemzbogbudućnostikojastiže,kolikosutra.I,kojutrebadočekatinanačinkako

priličivrstištojeprisvojilasvupametovogasvijeta.Nepoštujućidovoljnodrugeirušećisvepredsobom.


KaoštosutočinilijučeruHrvatskojiBosniiHercegovini.DanasuIrakuiAfganista-nu.Asutraćeistočinitinanekomdrugommjestu.Itakodonovogpraska.Zrnosamtevrsteistalomijedaneproniknemukukolj.Davrstuprodužim,štujućisvedrugo.Sveštosekreće.Ištolijepocvjeta.Zadobroovoga,nagrđenogsvijeta.


prijevodi

christophMEcKEL

DvanaestpjesamaO ISTORIJI UMJETNOSTI

viči, umjetnosti, viči i vrlo se tuži tebe sada niko više ne traži (LucasMoser,1431)Istorijaumjetnostibudućnostibićejedanposlovniizvještaj.Klasicimnogihvremena,osiguranevrijednostiGoya,Daumier,GeorgeGroszHommes singuliers(Baudelaire)prodajuseporastućojcijeni.Kleine Meisterostajuudepou,podaciinasloviukatalogu.

Osnovnipopisjevansnage,nonijednodjelo&stilneideadactadoksemoženačinitizanovac.Upresežućimpostupcimaizvankonkurencijevizijeiistinenovoseimeosvjetljavarekordimakrozprometnenadmašnim.

štampaifotografijesurobanakiloupredsoblju,Portobello,bulevar.cinčanapločaimajošvrijednostmetala,kaparezaantikvare,privatnike,limare.Bronzasetopipopadajućojcijeni,otesankamennestajeuniskogradnji.


Ubudućnostistvorenōpropadauvakuumu–avetinjskiprostorispunjenslikamabeztržišnevrijednostibezizgledanaprisustvo,kritiku,kontroverze,imenabezizgleda,slave,zvukapotvrđenasamasobom,privatnitrezorinapunjenislikamakojenikonevidje,zadužbinanepoželjna,moždaprimjenljivakaopoklonilrazmjenskavrijednost–nepoznatakaostubumoruveć900godina.

Nemarazlogazajadikovku.Uovomprostorunastaje,bezsponzoranečuvenmotivodfolije,blata,papira–možebitijednoisječenolicesanaslovomDuša noža.

KUćA JEDNOG MUŠKARCA

Odlučujućeukućijednogmuškarcajesužene,sefinovackompjuter,kola,telefonmoždajednapuška.

Odlučujućeukućijesteonsaminjegovoime.Možebiti,alisumuškarcirazličitikaonjihovekuće.Možebitijednačašazapićeknjiganadknjigamajedanpoglednadrveće.

Odlučujućeukućikojuživnastanjujemjesuvratakrozkojakućunapuštam,vidljiv,nevidljivusvjetlostidana,unoćisvedaljenapuštam.


LARI

Larisustari,nevidljivikaomiševi,tosuuvijekbili.Vazdušastikoraciotežali,zglobovipucketaju,tošuškanoću,čujemotokadsmobudni.Kudadaodu.Imajukućuinas,imajumoždasamojošmene,ijaželimdanoćudaljeokokućeidu,spraznimfenjerima,kojesuukraliodnašedjece.

PREDVEČERJE

Kućakojućedadijelenijesagrađenamjestonijeosnovanozemljanijeotkrivena.

Haljinenisunačinjeneimenajošnisuizmišljenasannemakrevetaabudućnostneznaništaoparkupijanihnarcisa.

Vrijemesebližikraju.Slijedijednanoćpotomjedandan,kojiosvijetliočiaonoštosečujenisudozivikosova

Dozivikosovausnijegu.


NOć

Samunoći,gostibijahuiščezli.Lutaojekoridorima,vatraizogledalaudarispramnjega,sjenkamuizgori.Stellujebioostaviozasobomuparkuhotela,podkedrovimaibrijestovima,stajalaje,čekajućiga,utamičekajućisvakenoći,poslijesvihdanaivečeri,prijesvakogjutra,mirišućinasandalovinu,sazatvorenimočima,dišući,manjedišući,bezdaha.Ali izlazi bijahu zaključani svjetlo u hodnicima ugašenoMiris sandalovine, šum drveća pokaza se kao varka.

BEZ SVJEDOKA

Postavišegauprostorsebipredočiirekoše:tinisibog.Aon:kakostetodokučili.

Bacišeganakamenjeiostavišedaležiukrviiranama,irekoše:tinisikamen.Aon:shvatilisteto.

Svukošemuhaljineicipeleismijašese:prijatelju,tisigo!Anjegovglas:Touprošćavastvar.

Popešesenasvojevoziloostavišedaležionoštopreostaodnjega,ipovikaše:Živoderteodnio!

Nisučuli,onvišenečusvojposljednjiglas:

Nistevisvjedocimojesmrti.


SAOPŠTENJE

SVIMPOSJETIOcIMA!

Nasajmištusenalazeorganizovaniprosjaciilopovi.Preporučujemodapazitenasvojnovac.

SVIMPUTNIcIMA!

Upodručjuaerodromanalazeseorganizovanebandeotmičara.Preporučujemodanestaneteuprtljagu.

SVIMŽIVIMA!

Namirnodopskompoprištunalazeseorganizovanigangoviubica.Preporučujemodaostanetenevidljivi.

SVIMMRTVIMA!

PosilnimruševinamakrećuseTimovivrbovnikazasljedećiživot.

OSTANITEDALEŽITE.

NEPOVRIJEĐEN

Zahtijevamdausopstvenomlikuinepovrijeđennestanemizovezemlje.Kadmespopaloraspoznavanje,kamenvećbješetu,bokser,naredba,kojomjemojaglavadatabudzašto.HoćudrumovimadaidemdaljeuzemljuJoal,kudzovepticaštouSuncejeletjelainijesagorjela.


SAN

Nećemoliprestatisasmrću.Nećemoliočitemeljnoispitatiiumračnojvodirasturiti.Nećemolidragibolrazbitiisirotibitiuradostikojaprvadođe.Nećemoliseotrgnutiodslamki.

Hoćemodaidemonasjeveriživimonapovjetarcu.Nikomenenedostajemo,adaćemodapoštasenastaruadresušalje.Unašemkrevetuspavajuprijatelji,tiinatelefonidu.Nemanassvedokživotaima,uParizusmoiletimouotvorenimmantilimaprekoPontaMirabeu.

Lijepjedannakrajuljeta,asuncenajboljiodsvihsvjetova.Dvijeiluzijedalje,iPariznamoruleži.četvrtakjezasljedećubankuilovajeopettuzakafuivinourestoranunacestizasjever.

Tojetekpočetak.Uotvorenimkolimavozimosekrozrječnuzemlju.Drumovikojivodeispodnebapaokomitoumore.Olistalizidovi,svejednogdjeostajemodokjesentraje.Julijinsmijehuosunčanojmagli.

Kolaprodamojednojgaražiuzaleđu.Koferjelagan,poklonimomantileiživimopješke.Olistalizidovi,svejednogdjeostajemodokjesentraje.Julijinsmijehuosunčanojmagli.


Uvečenakišidnevnisnovipotamne.Moglibismosadupotrijebitinašemantileivrućukafu.Petakjezasljedećubankuilovajeopettuzakafuivinourestoranunacestizasjever–tojetekpočetak.

Nećemoliprestatisasmrću.Nećemolidragisanrazbiti.Nećemoliseotrgnutiodsuncaitelegrafisatiprijateljimadadolazimokući.

Tojetekpočetak.Kojaćenamsekišnanoćuzeti,nakojojklupi.Koćeodnasdapreživisrećuijošjednomzbavilovuzašoljukafe.Gdjesuslamke.

RAZMAĐIJAVANJE

Lady,vašesugrudiprekrasne.Moglebizanjegabitiodvećlijepe,savršeneiskupe,tojeopasno.Očekujugahladnoćajastuka,krevetbezmirisa.

Htjelistemupokazatikožuikosu,datidaprepoznavašuljepotu,kojomćetedugoraspolagatikaonoćimaikrevetima,ljubavnicima,haljinamaividljivim,nevidljivimdijelovimagolotinje–

Lady,onvaspuštadaspavate.Adieu.Onide.


BLAGA

Naposljetku,prijenoštoserazdani,skupićudijelovesvojeigračkeionoštojeodstvarijoštu.

UkradenukvakusvrataOmbriasovespavaćekuće,tristaklenaokazamaskekralja,jednopreostalozaudarcimaispražnjeneočnedupljenjegovelude.

Svrakućuuhvatitiusrebrnoužeimetnutinasigurnomjestosvojupisaćumašinu,nakojojvršcimadvajunaprstakašesthiljadalijepihpogrešnihadresanapisah.

TakoćetodugoićidaljedokvelikisekovčegnenapuniinepozovemdaseuzmedanaarkudođemeđuprosjačkablagadobreZemlje.

MOTO

-kadabimogao,onbidoletioikadabimogao,svojebiudeprekoramenâkaokrilasvioisurvaobise,daistinitbude-

(pjesmeizzbirkiSeele des Messers,2006,iGottgewimmer,2010,©carlHanserVerlag)

Snjemačkogpreveoibilješkunapisao:Stevan Tontić

BILJEŠKA O AUTORU

christophMeckelrođenje1935.uBerlinu.Živiurodnomgraduifreiburgu.Pjesnik,pro-zaistilikovniumjetnik.Objaviojestotinjaknaslova.Nekeodpoznatijihpejsničkihzbirkusu:Nebelhörner(1959),Wildnisse(1962),Bei Lebzeiten zu singen(1967),Wen es angeht (1974),Souterrain(1984),Hundert Gedichte(1988),Zähne(2000),Blut im Schuh (2001),Seele des Messers(2006),Gottgewimmer (2010).Objaviojeivišepripovedačkihzbirkii romana.Dobitnikuglednihnagrada,kaoštosuRilkeova,Traklova,Schillerovprsten.Godine2006.primiojemeđunarodnuknjiževnunagradugradaNovogSada.Sarajevski«Buybook»objavićeknjiguizabranihMeckelovihpjesamauprijevoduStevanaTontića.


učilište

IvaBELJAN

RatimirJosipaMlakićaJosip Mlakić: Ljudi koji su sadili drveće, VBZ, Zagreb, 2010.

Većvišeodjednogadesetljeća,kolikojeprošloodobjavljivanjanjegovahvaljenogprvogromanaKadmaglestanu(2000.),JosipMlakićzaokupljapozornostčitateljskepublike,kakooneširetakoistručne,pokazujućisvakimnovimromanomizbirkompri-čadanijekratkotrajangostuknjiževnomsvemiru.Amoždabiseupravogostovanje,izpovršnakutagledano,očekivaloodinženjerastrojarstvarođenogistalnonastanjenogubosanskimzabitima,dalekoodmjestāštosesmatrajukulturnimiknjiževnimcentri-ma.1Mlakićseneuključujeniuaktualnebučnepolemikeionajdiokulturnih(ikulturno-političkih)zbivanjaštosenaprvipogledzamjećuje,štojenajglasniji,a,sdrugestrane,onupravoopitanjimaokojimasekopljai lomeutojgalami,progovarakoristećise,suverenoivećprepoznatljivo,umjetničkimpripovjednimmedijem.Od1997.godinedosadaobjavioječetirizbirkepripovijedaka:Puževakućica(1997.),

Odrazuvodi(2002.),Obiteljskaslika(2002.)iPonoćnosivo(2004.),jednupjesničkuzbir-ku:Očiandroida(2004.)tešestromana:prvijenacKadmaglestanu,kojimujepriskrbioizvrsnekritike,slijediojejednakouspješanromanŽiviimrtvi(2002.),pokojemjesnimljenistoimenifilm,apotomiromaničuvarimostova(2005.),Psiiklaunovi(2006.),Tragomzmijskekošuljice(2007.)teposljednji(zasad)–Ljudikojisusadilidrveće(2010.).

Prividan mirMlakićjepostaoprepoznatljivposvojojtematskojokosnici–ratuuBosniiHercego-

vini–prisutnojusvimnjegovimproznimdjelima,asimboličkičakiunaizgledudaljenuromanuTragomzmijskekošuljice,štotemuuzimaizbosanskoga17.stoljeća.Novimromanom ostaje vjeran svojoj osnovnoj tematskoj preokupaciji baveći se poraćem.Radnjasesmještauneimenovanigradićnabosanskohercegovačko-hrvatskojgranici,2

1 Rođenje1964.godineuBugojnu,aživiiradiuGornjemVakufu–Uskoplju,BosnaiHercegovina.2 „Gradizromanajefikcija.(…)Iakoseunjegovojfizionomijivrlolakomoguprepoznatifragmentistvarnihgradova,Gradnijenijedanodnjih.Ovojeromanoljudima,anegradovima.Prvosunastalilikovi,atekzatim,premanjima,kulise,Grad,oronuliostacinekedavnepredstave,ipotomejenajsličnijigradovimapremakojimajestvoren“(Ljudikojisusadilidrveće,str.9).


nastaousocijalističkovrijemeokotvorniceoružjaPobjeda,asadauporatnomstanjupropadanjaibeznađa.Pričanijekonzistentna,cjelinučitateljuspostavljanakraju,sla-žućifragmentenekolikorukavacaradnještopratesudbinešestoriceratnihveteranainjihovihobitelji.Likoveidogađajezapravoujedinjujuprostorgradaispecifičnaatmos-feraporaća,ukojojsedoimadajeratsamoizvanadovršen,atoprividnovrijememirasamojošvišepojačavarastrojenostpojedinacaizajednice.Braco,Slavko,Kapetan,Ivan,DraganiKarlotakonarazličite,auosnoviistenačine,

neuspijevajufunkcioniratiuporatnojsituaciji.BracinesepsihološketegobenajjasnijeočitujuubrakukojipropadaiunesposobnostidasasuprugomIvanomuspostavismi-slenijiibliskijiodnos.Slavko jepredsjednikmjesnebraniteljskeudruge inajvišeucijeloj skupini sklon

konfliktima:bijes istrahiskaljujeužučnimprotestimaprotivmjesnogasilnika idilerateusukobimasnjimizražavaslomzajedničkihvelikihočekivanja.NjegovjebraksaSabinomtakođernarušen.Kapetan,takonazvanzbogčinauJNA,živismajkom,čangrizavomiuplašenom

staricomkojagakontroliraimučnonadnjimjadikuje.Kapetantrpistrašnebolovezbogišijasa,kojigaje,paradoksalno,ujednomtrenutkusvojimpojavljivanjemodvratioodželjeza„odlaskom“ jer jebolpostalapoveznicasosjećajemzaživot i trgnulaga izopasnastanjabezgraniceizmeđupadanjausanibudnosti.Ivan jealkoholičarkoji redovnopijeuMagnumu,Bracinukafićugdjeseskupina

sastaje,asuprugaSanjaisinRobertvraćajumusenakonnekolikogodinaprovedenihuBerlinu.Sanjinaodlukadasevrati,premdajesklonavezisastabilnimiracionalnimNijemcemHermanom,vezanajezasina,kojiseuBerlinupočeodrogirati.DraganjebivšinarkomankojinapuštasupruguiZagrebkakobiotišaokljudimas

kojimajeproveoratnovrijemetenašaoprividnoutočišteodsamogasebe.NakoncujetuKarlo,najmlađiodnjih,koji„službeno“bolujeodPTSP-a,bolestičije

postojanjevećinanjegovihratnihprijateljažučnoniječe.Karlojesvjestanbolestiipatiodprisilnepotrebedabrojikoraketesetakouteknenekomoblikusigurnosti,pasvakokretanjepootvorenuprostorupratibrojanjem,mjerenjemudaljenostiodmjestadomje-staiusklađivanjembrojanjasritmomkakvazvukaizokoline.RedovitoodlaziubolnicuizaljubljenjeugluhonijemubolničarkuZdenku,skojomkomunicirapišućipobloku.Osimnjihpričauključujeinekolikolikovaizgrada.NaprvomjemjestutuPropovjed-

nik,mjesnaludaibeskućnik,imedobiozbogtogaštotumaragradomiglasnoizvikujerečeniceizBiblije,redovitoihpratećipsovkama.PropovjednikjebivšiInženjer,čovjekkojijeprojektiraotvornicuPobjedaimostprekorijeke,dvanajvažnijaobjektaugradu.OsimnjegasutuArifiDominko,bivšitvorničkičuvari,kojiigodinamanakonnjezina

uništenjaipustošenjadolazenasvoja„radnamjesta“iuporno„čuvaju“propaluipra-znugrađevinu.VažanjeakteriDoktor,liječnikumjesnojbolnici,štoplijenipozornostsvojimnekonvencionalnimmetodamaiterapijomčitanjem.

Pripovjedači i znanjeOsimpotematskojosnovi,Mlakićjeprepoznatljivost izgradioipripovjednomteh-

nikom,čijemogućnostisvjesnoistražuje,upuštajućisepočestoiueksperimentiranje.Noviromanobilježavajunekeodnjegovihpripovjedačkihkonstanti.Pričajeorganizira-naufragmentimapačitateljpratinekolikousporednihradnji,vezanihzanabrojeneak-


tere,kojesemjestimičnospajajuiisprepleću,anerijetkoseistidogađajipripovijedajuizperspektivarazličitihlikova.Pripovijedanjeneslijedikronološkired,sadašnjostsečestoprekidanizovimaasocijacijanaprošledogađaje iliprojekcijamaubudućnost.Nema„junaka“pričeutradicionalnomsmisluriječi.Nemanisredišnjegadogađaja,negosva-kaodpojedinačnihpričaimatočkukulminacijeiraspleta,dabikrajromanaujediniopojedinačnepričeusimboličnučinusadnjedrveća,pokojemjeromanidobioime.Mlakić kombinira dvije pripovjedačke perspektive: „izvanjskoga“ pripovjedača

kojinesudjelujena razini likova ipripovijedau3. licu, tepripovijedanjeu1. licupripovjedačakoji jeujednoi lik.PritomsesamoodlomcioKarlupripovijedajunapotonjinačin.JedinoKarlo,dakle,pripovijedasamosebi,dokosvimdrugimakte-rimapripovijedaizvanjskipripovjedač.Tadistinkcija,dakako,nijeslučajnaikasnijećusenjomepozabaviti.PripovjednatehnikakojomseMlakićumješnokoristikarakterističnajezasuvreme-

nuprozuiekvivalentjenačinanakojipromatračkasvijestdoživljavasvijetokosebeinjegovsmisao:fragmentarnostkaostrukturnonačelosugeriragubljenjepovjerenjauredicjelovitost,anarušenakronologijaizrazjegubitkaosjećajazaporedakikakavop-ćenitismisao,izražentradicionalnomtehnikomracionalnogipostupnogpripovijedanja.Izostanaktradicionalnogtipajunakaizostanakjedjelatnogagensakojisvojimpostup-cimamijenjatijekzbivanja,ukoristakteraštoihzbivanje„nosisasobom“.Pripovjedači,čakikadpripovijedajuu3.licu,nisuklasičnisveznajućipripovjedači

jer,premdanesudjelujuuispripovijedanomsvijetu,neposjedujuopćenitoznanjekojeihčinisuperiornimauodnosunapriču.Takosepripovijedanjeu1.i3.licuuromanunerazlikujeuvažnojosobini:nemapotpuneizvanjskostiipripovjedačkeobjektivnostijernitkonezahvaćacjelinunegosamofragmentsvijeta.Drugimriječima,pripovjedačznakolikoilikoviineupuštaseniukakvaopćatumačenjaniuiznalaženjekakvaopćenitasmisla,biloupovijesnim,nacionalnim,religioznimilifilozofskimkomentarima.Prikrivenje,nepristranopratitijekdogađaja,simulirajućinemiješanjeunjihovoprotjecanje,uno-sećipritompočestoupripovijedanjetehničkepodatkepoputmjera,udaljenosti,slijedasvakodnevnihradnjiisl.TakoMlakićevprepoznatljivpripovjednimodel,primijenjeniuovomromanu,uključujepripovjedačkudistanciranost,odsutnostkomentaranaekspli-citnojrazinitekstaiekonomičnostizraza,mjestimičnogotovohemingvejskisvedenognainformaciju.

Metafore propadanjaMlakićevesuproze,patakoinoviroman,kaoiumjetničkopripovijedanjeuopće,

dvostrukokodiranepanudeidvijerazinečitanja.Prvajerazinadoslovna,iovdjejeto priča o poratnom stanju u bosanskohercegovačkomgradiću, a druga je razinasimbolička.Moglobi se rećida svi elementi romana–od likova,prekodogađaja,dijaloga,predmeta,prostora,vremenadopripovjedačketehnike–posjedujubogatmetaforičkipotencijal.KaoosnovnametaforafunkcioniraMlakićevgrad,boljenapisatiGrad,jeroninije

tektipičanpograničnigradić,negometaforadegradacijeuređenihiuljuđenihljudskihzajednica – što u tradicionalnoj književnosti grad upravo i simbolizira.Mlakićev jeGradpropalaljudskazajednica,zajednicatekpočinjenicizajedničkogdijeljenjapro-stora,alineipodrugimatributimaštobitrebaliobilježavatiljudskuzajednicunavišoj


raziniuređenosti–nesamotehničkenegoiduhovne.KrozGradprotječerijeka–astarisugradovinastajaliokorijeka–koja,također,nosisnažansimboličkipotencijal:rijekajeuvijekmutna,nabujala,prijeteća;rijekaserazlijevaiugrožava,asdrugestra-nesnažnoiracionalnoprivlači.Rijekauromanugubiuobičajeneatributeplodnosti,čistoće,izmjeneipokretatepoprimasimbolikupodsvjesnogaimutnog.Mostprekorijeke,uztvornicunajvažnijiobjekt,sagradiojeInženjer–sadamjesnaludakojuzovuPropovjednikom.Ratigradudruženesumetafore:oslobađanjemtijekomrataratnicinisu„ubilizmajai

vratiliseugrad“(str.121.)jerjezmajmetaforaizlegendarnetradiciještopredstavljapri-jetnjuunutarnjemgradu,atajratuvijektrajeteposlijeizvanjskogaratapostajejošteži.MetaforigradapridruženjeimetaforičkipotencijaltvornicePobjeda,smještenepoput

utvrdeuusjeklini ispodplanine.Tvornica jevišestrukosimbolična:grad jeorganiziranokonjeizbognje,predstavljalajeuspjehljudskogarada,zapošljavalastanovništvokojesezbognjeidoseljavalo,uređivalaradneodnosepoutvrđenomredu.Isamojojjeimesimbolično,ukontekstuvremenaromana ironično-tragično.Međutim,bujanje tvorniceigradanikakonepredstavljaneko„bolje“vrijemedokganijeneko„gore“vrijemezau-stavilo,negojetajrastsamusebinosiosvojupropast.Pobjedajebilatvornicaoružja,napredovalajeiširilasezahvaljujućiproizvodnjigranatazabliskoistočnaratišta,dabinakoncuisamabilauništenaipokradenaupravo–uratu.Tvornicajeuromanumetaforadegradacijeradainjegovesvrsishodnosti,temetaforadegradacijetehnologije.Degradacijuljudskogaradasimbolizirajui„Pavlovljevipsi“,besmisleničuvaritvor-

nice.Ljudskipostupcigubeusmjerenostisvrsishodnost;ljudipostajuuvjetovaneživo-tinjeilimehaničkelutkicekojesekrećubezvlastitevolje,zahvaljujućinesvjesnumeha-nizmuštoihpokreće.Prestajubiti„junaci“izknjiževnetradicijekojidjelatnosudjelujuuživotuipovijesti.Bivšiseratnici, također,nekrećuposlobodnojvolji,negosuzarobljenicivlastitih

unutarnjihzmajeva.3Živeuprošlostiiliprojiciranojbudućnosti,stalnonarubuizmeđurazumailudila,niječućibolestiopirućisealkoholomilibijesomokrenutimvani.Njihovunaravdobroizražavajedansimbol:Bracinporculanskipaskojiizgledaopasnoiprijete-će,aliserasipautisućukomadićakadapadnenačvrstotlo.4Ljudisinvaliditetompostajumetafora:ljudibeznoguiliruku,ljudisumjetnim,mehanič-

kimdijelovima,ilianksiozni,depresivniinabilokojinačinbolesniljudi,simbolizirajunepot-punost,oštećenostinecjelovitost.čovjek,kojibitrebaobiticjelina,nemaneštoštogačinicjelinom,atojenamaterijalnojpovršinisimboliziranofizičkimilipsihičkimnedostatkom.Ljudskudegradacijupojačavajošjedanelement:djeca.Onagubeuobičajeneatri-

butenevinostiineiskvarenostitesezanjihvežeokrutnost,raspuštenostipreranaslič-

3 Motoromana,uzetskrajaBorgesovepričeAsterionovakuća,ispričane(upravodoposljednjihdvijurečenica)izperspektivemitskogčudovištaMinotaurakojičekasvogosloboditelja,višestrukojeznako-vitipružamogućnostpovezivanjasosnovnimtemamaromana:„Namjedenommačubljesnejutarnjesunce.Višenijebilonitragakrvi.‘NećešmivjerovatiArijadno’,rečeTezej.‘Minotaurgotovonijepružionikakavotpor.’“4 Mlakićsenabrojnimmjestimapoigravapredmetimainjihovommogućomsimbolikom,a jedna-kotako iknjiževnimi filmskimžanrovima,obrćućinjihoveuobičajenežanrovskekonvencije.Takosežanromvestern-romanapoigravaudijelugdjepropaliveteranispremajuobračunkodcorrala,kafićamjesnogadilera.Stvarnascenauusporedbisfunkcioniranjemžanravesternatakopoprimakomično-tragičnedimenzije.


nostodraslima.KadaDragandolaziugrad,primjećujenaulaskusnažnusliku:djecakojamigoljeporuševinamakućaismišljajusvojeopasneigreučinemusesličnašta-korima.štakorkaometaforazadjecufunkcioniraucjeliniromananeobičnosnažnoipojačavadojampropadanjasvegaštojeljudskousvojojesenciji.Tomesepridružujunefunkcionalnibrakoviiobiteljikaometaforepropastiosnovnihljudskihveza.Rasapusepridružuju i religioznisimboli.Grad je izgubiohramove:svesubogo-

moljesrušeneuratu.Odcrkvesuostalačetirizidaukojanesmetanopljuštikiša.Odreligioznihjeznakovaostaojedinogolemiželjeznikriž,kojisnalazisimboličnasudbina:Robert,dječakpovratnikizBerlina,zajednosdvojicommjesnihdječakakradekrižizsrušenecrkve i u komadimaga želi prodati u staro željezo kakobi kupio „tablete“.Općojdegradacijitakosepridružujeidegradacijareligioznosti:uGraduštonemahra-ma,nemavertikalu,poulicama„propovijeda“Propovjednik,mjesnaludakojauzvikujebiblijskecitatepratećiihpsovanjem.Simbolikajesnažna:upotonulomGradu-svijetuulogupropovjednikaigrajuporemećeniljudi,kojiriječiizsvetihknjigaizgovarajubezrazumaisvjesnaznanja,kaoubljeskovimaštodolazeizpomračenesvijesti.Tradicio-nalnajereligioznostpotonulanadno.Ženskilikoviuromanutakođernosesloženmetaforičkipotencijal.Ženesupopratni

likovi,suprugeimajkečijisuživotiudomino-efektuzahvaćeninesrećomnjihovihmuže-vaisinova.Alioneuumjetničkojcjeliniromanasimbolizirajuiženskonačelousvijetu,štojepotisnutoudrugiplan,aosimtoganarušenouosnovnimsvojimosobinama:Iva-najenerotkinja,Kapetanovajemajkastaricakojaseneuspijevanositisasvojombolipanjomesnažnoopterećujesina,Sanjaježenaalkoholičaraimajkamladognarkoma-na,aMirnajepreljubnica.Takvostanježenskihlikovauromanusimbolizirapropadanjeosobinaženskestranečovjeka:emotivnosti, intuitivnosti,povezanosti sdomom i saživotom.Usvijeturomanapomicanježenskihlikovanarubnaglašavamuškonačelo:racionalnost,tehničko-logičkiporedak,aktivnost,ateosobine,prenaglašeneibezrav-noteže,isamedoživljavajusvojrasapibesmisao.Ipripovjednatehnika,kojase,kakojerečeno,oslanjanaprostorno-logičkeodnose,sugeriratakvuneravnotežu.MlakićevsvijetupropadanjusadržiisimbolesmislaulikovimaKarlaiZdenke.Karlo

bolujeodPTSP-a.UromanujejasnodaisvidrugiakteribolujuodPTSP-a,aliupornoniječuisamopostojanjetebolestiteimsesimptomipojavljujuudrukčijimoblicima:ne-snosnimbolovima,agresiji,alkoholizmu,tjeskobi,društvenojiobiteljskojrastrojenostiiuopćenemogućnostidauspostavestvaranodnossdrugimljudima.JedinajerazlikautomeštojeKarlosvjestansvogastanjaipriznajega.Jedinoseon„svjesno“boji.Alisetonamećekaoključnarazlika:onajtkoprihvaćakaospokušavauspostavitired.ToseuKarlaizražavakaoprisilabrojanja,pokušajdaseuteknenečemsigurnominepromje-njivom,brojčanimodnosimakojimasesvemožeizraziti,pravilnostima,izvjesnostimaštosubranaodpotpunogarastrojstvauma.Karlojemetaforaodnosaizmeđubolestiizdravlja,odnosnoludilairazuma.Pritom

seludilo,odnosnobolest,promatrauširemsmislu,kaobolestsvijeta,minimalnoizra-ženaupojedinomljudskombiću.Oništoniječupostojanjebolesti,oništohoćedajesveuredu,nedolazedoreda,dapače,neredimsvesnažnijeprijeti.Onajtkopostajesvjestanbolestiikaosatesvjesnoulaziuvlastitikaos,dolazidoreda.ZatojedinoKarlo,kakojeranijenapomenuto,sampripovijedaosebi.Njegovisufragmentipričeispričaniu1.licujersenadajedajejedinoonsvjestansebepasamoonimožegovoritisamo


sebi,aosvimadrugimagovoriizvanjskipripovjedač:onajtkonijesvjestan,kaodainepostoji,onspava.Karlosezaljubljujeubolničarku,štojetakođersimbolično,itougluhonijemubolni-

čarku,učijemsvijetunepostojezvukovi,aBracouromanunajednomemjestukažeda“užasunasulaziprekoušiju“(str.86).Takogluhonijemabolničarkauromanufunkcio-nirakaoslijepadjevojkauknjiževnostisimbolizma(sjetimosesamoMatoševacvijetasraskršća):čistainedotaknutaužasomštoispunjagradinjegovestanovnike.ZdenkaiKarlokomunicirajupišući,adoksepiše,šutise:pisanjepostajesimboluspostavljanjasmisla,natraguRiječi-SmislakaopočetkasvegaizIvanovaevanđelja,kojeseiizravnocitirauromanu.SloženaisugestivnaMlakićevaprozaimatočkuslabijuuodnosunacjelinuromana,

atojezavršetak.Ljudikojiporedakponovnouspostavljajusimboličnosadećidrvećeipratećigakakoraste,podutjecajemDoktora,5neštosuznačenjskislabijametaforau odnosuna suptilnijumetaforikudrugih elemenata romana.Mlakićeva sposobnostdazavršetkomromanazaokružiumjetničkukompozicijunajboljejedošladoizražajauMaglamaiŽivimaimrtvima,dokkrajDrvećazanijansupadaispod(sjajne)razineostatkaromana.

Drveće i šuma: mjesto u romanesknom opusuMlakićiunovomromanuostajekodtematizacijerazličitihaspekataratauBiH.Ro-

maniKadmaglestanuiŽiviimrtvibavilisuseizravnoratom,Psiiklaunovirazdobljemuočinjegovapočetka,ačuvarimostovaporaćem,konkretnopričomoprognanicimaizbosanskePosavineuHrvatskoj.MeđuromanimajejedinaiznimkaTragomzmijskeko-šuljice,smještenu17.stoljeće.Međutim,ionse,andrićevski,bavipoviješćukakobiiznjeiščitaoaktualnetemeialudiraonaponovljivostsukobainesrećenaistomprostoruurazličitimvremenima.6Simbolikaprostora,likova,predmeta,prirodnihpojavaiodgovarajućihpripovjedač-

kihtehnikatakođerjekonstantanjegovaopusa:spomenutćuteksimbolikumáglā (Kadmagle stanu), snijega, zmije (Tragom zmijske košuljice), hladnoće,mostova (čuvarimostova),crno-bijelogakolorita(Ponoćnosivo)…štosepripovjednihpostupakatiče,noviromansprethodnimapovezujefragmen-

tarnostkaostrukturnonačelo(osobitokarakterističnazaromanKadmaglestanu,kojinosipodnaslov: romanu24slike),potomnelinearnanaracija,odnosnonarušavanjekronologije,tekombiniranjepripovjedačkihperspektiva.ZaMlakićevojepripovijedanjepostalakarakterističnaspomenutapripovjednadistancateekonomičanizraz,narativne

5 Doktorjevažanlikustrukturiromanaimožesepromatratikaometaforaliječenja,neizvanjskogadakako,negoliječenjakaoljudskogunutarnjegpotencijala.Zbogtogasuinjegovemetodenekonven-cionalneičestoseoslanjajunaefektšoka.Međutimuizvedbije,pomomemišljenju,Doktornajkonven-cionalnijilikuromanujerseunjegovojkarakterizacijikoristepostupcištosučestinventarfilmovasličnetematike(američkihuprvomeredu).6 IstijemotivMlakićnanovijemvremenskomrasponuobradiouŽivimaimrtvima:dvijeparalelnerad-njepratedvijeskupinevojnikaudvamaratovima–posljednjemratuiDrugomsvjetskom–adogađajise,premdavremenskiudaljeni,izjednačavajunaistomprostoru.ProstorGrobnogapoljaicrnihvoda(isvojimimenomsimboličan),gdjegeneracijevojnikaizrazličitihratovastravičnoginuipokapajuse,tenakrajuromanafantastičniprostorgrobljagdjesesusrećuživiimrtvi,ujedinjujevojskeizrazličitihvremenainamećesekaometaforaponovljivostipokoljaistraha.


osobineštoihvještoostvarujeizmeđuostalogizahvaljujućiizborupripovjedača,odno-sno„povjeravanju“pripovijedanjakojemakteruunutarromana,kojemponaraviiod-govaratakavnačinizražavanja.UtomjesmisluzanimljivromanPsiiklaunovi,ispričanizdječjeperspektive.Učinakjetakvoganačinapripovijedanjakarakterističnaatmosferatjeskobeipraznineštozahvaćanjegovpripovjednisvijet.Zanimljivu iznimkuodpravilapredstavljapovijesniromanTragomzmijskekošu-

ljice.7PripovjedačjefraIvoLašvanin,aromansimuliranjegovekroničarskezapise,u kojima, umaniri franjevačkih ljetopisa, pripovijeda o onome što je doživio ili oddrugihčuo.8OdmakodzaMlakićakarakterističnapripovijedanjaosobitočinekroni-čareva filozofičnost,odnosno interpoliranepripovjedačkegeneralizacijeo različitimopćenitimpitanjima,kojimaseMlakićudrugimprozamanebavinatakavnačin,tejezičnabujnostnasuprotuobičajenojekonomičnosti.Objesuosobineiovdjezadaneizborompripovjedača,aliikaointerpretacijaAndrićevepripovjedačkeumjetnosti,čijijeMlakićpoklonik.9

Premdavezanzaistuključnutemu,rat,Mlakićzapravovariranjempripovjednihpo-stupakaipažljivomgradnjompripovjednesimbolikeprenosiosnovnutemunarazinuratakaometaforesvijesti.Osnovnasetematskapreokupacijautompostupkurazlaženanizsvojihsemantičkihsastavnica,akaokrajnjeinajapstraktnijeizdvajajuseoprekerazum/ludilo iživot/smrt.Kaouposljednjem, iuprethodnimseromanimaanalizirajuoveoprekeiispitujesenjihovauobičajenapercepcija.KaoštoKarlo,jedinideklarirani„bolesnik“,postajenagovještajrazumaizdravlja,tako,primjerice,iJakovuMaglama,premdasmještennapsihijatriji,svojimpisanjemirazmišljanjemzapravodovodiupita-njerelevantnostuobičajenapoimanjazdravograzuma.Povezanostomtemom,uromanuŽiviimrtviMlakićrelativiziraoprekuživot/smrt,

itonajsnažnijeuzavršniciromana,ufantastičnojscenigrobljagdjesesusrećuživi imrtvi,zapravosvimrtvi,samoštose„redomsahranjuju“,kakoglasimotoromana,uzetizAndrićeveTravničkekronike.SveMlakićeveprozeoblikujuumjetničkistavosvijetukojinastanjujumrtviibolesniljudi,kojisekrećupomehaničkimzakonimakojimasamineupravljaju,opterećenitjeskobom,strahomikaosom.

Partikularno i univerzalnoVažnajeosobinaMlakićevapripovijedanjanepostojanješiregakonteksta–nacio-

nalnog,povijesnog,političkog,religioznog,filozofskog,panimoralnoguuobičajenomsmisluriječi–okopojedinačnihdogađajaidoživljaja.Takavnačinpripovijedanjaostva-rujeosobitosnažneučinkesobziromnaosnovnu temu jerbiseupravozbogratnetemeočekivaokontekst.

7 Zaplet jeovdjeposuđen iz kriminalističkih romanazbogdinamizacije radnje,apomnogočemupodsjećanaImeružeUmbertaEca:krvavaubojstvairedovnik-istražiteljsvakakosupodudaranokvir,aorganizacijapoglavljapremačetrnaestpostajaKrižnogaputaanalognajeorganizacijiEcovaromanaujedantjedan,segmentiranpremamolitvičasovaiponjojuspostavljenomreduubenediktinskojopatiji.8 Isamojeimealuzijanafranjevačkogljetopiscaiz18.stoljećafraNikoluLašvanina,piscaLjetopisa,vezanogzafojničkisamostan.9 SposobnostuspješnaeksperimentiranjaspripovjednimtehnikamapokazaojeMlakićinadrugimmjestima,osobitoupripovjedačkiveomazanimljivoj,anedovoljnospominjanoj,zbircipričaObiteljskaslika,gdjespretnoikreativnousvakojoddesetpričasimuliradiskurspojednogapoznatogpripovjedača,istodobnogareinterpretirajući.


AliMlakićneodgovarana„velika“pitanja,odnosnonenaonaštoseuobičajenodrževelikima.Pripovjedačiunjegovim romanimanegovoreoopćenitimuzrocima iokolnostimaratova,negosamoopartikularnimineposrednim;nedajuinformacijeopočetcimairazlozimanaopćemplanu,negosamonasuženompojedinačnom.Pripo-vjedačznakolikoipojedinciukonkretnojpriči,neviše.Takoseznanjesvodinaparcijal-no,suženodokonkretnogakteraidogađaja,bezkontekstaukakvimopćimciljevima.Nemaopćenitosti,aprematomenemanikonačnaznanja,sigurnostiiliispravnosti.Takavsvijetlišenjekonvencionalnogopćegsmislaizadržavasamoonajštoseod-

nosinakonkretnusituaciju.Nemagovoraonaciji,pravdiibudućnosti,akadima,takavjegovor izrazitosmiješaniuneskladusblatom,krvlju istrahomkojisuneposrednastvarnostakteranjegovapripovjednogsvijeta.RomanPsiiklaunovi,kojitematiziravri-jemeneposrednoprijepočetkarata,takođernijeutompogleduiznimkanegopotvrda.Naimenitajseromannebaviuzrocimaratausmisluukojemsebavepublicistikailihistoriografija,nego„iznutra“, izporemećajausamimljudima,nagovještavapočetakkaosa.PritomseslužimetaforomsvijetaizkultnogafilmaKototamopeva,autobusom,štosekrećeuSarajevovozećiljudenapredizbornimitingifunkcionirakaodržavaumalomilisvijetumalom.Infantilnapripovjednaperspektiva,svakakosimbolično,isko-rištenajeupravouromanukojisebavipredratnimvremenom.UMlakićevimromanimanemakrupnihplanovavojskipodoružjem,kakvejedonosi-

latradicionalnaepika,anemaniširokogapovijesnogilisocijalnogkonteksta,kakavdo-noseromaniodrealizmanaovamo.Pripovijedasesamoopojedinačnomikonkretnom,apripovjedačnekomentira,negeneralizira,ne iznosinikakvauopćavanja.Tajnačinpripovijedanjaproizvodinajsnažnijiučinak:kakonemaopćegaplana,pojedinačnostjelišenasmisla.PripovjedačiuMlakićevimromanimainepokušavajupronaćiopćismi-saopanjegovilikovidolazeudodirsbesmislomiludilom.Međutim,sveseuobičajeneuniverzalije–nacionalne,povijesne,religiozneilimoralne–doimajupotrošenimapabivraćanjenjimabilosamozaklanjanjeodbesmisla,gotovozavaravanje.Teški jekaosnemogućepremostitiuobičajenimoprekamapravda/nepravda,dobro/zlo,mi/onijerjepostaloočevidnodaonenefunkcioniraju.Nemanisveprisutnedistinkcijeneprijateljaižrtve,odnosnopobjednikaigubitnika,jerseionanamećekaozavaravanje.Paradoksalno,učinakjeMlakićevapripovjednogsvijeta,premdasvedenognapar-

tikularno–univerzalan.Izbjegavanjemsvakepatetike–ratne,nacionalneisvakedruge–uspijevanadićipojedinačnapitanjavezanazakonkretneratoveikonkretneokolnostitestvoritiuniverzalnesimbolerataiporaćaprenesenenarazinuljudskeunutrašnjosti.Mlakićevaprozatako,umjestoutjecanjanekim„partikularnimuniverzalnostima“,pre-mještaproblemnaapstraktnijuiuzročnijurazinu.Na koncu, i opet prikladno, treba spomenuti važan simbol uspostavljanja smisla

–pisanje–čijajetematizacija,kaoitematizacijaumjetničkogpostupkauopće,važnapreokupacijasuvremeneknjiževnosti.UvećiniseMlakićevih romana,dasezadržimsamonanjima,pojavljujetajmotivkaoključni.RomanKadmaglestanusastojisetakoodzapisaglavnogprotagonistaJakova,čijizadatakuokvirupsihološketerapijepostajeupravopisanje.Pisanjemonuspostavljaporedakusvojimsjećanjima idajesmisaonepovezanimslikamaštoizranjajuizsvijesti.Varijacijamotivaprisutna je iuPsima i klaunovima: radnjase ipokreće timešto

dječak-pripovjedačdobijeuškolitemuzapismenirad:„Putovanjeuboljisvijet“,temu


kojaseuputovanjuautobusompretvaraugrotesku.Motivpisanja (ipripovijedanja)kaopridavanja smisla životuosobito je snažanu romanuTragomzmijskekošuljice,gdjekroničarskezapisefraIveLašvaninamotiviranjegovapotrebadauobličisvoja ituđaiskustvautragštoseopireprolaženjuvremenaidajedogađajimaredštogausvojim strukturamačuvajupripovjedne (i kroničarske) konvencije. Konačno, kako jespomenuto,uDrvećusesimboličkipisanjesmještanarazinuuspostavljanjastvarnekomunikacije,izražavanjaljubaviipronalaženja(ispašavanja)autentičneljudskosti.ItoostavljamkaodovoljnodobarzaključakosvrsipripovjedačkogumijećaJosipaMlakića,kojenovimromanomjošjednompotvrđuje.


IvoMiroJOVIĆ

Pravoipravdausrednjovje-kovnojžupiLepenicauvrijemeturskeokupacijePrvi spomen srednjovjekovne župe LepenicaŽupajeusrednjovjekovnojBosniiHumuadministrativnacjelinaipredstavljaprirod-

nimgranicamazaokruženprostornakojmjeformiranaifunkcioniradruštvenaorgani-zacija.Županosinazivpoprirodnomobilježjupodručjanakojemjenastajala,najčešćerijeka (Lašva, Lepenica,Trstivnica,Sana,Neretva,Prača itd.), ali i drugihprirodnih idruštvenihobilježjaikarakteristika(Brod,Trebotić,Bišće,Broćno,Dabar,Luka,Dubra-va,Velika(Veljaci),Popovo,Nevesinje,itd.).čitavprostorsrednjovjekovneBosneiHumabiojesastavljenodžupa.Ekonomski

čimbenikpodrazumijevaojedatacjelinaimadovoljnoizvorazapreživljavanje(šuma,pašnjak,obradivazemlja,voda).Župasesastojalaodopćinakojesuujednomroduimalesvojepredvodnike,aimalajesvojeadministrativnosredišteunajvećemnaseljukoje je imalovojnikarakterzaštitečitavogpodručjažupe.Načelužupe ježupan.UsrednjovjekovnojBosniiHumskojzemljibrojžupasemijenjaotakoštosumanježupeulazileusastavvećih,ilisusevećecijepalenavećibrojmanjih.UXV.stoljećupratisepojavacijepanjainestajanjastarežupanijskeorganizacije,budućidateritorijivelmožavišenisubilipotrebniustaromobliku.Vlastunaseljimaimalajeposebnuorganizacijukojajebilauklopljenauvlastposjedavladaraivelmoža.Upravniknaseljausrednjovje-kovnimgradovimanazivasegradskiknez.Poznatisuknezoviukraljevojzemlji(con-tratadelre)inaposjedimavelmoža.OvakvekneževeimalasunaseljaGoražde,foča,Trebinje,Olovo,Srebrenicaidr.Njihovafunkcijapodrazumijevalajeposlovelokalnogkarakteraukojimasuseispoljavalapravaseniora(vladarailivelmože).Inadvorovimavelmožabilojesličnihdostojanstvenika.UvojvodeVojsalića,nećakaHrvojina,spomi-njese“oddvorapristavknezTomašPačić”,auvojvodeRadoslavaPavlovićadvorskiknezRadičKopljević.OpsežnaproizvodnjauXV.stoljećupretpostavljaproširenjerudarskeitopioničarske

djelatnosti,daljeangažiranje ljudstva,zapošljavanjevećegbrojastručnjaka iobičnihradnika, intenzivniju podjelu rada, otvaranje novih rudokopa i podizanje topioničnihpeći.Takosurudarstvoitopioničarstvopostalinajvažnijičiniteljiugospodarstvusvakog


rudarskognaseljapojedinačno.Gospodarskirazvojirudarskaproizvodnjapotaknulisuikovanjedomaćegnovca.Uznanstvenojliteraturijošuvijekpostojebrojnedvojbeovremenuitočnojlokaciji

postankaprvogurbanognaseljanapodručjusrednjovjekovnežupeLepenica.ŽupaLepenicaprviputseupovijesnimizvorimaspominjeupoveljiBeleIV.iz1244.godineuzžupeVrhbosna,Neretva,Vidgossa,MeliLašva,1aužupiLepenicasespominjeseloRotiljscrkvomsvetogMihovila.2TurcisuzauzeližupuLepenica1463.godine,aistetegodineMahmut-paša,nakonštojeosvojioJajce,pišeDubrovčanimaizLepenice.Po-sjedkojijepripadao“crkvibosanskoj”priznaojebosanskibanMatejNinoslav“insupaLepenichaRocil,ubiestecclesias.Michaelis”.3Iakonigdjenisuzabilježenetočnegra-nicesrednjovjekovnežupeLepenica,onesu,pokušajimapovjesničara,4uglavnomraz-mjernopreciznoutvrđene.SrednjovjekovnažupaLepenicaobuhvaćalajeciodanašnjilepeničko-kreševskikraj,kojigraničisažupamaVrhbosnaiNeretva,paseznakakojesrednjovjekovnažupaobuhvaćalačitavopodručjeporječjarijekaLepenice,Kreševčiceifojnice,nakojemsusenalazili inekiodnajznačajnijihsrednjovjekovnihgradova irudnika:Kreševo,fojnica,Deževice,OstružnicaiDusina.curiaregis-Deževice:Dokumentod10.svibnja1403.godinepredstavljaugovor

VukšeVlahaMirilovićaoprijevozu150tovaraolovaMarinaBunića,gdjesegovoriiobosanskojkraljevskojrezidenciji,vladarevomdvoru,koji jebiosmještenuDeževica-ma.“Vochxa(nijenavedenoprezime)VlachusMirillouichfacitmanifestumquodipseconuenitcumserMarinoIuniiBistideBonapresenteetconuenienteireDexeuiçeincuriamregisBossinaadrecipiendumibietconducendumRagusiicentumquinquagin-tasalmasplumbidictiMarinietcaricassedictumplumbumproportandoRagusiumadtardiususqueadXXdiesmensispresentismaii...pronauloetconductura...uniummodiumsalisproquolibetcentenariodictiplumbiadpondisvenetiorumgrossum.”5.KraljTvrtkoII.Tvrtković,ispravomizdanomnaMilodražu18.kolovoza1421.godine,

potvrđujeDubrovniku isprave svojihprethodnikaodTvrtka I. doOstoje.6UKreševukraljStjepanTomašpotvrđujelistinomod3.rujna1444.godinepovlasticeDubrovčani-ma.7OdređenepovijesnepotvrdenalazeseudokumentacijipohranjenojuDržavnomarhivuuDubrovniku,patakonekiBogojeDobrošićizLepenice1335.godineprodajeuDubrovnikutrikonjaza40perpera.8UDubrovačkomarhivujeidokumentukojemseLepenicaspominjetrećiput,audokumentusegovoriokupovini jednerobinjeuLepenici,obavljenoj1381.godine.UvrijemebosanskesrednjovjekovnesamostalnostisrednjovjekovnažupaLepenicabilajebanski,odnosnokraljevskiposjed.Tamosena-

1 MarkoVego,Naseljabosanskesrednjovjekovnedržave,Sarajevo,1957.,str.67.2 Eusebiofermendžin,ActaBosnae,13;Smičiklas,cod.Dipl.,IV,br.208).(GlasnikZem.m.,1911,22;VI.Skarić,AltertiimervonGradacinderLepenica(Bosnien)uGl.ZM.,1932,sv.2,1—22).3 PavaoAnđelić,Arheološkaispitivanja(U:Lepenica-priroda,stanovništvo,privredaizdravlje),Nauč-nodruštvoSRBiH,Sarajevo,1963.,str.173.4 Dr. Josip Jireček,Trgovačkidrumovi i rudniciSrbije iBosneu srednjemvijeku (Zbornik radovaKonstantinaJirečeka,I,)SAN,Beograd,1959.,MihsiloDinić,BosanskafeudalnadržavaodXII-XIV.vijeka(HistorijanarodaJugoslavije),Zagreb,1953.,str.Hazimšabanović,Bosanskipašaluk,5 DržavniarhivuDubrovniku,Diversacancellariae,SvezakXXXIV,folija218v.6 isto7 isto.8 isto


lazebrojnasrednjovjekovnagrobljasmnoštvomstećaka,međukojimaseističestećakRadoja,velikogknezabosanskog.OdatlepotječeidanašnjinazivžupeBanbrdo(us-postavljene1858.godine),kojojLepenicapripada.Nadijelulepeničkogpodručja(odMokrinadoPodastinja)registriranoje35nekropolasoko700stećaka.RelevantnimarheološkimpretragamanapodručjudanašnjeopćineKiseljak(sa-

dašnjemzemljopisnomsredištuŽupe)iunjenojokolini identificiranisuiubiciranibrojnidokazipretpovijesnihgradina,prijesvihnaBan-brduiznadKuliješa,naGra-dini iznadBrestovskog,naGradini iznadDuhra,Gradini iznadLjetovika,GradištuiznadPaleža,naKosikodRadanovića,naHanPloči,naBijelimVodamaiznadPo-dastinja,naGradcuiznadGromiljaka,GracuiznadVišnjce,GracuiznadZabrđa,tenaistoimenomarheološkomlokalitetuiznadHomolja,gdjejeukasnoantičkodobaizgrađenaikasnoantičkabazilika,čijijekameninamještaj,osobitooltarnapregra-da, bio bogato ukrašen ornamentima u reljefu, a u prostoru refugija pronađenaje isrednjovjekovnakeramičkaposuda.9NaKarinjačamakodDraževića,uzrijekuLepenicu,idenficiranisuostatcipretpovijesnogtumula,anaobodudanašnjeopći-neKiseljaktakođersenalazilopretpovijesnoneolitskonaseljebutmirskekulturestumulimaikasnoantičkomgrobnicom.ProstornojednaodnajvećihpretpovijesnihgradinanapodručjuBiHnalazisenabrduOštrik.10Premarelevantnimarheološkimistraživanjima,najznačajnijipretpovijesnilokalitetnapodručjunekadašnježupeLe-penicaipakjecrkvinaiznadPodastinja,gdjejeustanovljenkontinuitetživljenjaodpretpovijestidokrajasrednjegvijeka.11

Intenzitetživljenja ikarakternekadašnjesrednjovjekovnežupeLepenicanijeopa-daoniuantičkorimskomrazdoblju,prijesvegazbogevidentneeksploatacijerudnogbogatstva.Premdasudoprijemanjeodstotinugodinapostojalekontraverzeinesugla-sja,neospornojedatragoveživotadokumentirajuibrojninalaziantičkorimskognovca,naročitooni izfojnice.Tosu,prijesvih,novčićiAugustusa(27.godinap.n.e.do14.godinenoveere),Trajanusa(98.-117.godinan.e.)iAlexsanderaSeverusa(222.-235.godinan.e.),12tenekolikodrugihvladara,atujenađenaibrončanastatuaAtisaigema.Nadrugomarheološkomlokalitetunađenasu62novčićaAntinianumaizIII.stoljeća,kaoijedanrimskisestertiusizkovniceViminaciumaiz251.godine.13Tragoviantičkorim-skeeksploatacijesrebraidentificiranisuuobližnjojOstružnici,14anaZvonigraduiznadBožićase,naprostorupretpovijesnegradine,nalazilaiantičkorimskautvrda.15Rezultatibrojniharheološkihistraživanjapružaju,također,sigurnedokazeointenzivnojnase-ljenostisrednjegdijelaporiječjarijekaLepeniceifojniceurimskomrazdoblju.16Naveć

9 PavaoAnđelić,Arheološkaispitivanja(U:Lepenica-priroda,stanovništvo,privredaizdravlje),NaučnodruštvoSRBiH,Sarajevo,1963.,str.173.10 Arheološkileksikon,str.14-28.11 Arheološkileksikon,str.16.12 Otomebliže:AlojzBenac:ZelenaPećina,GZM,Arheologija,Novaserija,SveskaXII,Sarajevo1957.Godine,VukosavaAtanacković–Salčić,PraistorijskigrobuVojnukodMostara,časopiszakulturnoiistorijskonaslijeđe“Hercegovina“(dalje:“Hercegovina“),4,Mostar1985.;V.Radimsky,PrehistoričkeirimskestarinekodBačevićablizuMostara,GZM,IV,1892.,332–336;13 Arheološkileksikon,str.17-18.14 Arheološkileksikon,str.25.15 Arheološkileksikon,str.28.16 čitav niz tekstova o arheološkim nalazima iz rimskog perioda u fojnici i okolini objavljen je urazličitimgodištimaGlasnikaZemaljskogmuzejauSarajevu.Sumarij:fojnicakrozvijekove,Sarajevo,


spomenutomarheološkomlokalitetucrkvinaiznadPodastinjanalazilosepretpovijesnonaseljeizbrončanogiželjeznogdoba,aizkasnoantičkogdobapotječerefugijkojisesastojaoiznekolikozidovaiokruglihtornjeva.Tragoviantičkorimskenazočnostinalazeseupravouzidovimarefugija,ukojesuuzidanirimskinadgrobnispomenici,uzostaleispomenikGaiaManliaHonezimaizI.doII.stoljećanoveere.Međuruševinamastarijihgrađevina,nabrežuljkuVrbica,iznadsela,sačuvanojese-

damstećaka,odčegašestuoblikusljemenjakaspostoljemijedanuoblikusanduka.17JedanodidentificiranihstećakanaovomlokalitetuunarodusenazivaBiskupovgrob.Ublizinicrkvine,naarheološkomlokalitetuHumac,nađenjeijedanodvećihdepoa(75komada)rimskognovcaizvremenacarevaizdinastijeAntoniana,počevšiodSeptimijaSevera(193.-211.godine)doGalijena(253.-268.godine).UobližnjemzaseokuUkućev-cipronađenaje1908.godinekacigagrčko-ilirskogtipa.Ovoje,izmeđuostalog,navelopojedineautoredapokušajuidentificiratinekuodpoznatihrimskihnaseobina.18VišerimskihstelapronađenojeuzantičkorimskegrađevinunaBijelimvodamaiznad

GornjeVišnjice,naGlaviciiznadKiseljaka,aupojedinimdijelovimarimskihnaseljauširojokolinilepeničkogkrajanađenisubrojnidokazikontinuiranogživljenja.Takojeidentificiranvećibrojprimjerakanakita,tetzv.konjaničkigrob,naGromiljaku,auztra-goverimskognaseljaitragovipogonazaispiranjezlata,teulomaksarkofagaizkojegproizlazidaseurimskodobaovdjenalazilosjedišterudarskevlasti.NaHambarinamaiznadPodastinjapronađenesurimskeostavezažito,arimskanaseljanalazilasuseinacrkviniiznadGromiljaka,GradiniiznadVišnjice,HanPloči,ispodGradinekodselaDuhri,tenabrojnimdrugimmjestima.19Tijekom ratauBosni iHercegovini, 1991. - 1995.godine, uBlaškića šumi iznad

BrestovskanađenajerimskanadgrobnapločasreljefominatpisomkojapotječeizII.stoljeća.20SpomenutomjestoVišnjicasaširomokolinomvjerojatnojeuantičkorimskodobabilosredištešireregije,aunjemuse,osimvećegnaselja,nalazilairanokršćanskabazilika.21OtomesvjedočebrojniarheološkiostatcikojihimaoddanašnjecesteKise-ljak-fojnica,pasvedobrdaGradac,gdjesenalazilailirskautvrda.22Osimbrojnihtragovaeksploatacije ipreraderuda,teostatakarimskogvodovoda

iznaddanašnjegnogometnogstadiona,23kaoiostatakarimskognaseljanaarheološ-komlokalitetuZid,24blizugrada,napodručjuKreševavrijedispomenutiibrojnenalaze

1987.17 šefikBešalgić,StećcicentralneBosne.-Sarajevo,1967.,str.41.18 VladimirĆorović,isto,13–14;RudolfMaldiniWildenhainski,BosnaiHercegovina,Zagreb1908.,140;carlPeez,Mostarundseinculturkreis,Leipzig,1891.,191–192.19 Arheološkileksikon,14-28.20 Anteškegro,RimskastelaizRauševcakodBrestovskoguSredišnjojBosni,Opusculaarcheolo-gia,21,Zagreb,1997.,str.235-238.21 Enver Imamović,Kiseljak/Višnjica iGromiljak-antička ikasnoantičkaarhitektura,Arheološkipre-gled,Beograd,1988.,str.137-138.22 Arheološkileksikon,19,2823 Podaci o rimskom vodovodu još uvijek nisu objavljeni.Teren je pregledala arheologinja ZilkaKujundžićVejzagić,višasavjetnicaZemaljskogmuzejauSarajevu, teutvrdiladaseradioostatcimarimskogvodovoda.24 Istraživanjesutijekom2007.godineobaviostručnitimarheologaZemaljskogmuzejaizSarajeva:AndrijanaPravidur,mr.MirsadSijarićimr.AdnanBusuladžić.Iakojeistraživanjeprekinutoiztehničkihrazloga,parezultatijošuvijeknisuobjavljeni,utvrđenojedaseradiorimskimzgradamazasadnep-


kasnoantičkogarheološkogmaterijala,koji jedanasusekundarnojuporabi.Tako je,prilikomrušenjastarekatoličkecrkveuKreševu,kojejeobavljenošezdesetihgodinaprošlogstoljeća,unjenimzidovimapronađenopetromaničkihkapitelaizrazdobljaodXI.doXII.stoljeća.Kapitelivjerojatno,također,potječusarheološkoglokalitetaZid,25kaoijedanrimskiepigrafskispomeniknakojemsespominjenepoznatirimskimunici-pij.Vrloznačajanjeinalazulomkareljefnogmedaljonasprikazomtračkogkonjanikaizprvečetvrtinetrećegstoljeća,26kojisedanasčuvaumuzejufranjevačkogsamostanauKreševu.Izkreševskogkrajapotječeivećibrojdrugihpojedinačniharheološkihna-laza,ameđunajzanimljivijespadajurudarskealatkeizGornjegGlumca,kaoiposudezadestilacijužive,pronađeneuVrelima,blizugradaKreševa,dokjenegdjeuokolininađenakamenaurnaspoklopcem.27

Područje srednjovjekovne župe Lepenica u kasnom srednjem vijekuVećinapovjesničara,kojisebaviliizučavanjampostankairazvitkagradskihnaselja

uBosniiHercegoviniusrednjovjekovnomrazdoblju,slažesedajenaovompodručjuvrlomnogoarheološkihnalaza koji potječu iz ranog srednjeg vijeka.Sa sigurnošćusemožeustvrditisamodasumanjeslavenskogradinskonaseljeiutvrdapostojaliutadašnjemsredištulepeničkogkraja,doksuostatcimaterijalnekulturepronađeniinapodručjuLepenice.Ovakovomišljenjeutemeljeno jeuglavnom nadosadpoznatimpisanimizvorima.Sdrugestrane,pojedini,posebnostarijiautoriupozoravajunapo-stojanjeruševinanekihstarihutvrdakojesuvećinomuništeneprilikomizgradnjeno-vihobjekatanaovomlokalitetu.Naprijedspomenutehipotezebezprovedbedodatniharheološkihistraživanjanijemogućeargumentiranoprihvatitinitiodbaciti.Prvi siguranpodatakopostojanju naselja i utvrdanapodručju srednjovjekovne

župeLepenicapotječeizkasnogsrednjegvijeka,kadapovijesnavrelaprepoznajupo-stojanjedvajugradskihnaselja:fojniceiKreševa.Otvorenopitanjeurazličitimteorijimaopostankuovihdvajugradskanaselja,nakojejošuvijeknemapotpunogodgovora,predstavljapreciznolociranjeovihsrednjovjekovnihgradova.Pretpostavkajedaseuznjihidentificiraleinekeutvrde,aumnogoširemprostoruinizdrugihtvrđava.OsimKreševa ifojnicevelikoznačenje imaju idrugamjesta,prijesvegasrednjovjekovnarudarskasredišta:Deževice,DusinaiOstružnica.Neštoranijeseupisanimpovijesnimvrelimaspominjegradskonaseljefojnica.Pre-

majednojdubrovačkojvijesti,prvispomendatira18.ožujka1365.godine,upovoduprodajepolovinerudarskihjama,vlasništvaHansaiNiklaSasinovića,nekimDubrov-čanimaufojnici.Drukčijainterpretacijapoznatihpisanihvrela,potkrijepljenaciljanimarheološkimistraživanjimanaterenu,govoriuprilogteorijidajefojnicanaseljenavećudrugojpoloviciXIV.stoljaća,akoneiranije, te jeegzistiralakaogradskonaseljeuokvirimasrednjovjekovnebosanskedržave,svlastitimtrgomimožebitnimsvimsred-njovjekovnimstatusima,te,unekimmomentima,irezidencijalnogkaraktera.

oznatog,alinajvjerojatnijestambenogkaraktera.25 Arheološkileksikon,str.22.26 Anteškegro,ThrakischerReiterausKreševo(BosniaundHerzegowina),Opusculaarcheologia,16,Zagreb,1992.,str.219–223.27 EsadPašalić,Antičkanaselja ikomunikacijeuBosni iHercegovini,Zemaljskimuzej,Sarajevo,1960.,str.46.


Od 1377., odnosno 1391. godine, nema podataka o kovanju novca bosanskihvladarado1436.godine.Tegodinesepojavljujugroši(velikigroši)TvrtkaII.iotadasenovackujesvedookupacijebosanskedržave.Dugovremenasepostavljapita-njegdjesenalazilakovnicanovcabosanskihvladarauprvojpoloviciXV. stoljeća,kadaSrebrenicavišenijebilauokvirimabosanskedržave.Srebrenicajerudnikbogatsrebrom,svakakonajvećiinajjačiuBiHutodoba.UpravoodtridesetihgodinaXV.stoljećafojnicasenaglopodižeipostajejednoodglavnihgospodarskihsredištabo-sanskedržave.Unjojsuseokupilimnogobrojnidubrovačkizlatari.Zlatarisuse,kaoštojepoznato,svudausvijetu,paikodnas,bavili,izmeđuostalog,ikovanjemnovca.čakseza jednogoddubrovačkihzlataraufojnici izričitonavodida je“aurifaber”,značipravikovačnovca.fojnicasenalazilapodneposrednomvlašćubosanskihvla-dara,što je jakovažnačinjenica.Novacoznačenkaokraljev (grossidiRe,denariiregisBossine,itd.)čestosespominjeuizvorima,itoobičnousvezisfojnicom.KadajeSrebrenica jednokratkovrijemeponovnopripalasrednjovjekovnojBosni,u ljeto1446.godine,uDubrovnikuseraspravljalookovnicibosanskogkraljauSrebrenici,alinijepoznatojeliovauistinuiproradila.OdsredineXIV.stoljećaDubrovčaniseokupljajuokobosanskihrudnika i trgova.

Njihovpriljevjeustalnomporastu,tesezavladavineTvrtkaI.uključujuucjelokupnigospodarskiživotsrednjovjekovneBosne.Uprvomreduizvozesrebro,prekoDubrov-nika,uVeneciju.Velikibrojdubrovačkihtrgovacaangažiraoseutrgoviniolovom.Osimtrgovanjarudamairudarskimproizvodima,Dubrovčaniimajuiznačajnogudjelauizvo-zukože.Bosnajetakopostalazemljakojajepružalaširokemogućnostizalakuiuno-snuzaradu.UtovrijemevelikibrojDubrovčananagloseobogatiotrgujućipoBosni,apojediniDubrovčanisuseprirodomsvogposlavezivalizapojedinitrgilirudnik,pasusenanjemuzadržavali.fojnicusuzajednoodsvojihtrajnihboravištazaranaodabraliibosanskifranjevci.U

drugojpoloviciXIV.stoljećapovijesniizvorispominjufranjevačkisamostanDuhaSveto-ga,kojije,poslijerušenjasamostanaicrkvesv.MarijenaPazarnicama,podignutpodbrdomKriž.28Godine1463.napoljuMilodražblizufojnice(samMilodraždanaspripadaopćiniKiseljak)fojničkigvardijanfraAnđeoZvizdovićisposlovaojeodsultanaMehme-daII.fatihaAhd-namu,dokumentkojimjefranjevcimaikatoličkompukuuBosniiHer-cegovinizajamčenopravonaslobodnoispovijedanjevjere,dokiskazujupokornost.29Nagliurbanirazvitakfojniceusrednjemvijeku,kojije,kaoiuslučajudrugihgradovausrednjovjekovnojBosni,otpočeouzaktivnosudjelovanjedubrovačkihtrgovaca,aliiru-daraSasa,uzrokovanjeprijesveganjenimveomapovoljnimgeostrateškimpoložajem,aliivećdavnoutvrđenimrudnimbogatstvom.Ufojnicisuseizrađivalipredmetiodže-ljezaa,ponekimpovjesničarima,tujebilaikovnicanovcasrednjovjekovnihbosanskihvladara.UfojnicijebilaijednaodnajvećihdubrovačkihkolonijauBosni,aidubrovačkiizaslanicičestosudolaziliufojnicu.DubrovčanisučakinakondolaskaOsmanlijaza-držalizakupfojničkecarine.PrvapolovinaXV.stoljećajerazdobljeukojemujefojnicauprivrednom idemografskomširenjudostiglavrhunac:urbanidioprelazibrojkuod2.000stanovnika,sizrazitojakomnaseobinomDubrovčana,otvarajusenovirudnici,

28 fraMijoV.Batinić,franjevačkisamostanufojniciodstoljećaXVI-XX.,Zagreb,1913.,str.20.29 Kopijaovogdokumentapohranjenajeuarhivufojničkogsamostana


franjevcigradesamostannaPazarnicama,trgujeseobrtničkimproizvodimaizrađenimodplemenitihmetala,kaoikožom,svilom,vunom,oružjem,kućnimpotrepštinamateskupocjenimtalijanskimtkaninama.Uzimajućiuobzirbogatstvorudnika,kaoistalnunazočnostdubrovačkihzlatara(oko1430.godinebiloihje12)kojisuizmeđuostalogbaviliseikovanjemnovca,najvjerojatnijejefojnicabilagospodarsko,obrtničko,druš-tvenoivjerskosredištesrednjovjekovnebosanskedržave.30Iznad fojnice, na obronku planineMatorac, identificiran je srednjovjekovni grad

Kozao,kojiseuidentificiranimpovijesnimvrelimaspominje1434.,asamopodgrađe1449.godine.TususeuslučajuopasnostisklanjaliDubrovčani izfojnicesasvojimdragocjenostima.31UzKozao,čiji jedanasuobičajeninazivKozograd,vezanaježivanarodnapredajadajebosanskakraljicaKatarinaKotromanićKosačaupravoodatlepo-bjeglauKonjic,padaljenaSton,teuDubrovnik.32DanasseodKozogradaraspoznajutemeljiglavnekulezvaneKraljevakula,zatimomanjegobora,cisterne,zaštitnogusjekainekadašnjegpodgrađa,kojiseidanasnazivaVaroš,analaziseispodgradskihzidina,ušumamaZec-planine.33Barjedanobjektugradubiojeukrašenplastičnomdekoraci-jomgotičkogskladaukamenu.JužniplatonosinazivKraljičingrič.SrednjovjekovnigradnalazioseinaarheološkomlokalitetuGradinaLagumiiznad

fojnice,nazaravniiznadsastavarječicaDragačeičemernice.Utvrdajebilarazmjernovelika,abila jeokruženačitavimsustavomzemljanihnasipa ikanala.NaKaštelamaiznadRizvića,naobronkuplanineZahor,ujedanšpiljskiobronakugrađenajemanjautvrdasdvjemakulamakojenosenazivBijeliicrnigrad.NafojničkompodručjunalaziseiDusina,danasjednoodsela,ausrednjemvijeku

jedanodvažnijihbosanskihrudnikasrebra.34Spominjese1413.godineujednojodlucidubrovačkogVijećaumoljenih,akasnije,1442.godine,iuodluciVelikogvijeća.Udo-linirijekefojnicenalaziseiOstružnica,srednjovjekovnonaseljesbogatimrudnicimasrebrakojesuDubrovčaniuzimaliuzakup.Već1349.godineudubrovačkimpovije-snimvrelimaspominjeseovajtrgukojemsutegodineboravilidubrovačkitrgovci.35BosanskibanTvrtko I.KotromanićOstružnicu jedaouzakupdubrovačkomdruštvu1364.godine,ajošprijetoga,1355.godine,u jednojTvrtkovoj ispravi,spominjesetrguOstružnici,doksecarinarnicaspominje1354.godine.36NekadaseOstružnicauidentificiranimpovijesnimvrelimanavodiikaoTresnicaiStresenica.SredinomXV.stoljećafojnicajepostalanajznačajnijetrgovačkomjestosrednjovje-

kovnebosanskedržave,nonemapovijesnihdokazakojimogupotvrditifojnicukaosjedištežupe.37

30 D.Kovačević-Kojić,fojnicausrednjemvijeku,str.52.31 ĐuroBasler,Kreševo,Kiseljak,fojnica,GlasnikZemaljskogmuzeja,n.s. IX,Sarajevo,1954.,str.304,PavaoAnđelić,Dobasrednjovjekovnebosanskedržasve(Iz:KulturnaistorijaBosneiHercegovineodnajstarijihvremenadopočetkaturskevladavine),Sarajevo,1966.,str.417,432.32 VlajkoPalavestra,Historijskanarodnapredanjaitoponomastikaufojniciiokolini,GlasnikZem-aljskogmuzeja(Etnologija),XXVII/XXVIII,Sarajevo,1972/73.,str.104,119.33 D.Kovačević-Kojić,fojnica,str.49.34 ĐuroBasler,Kreševo,Kiseljak,fojnica,str.304.35 JorjoTadić,PismaiuputstvaDubrovačkeRepublike,knj.I,PosebnaizdanjaSAN,Beograd,1952.,str.188.36 DesankaKovačevićKojić,fojnicausrednjemvijeku(U:fojnicakrozvijekove),Sarajevo-fojnica,1987.,str.35-36.37 D.KovačevićKojić,fojnicausrednjemvijeku,str.45.


Najsnažniji razvojKreševo injegovaokolicadoživljavajuuvrijemesamostalnesrednjovjekovne bosanske države. Prvi pisani povijesni izvori spominju rudnikesrebra, bakra i olova uKreševu 1381. godine.Dolaskomnjemačkih rudaraSasau srednjovjekovnu Bosnu značajno se unapređuje tehnologija vađenja i preraderuda.SaskirudaridonoseusrednjovjekovnuBosnuipravnuregulativupoznatukao“saskizakoni”isuvremenijutehnologijuvađenja,obradeipreraderuda.Usrednjo-vjekovnomrazdobljuKreševodoživljavanajvećiusponiutovrijemepostajejednoodkraljevskihsjedišta,očemusvjedočepovijesnidokumenti,brojni identificiraniarheološkinalazi,teostatcisrednjovjekovnihutvrda.UDubrovačkomdržavnomar-hivučuvaseispravabosanskogkraljaStjepanaOstojeod12.kolovoza1434.go-dineukojojseprviputspominjegradKreševo.38Ostacikraljevskoggradasačuvanisu idanas,aopasanisubedemom,pasečitavprostornaziva iBedem.Narubuostatakasrednjovjekovnoggrada1996.godinejepodignutakapelauspomennaposljednjubosanskukraljicuKatarinuKotromanićKosača.Gradjeimaopodgrađeukojemsesvremenomrazvilaobrtničko-trgovačkairudarskavaroš.TvrđavaostajeufunkcijiiuvrijemeOsmanlija,poštojenavedenaupopisuosmanlijskihtvrđavauBosniiHercegoviniiz1468./69.godine.UKreševusenalazilaicarinarnicakojusudržaliDubrovčani,kojisuuovomgraduimali isvojukoloniju,tevodilikompletnutrgovinurudnimblagom.OsmanlijesuokupiraliKreševo1463.godine,alisuDubrovčani jošnekovrijeme

biliglavnizakupcicarina.NakonosvajanjaodstraneOsmanlijauKreševujesjedištenahije,kojaseupisanimpovijesnimizvorimaprviputspominje1469.godine,anahijajeprvobitnopripadalabobovačkomkadiluku.TegodineseunahijiKreševospominjeutvrđeni grad, pazar i rudnik srebra s pomoćnim rudnicima uDeževicama i Dusini.UtvrđenigraduKreševuspominjeseiujednompovijesnomvreluiz1503.godine,notadajevećnapušten,moždaveć1489.godine,kadajeutvrđengradDubrovnik.NahijaKreševojenekovrijemenajvjerojatnijepripadalasarajevskomkadiluku,štosevidiponadležnostisarajevskogkadijeMahmud-efendijenadjednimsudskimsporomokovla-sništvanadzemljomuseluDusina.Ovdjebisemoglaspomenuti ičinjenicakojaumnogomepokazujevažnostovog

područjautodoba:naime,2.svibnja1412.godineprviputsespominjeknez(comes)trgaDeževice(“cotedeMercadodeDesaviza”).39Knezjeupravniknaseljausrednjo-vjekovnimbosanskimgradovimabudućidajevlastunaseljimaimalaposebnuorga-nizacijukojajebilauklopljenauvlastposjeda,40apoznatisuknezoviukraljevojzemlji(contratadelre)inaposjedimabosanskihvelmoža.41Premapovijesnimvrelimadubro-vačkogarhiva,naprostorusrednjovjekovneBosneiHercegovineknezovisuregistriraniu22naselja.NajvišeknezovaregistriranojeuSrebrenici,ufočiihjezabilježenopet,uDeževicamatrojica,ausvimostalimmjestima,uključujućiifojnicu,teKreševo,jedan

38 M.Vego,Naselja,str.39 D.KovačevićKojić,OknezovimaugradskimnaseljimasrednjovjekovneBosne,Radovifilozofskogfakulteta,VI,Sarajevo,1971.,str.340.40 MihailoDinić,ZaistorijurudarstvausrednjevekovnojSrbijiiBosni,Knj.I,SAN,Beograd,1955.,str.18.41 ĆiroTruhelka,DržavnoisudbenoustrojstvosrednjovječneBosne(U:PoviesthrvatskihzemaljaBosneiHercegovine,Sarajevo,1942.,str.564.


ilidvojica.42Unekimmjestima,kaoprimjericeuSrebreniciiOlovu,kneževisu,zajednosvijećempurgara,obavljalisveupravneisudskeposlove,dokunekimgradskimna-seljimatufunkcijukneževivršesamostalno.Glavnadužnostbilaimjeposredovanjeisudjelovanjeurazličitimparnicama,posebiceokoneplaćenihdugovanja.43Istotako,abudućidasu,posvojojfunkciji,imalipotpunuvidulokalneprilikeibilinajboljeinformi-raneosobe,knezovisuuglavnomčvrstosurađivalisDubrovačkomRepublikom,kojojsterenačestošaljurazličiteobavijestiolokalnimprilikama,dokimseona,istodobnokaoibosanskomkraljuisvojimtrgovcima,obraćaupojedinimsporovima.44Onoštojeza-nimljivozaDeževicejesttoštojeprviknezkojijeuopćespomenutusrednjovjekovnojBosniiHumuupravoPavle,knezDeževica,doksemnogokasnije,gotovopredsamuosmanlijskuokupaciju,spominjukneževiu,primjerice,Kreševuifojnici,što,naravno,neznačidaihnijebiloiprije,noupovijesnimdokumentimanisuzabilježeni.45UzknezaPavlauDeževicamasespominjujošdvakneza:MilutinDrašković,upovijesnomvreluod13.veljače1422.godine,aknezMilivojudokumentuod12.srpnja1425.i18.lipnja1429.godine.46Okontinuitetuživotausrednjovjekovnomrazdobljunapodručjudanašnjeki-

seljačkeopćinesvjedoči,izmeđuostalog,velikibrojnekropolasastećcimausa-mom gradu i u njegovoj neposrednoj okolici, od kojih je stećak velikog knezabosanskogRadojaRadosalića,kojisenalaziuskupiniodsedamnaeststećakanakatoličkomgrobljuuZabrđu,pomišljenjustručnjaka,jedanodnajljepšihstećakauBiHuopće.KiseljačkopodručjeusrednjemvijekujepripadaložupiLepenica,aupovijesnomdokumentuiz1244.godinespominjeseicrkvasv.Mihovilauobli-žnjemseluRotilj.IzmeđuKiseljakaifojnicenalaziseMilodraž,naseljekojejepripadalosrednjovje-

kovnojžupiMel,kojajespomenutaupopisuposjedaKatoličkecrkveiz1244.godine.47ŽupaMelse,vjerojatno,nalazilaokodanašnjegmjestaMilodraž,kojejeigralovelikuuloguubosanskojpovijestiXV.stoljeća.Uistojžupijebilacrkvasv.KozmeiDamjanakojujevjerojatnozidaoKulinban1194.godine.48Nekipovjesničarineisključujumo-gućnostdasutoponimiinaseljaMeliMilodražzapravoistilokalitet.49UXV.stoljećunaMilodražujebiloijednoodsjedištabosanskihkraljeva,ukojemsuprimaliidubrovačkeposlanike.BosanskikraljTvrtkoII.Tvrtkovićje1421.godinenaMilodražuizdaolistinuDubrovčanima.OsmanlijesuzauzeliMilodraž1463.godine,aupravotuje,nalokalitetudanaspoznatomkaočistailiKonaci,sultanMehmedII.fatihizdaofraAnđeluZvizdo-vićuAhdnamu,poveljuoslobodiispovijedanjavjere.50

42 D.Kovačević-Kojić,Oknezovima,str.343.43 KnezMilivojsespominje i24.7.1428.godine,usvezisuputamadubrovačkimposlanicimauBosnidasekodbosanskogkraljazauzmuzbognaplateizvoznihcarinazasrebro.DesankaKovačević,RazvojiorganizacijacarinausrednjovjekovnojBosni,GodišnjakIstorijskogdruštva,VI,Sarajevo,1945.,str.247,D.KovačevićKojić,Oknezovima,str.341.44 D.KovačevićKojić,Oknezovima,str.343.45 Isto,str.335-337.46 Isto,Oknezovima,str.336.47 E.fermendžin,ActaBosnae,1348 M.Orbini,IIregno,350.49 E.fermendžin,ActaBosnae,13;T.Smičiklas,cod.Dipl.,IV,br.208).50 U spomenna taj događaj, namjesnomgroblju izgrađena je 1931. godine spomen-kapela fraAnđeluZvizdoviću,kojajenakonrata1991-1995.godineobnovljena


IzmeđuVišnjiceiOtigošćanalaziselokalitetRavnigrad.Terenjeteškopristupačan,osimsjednestrane,pasemožekonstatiratikakojebioidealnekonfiguracijezasred-njovjekovnuutvrdu.Jelisemoždaradiloolokalitetunakojemsenalazilosredišteilisje-dištesrednjovjekovnežupeLepenica,štonijenemoguće,sobziromnaspomenRotiljaužupiLepenica,odnosnonanjeneteritorijalnegranice,kojesudosezalemnogovišeoddanašnjeglepeničkogpodručja, ili jeupitanjunekavrstanadzorneutvrdeskojeseobavljalakontrola iznimnomnogokorištenogkaravanskogputa izNeretve,prekoDusineiDeževica,premaVišnjiciidalje,premaVisokom,trebalobiutvrditiarheološkaistraživanjanatomlokalitetu.

Područje srednjovjekovne župe Lepenica u vrijeme osmanlijske vladavine OsmanlijesuzauzelisrednjovjekovnužupuLepenicu1463.godine.IstegodineMa-

hmut-pašapišeDubrovčanimaizLepenice,nakonštojeosvojioJajce.51OsmanlijskoosvajanjeBosneiHercegovineudrugojpoloviciXV.stoljeća52dovodidomnogihpro-mjena,kojesu,jednimdijelom,uzrokovaneigospodarskimnapretkomKreševaifojni-ce,kaoiposljedicompojačaneeksploatacijeutamošnjimrudnicima,terazvojuobrta.JednaodtihpromjenajeinestanakžupeLepenica,kaoistalnosmanjivanjeteritorijakojisepodrazumijevaoprispomenuLepenicekaopodručja.Posljedicesuvidljiveiuadministrativnomrežimu:doksejoš1485.godineupopisuBosanskogsandžaka,uznahijeLašva,VisokoiKreševo,spominjeinahijaLepenica,već1489.godinetenahijenestajeizpopisa–najvećinjendio,kaoinahijeKreševo,postajedijelomvisočkenahi-je.53Neznasejelipostojalanahijafojnicakaozasebnaadministrativnajedinicaikojasu jojsvenaseljaeventualnopripadala,aliovdjenahijaoznačavaprosto„kraj”.54Doreorganiziranjaiširenjavisočkenahijedošlojejeneštoprijepopisa1485.,mogućejošoko1470.godine,kadasujojpripojenekreševska,lepeničkaifojničkanahija.55Poredfojnice,DeževicaiDusine,nafojničkompodručjunavedenasujošsamotrisela,ito:čemernica,ObojakiGrabovik.56Takovostanje,sfojničkimpodručjemuokviruvisoč-kenahije,trajalojedoneštoposlije1604.godine.UXVII.stoljeću,međutim,fojničkopodručjejepripadaloKreševu,apremafojničkimsidžilima(1784.do1865.)fojnicajeutomrazdobljusamostalnanahijaisjedištesamostalnogkadiluka.57Stogajerazumlji-voštoosmanlijskičinovnicizaovakovovlastelinstvouporabljavajusvojadministrativ-ninazivnahija(upravnajedinica),anetimar,koji jeuosmanlijskomfeudalizmučisto

51 GlasnikZem.m.,1911,22;VI.Skarić,AltertiimervonGradacinderLepenica(Bosnien)uGZM1932,sv.2,1—2252 OurbanomrazvitkuuBosnipodosmanskomvlašćuvidi:AdemHandžić,Značajmuafijetauraz-vitkugradskihnaseljauBosni uXVI. vijeku, Jugoslovenski istorijski časopis (dalje: JIč ), 1–2,god.1974.,Beograd1974.,60–69,Nedimfilipović,Poglednaosmanskifeudalizam,GodišnjakIstoriskogdruštvaBiH(dalje:GID),godinaIV,Sarajevo1952.,38-146;IljasHadžibegović,PoglediakademikaNedimafilipovićanaosmanskigraduBosniiHercegovini,OkruglistoNaučnodjeloNedimafilipovića,AkademijanaukaiumjetnostiBosneiHercegovine(dalje:ANUBiH),KnjigacXII,Odjeljenjedruštvenihnauka,knjiga32,Sarajevo2000.,131–156,MustafaImamović,GradskakulturaBošnjaka,Bošnjaciiislam,Sarajevo1998.,88–127.53 AdemHandžić,fojnica-osmanskiperiod,str.66.54 Isto,str.66.55 Isto,str.66.56 Isto,str.66.57 OrijentalniinstitutuSarajevu,sidžilbr.43,(1794-1789),sidžilbroj44(1833-1842)ibroj45(1845-1865)


ekonomskakategorija.Organiziranakakovlastelinstvo,nahijafojnicanijemoralaimaticjelovitizaokruženteritorij,štobisvakakomoralaimatidajebilačistoupravnajedinica.Tosu,bezsumnje,istioniposjedi(malavlastelinstva)kojisuiudobabosanskesred-njovjekovnesamostalnostislužilikaoplaćavojnicimagradskeposade,zavojnuslužbu.Jedinosevidikakosuovavlastelinstvaponegdjeproširivanaponekom“hassanjivomilihassamlinom”.Ove“hassa”nekretninemoglesubitizaposjednutezbogtogaštosuihnjihovinekadašnjaciposjednicinapustili.Zanašutemunajzanimljivijajetreća(odnosnoupopisuprva)kategorijazemljišta

usrednjovjekovonojžupiLepenica.TosuposjedikojispadajuuhasIsa-begaIshako-vića,osmanlijskognamjesnikauprostranomKrajištu,kojeseprotezaloodSkopljauMakedonijidoVrhbosne.Poznato jeda jecarskihaspredstavljaoonukategorijuzemljišta ilinekretnina

uopće,paidrugeimovine,kojapripadasultanukaoosobi,aneosmanskojdržavi.Uprvovrijemepoosvajanjuovakovezemljeuživajuinamjesnici,alitojesamoizni-mna iprivremenamjera:čimseprilikesrede, tiseposjedivraćajuu fondcarskihhasova.Prematome,možese istaknutipunaanalogija izmeđuzapadnoeuropskei bosanske vladarske domene i turskih carskih hasova. Imovinskumasu carskihhasova,baruprvovrijemenakonosvajanja, sačinjavala je imovinakoja je iprijebilavladarska,pa je likvidacijastarevlastipostalaslobodna.Mišljenjasamdasuposjedi–selauŽupiLepenicakojisupopisanikaohasIsa-beganamjesnikaprijetogabiliudomenibosanskogkralja.Tosevidipočinjenicidauhasspadaičitavprihododfilurije,kojiteretisvestanovništvo.Netrebaposebnonaglašavatidajeupravoovaj“dukat”(filurija)bioopćiporezkojiseplaćaoizravnobosanskomkra-lju.StrukturaposjedaIsa-begovahasatakođerupućujenatakavzaključak:međunjegovimselimasuitritrgovišta,apoznatosupravoosnivanjatrgavladariredovnozadržavalizasebe,jersutrgovidonosiliznatneprihode.Iokolnostštoješestselauovomhasupustoukazujenavjerojatnostdasunekadašnjikraljevikmetovizavri-jemeborbiubijeni,pobjegliiliotjerani.Ponekikomadzemljeizkraljevskedomene,kakoizgleda,prigrabilisuinekimustafhizisHodidjedaipriključiligasvometimaru,alijesvakitakavslučajpedantniturskičinovnikkasnije(1485.godine)ipojedinačnozabilježio.Koliko je turska vlast insistiraladanekadašnji kraljevski posjedi uđuufondcarskihhasova,vidisepostrogojinspekcijiiz1481.godine,kadajeotkrivenoda su neki kraljevskimlinovi u fojnici ostali pusti, pa naknadno zaposjednuti odpojedinaca;osvakomtakovomslučajujeponaosobraspravljanoicarskiinteresnaodgovarajućinačinbiozaštićen.Prethodno izlaganje dovoljno je za izvođenje zaključaka o egzistenciji kraljevske

domeneratarskogkarakteranapodručjužupeLepenicauprvojpoloviniXV.stoljeća.Osimzemlje izdanekmetovima,ovdjesubila i tri trga,nekolikomlinova i jednoseloobrtnika,kojejeimalodužnostodržavatifortifikacijegradaKreševa.Moglobiseoprav-danopretpostavitidajeusastavuovedomenebilojošzemaljakojesukmetoviputemraboteobrađivalinaračunkralja(zgonovi,stupovi–terraindominicata).Toponomastička građa, prikupljena samo u okviru naseobinske toponomastike,

također ukazuje na nekadašnje banske i kraljevske posjede. Rudnici olova i srebrauporječjurijekefojnicebezsumnjesuspadaliulegalnapravavladara.Njihovaek-sploatacijaobičnosevršilaputemzakupa,alisukasnijeiovikrajevipostalipredmet


feudalnihdonacija.štojeposebnozanimljivo,ovdjegospodarskikaraktervladarskihposjedaznatnopremašujenjihovupolitičkuistrateškufunkciju.Radiboljegpregleda,pokušat ćemo izdvojiti pojedine posjede kao posebno organizirane cjeline. NijedanoddosadašnjihpovjesničarasrednjovjekovneBosnenijeizričitospominjaovladarskeposjedeunekadašnjoj lepeničkojžupi.Kaošto jeslučajsostalimgradsko-varoškimsredištima u srednjovjekovnoj Bosni, i ovdje su franjevci osnovali svoje samostane.Izovečinjenicemoglobisezaključitidajetonaseljedotadbilosastavnidiojednogvećegkraljevskogposjeda,akraljgajeovomdarovnicomizdvojioipokloniojednomsvomevlastelinu.Naziv,geografskipoložajiagrikulturnikarakterzemljištapriličnoja-snosvjedočeoegzistencijijošjednogplaninskogdobrabosanskihkraljeva.Oovomeposjedusačuvaoseijedanpodatakizturskogvremena:jedandefteriz1487.spominjeuovomkrajuzemljišteKraljevizgoni.Osmanlijskocarstvojekaovojničkadržavapo-sebnozainteresiranozaizgradnjuupravne,pravosudneivojneinfrastrukture,doksuostalisegmentidruštvenogživota,uprvomreduvjerski,prosvjetni,dobrotvorniikultur-ni,najčešćeprepušteniprivatnojinicijativi.Ovoseostvarujeputeminstitucijaimareta,odnosno vakufa, koji su utemeljeni na islamskimpropisima.Gradsko gospodarstvose, podbudnimnadzoromdržave, usmjerava u smislu razvitka različitih obrta. Isto-vremeno, snažno se razvija i trgovina. Osmanlijska klasifikacija gradova razlikovalajeutvrđenamjesta(palanka,hisarikale)iotvorenagradskanaselja(varoš,kasabaišeher).Izsamihnaziva:fojnica,Kreševo,Milodraž,DusinavidljivojedasuOsmanlije,neposrednoponjihovomosvajanju,zadržaleranijenazivenaselja,anovufizionomijuonapolakodobivajuvećkrajemXV.stoljeća,58kadaseformirajumahale.59fojnicajesteklastatussamostalnenahije,budućidasusezatoispunilisvipotrebni

preduvjeti.60Timejeotpočelanovaetapaurazvitkuovoggrada.61Proglašenjefojnicesa-mostalnomnahijomje,izmeđuostalog,dovelodopromjenaupravnompoložajunjenogmuslimanskograjinskogstanovništva,kojejepostalooslobođeno(mu’āf)odpojedinihrajinskihobaveza.62Toje,kaoiuslučajudrugihbosanskihgradova,učinjenoposebnimcarskimfermanom(mu’āfnamom).Ovajaktzapravopredstavljaimunitetsku(oprostnu)povelju.Osadržajumu’āfname,odnosnoovrstiiopsegupovlasticakojejeuživalograd-skorajinskostanovništvo,nijemoguće iznijetiodređenzaključak, jerseona,koliko jepoznato,nijesačuvala.Također,upitnojedalijeistaikojimpovodomobnavljana.

58 AdemHandžić,fojnica-osmanskiperiod,str.66.59 Isto,str.66.60 Kanuniikanun-name,Sarajevo,1957.,str.94-97,114,115.61 UrazvitkuurbanihnaseljauBosnizavrijemeosmanskevlastievidentnesutrifaze.Zaprvu,kojaotpočinjeneposrednonakonosvajanja,tokomkarakterističnajestagnacijazatečenihhrišćanskihgra-dovaitrgova.Drugafazajeobilježenaprocesomprihvaćanjaislamaunašimkrajevima,štodovodidopromjeneranijedemografskeiurbaneslikenaselja,odnosnopostupnogprofiliranjagradovaorijentalno–muslimanskogtipa.Trećeiujednonajdužerazdoblje,kojepredstavljazavršnufazuurbanograzvojabosanskihgradskihnaselja,trajeodXVI.stoljećadokrajaosmanskevladavine.Vidi:AdemHandžić,ZnačajmuafijetaurazvitkugradskihnaseljauBosniuXVI.vijeku,62.62 Mu’āfijetpredstavljaustanovuosmanskogprava,kojomserajinskostanovništvo(muslimanskoinemuslimansko)uodređenomperiodupotpunoilidjelimičnooslobađaodobavezeplaćanjaredovnihivanrednihdržavnihporeza,odnosnodrugihnameta.Zauzvrat,onojeukoristdržavemoraloobavljatiodređenuslužbu.Ugradovimasemu’āfijetodnosionacjelokupnomuslimanskostanovništvo,čijesuseporeznepovlasticedodatnopovećavale,akosuzadržavuobavljalejošnekuvažnuzadaću,najčešćevojnogiliratnogkaraktera.Isto,62–63;MustafaImamović,n.dj.,90–91.


Premadostupnimvrelima,izvjesnojetodajeuprocesustvaranjafojnicekaosa-mostalnenahijedominantnuuloguimaladržavnailiortodoksnakomponenta.63Uurba-nomigospodarskomsmislu,određenepromjeneufojniciiokolicidešavajusetijekomXVI.stoljeća:gradskemahalesuseformiraleokonovopodignutihdžamijainajčešćedobijaleimenaponjihovimutemeljiteljima.UXVI.iXVII.stoljećuufojnicijepodignutčitavnizjavnihigospodarskihobjekata,apostojalesuičetiritzv.bučuk(polu-)ma-hale.Ovim je, praktično, okončan intenzivni urbani razvitak fojnice u osmanlijskomrazdolju.Okosnicugradskoggospodarstvauovomrazdobljučinilajeuprvomredusnažno

razvijenaiheterogenaobrtničkaitrgovačkadjelatnost.Ufojnicije,premanavodimaHamdijeKreševljakovića,bilozastupljenomnogorazličitihobrta.64Svojpečatrazvitkuobrtadalisuivakifi,kojisupodizaligospodarskeobjekteradiosiguravanjadugoročnihsredstavazaizdržavanjesvojihzadužbina.Uizvorimadubrovačkeprovenijencijespo-minjusefojničkitrgovci,kojisunajčešćenastranotržišteizvozilirazličitevrstekože,vosak,vunu,loj,med,stoku,itd.,auvozilikvalitetnijevrstetekstila,kavu,šećer,rižuisl.65Odznačajnijihgospodarskihobjekatatogdobatrebaspomenutipoznatutabhanu,testarukanaru(klaonicu).franjevcisubili izuzetiodmnogihporezaalisu ih,zapravo,čestomoraliplaćati.

Osobitotežakteretbiojedžulus,porezzavršenjevjerskihobreda,zavedennegdjeudrugojpoloviciXVII.stoljećaNjegasuplaćaligvardijanitrijusamostanasvakegodineiprilikomnastupanovogvezira.Kakosuseveziričestomijenjali,tobisamostanipo-nekadplatiliipotri,pačakičetiridžulusanagodinu.Ukupnitrošakunovcuzajedandžulusbiojetijekomgodina1770.-1800.prosječno1.400groša,odčegajenafojničkisamostanotpadalo600,nasutješki420anakreševski380groša.Uztajiznosvaljalojevezirupredatiijednogovna,dvijeokešećera,20kruhova,20sapunaidvijesvijećeodpopolaokevoska.Sličnosudavaliunaraviisarajevskommuli.Neštomanjemoralisudavatikadijiiserdaru,kojisusemijenjalisvakogmjeseca.Iako,uusporedbisdrugimdavanjima,džulusinijebiotakovisok,njegovaučestalostiredovitostznačilajestrašnoopterećenjezasamostane.PremaA.Ćoriću,fratrisukroz180-190godina,kolikosupredavalidžulus,isplatiliiznosod70.000dukata.

Demografske karakteristikeIstraživanjedemografskestrukture i kretanjanapodručjuBosne iHercegovineu

dobaosmanlijskevlastiopterećenojebrojnimmetodološkimipraktičnimproblemimabudućidaunavedenomrazdoblju, iz različitih razloga,nije izvršenniti jedancjelovitpopispučanstvauklasičnomsmisluteriječi.Zbogtogasuuhistoriografijikaotemelj-niizvorzaproučavanjedemografskihpojavakorišteneosmanlijskekatastarskeknjige(defteri)66,terezultatipopisaprovođenihuokvirunekihkonfesionalnihzajednica,kaoi

63 OkomponentamauprocesuformiranjakasabauBosnibliže:AdemHandžić,OulozidervišauformiranjugradskihnaseljauBosniuXV.stoljeću,Bošnjaciiislam,Sarajevo1998.,56–57.64 HamdijaKreševljaković,EsnafiiobrtiuBosniiHercegovini(1463–1878),IzabranadjelaII,Sara-jevo1991.,264–292.65 AdemHandžić,fojnica,str.68.66 Mora se primijetiti da su svi osmanski katastarski defteri, bez obzira na njihovo prvorazrednoznačenjezaproučavanjesvihaspekataživotauBosniiHercegovinizavrijemeosmanskevladavine,“donosilibrojstanovništvanaosnovinjegovesocijalnestrukture,tj.vojničkaklasaiklasaraje,odnosno


procjenebrojaistrukturepučanstvakojesunaosnovirazličitihkriterijadavalipojediniautori.Upogledu strukturepučanstvanemože se izvesti nikakav siguran zaključako tomekoja jekonfesijadominantna.Očita jerelativnovelikanazočnostkatoličkog,mnogomanjapravoslavnogelementa,dokjeprocesislamizacije,premdaneuznat-nijemopsegu,većotpočeo.67PovoljnegospodarskeisigurnosneprilikedovelesudopovećanjabrojapučanstvavećuprvimdesetljećimaXVI.stoljeća.Ufojnicije,premajednomizvješćubiskupafraDominikaAndrijaševićaiz1629.godine,živjeloosamka-toličkihobitelji.Istodobno,gradjeimaovišeod2.000muslimanskihkuća.68fojnicaje1664.godineimala3.040kućanstava(kuća).69Potpunijepodatkeokatoličkompučan-stvuodpočetkaXVIII.stoljećapružajucrkvenestatistike,kojesunastalekaorezultatbiskupskihvizitacijažupauBosniiHercegovini.fojnicaje,kakoizvještavabiskupfraPavaoDragičević,1743.godineimala19katoličkihobiteljis51odraslimčlanomi35djece.70IstibiskupjeprilikomnovogobilaskaapostolskogvikarijatauBosnizabilježiopodatakdaje1762.godinenapodručjunekadašnjelepeničkežupebilo170katoličkihkuća,odnosno1.535katolika.71BiskupfraMarijanBogdanović,kojije«stolovaouKreševu»,obišaojevikarijatudvanavrataitakoimamoneprocjenjivovažnepodatkeostanjukatolikau tovrijeme.crkvena izvješća iznarednihdesetljećapružajusamozbirnepodatkezapodručjecijelihžupa.Muslimanskogradskostanovništvo,kako jevidljivoizdostupnihvrela,formiraloseuglavnomizredadomaćeg(zatečenogidose-ljenog)pučanstva,dokjemanjibrojpučana(vojno–administrativniivjerskislužbenici,obrtnici, itd.)došaososmanlijskomvojskomiz istočnihprovincija igradovaOsman-skogcarstva.Neutvrđenpostotakžiteljafojnicevučepodrijetloodbivšihratnihzato-čenika,odnosnooslobođenihrobova.72Nademografskeprilikeulepeničkompodručjupresudnosuutjecalatričimbenika:migracije73,kugaidrugeepidemije74,tegubitciuratovimaidrugimoružanimsukobima.75“Kroztajperiod(tj.tijekom18.st.pado1839.godine)brojizvanrednihnametaod20,kolikoihje,poprilici,bilouXVII.stoljeću,porast

poreznihobveznika“,zbogčega“nemožemotvrditidasutipopisiegzaktni,makarkojibiloparam-etaruzimalikaoproračun“.Ahmed.S.Aličić,PokretzaautonomijuBosneod1831.do1832.godine,Sarajevo,1996.,74.6768 franjoMarić,Hrvati–katoliciuBosniiHercegoviniizmeđu1463.i1995.godinepremacrkvenimdokumentima,Zagreb1998.,28.69 Evlijačelebi,n.dj.,244.70 LukaĐaković,PrilozizademografskuionomastičkugrađuBosneiHercegovine,I,/naosnovupopisa katoličkog stanovništva 1743. godine /, ANUBiH,Građa, Knjiga XXIII, Odjeljenje društvenihnauka,Knjiga19,Sarajevo1979.godine71 Dragičevićovomprilikomnedajepodatkezaužegradskopodručje.Bliže:franjoMarić,n.dj.,75.72 JedanovakavslučajpominjeseuvakufnamiMehmed–begaKarađozaiz1570.godine,kojomjeovajvelikilegatorpovjerioupravunadsvojimvakufom(svom)oslobođenomrobu.AdemHandžić,OgradskomstanovništvuuBosniuXVI.stoljeću,POf,28–29,Sarajevo1980.,251.73 Migracijskakretanjauobasmjerabilasunajčešćeuzrokovanaekonomskim,aponekadisigur-nosnimrazlozima.74 Kuga je sa katastrofalnimposljedicama, posebnopo dominirajućemuslimansko stanovništvo,pohodilaMostar1507,1546.i1731.godine,teuperiodu1813–1818.godine.HuseinĆišić(n.dj.,109.)navodidajeMostarurazdobljuizmeđu1730.i1732.godinebioskoropotpunonapušten.75 PoredljudskihgubitakauratnimsukobimanastraniOsmanskogcarstva,muslimaniMostarasuseučetirinavrata(1652.,1693.,1694.i1717.godine)oduprlinapadimamletačkevojske,kojajedopiraladosamoggrada.Naročitojekrvavbioposljednjisukob,ukomesuMostarciizgubilioko400boraca.


ćena97,dokćenjihovakoličinabitinajčešćeneodređenaistajaćeupunojzavisnostiodsvakekonkretnesituacijeinahođenjaubirača.Zakakvesusvebesmisliceuzimani(nameti),pokazujunajboljenjihovinazivi:porezza«zube»,čijejeubiranjemotiviranotimeštosudržavnislužbenicizavrijemejelakodseljakatrošilisvojezube,doksutrinametanosilanaziv:«zazrak»(tayyarat)”.76Drugiizvornevoljabiojesudskiiupravnisustavosmanlijskecarevine.Umjestoda

vlastzasuceiupravnikepostavisposobneipošteneljude,ovesuseslužbe(osobitoslužbasuca-kadije)prodavalepaihjetrebalokupitizaznatannovac,itosvakegodineiznova.Ovipoložajinisunosilinekuplaću:činovniksezaizdaniiznoskojimjekupiosvojuslužbuizasvojeuzdržavanjemoraonamiritiodpučanstva,posebnoonogakojenijebilozaštićeno-odkršćanskeraje.Pristojbejeodređivaosudaciliupravničinovnik,najčešćeposvojojvolji.Kaznezaprekršajebilesustrogeiopetsamovoljnoodmjera-vane;najomiljenijesu(gdjeihjebilomogućeprimijeniti)bileglobe.”Budućidastvarnihprekršajanijebilodovoljno,valjaloihjeizmisliti izateizmišljene(aničimdokazane)prekršajevaljalojeplaćativisokeiznose.Tomesenadodavaloiucjenjivanje:plati,akonećešdadadnemnatebetužbu(dateodilamim),ondaćešplatitidalekoviše!”.77Sve-gaovogabilojeuosmanlijskomcarstvuiranije-uXVII.iprvojpoloviciXVIII.stoljeća,alijesada-uovomrazdoblju-ovajnačindosegaovrhunac.“Tojebioprviinajvećiizvorpatnjikršćanskerajeifratara.Kakonebiizgledaloda

suoveriječipretjeraneiliizmišljene,iznijetćunekolikoporeza,naposedžulusa,kojisupogađalifranjevceuovovrijeme;patnjeobičnogkršćanskogsvijetanajčešćesuprošlenezabilježene.”78a)Godine1773.kajmekam(namjesnik)Ali-pašeDagistanlijezatražiojeodfrataradžuluspasumufratridali200grošasmolbomdaihpričekadokskupenovce zadžulus od trgovaca. Platili su ga nakonmjesecdana (oko l.400groša).b)Godine1778.predalisufratričetiridžulusau12mjeseci;jednomzgodomkadsugadavali,provelisuosamdanautamniciunatočtomeštojefermanomizg.1775.bilozabranjenouzimatiporezepaidžulus.c)Godine1785.opetsufratriplatiličetiridžulusanagodinu,iakojeufermanuodg.1783.izričitostajalodasuonislobodniodsvihjavnihdanaka.d)Skupljačiharačaranijenisunapastovalifratre,aliseuovovrijemebezvlađainepoštivanjasultanovihfermana(kakosetovidiizsutješkogikreševskogljetopisa)događalodasuoniovajporeziodfrataratražiliinasilugauzimali.Nekisuhvatalipoje-dinogfratranaputu,vezaligazadrvo,doknebiplatio.KreševskiljetopisgovorioHad-ži-Smailu,kojijesvezaosutješkoggvardijanaipješicega,samjašućinakonju,tjerao;kasnijejesličnoučiniosostalomdvojicomgvardijana,pamujesvakimoraodatipo400groša;sutješkogsugvardijana,«nasuđenju»,tomprilikomgurnulinizstepenice,aondagazatvoriliukonjskuštalu.Jošsudalekogorebilenajvećimdijelomizmišljeneoptužbe (“musevede” ili potvore); najčešće su ih oklevetali da su proširivali zgrade(crkvu,samostan,štalu),dasunabavljaligrožđe,dasukopaliblago,dasunagovaraliTurkedasepokrste ilidasupoturčenekršćanekušalipovratitiukatoličkuvjeru,dasukupovalizvono islično.Opet je-za ilustraciju-potrebnonavestibaremnekolikopojedinačnihtužbi,najčešćepodvala.a)Godine1760.-dajenekasarajevskaTurkinjaulazilausutješkucrkvui“dasufratrisnjomašikovali”,pasufratriplatili34groša.b)

76 AvdoSućeska.Ajani(DjelaANUBiH,knj.XXII),Sarajevo1965.str.62-63.77 fraIgnacijeGavran,Saputnicibosanskepovijesti,78 isto


Godine1770.dasudošlinekipopoviizMoreje(=Grčke)kojibunenarod.Natojevezirposlaonekolikosvojihpašalijadapregledajusamostane.Nisunašliništa,alidaiznudinovac,pašinpredstavnikreknefratrima:“Ilimidajtepetkesa(2.500groša)ilićevamstradatidesetfratara”(tj.povestćuihuTravnik).Ipoveojegvardijana,alisuseputemkodBusovačenagodilidamudadne1.190groša.c)Godine1777.nekasemuslimankaizskopaljskog(uskopaljskogibugojanskog)krajazagledalaunekogDalmatincapajesnjimpobjeglanamletačkopodručje.Mustaj-pašaSkopljakzatooptužikodpašečen-gićafratreizatražidasesvatrigvardijanaobjese.Nekakosestvarsmirilas900groša.Stradalisu iskopaljskikatolici:pašaih jeoglobios800groša,atrojicumuškaracaijednuženuobjesio.Umeđuvremenu,MlečanisudjevojkuvratiliuUskoplje!d)Godine1780.potvoriojefojničkikadijakreševskoggvardijanadajenačiniocrkvu,anepojatu(zakoju je imaoskupodobivenudozvolu).Kadse taoptužbapokazalakaoobičnapodvala,rekaojedafratripratepokojnikaskrižemugroblje.Zaprvuoptužbuplatiojegvardijan348groša,azadrugu1.300groša.Dokumentkojidonosimopisanjeturski,aliizvananosikratkisadržaj(toiznači“regest”,ili“resgesta”)nanašemjeziku;ovdjegadonosimividjetikakvesusesvenevjerojatne,nemoguće,stvaripodmetalefratrimainaštosumoralitrošitinovce.Zanavedeniiznosmoglesusesagraditidvijekuće.”«/God./1807.14.IX.BujruntijaMehmedpašeukojojpišekakoparokO.JosipIvićnijeprikopavaopoturačkedjeceniprinosioukršćanskogroblje,mrtvunjukrsteći.Zakojumadu(=parnicu)štetovašestkesa,/što/činigr/oša/3.000./Toje/štetakojunažupinepamtitolikuniko.79e)Godine1794.reklisuTurcidajefraTomoDafinić(Dapinić)daootrovnimelemIvanuPelićuidajeonodtogaumro.Kaznajebila846groša.Ufranjevačkimljetopisimamožesenaćijošmnogosličnihslučajeva.Testvarida-

našnjemčitateljumoždaineizgledajumogućeilistvarne,alionesuuXVII.iuXVIII.stoljećudovodilesamostanenarubpropasti;takosupočetkomXIX.stoljećakrešev-skifratri,zbogprezaduženostiiprilikakojesenisumogleizdržati,pomišljalinapustitisvoj samostan. Neredi koji su u Bosni izazvani turskim neuspjesima na fronti i vrlomalenugledsredišnjevlastipogodovalisuiuovovrijemenasiljupojedinacaijošvišeotežavalibespravnipoložajrajeifrataraumorstvimafranjevacaikatolikanpr.fraLukeMikulića(1769.),fraTadijeTomića(1783.),fraLovreMilanovića(1807.)ifraJozeValen-tića(1807.),kojisusčistamiraubijeni,avlastostavilanekažnjenimanjihoveubojice.Takosutakođerubijenisčistamiranpr.Ivkar.Suđerić(1768.)iLukaVidović(1804.),a brojni su kažnjeni bezdušnim batinanjempo stopalima (“da immeso otpadne!”),nečovječnimtamnicamaspodlijevanjemvodeitomesrodnimstrahotama.Vlastičestoneosvećujuumorstvokatolika,alipogibijumuslimananepuštajuneosvećenu.Kadjeg.1781.,nedalekoodfojnice,poginuonekiSinanović,Turcisupotvorilinekevinaredaimajustimveze,pasuihšestoricuzatvorili,udariliimmnogeštapove,jednome520,aštapovisubiliklincimaokovani iotrovnomvodompokvašeni;naravnojedasusvistradali(umrli),ajedanodnjihbioiobješen,iakoTurci-ninasvomsudu-ničimnisumoglidokazatidasujadnicikrivi.Iuovomjevremenunovateškanevoljazadesilabosanskefranjevce:požarkrešev-

skogsamostana.NasamUskrs1765.godinebuknulajevatra,najprijeusamostanu,aondaiucrkvi,izadvasatasvepreobratilaupepeoizuzevpodrumaistvariusakristiji.

79 JosipMatasović:fojničkaregesta,SpomenikSKA,knj.LXVII.Beograd1930.,str.242.


DugoiupornoobraćalisusemolbamazadozvoluzaponovnugradnjusamostanaicrkvevlastimauTravniku,Sarajevuicarigradu,dokjekonačno-nakondvijegodine,uzgolemizdatak-nisudobili.Svelikimoduševljenjem(igotovosjednakimstrahom-daprotivnicineometugradnju)podiglisuicrkvuisamostanzatrimjeseca.Izdatcisu-razumijese-biliznatni,alijekarakterističnodasuTurciuzeligotovotriputtolikozadozvole ipreglede(8793groša),koliko jestajalasama izgradnja(građa,majstoriiradnici),tj.3.313groša.Inakonštojekonačnopregledanaiproglašenaispravnom(tj.nimalovećanegoštojeranijebila),sarajevskijemulajošpetputatražioponovnepregledeiizvukaosvakiputdostanovcazasebe.Istodobnosnasiljemiekonomskim izrabljivanjemkojesuvršilipredstavnici tur-

skedržave,pravoslavnipatrijarsiivladikeimalisusličanodnospremafranjevcima.Glasovitajebilaparnicavođenag.1760.uTravniku,nakojojjesporprotivpećkogpatrijarhaGavrilaivladikeVasilijafranjevcepredvodiofrafilipLastrić.Onajefranjev-cestajala1.136venecijanskihzlatnika,kojesu,uzvisokekamate,moraliposuditiodtrgovacaTuraka.Iakojepatrijarhovdjeteškoizgubio,njegovsenasljednikg.1777.,zajednosasvojimsinodom,potužiona“talijanskesvećenike”,koji -navodno-do-vode i pravoslavne pod vlast rimskog pape, pa oni onda ne priznaju pravoslavnecrkvenevlasti.Turci,uvijekkivninapapu,izdajufermandasetakvisvećeniciuhvateikazne.S tim fermanomurucipravoslavnisuvišeputaugrozilibiskupa fraMarkaDobretićakad jedolaziouMostardijeliti svetupotvrdu.Dobretić jebiooslobođenoptužbe,alijefojničkisamostanprviputmoraozbogtogaplatiti543groša.Međutim,stvarnijebilatimezavršena,jerjeDobretićnanovetužbemoraovišeputaponovnoićinasudg.1778.i1779.Dasesamostanihercegovačkižupniciobrane,moralisuTurcimadati1.300taliramita.Ineštokasnije(g.1781.)pokušaojehercegovačkime-tropolitAnanijapodvrgnutihercegovačkežupnikeikatolikepodsvoj“harač”i“lijepo”imsavjetovaokakoimjeboljedavatinjemusmiromtoštotraži,negosegonitipoturskimsudovima.

Brojčano stanje katolika i franjevacaUznevolje,kojesudolazileodnesređenihprilikauOsmanlijskomcarstvu,ovdje

valjaspomenutiinekolikosušnihigladnihgodina.Takosu,osobito1763,zatim1802.idvijezanjomsljedeće,te1815.i1818.godinabilevrlosušne,pasuneimaštinaigladprisilileljudeprodatizemlju,pačakiodjeću,aznatanbrojodseliojeuDalmaciju.Jošvišezlapočinilajekuga,kojaseuovomrazdobljupojavilauvećimrazmje-

rimatriput,ito1764,zatim1782.i1783.godine,kadsuuvelikestradaliizrazitoka-toličkikrajeviuztrisamostana,teRama,Skoplje,RoškoPolje,Livno,Vareš,TravnikiSarajevo (oko20.000samokatolika).Najveća inajdugotrajnijakugapojavilase1814.godine;onajetrajalatrigodineiprepolovilakatoličkopučanstvo;usljednjesuopustjelamnogasela,auvelikesesmanjiligradovi.Usamomtravničkomkrajupomorilajetadakuga4.000katoličkihžitelja.fraMijoBatinićopisujestanje1815:”JošsužalostnijeviestiprispjeleuRimgodine1815.;opoložajufranjevacaikatoli-ka.Bosanskivezirtogajeljetastrašnooplienionarod,kugajemorilaagladmučio,dasu injeki franjevcipobjeglibiliuDalmaciju.Kuga /je/uz toproriedila imlogeredovnike,tesusamostaniižupeskorozapuštenebile.Imalisudvaestakmladićazavišjenauke,nunisuihimalikudaposlati.Usličnojbiedi,paivećoj,nalazilisu


sebosanski katolici.Ovladavšiglad i skupoća,biskupMiletić i franjevcidielili sudesnomilievom,mlogiodnjihizprodavašezemlje,anajposljeiodjećusasebe,teipakjedvatretinaostaživa”.80

Sadćebitirazumljivozaštokatoličkostanovništvotijekomovograzdobljanijepravil-norasloprirodnimprirastom,negojeponekadbilovišenegoprepolovljeno.Dakonač-nirezultatnijeizišaojošslabiji,valjapripisatiivelikomdoseljavanjuizDalmacijeuprvimdesetljećimaXIX.stoljeća.Evokakoizgledakretanjekatoličkogpučanstvazagodineizkojihimamopodatke:

1762.- 58.8141774.- 66.8951798.- 83.4801807- 114.3911818.- 50.9291829.- 115.969

Kugaigladnisuštedjelinifratrepajeikodnjihstanjeuprvimdesetljećimaporazno:1786.141franjevaca-svećenika1807.79franjevaca-svećenika1813.100franjevaca-svećenika;Odtogasu22nesposobnizasluženje(zbogbolesti,starostiilineprikladnosti).Ta

nestašicaprisililajeg.1804.čakiprovincijalaIvekićadaje,uzsvojepoglavarskeduž-nosti,moraoslužitijednužupu(Dolac).

Djelovanje apostolskih vikaraUnutarnjirazvojProvincijestojiuovovrijemeutijesnojvezisdjelovanjemapostol-

skihvikara,osobitofraMarkaDobretića,fraGrgeIlijićaifraAugustinaMiletića.Postojiijakizvanjskirazlogzaštoserazvojprikazujeprvenstvenoprekonjih:apostolskivikaripisalisuosvomdjelovanjuizvještajeuRim,pasegotovojedinoponjimaiznaštosedogađalo.a)Većjeranijespomenutoštosuradiladvojicaapostolskihvikara,fraMatoDelivić

ifraPavaoDragičević.Ovajposljednjidjelujejednovrijemeiuovomrazdoblju.NjegajenaslijediobiskupfraMarijanBogdanović,alijeon,kaobiskup,djelovaovrlokratko(četirigodine1768.-1772.).NakonnjegapreuzeojebiskupskuslužbufraMarkoDobre-tić,većugodinama(kao66-godišnjak).Kaomlađije18godinadjelovaokaoprofesorbogoslovljauItaliji,aondajedvaputbiopoglavarBosneSrebrene(1757.-1760.i1768.-1771.)ibiskup(1773.-1784.).Napisaojetriizvješćaosvojimpastirskimpohodima,kojejeobaviokaostarac ibolesnaželudca;prevalio jenatimputovanjimasvakiputoko1.600km,izvrgnutpljuskovima,snijegu,bespuću,prijelazuprekorijekabezmostova,opasnostimaodhajduka...Akadbivećstigaounekonaselje,valjalomujeredovitonoćitiuseoskojkolibi iliuštali,zajednosastokom, jersusamonanekolikomjesta

80 fraM.Batinić:Djelovanjefranjevaca,sv.III.str.191.(premadopisuKongregacijizaraširenjevjereipremaKristićevićaLjetopisu).


postojaliskromnižupnistanovi.Ponekadjeutimnaseljimabioizložennasiljuiucjenji-vanju,pasemoraokritiispodnabacanoggranjakaolopov.Biojeveomarevanupro-povijedima,kojimajeznaorasplakatiljudedosuza,aistotakoiispovijedanju.Napisaojei,dvijeipolgodinepredsmrt,izdaovrlolijepodjeloosakramentimazasvećenike,dabiznalikakoćeihdostojnoiplodonosnodijeliti;njimesusemnogoslužiliibosanskiihercegovačkiidalmatinskisvećenici.Djelovaojeosobitosvojimsvetimživotom.b)Njegovdruginasljednik(nakonslužbebiskupafraAugustinaOkića,1784.-1798.,

kojijedugobolovao)biojefraGrgoIlijić(1798.-1813.).fraGrgojevišepoznatpospo-rovimaštoihjeimaosfranjevcimaBosneSrebrene,negoli-štobibilopravo-posvomvrlovrijednomizauzetomraduzadobrocrkveuBosni.Izložitćuijednoidrugo.fraGrgojeponaravibiootvoren,nagaoitemperamentančovjek,pajeponekadnastupaobezobzirnoibrzopleto.Timejeprotivsebeizazivaomnogeljude,pajetakočestonaš-kodiodobrojstvarikojujezastupao.Aonjeneospornobioispunjenvelikomrevnošćuineumornomradinošću.Odnjegapotječeubosanskomkatolicizmunizznačajnihoso-bina,kojesuostalesvedodolaskaAustrije,paidalje,svedonašihdana.Brinuosezaštoboljepoučavanjeuvjeri,začistoćumoralnog(osobitobračnog)života,zaiskorjenji-vanjepraznovjerja,ukratko-zaživotpovjeri.Zatoježestokoudaraoinaonesvećenikekoji,ponjegovumišljenju,nisubilidovoljnodobriilisubilimanjezauzeti.štetaštoovedivnestvarizakojimajeišaonijeostvarivaonablaginačin.Najprijese

sukobiosfranjevcima,kadjebioimenovanprovincijalom,ito,premamišljenjunekih,vlastitimnastojanjem,pajepokušaoprovestinekereforme,npr.isključitibivšeprovin-cijaledanesudjelujupridonošenjuodlukaprovincijalneuprave.ProtivnicisuuspjelidamuizRimaobustavevršenjenjegoveprovincijalskeslužbe,štogajeuvrijediloipratilozasavkasnijiživot.Kadjepostaobiskup,htiojedasetočnoprovodionoštojenaredio;osnivaojenovežupe,videćipotrebe,alibezdogovorasProvincijom,kojasemoralabrinutiipopunjavatisvećenicimaupravouvrijemekadihjebilovrlo,vrlomalo.Sporsezategaoipostaovrlonapet,pajefraGrginpomoćnibiskupsmukomnekakouspioba-remizvanaprimiritiobjestrane.Popoviglagoljaši(njihdesetak)bilisufraGrgitrnuokusvojomniskomnaobrazbomisvojimnapolaseljačkimživotom,paihjekušaoukinuti,iakosuonipukuuBosnibilidragi i,zbognestašicesvećenika,potrebni. Iodovogabiskupaostalojedostapisanihdjela:pastirskeupute,propovijedi,“Naukkrstjanski”imnogobrojnidopisiiizvješća.c)NjegajenaslijediofraAugustinMiletić,najprijekaopomoćnibiskup(1803.-1813.),

azatimkaoapostolskivikar(1813.-1831.).Biojeobrazovan,vrlopobožan,paisvet,blagenaravi;uspiojekroz28godinasvogadjelovanjauBosniostavitineizbrisivuivrlodraguuspomenunasebemeđukatolicimaifranjevcima.UdobasrpskihustanakaibrojnihunutarnjihneprilikauBosni,Miletićjepodijeliosvojugodinunadvijepolovice:utoploj(ljeti)obilazisvojevjernike,auhladnoj(tijekomzime)boraviusamostanuufojnici,odaklepišedopiseuglednimosobamaizvanBosneisvojimžupnicimauBosni,teživistrogimsamostanskimživotom,pomažućiuduhovnomraduosobljusamostana.Osobitonastojiuposebnimovdašnjimprilikama(gdjenijebilocrkava)omogućitisva-komvjernikusudjelovanjenamisama.Utujesvrhuodrediodasvakažupaposjedujepovišeprijenosniholtara,pomoćukojihsemožeslužitimisanamnogomjesta.Brinuosezamisneknjige,atakoizamisnoruhoiposuđe,kojejeutimteškimgodinamanadostamjestabilozapušteno,pajepotaknuodomaćemajstore(krojačeizlatare)izrađi-


vatiga.Tidomaćiuradci,nimalonametljivi,pokazujudostaukusa;zamisalejenerijetkosamuplaćivaoodsvojeskromneplaćedamuihpošaljuizItalije.Miletićjezadužiobo-sanskekatolikeisvojimpisanimdjelima.Napisaojevrlotoploijasnosastavljen“Naukkrstjanski”,kojijedoživiočetiriizdanja.Vjerojatnoćesemnogiupitati-kojakoristdavatinepismenučovjeku(atakvisuuBosnibiliutovrijemegotovosvi)knjiguuruke?Miletićjestoganapisaoi“Početakpismenstva”,pomoćukojegase-uzmaluusmenuuputu-moglonaučitičitati.Uzto,jedanpismeničovjekmogaojenaseluprenositimnogimdrugimasadržajknjige,pajetakodjelovanjeknjigezahvaćalodalekovećikrugnegoštojebilonjezinihprimjeraka.Zasvojesvećenikeovajjebiskupnapisaopriručnuknji-gu“Naredbeiuprave”;njomjeznatnoolakšaopastirskovođenjevjernika.

Školovanje franjevaca Naplanuškolovanjafranjevačkogpodmlatkanailazilosenabezbrojproblema.Naj-

većikoraknapravio jeapostolskivikar fraAugustinOkić,kojiseobratiocaruJosipuII. smolbomdasebosanski klerici školujuuaustrijskimzemljama ida imonpružifinancijskupotporu.car jeodredio iznosod107.000 forinti iz zakladekoja jepripa-dalasvetimmjestimauPalestini i totakodasegodišnjekamateod4%upotrijebeutusvrhu.GornjemiznosudodaojemađarskigrofNiczkyjoš12.000forinti,takodabiukupnigodišnjidohodak iznosio4.760 forinti.Takoseodtogavremenadog.1810.redovnoškolovalooko20mladića,aodtogavremenadaljeoko30,iakojeponekaddolazilodoobustaveprimanjatihkamatazbogdrugihpotrebailiizpolitičkihrazloga.Ipak,teškoćekojesunastalepremještanjemstudenatanasjeverbilesuvrlovelike.Au-strijskesuškolebiledalekozahtjevnijenegolisamostanskatalijanskateološkaučilištatogavremena.Onoskromnoobrazovanjekojesubosanskidječacidobivaliutrisvojasamostanazanjihjebilasasvimnedovoljnapriprava.Osimtoga,uaustrijskimškolamaučilosemnogotogaštoimjebilonepotrebno(npr.mađarskijezik),anjimapotrebnestvaribilesuzapostavljene(tamosepretežnoučilateorijskateologija,anjimasunaj-višebilepotrebnepraktične,pastoralnestruke).Najveća jesmetnja ipakbilau tomeštosumladićiizBosnedolaziliuaustrijskeškolestariji,pasumoraliprelazitigradivosdjecomidodevetgodinamlađomodsebe.Bilojeiraznihdrugihpoteškoća,kojesupotjecaleizrazličitogodgojaimentaliteta,iznedostatkapravognadzoranadnjima,jersubilipodijeljeniporaznimmjestima(uZagrebu,Požegi,Pečuhuidr.)ičestobilipre-puštenisamimasebi.Takojedolazilodočestihnapuštanjaiprelazakaudrugazvanja,aponekadidonemilihizgredapaonikojisuostaliuRedunisumoglinadomjestititakovelikepotrebezakadrovima.Spomenimodajekroz32godine(od1783.-1815.)umrlo168članovaProvincije,anastudijbiloposlano167;odtogaseznatanbrojnećevratitiuBosnuizauzetiupražnjenamjesta.Bilojemnogopokušajapopravljanjaovogteškogitužnogstanje;odOkićevihUredbi,napisanihg.1784.,prekoprovincijalnihstatutag.1789.iprijedlogazagrebačkogbiskupaM.Vrhovcag.1808.,padozahvatapojedinihprovincijalaiapostolskihvikara.No,nestašicaosoblja,anekadiunutarnjeprilikeuPro-vinciji,onemogućilesumnogerazboritezamisli.DostajemladićaostajalouBosni,jerihnaprostonisuimalikamoposlati,npr.g.1801.24klerika,atakosesličnodešavaloiunarednihpedesetakgodina.


Građevinska djelatnostBudućidase-zbogstavaturskihvlasti-nijemoglopodizatiništanovo,svasegra-

đevinskadjelatnostsvodilauvijekiznovanaobnavljanjeonogštojeodranijepostojalo,tj.natrisamostanasnjihovimcrkvamaidvjemacrkvicamanažupama(uVarešuiPod-milačju),tenanekolikoskromnihžupnihstanova.Budućidasunasvimtimzgradamakrovovibilidrveni,njihsuusvakomstoljećumoralibaremdvadotriputaobnavljati.Tojesvakiputiziskivalogolemeiznosenovca,jersebezdozvolenijesmjelaizmijenitiniti jednajedinadaska.81Većsamspomenuomukekreševskogsamostanas izgrad-njomcrkveisamostananakonpožara1765.Iakoobnovljen,onjevećpočetkomXIX.stoljećabiotakotrošandasemoraoobnavljati.Zatojetrebaloskupljatimilodarepoinozemstvu;beznjihtaizgradnjanebibilamoguća.fojničkijesamostanbiokoncemXVII.stoljećavrlougrožen,alisusvemolbezaizdavanjedozvolazapopravakbileod-bijene.Obijalisutakoturskepragovevišeoddvijegodine.Jednomzgodomvezirimjerekaodaimnesamonećedatidozvolunegobion,kadbimogao,ionadrugadvasamostanaporušio.DozvoluzapopravaksamostanaisposlovaojekonačnofraMatoIvekićodsultana:otišlojepritome6.000groša,35volova,40svinja,700sitnestoke.82

Upravne i političke prilikeSvedodolaskaOsmanlijagradoviinaseljasrednjovjekovnežupeLepenicaimalisu

upravniirezidencijalnikarakter.Prvispomenupravnevlastiufojnicipotječeiz1474.godine,kadaugradurezidirasubaša,dokjeod1476.ovdjesjedištevojvode.Urazdo-bljudrugepolovineXVIII.stoljećafojnicajeizdvojenaizsastavavisočkogipodignutaurangsamostalnogkadiluka.83civilnuivojnuupravnustrukturufojnicečinilisu1664.godinejošipredstavnikšerifa(nekîbu’lešrâf),mjesnispahijskićehaja(sipahkethudajeri),janjičarskiserdar,serdarbudimskihvojnika,tržninadzornik(muhtesib),baž-dar,povjerenikzaharač(haradžemini),građevinskinadzornik(mimar–agasi)igradskizapovjednik (kal’adizdar).84Brojni izvori iautoripotvrđujuda jefojnicavećuovomrazdobljuimalaisvoggradonačelnika(šehirkethudu).85Premdasamopostojanjeovog

81 Pokazatćemoštotoznačinanekolikoprimjera.Varešjeg.1805.platio8.000grošaglobezapo-pravakžupnogstana;ikaduvažimodevalvacijugrošakoncem18.st.,toipakznačioko1.500mletačkihzlatnika.Zatajnovacbilojemogućeiztemeljanapravititrinovalijepažupnastana.SličanslučajbiojespremještanjemžupnogstanauSeonicu.fraMijočuićdobiojezatodozvoluodMiralem-begaiz(bo-sanskog)Skoplja;uztrostrukutaksudozvoliojedazidbudeiodkamenauvisiničovjeka.Kadsuizidalizgradudopolovice,netkojeprijaviouTravnikdasegradinekućanegopravabudimskatvrđava.ZatoizTravnikanarededasežupnikulancimapredvede;biojeosuđenna3.000groša.NovacjenekakosabraniplaćenpasuondavlastiuTravnikuizdaleispravudasegradnjamoženastavitiidovršiti.Kakoseumeđuvremenupromijeniovezir,svesetojoštriputponovilo.fratrimajetogabilodostapasuhtjelinapustitiitunesretnukućuižupualikatolicitogakrajanisutodopustili.82 fraIgnacijeGavran,Suputnicibosanskepovijesti,Svjetloriječi,Sarajevo1990.,str.77-91.83 fojničkije kadilukod svogosnivanja važio kao sitte kadiluk, odnosnookružno sudište za šesthercegovačkihkadiluka.A.Handžić,,op.cit.,str.6684 Evlijačelebi,n.dj.,242.Porednavedenihfunkcionera,Mostarje1633.godineimaoipovjerenikadržavneblagajne(bejtulmaniemini).HamdijaKreševljaković,n.dj.,241.85 Evlijačelebi,n.dj.,242.Vidii:HivzijaHasandedić,Spomenici…,6;HamdijaKreševljaković,n.dj.,244;VladimirĆorović,n.dj.,32.Nekipodaciomostarskimgradonačelnicimanavodeseiusačuvanimsidžilimamostarskihkadija.Postojanješeher–ćehajauBosniiHercegovinipodosmanskomvlašću takođerpotvrđuje iAhmedS.Aličić:UređenjeBosanskogejaletaod1789.do1878.godine,OrijentalniinstitutuSarajevu,Posebnaizdanja,XI,Sarajevo1983.,47.


funkcionaranijesporno,ostajenejasnoštojeobuhvaćaodjelokrugnjegovogradaudomenukomunalneuprave,budućidaotomeuizvorimanemanikakvihpodataka.86Zbogtogajeuovommomentunemogućepreciznoizvršitirazgraničenjenadležnostišeher–ćehajeodostalihgradskihupravnihčinovnika,odnosnoutvrditinjihoveeventu-alnehijerarhijskeodnose.Izvjesnojejedinodajenaknadazanjegovradizdvajanaiztaksitabosanskihvalija.87OsmanlijesunakonzaključenjaKarlovačkogmira(1689.)uBosanskompašaluku

formiralečitavniznovihkapetanija.Mostarskakapetanijaosnovanajeizmeđu1700.i1706.godineiimalajeisključivoobrambenuulogu.Istovremenojegrad,zbogsvogapovećanogvojno–strategijskogznačenja,opasannovimzidinamaikulama.fojnica je imala i svojeajane,koji sudjelovaliuajanskomvijeću.Ovuslužbusu

dosredineXVIII.stoljećavršilikapetani,dabinakontogaonaprešlaurukejanjičara.Ulogaajana,kaouglednihgradskihprvaka,sastojalaseuzastupanjugradskogsta-novništvaizaštitinjihovihinteresa,odnosnouposredništvuizmeđugrađanairedovnihlokalnihvlasti.Djelokrugradaajanaobuhvaćaojemaksimiranjecijena,uređenjemeđu-sobnihodnosameđurazličitimesnafima,razrezivanjeporezaidrugivažnijikomunalniposlovi.88Prvobitnaulogaajana,kaozaštitnikainteresagrađanaiesnafaodsamovoljeinasiljalokalneuprave,svremenomsepretvorilausvojusuprotnost,jersuseistinaraznenačinepočelikoristitisvojomslužbom.Ovoseposebnoodnosinarazrezivanjeporezausvojukorist,prevaljivanjevlastitihporezanaleđaionakoveomaopterećenihgrađana,zloporabeprilikomprikupljanjapomoćizaratnesvrhe,itd.ReformatorsultanSelimIII.(vladao1789.–1807.)zakonskijeurediopoložaj,izboridjelokrugradaajanauOsmanskomcarstvu.Ovimzakonomajanisusvedeninarazinugradskihmahalskihćehaja.Njihovizborjebezpravauplitanjadrugihupravnihisudskihorganaobavljalolokalnostanovništvo.89Izabraniajanisukaopredstavnicigrađanabiliobvezniprovesti

86 AvdoSućeska(Ajani,prilogizučavanjulokalnevlastiunašimzemljamazavrijemeTuraka,NaučnodruštvoSRBiH,knjigaXXII,Odjeljenjeistorijsko–filološkihnauka,knjiga14,Sarajevo1965,42.)sma-tra,dajegradskićehajavjerovatnobiostarješinasvihgradskihesnafa,tedaseonkaonačelnikgradapojavljujesamouogranićenimesnafskimposlovima.NasličnomstanovištustojiiHalilInaldžik(Osmanskocarstvo,klasičnodoba1300–1600,Beograd1974,217.),uznapomenudaovajfunkcionertakođerimaireprezentativnuulogu,odnosnodazajednosadrugimuglednimličnostimapredstavljagradpredvišimvlastima.Mišljenjasmo,dabiovoeventualnomoglabitijedna,alineijedinafunkcijagradonačelnika,posebnozbogčinjenicedastarješineesnafasvojudužnostobavljajupočasno,dokšeher–ćehajaprimanaknaduzasvojrad.Upogleduutvrđivanjanekihposlovakojejeobavljaošeher–ćehaja,korisnajejednabujrultijabosanskogvalijeiz1832.godine,kojomjenaloženodaseiztak-sitaprikupljenognapodrućjumostarskogkadiluka izdvoji iznosod2907groša ipovjeri ovdašnjemgradonačelnikuusvrhuponovneizgradnjejednekule“kodHadžinskesofeblizuMostaraukojojćesjeditistražakojagledaproputnice“.HivzijaHasandedić,Spomenici…,31.Hasandedićuistomradu(str.160.), pozivajućisena izvore (Sidžilmostarskogkadijebroj3, list83 /a)navodi,da jevlasnikjednogmostarskoghanaSalihševa1832.godine“odšeher–ćehajeMostaraprimioizvjesnusumunovcazanabavkuhljebaistočnehraneradiukonačenjavojskekojadolaziizLjubuškog“.87 Podacioplaćigradonačelnikasadržanisuuvišeizvora.Takoje1828.godineiztaksitaponaredbibosanskogvalijeuovesvrheizdvojenauobičajenasumaod1.000groša.USidžilumostarskogsuda(fragmentiiz1829–1842.godine,list72/b),čijasekopijanalaziuArhivuHercegovine,takođersespominjeistiiznosplaćešeher-ćehaje.Opojedinimmostarskimgradonačelnicimainjihovimprihodi-mauosmanskomperioduvidii:HivzijaHasandedić,VelikanidobrotvorMujagaKomadina,časopiszakulturuidruštvenapitanjaMost(dalje:“Most”),90(1),Mostar1995.,85.88 AvdoSućeska,n.dj.,101–102.89 LokalniajaniucijelomOsmanskomcarstvusudoovogvremenaizsistemalokalneupravegotovo


naredbeiodlukeorganavlastiilionjimaobavještavajugrađane,asvojuslužbusutre-baliobavljatipočasno.Ovakodefiniranajanlukse,zarazlikuoddrugihdijelovacarstva,nijerazviouBosanskomejaletu,negosuusustavulokalneupravesvedoTanzimatazadržanimuteselimluci.Ipak,očitotonijebilotrajnijegkaraktera,budućidaseunared-nomrazdobljuidaljespominjumuteselimi.Za razliku od ajana, koji su redovno bili birani od strane građana, tu su sjedili i

muteselimi,kojejepostavljaovezir.90Udjelokrugmuteselimaspadalisupriličnoširo-kodefiniranipolicijsko–administrativni,odnosnoizvršniposlovi.91Imalisusvojuredspomoćnimosobljem(pisar,mubaširistražari)uzkojijebiolociranzatvor.Nijepoznatokadajedobioovogfunkcionara.Prvipoznatifojničkimuteselimspomenutjeuizvorima1757.godineupovodujednećefileme(preventivnamjerauzajamnegarancijekojudajusumnjiviodraslimuškistanovnicinekogmjesta).Esnafskeorganizacijeimajuizuzetnoznačenjeuukupnomdruštvenomiprivred-

nomživotu, tesu,kao takve,neizravnouključeneusustavkomunalneupravegra-da.PrvisigurnipodatciofojničkimesnafimapotječuizprvepoloviceXVIII.stoljeća,premdasuonisasvimizvjesnopostojaliiuranijemrazdoblju.Godine1762.postojaloje11esnafa,ukojesubiliudruženiobrtniciistihilisličnihobrta.Pojediniobrtisupotradicijinajčešćebiliu rukama jednekonfesije,alisuse ina tomplanuvremenomdešavalevelikepromjene.92Sviesnafisuimalisvojuupravupodnazivomlondža,načijemječelubioćehaja,odnosnoustabaša.93Biranjenaneodređenovrijeme,asvo-judužnostobavljaojepočasno.Ustabašailićehajavršiojenadzornadradomsvogesnafaizatojebioodgovoranvlastima,predkojimajepredstavljaoesnaf.Pojedinemostarskeustabašesunakon izbora iz Istanbuladobivalipotvrdesvogpoložajauformiberata.Ipak,zabilježenesuirazličitezloporabeodstranevlasti,aliinedoličnaponašanjasamihustabaša,štojevodilonjihovimsmjenama.Ustabašajeimaosvogpomoćnika koji se zvao čauš.Upravu esnafa činili su još i jigit (jigit–baša), koji jeimao izvršnu funkciju, teprvimajstori.Pojediniesnafisu,sobziromnaosobenostisvojeorganizacijekojajeubitibilavrlosličnavojnoj,povremenouizvorimanaziva-niodžakom,aimalisui juzbašeibuljuk–baše.Vanjskaobilježjamostarskihesnafabili su bajrak i čugljen, koji su korišteni prilikom svetkovina. Postojala je također iesnafskakasa,kojasepunilaoddragovoljnihprilogainaplatapristojbazadobivanjemajstorskogzvanja.Svapitanjaodvitalnogznačenjazaesnafraspravljanasupredesnafskimskupštinamakojesučinili svimajstori i kalfe.Skupštini jepredsjedavaoustabašailićehaja,anjenizaključcisuse,nazahtjevesnafa,upisivaliusidžilitimedobivaliobvezujućikarakter.

upotpunostipotisnulimuteselimluke,čimeserazviodvojnisistemvlasti.AhmedS.Aličić,PokretzaautonomijuBosneod1831.do1832.godine,Sarajevo1996.,104.90 MuteselimluciseusistemulokalneupravepojavljujupočetkomXVII.stoljeća,čimesedotadašnjevojno ustrojstvo vlasti, oličeno u subašama i vojvodama, zamjenjuje civilnim. U ovom periodu je upotpunostizaokružensistemkadilukauadministrativnojisudskojorganizacijivlasti.AhmedS.Aličić,PokretzaautonomijuBosne,104.91 HamdijaKreševljaković,Muteselimiinjihovdjelokrug,NaučnodruštvoNRBiH(dalje:NDNRBiH),Radovi,knjigaVII,Odjeljenjeistorisko–filološkihnauka,knjiga3,Sarajevo1957.,85.92 HamdijaKreševljaković,Esnafiiobrti…,251.93 Nekifojničkiesnafi,poputterzijskog,ćurčijskogićebedžijskog,supolovinomXVIII.stoljećasvogstarješinunazivaliser–ihayyāt(glavnimajstor).


Esnafisu imalisvojanepisanapravilaposlovanja,kojimasubilipreciznouređeniposloviudruženja,unutarnjiodnosiesnafa,proceduraizborainadležnostinjegovihor-gana,postupakizricanjaiizvršenja(moralnihitjelesnih)kazni,teodnospremadrugimesnafimaiorganimavlasti.Ovapravilaili»stariobičaji»se,bezobzirananjihovusmenikarakter,čestonazivajuesnafskimstatutima.94Esnafisuimalisvojedeftere,kojisusa-stavljaniprilikomkušnama(ceremonijaproizvođenjašegrtaukalfu,odnosnokalfeumajstora).95Nakonobavljenekušnamesvakiesnafjepriređivaovišednevneizlete(teferiče)uokolinugrada,kojisubilipraćeniuobičajenimceremonijalom.Esnafskipr-vacisu,sobziromnasvojuglediznačenje,imalivelikiutjecajnadešavanjaugradu.Upravunadesnafimasuiovdjevrloranopreuzelidomaćijanjičari(jerlikulu),odkojihsevećinabavilanekimzanatom,zbogčegaseizmeđuesnafaijanjičaragotovomožepovučiznakjednakosti.Ufojnicijetakođeruburnimvremenimailiuznakprosvjedaprimjenjivanamjerazatvaranjačaršije.Ujužnoslavenskimzemljamaodraslisuplaćaliizaradsposobnimuslimaniharač

odglave,osim tamogdje sedavaostočarskiporez, filurija (dukat),derbendžisko ilikakvodrugoizuzetnoplaćanjeharačaodkuće.PremapriopćenjuKonstantinaJanjiča-ra,nemuslimaniujužnoslavenskimzemljamaplaćalisusredinomXV.stoljećauimecarskogdankajedandukat,odnosnočetrdesetakčipoglavi,abogatinemuslimanidvadukata.Pošerijatskimpropisima,odnosnopotumačenjuhanefijskepravneškole,kojajevladalauosmanlijskomcarstvu,haračkiobveznicidijelilisuseutrikategorijesobzi-romnavisinuharača,kojisuplaćalipremabogatstvu.IakojetonačelouXVI.stoljećaprovedenouvećinibalkanskihzemalja,vladalojepriličnošareniloupogleduvisineha-rača.IzuzimajućiSrijemiSlavoniju,gdjeseplaćalastočarskafilurijaodkuće,ubivšimmađarskimzemljamadavaose“mađarskidukat”oddomaćinstva“namjestoharača”,alisdvostrukim i trostrukimharačem,akosudva ili triodraslačlanaudomaćinstvuimalaprihodiznadosnovezaharač.UeuropskomdijeluTurskebilojeivojnikanemu-slimana,kaoinemuslimanaspahija,nemuslimanakojisupripadaliposadamatvrđava,martolosa,vojnika itd.Premapropisimašerijata ipotrebamadržave,oninisuplaćaliharač.Istotakonisudavalinidanaksultanuzaproizvodnjuiprodajuvinauiznosuod15akčiodbureta.Međutim,rajajeimalaobvezapremadržaviinametakojisuteretiliimuslimanskuinemuslimanskuraju,kaoštojeplaćanjeovčarine.ToseuvećojmjerijavljaudrugojpolovciXVI.stoljeća,paćetopredstavljatipočetakprocesačiftlučenja.Kaoihasazemlje,tisusečiftluciobrađivalitlakom,uznapolicuiliuzimanjemčetvr-

tine,pačakitrećineroda,ačiftlucinekihkrupnijihfeudalacaobrađivalisuseirobov-skom(većinomzarobljeničkom)radnomsnagom.čiftlukesudržaliišehirlije(građani),kakomuslimanitakoinemuslimani,aimanastiri.Vrlosurijetkočiftlukeobrađivalislugeinajamniradnici(irgeti).Odtihčiftlukadavanesudesetinenadležnom“gospodaruze-mlje”,spahiji,čestoustalnoodređenomgodišnjemiznosu.Upravilusezemljištekojedrži nemuslimanska raja nazivalo baštinom, a koje držimuslimanska raja čiftlukom.

94 Pismenistatut(tzv.šedžeruiliPirnamu)imalisusamotabaci(kožari). HamdijaKreševljaković,Esnafiiobrti…,54.95 Jedanovakavdeftersačinjenje13.travnja1755.godinepovodomsvečanepromocijenovihmajs-torauterzijskom,ćurčijskomićebedžijskomzanatu.Vidi:AhmedS.Aličić–HivzijaHasandedić,Popisterzija,ćurčijaićebedžijauMostaruiz1755.godine,POf,XVIII–XIX/1968–69.,Sarajevo1973.,315–333.


Baština iličiftlukkoji jedržala rajabio jeograničen.čiftluk je iznosio70-80dunuma(dunum=40četvornihkoraka)dobrezemlje,100dunumaosrednjeili130-150dunumaslabezemlje.Pozakonususeljacinasljeđivalizemljuodocabeznasljednepristojbe,tapijskepristojbe(“resmitapu”),aostalirođacinasljeđivalisuplaćajućinasljednupri-stojbu.Akojerajinskazemljaostalabeznasljednikailijeseljakzapustiozemljuvišeodtrigodine,spahijajemogaoustupitizemljukomehoće,uznaplatutapijskepristojbe.Rajinskazemljamoglaseprodatiuzdozvoluspahije,ali jekupacpreuzimaoobvezekojesuteretilezemlju.Rajajebilapoimeničnoupisanau“opširnidefter”(“defterimu-fassal”)iuspahijinizvodizdeftera,pajespahijaurokuoddesetdopetnaestgodinaimaopravovratitiraju,akobipobjegla.Rajajebilaosobnozavisnaodspahijekomejeupisanaisvojpoložajzavisnostinijemoglasvojevoljnopromijeniti.Urokuoddesetdopetnaestgodinazastarajespahijskogpravavratitiraju,alitimenijeprestaopolo-žajzavisnostiraje,osimakojerajapostalasehirlijailieventualnoasker.Odrajekojanapustinjojupisanuzemljuspahija jemogaonaplatitiodštetuzanapuštenuzemlju.Inačejerajapotpunoslobodnovodilasvojegospodarstvoibriguoobrađivanjuzemlje,o produkciji i reprodukciji u zemljoradničkoj proizvodnji.Osim zemlje koju su držalizavisniseljaci,tj.raja,namirijskojzemljimoglesupostojatihasazemljeihasaobjekti,ponajviševinogradi, livadeimlinovi,kojisupripadali“gospodaruzemlje”,spahiji.Tesuzemljebilesastavnidiotimarailizijameta.Rajazavisnaodspahijeradilajenahasanjivamaidavalačetvrtinuitrećinuroda,bilajeobveznaraditinekolikodanainahasavinogradima,aponegdjejedržalahasavinogradeuznapolicu.Zavisniseljacibilisuobveznipokositisijenonahasalivadama.Ranijesutehasazemljespahijaobuhvaćalevećekompleksezemljišta,alisusrazvitkomtimarskogsustavasmanjivane,pasunaj-beznačajnijeuvrijemesultanaSulejmana.Stimusvezismanjivalesuseiradneobvezeraje.Kao slabljenje togapritiskapočinju već sredinomXVI. stoljeća feudalci i vojnizapovjednicipribavljalisučiftluke,jersunekemirijskezemlje,iuokviruiizvanspahilu-ka,moglidobitiuposjediljudinezavisniodspahijapoštobiplatilitapijskepristojbe.Namirijskojzemljipripadnicinekihvojničkihiizuzetihredovadržalisusvojebaštineiličiftlukebezobvezenafeudalnapodavanja.Osmanskirudarskizakonizarudnikeujužnoslavenskimzemljamapredstavljalisu

kodifikacijesaskihzakona,kojesuOsmanlijepreuzelikaoobičajnopravo.TizakonipokazujudasuuXV.iXVI.stoljećuurudarstvuujužnoslavenskimzemljamatehnikainačinproizvodnjeostaliistikaousrednjemvijeku.Tojepogoršanotimeštoserudni-cimastrogobirokratskiupravljaloištosuprihodirudnikadavaniukratkoročnizakup.Nirudarisasvojimmalobrojnimalatomiokamenjenomtehnikom,anizakupnicipri-hoda,nisumogliunaprijeditiproizvodnju.Kratkoročnizakupibirokratskoupravljanjenisupoticalizakupnikeninakakvoulaganje.štoviše,zavladesultanaSulejmanavećsejavljajuprveteškoćeuproizvodnji.Jednasultanovazapovijediz1536.godinegovoriotomekakojeproizvodnjaurudnicimaopalazbogtogaštosurudarisiromašnipanemoguobrađivatirudnikeirudu,aurudarskimmjestimanedostajumjenjacikojibi ihmoglikreditirati.Kasnijećeoviuzrocidovestidovelikogopadanjarudarstva.Rudarisubilioslobođeniizvanrednihpodavanja,nametaitlake,aodnosimeđunjimaiobvezepremasultanubilesuodređenezakonom.Okolnostanovništvoopskrbljivalojerudnikesirovinamapotrebnimzapreradu(drvetom,drvenimugljenomitd.),adjelomičnojetobilaiobvezaseljakapremacarskomhasu.Oddimnjakazapaljenjeugljenapristojbu


jeuzimaospahija,aodsvojerajeiodstočara(vlaha)sandžakbeg.Solanesuunekimoblastimadonosilepriličneprihodesultanu.Irudniciisolanedavalesuseuzakup.OdvremeneSulejmanaiostalicarskiprihodidavatćeseuzakup.Osmanska administracija se, prema značenju i veličini, dijelila naselja na selo

(karye),trg(bazar),varošicu(manjigrad),(kasabu)igrad(sehir).Kakosugradovibilinaseljenivećinommuslimanskimstanovništvom,akakojeiradnogradskostanovniš-tvoimalodrukčijipoložajuosmanskomfeudalnomuređenjunegoseosko,ugrado-vimasupostojaliorganigradskemjesneupravneslužbeiorganikojisukupilicareveili sandžakbegoveprihodeodobrta i trgovine.Ugradovimasupostojale i esnafskeorganizacijeiorganikojisusebrinulioredunatržištu.Gradoviikasabesusedijelilenadžemate(općine)imahale.Džematisubiliorganiziranipovjeri,adonekleiposo-cijalnompoložaju.Stranidržavljaninastanjeniugradovima,ukolikoihjebilouvećembroju,moglisutakođerosnovatidžemat.Mahalesuvećinomnastajaleokobogomoljaiponjimadobivaleimena.Uspostavomosmanskevlastipočinjeurbanizacijagradova.Dolazidopojavemnogihgradovakaoadministrativnihisudskihsjedištanovevlastiilikasabanaraznimcestovnimpravcimaradisigurnostitrgovačkihkaravana.Mnogigra-doviuosmanskomperiodurazvilisuseupravasredišta,azavisnoodnjhoveveličinepostajalisuisredištasudbenevlastikadilukailisandžaka,rudarstva,nosiocikultureiobrazovanja.Svakigradimaojeisvojpazarnidan,kojimjeokolnostanovništvo,kaoiobrtnici,tetrgovci,prodavalosvojurobuiproizvode.Gospodarskidiogradazvaosečaršija,ačinilisugatrgovačkidućaniiobrtničkeradionice,doksestambenidiosasto-jaoodmahalakojesunaziveobičnodobivalepremasvomosnivaču.Osmanskigradoviimalisuirazvijenumrežukanalazaotpadnevode(džeriza),kojisupridonosilikvalitetihigijenskihuvjetaživljenja.Pučanstvonekihgradovabilojeoslobođenoizvjesnihna-metaiobveza.Kvalitetiživljenjaugradovimapridonosilisuisamgrađaniizgradnjomraznihzadužbina(vakufa)iobjekatazanjihovoizdržavanjekaoštosu:hanovi,karavansaraji,dućani.ZadužbinesuuXV.iXVI.stoljećučiniliobjektiodopćedruštvenekoristikaoštosu:vodovodi,česme,hamami,medrese,džamije,mesdžidi,bolnice,tekijeisl.Gradskaupravaisamouprava:Ugradovimajepostojalaposebnasamoupravakoja

seogledalautomedasusveobrtničkeitrgovačkedjelatnostibileobuhvaćeneesnaf-skomilicehovskomorganizacijom,odnosnoudruženjemsvihmajstorajednestrukeinjihovihpomoćnikaiučenika.Esnafisudjelovalikaosamostalneorganizacijenaosno-visvojihstatuta,anjihoviorganibilisuskupštinaiupravazvanalondža.Načeluesnafanalaziosećehaja,kojijeupravilubionajbolji iliglavnimajstorujednomesnafu.Po-moćnicićehajeiizvršniorganilondžebilisukalfabašakaostarješinakalfi(majstorskihpomoćnika),jigitičauškaoneposredniizvršiteljinaredabaupraveesnafa.UOsmanskomcarstvuse,zbogsvevećihpotrebazapravnim i ideološkimučvr-

šćivanjemcarstva,razvijaloizučavanjeteologijeiprava,jačalajevjerskaorganizacija,školstvoipravosuđe,štojeuOsmanskomcarstvu,kaouislamskojdržavi,bilomeđu-sobnopovezano.OsnovapravnoguređenjaOsmanskogcarstvabioješerijat,pravo,što je,unajširemsmislu,skupvjerskih iopćenitopravnihpropisakojisusadržaniuosnovnimizvorimaislamailisuiznjihizvedeni.Osnovnoznačenjeriječšerijatje“jasni”ili“pravi”put.ObvezniizvorišerijatskogpravasučasniKur’anisunailihadis.MuslimanivjerujudaječasniKur’anknjigaotkrovenjaiutomsmislusadržiBožjuriječilizapovijed.Suna je tradicijakojasevezujezaMehmedakaoBožjegposlanika, teu tomsmislu


sunailihadisobuhvaćasveštojeMuhamedizričitozabranioiliprešutnoodobrio,od-nosnoopćenitonjegovadjelaipostupke.Ali,kaoiudrugimislamskimdržavama,zbogoskudnihzakonskihpropisašerijata,

zapozitivnozakonodavstvoodržavno-političkom,financijskomigospodarskomživotuuOsmanskomcarstvubili sukarakteristični kanuni.Tozakonodavstvounačelunijesmjeloproturječitišerijatu,iakosuseponekaddonosileodredbekojebiseteškomogleuskladitisašerijatom.Nazahtjevorganavlasti,aktakojećeonipoduzeti,moglisubitiocijenjivanisgledištaislamskogprava.Alipravnamišljena(fetve),kojimaseocjenivalazakonitostakataštoćeihpoduzetisredišnjavlast,upravilusubileobičnaformalnostivećinomsuslužilekakobisepokrionezakonitpostupak,kojijeusuprotnostisvlada-jućimmoralom.Postupaktumačenjašerijatskogpravanazivaseidžtihat,aanalogijomzvanomkijasstvaralosepravonaosnoviosjećanjapravičnostiiopćekoristi.Dabiseobjektiviziralapravičnostiopćakorist,uvedenojenačelokonsenzusazvanogidzma.Tojeznačilodasukvalificiraniislamskiučenjaciipravnicijedneepohemoralisugla-snoverificiratiodređenopravnotumačenje.Utumačenjušerijataformiralasusečetiriosnovnapravno-znanstvenasustavailipravneškolezvanemeshebi.Teškolezovusepo njihovim osnivačima hanefijska,malikijska, šafijska i henbelijska.UOsmanskomcarstvuslužbenojeuprimjenibilahanefijskaškolailimesheb.Obligacijsko,agrarnoifinancijskopravouglavnomsuostaliizvandomenašerijata,

pasesvremenomjavljaosvevećirascjepizmeđuteorijskogsustavašerijatskogpravainormativnihpotrebadržave.Tajneskladrješavanjezakonodavnomaktivnošćusultanakojisuizdavalisvojezakonezvanekanuniikanunname.Zarazlikuodšerijatskogkaovjerskog,topravonazivalosedržavnimilikanunskimpravom.Poredkanuna,sultanisuobjavljivalisvojepojedinačneodlukeuposebnimnaredbamazvanimfermani,akasnijeusvečanimpoveljamapoznatimkaohatišerifi.Odgovornanekovjerskoipravnopita-nje(fetva)imaposebnomjestoufunkcioniranjuosmanskogprava.fetvaje,zapravo,primjenauoblastipravanačelasavjetovanjakojiseopćenitopreporučujeu islamu ikojejeprisutnoodnajranijegvremenakrozvijećekojejesačinjavalosedampravnika.Bilajetoinstancakojojsemogaoobratitisvakipojedinac,uključujućiikadijuMedine,prilikomrješavanjapravnihproblema.čakjepoznatokakojehalifazabraniočlanovimavijećanapustitiMedinudabisesnjimamogaoposavjetovatiopravnimpitanjima.Uvri-jemeformiranjaislamskogpravnogsustavasvakijepravnik-tumačbiopravnainstancakojaizdajefetveikojojsesvakipojedinacslobodnomogaoobratiti.Dabijedanpravnikmogaoizdavatifetvu,tunadležnostnijemutrebaododjelitinekisredišnjiautoritet,kaoštojebioslučajsanaimenovanjimakadija,negojebilodovoljnobiloimatiobrazovanjeizpodručjaprava.Stogasumuderisiumedresamaukojimasepružaloobrazovanjeizpravnihznanostiistovremenobiliimuftije.fetvekojesuizdavalimuftije,biloučenjaciumedresama,biloonikojisuukasnijemrazdobljuzvaničnobivaliimenovaninapoložajmuftije,nisuobvezivalekadije,alisuuvijekimalevažnomjestoupravnimprocesima.Ovasevažnostnajboljemožerazumjetipomnogobrojnostizbirkifetvi(medžmua)kojesutijekompovijestisakupljalisvimezhebi.Kanun-name:Kanun-namesuvažanovrelopravaiobuhvaćajuzakonekoje je iz-

davaosultan,akojisenajvećimdijelomodnosenaobičajnopravo.Kanun-namesemogupodijelitiu triskupine,a jednaodnjihsukanun-namekojesadržeodredbeoodređenompitanju.Ovisusezakoniizdavalikaofermaniiberatiionipredstavljajuprvi


oblikodredabakojećeućiukanun-namesandžakaiuopćekanun-name.Slalisuselokalnimupraviteljimaikadijama.Naprimjerkeovihzakonamožesenaićiušerijatskimsidžilima i u različitimdefterima koji su se čuvali u središtu, kao što sumuhimme imukataatdefteri.Sljedećesukanun-namekojesadržezakoneozemljištuiporezimaiobuhvaćajuodredbekojeseodnosenazemljišteiporeze,akojesuvažileuodređenimejaletimaisandžacima.Jedanprimjerakovihkanunamanalazioseudotičnomejaletuilisandžaku,ajedanprimjerakutahrir-defterimakojisusečuvaliuIstanbulu.Uovojskupinisu isijaset-namekojesadržekaznepredviđenezapolitičkeprijestupe,zatimkanun-namaoorganizacijikojujedoniosultanMehmedII.fatihidrugekanun-namekojesadržeodredbekojeseodnosenaodređenapitanjailinaodređenegrupacijekaoštosujanjičariislično.Preostalesujošopćekanun-name,kojeobuhvaćajuodredbekojesuvažileusvimdijelovimacarstva.Ovakovekanun-namedonošenesuudobasultanaMehmeda II.fatiha,Bajezida II. Javuza iSulejmanaZakonodavca,asadržeodredbekojesuvažileucijelomcarstvuikojesuseuglavnomodnosilenakažnjava-nje,zemljišteiporeze.Ovekanun-namepriređivalesusekaoslužbenizakonik,alijebiloslučajevaneslužbenogpriređivanjaitakvekanun-nameimalesuistikarakteriistufunkcijukaoonekojejepriredilazaduženainstanca.Sidžili:Upovijestišerijatskogpravajošsuseodnajranijegvremenavodilišerijatski

sidžiliukojesusezapisivalisviprocesikojisusevodilinasudu.Glavnirazlozizbogkojihsuseovidefterivodilitakopreciznobilajemogućnostobraćanjaipozivanja,kadsezatoukažepotreba,naodlukukojajedonesenananekomprethodnomsuđenjuidokazatidajeprovedenpravnipostupakza,naprimjer,ženidbu,razvod,osnivanjeza-dužbine,štoseuranomrazdobljuobavljalonasudu.Usidžilesusezapisivaleodredbeifermanikojisuseupućivalikadijamanapostupanjepremanjima.Kadijesu,posebnosporoveizoblastiobičajnogaprava,rješavalinaosnovuodredabaifermanazabilježe-nihusidžilima.Akoseimauvidudajeprocesrazvijanjaobičajnogpravatrajaodostadugo,takoštosusesakupljaleodredbe,fermaniinaredbesultana,tedajeprvobitnioblikkanun-namavećinomsadržavaoovepojedinačnoizdatefermaneiodredbe,ondasemože lakše razumjeti važnostšerijatskihdefterasupisanimsadržajima fermana iodredabakaoizvorazaprimjenuosmanskogaprava.Jednimjedijelomiovobiorazlogštoseuosmanskojdržavivodilotolikoračunaočuvanjušerijatskisidžilaukadilucima.Urješavanjupravnihsporova,osimtogaštosukoristilisveovepravneizvore,kadijesusepopotrebimogliobratitimuftijamaišejhulislamu.Ovopokazujedaseuosmanskojdržaviprimjenjivaojedinstvenpravnisustavi,istovremeno,pokazujerazlogzbogkoje-gaseinijeuvelikojmjeriosjećalapotreba.Kadijauosmanskojdržavi:Vršiojesudskuvlast,tevodioipresuđivaograđanskei

kaznenesporovepošerijatskompravu.Unjegovuisključivunadležnostspadalojerje-šavanjesporovameđumuslimanima,doksunemuslimanisporoverješavalinaosnovisvogmilletskogprava.Ukaznenimstvarimasudskanadležnostkadijebilajepotpunai tunije važilopersonalnonego teritorijalnonačelo.Najzad, kadija jebiodužan nazahtjevnemuslimanapresuditinjihovesporoveiutimslučajevimaprimjenjivanoješe-rijatsko,anemilletskopravo.Osimtoga,kadijajevodioposlovestarateljstvanadma-lodobnicimaiostalimpravnonesposobnimosobama,tenadziraoposlovanjevakufa.Unazočnostikadijeodređivanesucijeneugradupojedinojrobi,posebnoprehrambenoj.Kadija je općenito smatran čuvarom zakona i izvršiteljemnaredaba centralne vlasti.


U tomsmisluvršio jenadzornad radom idjelovanjemsvihvojno-upravnihorgana idrugihslužbenikanapodručjukadiluka,teotomeinformiraocaraivezira.UBosni iHercegoviniuosmanskodobasupremarangupostojaletrivrstekadija:običnikadi-ja,mullačijesjedištejebilouSarajevu,tenaibkojijebioovlaštenzastupnikmullezarješavanjepojedinihposebnihpitanjanapodručjunjegovenadležnosti, tj.mulaluka.Bezobziranapostojanjetrirangakadija,usudstvunijepostojalainstitucijažalbevišemsudu.Strankakojajebilanezadovoljnapresudommoglajeobnovitipostupak,alipredistimkadijom.Poredkadije,organsudskevlastiuširemsmisluriječibiojeimuftija.Kaonajstarijiislamskiučenjakujednomokruguilipokrajinionjebionadležanzaizlaganjeitumačenjeprava.Njegovamišljenjailirješenjanazivalasusefetve.Uosmanskojdržavi,izuzimajućiprvegodinenjenoganastajanja,kadijesuimeno-

vaninaodređenovrijeme,kaoštojebioslučajiudrugimislamskimdržavama.OdXVI.stoljeća to jerazdobljebilo trigodine,kasnije jesmanjenonadvijegodine,anakonXVII.stoljećanajednugodinu.Najednugodinuimenovanisukadijenavisokompo-ložajuuvelikimkadilucimakojisusenazivalimevlevijet.Razdobljeslužbovanjanižihkadijakasnijejeskraćenosdvijegodinenadvadesetmjeseci.Dužnostikojesukadijeobavljali trebapodijeliti na dvije vrste. Pored toga što su redovito obavljali sudačkufunkciju,kadijesuimaliinekazaduženjaizpodručjadržavneuprave.Naprimjer,une-kimislamskimdržavamapostojalajeinstitucijasličnajavnombilježniku,auosmanskojdržaviovesuvrsteposlovaobavljalikadije.Ovojeproširiloopsegnjihovihdužnosti,aistovremenoipoljenjihovautjecaja.Od svih poslova koje su kadije obavljali svakako je najvažnija sudačka funkcija.

Ovudužnost,kojajeukadijskimberatimaiskazanariječima„prilikomslušanjatužbeidonošenjarješenjadaneskrenesonogaštokažešerijat“ili„koddonošenjaodlukaiizvršavanjadasestrogodržišerijata,primjenjujeBožjenaredbeizabraneineprekoračiriječišerijata“,kadija jebioobvezan izvršavatiugranicamaovlastizakoju jenaime-novanitosvovrijemenakojeseodnosilonjegovonaimenovanje.Nisusepriznavaleoneodlukekojejekadijaizdavaoizvangranicasvojeoblastiimimopredviđenogrokanaimenovanja.Kadijesubiliobveznivoditinesamosporovepošerijatskompravunegoionepoobičajnom idoksu nadležnosti iodgovornostikadijaobuhvaćalepravne ikaznenesporove.Usidžilimasenailazinamnogobrojneprimjereobijuvrstasporova.Nekesporo-

vekojisuseodnosilinavojnedužnosnikevodiojekazasker.Nekisusesudovispe-cijalizirali za određenu vrstu sporova.U kaznenim sporovima koji su se odnosili nanemuslimanskevjerskedostojanstvenikenadležanjebiosultanskidivan,anelokalnisudovi.Kaznenisporovidrugihnemuslimana,izuzimajućiduhovnepoglavare,vodilisusenašerijatskimsudovima.Inačesupravnisporovikojisuseodnosilinanemuslimane,kaoštoćemokasnijevidjeti,prepuštenisudovimanemuslimanskihzajednica.Svoovoodređivanjedužnostikadijauvezijesvremenskim,prostornimidrugimograničenjimasudačkefunkcije.Ovamogućnostodređivanjasudačkihdužnosti,kaoštoćemovidjetikasnije,omogućila je i todaseu jednojoblastiprimjenjuje jedan,određenimezhebilipaktodasekadijizabranivodiodređenesporove.Usvimpravnimsporovimadvijestranesusemogleosobnoobratitisuduitražitisvojaprava,alijeistotakopostojalamogućnostdaihnasudskomprocesuzastupajunjihoviopunomoćenici.Iakouosman-skompravunijepostojalainstitucijaodvjetnika,profesionalnogzastupnikauonomsmi-


sluukojemjepostojalauzapadnjačkimsustavima,uosmanskomjepravuvrloraširenabilapraksazastupanjastranausudskomsporu.Posebnoječestslučajbiodaženu,kaostranuusudskomsporu,nasuduzastupadrugaosoba.Bezobziraobraćajulisesuduosobnoiliputemzastupnika,straneusporumoralesuseobratitikadijiuoblastiukojojžive.Pomoćnicikadije:Kadijesuimalivišepomoćnikakojisuimpomagaliiupravnim

iuupravnimposlovima,anajvažnijipomoćnikbiojenaibkojegakadijaimenujenaodređenovrijemeilizaodređeniposao.Naibobavljadužnostiuokvirunadležnostikojemukadijaodredi.Naibkojijeimenovanzaodređeniposaouglavnomjeobavljaoočevidilinekodrugozaduženjeuoblastiukojojjetajsudnadležan.Drugipomoćnikkadijenasudubio ješejhudul-hal,osobakoja jenazočilasuđenjukao jednavrstasvjedoka.Ovavrstasvjedočenjapostojalajeiudrugimislamskimdržavama.Zašej-hudul-halačestosuseuzimaliistaknutipravnici.Jednaodvažnihdužnostikadijebilaje podijeliti ostavštinu umrloga njegovimnasljednicimapremanačelima islamskognasljednogprava.Ovu jedužnostu imekadijeobavljaokassam,njegovpomoćniknadležanzaovuvrstuposlova.Podjeluimovinejavnihslužbenikaobavljalisukasamikazaskeriionajdiotroškakojipripadakazaskerauzimaoseunjegovoime.Pisarnasudubiojetakođerkadijinvažanpomoćnikutijekusuđenja.Ovisuslužbeniciispi-sivaliudeftereodlukekojejekadijadonosioitopremapropisanompravilu(pravilosak).Pisarisumoralibitivještiusastavljanjupravnogateksta,pasutakoistevrstesudskeodluke iprocesiuvijekzapisivanina istinačin.Pisarisunaodređeninačinnadzirali ispravnost tijekasuđenja.Uovimposlovimapomagali su imnamještenicikojisenazivajumuhtesibiliihtisab-age.Istotako,kadijesuusvojojoblastinadzira-liupravljanjezakladama,prikupljanjeporezauskladusodredbamaukanun-nami,postavljalisuslužbenikekaoštosuimam,hatib,vaiz,produzimalisupotrebnemjereprotiv krivotvorenja novca.Međudužnosti kadija spadala je i logistika –osiguranjesredstavakojasuosmanskojvojscibilapotrebnanavojnimpohodima.Akosesvemuovomedodajujoširazličitiposlovikaoštojeosnivanjevakufa,oslobađanjerobova,sačinjavanjeoporuka,podjelaostavština,kupoprodajniugovori,ugovoriodavanjupodnajamiiznajmljivanju,odavanjupunomoći,okauciji,tebračniugovori,registri-ranje razvoda idrugiposlovi kojedanasobavljaju javnibilježnici,matičari i službecivilnihposlova,vidisekolikojemnogosudačkih,upravnih,civilnihivojnihdužnostiobavljaokadijauOsmanskojdržavi.Zasuđenjeidrugevrstepravnihprocedurakojeseobavljajunasudukadijesuoduključenihstranauzimalipristojbekojimajevisinabilaodređenaukanun-namamainatajsusenačinoniizdržavali.Gospodarstvo uBosni i Hercegovini u osmanlijsko doba:UBosni i Hercegovini

uosmanskodobaugospodarskomživotuznačajnomjestozauzimajupoljodjelstvoistočarstvo,pasenatimarskimposjedimauzgajajumnogekulture,prilagođenekvalitetizemljištaiklimatskimuvjetima.Spahijajeubiraodioprihodakojisenazivaodesetina,aunekimkrajevimaušur.čestapokretljivostosmanskevojskeprilikomvelikihpohoda,posebnoonihukojima jesultansudjelovao, imala jepotrebuzaprehranomvojske.Zatojeosimpoljodjelstvabiloveomarazvijenoistočarstvo.Velikevlaškeskupinepra-tile su, sa svojimstadima, vojskunavojnimpohodima.Vlaškostočarskopučanstvouživalojeizvjesnepovlastice,jersuseuobveziimaličuvanjeklanaca,putovairiječnihprijelaza.Vršenjeovihobvezaomogućavaloimjeizvjesneporezneolakšice.Vojnipo-


tencijaliimalisuzapotreburazvijenorudarstvo.RazvojrudarstvauBosnizavisiojeodpomicanjagranicecarstva.Rudnici:Kreševo,fojnica,Vareš,Srebrenica,TuzlaidrugiradilisuodXVI.stoljeća

znatnosmanjenimkapacitetima.DolaskomOsmanlijazatečeni feudalnisustavpopri-miojeizvjesnepromjene.Osmanskavlastpriznavalajezatečeneodnoseuonimsluča-jevimaukojimsufeudalciprihvaćaliislamiobvezetetakopostajalispahije.Zemljištejepripadalosultanukojigajedodjeljivaokroztimarsko–spahijskisustav.Timarjedodi-jeljenizemljišniposjedvojnicimailislužbenicimaumjestonovčanenaknade.Dobiveniposjednijepodrazumijevaotrajnovlasništvo.PrihodkojiseubiraostimaraodređivalajesredišnjavlastuIstanbulu,azavisnoodkulturekojaseuzgajalanaposjedu.Pravokorištenjatimarasastojaloseodpravanaubranjerenteodzemljoradnikakojisuživjelinatimaruiobrađivalizemlju.Obveza(renta)sesastojalaoddavanjaunaturi,novcuiliradu.Timarsemogaoizgubitiukolikobitimarnikprestaovršitislužbu,biozatočen,izvršiotežakzločiniliumro.Problemsejavljaokadtimarnikpogineuborbiiliumre,anjegovinasljedniciostanubezegzistencije.KrajemXVI.stoljećadošlojedopromjenautimarskomsustavu,alisuseoneodnosilesamonabosanskiejalet,pajetimarnikaspravimaiobvezamamogaonaslijeditibližisrodnik(sin,bratilirođak,paiunuk).Ka-snijesutimarmoglinasljeđivatiipotomcipoženskojliniji.Svakitimarnijedonosioisteprihode,nitijepovršinombioisti.Visinaprihodaodređivalajenazivzemljišnogposjedakao:timar(do20.000akči),zijamet(do100.000akči)ihas(preko100.000akči).OdXVI.stoljećaubosanskomejaletutimaresuuglavnomdobivalidomaćiljudi.Posjednicitimaranisubilisamomuslimani,negosepodistimuvjetimadodjeljivaoinemuslima-nima.Timarisuukinuti1839.godineHatišerfomodGilhane.Prekobosanskogejaletaišlisutrgovačkiputovikakopremazapadutakoipremaistoku.Sigurnostputova,astimisiguranprijevozrobe,posebnosukoristilidubrovačkitrgovci.Bosnajebilavelikiizvoznikstoke,kožeimeda.Trgovaloseupodgrađimasrednjovjekovnihgradova,blizumostovaiskela,kaoinavelikimnarodnimokupljanjima(dernecima).Razvojemgra-dovatrgovinaseodvijlaučaršiji,gradskojjezgrikojaslužizaprivređivanje.Razvijenatrgovinaznačilajerazvijenoobrtništvo.Velikečaršijedijelilesusepoobrtnicimatakodajejedanesnafbiosmještenujednojulici.Takveulicenosilesunazivpoesnafukao:bra-vadžiluk,kujundžiluk,kovači,mutapdžije,tabhana,itd.Obrtnicisuimalisvojaudruženja(esnafe),kojisuimalipropisanenormeponašanja.Propisisuuvjetovalinačinstjecanjazvanjauesnafu,kvalitetuproizvoda,aikaznenemjerezaonekojikršepravilaesnafa.šegrt,kalfaimajstorbilisuzvanjaunutarjednogobrta.Esnafisuimalisvojeceremonijeukojimasuproglašavalinovekalfeilimajstore.Nadsvimmajstorimauesnafubiojeusta-majstor.Majstorsepromoviraoopasavanjempregačeitajčinsezvaokušnama(opasavanje).Saboresnafanazivalaselondža.Usta-majstorjeosimmnogihdužnostiobnašaoivezuizmeđuesnafaivlasti.Kaoznačajnatrgovačkasredištaspominjuse:Sarajevo,fojnica,Kreševo,Mostar,VarcarVakuf,Travnikidrugamjesta.

Katolička crkva u Bosni i Hercegovini KatoličkacrkvauBosniiHercegoviniimalajenekolikosvojihvećihsamostana,kao

štosuKreševo,fojnicaiKraljevaSutjeska.Također,bilojemjestaukojimaježiviopojedanredovnik,paikućeukojimasuživjelinazivajusamostanima.Osimsamostana,KatoličkacrkvauBosni imala je višemanjihcrkvica, kaouSrebrenici,građenih ve-


ćinomod drveta (balvana). Takve crkvice su usljed poroznostimaterijala propadaleili usljed tragičnihdogađanja za katolike,bilenapuštane, anije rijedak slučajda supljačkaneipaljene.Katoličkacrkvanijeimalaorganiziranehijerarhije(štonijebioslučajsfranjevačkimredom),alisupostojalebiskupskevizitacije(posjeti).Kasnijejenekimfratrimadodjeljivanaulogabiskupa,aliodkrajaXIX.stoljećatajepraksanapuštena.Osimfratara,vjerskepotrebevjernikazadovoljavalisupopoviglagoljaši,kojinisuživjeliusamostanimainisunosili fratarskoghabita.PosljednjiglagoljašiumrlisusredinomprvepolovineXIX.stoljeća.

Franjevačka Bosna SrebrenaStarješinafranjevacafraAnđeoZvizdovićutrenutkupolitičkogslomasrednjovjekov-

neBosneizašaojepredsultanaMehmedaII.fatihaizatražioslobodudaljnjegvjerskogdjelovanja.Sultanje,uskladusašerijatskimpropisima,izdao28.svibnja1463.godineAhdamu,tj.pismenuobvezu(potvrdu)oslobodinjihovogdaljegvjerskograda.TimejeuBosniiHerecegovininastalafranjevačkaprovincijanazvanaBosnaSrebrena.DobivšisultanovomAhdnamomlegalnost,bosanskifranjevcipreuzelisuvođstvonadsvimka-tolicimakojisusenašliunutarBosanskogejaleta.PostupnimpovlačenjemOsmanlijaizSlavonijeiDalmacijedijeloviprovincijeBosneSrebrenenašlisuseutridržave:Osman-skojcarevini,MletačkojRepubliciiHabsburškojcarevini.Takosesvremenompodijelilai franjevačka provincija Bosna Srebrena. SultanMehmed fatih (Pobjednik) izdao jeuskladusašerijatskimpropisimaAhdnamu,28.svibnja1463.godine,naMilodražukodKiseljaka.DaojufraAnđeluZvizdovićuAhdnamu,tj.pismenuobvezuoslobodinjihovogdaljnjegvjerskograda,kojomjekatolicimazajamčenaslobodaispovijedanjavjere,zaštitaživotaiimovinesvedokonubudupokornivlasti.AhdnamajevažilazasvekatolikeuBosniiHercegovini.DavalajezapravokatolicimažalitisenaonekojinisuuvažavalipravanavedenauAhdnami.Naime, sukladno ustanovama islamskog ratnog prava i propisa šerijata, posto-

jaojeobičajdamuslimanskizapovjednikilisamvladar,kadjednomjestobezjačegotpora i velikih žrtava zauzme, građanima kršćanske crkve i židovske zajednice, anaročitoposadama tvrđava i braniocimakoji sepredajuna vjeru, izdapismenupo-velju zvanu emānnāma,muāheda ili ahdnama. Tako je drugi halifaOmer ibn el-Ha-ttab, r.a., prilikom zauzimanja Jeruzalima predstavnicima kršćanske vjere izdaoemānnāmuu kojoj im je jamčio sigurnost života, imetka, crkve i slobode vjeroispo-vijesti, poduvjetomdadajudžizju i ne skrivaju neprijatelja (Hāzāmā a‘tā ‘Abdullāh‘Umer, emīru-l-mu’minīne ehle Īljā mine-l-emāni, a‘tāhum emānen li enfusihim veemvālihimvelikenā’isihimvesulbānihimvesekīmihā veberī’ihāvesā’irimilletihā...96Prilikomzauzimanjacarigrada(1.VI.1453.)sultanMehmedII.fatihizdaojesličnupove-lju(ahdnamu)carigradskompatrijarhuistanovnicimakvartaGalateucarigradu.Njomejesultanpatrijarhujamčio”daganikonećeuznemiravatiniremetiti,dajenepovrediv,neoporeziv,nepotresivodsvihprotivnikaidajesasvimsebipodčinjenimsvećenicimazasvavremenaslobodanodporezaidanka.”97Kadaje,desetgodinakasnije(1463.),ovajistisultanMehmedII.osvojioBosnuipogubioposljednjegbosanskogkraljaStje-

96 Mahmūdšerīf,el-Vesā’ikued-duvelijjetu...II,Kairo,2003.97 J.Hammer,Historijaturskog/osmanskog/carstva,I,Zagreb,1979.,str.171.


panaTomaševića,predstavnikbosanskihfranjevacafraAnđeoZvizdović(umro7.svib-nja1498.) izašaojeprednjega,priznaogazanovoggospodaraBosneizamoliodanjegovimredovnicimadā vjersku i imovinskuslobodudjelovanja.98Mehmed II.fatihimje,kakobispriječionjihovoiseljavanjeizBosneipotakaonapovratakonekojisusevećbiliiselili,izdaoahdnamu(povelju).Ahdnamaje,spovijesnopravnoggledišta,imalavelikoznačenje,jerjebosanskimfranjevcimaodsamogpočetkaturskevladavineuBosniosiguravalanesamoosnovnaljudskaprava:sloboduličnosti,vjere,imovine,kretanjaiudruživanjavećisloboduvizitacijefranjevačkihustanovaodstranenjihovihstarješinaizvana,alidokbudupokorni.TekstAhdname,uprijevoduHazimašabanovića,glasi:”On(tj.Bog)jejedinipomoć-

nik.(Tugra)Mehmed,sinMurad-hanov,vazdapobjedonosan!Zapovijedčasnog,uzvi-šenogsultanskognišana(znak)isvijetlecarsketugre,osvajačasvijetajeslijedeće:Ja,sultanMehmed-han,stavljamdoznanjacijelomsvijetu(svompukuiodličnicima)dasepremaposjednicimaovogcarskogfermanabosanskimredovnicimapojavilamojavelikamilost,pazapovijedamslijedeće:Nekanikospomenutim(kaluđerima)injihovimcrkvamanepravismetljeinekaih

nikoneuznemiruje.Nekaonibezbrižnostanujuumomecarstvu.Aonikojisuizbjegli(pobjegli i otišli) nekasuslobodni i sigurni.Nekadođu i nekabezstrahastanujuuzemljamamogacarstva.Nekasenastaneusvojimmanastirimainekaniko,nimojevisokoveličanstvo,niikoodmojihvezira,niodmojihsluga,niodmojihpodanika,nitiikoodstanovnikamogacarstva,-nevrijeđaineuznemirujespomenute.Nekaimneupadainekaihneugrožavainevrijeđaninjih,ninjihoveduše(živote),ninjihovime-tak,nitinjihovecrkve.Istotakonekaimjedopuštenodadovedučovjekasastrane(iztuđine)uzemljemogacarstva.Zbogtogaspomenutimveledušnopodarujemcarskuzapovijedizaklinjemseslijedećimteškimzakletvama:TakomiStvoriteljazemljeineba,kojihranisvastvorenja,itakomisedammushafa,itakominašegvelikogvjerovjesnika(Muhameda),itakomisabljekojupašem,-nikosenećeprotivitionomeštojenapisa-nosvedoklegodmionibuduslužili,doksebudupokoravaliidokbuduodanimojojzapovijedi.Napisano28.majaustanuMilodraž”99

IakosuoAhdnamipisalimnogipovjesničari(Ć.Truhelka,G.Elezović,S.Kemura,A.Knežević,K.Gujić,J.Matasović,H.šabanović idrugi),kadjeupitanjunjenaori-ginalnostnajbliže istini jemišljenje Hazimašabanovića,kojipiše:”Original je,kakoćeseto izobjašnjenjakojedolazi izatekstavidjeti,nestaoneštoprije1654.godine,jerjeumeđuvremenu,od1654.do1669.,nastaoonajprimjerakahdnamezakojisedržidajeoriginalikojisekaotakavčuvaumuzejufranjevačkogsamostanaufojniciuokvirenpodstaklom.Tajprimjerak,međutim,nijeništavišenegodostaneuspjelaimi-tacijaoriginala.”100štose,pak,sadržajaAhdnametiče,onje,posvojprilici,autentičan.TomeideuprilogčinjenicadajefatihovsinsultanBajezidII.(vl.1481.-1512.),beratomiz 1483. godine upućenim sandžak-bezima i kadijamabosanskog, hercegovačkog izvorničkogsandžaka,apotom i fermanomod17.kolovoza1498.godineupućenimkadijamaNovogBrdaiSrebrenice,praktičnoobnovioAhdnamusvogaocaMehmedaII.fatiha ipotvrdionjenuautentičnost.Originalberata iz1483.godinenijesačuvan,

98 OpćaenciklopedijaJLZ,Svez.III,Zagreb,1977.,str.57-58.99 Napomena:Ušabanovićevuprijevoduzakletva:”itakomi124000poslanika”jeizostavljena.100 Vidi:Hazimšabanović,TurskidokumentiuBosniizdrugepolovineXVstoljeća,str.200).


alipostoji ovjerenprijepis koji sečuvaufranjevačkomsamostanuufojnici,dok jeoriginalfermanaiz1498.godinesačuvaninalaziseuarhivufranjevačkogsamosta-naufojnici. Istotakotrebanapomenutidajeifatihovpraunuk,sultanAhmedI.(vl.1603.-1617.),fermanomiz1607.godineobnovioAhdnamusvogapradjeda,zavrijemeupraveprovincijalafraJakovaSlapnice.OriginalnifermanpronašaojeuSarajevu1937.godinesarajevskitrgovacstarinamaUzeiragaHadžihasanovićipokloniogatadašnjemnadbiskupuIvanušariću,kojigajeukolovozu1937.godinedaoobjavitiuHrvatskomdnevnikuuZagrebu.101Hazimšabanovićnavodiidesetpoznatihprijepisaahdname,odkojihsepetčuvauarhivufranjevačkogsamostanaufojnici,dvaufranjevačkomsamostanuuKraljevojSutjesci,jedanufranjevačkomsjemeništuuVisokom,jedanuarhivuSrpskeakademijenaukauBeogradui jedanu«Kadićevojhronici»uGaziHu-srev-begovojbiblioteciuSarajevu.PrijepisAhdnamekojisečuvaufojnicipodbr.1253imatriovjere:es-SejjidaAbdulmedžida,kadijeuBosnaBrodu(Travniku),Muhameda,kadijeuBosnaBrodu(Travniku)ivojnogkadijeMuhamedaibnBalije.Prijepispodbr.2956izfojniceovjeriojeMuhamedibnAli,kadijauDimitrovici,aprijepispodbr.1255MuhamedEmin,kadijauSarajevu.JedanprijepisAhdnamekojisečuvauKraljevojSutjesciovjeriojefazliibnAhmed,vršiteljdužnostikadijeuBanjojLuci,adrugiDavud,vršiteljdužnostikadijeuSarajevu.PrijepisAhdnamekojisenalaziuBeograduovjeriojeOmeribnEmrullah,kadijauTuzli.Ostaliprijepisinisuovjereni.ToštojeAhdnamačestoosporavananavodimadaonjojuzapadnim izvješćima ikronikamanemaspomenamožeseobjasnitinastojanjemdaseodjavnostizatajepovlasticekojesunjomstečene.Izvješćasuvjerojatnopisaliljudikojimaizvjersko-političkihrazloganikakonijeišloupri-logisticatinaklonostsultanaMehmedaII.fatiha,kojijebiopregaziotolikekršćanskezemljeipostaostrahitrepetčitavesrednjeEurope.SvekadbifojničkaAhdnamaibilapovijesnapatvorina,aštosenikakonemožedokazati,gorespomenutimBajezidovimberatom iz1483. i fermanom iz1498.,kao iAhmedovim fermanom iz1607.godine,ona jesanajvišegmjestaozakonjena, te jekaotakovapredstavljala listslobodezafranjevce ikatolikeuBosni,madanaglašenodoksupokorni.Prematomu,možesedijelomzahvalitiosvajačusultanuMehmeduII.fatihuinjegovojAhdnamištoseutimkrajevimautovrijemeodržaobaremdiokatoličkogpučanstva.Ovajvrijednidokumentnalazisenačuvanjuufranjevačkomsamostanuufojnici.TimejeuBosniiHercegovininastalafranjevačkaprovincijaBosnaSrebrena.DobivšisultanovomAhdnamomlegal-nost,bosanskifranjevcipreuzelisuvođstvonadsvimkatolicimakojisusenašliunutarBosanskogejaleta.Postupno,usljedratnihgubitakaOsmanlijaizSlavonijeiDalmacije,dijeloviprovincijeBosneSrebrenenašlisuseutridržave:Osmanlijskojcarevini,Mle-tačkojRepublici iHabsburškojcarevini.Takosesvremenompodijelila i franjevačkaprovincijaBosnaSrebrena.Osvajanjeosmanskevojskeredovnosupratilifratri.Takojenastalaposlovica:”KudTurcićordom,tudafratritorbom”ipotporudavalipučanstvuunovoosvojenimkrajevima.Ubosanskomejaletudjelujevišesamostana:Kreševo,foj-nica,KraljevaSutjeska,Modriča,Olovo,Imotski,Zaostrog,Makarska,Požega,Našice,Budimimnogidrugi.TrebarećidaječestodolazilodokršenjapravastečenihAhdna-mom,štojebilorazlogomvelikihmigracijapremamletačkomiliaustrijskomteritoriju.

101 Postojei4ovjerenaprepisaovogfermana,odkojihsepodvačuvajuuMakarskojiZaostrogu.


ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Uistraživanjupravno-povijesnihspecifičnostiurazdobljuosmanlijskeokupacijeBo-

snenapodručjusrednjovjekovneŽupeLepenicapostojinekolikoključnihmomenata.Prviodnjih je razdobljesrednjovjekovne,samostalnebosanskedržave,kada jeveć1244.godineegzistiralasrednjovjekovnažupaLepenica,sasvimmehanizmimakojitopodrazumijevaju.Riječjeosrednjovjekovnojžupisnizomgradskihiseoskihnaselja,sasvimkarakteristikamaurbanihaglomeracijaovogtipa.UnarednomrazdobljunekadašnjasrednjovjekovnažupaLepenica,sobziromna

svojprirodniistrateškipoložaj,svevišedobivanaznačenju.NaročitoubrzanurbaniigospodarskirazvitakzabilježenjeuXIV.,adijelomiuXV.,teXVI.stoljeću.SviformalnipreduvjetizastjecanjestatusasrednjovjekovneŽupeispunjenisuvećpočetkomXIII.stoljeća.Polovinomnarednog,gradovisrednjovjekovneŽupeLepenicaimajusveatri-butedefiniraneupravno-zakonodavnojnomenklaturi,otkadsekao takvispominjuuonovremenimslužbenimidrugimvrelima.Rastnaurbanomprateipromjenenauprav-nom,političkomidemografskomplanu.Kakojeutodobaizgledalaifunkcioniralaza-konodavnaiuopćepravnavlast,izpostojećihpovijesnihvrelanijemogućeupotpuno-stiutvrditi.Premanekimpodatcima,gradskanaseljanekadašnjesrednjovjekovneŽupeLepenicanastavljajusvojuzakonodavnuaktivnostiuosmanlijskodoba,naprijelazuizXV.uXVI.stoljeće,otkaddatirajuiprvispomenioodređeniminstitucijamavezanimzaosmanlijskuvlast.UgradovimainaseljimanekadašnjesrednjovjekovneŽupeLepeni-casu,kaoiudrugimvećimbosanskohercegovačkimmjestima,postojalidužnosniciipredstavnicivlasti:povjerenikzaharač,tržninadzornik,baždar,janičarskiserdar,gra-đevinskinadzornik,dizdar,itd.Također,postojalesuizasebneesnafskeuprave,kojesubileneizravnouključeneusustavkomunalnevlasti.Upravnuorganizacijuopćineupotpunjavajumuktarigradskihmahala,kojebirapučanstvo.Ostvarivanjeaktivnog ipasivnogbiračkogpravabilojelimitiranoimovinskimcenzusom.OdsredineXVII.stoljećadolazidobrojnihpromjenaudruštvenomigospodarskom

životugradskihiseoskihnaseljanekadašnjesrednjovjekovneŽupeLepenica.Promje-ne su se, prije svega, odnosile nadaljnje zakonodavne specifičnosti, koje su, kao iunekimdrugimbosanskohercegovačkimkrajevima,bilevišenormativnenaravinegostvarnimehanizmizaštiteživotaiimovine.Javljajuseiodređeniotporisredišnjojvlasti.Uzakonodavnommehanizmuupojedinimsvojimsegmentimasporenjaseuglavnomodnosenaostvarivanje većeg stupnja samouprave.Pojava anarhije, bezvlašća, ali iotvorenepljačke, stvarajumnoge,neželjenepojave,prije svihmigracije, tepolitičkuiekonomskunestabilnost,štoseposebnoodnosilonanemuslimanski puk.Ovoseznačajnoodrazilonacjelokupnidaljnji razvojzakonodavnihspecifičnostiu razdobljuosmanlijskevlastinapodručjunekadašnjesrednjovjekovneŽupeLepenica.Iztihrazlogamožeseustvrditiopravdanostistraživanjagdjesemoglointegralno-

sintetičkimmetodamaidentificiratiiprepoznatisvemijenekojeravnopravnotretirajusvepromjeneuovomrazdoblju.Posebnaznanstvenaidruštvenaopravdanostistraživanjauovomraduogledase iučinjenicidasuseovim istraživanjemotvorili mehanizmirazumijevanjaširineidubineovogznanstvenogzahvata.Takosam,premaskromnommišljenju,uspostavioparametrekojimajemogućepravitianalizesadržajadokumenatai timepristupitikvalitetnijojanalizidokumenata, te takostvaratiosnovu izkojećeserazumijevatiiprepoznatizakonodavnespecifičnostipovijesno-pravnerelacije.


Posebnotrebanaglasitičinjenicudasesvetodešavauburnomvremenukojeso-bomtraži iodređenomjerenjepremaprošlosti i radnja je jednimsvojimsegmentomdotaklaje i tajzahtjev,teponudilaodgovor inapitanjeodnosaprematakvimmjera-ma.KrozistraživanjerazdobljaosmanlijskevladavineBosnomnapodručjunekadašnjesrednjovjekovneŽupeLepenicaidentificiranisuiodređenianakronizmiinedefinirano-stizakonodavnogsustavaosmanlijskogimperija.Također,sveštosedešavalosmjestiosamukontekstidentificiranihpromjena(po-

zitivnihinegativnih)naznačenogpovijesnogvremena.Uistraživanjimasuprepoznateiodređenenepotpunostiilizabludeupovijesno-pravnojliteraturiudefinirajuodređenihznanstenihproblema.Tojebioidodatnimotivdatočno,jasnoitaksativnoukažemnazakonodavnespecifičnostiurazdobljuosmanlijskevladavineBosnomnapodručjune-kadašnjesrednjovjekovneŽupeLepenica.

VRELA I LITERATURAU svojoj višestoljetnoj povijesti Bosna i Hercegovina najsudbonosnije promjene

naupravnomipolitičkomplanuvjerojatnodoživljavaurazdobljučijisepočetakmožedovestiusvezususpostavomosmanlijskevladavine.Različitetemeizprošlostisred-njovjekovne župe Lepenica i dosad su bile predmet interesiranja domaćih i stranihpovjesničara.Djelanastalakaorezultattihistraživanjanajčešćeseodnosenapitanjaurbanog,kulturnog,ekonomskog,adijelom ipolitičkog razvitka,dokzakonodavnimspecifičnostimanijeposvećenagotovonikakvapozornost.Historiografskeradovekojise,makarifragmentarno,bavepitanjimazakonodavne

specifičnostiurazdobljuosmanlijskevladavineBosnomnapodručjunekadašnjesred-njovjekovnežupeLepenicamoguće je,uvjetnorečeno,podijelitiu tri skupine.PrvuskupinučineradovikojiobrađujuopćapitanjaiosobenostizakonodavnedjelatnostiuokvirimaupravnogpoložajaiorganizacijeBosneiHercegovinepodosmanlijskomvla-davinom.Zaproučavanjezakonodavnihspecifičnostiiprilikauosmanlijskomrazdobljunezaobilaznojekapitalnodjeloskupineautorafojnicakrozvijekove,fojnica-Sarajevo,1987.,zatimHazimšabanović,Bosanskipašaluk–Postanakiupravnapodjela(Sa-rajevo1959.i1982.).PromjeneuupravnojorganizacijiBosneiHercegovineudobaTanzimata iscrpno je, na osnovi arhivskih izvora, analizirao AhmedS. Aličić u djeluUređenjeBosanskogejaletaod1789.do1878.godine(OrijentalniinstitutuSarajevu,Posebna izdanja,XI,Sarajevo1983,198).Pravno-povijesnim položajom i razvitkomBosneiHercegovinepodosmanlijskomvlašćuusvojimradovimadotaklisuse,tako-đer,dr.ferdinandSchmid102idrEugenSladović103.Odpomoćisubiliiradovikojisebaveopćimproblemimanastankairazvitkagrado-

vauBosniiHercegovini.OvdjesuposebiceznačajnipojediniradoviAdemaHandžićaiakademikaNedimafilipovića,kaoidjeloIljasaHadžibegovićaBosanskohercegovačkigradovi na razmeđu 19. i 20. stoljeća (Sarajevo 1991.). Konzultirani su i radovi kojitretiraju različite segmente kulturne, vjerske, zakonodavneprošlosti, kao i relevantniradoviizoblastiorganizacijeifunkcioniranjalokalneuprave,kaoionjenimpojedinimnositeljima (ajani, kapetani,muteselimi), o čemu su pisali Hamdija Kreševljaković i

102 BosnienunddieHerzegovinaunterderVerwaltungÖsterreich–Ungarns,Leipzig1914.103 UpravnanaukaiupravnopravoBosneiHercegovine,Sarajevo1916.,415.


AvdoSućeska.Uproučavanjupravno-povijesnihspecifičnostiurazdobljuosmanlijskevladavineBosnomiHercegovinominapodručjunekadašnjesrednjovjekovneŽupeLe-penicanezaobilaznasuvrelanormativnogkarakteraizosmanlijskograzdoblja.Prouča-vanjemvjerskog,političkog,ikulturnogprofiliranjaBosneiHercegovineuosmanlijskodobamožese,solidno,identificiratiuradovimabrojnihpovjesničara,odkojihsemoguspomenutiradoviRobertaJ.Donia,MuhamedaHadžijahića,teradoviLukeĐakovića,SrećkaM.Džaje,AnteMalbašeidr.DominikaMandića.


DraganaVUčIĆ

StrašnoismiješnouGogoljevimfantastičnimpripovijetkamaRuskiknjiževnikukrajinskogporijeklaknjiževnikNikolajGogolj(1.travnja1809.-

4.ožujka1852.)izdaje1831.i1832.godinenizodosampripovijedakapodskromnimnazivomVečeriu zaselkukrajDikanjke.Djelo je izazvaloogromanuspjeh.Najvišeje čitateljeprivlačio svježi folklorni začin i obijesni humor.čak su se i slagari, doksu tiskari slagali knjigu, toliko smijali da je to ozbiljno ometalo rad. Pored vedroghumoraifolklornogdekora,popularnostisudoprinijeliGogoljevbogatjezik,egzotič-nostmjestairadnje,aponajvišefantastikakojajeondabilaumoditenačinnakojijepisac slobodnoobradiomotive iznarodnepredaje.Tepripovijetkepredstavljajuukusnusmjesurealnogsiracionalnim,ukojimajevećinamotivapovezanasnarod-nimpraznovjerjemi isprepletenakomičnimsituacijamadoksupojedinepričepunejezovitetragike.Uvećinisepripovijedakapojavljuje„nečistasila“,nečastivi,zloduh,vrag–idejnizačetniksvegazlanasvijetuilikojinjegovpomoćnik–vještacilivještica.Timistično-fantastični elementi su toliko integrirani u svakodnevicu kaoda je riječo nečemposveuobičajenom, ali pripovjedač redovito imajući naumu skeptičnostslušateljaodnosnočitateljauvjeravauvjerodostojnostispričanoganapominjućikakoseneštodoistadogodilobašonakokakoon topripovijeda.fantastičnielementiuGogoljevimpripovijetkamasupredočeni,uvjetnorečeno,nadvanačina,kaostrašniismiješniteukombinacijiukojojonoštojezapravosamoposvojojnaravistrašnoujednomtrenutkupostajesmiješno.IsmijavanjestrašnogaimasvojufunkcijuuGogo-ljevimpripovijetkamanakojunastojiukazatiovajseminarskiradnatemeljuanalizefantastičnihelemenataizperspektivesagledavanjapojmovakomičnogistrašnogutripripovijetke:Strašnaosveta,IvanjskanoćiBadnjanoć.

Simbioza zbiljskog i iracionalnog ZajedničkosvimGogoljevimpričamajestštopočinjusuvjeravanjempripovjedača

uistinitost.Samatapotrebazauvjeravanjemukazujedaćesadržajpripovijetkekrenutitijekomkojinijeblizaksvakidašnjemljudskomiskustvu.Tusemožeukontekstdovestipitanjeodnosa izmeđuknjiževnosti izbilje iakosuobapojmanedovoljnoodređena.Ovdjenećebitislovaoodnosuknjiževnostiizbilje,čimesebaveknjiževnipovjesničarii teoretičari. „Ni sama zbilja nipoštonije određenpojam,onanije ograničena samonašimiskustvomineraspolažemopravomustvrditijelineštozbiljskoilinijeovisnoonašojpercepcijiinašemshvaćanju(Solar,2004:48).“


Gogoljuspješnouspijevapovezatičudesnosasvakidašnjimivinutinasusvijetkojinijepodložaniskustvenimzakonitostima.OnonačemuGogoljgradisvijetsvojihpripo-vijedakajeodnospremazbiljikojiuzdiženarazinunesvakidašnjegaiskustva.Akojesampojamzbiljskogateškoposveobuhvatiidefinirati,kakojetekpokušatipojmitionošto jesuprotnoodzbiljskog– iracionalno.UGogoljevomslučaju, iznimno,moglobisegovoritiosvojevrsnojsimbioziracionalnogiiracionalnogkojeseispreplićuujednunovustvarnostkojajeodrazpostojeće,aipakiznadnje.

Komično u funkciji ponižavanja strašnoga „Nepostojikomičnoizvanonogštojeupravomsmisluljudsko.Nekipejzažmože

biti lijep, dražestan, uzvišen, beznačajan ili ružan; nikada neće biti komičan. Smijatćemosenekojživotinji,alizatoštosmokodnjeotkrilinekioblikljudskogaponašanjaililjudskiizraz.Mnogisudefiniraličovjekakaoživotinjukojaseznasmijati,amoglisugaistotako

definiratikaoživotinjukojaizazivasmijeh(Bergson,1987:10)“.Smijehjenaodređennačinizborživljenja,gledišteiliperspektivaizkojepromatramo

sveštočiniživot.Gogoljevsmijehufantastičnimpripovijetkamajezapravoperspektivaizkojesepromatraživotkakobisveonoštogačiniteškim,strašnimbilolakšesavladi-vo.Jedanodsimptomakojiobičnopratismijehjestneosjetljivost.Izgledadakomičnomožeizazvatijedinoreakcijupoduvjetomdapadnepodsasvimmirnu,glatkupovršinuduše.Dakle,ravnodušnostjenjegovaprirodnaokolina.Jeronometkopromatraživotkaoravnodušanpromatrač:mnogedramećesepretvoritiukomediju.Dabismorazumjeliznačenjesmiješnogauživotuiuliteraturi,trebagasmjestitiu

njegovuprirodnuokolinu,atojedruštvo;trebautvrditinjegovukorisnufunkciju,atojeprijesvegadruštvenafunkcija.SmiješnoimasvojukorisnufunkcijuuGogoljevimfanta-stičnimpripovijetkama,onojesvojevrsnimehanizamsuočavanjasastrašnimitakosmi-ješnoistrašnopostajuliceinaličjejednogshvaćanjasvijeta,zbiljskogine-zbiljskog.Njegovaje funkcijazaplašitiponižavanjem.„Komičnomoženastatiusamoj ličnosti,kojaćekomičnojsituacijidatisve,sadržaj,oblik,uzrokipovod.Takoje,primjerice,lič-nostnespretnogčovjekasasvimsvojimmanifestacijamaineprilagođenostimazapravokomična.(Hall-Allin,1897:50).Komičnojeunesvjesnom,kadaličnostnijesvjesnasvojihslabostiiograničenosti

pa s punim samopouzdanjem djeluje unatoč njima. Naglašavanje ružnoće koja jedotjeranadonakaznostitakođerjeufunkcijismiješnoga.Uopisimavragakao„ga-dosti nadgadostima“ imaelemenata komičnogakada se takvaprilika vraganađeu romantičnoj situaciji.Sama fizionomijamoženavoditi na smijeh,odopisa izrazalica,držanjatijela,pokreta.OpisvragaimaelementekomikekarikaturekojeGogoljpostižeisticanjemodređenihneskladnostiiizobličenja.Poredkomikesamogoblika,uGogoljevimpripovijetkamasenalazeelementikomikegestaipokreta.Smiješanjepokušajprikazivanjagestauoblikunekemehaničkeradnjekaoštojeslučajsneu-mornimpokušajimavragadadohvatimjesec,pričemusesvakiputopečeitrzaseteskakućelijevodesnonebilimjesecuspionekakostrpatiudžep.Gogoljsmiješnopostižeipomoćuizgrađivanjakontrasta.SamnačinpripovijedanjaukojemGogolj,ponačelubajke,čudesnoshvaćaiopisu-

jekaoobičnoisvakodnevno,jekomičnoizperspektivesuvremenogčitatelja.Bajkovit


jenačinnakojipisacuzdiženekiizabranimotivdoiznimnostikojisvodinaisturazinusmotivimaizsvakidašnjice.Pored komike držanja, pokreta, situacija u koje zapadajuGogoljevi naivni likovi,

pripovijetkesuprotkaneikomikomriječi.Igrasvragom.Svismosenekadaigralisvra-gomkojiiskačeizkutije.Polegnešga,onseuspravi.Gurnešganiže,ionodskočiviše.Pritisnešgakonopcem,aončestosveodbaciuzrak.Taigračkajevrlostara,aliobliciiobrascizabavekojupružajesuzapravosuvremeni.Tojesukobdvijutvrdoglavosti,odkojihjejedna,sasvimmehanička,nakrajuipakpopuštapreddrugomkojasezabavlja.Taslika vraganaopruzimožeseobjasniti kaokomična fantazija kojamalopomalopretvaramaterijalnimehanizamumoralni.čovjekuGogoljevimpripovijetkamavragudajepodukunakomičannačin.Nemastvarnog,dramatičnogprizorakojegmaštanebimoglapretvoritiukomičan.Komičnostseogledaugovorenjuomalimstvarimakaodasuvelike,dakle,upo-

stupkupretjerivanja.Kaoštokomičnomožebitisadržanoupretjerivanju,istotakoimasvojodrazuumanjivanju.

Ismijati vraga Gogoljevajemisaokakojeosnovniciljknjiževnosti–ismijativraga.Ismijavanjavra-

gasemožeobjasnitikaomehanizamsuočavanjasastrahom.čovjekrazvijaobrambenimehanizampredonim odčegastrahuje, štomu jezastrašujuće,nepoznato.Takavpristupopisivanjuvragaukojemjeonbićenemoćnopredčovjekom–zapravojenačinnošenjasastrahomodtogobjektaopisivanja.UpripovijetkiBadnjanoćprikazanjetajtrijumfčovjekanadnečistomsilomkojajenamnogonačinaismijanaiprikazanakaonaivnainesposobna.Toismijavanjestrašnogaostvarenojeizvanjskimopisimanadna-ravnihbićakojasupoputkarikatura,komičnihsituacijaukojeonizapadajutenačinunakojirazmišljajuikomuniciraju.UpripovijetkiBadnjanoćpojavljujesevragkojisvješticomsklapapaktunamjeri

daseosvetimladićukojigajejednomprilikomponizio.Zarazlikuodpojedinihpripo-vijedakagdjevragimaime,ovdjejeonbezimen,prikazanopisivanjemidjelovanjem,aobataaspektasukomična.UopisuvragaGogoljsekoristideminutivima„maliroščićistršalisunaglavi“tako

dagaifizičkinastojiprikazatimanjestrašnim,aglagolstršatiimakomičnekonotacije(Isto:111).Slikavragaodgovarasrednjovjekovnojpredodžbi,jeruzrogoveonimašiljastidu-

gačakrep,dakle,onjeanimalističkiprikazan,sjarećombradomišiljastomnjuškom.Sobziromdajedjelovanjezlaograničenosamonabadnjidan,utomslučajuvragjeprikazankaobićeograničenihmoći,asmiješnajeupravonjegovanemoćdaostvarisvoje„paklenenaume“.„Jersutraće,čimzazvonijutrenje,podvinutarepaglavombezobzira,pobjećiusvoj

brlog“(Isto:111).Sintagma„podvinutrep“konotirapsakojisepovlačiizosjećajastrahaiodbojnosti.Mjesecizvijezdekojesusimbolvječnostiinedokučivosti,ovdjebivajuprikazanekao

igračkeurukamanadnaravnihbića,atabićazapravoopisanakaodjecakojaseigrajutimsvjetlećimrekvizitima.Vragjeopisankaonestašnoinaivnodijetekojepokušavado-taknutimjesecrukom.Smiješnajenjegovaupornostutompothvatukrađemjeseca.


„Međutimsevragpolakošuljaokmjesecuivećispružiorukudagaščepa;alina-glojetrgnenatrag,kaodaseopekao,posisaprste,zaklimanogomizatrčisesdrugestrane,iopetodskočiitrgnerukunatrag.Aliusprkossvimtimpokušajimalukavivragseneokanisvojihpakosnihpokušaja.Onsezatrči,obadvjemarukamazgrabimjesecprevijajućiseipušući,prebacivaogajeizjednerukeudrugu(…)“(Isto:112).Komičnost se ogleda u gestikulacijama vraga te u prikazumjeseca kao vrućeg

krumpirakojegseprebacujeizrukeuruku.fabularniokvirbibioukratkosljedeći:Vragseželiosvetitimladiću,kovačukojije

slikaoslikesvetacadokgajeovajometao–bezuspješno.Iutimsepokušajimavragismijavajerseprikazujekaodjetinjastouporaninaivanusvomnaumu.„Uvrijemedokjeslikarradionatojslici islikaojenavelikojdasci,vragsesvom

silomtrudiodagaometeuradu:neopazicegaguraoispodruke(…)„(Isto:113).Načininakojivragpokušavaomestipobožnenaumečovjekasusmiješniidjetinjasti

domjerekojapodsjećanadijetekojevučenekogazarukavkakobipostigloodređenicilj.Gogoljnajednommjestutogistogvraganazivalukavim,štosemožeprotumačitikaoironijajerjevragzapravoprikazanposvenaivno.Gogoljumjesto riječiboraviti,prebivatikoristi zavragaglagolklatariti sekoji ima

opet ironičanprizvuk jersdrugestranevragseprikazujekao,naime,netko tko imaizvršitiodređenumisijuodvođenjapobožnihdušaupakao.„Itako,netomjevragspremiomjesecudžep,najedanputseucijelomsvijetutako

smrklo(…)Vješticaseodjednomnađeumrakuivrisne“(Isto:113).Ovajvještičinvrisakimakomičanehojerseonadoživljavakaonetkotkobisetre-

baodobro,sobziromnasvojenadnaravnemoći,snalazitiumraku.Gogolj jenazivapomalopejorativnoženskinjomkojojseudvaravrag.Gogoljtuuloguvragakaoljubavnikatakođerismijava.„Njuškamuje,kakoonovelifomaGrigorjević,gaduranadgadurama,ajošseion

upuštauljubakanje“(Isto:114).„Ljubiojoj jerukustakvimkarefekama,kaoprisjednikpopinojkćeri,hvataoseza

srce,uzdisaoiotvorenojojizjaviodajepripravannasve–daćeskočitiuvodu,adušuot-premitiravnoupakao,akoonanepristanedazadovoljinjegovustrast(…)“(Isto:114).Gogoljkomičnostgradikoristećiseparadoksalnimusporedbama.Vragjeduhovitoprikazankaobićekojemseizklimepaklajakoteškopriviknutina

zimskeuvjeteukojejebačen.„Zimajejačepritisnula,iuvisinijetakozahladilo,dajevragpreskakivaosjednogkopita

nadrugoiduvaoušaku,damakarmalozagrijepromrzleruke.Panijeničudodanetkopromrzne,tkosedannadanvučepopaklu,ukojemukakojepoznato,nijetakohladnokaozimikodnasiukojemunataknekalpakistanepredognjištekaopraviglavnikuharpapečegrešnikesjednakimužitkom,skakvimobičnoženskanaBožićpečekobasice“(Isto:120).Gogoljizgrađujekomičnuslikupomoćuusporedbevizijepaklaikulinarskogaužitka.Pokušajivragadaostvarisvojpakleniplanbise,slobodnije,mogliprispodobitis

likomkojotakojinabezbrojnaivnihnačinapokušavauhvatiti,nikaduhvaćenu,uvijekizmičućupticutrkačicu.Vražjinaumisuzapravosmiješnizbognjihovenaivnosti.Gogoljopisujevragakaojakonespretnog,anespretnostjeuodređenojsituacijikao

odraznesnalaženjauzadanimuvjetimatakođerjedanodkomičnihelemenata,odno-snonačinastvaranjakomičnogučinka.


„Dokjehitrikicošsrepomijarećombradomletioizdimnjakaiposlijeopetudim-njak,slučajnomujenekakoupećizapelatorbicaštomujevisjelaopojasu,aukojujespremioukradenimjesec,iotvorilase,amjeseciskoristiprilikupaizletikrozdimnjak(…)“(Isto:125).Komedijasituacijeseodigravakaonakakvojkazališnojpozorniciukući vještice

kojajeljubavnicamnogima,anijedanodljubavnikaneznazaonogdrugogitupoči-njezapletkadasesviuistovrijemenađunaistommjestu.Vješticaihstrpauvrećeizkojihjeprethodnoistreslaugljen.KadseunizuljubavnikapojavljujejedankojegGogoljopisujekaokrupnog,asamonjegovoimeSverbiguzuhrvatskomejezikuimasmiješnekonotacije,dakle,Gogoljimenovanjemlikovatakođerpostižekomičanučinak.Vješticaduhovitozaključujekakotajnećestatiniujednuvreću.KomičnosetakođeruGogoljevimdjelimaostvarujeprevratom.Vragiznaizgled

nadmoćnog položaja u kojem već likuje jer će uspjeti u pakao strpati najpobožnijudušu,bivaporaženiponižennakomičannačin.Vragsesamznasmijati,pripovijedatoGogoljnavišemjesta.Odvražjegcerekanja,podsmijehaodsmijehasazlobnim,jezivimisablasnimprizvukom.Komikariječiseostvarujeunačinunakojivragprijeti.Smiješanjeneskladizmeđufizičkogaopisavraga,kao„malenog,stankimnožicama“injegovihnastojanjadamanifestiravelikusiluimoć.„Sadćuti,golube,odmazditizasvetvojemackarijeiklevete,kojimasiocrnjivaovragove“.(Isto:137)Sintagma„ocrnjivativragove“jesvojevrstanpleonazamjerbiznačiloprikazivativra-

gove lošima,štooniposvojojbitiveć i jesu.Gogolj timopisom,koji jeunutarsebeproturječan,takođerpostižekomikunaraziniriječiioslikavanjakaraktera.„što ćemoji drugovi, kad čuju da je najpobožniji čovjek sela umojim rukama?

Pritomsevragnasmijeodradostikadsesjetikakoćeupakluzadirkivaticijelusvojurepatusvojtu,kakoćemahnitationajšepavivragkojegsmatrajunajduhovitijimmeđunjima.“(Isto:137)Dakle,nesamodajevragobjektismijavanjavećjeisamduhovit.Prevratsedogađa

kadavragkoji jeonakofizički neugledanhtiomanifestiratisvojusilunadmladićem.Samošto jemladićučinioznakkriža,vragpostajekrotakkao jaganjac.Komična je,dakle,tapreobrazbaizhvalisavog,umišljenogubićekojejemanjeodmakovogzrna.Kovačgazarepvučepozemlji iuzjašinanjega.Toponižavanjei ismijavanjezla

jezapravopokazivanjetrijumfavjerenadzlimsilamakojesunemoćnepredznakomkriža,znakomkršćanskevjere.Gogoljzapravosamoismijavanjevragastavljauslužbuprevladavanjaiskonskihstrahovaodutjecajazlihsila,alise,sdrugestrane,tistrahovipokazujuneopravdanimajerjetaistanatprirodnasilaprikazanauoblikunesposobneizbogtogasmiješnekarikaturečijejedjelovanjeograničeno.„Vakulajenaslikaovragaupaklu,itotakogadnadasusvipljuvali,kadsuprolazili

krajnjega;akadbikojojženizaplakalodijetenaruci,onabigaodnijelapredtuslikuiplašilaga:Gledaj,tujenamaljanipi,kaka!–adijetebizatomilosuze,škiljnulonaslikuičvršćeseprivinulonamajčinegrudi.“(Isto:159)

Strah, strašno, strava „Strahjenegativanosjećajkojičovjekdoživljavakadvidiopasnost,bilaonastvarnaili

nerealna(nestvarna,tj.opasnostzapravonepostoji).Strahjeprimarnaemocijakojana-stajeusredopažanjailiočekivanjastvarneilizamišljeneopasnosti,iliozbiljneprijetnje.


Strahbismogradacijskimoglipodijelitiutrifaze.“(Ward,2003:35)čovjekmožeizbjećiopasnost–strahčovjeknijesiguranmoželiizbjećiopasnost-panikačovjekjesigurandanemožepobjećiopasnosti-užasPostoji,također,cijelirasponnerealnih(iracionalnih,nestvarnih)strahovakojenazi-

vamofobijama(fobijanijenužnoiracionalna,alijeuvijekpretjeranistrah).BudućidajeusvijetuGogoljevihpripovijedakaizbrisanotagranicaizmeđuracionalnogaiiracional-nogapasetadvasvijetastapajuprirodnoujedanpostojeći,teškojestrahovepodijelitinairacionalneiracionalneuodnosunauobičajenopoimanjetihkategorija.Strahseu različitim oblicima provlači krozGogoljeve fantastične pripovijetke, odražava se usuočavanjusnatprirodnimsilamakojenastojesvojumoćmanifestiratiučovjekovomživotu,ačovjekukonačnicinalazimehanizmekakoimseoduprijeti.Pisanjeostrahumožeseprotumačiti kao jedanodGogoljevihmehanizamakakonadvladati strah,ajedanodnačinajeumanjivanjevrijednostizlausvimnjegovimoblicimaidjelovanjima.PitanjeještojetozapravostrašnouGogoljevimfantastičnimpripovijetkama.Pridjevstrašno izveden jeod imenicestrah,dakle, tobibilesveonepojave,bića,događa-jikojipobuđujustanjestraha.Onošto ihčinistrašnima je,uopćenorečeno,njihovanadnaravnamoćkojommogunauditičovjekuiovladatinjimeteizvanjskiizgledkojijeodbojan,neprirodanikaotakavjeuskladusnutarnjimstanjemtihbićakojautjelovlju-jusvenegativneemocije.Izvedenicaodimenicestrahjeistrava–kaostanjeužasaigroze.„Svasetastanjajavljajuukombinacijismotivimakojesusrećemoufantastičnojliteraturikojatematiziraneštoštomožemookarakteriziratikaoneobično,čudnoštojeuslabojiligotovonikakvojpovezanostisastvarnimsvijetom.“(Rabkin,2007:45)Makolikoparadoksalnozvučalo,Gogoljmaštovitoodnosnofantastičnouzdiženarazinurealnogajernemogućejerazumjetiisagledatijednobezdrugog.Dakle,kodGogoljairacionalnoiracionalnonisuantonimibezsusvjetoviusimbiozi.

Opsjednutost strahom od pakla„PosljednjeGogoljeveriječi:„Ljestve!Bržedajljestve!“svjedočeotrajnojpiščevoj

potrebidaosiguraoruđekojimćeseprebacitiugornjisvijet.Noteisteljestvemoždajošvišegovoreonesavladivustrahuodstrovaljivanjaubezdandonjegasvijeta...Unje-govojbiografijivaljapotražitikorijenenjegovapisanja–opsjednutoststrahomodpakla.Ono što jeHeidegger obrazložio kao „osnovno stanje“ egzistencije – strah pogađaGogoljevoosnovnostanje.RuskimislilacipjesnikVjačeslavIvanovpišedajeGogoljbio„opsjednutstrahomodpakla.“(Melchinger,1989:345)Govoriloseonjegovojlabilnostikojajerazumljivoposljedicasumnjenastaleizstraha.UranimGogoljevimdjelimaprevladavajuromantičkielementipoputfantastike,hi-

perboličnosti,tajanstvenosti,zagonetnostitetemeimotiviizfolklornih(ukrajinskihod-nosnomaloruskih)predaja,pjesama,bajki,običaja(VečeriuzaselkupokrajDikanjke,prvidio–1831,drugidio–1832;Mirgorod,1835.)PoshvaćanjuJurijaManna,jednogaodvodećihruskihgogoljologa,Gogoljevare-

alistička sklonost opisivanju svakodnevnoga, banalnoga života zapravo je skrivanjebezdana„običnoga“.Ordinarnostživotavarljiva je–onausebiskrivaponore fanta-stičnoga,strašnoga,demonskoga.Spajanjesvakodneviceifantastike,svakodneviceidemonologije,aktiviranjeiracionalnogautrivijalnoj,dohvatnojstvarnosti–tosumeha-


nizmikojiradeuGogoljevojprozi.Dolazidogrotesknogaihiperboličnoganapuhivanjadetaljâ,kojitakopostižusupstancijalnuiznačenjskuautonomnost.„fatalnodjelovanjevišesilepostavljenojeizvaniiznadlikova.fantastičniokvirzahtijevaizvjestanbalansizmeđustvarnoginestvarnog.“(Moorcock,1987:20)

Humanizirani vrag ili vražji čovjek Gogoljpredstavljavragakaočovjekainalazivelikesličnostiizmeđuljudskeivražje

naravi.štobitobilozastrašujućeupojavijednogavragakojijeposvenalikčovjeku?Taj,

naizgled,humanizirani vrag jenovijapredodžba tognadnaravnogbićakojeseprijeprikazivaloanimalistički,srogovima,kozjimnogama,crvenimočima.Tametamorfozavragaulikčovjekaevoluiralajeshvaćanjemdavragnastojibitištobližičovjekukakobipridobionjegovunaklonost.Strašnimse,zapravo,smatrakadačovjekpočnenalikovativragu.Kakomumoženalikovati?Ponaravikojaseogledaupostupcimakojisupo-ročniidestruktivni.TakvogvragačijasenegativnastranaočitujeuporočnomživljenjuuvodiGogoljupripovijetkuIvanjskanoć.„Ieto,utomsezaselkučestopojavljivaonekičovjekili točnije,đavaouljudskojpodobi.Otkudje izaštodolazi, tonitkonijeznao.Zabavljase,pijančujeiodjedanputnestane,kaodagajezemljaprogutala.“(Ivanjskanoć,Gogolj1950:46)Strašnoseočitujeuizgleduvraga:onimačekinjasteobrveipogledodkojegspo-

padajezadabionajkojegpromatranajradijepobjegao.Njegovolicejeopisanokaogadno,očisumukouvola,kosačekinjasta.Tajvanjskiizgledkaorefleksijaunutarnjegstanjaiosobnosti.StrašnimjeGogoljprikazaopejzaž,mjestoivrijemekaoodredištakojasuokvirradnji

kojaćesenatojzastrašujućojkulisiodigrati.Vrijemeradnjejenoć,dobadanakojenepružaosjećajzaštićenosti,kontroleisigurnosti,tuslikumrakaGogoljoslikavapostup-komgradacije,najprijeSuncezalazi,smrkavaseapotomsenevidiprstprednosom.Tajvizualniopisnoćidodatnopojačavaosjetilnomslikomnoćikaohladnekojaizazivajezu.fiziološkereakcijekojeproživljavajunakpripovijetkekojisenagodiosvragomsujasnaiopipljivadefinicijastraha,srcekojelupakaodahoćeiskočitiizgrudiju.Tajprizorukojemvragizdvajaosobunaosamljenomjestokakobijetuizložiokušanjuprepo-znajemokaomotivizNovogazavjeta,kadađavoIsusakušaupustinji.Gogoljtakođerizdvajaprizorsusretajunakakojijekušan,uovomslučajumladićakojijesiromašanikojijespremanučinitisvenebilizadobiobogatstvokojebimuomogućilovjenčanjesdjevojkomkojuvoli,tajprostorjevizualnoprikazansablasnoizastrašujuće.Kakosebližitrenutakdapogodbaizmeđučovjekaivragabudeostvarena–strava

koja dominira u opisu stanja likova je sve izraženija. Vrag je pomodrio kaomrtvac,izgledahipnotizirano,očisumuusmjereneuneštoštosamoonvidi,dakle,ukočene,austasumunapolaotvorena.Opetsedojamstrašnogaprenosinapejzažkojijeodjednompersonificirankakobi

stanjejunakabilodovedenonarazinuhalucinacije.Dakle,prisutnajejednapostupnagradacija,odstanjastraha,prekojezedohalucinantnihsvojstava.„UtajmahčujesezviždanjeodkojegsePetrusrcesledi,iučinimusedajetrava

zabrujilaicvijećestademeđusobomrazgovarati,drvećesestanesrditoigromkopre-pirati.“(Strašnaosveta,Gogolj1950:52)


Ovopersonificiranjeprirodenatragujeoneizrekekakosuustrahuvelikeočiiušiikakočujemoividimoonočegazapravonema.„NajednomsestvoriBasavrjukstojećinapanju,savpomodriokaomrtvac.Očisu

munepomičnoupereneunešto,štovidisamoon;ustamunapolaotvorena,aništanegovori.Unaokolonišušnja.Uh,spopadegajeza.“(Isto:52)KakoseuGogoljevimpripovijetkamavragoviivješticejavljajuuglavnomukombi-

naciji,takojeslučajisaovompripovijesti.Izgledvješticeodgovaranjezinojnutrini,onasepojavljujeulikustarebabe.„Sadseumjestomačkestvoristarababanamežuranakaopečenajabuka,svaraz-

grbljenakaoluk;nožipodbradaksličnisujojkrcaljki,kojomsekrcajuorasi.“(Isto:52)čaknismijehkojisepojavljujekaozvučnakulisanemapozitivanpredznak,toje

smijehkoji je„naliknazmijinoskitanje“ikoji jeodrazzlobe,hladnoće,naslađivanja,nadmoćijednesilenadljudskomprirodomnemoćnojdajojseodupre.Dakle,smijehsejavljaikaomotivutommorbidnomkontekstu,aliimatakođersablastanpredznak.Osimuopisimastanjalikova,izgledaiproživljavanja,elementistrašnogaočitujuse

usamomsadržajunagodbeizmeđučovjekainatprirodnihsila.Uzamjenuzazlatotražise„ljudskakrv“,dakle,ubojstvozabogatstvo.„Izaleđamusezačujesmijeh,višenaliknazmijinosiktanje.–Nećeštividjetizlata,

doknedobaviščovječjekrvi!“–rečevješticaidovedemudijeteodkojihšestgodina,pokrivenobijelomplahtom,temudadeznakdamuodsiječeglavu.“(Isto:53)Motivinoža,krvi,klanjainevinežrtvekulminacijasunagodbečovjekaivraga.Gogoljupotrebljavapridjevstrašankadaopisujeuštosepretvoriojunak(Petrus)

kojijesklopiopogodbusvragom.Strašnojezapravo,porednjegovogizgleda,zapravopsihičkostanjeukojejezapao

–aonobisemogloujednuriječsažetikao–muka.Smijehkojimjereagiraoutrenutkukadmusevratilosjećanjenapočinjenizločin

–opetimapredznaknegativnogisablasnog.Strahjepraćenfiziološkimmanifestaci-jama.„Najedanputsavzadršćekaonastratištu;kosamusenaježiionsetakonasmije

grohotomdaPidorkisrceobamrijeodstraha.“(Isto:60)Kaorefleksijaivrhunacsablasnogpojavljujeseopetmotivutvare-ulikukrvavog

djeteta.Riječutvaraimanekolikoznačenja.Možesedefiniratikaoavet,priviđenjeilisablast,

pojavakojajeplodmašteilifikcije.UslučajuGogoljevihpripovjednihsituacijategrani-ceizmeđumaštovitogizbiljskogsuizbrisane.Kaodanijedovoljnorećisamoosvetakojausvomosnovnomznačenjusadržina-

mjerudasenekinegativnimdjelovanjemuzvratinanekinegativnodjelovanje,Gogoljpridodajepridjevstrašna,kojiupozoravačitateljana tokako ipaknije riječonečemsvakidašnjem,većizuzetnom,dakako,unegativnomsmislu.Zarazlikuodsvihdrugihpripovijedaka,gdjesuvješticeženskogaroda,uStrašnojosvetisepojavljuje–vještac,vjerojatnonajsablasnijebićekojesepojavljujeuGogoljevimfantastičnimpripovijetka-ma.Onje,naizgled,običančovjek,starackojisenipočemunerazlikujeoddrugihseljana,međutimu ritualnim trenutcimase fizički izobličuje.Tase transformacijado-gađapodutjecajemsimbolakršćanstva–uovomslučaju ikonakojenavješcakaoutjelovljenjazlesiledjelujuporažavajuće.Inače,zbogmogućnostidasepreobraziida


živineopaženoiprikriveno,jošvišeulijevastrahisumnjumeđuseljanejervještacnijenitkoivještacmožebitibilotkomeđunjima.ReakcijekojebudipojavatakvogbićakoddrugihlikovaGogoljopisujekaojezui

strah.Pojavuvješcapratehororprizorikakvesmomogliviđatiufilmovimaovampirimakaomrtvacimakoji ponovnooživljavaju.Gogolj horor elemente smještanaklasičnomjesto–grobljekojepostajepozornicazamanifestacijunatprirodnihzlihsila.„Krstsenajednomgrobuzaljuljaiiznjegasepolakodižeisušenmrtvac.Bradamu

jedopojasa;naprstimadugepandžejošdužeodsamihprstiju.Onpolakodignerukeuvis.cijelomulicezadršćeiiskrivise.Očitojetrpiostrašnemuke.-Zagušljivoje,za-gušljivo,zastenjeondivljimneljudskimglasom.Njegovjeglasparaosrcekaonož.Alinajednommrtvacuđeuzemlju.Zaljuljaseidrugikrst,iopetizađemrtvac,jošstrašniji,jošvišiodprvoga;savobrastao;bradamudokoljena,ijošmuduljekoštanepandže.Onjošdivljijezavikne:„Zagušljivomijeivratiseuzemlju.“(Isto:165)Gogolj zatimgradacijomniže ipojavedrugimrtvaca,pričemu jesvakasljedeća

jezivijaistrašnijaodprethodne.Izasvihtihprizorakrijesevještackojisvetočinikakobizastrašioljude.Muškipraktikantvještičarstvanazivasevještac.Vještacbi,dakle,bioosobakojase

bavivještičarenjemkakobisteklenadnaravnemoćizakorištenjeudobreilizlesvrhe.Zapravo,radiloseosljedbenicimastarihpoganskihvjerovanjakojasuuuskimkrugo-vimanadživjelapojavuiširenjekršćanstva,stogajecrkvapoprijekogledalanatakveprakse.Natakvapoganskavjerovanjanailazimoikodslavenskihnaroda,avjerovanjasuseuselilauknjiževnost.Gogoljevvještacimademonskekarakteristike,opisankaoantikristkojiimamoćzazvatidušučovjekadokovajspavausnu,dakle,kaosilakojadjelujenaljudskusvijestipodsvijest.Gogoljpripovijestovješcustavljauokvirlegendekojaimauloguobjašnjavanjanaracionalannačinnekenestvarnepojave,bića,doga-đajavažnogzaljudskupovijest.OpetjeupozadinisvihstrahovazapravojedanStrahkojeguGogoljevomslučajumožemonapisativelikimslovom,atojestrahodpakla,strašnogasudapredkojimćese,vjerujukršćani,naćisveduše.Nijeslučajno,dago-tovousvimpripovijetkamazlobivapobijeđeno,štojeopetdionastojanjadasenadiđestanjestrahaodnosnodasesuočisnjime.

Sažetak Gogoljuspješnouspijevapovezatičudesnosasvakidašnjimivinutinasusvijetkoji

nijepodložaniskustvenimzakonitostima.OnonačemuGogoljgradisvijetsvojihpri-povijedakajeodnospremazbiljikojuuzdiženarazinunesvakidašnjegaiskustva.Go-goljevajemisaokakojeosnovniciljknjiževnosti–ismijativraga:„Većseodavnotrsimsamooko togadaseposlijemojegadjelačovjekdomilevolje ismijenadvragom.“Ismijavanjavragasemožeobjasnitikaomehanizamsuočavanjasastrahom.čovjekrazvijaobrambenimehanizampredonim odčegastrahuje,štomu jezastrašujuće,nepoznato.Takavpristupopisivanjuvragaukojem jeonbićeukonačnicinemoćnopredpobožnim imoralnimčovjekom–zapravo jenačinnošenjasastrahomod togobjektaopisivanja.Dabismorazumjeliznačenjesmiješnogauživotuiuliteraturi,trebagasmjestitiunjegovuprirodnuokolinu,atojedruštvo,trebaprijesvegautvrditinjego-vukorisnufunkciju,atojeprijesvegadruštvenafunkcija.SmiješnoimasvojukorisnufunkcijuuGogoljevimfantastičnimpripovijetkama,onojesvojevrsnimehanizamsuo-


čavanjasastrašnimitakosmiješnoistrašnopostajuliceinaličjejednogshvaćanjasvi-jeta,zbiljskogine-zbiljskog.Njegovajefunkcijazaplašitiponižavanjem.Strahsasvimizvedenicamakaoštosustrašno,stravaseurazličitimoblicimaprovlačikrozGogoljevefantastičnepripovijetke,odražavaseusuočavanjusnatprirodnimsilamakojenastojesvojumoćmanifestiratiučovjekovomživotu,ačovjekukonačnicinalazimehanizmekako imseoduprijeti.Onošto fantastičnabićačinistrašnima jest,uopćeno rečeno,njihovanadnaravnamoćkojommogunauditičovjekuiovladatinjimeteizvanjskiizgledkoji jeodbojan,neprirodan ikao takav jeuskladusnutarnjimstanjemtihbićakojautjelovljujusvenegativneemocije.Makolikoparadoksalnozvučalo,Gogoljmaštovitoodnosnofantastičnouzdiženarazinurealnogajernemogućejerazumjeti isagledatijednobezdrugog.Dakle,kodGogolja iracionalnoiracionalnonisuantonimi,većsusvjetoviusimbioziukojimastrašnopostajesmiješnoili,pak,sveštojestrašnouko-načnicibivaporaženo.

Literatura 1. Bergson,H.(1987)Smijeh:esejoznačenjukomičnoga,Zagreb,Znanje2. Gogolj, N.V. (1950) Ukrajinske pripovijetke, Zagreb, Državno izdavačkopoduzećeHrvatske

3. Hall,S.-Allin,A.(1897)„Thepsyhologyoflaughing,ticklingandcomic“AmericanjournalofPsyhology,sv.IX/50

4. Melchinger,S.(1989)Povijestpolitičkogkazališta,Zagreb,GrafičkizavodHrvatske5. Moorcock,M.(1987)AStudyoffantasy,London,GranadaPublising6. Rabkin,E.S.(1976)Thefantasticinliterature,NewJersey,PrincetonUniversitypress7. Solar,M.(2004)Idejaipriča,Zagreb,Goldenmarketing,Zagreb8. Ward,I(2003)fobija–idejeupsihoanalizi,Zagreb,JesenskiiTurk


AnisaTRUMIĆ

Upotrazizaidentitetom(Mraz i pepeo, Jasna Šamić)

RomanJasnešamićMraz ipepeomarginaliziran je ikritičkinedovoljnoobrađenkaoivećinaromanakojesunapisaležene.Moglobiserećidajezapostavljen.Upravozbogtogaovajradćesepozabavitidetaljnijimiščitavanjemromanaianalizi-

ranjemnjegovihmnogobrojnihznačenja.Naravno,radnemanamjeruobjedinitiiprotu-mačitisveaspekteromanakojisuzaistabrojni,većromanpribližitičitateljuipotaknutinjegovabudućatumačenja.

I. O romanuRomanMraz ipepeoJasnešamić ispisan jeuoblikudnevničkihzapisa,ali to

nijednevnikkoji ispisuje jednaosoba;roman jezapravosastavljenodtri različitadnevničkazapisavođenaurazličitomvremenskomrazdoblju.Zapisisumeđusob-nopovezaninanačinštoseuprvi,muški,dnevničkizapisutkivadrugi,centralni,ženskizapiskojisepreplićestrećimdnevnikom,muškim.TajtrećidnevnikjeočevzapisizvremenaDrugogsvjetskograta,aprviidrugidnevnikjedatiranuvrijemenašenedavneprošlosti, tj.predratnovrijeme.Poredvremenskogdatiranja,dnev-ničkizapisiimajuimjesnupozicioniranost,zahvaljujućičemulakšepratimokreta-njasubjekatanaracijeinjihovoneuklapanjeuodređenesredine,zapravoneuspjehpronalaženjasvogmjestapodsuncem,jergdjegoddasenalazicentralni,ženski,subjektseosjećastrancem.«...ženskopismoćesekaoknjiževnimodelosamdesetihidevedesetihgodina20.

vijekaponajvišeuspostavitiuhrvatskojknjiževnojpraksi(...),aubosanskojknjiževnostisamosporadično,upoezijiferideDuraković,proziAlmeLazarevske iJasnešamić,dokćeženepiscipočestozastupatistajalištemuškocentričnogkulturnogkoda(Meli-kaSalihbegBosnawi,npr.).Timejenjihovznačajveći,apogotovustogaštonatragusub-kulturnogpokretaseksualnerevolucijeudominantnomuškupatrijarhalnukulturuuvodeidentitetdrugog,ženskograkursakojirelativizirapatrijarhalniapriorizamtabua–dabiganakoncupotpunoodbacio.»1

Romanjesastavljeniztridnevnika,dvamuškaijednogženskog.Iakoježenskiza-piscentralni,romanipakisvojomstrukturomgovorioprevlastimuškognadženskim.čakicentralnidnevničkizapisgubisvojuženskuoriginalnostnakrajukadabivasamoparafraziraniuklopljenumuškizapis.

1 EnverKazaz,BošnjačkiromanXX.vijeka,Zoro,Zagreb–Sarajevo,2004.,str.108.i109.


Dakle,iakojecentralnidioromanaženskidnevnikiženskavizura,romanseneza-vršavaženskimglasomvećmuškim.Muškarčevariječje,ipak,posljednja;onjenositeljmoćikolikogodseženeborileprotivtoga.Autoricajetoodličnopredstavilanesamosadržajemsvogromanavećinjegovomstrukturom.PremaklasifikacijiEnveraKazaza2,romanJasnešamićspadaunoviratniroman

pseudodnevničkogmodela.«NjenromanMrazipepeostrukturiranjekaodnevničkahronikamoralno-etičkogiideološkogaspektabivšejužnoslavenskezajednice,aondaikaohronikajedneduhovnebiografije,pričemujunakinjaromanaVišnjanosimnogoodautobiografskihcrtaaktualneautoriceromana.Nadalje,krozdnevnikekojefiktivnaautoricaromanapreuzimaodocaoslikavasetragičnoiskustvoII.svjetskogrataitota-litarnihobrazacakomunističkeideologije.Narednivažanmomentovogaromanajestženskavizuradogađaja(...).Tapolimodalnastrukturiranostovogromanapokazujesekaonjegovaznačajnaprednost, jervišeplananaracijaukaleidoskopskojstrukturiro-manaotvaraprostorkolikozaslikuduhovnogprofilajednebiografijetolikoizaanalitičkizahvatudeformitetemoralnonagriženog,destruiranogdruštva,apotomizakroničar-skizahvatuformidnevničkihbilježakaupovijesnilanaczbivanja.»3

Romansvojomkompozicijompredstavljasuočenostmuško-ženskogpisma.čitaju-ćiroman,upoznatćemosesVišnjom,njenimocemirođakom,zapravoupoznatćemosesnjihovim intimnim ispisivanjemsebepopapiru injihovomskrivenomželjomdabudupročitani,tj.danjihovirukopisijednogdanabuduobjavljeni.Iskustvojunakinjeromanaukazujeseuformikritikedruštveneprakse.Posjedovanje

stanabezkupaonice,nemogućnostdobivanjaboravišnevizeufrancuskojiiznenadnapartijskavježbazaslučajnapadaipotrebuobrane,zapravosusamodijeloviironijskeslikedruštvaivremenaukomeseglavnajunakinjanašla.Uromanujeizvršenapolarizacijasvijetarataisvijetamirakrozdnevničkezapiseoca

ikćerke,pričemuslikadrugogsvijeta(svijetamira)predstavljazapravoslikupripremezaprvi(ratni)svijet.TrećuslikupredstavljaVišnjinrođakkojiuokvirujeprvedvijeslikeipredstavljapredratnuslikukoja,zapravo,ništanegovorioonomeštoslijedi,tj.ignoriratrenutnazbivanjaivremenskiokvirukojemsenalaziradiljubavikojuosjećaikojagazbunjuje.Ljubavjeonozaštosetrebaivrijedižrtvovati,sveostalonemasmisla!Naslovromanaplijenipažnjusvojomneobičnošćuisimbolikom.Mrazipepeo!Pe-

peojelakopredvidiviodredivsimbol,običnosepovezujesasmrću.Tijelonakonštogadušanapustipretvaraseuprah,odnosnopepeo.Dakle,drugidiodvočlanognazivaromanasimboljesmrti,alionoštoizmičejednostavnojotkrivenostisimbolajestprvidionaziva,atojemraz.Pročitavširoman,njegovnazivćenamseukazatikaomajstorskiizvedensimbolcjelokupnogdjela.Smrtseprovlačikrozcijeliroman.Uuvodnomdijeluseupoznajemosasmrćumajkeprvognaratora(Višnjinogrođaka)kojaćeomogućitidasecijelapričadesi,tj.dasetridnevnikapovežuinačinejednupriču.SlijedismrtViš-njinaocakojajeuskopovezanasasimboličnomsmrtijednogporetka,državnogure-đenja,jedneideologije.Mraz!Mrazjezapravopredsmrtnostanje,zaleđenost,vrijemenaprijelazu.Mrazsemožeokrenutiživotuilismrti,tj.poddjelovanjemsunčanihzraka

2 EnverKazaz,BošnjačkiromanXX.vijeka,Zoro,Zagreb–Sarajevo,2004.,str.153.3 EnverKazaz,BošnjačkiromanXX.vijeka,Zoro,Zagreb–Sarajevo,2004.,str.153.i154.


nestatiiliprijećiusnijegizimukojasimboliziraprestanakživota,tj.smrtprirode.BudućidaseromanzoveMrazipepeo,daklenaprvommjestustojimraz,anadrugompepeo,znamou kojemsmjeru jemraz krenuo.Očevabolest, njegovopredsmrtno stanje, ivrijemeokojemsvjedočenjegovidnevnici,vrijemepolitičkihpreviranja,predstavljajumraz.Interesantnajeimogućnostdaočevdnevnikpredstavljahistorijskualegoriju,tj.dasepodkrinkomspecifičnogambijentiranjadalekihhronotopa(historijskihtema–uovomslučajuDrugogsvjetskograta)predstavljaslikastvarnosti,prezent.Dakle,iusamomnazivuromanamožemoprepoznatipredsmrtnoismrtnostanje;

sveonoštoje,zapravo,romanompredstavljenoiopisano,sročenojeudvijetakojed-nostavnenaslovneriječi,Mrazipepeo.

II. Igranje simbolimaKaoštosmovidjeliuprethodnompoglavljudasamnaslovromanapredstavljasim-

bol,takoćeuovomdijeluradabitigovoraosimbolimakojiseuromanunavišemjestaizravnospominjutetakopredstavljajuinteresantnetočkezainterpretaciju.«Objašnjavamida‘tajnaporuka’imaodređenusimboliku,ida‘simbolkaotakav’

igravažnuuloguuborbiprotivvanjskog iunutrašnjegneprijatelja.»4Uovomprvomspominjanjusimbolaunutarromanaotkrivamonjegovuulogu,točnijefunkciju.Simbolpredstavljatajnuporukukojutrebarazumjetisamoonajkomejeupućena,aliistovre-menotaporukatrebazbunitisvedrugekojimanijenamijenjena,čakikadanebiimalanikakvogznačenjazaonogakomejeposlana.«Nakrajumijeostalojedinodapotražimzadovoljstvounekojjavnojženi.(...)Spa-

vatitakorekućsajednimsimbolom!»5Ovakvaženajezaovogmuškarca(Višnjinaoca)bilazapravosimbolsveganegativnog,neugodnog,niskog iprljavog. Iporedsvegatogaštojetakva,javnažena,prostitutka,odnosnoprodavačicaljubavi,(kolikosamorazličitihnazivamožemopronaći)predstavljalazamuškarca,simbolizirala,opasnost,onjojseipakpredavao,pravdajućisesebiidrugimakakosveposljedice(akobidonjihdošlo)snosiobisamoonštočinireprezentacijumuškemoći.«Podsjetilamenajučerašnjidankojijebiosavuznakucrvenihkaranfila,simbola

novoprimljenihuPartijuiOsmogmarta.»6Karanfiljeznakčiste,nesebičneivatrenelju-bavi,štocrvenabojakaosimbolljubaviistrastidodatnopojačava.crvenabojaostavljadubokdojamnasvakogčovjeka,onapobuđuje iuzbuđuje,podsjećanakrv,vatru irevoluciju.Poznajućisimbolikukaranfilaicrveneboje,nečudizaštojeupravocrvenikaranfiluzetzasimbol.«Tekjeobdukcijapiščevogdjela,štojezapravosvakoprevođenje,imenipokazala

skriveno licenašeggenijalnogpisca,koji jeunašojzadivljenosti izgubio i identitet iljudskasvojstva,kaoimnogidrugivelikani,ipostaosimbol.»7Nastojećiprevestiknji-ževnodjelonašegpoznatognobelovcaIveAndrića,junakinjasesusrelasmnoštvompoteškoća, kao što su: «Ponavljanja, nedosljednosti i guslački tempopripovijedanjakojine‘leži’francuzima»8,itakoshvatiladasimboliipaknisunedodirljiviivelikikaošto

4 Jasnašamić,Mrazipepeo,Bosanskaknjiga,Sarajevo,1997.,str.20.5 Ibidem,str.34.6 Ibidem,str.38.7 Ibidem,str.86.8 Ibidem,str.86.


sečine.Takojeglavnajunakinjapokušajemprevođenjadjelajednogsimbolaizvršilazapravodekonstrukcijutogsimbola.Međubrojnesimboleu romanuuvlači se i jedanmit, tajmit zaglavnu junakinju

predstavljagradzakojimonačezneiukojemsenastojiostvariti,Pariz.«Parizje,istina,izgubioneštočarobnostizbogsvihovihneprijatnostikojedoživljavam,alinijeprestaodabudemit.»9Onane idealiziraPariz, točnoznakakav jetograd,čak je inasvojojkožiiskusilamnogenjegovenegativnosti,aliiporedsvegatoganikadaganijeprestalavoljetiiželjeti.Parizseovdjeizdižeiznadsvihdrugihželjaičežnjiizbogtoganebivasimbolomvećmitom.Pariznepredstavljaznakvećvjerovanje!«Akademijajezanjegapostalaopsesija.Stilskafigura.Simbolnjegovesrećeinje-

gove nesreće: sreće jer joj je pripadao, nesreće, jer je postala nemogućnost, kao iPariz,kojijesilomprilikamoraoodbaciti.»10ParizjezauzimaoposebnomjestoiusrcuVišnjinaoca,alijeizanjegaonpredstavljaoneostvarenuželju,željukojanijeiščeza-valaniunajtežimdanima,danimanjegovebolesti.Akademijaje,pak,bilasimbolmoćiiostvarenostikaoindividue,dokjeradioibioupunojsnaziAkademijajebilaočevasreća,alionogtrenutkakadajeprestaoraditi,kadaserazbolio,Akademijajepostalanjegovanesreća,jerjesadasimboliziralagubitakmoćištomuškaracodrastaoupatri-jarhatusebinijemogaodopustiti,alibolestnepitainebira.«Nakononogaštomisedesilo,dajemsebislobodudajeraščlanjujemdomilevo-

lje.Inikozatosaznatineće.Ovaigramezavodisveviše,stvarajućiodosobesimbolmojeigre,ipretvarajućijeiznovaustvorenjeodkrviimesa.Vrteškaseokreće,ajaćuuživatiutome,svedoknepadnemiznemogaoodokretanja.»11OvdjeseVišnja,dakležena,pojavljujekaosimbolmuškarčeveželjezapokazivanjemmoći,tj.poigravanjemsnjom,adatoonanezna.Ženajesamoigračkaurukama(mašti)muškarcasvedoktoonželi,aondakadaseumoriodigranja,dopuštajojdabudeonoštoonazaistajestumuškarčevojstvarnosti,samostvorenjeodkrviimesa.PosljednjisimboluromanupredstavljaVišnja.«Krvzalutalognomadačijionasad

postajesimbol,pretvarajućiseupticuštonasvojimkrilimanosipregrštpoljubacakojitektrebadaseraspupozemljiidajeoplode?Najednomkrilunosipoljupce,nadru-gom,čitavjedangrad.Pariz?Sarajevo?»12Višnja,tj.ptica,simboljeslobode,slobodekojanasvojimkrilimanosipoljupce,tj.ljubav,kojomćeoploditizemlju.Neočekivano,romansezavršavaoptimistično,jerproričemiriljubavkojićezemljomzavladati,akonecijelimplanetom,ondabarudvagrada,ParizuiSarajevu.

III. U potrazi za identitetomAutorica krozmuškarca i ženu analizira probleme identiteta, ne samo ženskog i

muškogkaospolnogirodnoginesamopojedinacanegoikolektiva.Junakinjaromanaseborispatrijarhalnimustrojstvomkakodruštvaukojemživitako

isvojeobitelji.Reprezentativniprimjerrazličitogodgojaiodnosapremaženskojimuškojdjeciuromanu,odnosnofavorizacijemuškogdjetetanadženskimodstraneoca,nosi-teljamoćiupatrijarhalnomdruštvu,predstavljasljedećiulomak:«Mojotacmijestran.U

9 Jasnašamić,Mrazipepeo,Bosanskaknjiga,Sarajevo,1997.,str.104.10 Ibidem,str.120.11 Ibidem,str.195.12 Ibidem,str.200.


meniizazivastrahitojemojnajintenzivnijidoživljajnjega.(...)Samojimbratomserazu-mioibezriječi.Nemuštabliskostukojojjegovorsuvišan.Voljelisujedandrugog,bezikakvepatetike,bezikakvihobjašnjenja,bezdrame,beztraume,bezsvijesti,bezmisliirefleksije.Tekonako,najobičnije,kakosumoglisamopoželjetiljudiodistekrvi.Menijetrebaloostavitiuamanet,mislilasam,ineznajućizašto,svijetnaukeikarijeruznanstveni-ka,doksamjapatilazaumjetnošću,mislećidaćusekonačnosaočevomsmrćujednogdanaosloboditiuniverzitetskogbremenaiodatisesvjetovimafikcije;sinjebioapriorninasljedniksvegmaterijalnog,ušto je,paradoksalnospadala i ljubav.»13Jedinoočevasmrt,smrtcentramoći,jedopuštalaispunjenjevlastitihsnovaiželjažene.Višnjinotacjereprezentativnilikzaproblemnacionalnogidentiteta;onjepredstavnik

svihpojedinaca,tj.kolektivakojiseuvihoruDrugogsvjetskogratanašaonaraskrsniciisukobiosesmoranjempreispitivanjasamogasebe(promjenevlastitognacionalnogidentiteta).Novovrijeme,novidruštveniporedakjesasobomdonionovapravilaipotre-buodređenjajedinki(pojedinaca)prematomnovomsustavu.SredišnjiproblemiglavnopitanjekojesepostavljapredVišnjinaocajestnacionalnoizjašnjavanje.On,kojiseoduvi-jekizjašnjavaokaoSrbinikojiseidaljeosjećakaotakav,podpritiskomnovevlastitrebaseizjasnitikaoHrvatakoželinastavitisuobičajenimživotomidruštvenimugodnostimaukojimajedotadauživao.«JutrosmeobavještavaDirektordatrebapredatiobrazloženjezapromjenunarodnosti.Umomslužbenomlistu,urubricizanarodnost,stojiJugoslaven.OduvijeksamseosjećaopravimJugoslavenominisampravionikakvevjerskerazlike.(...)AliakojetrebalodaseizjasnimdalisamSrbiniliHrvat,jasamseizjašnjavaozaprvo.(...)Apredsvojomsavješću,jasamseosjećaoSrbin,bilisumibližipotemperamentuicrtamakaraktera,poobičajimaikulturi.(...)SlomomiraspadomJugoslavije,prilikesusestrahovitopromijenileusuprotnompravcu.OdnosiizmeđuSrbaiHrvatasusezaoštrilidonevjerovatnihrazmjera.(...)Iizjasnitise,poslijeovakvograzvojadogađajaSrbinom,nijemalahrabrost.NaročitozamuslimanekojisusviodredaproglašeniHrvatima.(...)Želimdaostanemdosljedan,jertodolaziizmoježeljezačestitošću.(...)Najvišebihvoliodamepustenamiruidabudemonoštosamuvijekbio,damepustesamodaseokružimknjigamaidanerazmišljamoonomeštohoćedaminametnu.Živiobih,kaoidosadskromno,svojimunutrašnjimživotom,pošteno.Nerazumijemuopštezaštoljudivoleizčistamiradamučeljude.»14Iodtogtrenutka

krozcijelinjegovdnevničkizapisprovlačesepsihičkemukekojemusečinetežimigorimodbilokojegfizičkogbola,akojesuvezanezapritisakmoranjanacionalnogizjašnjava-nja.DokrajanjegovihdnevničkihzapisauklopljenihuVišnjindnevnikonneispisujeizriči-todajepromijenionacionalnostidaseizjasniokaoHrvat,aliseto,ipak,izčitanjaopisanjegovaduševnogneraspoloženjainezadovoljstvasamimsobomdanaslutiti.formiranjeVišnjinaidentitetauromanuzapravopredstavljabavljenjepitanjemšto

značibitiženom.Tajzahtjevgrupnogidentitetaograničavamogućnostipojedinca,jerseVišnjanastojiizdićiiznadustaljenogipodrazumijevanogidentitetaženeupatrijarhal-nomdruštvu,društvuukojemživi.Glasnjenesavjesti,zapravoglasdruštvakojeprogovarakrozženuukojujetako

dubokoukorijenjenpatrijarhat, jeglasnjeneprijateljiceBrankekoja jojuvijek iznova

13 Jasnašamić,Mrazipepeo,Bosanskaknjiga,Sarajevo,1997.,str.119.14 Jasnašamić,Mrazipepeo,Bosanskaknjiga,Sarajevo,1997.,str.81.i82.


ponavljajednoteisto-dadjetetutrebaotac!Kadajenajslabija,tajglasjojseuglavipojavljujekaoeho,odzvanjai jošvišejeuništava,alisdrugestranejojdajeisnagudaidedalje,dasebori,danikadanepokleknebezobziraštojedruštvotakookrutnopremanjoj,ženibezmuškarcainjenomdjetetubezoca.Takoseuromanujavljajudvi-jedrugosti,ženaidijete.«Toštovećvišeoddvijegodinenisamimalasnaukomadu,izgledasasvimbeznačajnouodnosunaodmorzavrijemevikendaiuodnosunaonajrajzamajkeidjecuuparkovima,onajograđeniprostorsapijeskomisvimspravamazaigru,ukomesejaosjećamkaoutoru,amojsinkaouzatvoru.»15Ženinadrugostsepojačavaisljedećimpitanjem,kojeneizbježnopratisvakogpojedincanaovomsvijetu:«Ilijeupitanjusamoprokletstvodajesvugdjeljepšenegotamogdjejesi?»16«Ostatiznačipakao,otićitakođer.Usvakomslučajusamizgnanik.(...)OtićiinosititerettugezaParizomkojabrišeizsjećanja‘francuskebabetine’iostavljasamoblještavusvjetlostnadgradskimkrovovima,kojipoprimajubojuneba,plavogisivog?Iliostatiivućiidaljenostalgijuzabrdimaimorem,zakafanamauSarajevuiljudimakojevolim.»17Ovdjejeoslikanavječitaraspolućenostljudskogbićaizmeđubinarnihoprekaostatiiliotići.Tajnerazdvojivi dualizam koji raskida ljudska bića nezaobilazan je na njihovu životnomputuitakočestočinidasečovjekzapravouvijekosjećastrancem,bezobziragdjedasenalazi.Ženakojaseosjećastrancem,točnijeizgnanikom,postajedvostrukadrugost(jerjestranaczapravosinonimzadrugost)ikaotakvojživotjojjestrašnootežanjoškadasetojdvostrukojdrugostidodaidijetekojeje,također,jednadrugost,ženainemožepronaćismirajisrećuutakvomsvijetu.«Uborbisačaršijom,čaršijauvijekpobje-đuje,zapamti!»18feminističkakritikapolazi,izmeđuostalog,iodtogadasesilovanjapravnonepro-

ganjajunaprimjerennačin (čestouznapomenuda su žene željelebiti silovane).Uromanujeglavnajunakinjasilovana,alionatonikomeneprijavljuje,stidisetogzločinai,štojenajgore,osjećasekrivom.Ženeuvijekosjećajuvlastitukrivnjuzanasiljekojejenadnjimaizvršeno.«Iusvemutome,jasamopetnalazilazashodnodaoptužujemsamusebe,anenjega,daokrivljujemsvojunaivnost,svojevaspitanjekojeminijedo-pustilodagapljunemulice.čaksamnastojaladazaboravimtoštomisedesilo.Zatosamkrivila,ustvari,najvišesvogocakojijeuvijekuspijevaodaumeniizazovegrižusavjesti,akojusukasnijeznalidobrodaiskoristerazniprijatelji,raznimuškarci,kaoinašedruštvo.»19Otacseovdjepoistovjećujesdruštvom;muškarackojištitiipodržavaostalemuškarcenaračunžene.Ženeuvijekkrivnjuzasveštosedesipronalazeusebi,nikadaudrugom,nikadaumuškarcu,jersutakoodgojene,jer ihjedruštvo,kojejemuško,takonaučilo.Njihovoješutjetiitrpjeti.Patrijarhalnodruštvo(muško)takoštitisebe(muškarce),jerproizvodiženekaoglavnekrivcezasvenedaće.«Slikesilovanjainasiljanadženamaidjecomuknjiževnostisuzamaskiraneilizataš-

kivane,iliseonjimašuti.Stogaprogovaranjeoovomčinuiprizivanjeprošlihdogađaja,prešućenihpričaiz iskustvažene,moždaznačipokušajoslobađanjaodnametnutogosjećajakrivnje.

15 Ibidem,str.104.16 Ibidem,str.9.17 Jasnašamić,Mrazipepeo,Bosanskaknjiga,Sarajevo,1997.,str.14.18 Ibidem,str.27.19 Ibidem,str.100.


Upričuoraspadujedneideologije,komunističkogsustavaiformiranjagenocidneideologijeustvaranjuprogramaetničkičistihzonauromanuseucjepljujesvjedočan-stvoosilovanjuiubijanjužena,djece,citirase‘SvjedočenjeHadžereBijedić,bačeneujamučavkarica,septembra1941.’,kojepostajeslijepamrljačitavogteksta.Doksemuškarciboreza‘svojustvar’,konstruiranjemnacionalnihidentitetapovratkomuproš-lostiobnavljanjem‘kolektivnihtrauma’,svjedočenjeHadžereotkrivapogubneučinkeratainacionalističkogoživljavanjapatrijarhalnetradicijeoličeneunovom/staromsrp-skompatrijarhatu.»20

Društvo imaodređenenormeponašanja isvi ihmorajupoštovatiakoneželebitiobilježeniiizopćeniizdruštva,akoneželepostatidrugost.Višnjinrođaksenasahranisvojemajkeponašaonakokakoseodnjegaočekuje,aneonakokakoseonzaistaosjeća.«Nasahranimajke,htio-nehtio,morašseponašatikaomedijskazvijezda,jersuočiprisutnihuprteutebe.Svimsilamasamsetrudiodaneodamslabost,štomeod-vajaloodsmrti,takodasamsahranumajkepodnioboljenegosahranenimalobliskihosoba.(...)Osjetiosamkakomiseočivlaže,aliistogčasastidjeprizvaohrabrostijasačudnommirnoćomdižemglavuislušamnetremice,kaoutrnuo,kišugromadavlaž-nezemljekojasvevišeispunjavaraku.»21Muškaracnipodkojucijenunesmijejavnopustitisuzu,muškarcinesmijubitislabi,onineplaču,jermuškarackojiplačepostaježenom,daklebivaizopćenizrodakojemspolnopripada,atakavvid«samokastracije»nijedanmuškaracsebinemožeinesmijedopustiti,jerkaotakavnebimogaoopstatiupatrijarhalnomdruštvu.Iakojespolnoodređenkaomuškarac,Višnjinarođakazapravoiščitavamokaorodnoodređenuženu.Osjećajanjeiplakaobi(nasahranimajke),alisesuzdržavazbogdruštvenihnormiisvojespolnepredodređenosti.feministicetežepotpunojjednakostimuškarcaižene.UromanuMrazipepeo,nasamomkraju,dešavasesimboličkosjedinjenjemuškarcaižene:22«Krvzalutalognomadačijionasadpostajesimbol.»23Dakle,onsimboličnopostajeona,VišnjinrođaksjedinjujesesVišnjom,saženskimrodomizbogtogaseosjećazalutalim,jersenjegovaspolnostnepoklapasustaljenim(društvenim)patrijarhalnimnormamarodnosti.Većiranijeuromanu,kadaopisujesvoju idealnuženu,onželipostatiženom:«Idealantipzamene jeonaženakojamisesvidiikojamekasnijesvevišeprivlači,kojuželimdaljubim,daudišem,dapotapamsvojebićeunjoj,dapostajemona.(podvuklaA.T.)»24

Nakraju,Višnjaseglasnonacionalno izjašnjava,njennacionalni identitet jedua-lizam,dvagradabezkojihnijemoglaikojimističnoopisujusveonoštojeona,dvaravnopravnagrada:SarajevoiPariz!Njenvlastitiidentitetjeonasamainepristajedasenesamoostvaruje.

20 AlmaDenić-Grabić,Ženski,suvišeženski,Zeničkesveske,br.1.,2005.,str.115.i116.21 Jasnašamić,Mrazipepeo,Bosanskaknjiga,Sarajevo,1997.,str.10.22 Pogledatiesej:JulietMitchell,Ženskost,narativipsihoanaliza(1984.),uknjizi:ZdenkoLešić,Novačitanja,Poststrukturalističkačitanka,Buybook,Sarajevo,2003.,str.311.-316.cijelitekstjebioinspirativaniiniciraojegorenavedenuinterpretacijulikaVišnjinogrođakauromanu,alislijedećiodlomakimaposebanznačaj:«Kršećitabuincesta,onakaže,‘JasamHeathcliff,onjevišejanegoštosamtosama.’AHeathcliffkažeistozanju.Svakoodnjihdvojejedvospolnamogućnostonogdrugog,prizivajućiidejujednosti,kojajedrugastranamedaljeraznoličneheterogenosti.»(315.)23 Jasnašamić,Mrazipepeo,Bosanskaknjiga,Sarajevo,1997.,str.200.24 Jasnašamić,Mrazipepeo,Bosanskaknjiga,Sarajevo,1997.,str.193.


IV. ZaključakNaslovromanaJasnešamićMrazipepeosvojomsimbolikomplijenipažnjučitatelja

naprvipogled.Mrazsimboliziraprelazakizživotausmrt,pepeojesimbolsmrti,takosekrozromanprovlačepredsmrtnoismrtnostanje,nesamoljudskogživotavećiživotajednogcijelogpolitičkogidruštvenogsustava.Pomoćuhistorijskogvremenaispričanajeprezentskatraumaivrijemekrozkojeprolaziglavnilik(ženskilik)romana.Tridnevničkazapisasestapajuujedanzajednički.Trisudbine,trirazličitapogleda

nasvijetsenakrajuujedinjuju.Romanseistodobnobavinacionalnimidentitetom,kojijenajbitnijizamuškarca,iproblemomdrugosti,kojaseunutarpatrijarhalnekulturene-izbježnovezujezaženu.Dakle,centralnidioovogradapozabavioseinterpretacijomtriglavnalikaromana,točnijeinterpretacijomrazličitihidentitetapredstavljenihromanom,interpretacijomnjihoveborbezaostvarivanjemvlastitogidentiteta,zanastojanjemdabuduonoštozaistajesuukulturikojadiktiraipropisujenormeponašanjakakokolek-tivatakoisvakepojedinejedinkeunutartogdruštva.Mrazipepeojepričaonepristajanjunakompromise,pričaonastojanjudasebude

onoštosezaistajest,onoštosedušomisrcemosjeća,onoštoseživi,bezobziragdjeikadaibezobziranaposljedicetogsvognastojanja.RomanJasnešamićMraz ipepeoje izvrsnodjelokojezaslužujedubljeanalize i

interpretacije,aovajradjesamomalidoprinostomopsežnijempothvatukojitektrebaslijediti.

Izvoršamić,Jasna,Mrazipepeo,Bosanskaknjiga,Sarajevo,1997.

Literatura1. Kazaz,Enver,BošnjačkiromanXX.vijeka,Zoro,Zagreb–Sarajevo,2004.2. Lešić,Zdenko,Novačitanja,Poststrukturalističkačitanka,Buybook,Sarajevo,2003.3.Denić-Grabić,Alma,Ženski,suvišeženski,Zeničkesveske,OpćabibliotekaZenica,DomštampeZenica,01/05,juli,2005.


ŽeljkoBrguljan

ZaljeviskonskeljepoteBoka kotorska perom i kistom

Bokokotorskizaljev,smještennasamomjuguistočnojadranskeobale,poputzaluta-lognordijskogfjordačudesnojeiskladnodjeloprirodeičovjeka.NajslikovitijijezaljevJadranskogmora,zaljevkojipotresaputnike iskonskom ljepotom isnagomprirode.OsobitjedoživljajućiuZaljevbrodom,idoplovitidoKotora–dvatisućljećastaroggra-dakojisesmjestioukrajnjojtočkizaljevapodstjenovitimbrdomSv.Ivana.Natomputu,nagranicimoraistijena,upojasubujnevegetacije,poputrazasutogbiserja,otkrivajunamse,upravilnimrazmacima,crkvesazvonicimaikapetanskepalače.Ovajbajkovitifjordsjadranskogjugaoduvijekjeočaravaoputnikekojisuotkrivalinjegoveljepote.Initkoodsvjetskihputnika–islavnihianonimnih-nijesevratiosovogputa,adaZaljevunijeuzvratiolijepomriječju,amnogisutrajnozabilježilisvojedojmoveperom,kistomilifotografskimaparatom.Nemogućejenabrojatisveznačajnepisce,pjesnike,putopiscekojisuputovaliBokomionjojpisali,sveslikarekojisujekistomovjekovječili.MnogitvrdedajeBokuposjetio iengleskipjesnikGeorgeGordonByron.Drugito

opovrgavaju.No,sigurnojedajelordByron,boravećiuVeneciji,biozaljubljenujednuBokeljku-Margaretuflorio,lijepuiprofinjenukćerprčanjskogkapetanaibrodovlasnikaJurjaflorijanastanjenogugradunalagunama.Uprčanjskojžupnojcrkvičuvasesrebrnipladanjkojijepripadaoslavnompjesniku.DolazakputnikanamjernikauBokuolakšanje1838.uvođenjemredoviteparobrodskelinijeizTrsta,kojomjeteistegodine,međuprvi-ma,uKotorstigaosaksonskikraljfriedrichAugustII.Usiječnju1851.augsburškidnevnilistAllgemeineZeitungdonosiputopisnezapiseAusflugnachMontenegroundBocchedicattaroJohannaGeorgaKohla,jednogodnajplodnijihnjemačkihputopisacaXIX.sto-ljeća.KohlnasvomputovanjupoBokikotorskoj icrnojGoriposjećujeKotor,Prčanj,DobrotuiPerast,aopotonjempiše:„Perastležinavrloživopisnomisuromstjenovitommjestuuzsamomore.UPerastužive,kaoiuDobrotiiPrčanju,bogatipomorskikapetanii trgovci,kojiza razlikuodsirotinjenastanjeneuskromnimkućama,stanujuupravimpalačama.Međutim,ovdjesu,drugačijenegouDobrotiiPrčanju,kućeumalimgrupamazbijenejednauzdrugu(vjerojatnozbogskučenogprostora)idoksmohodalinaokolopouskimuličicamamjesta,činilomisedaimamnogosličnostisaKorčulomidrugimživo-pisnimgradovimaDalmacije.Nekekućedjelovalesuveomastaro,apoukrasimaistilureklobisedasugrađenepouzorunamletačkepalače…“.Bokokotorskimzaljevomputovao je i francuskinovinar ipublicistcharlesYriarte.

Ovajistaknutiintelektualacšpanjolskogpodrijetlasloviojezavrloučenogromantičar-


skogvizionaraiizvrsnogpoznavateljaklasičneEurope.Nonjegovjenemirniduhišaodalje,tragajući,nasvojimbrojnimputovanjima,zaskrivenimkulturamanarodasrubaeuropskecivilizacije.UsvojojknjiziputopisaLesbordsdel’AdriatiqueetleMonténé-gro,Venise–l’Istrie–leQuarnero–laDalmatie-leMonténégroetlariveItaliennetiska-nojuParizu1878.opisujućisvojaputovanjaistočnojadranskomobalom,YriartedonosiislikovitiopisBokekotorske.UBokusezaputioLloydovimparobrodomizDubrovnikaploveći doKotora sedam i pol sati po lijepom jesenskom vremenu.O svomprvomuplovljavanjuuBokupiše:„OdtrenutkakadoplovimoOštrirtiuđemouBokukotorsku,plovećiuzobaluprekrasnihzaljeva,ukazujenamseprizorkojinekizemljopiscismatra-jujednimodnajljepšihnasvijetu.Bokakotorskazacijelojejednoodnajljepšihmjestanakugli zemaljskoj;nigdjeprirodanijes tolikomašte,s tolikoblještavila i s takvomsilinommanifestiralasvojeskrivenesnage,mijenjajućisvojupovršinuuvrijemekadsestvaraosvijet;nijednomkutkunakuglizemaljskojnijedalaistodobnotakoljubakitakoveličanstvenizgled...“.ProlazećikrozVerige,Yriartenavodidajeprolaztakouzakdajemađarski-hrvatskikraljLjudevitbranećiKotorodmletačkihnapada,1381.godine,sjednenadrugustranudaorazapetilance(verige),pajeotudamoreuzdobionazivcatene,tj.Verige.Idanasseturistimanuditakvotumačenje,alivjerojatnijejedajetajtoponimnastaoodprezimenaobiteljicatenakojajenatompodručjuimalaposjede.OpisujućiotokepredPerastom,Yriarteiznosinekenetočnosti.Ističedasenaotokusv.Jurjanalazipravoslavnisamostan,azapravojetastaraopatija,kojajenekadpripadalabenediktincima,ukontinuitetudodanaskatolička.Svojuplovidbukotorskimzaljevomi približavanje krajnjoj točki Zaljeva i njenom glavnom gradu - Kotoru Yriarte ovakoopisuje:„Kakoseprimičemogradu,smještenomudnuzaljevakaounepristupačnojpećini,prirodajesveoštrijainemilosrdnija.Dražestankontrastizmeđubijelihvrhunacaibujnogzelenilaupodnožjuuskoroprestaje:izadrvoredakojijeposađendabiodvojiomulozaiskrcajodšetalištauzdižesestrma,gotovookomita,hridina;dojamljupkostiimilinenestajeiprirodadjelujeoštroisurovo.KlimaBokejezdrava,zemljajesuhainemagroznice.Ljetasuvruća,proljećaijesenivrlougodne.ZimajeoštrijanegobilogdjeuDalmacijijersuublizinisnježneplanineiimapunopadalina.Bokelji(uizvornikustarijiBocchesi-Bokezi)ilistanovniciBoke,smatrajuseucijelojDalmacijiposebnomvrstom;uZadrućevamumnoštvupokazatinekogaireći:TojeBokelj,jerseodlikujekarakterističnomfizionomijomiosobinama.Uspjelisuodsvogakraja,smaloobradivezemljekojajezapravotekpojasupodnožjuplanine,stvoritijedanodnajbogatijihokru-gauDalmacijizahvaljujućimarljivosti,sklonostipomorstvuitrgovini,tenjimasvojstve-nomsmisluzaštednju...“NastavljajućiopisivatikarakterstanovnikaBokeinjihovupomorskudjelatnost,Yri-

artekaže:„Bokeljserađakaopomorac,tojenjegovavokacija.Smionje,sklonpusto-lovini,vrlosnažnegrađe;tojenarodizuzetneljepote...Morejebokeljskobojnopoljeidovoljnajejednagodinabogataolujamadaopustošigotovocijelomjesto.Noonikojiizbjegnubijesuvjetrovavraćajusebogati,ponekadjošuvijekmladi;vidiosammnogekojisuproputovalicijelisvijet iskupilipristojnobogatstvo,ajošsuizgledaliucvijetumladosti...Nisunimalotašti,nepokušavajuzabljesnutirazmećućisebogatstvompredsusjedima;nemilosrdnisupremasebi,sabraniipromišljeniiorijentiraninasvojumaluzajednicu.Rečenomijedanajbogatijimeđunjimaimajuuzorkeoružjaizsvihzemaljakojesuproputovaliidanjimakrasesvojedomove:tasklonostvučepodrijetloizsto-


ljetnenuždedasebraneodTurakaicrnogoraca.Teksuuposljednjevrijemekonačnosigurniusvomzaljevukojimdominirajustrmeplaninekoje,činise,nijednoljudskobićenemožepregaziti,nokojesuipakpristupačnekozjimnogamacrnogoraca.“Nadalje,navodikakoDobrota, tadanajbogatijepomorskomjesto,udobaoskudiceuzaleđuotvaraapetitecrnogorcimakojiupadajunanjenteritorijradipljačke.SobziromdajeDobrota,kažeYriarte,odcrneGoreodvojenasamojednimstjenovitimbrdom,kuće(palače)Dobroćanaopasanesuzidinamaspuškarnicamakakobiseobranili.Nakon-cuparobrodpristajeuKotor,okojemjeautorovogznačajnogputopisazapisao:„Po-sljednjizaljevnemaoblikkrugavećvrlošiljastogtrokuta:nasamomvrhutrokutanalazisegradKotor,aslijeve idesnestraneprotežusevisokeplaninekojepriječeprolazsunčevimzrakama...UkratkovrijemekojesamtamoproveoimaosamosjećajdajeKotor,kojisenalazigotovousrcueuropskecivilizacije,jedanodnajizoliranijihkutakanasvijetu.Stanovnicisuozbiljni,jednostavniisrčani...cijeligradopasanjezidinama;postojetriulaza,dvasezatvarajunakonzalaskasunca,atreći,onajnaobali,Vrataodmora,dostojanstvenogizgledaiukrašenagrbovimainatpisima,udanekadstižeparo-brodostajuotvorenadoponoći.“KavanaDojmi,kojasesvedosredineXX.stoljećanalazilaublizinimorskihvrata,

bila je vrlougodnagostionasmještenanašetalištu izvangradskih zidinaukojoj sublagovaliputnicialiičasnicigarnizonaidržavnislužbenici.Utomugodnomstjecištuputnikaboravilisu,prigodomsvogposjetaKotoru,međuinimaisvjetskiznamenitipisciPierreLoti,ThomasMann,JilesVerne,ErnestHemingway,ErichRemark,AlbertoMora-via.TuseodmaraouvrijemeistraživanjapoBokibritanskiarhelogJohnArthurEvans.UnjojjeispijaočajiSigmundfreud,austrijskineurologiutemeljiteljpsihoanalize.freudsenakonobilaskaVenecijeidrugihtalijanskihgradovateSplitaiDubrovnikakoncemkolovoza1898.zaputiokočijomuKotor.Razgovarajućisasuputnikomo freskamauOrvietu,freudsenijemogaoprisjetitiimenaautora–slikaraSignorellija.OdmahnakonpovratkauBečnapisaojeikrajemrujnaobjavioznanstvenireferatThePsychicalMec-hanismofforgetfulnessukojemuanaliziraepizodusputovanjapremaKotoru.GdjejefreudnoćiouKotoru,nijenampoznato,alijesigurnodajeutomgraduusnuozanimljivsankojijepredmetanalizaunjegovudjeluTheinterpretationofdreams.EngleskaspisateljicaMoudeM.HolbachusvojojknjiziDalmatia, the landwhere

EastmeetWest(1908)piše:„KadaseuđeuBoku,učinivamsedasenorveškifjordnekakoizgubioprilikomstvaranjasvijetaizalutaoujužnevode.Uskiulaz–izmeđupri-jetećihutvrdagdjevalovibijesnošibajusurovestijene–ničimnenagovještavakolikojeumilnaljepotazelenihobala…UpravonaprilazuKotoruprediosvevišeivišesličinaNorvešku,postajesurovidivalj.Planinskestranenaistokusedižukaokamenizid,alinazapadubijelekućiceimjestašcaizranjajuizjarkozelenograstinja.MjestoDobrotu,naprijelazuKotoru,sunekadanaseljavalipomorcičijesukućepuneblagadobavljenogizcijelogsvijeta,pasučakprivlačileiplaninskehajdukedaihpljačkaju.Otudaidanasmožetevidjetinazidovimapuškarnicekrozkojesepucalonarazbojnike.Prčanj,na-spramDobrote,imaojerazvijenutrgovinusaMlecima,alijepacrkva,jošnedovršena,potičeiztoguspješnograzdoblja…ImauBokijednomjestokojeserijetkoposjećuje,ikojebihmoglanazvatiduhomnekadašnjeggrada.Perast,upodnožjubrdaSv.Ilije,punoronulihsamostanaidvoraca.Zajednogodnjihsunamreklidajenedavnopro-danzasamo50forinti.Izgleda,nitkoneznamnogoopovijestitogamjesta.Jedinosmo


saznalidasunjegovipomorcibilislavnipocijelojBoki,adajebogatstvokojeposjedujugrađani,iodkojegaseidanasodržavaju,stečenotrgovinompoputonojuVeneciji.“Svoje impresije sputovanjaBokomkotorskomostavionam je i škotski novelist

JohnMacDougallHay,aistegodine,1912,unjegovudruštvuproputovaojeZaljevomiirskipisaciumjetnikJoyceArthurcarykojijesvojasjećanjanaovekrajevezapisaouknjiziMemoirofBobotes(tiskana1964,nakonautorovesmrti).BokukotorskuposjetiojeidiviojojseiGeorgeBernardShow,kojijebiomišljenjadabiovajzaljevpunoizgu-bionaljepotiivrijednostiakobipostaoturističkarivijera.Iupravotočegasepribojavaovelikiirskidramatičarseidogodilo.Nekadašnji skladprirodnih ljepota igraditeljskogumijećaunašedobaznatno je

narušen, amnoga područja Boke neprepoznatljiva su nakon nedavnih rasprodaja inekontroliranegradnje te razvojamasovnog turizma.OnoštosuBokelji stvorili krozmnogastoljećadevastiranojeunekolikoposljednjihdesetljeća.VećinadanaslutajućihBokelja,neprihvativšitakvenerazumnepromjene,pospremilajeusvojementalneška-fetineslikeBokekakvajebilauvrijemevlastitogdjetinjstva.PanamjeumislimauvijektakvaBoka,onjojgovorimo ipišemo. Idokmibokeljskidomorodciposljednjepro-mjenezavičajnogprostorasmatramoneizmjernimgubitkom,većininovihstanovnikaZaljeva(sobziromnaprethodneambijenteživljenja)isadašnjajeBokavelikidobitak.Ponekiodnjihnalikujumodernimosvajačima.štonijeuspjelonekadašnjimosvajačimaoružjem,kojisunepamćenibrojputatijekomdugepovijestiKotoraopsjedaliovajgrad,tojeuspjelosuvremenimosvajačimapranjemnovca.LogičnojedajebaćuškasvojepraonicepreselionaJadran,gdjejezbogpovoljneklimeivelikogbrojasunčanihdanaosiguranobržeijeftinijesušenje.No,vratimoseBokeljima,bokeljskojpovijestiistarojknjiževnostiBoke.Dramatičnostplanina,kojesu imdokidalehorizont iželjazaspoznajom izvanza-

ljevskogsvijetaBokeljejenatjeralanaplovidbu.Usmjerilaihmoruinebu.Morukaojedinommogućemizvorublagostanja,usprkosolujama,brodolomima,gusarima,bole-stima.Nebukojeihjekrijepilouživotnimolujamaihrabriloupolascimazadalekeluke.Sretnesupovratkekrunilizavjetnimdarovimabokeljskimsvetištima.Zaljevnijeprolazio jedinstvenupovijest.Ostatcineolitskekeramike,nalaziugro-

bovimaiotkrićeprethistorijskihcrtežanespornisudokazdajeBokabilanastanjenajošumlađekamenoiranobrončanodoba.Kontinuitetživotanastavljaseugrčkom,ilirskom, rimskom razdoblju.Nakon bizantske vlasti Kotor podNemanjićimapostižeširokuautonomijutezahvaljujućirazvijenojtrgoviniizmeđuzaleđaiprimorjadoživljavasnažanekonomskiuspon,kojirezultiragraditeljskimzamahom.Nakonvladavinaugar-sko-hrvatskogkraljaLjudevita tebosanskogkraljaTvrtka,Kotor1391.ulaziu razdo-bljesamostalnosti,ponosnogTemporecatharinorum.Iscrpljenneprekidnimborbamasokolnim velikašima,pretendentimanagrad –Balšićima,crnojevićima,Hranićem isukobimasDubrovnikomteustrahuodturskogosvajanja,dobrovoljnoulazi1420.usastavMletačkeRepublike.Slijedestoljećateškihborbi,osobitonamorusgusarimaiTurcima,slavnihpobjeda,aliiteškihstradanja.OslobađanjemposljednjihdijelovaBokeodTurakakrajemXVII.st.Bokaulaziurazdobljeekonomskogprocvataiblagostanja.Snažanuzletdoživljavapomorska trgovina,pabogatipomorci i trgovcigradesvojepalače,kojeluksuznoopremajustilskimnamještajemiumjetničkimdjelimastranihido-maćihmajstora,anjihovokolišoplemenjujuuređenimvrtovima.NakonpadaVenecije


izmjenjujuseaustrijska,ruska,francuskaiponovnoaustrijskavladavina,aslomomAu-stro-ugarskeMonarhijeBokaulaziusastavkraljevineSHS.VelikepromjeneuEuropi,osobitoratnazbivanjapočetkomXIX.st.,iscrpilisuBokuidoprinijelinjenojdekadenciji.Bokeljskibrodovlasnici,uzvelikenapore,uspijevajuudrugojpolovinistoljećadonekleobnovitisvojuflotu,novrijemeslaveiprosperitetaBokezauvijekseokončalonestan-komjedrenjakaspovijesnepozornice.Stoljećimaopstajućinagranicisukobljenihdržava,suprotstavljenihkultura,nakraj-

njojtočkikršćanstvakojadubokozadireuOtomanskocarstvo,Bokeljisuizgradiliznat-nokulturnonasljeđe.Osimtoga,iznjedrilajeBokamnogepomorskevelikane,učenja-ke,svećenikeisvece,slikareigraditelje,majstoreumjetničkogobrta.PosebanjedarBokenapodručjuknjiževnosti.DugaprosvjetnatradicijauKotoruzačetajevećuXII.st.osnutkomgramatikalneškolenakojojuXV.st.predajuznamenitihumanisti,međukojimaseističeslavnimagistarLodovicodaPonte,humanističkipjesnik,pisacPovijestiBritanije(u6knjiga)iPovijestiItalije(u11knjiga).KnjiževnitokovinaovompodručjusežuuX.stoljećepojavomglagoljice,atajkontinuitetprekobenediktinskihknjižnicadovodidopočetakahumanističkihmisliuKotorukrajemXIII.st.Idućestoljećeproteklojeuduhuteološkihpisaca,međukojimaseističeDaršaMelicijaka,azatimuXV.st.sli-jedeostalilatinisti-JeronimBaska,HijacintBolica,IvanPaltašić.Iznimandoprinosdaojeijedanodprvihtiskara,KotoraninAndrijaPaltašić.SljedećeXVI.stoljećekulminirautakozvanocvjetnodobakotorskepoezije,aobilježilisugaJurajBisanti,LudovikPasqu-aliiIvanBona-Bolicis.BonanamjesvojimdjelomDescriptiosinuseturbisAscriviensis,nastalimizmeđu1538.i1551,ostavioizuzetanopisrodnogamugradaKotora.On,uprijevoduslatinskogNikolešopa,oKotorupiše:

„Najprijeležidubokonanajdubljempodnožjubrdagradoivičenmorem:bezimenabrdo,agradsezoveAskrivij,akulavisokonasamomvrhustrši,ubrdosesamoovijabedemomsvojim.širokjepredgradomprostor,abrdaobronaktamniblagomuzavojusačinjaluku,tupuhanjedivljevjetrovasvijusesmiri,apovršjenediramirnonikakavbijes,većonouzatonumirujestalno.Krajgradatuitamosusela,tuvinogradbuja,tamopakrastuvoćkeudugomenižućseredu.Zanjimadvijesugore,štošiljatimvršcimaboduusamezvijezde,tulijevoodgradadižeseLovćen,nadesnoPestingrad,aodnjihnijeniOsaviša,niRodopskogorje,nivisokivrhApenina…“

Bisantijeve Rimeamorose, tiskaneuVeneciji1532,prva jeobjavljenapjesničkazbirkanekogHrvatanatalijanskomjeziku.Nekolikogodinakasnije,1538,LudovikPa-squaliobjavljujeuVenecijiRimevolgari,zbirkupjesamana talijanskom jeziku.četiriknjigepoezijena latinskom jeziku izdateposthumnodonijelesumuepitetnajboljeghrvatskoglatinskogpjesnikaizvanDubrovnika.UXVII.susestoljeću,pišućištonata-lijanskom,štonahrvatskomjeziku,svojimperomposebnoistakliJeronimPima,Vicko


iIvanBolica-Kokoljić,AndrijaZmajević,aBudvaninKrstoIvanovićzaživotajeslavljenkaolibretist.Boved’oro(Zlatnotele)glavnojedjeloučenogbenediktincaTimotejaci-zile.Utomdjelu,pisanomnatalijanskomjeziku,ciziladonosiosobitozanimljiveopiseviteškihigaraizvankotorskihzidina,atakođeropiskotorskogpredgrađa:„...Napočet-kuravnicesvaimanjapripadajuplemićimaigrađanimaisvakogdanaihsvevišeuljep-šavajugrađevinama,vrtovima idrugim ljepotama.NesmijesepropustitiopisdoistaveličanstvenogiraskošnogvrtaGospodeKavaliraBolice,spalačomunjemu,kojisenalaziizvangradaKotora,zapravonaspramnjega.VrtjepodignutpremauzorimastarihRimljana,sribnjakomiraznimvrstamaribaunjemu.Tkotovidi,činimusedagledaVrtiliRajuživanja,zbogvelikeljepotestabalanaranačaicedrova,aistotakozbogobiljanajrazličitijegcvijećakojeseunjemunalazi.Ucjelini,vrtjepunsvihnebeskihdarovakojičinedaizgledauistinukaoraj,veomačuvenizaistaveličanstven.TuMnogopošto-vaniGospodinfranoBolicačestozalaziradiodmora,aponekaddolazibiskup,rektoridrugagospoda.Tojemjestoiznadsvakogaljudskogočekivanjazabavnoipunoveliči-neivještinekojujevelikodušnostBolicamoglaiznalasmisliti…“UXVIII. st., pišući pretežno na hrvatskom jeziku, snagom svog izraza prednjače

JulijeiAndrijaBalović,TripoVraćenipredsvimaIvanAntunNenadić,apotomAntunKojović,čijedjelosežeuXIX.st.,nakonkogauBokizamiruknjiževnitokovi.ObnavljajuseuXX.st.darujućinamnekolikosjajnihpjesničkihpojava.Dvojeodnjih-ViktoraViduiVjenceslavačižeka-povezujebremenitaljudskasudbinauemigraciji.ViktorVidaro-đenje1913.uKotoru,diplomiraojenafilozofskomfakultetuuZagrebu,gdjejeradiokaoknjižničarnaTalijanskominstitutu,apotomkaoprofesornamuškojrealnojgimna-ziji.TijekomratnihgodinaseliuRim,paprekoizbjegličkoglogorakrajNapuljaodlaziu siječnju 1948. u Argentinu. Težak život, na rubu neimaštine, daleko od domovineokončaojenedjeljnogrujanskogjutra1960.bacivšisepodjurećivlak.UsvomesejuBokaiBokeljiVidapiše:„Kadalađasotvorenamorauđekrozprvi

tjesnacuBokokotorskizaljev,predočimarazdraganogputnikapočinjeseprotezatila-nacvisokihbrda,kojisenazapadnojstranisvojimzelenimpreplancimanakojimarastumasline,boroviikesteniiprotežuvinogradi,umatajuutamnoplaveizelenešumiceigajeveiodrazujuumirnim,prozirnimpovršinamamora,anaistočnojogoljelimkršemsivo-bijelihpreliva,gdjetuitamoizbijatekpokojidivljigrmečak,tekpokojeusamljenostablomeđužukomitravamažestokamirisakaodaneprestanočeznuzanebomkojenemogudosećiikojeizmičenjihovudodiru,premdaseponekiputčini,itozaoblač-nihdana,kaodasusetigolemisivo-srebrenimasivisljubilisoblacimaidasetuživizatočenouogromnojkugliprozirneolovneboje,gdjejesvepepeljasto,kuće,zemlja,more.Sjedneisdrugestranetjesnaca,tikdomorailinamalimuzvisinama,ničuire-dajusegradovi,gradići,selaizaselcisvedonajdubljetočkezaljeva,gdjesesmjestioKotor.TakoputnikanajprijedočekaHercegNovi,paTivat,Lastva,Bijela,SvetaNedjelja,Risan,Perast,Stoliv,Prčanj,Dobrota,Muoitd.Svakoodtihmjestaimasvojuzanimljivuprošlostuhrvatskojpovjesnici.Svakigrad

sasvojombogatomkronikomistarimpergamenamapovezanjeshistorijomZapadaikršćanstva,svakispomenikgovoriosvijesti,žarkojvjeristarihBokeljainjihovojprivrže-nosticrkvi,čijisuodanisinovibiliiostaliodnajstarijihdanakrozdugaimučnastoljeća,ieuropskomZapadu,kojiihjeduhovnooblikovaoiučiniočlanovimakulturnezajednicekojaimasvojetemeljeupsihiimaterijalnimsimbolimasvogaduhovnograsta…“


SudbinaVjenceslavačižekabilaje,akonegorča,onosvakakoteža.Njegovbezra-zložniprogonipatnjakojujepodnosiosvrstalagajeuvelikežrtvetotalitarnogrežima.Rođenje1929.ubokeljskommjestuĐenovići,diplomiraonafilozofskomfakultetuuSarajevu.Radiojekaoprofesorfilozofijeuistomegradu,skojegjemjestaosamputaotpuštan.Zbogsatiričnepjesmicejugoslavenskekomunističkevlastiosudilesuganapetgodina robije, koju je izdržavaouSremskojMitrovici.NakonHrvatskogproljećaemigriraojeuNjemačku,alisugaagentiUdbe1977.oteliivratiliuSarajevo,gdjejesljedećegodineosuđenna12godinatamnice.NastojanjimaudrugeAmnestyInterna-tional,hrvatskeinjemačkevladeoslobođenje1988.Uzeničkomzatvorujeoslijepio,anjegovizapisiiztamnicekasnijesutiskaniuknjiziUraljamazloduha.Nakonduge,teškebolestiumro je2000.uDortmundu.Evokako je,ovajbokeljskimučenik,vidiogradsvogdjetinjstva-Kotor:

„Odkamena,ukamen,podkamenom.Sdvijestraneograđujugavodepodlokačeastrećeslana.četvrtamupriljubljenaustopaloLovćena.Niotkudganemožešvidjeti.Ugledašgakadiontebe.šćućurenisivacgolubutjesnomegnijezdustarijijeodpamćenjanajstarijegljetopisa.Sazdanodgolemesumnjeuvanjskisvijet.Suncegasamoovlašogrijava.

Usredzime,kadseiglavnagradskavratapritvore,prometneseuprostranuprohladnukućusamnogostariječeljadi.Vrijemeseusporiaobdanicatolikoskratidaseiuresgradskogtornjaneuvjerljivooglašavaju.Putnikunamjernikutadaseučinidajedospionakrajsvijeta.Kaoštoijest.“

Iakosumnogistrani idomaćipisci iputopisci,odkojihsunekiovdjeicitirani(ili

samo spomenuti), ostavili značajne pisane tragove svoga putovanja Bokokotorskimzaljevom,moždanitkonijeostaviotakolijepaitakoslikovitaviđenjaBokekaofranoAlfirevićuknjiziPutopisiieseji(Zagreb,1942).Alfirevićpiše:„TajkrševitizalivJadranskogmora,gdjeseuskonebospuštanasa-

blasnespletovegorja,kojerasteizvode,čuvasamoću,pununeslućenihlikova…Boka–tojeonome,tkojevidiousuncuikišiuvijekjednanepromjenljivaiveličanstvenatišinakojanasumanjujeusvojimgranicama,kojanasodređuje,udahnjujućiunaszakonsvo-gakamena,dasesmirimoučežnjamaistopimosprirodom.“Inastavlja„Boka–tojeonome,tkojevidiousuncuikiši,uvijekjednanepromjenljivaiveličanstvenatišina,kojanasumanjujeusvojimgranicama,kojanasodređuje,udahnjujućiunaszakonsvogakamena,dasesmirimosčežnjamaistopimosprirodom.Gledaosamjednogpred-večerjaolujuukotorskomzalivu.Nebojecijelidanskupljalogomilekišovitihoblaka.Odjednom,svihbrdajenestalopodogromnomkoprenomkišekojaseteškospustila;cijeleBokejenestalo.Samosivabojavodesevidjela,iništadrugo.Automnestankuoblakačuosejedinošumdažda,kojiseslijevaosakuća,kaodamorepadanazemljuilikaodaodasvudžuborečesme.TomiseučinilapravaslikatajanstveneBoke.Akad


jesunceprobilogusteoblake,sinulaje,utmurnomamfiteatruvoda,bjelinakućaicestaunekomavetnomosvjetljenjuiukazalesusenekečudnebojepećinapobrdima.Predtimprizorom,gledajućiraštrkanekuće,štoizgledahupreblijedjeleodstraha,iosamlje-nastabla,spojensaprirodomupaničnomudubljenju,imaosamosjećanjepotpune,irealnesamoćekojanasvraćauprvedanesvijeta.“AlfirevićeviopisiBokokotorskogzaljevasutolikoimpresivnidanamse,dokihči-

tamoilislušamo,umaštirađajuslikeBoke.InijedannastekstnemožeboljeuvestiupričuoslikarstvuislikarimaBoke.ABokunijelakonaslikati,prenijetinaplatnosukobprimorskogpitomogpejzažaisurovihplaninakojeganadvisuju.Zatosvatkotkojeutomeuspiozaslužujenašepoštovanje.Neulazećiustarijarazdoblja,moramoipakspomenutidvavelikanabokeljskogsli-

karstvasakralnetematikečijasenajboljadjelauBokinalazeuistojcrkvi.PrvijeKotora-nin(kojiizasredineXV.stoljećaselisvojuradionicuuDubrovnik),ranorenesansnislikarLovroMarinovDobričević,čijaBogorodicasdjetetomzauzimacentralnomjestosve-tištaGospeodškrpjela,naistoimenomotokupredPerastom.Drugi,Peraštanin(kojipočetkomXVIII.stoljećaselinaKorčulu),baroknislikarTripoKokoljautomjesvetištu,premazamislinadbiskupaAndrijeZmajevića,ostvariosvoježivotnodjelo–jedinstve-nimarijanskiciklusslikakojinašemokunudiprikazenajvažnijihmomenata izživotaBlaženeDjeviceMarije.Iakojecrkvagabaritimamala,nijeneumjestannazivkojimjekatkadakiteBokelji–malaSikstina.OdpočetkaXIX. stoljećaposjećivali suBoku i ondje stvarali značajnadjelabrojni

hrvatskislikari,međuinimaprofesorzagrebačkeUmjetničkeakademijeBrankošenoa,sinknjiževnikaAugustašenoe;LhoteovaučenicaisljedbenicaSlavonkaSonjaTajčević,suprugaKrešimiraKovačića,sina još jednogvelikoghrvatskogpisca-AnteKovačića.PosebnoseBokiodužilacataDujšin-Ribar,koja jenajljepšidiosvogdjetinjstvaondjeprovela.Značajanbrojradovasbokeljskimmotivimaostavilisunam,također,zagrebačkislikariNevenkaĐorđević,ikasnijeMilanBerbuč,VesnaSokolićiĐurđenaZaluški,tedvaslikaraBokeljakojistjecajemokolnostinisu rođeniuBoki–Tomislavciko iSlobodanVuličević.PosebnojedojmljivopusslikaraVaskaLipovca,rođenogKotoranina,kojinamnudiBokukaopiccolomondo-neodoljivoprivlačanmalisvijetukojembujaživot.No,najcjelovitijeopuseposvećeneBokiostavilisunamsupružniciAntuniMelitašojat.HrvatskislikarAntunšojat,rođenuPrčanju1911.,podigaojesvomzavičajuvječiti

spomenikostavljajući izasebeznatanlikovniopusispisanljubavlju ičežnjompremarodnojgrudi.Pučkuškoluzavršavaurodnommjestu,agimnazijupohađauKotoru,Visokom,MostaruiSarajevu.UdobioddevetnaestgodinapomažeslikaruMiluMilu-noviću,kojiuprčanjskojžupnojcrkvislikafreskeBlaženaOzana,KrštenjeuJordanuiSvetiSebastijan.Nakonmaturezapočinje,poželjiroditelja,studijpravauBeogradu,nosavinteresjeusmjeravaonaslikarstvo.Milunovićgauvodiukrugslikarapašojatprovodivrijemeudruštvuumjetnikate pohađajućivečernji tečajaktakodprofesoraIvešeremetaiPetraDobrovića.Najesen1934.seliuZagreb,gdjesenarednegodineupisujenaUmjetničkuakademiju.Diplomirao je1939.uklasiprof.MarinaTartaglie.TijekomstudijazbližujeseskolegicomizklaseZagrepčankomMelitomBošnjak,kojaćemukasnijepostatisuprugom.Antunšojatježivioistvaraoutišinisvogosamljenogsvijeta.Nijepunoizlagao,nitimujedotogabiloosobitostalo.Prviputajesamostalnoizlagao1960.,nonijesečaknitipojavionaotvorenjusvojeizložbe.


NaranimšojatovimdjelimavidljivjeutjecajMilunovićakaoitradicijemediteranskogslikarstvaodVidovićadoTartaglie.Noautorjerazviosvojeosobnoslikarstvo:izmeđutradicijeimodernosti.šojatovojeslikarstvo,kakonavodiMajaVetrihunjegovojmono-grafiji,slikarstvolirskogintimizmaselementimaekspresije, izmeđublagogprotestaitihemelankolije.Odsredinepedesetihgodina,nakonboravkauParizu,ušojatoveslikeulazi„geometrija“(Malimorskipas),akasnijapreobrazbarezultira,premaG.Gamuli-nu,intimističkimslikarstvommoćnihritmova(Bijelavaza,Prozorsgolubovima).Prekobrojnihprikazakuća–svogopsesivnogmotiva,ačijejepredloškeslikarpromatraosteraseroditeljskekuće(Kućeusumraku,StarekućeuBoki,...)postigaoješojatkohe-rentnostcjelovitosti,tenasjeiznenada,napragusvojeumjetničkezrelosti,preranona-pustio.PremaT.Maroeviću,šojatjeljubavljuičežnjom,sabranošćuitoplinomostvarioopusznakovite redukcije,ukojemuspajaneposrednostpristupas talozima „dugogtrajanja“,aslojevitufakturuzaokružuje,„kloazonira“čvrstimgrafizmima.Uzšimunovi-ćaiGlihu,R.Ivančevićgasvrstavaunajizrazitijeindividualnostisimboličkognabojauposlijeratnomhrvatskomslikarstvu.AntunšojatjeredovitosvakogljetaboraviourodnomPrčanju,slikajućibokeljske

pejzaže,najčešćeoneviđenesteraserodnekuće.nesumnjivo,najčešćimotivišoja-tovih„plavihsvjetova“suzidinegradaKotora,otokSv.JurjapredPerastom,svjetionikuVerigamaiposebnoprčanjskekuće.Samotnekućesnjegovihslika,puste,zbijenepodnobrda,uvečernjemsumraku,svjedočeoslikarevojsnažnojmelankolijiuzroko-vanojdoživljajembokeljskogpejzažakaoidjetinjstvompunimžudnjezaobiteljiizavi-čajem.Kućesanjegovihslikaživasustvorenja,tosunekatajanstvenabokeljskabićaizčijihsegrla(vrata)širekrikovidokimoči(prozori)vapeknebu.Nošojatnijeslikaorealnipejzaž,viđenesliketransformiralajenjegovajakaličnostuosobnilikovnido-življajili:njegovesuslikeemocionalnidoživljajsvijetakojigajeokruživao.Zatodanaskućenamnogimnjegovimslikamaneprepoznajemooblikomineuspijevamoihlocira-ti.NasliciKućauBokiiz1948.utamnomodrimtonovima,svojstvenimšojatovojpaleti,jednaosamljenakamenakućasmračnimprozorimasastrahomdočekujesumrak.Unju jeautorutkaocjelovitost svoje ličnosti: ljudske iumjetničke,panije slučajnodajeM.Peićsmatraumjetnikovimautoportretom.Atmosferazasićenamodrimtonovimabrdaimora,međukojimaizranjajusvjetlošćuobasjanizidovikamenihkućairuševinaponavljaseinaumjetnikovimplatnimanastalimšezdesetihipočetkomsedamdesetihgodina.NaplatnuStarekućeuBokinaslikanekamenekućenalikujulubanjamaizčijihšupljinakaodaserazliježukrici.Jezivostikompozicijedoprinositežinaidramatičnostneba,pacjelokupnostdjelabudiupromatračutamneslutnje.Namećenamsepitanjejeliautortomslikomnagovijestiosvojskorašnjiodlazak.Nakonnjeslikakompozicijuistoganaziva,noneuspijevajedovršiti.Nasliciserazvilatama:nekolikomodrihkućaobavijenihcrninom.Ijezivatišina.SlikarAntunšojatumrojeuZagrebu1974.ostavivšiizasebebogatilikovniopusposvećenžuđenomzavičaju–PrčanjuiBokikotorskoj.NjegovasuprugaZagrepčankaMelitaBošnjak(Zagreb,1917.-2009.)diplomirala je

slikarstvonazagrebačkojUmjetničkojakademiji1939.uklasiprof.VladimiraBecića.Ra-dilajekaonastavnikcrtanjanaRealnojgimnazijiuVaraždinu,apotom,doumirovljenja,kaocrtačuZavoduzapovijestmedicineteuškolunarodnogzdravljaAndrijaštampar.Godine1946.prviputaputujeuBokukotorsku,suprugovzavičaj.Tajprvisusrets

moćnimbokeljskimkamenimamfiteatromzanjujebiostanovitišok.Odraslausasvim


drugačijempejzažu,naviknutanaširinuhorizonta,bokeljskejekamenevrletiupočet-kudoživljavalakaoprijetnju.No,uskoro jetajsnažnipejzažnesamoprihvatilaveć izavoljela.SrodilasesBokomionajojjepostalanepresušnimizvoromslikarskeinspi-racije.Bokeljskejemotiveuvelausvojopustenamiznizauljaigvaševa,sezanističkimoduliranihkonglomeratabokeljskihkuća imagazina,baština imandraća podarilaantologijskadjela.ProvodećiljetanaPrčanju,slikalajesteraseipontepredkućomšo-jatovihstjenovitabrdakojaseuzdižunadzaljevskimmorem.Potom,lutajućikotorskimzaljevombilježilajesvojimkistomkućeibaštinestarogPrčanja(MotivizBokekotorske,1947,IzBoke,1949.),kućeimandraćeribarskogMula(Muo,1955.),usamljenenapu-štenepalačepodkamenimbedemimaDobrote(MotivizDobrote,1952.),nizovekućanadpontamaLepetana(IzBokekotorske–Lepetane,1973.),skupinekotorskihkuća(Žutekuće,1960.,KućeuKotoru,1970.).KatkadajetražilainspiracijuvanKotorskogzaljevazaputivšise,upratnjisuprugaAntunašojata,barkompremapitoresknomribar-skomseluKrtoleidrugdje.Svojevrsnisuraritetnekolikogvaševasmotivom,rijetkovi-đenihbokeljskihbrdaprekrivenihsnijegom(SnijeguBoki,1980.,ZimiuBokikotorskoj,1981.)uvrijemekadajeslikaricaboravilauPrčanjusazadaćompopravkaobiteljskekućenakonpotresaiz1979.godine.BokokotorskizaljevpostaojeiostaoemotivnimislikarskimsvijetomMeliteBošnjak.NemožeserećidaMelitanijeslikalasistimžaromiuspjehompejzažerodnogZagreba,ZagorjaiPrigorja,IstreiDalmacije,no,bezsumnjejeglavnanjenainspiracijainajvećaljubavbilaBokakotorska.ZajednosasuprugomAntunomšojatomuvela jebokeljskemotiveuhrvatskoslikarstvoXX.stoljećatenasobogatilanezaboravnimdjelima.Ovaslikaricaneospornogtalenta,modernogizričaja,snažneindividualnosti,svelikimosjećajemzanacionalniizrazstvarajućiprekošestde-setljeća,predanoisveseljem,ostavilajezasobomrespektabilniopus.Osobitojemo-tiveBokekotorske,staroghrvatskogkraja,navelikavratauvelausuvremenohrvatskoslikarstvo.SasuprugomAntunomšojatompodijelilajepredanostiljubavprematomosobitomkrajoliku tenam,uznjega,ostavila kvalitativno i kvantitativnonajcjelovitijuslikarskuvizijuBoke.Radilajesamozatajno,pomalousuprugovojsjeni,čestoneprepo-znataodonodobnestručnejavnostiizaobilaženaodhrvatskelikovnekritike,nolikovnamonografija,kojajenedavnoizašlaiztiskakaodionašegadugaslikarici,ukazujenaznačajdjelakojenamjeostavilaštitećigatakoodnezasluženazaborava.OdužilaseBokiijošuvijektoradiinjihovakći-Vesnašojat(Zagreb,1945.)kojaje

ljubavpremaovomjedinstvenomzaljevubaštinilaodroditelja,aliirazvijalaprovodećiljetauBoki.No,ostajućiu istojprofesiji, nijepokleknulautjecaju snažnihosobnostiroditelja-slikara,većjepronašlasvojosobni likovni izraz.DiplomiralajenaAkademijilikovnihumjetnostiuZagrebu1968.uklasiprof.Ivanašebalja,adoumirovljenjaradilakaolikovnipedagogusrednjojškoli.Ustrukturalističkomduhuslikabokeljskikamenkojeg od djetinjstva promatra s terase očeve kuće naPrčanju: dobrotska stjenovitabrda,zidineibedemeKotorateodnjihovihfragmenatastvarazasebnesvjetove.Svje-tovesamoćekojidodirujusamusržnašeegzistencije.NijeBokaostavilaravnodušnimnitijednogputnikanamjernika,akamolionekojisu

jojseponovnovraćaliiliunjojživjeli.SveihjeBokadarivalaljepotom,aonisuuzvra-ćali–bojamaioblicima.Ilistihomiriječima,poputovihAlfirevićevih:„Krajevikaoibićaimajudušu;kojomsunambližiilidalji,ausredoveprirode,gdjenamsečini,dasmosevratiliuprvedanezemlje,samočovjek,kojižudizanajdubljomsamoćom,možedase


osjetipotpunoblizaktojbeskrajnojmelankoliji.Mnogisukaousnuvidjeliipohodiliovookovanomoreibilizadivljeniveličanstvombrda;nekiiskusnistraniputnicireklisu,dajeovonajljepšikrajnasvijetu…Boka–tojeosamljenkutzemljeikrajljepotetajanstvene,čijaseprava,mitskaslikanemožeodrazitiniukakvomputopisu…“


IvanSIVRIĆ

PrilozizaonomastikuitoponomastikuPrezimena, imena i nadimci te toponimi u Krehin Gracu

Prethodna napomeneUčlankunijezadanastriktnaformaznanstvenogarada.Autornemaambicijuznan-

stvenekarijere, teniobvezupodvrgavanjastrogimznanstvenimshemama,koje inačejamčenapredovanjeustruci.Takoautorbirabeletrističkipristup,preferirajućiesejističkinačin,iakonećeizostatininužnielementiznanstvenemetodologijekojaseprimjenjujeuistraživanju.Takoćesečitateljsusrestisasocijativnimskokovimaurazličitapodručjateorije ipredaje,miješanjemmisaonihsustava ipraktičnihuvidauzbilju i takoredom.Kompetencijuautoraselakoprovjeravauvidomuzbiljskostanjenaterenu.Zatoovajradmorabitiobjavljenumjesnomčasopisusasvrhomprovjerenalazauzpomoćpo-znatekrilatice:Nemoprophetainpatria.Paakoautorprođe„živ“tuprovjeru,bitćedajekompetentan.Autorupozoravačitateljakakojeodlukazaovakvimpristupompotaknutanadomdakombinacijaozbiljnihtemaiživogiskustvavišepobuđujeinteresnegoprostaprezentacijarezultata.Sdrugestrane,činisekakoovajnačinukazujedanemaoštregra-niceizmeđuduboketeorije(akotakvaopravdavasvojeime)isvakidašnjegaživota.Bože,pomozi!

Općenito o prezimenimaDanas prezimena (dodatak preko imena – prez= preko, inače, prema Anićevu

Rječnikuhrvatskogajezikaprezimeje„nasljednoporodičnoimeilionokojećesedo-brovoljnostećiudajom“)imajuiznimnoznačenjenesamourodoslovlju.Suvremenai,činise,nezamjenjivaulogaprezimenauidentifikacijiodređeneosoberječitopotvrđujetuvažnost.Prezimenapokazujuvrijemeimjestonastankapojedinihrodova,ukazujunarazvojpojedinihobitelji,rastdruštvenezajedniceinizvažnihpodatakaonjoj.Njihkatkadashvaćamokaospomenikekojimoguriješitirazličitapitanjakojasetičuseobainaseljavanjauraznimkrajevima.Zaidentifikacijunekeosobeujednostavnimdruštvima,smatramo,bilojedovoljno

samoime.Akose,međutim,poradinastalihpotrebazahtijevalapreciznijaodrednicanekeosobe,rabilisusedodatnipodatcinpr.–zanimanje(kovač/Marko/,volar,lončaritd.),srodstvo(čestokodnasdeminutivodočevailimajčinaimenailipridjevskaime-


nica:IvanPetrov,IvanPetrović,IvanMartin,IvanMartićitd.),podrijetlo(/izMeđugorja/Međugorac,/izGraca/Gračaninitd.),izgled(Mali,čoro,crniitd.)isl.Općenitosedržidasuprvaprezimenanastalaufeudalnomsustavu,kadjebogati-

jimčlanovimadruštvabilopotrebnoosiguratirazličiteaspektenasljednihprava(ugled,položaj,posjed)zavlastitistatusizapotomstvo.Kmetovimasudavanaprezimenausvrhuutvrđivanjanasljedneobvezenjihovihdomaćinstavanafeudalčevuposjedu.činisedaje, ipak,najvažnijidogađajunastankuprezimenaodlukaTridentskoga

koncila(1545.-1563.)kojomseobvezaložupnikedavodematičneknjigeidasvoježupljaneupisuju u njih imenom i prezimenom.Katolička je crkva u vrijemeObnove(Protureformacije)preuzelavrloznačajnusvjetovnuuloguvoditimatičneknjige(rođe-nih,vjenčanih iumrlih).UonovrijemeKatolička jecrkvavelikupozornostpoklanjalaevidencijisvojihvjernika,sprječavanjunepriličnihbrakovairazličitihutajapajepobližaoznakaidentitetabilaprijekapotreba.Odtogavremenaprezimenapostajustalna.Razneadministrativnemjeresuutjecale

daprezimenapostanunepromjenjivailiteškopromjenjivainasljedna.Prezimenaotadaprenosenaidućinaraštajmuškičlanoviobiteljiilirodovskihzajednica(Ženesuudajomuzimalemuževljevoprezime).Hrvatisurazmjernoranoprihvatili tupraksuimožeserećida suhrvatskaprezimenameđunajstarijimauEuropi, aodSlavenahrvatski jeprezimenskisustavnajstariji.ValjanapomenutikakoPravoslavnacrkvanijekoristilasustavprezimenakojijeda-

nasopćenitoprihvaćensvedopočetkadvadesetogastoljeća.Onajerabilaposebantzv.patronimskisustav,ukojemuprezimenijenasljednoimijenjaloseiznaraštajauna-raštajovisnooočevuimenu(OvonijevrijedilozapravoslavcenapodručjuHabsburškeMonarhijegdjejeprezimenskisustavbiozakonskireguliran).UOsmanskomcarstvuslužbenosenisukoristilaprezimenasvedoreformidvadesetihgodina20.st.kadaseuTurskojuvodeprezimenapremaeuropskomuzoru.

Četiri temeljne skupine (hrvatskih) prezimenaPosebnagranajezikoslovlja-onomastikabaviseproučavanjemprezimena.Ono-

mastičarinajčešćedijeleprezimenapremanastankuučetiritemeljneskupine:• premaosobnomimenu(pitanje:čijisi?)• premaosobnomnadimku(pitanje:kakavsi?)• premapodrijetlu(pitanje:otkudsi?)• premazanimanju(pitanje:štosi?).

Prezimena nastala od osobnog imena (odgovor na pripadnost)UHrvatasunekaddavanaisključivonarodnaimenaizstarohrvatskeimenskebašti-

ne.UtjecajemKatoličkecrkvepostupnoulazesvetačkaimenauhrvatskiimenskisustav,aosobitoposlijeodlukecrkvenaTridentskomkoncilu(1545.-63.)dasenovokrštenici-madajuisključivosvetačkaimena.Tajestegapostupnopopuštalauprvojpolovici20.st.dabisedanas,uzsvetačka,uvećembrojudavalaistarailinovanarodnaimena.Uskladusrečenim,razlikujemoprezimenanastalaodnarodnih(Ljubić,Zorić,cvitković,Milić,Stojić,itd.)isvetačkihimena(Ivanović,Ilić,Lovrić,Jurić,šimunovićitd.).Naša se prezimena tvore najčešće s nastavcima -ić i -ović, ali postoji imnoštvo

drugihtvorbi.Možesetopokazatinarazličitimprimjerima,auovomeslučajunavest


ćemonekolikoprezimenanastalihodsvetačkogimenaIvan,dakleistogakorijenaiurazličitimtvorbama:Ivačić,Ivak,Ivaković,Ivanac,Ivančan,Ivanček,Ivančević,Ivančić,Ivanda,Ivanec,Ivanek,Ivanić,Ivaniš,Ivanišević,Ivanković,Ivanović,Ivanuš,Ivanušević,Ivanjko,Ivanko,Ivas,Iveković,Ivezić,Ivić,Ivoš,Ivošević...Također,imamotvorbeioddrugihimena,gdjejeime,naprostoprezime,kaonpr.:Boban,Dragutin,Ivan,Ljuban,Milošidr.

Prezimena nastala od osobnog nadimka (odgovor na vrstu osobine)Većinaljudivećumladostidobivanadimakkojimudajuosobeizokruženja-rodbi-

na,prijateljiisusjedi.Brojnaprezimenanastalasuodnadimakaivrlosuraznolika.Ljudiuvećinislučajevanadimkomopisujutjelesneiliduhovneznačajkenositelja.Nadimakčestoodnosiinanekakvuzgoduilianegdotuizživotanositelja,amožebitipoticajan,podrugljiv,uvredljiv…Utimslučajevimavrlojeteško,ačestoinemogućeodgonetnutimotivimenovanja.Nadimcičestonosešaljivuipodrugljivuporukukojamožebitiotvo-renoiliprikrivenoiskazana.Evo nekoliko prezimena koja su nastala od nadimka Ćorić/od Ćoro/, Ćosić/od

Ćoso/,šantić/odšantati/,crnković/odcrnko-crn/Kikaš/odkika/,Glavinić/odglavi-na/,Rukavina/odvrstetkanine/,šutalo…,Rogić…itd.

Prezimena prema podrijetlu (odgovor na pitanje o podrijetlu)Koddavanjaprezimenatakođersekoristiloetničko,vjersko,regionalno,lokalnoili

nekodrugopodrijetlopojedinca.Upravilu,takvaprezimenadavalisustarosjediocino-vimdoseljenicima,pridošlicama,prebjezimaisl.kaonpr.:Bošnjak,Dalmatin,Duvnjak,Hrvat,Kranjčević,Latin,Ljubušak,Madžar,Međugorac,Mostarac,Planinić,Poljak,Pri-morac,Sarajlić,Turković,Vlašić,Židovec,...

Prezimena prema zanimanju (odgovor na pitanje što radiš)Nekadjevelikavećinaljudipripadalaseljačkomstaležu.Međutim,uvijekjebilopo-

jedinacakojisusebaviliinekimdrugimzanimanjem.Takvičestodobivajuprezimepre-mazanimanju.Navestćemonekolicinutipičnihprezimenateskupine:Volarić,Kovač,Kolarić,Krznarić,Lončar,šnajder,čobanković,Mesarić,aliiSivrić,Samardžija...Ipak, često su potrebna mukotrpna i ozbiljna istraživanja kako bi se cjelo-

vito odgovorilo na pitanje o značenju prezimena. Mi ćemo se držati užeg po-dručja, odnosno onoga koje se odnosi na Brotnjo, odnosno, na Krehin Gradac.

Prezimena u Krehin GracuKarakterističnoselojeKrehinGradacuopćiničitluk(Hercegovačko-neretvanska

županija,fBiH,BiH)kojejepremazadnjempopisustanovništva(1991.god.)imalo857žitelja.1Gustojenaseljeno(preko100stanovnikanakm2)isamočinimjesnuzajednicuuopćini.Mještanisuvrlopovezanirodbinskiilitazbinski.Useluimadvadesetakprezi-mena.Uprijašnjimvremenimapučanstvosebavilonajvišezemljoradnjom(vinogradar-stvo,duhan,žitarice),zatimstočarstvom(ovce,koze,goveda).DolaskomAustrougar-

1 StanovništvoBosne iHercegovine,Narodnosnisastavponaseljima,Državnizavodzastatistiku,prirediliGelo,J.,Grizelj,M.,Akrap,A.,Zagreb1995


skepočinjezapošljavanjeudržavnimslužbama,zavrijemestareJugoslavijezačinjeserudarstvo,usocijalističkojJugoslavijizapošljavanjeudržavnimslužbama,poduzećimatetzv.privremeniraduinozemstvuinajposlijedanas,najvišeuuslužnimdjelatnostimaimanjimdijelomudrugimdjelatnostima.UMatičnomuredučitlukazabilježenasusljedećaprezimenakojasesusrećuuKrehin

Gracu:cvitanović,čarapina,Ćavar,Dugandžić,Dujmović,Erić,filipović,Jerkić,Karačić,Lovrić,Marić,Markota,Martinović,Mijatović,Pehar,Planinić,Sivrić,SudariVasilj.

PrezimenakojasuuKrehinGracustarosjedilačkadonosimousljedećimredcimapremaJOLIĆ,Robert:StanovništvoBrotnjauturskodoba,NAšAOGNJIšTAčitluk-To-mislavgrad2009.Podatcionjima,štosetičeznačenja,ispitivaojeautor:• cvitanovići–DoselilisuseizBuhovapočetkom19.stoljeća(iuHamziće).PotječuodVidovićaizistoimenogsela.Vjerojatnopremaimenucvitan.

• čarapine (čorapine) –Doseli se izVrdi kodRaškegorepočetkom19. stoljeća.PotječuodVladića,aimeimdolazivjerojatnoodkarakterističnihčarapa.

• čavari–DoseliliseizGostušeprije1742.PodrijetlomodVidoševićaizGostušekodširokogBrijega.Prezime,mogućedolaziodturskeriječikavara(čit.sećavara)štoznačistrahiliodkaba(čit.sećabailićava)štoseodnosinasvetomjesto(inače,ulo-kalnimpodrugivanjimamahalaukojojsuživjeliĆavarinazivanajeMekailiMedina).

• Dugandžići–DoseliliseizZvirovićauSlužanjiOgrađenik,apotomudrugaselau16.stoljeću.Imeimpotječe,vjerojatnooddùge,daskekojačinisastavnidiobačve,amoždaioddogan–lovnapticazasitnudivljač(izvornoprezimejeDogandžić).

• Dujmovići–Nemapodatakaodaklesudošli,aspominjuseprviput1709.uGabelikaodoseljeniciizK.Graca.Imevjerojatnopotječeoddujam,ilidujmo.

• Erići–DošlisuizGradnića,apotječuodBulića.Podrijetloimenajenejasno.MožebitiodEro(Hercegovac),kaoiodosobekojaje(h)erava.

• filipovići–Veoma jestarogračanskoprezime.Spominjuseu16.stoljeću trojicafranjevacastimprezimenomuzaostroškimmaticama.Imepotječevrlo,vjerojatno,odnekogfilipa.

• Jerkići–DoselilisuizVidovića,vjerojatnoodVidovića,apotječuodMartinovića.ImejeodJerkeMartinovića(oko1750.).

• Karačići–naseliliseuGradacu20.stoljećuizBiletića.IzcrnčakodširokogBrijegauBiletićedošliprije1742.Imepotječeodturskogkara,crn.

• Lovrići–PodrijetlosVionice,adoseliliseoko1850.Imepotječe,vjerojatno,odLovre.• Marići–DoseliliseizGoranacaoko1870.Imepotječe,vjerojatno,odimenaMara.• Markote–DoseliliseizRakitnapočetkom19.stoljeća.Imeje,vjerojatno,odau-gmentativaimenaMarko.

• Martinovići–StarinomsuizVidovića.U18.stoljećususedoseliliuBlizance,apo-tomdalje.ImejevjerojatnoodMartin.

• Mijatovići–DoseliliseizPopovapoljaprije1742.DrugoimjeprezimebiloĆelić,apotječuodnekogMijata.

• Pehari–StarinomsuizGradnićagdjesespominju1742.godine.Imepotječe,vje-rojatno,odposudezapiće.

• Planinići–StarinomsuizK.Graca,svakakootprije1742.Imeje,vjerojatno,zemljo-pisnogznačenja,premaplanina.


• Sivrići–DolazeizMeđugorjaposlijeII.svjetskograta,gdjesuotprije1630.godine.Imepotječeodturskeriječisibrik,ilisibrije/sivrije,kliještasoštrimvrhovima.

• Sudari–jedinojepravoslavnoprezimeuK.Gracu.Neznaseodaklesudošli,aliuGracususigurnootprije1815.kadaihspominjebiskupfraAugustinMiletić.Teškojebilodoćidopouzdanijihpodataka.Imepotječe,vjerojatno,odobrtaizradesudova.

• Vasilji–DolazeizMeđugorjau19.stoljećugdjesespominju1630.godine.Imedo-lazi,vjerojatno,odimenaVasilij.Prezimena:Juka,Petrović,Raše,šimovićiTuka,kaonazivirodovakojidanasprebi-

vajuuKrehinGracupojavilasuseposljednjihdesetljećaizaovutemunisuodlučujuća,kao ni prezimena:Boras,Grgić, Ivanović, Prskalo i Puljić i druga koja su stjecajemrazličitihokolnostiposljednjihgodinanašlauKrehinGracu.Onanisustarosjedilačkaiuvećininemajuovdjeprebivalište(zasad).NisupobrojanaprezimenakojasukratkovrijemepojavilauK.Gracu,kaonpr.:podstanara,izbjeglihiprognanihzavrijemeratatedrugihokolnosti(Uovomepopisunemažupnikanitinjihovihpomoćnika,učiteljaidrugihjavnihslužbenikakojisuobitavaliugraničnomprostoruizmeđuKrehinGracaiBlizanaca).

O nadimcimaGotovodajezaboravljenaanegdotaoIvanuMijătovićukojijeuMostarunapravio

nekineredtesuuselodošližandaridagapotraže,odnosno,privedu.Došavšiuza-selakMijatovića,zateklisujednogastarcapodmurvomuhladoviniipitaligapoznajelionIvanaMijatovića.Onjerekao:„JasamIvanMijatović.“Tebeitražimo,rekošežan-dariihtjedošepovestistarca.Međutim,staracnijebašmogaohodati.Utonaiđenekimlađičovjektegažandariupitašekakosezove.KadjerekaodajeonIvanMijatović,zastadošeihtjedošegapovesti,noonsepobunidanijebiogodinamauMostaru.Jošsuzaustaviliparljudiisvisusezvaliistimimenomiprezimenom.Tadajenastaoovdjepoznatipoziv:„SviIvanidođiteòvâmo!“Kažudaihseskupilodesetak,alikrivcanisunašli.Dasusežandariraspitalizanadimak,vjerojatnobiposaouradilibezpolamuke.Ovdje su se ljudi raspoznavali prema nadimku, više nego prema imenu.Danas,

međutim,manjejenadimakanegoranije.Kakonadimkeshvaćamokaoprethodnicuprezimena, odnosno, osobite epitete osobnim imenima radi lakšega prepoznavanjaosobakoježiveunekompodručju,pokušatćemonamalomuzorkupredstavitikakotoizgledauzbiljskomživotu.ProcjenajedasuuHercegovininadimcibiličestapojava.UBrotnju,usvimselima

odreda,nadijevalosemnogonadimakaljudimajošodsamoganjihovadjetinjstva.UKrehinGracujetonajživopisnije.Nadimcisuprikupljeniizravnimuvidomuživotseljana,razgovoromsažiteljimaina

temeljuosobnogpamćenjai iskustva.Poradilakšegpraćenjaovdjesupodijeljeninadvijeosnovneskupine:muškeiženskenadimke.Uskloputedvijeskupinemogusevršitidaljnja razvrstavanja,na recimo,prihvaćene ineprihvaćenenadimkeodosobakojesutenadimkedobile;ili,recimo,napodrugljive,pogrdne,poticajne,pohvalne,odmilja,tradicionalneimodernenadimkeitd.Zanimljivabibilapodjelapremakorijenuilipodrijetlunadimka,odnosnomotivukoji

jeopredijelioonogatkojenadimaknadjenuo.Iakotupodjeluoovomeprilogunećemo


preferirati,ipakćemoreći,baremštosetičemuškihnadimaka,dapostojičitavalepezamotivakojisuopredijelilismišljačanadimka.Inače,razlikovatćemonekolikoslojevana-dimakaitosljedeće:nadimciodposuđenihimena(drugihnacija/Ròs,Srbo,Péća,.../vjera /Ale,Bedrija,Ćamil.../, ionih imenakojanepripadajuvjerskom,nacionalnom,etničkomnimjesnomidentitetu/čarli,...),nadimciodpomodnihimena(izromana/Pirgo,Ćopić.../, filmova /Jòja,Tale…/,nogometaša /šulc,Ziko,šole itd.),podrugljivinadimci,pogrdninadimci,uvredljivinadimci,patronimi(poočevuimenuilinadimku/Bančić,Ćudić,Dokturović,Matalić/),matronimi(pomajčinuimenuilinadimku/Ćorušić,Mândić,Martić,šégušić…/),nadimcinatemeljudrugihnadimaka,nadimcipozanima-nju,nadimcipotoponimimaitd.Trebarećidaseiuovomeselu(apouzdanojetakoiusvakomovdašnjemmjestu)

znadetkoizdijevanajvišenadimakai,dakako,prihvaćadatonijepreviševažanposao.Običnojeriječidokonuiduhovitučovjeku,kojijeizmišljaoimenaasocirajućinanekupojavu, ime, ponašanje, izgled, fizičke i psihičke osobine, obitelj, roditelje, prezime,nadimak,životinjuitd.Uzrečeno,nadimcisuovdjenastajaliiizpraktičnihrazloga,budućidasuvrločesta

osobnaimenaurelativnomalomeprostoru:Ivan,Mate,Pero,Ante,Stipe,Nikola,Jure,Ilija,Tomoiliženskaimena,tesenatajnačinolakšavalokomuniciranjeiprepoznavanjenečijegaidentiteta.Ranijesenadimakdavaopremapojavama,dojmovima,imenimaiostalomeštojevezanozabližeokruženje,adanaspremajavnimosobama,športaši-ma,literaturiiškolskimsadržajima.Velikibrojnadimakanastajeoddeminutivavlastitihimena,značajanbrojodtepa-

njanekome,ali imaihdostakojisvjedočeodrukčijemodnosupremaosobikojojsenadimakdaje.No,usvakomslučaju,postojanjenadimkagovoriobogatijemidentitetuonogakojinosinadimak,odnosnoonjegovojpopularnosti.Uovomeprilogusepokušalozabilježitisvenadimke(odnosno,svetipove,kadse

radioženskimnadimcima)kojisubiliuoptjecajuposljednjihstotinjakgodina.

Muški nadimciNesumnjivojedanadimakmuškojosobiuKrehinGracuupotpunjujenjegovosobni

identitet.Jednaosobamožeimativišenadimaka.Kadjetoslučaj,običnoseradione-komprihvaćenomnadimkuijošnekompodrugljivomilipogrdnom.Prihvaćeninadimakmožebitiprisutanutojmjeridaserabiiuoslovljavanjuunutarobitelji.Tosuobičnonadimciodmiljailioninadimcikojisuizvedeniizravnoodimenailinekepozitivneoso-bine.Nadimcikojisuizvedeniizprezimenailiimenaoca,majke,djeda,ilinjihovihnadi-maka,mjesta,tjelesnognedostatka,kojasupogrdnailipodrugljiva,upravilusenerabeuobitelji.Takvinadimcislužesvimadrugimaradilakšeidentifikacijenekogčovjeka.Neprihvaćeninadimcisenegovorenjegovunositelju„uoči“, izuzevakosehoće

vrijeđatiiliprovociratisukob.Inače,uKrehinGracujerijetkobilouvredljivihnadimaka,iako,posprdnih,podrugljivihipogrdnihnijenedostajalo.Nadimciunekimslučajevimamogubititolikoprisutnidaseosobnoimegotovoni-

kadanerabiimalotkoznadekakvojeosobnoimeteosobe.Primjeristarijihnadimakasvjedočeotome(MalotkoznakakojebiloimeZekiiliLoli).Vrlorijetkaimenanepratinadimak.Takonpr.Živko,VeljkoiDaniloodmuškihnisuimalinikakavnadimak.


Ženski nadimciŽenskeosobeuglavnomnemajuistitipnadimakakaomuškarci.Ženskinadimcise

lakosvrstavajuučetiriskupine:a)premadjevojačkomprezimenu,b)premamjestuizkojegadolaze,c)premamuževljevuimenuilinadimkuid)„opći“nadimak.Djevojkedonajnovijegavremenanisuimalenadimaka,ilivrlorijetko.Neke,alivrlo

rijetke,ženenemajunikakvanadimka,vjerojatnozatoštojenjihovoimeoovomekrajurijetko(Marta,franjcika,Doma).OpćinadimakzaudanuženujeMlada.Nevistajenadi-makkojivažiunutarobitelji.Akojeukućivišenevjesta,ondaserabiuzimeilinadimakiNevista.Nevistase,kaonadimak,gubisvremenom,kaoiMlada,iakosunekeženedoživjelesnadimkomMladaidubokustarost.Inače,čestoserabekaovlastitaimenazabliskiredsrodstvanadimci:Mâma,Tetka,Strina,SekaiBaka.Zanimljivajeanegdotaoprvašićukojinijeznaoodgovoritinaučiteljevopitanjekako

mu je imemajci. Učenik je odgovorio: „Mâmà“. Kad se učitelj dosjetio da susjedniodjelpohađarođaktogučenika,tejepitaonjega.Tajjerođakodgovorio:„ImejojjeStrina“!2Vrlojestarobičajdamužsvojuženunezoveimenom.Kadbispomenuoženu,ne

biizgovaraonjezinoimenegozamjenicu–Ona,inikadjojsepreddrugimanebiobra-ćao.Tojebilazamjenazaimeinadimak.Međutim,nijepoznatodatajobičajjošigdjepostoji.3UKrehinGracusedefinitivnoizgubio,alijepouzdanodajepostojao.Ženesudobivalenadimakkadseudajupremasvomdjevojačkomprezimenu.Nije

poznatslučajuseludajenekaudadbenicazadržaladjevojačkoprezime,alijedionje-zinadjevojačkogidentitetaostaounadimku.Nijemogućenabrojatisvenadimkeovogatipajersenekoprezimenemoželakosložitiuovajtip.Naprimjer,prezimeJerković,Muselimovićinekadruga(Vlaićević)kojaimajupunoglasova.

2 DjecaunovijevrijemeocazovuTata,aranijesugazvaliimenom,imuškaiženska.Majkajeuvijekmama,ilimâmà(unovijevrijemeodraslijadjecarabe:mater,majkailipakpovlađujućisezadjecom/unucima/,naprosto–baba).Babojeimezasvekra(svekrvajeMâmà),djeverjeBrâto.DjedjeDedo(aneDidkakobibilouobičajenozaikavicu),babajeuvijekBaba(unovijevrijemečujeseibaka),stric(očevbrat)jenajčešćeAmidža,iakoimaistric(Strinajeuvijek,anikadaAmidžinica),aujak(majčinbrat)jegotovouvijekDajidža(isto,Dainicajeredovito,aujnavrlorijetko),kaoiTetak(muževiočevihimajčinihsestara)iTetka(očeveimajčinesestre),rijetkoTeta.NevjestuzovuMladasvastarijakućnačeljad iususjedstvu.Djecaodbratasezovubratići ibratane,aodsestresestrići i sestrane.Djecastričevasu(prvi)rođaci(nestričevićiiliamidžići),odtetakatakođer,rođaci(netetići),pokatkadrodijaci.Inače,gotovosvarodbinasenazivarođacimairodicama,svedopetogakoljena.Mlađačeljadgotovonikadačlanovesvojeobiteljineoslovljavajuimenominitkonikoganepersira.

3 Jošsepokatkadprepričavaonazgoda,kad jeGrgoR.sjediopredkućomsasvojimsusjedomVjekomG.Padalajejakakiša,ionisubilipodstrehomkojajeslužilakaonekavrstatrijema.GrginaženaRužanijebilakodkuće.PorednjihjeigraoseipuzaoGrginjednogodišnjisinkojijejošpuzaoiokomesenitkonijebrinuo,jerjebioobičajdaseotacnebrineomalojdjeci,štoviše,bilojegotovosramotadaseotacpetljaokobeba.Ujednomtrenutkumalijeupaoujarakpunvodekojujenanijelaobilnakišaipostojalajeopasnostdasemalidečkoudavi.Vjekojeodmahreagirao:Grgo,odnesetimalogavoda.OtacsesnebivaonagovarajućiVjekudamalogizvadiizvodeitakospasi,azatimkadovajnijehtiodazovnenjegovuženuRužudaspašavadijete.KažudaseGrgoozbiljnonaljutioštojeVjekopobjegaoslicamjestaištomunijezovnuoženu.Naj-poslijejeonsammoraootrčatiukomšilukizamolitisusjedu,kojajestajalaporedRužedajezovne,da„njoj“kažedajemaliupaoupotokidaćegavodaodnijeti,akogabrzoneizvadiizvode.(Imenasuizmišljena,adogađajsestvarnozbio).


O TOPONIMIMA(osnovniuvid)Kakoseonomastikakaoznanstvenadisciplinabavi imenima (odgrčkogÔnoma

ónoma,gen.onómatos‘ime’),takojeitoponimijakovanicakojomseoznačujeskupmjesnihimena–toponima-(grč.tópos‘mjesto’);takoiznanostkojaproučavataime-nanazivasetoponomastika.Toponomastikase‘bavipostanjem,razvitkomifunkcioni-ranjemzemljopisnihnaziva’.4

Stanovitaklasifikacijaimenaobjekatanijejedinstvena,alivaljaimatiuviduosnovne.5

Kažimonaposljetkuovogpojašnjavanjadaupravozbog togaštoseu toponimijisvakogapodručjakrozdugarazdobljataložepojavekojenastajuuspecifičnimuvjeti-mapojedinihepoha,skupzemljopisnihimenajeizvorobavijestiotimepohama.

Osnovni podatciSvojevremenojenekibrojačduhanapriDuhanskojstaniciMostarpripovijedaokako

jeujednomseluuBrotnjunaišaonazanimljivadomaćinakojijeimaosljedećeparcelezasadnjuduhana:Gornjikrš,Donjikrš,Malikrš,Velikikrš,Potkrš,NatkršiUzanoge!Tragomtepričekojusamprihvatiokaopodsmjehivanjeseljacima,katkadbihurazgo-vorusBrotnjacimaupitaozapokojitoponimisugovorniciredovitonisubiliiznenađeniovimimenima.UstanoviosamdaparcelesaspomenutimnazivimaodistapostojeidasenalazeuKrehinGracu.Tojebio,ujedno,imotivdaseraspitamoostalimnazivimaparcela,ukratkoiostalimtoponimima,kojisepojavljujuumjesnomsporazumijevanju.PrveobavijestionazivimaparcelasamizKnjigeparcelaKOKrehinGradacuSlužbi

zageodetskeiimovinsko-pravneposloveuopćiničitluk.Nakontogapopissamdopu-niotemeljemkazivanjažiteljeizKrehinGraca.Toponimiseodnosenaparceleuvlasništvumještanaitona:njive,vinograde,voć-

njake,vrtove,pašnjake,šume,makijeidrugeposjede,zatimnalokalitetekojinisuupo-sjedu,nitiprivatnomvlasništvu.Nekapodručjanisuparcelizirana,tj.ostalasucjelovitaiupravilusuujavnomvlasništvu(npr.Grive,Gradina,Dubrava,put…).Akosepokojaparcelauvlasništvunalazinatompodručju,ondaseuzopćinaziv(njiva,ograda,vrt)dodajeuDubravi(Gradini,Grivama).

4 šIMUNOVIĆ,P.:ToponimijaotokaBrača,Supetar1972.5 Dajemoosnovniuviduvažećeterminekojisevežuzatoponomastiku:Horonimisuimenapodručja,predjela(grč.khora‘zemlja,područje’).Hidronimi su imena voda (grč. hydor ‘voda’je zbirni naziv koji je dvojben, jer označava nazive svihtekućicaistajaćihvoda).Oronimisuimenauzvišica,odhumovadoplanina(grč.horos‘gora,planina’).Nesonimisuimenaotoka(grč.nesos‘otok’).Ojkonimi(ilietnonimi)suimenanaseljenihmjesta(grč.oikein‘stanovati’,oikos‘dom’itd.).Spomenutćemojošdvaizraza:etnikiktetik.Etnici (grč. ethnikós = koji pripada narodu) imena su stanovnika naseljena mjesta.Primjerice:Gračanin,Međugorčanin,čitlučanin,Blatničaninitd.Kododređivanjanazivaetnikapoštujeseonajnazivkojeganadjenumjesnistanovnici.Tajbisenazivtrebaopoklapatispravilnomhrvatskomtvorbom,no,kakavgoddajeonimaprvenstvo.Ktetici (grč. ktētikós= posvojni) su posvojni pridjevi izvedeni od imena naseljenamjesta. Ktetik jeopćenito pridjev koji označuje pripadnost. Nas zanima ktetik koji označuje pripadanje zajednici ilinaseljenommjestuHagionimi(ilisanktoremi)suimenamjestaizvedenaodsvetačkihimena(grč.hagios‘svet’).


Općijelokalninazivzajavnovlasništvo–erar.Tojejavnapovršinaokojojnitkopo-sebnonebrine,izuzevšumarailipoljara.Javnapovršinakojavažiposebnokaozabranzovesegaj.Tusenesmijesjećišumanitiikakvoraslinje.Također,ugajsenijesmjelapuštatistokanitivršitiikakvaispaša.Inače,javnihpovršinaupodručjukojajemogućeobrađivatigotovodainema.Tusemožeraditioputu,bunaru,lokvi,čatrnji,akadsuupitanjuobjekti,onda:crkvi,školi,zadružnomdomu,groblju.Erarjeubrdu,nakameni-tominepristupačnomterenu.Podrijetlotoponima,odnosnonjihovkorijen,uvećinislučajevamožeseteknaslutiti.

Opodrijetlunekihtoponimaipaksemoženeštokonkretnijerećipaćemotoiučiniti.Dakle,možemoihpodijelitiprema:Mjestugdjesenalazi,odnosno,lokalitetu.Kaoprimjeremožemonavesti:Bare,Bo-

rovište,Bostanište,Brig,Bus,Ćuprijaitd.;funkciji:Anđelićajanjilo,Kravarica,Laništa,Ripišteitd.;Pripadnosti:Bekinanjiva,Blaginajama,Dajindolac,Danilovacitd.;aliiBauševac,

Dunđerovac,Graboševac,Gundinovac,Jakerovac,Krželjevac,Kućinovac,Lemiševac,Ušljevac,Zoljevac;Pretežnojosobini:Ploča,Stubla,šušanj,Močvarci,Dračevicaitd.;Premablizininekogvažnijegaobjektailimjesta:Višekuće,Podkukom,Podkutom,

NaGradini,Podogradom,Potkućnicaitd.Posebnajezanimljivostuporabademinutiva(dočićzadolac,njivicezanjive,ogradi-

cazaogradu,glavicaiglavičicazaglavu,sadićzasâd,torinjakzator,lučicazaluka)iaugmentativa(baščinaodbašča,Dočineoddolac,čardačineodčardak,Lazinaodlaz,Grebinaodgreb,Klačineodklak,Mlinčinaodmlin,Njivetineodnjive,Rupinaodrupa,Starčineodstara,Vinogradinaodvinograd),teneobičnihpluraliatantum:Bostaništeodbostan,Pojilišteodpojiti,Ripište,odrepa/ripa,Vučišteodvuk,Uzanogeod„nogazanogom“,rujišteodrûjan.(PopisabecednimredomnavedenjeuDodatcima).

ZAKLJUČAKOvajjeprilogimaociljpridonijetiuviduudiokulturnebaštine.Smatraosamdase

oovomepodručjuetničkezbiljenitkodovoljnonestaraidaćemnoštvozanimljivostiizsadržajaruralnogživotabitizaboravljeno,osobitodaćeseizgubitisvojevrsnobo-gatstvonadimaka.činisekakoje,također,ovonedovoljnoneistraženopodručjebilonezasluženopredmetomslabogznanstvenogainteresatesamnaterenuprikupiovišenadimakakojiupućujunaodređenikulturni identitet.Predstavljenipopisisvjedočeonastankupodrijetluinastankuprezimenaobrojnostinadimaka,njihovojraznovrsnostiipodrijetlu,teotoponimimauKrehinGracu.Zanimljivostovogapopisaneisključujezanimljivostiprezimena,nadimakaitoponi-

maizdrugihselaipodručja.Uovomepopisu,naprimjer,nemamnogoinformacijaoprezimenima,nionihnadimakakojiupućujunatjelesnenedostatke(npr.:škrbo,Ćopo,Ćoso,Ćelo, Sprže i sl.), a također,malo je posuđenica imena za nadimke, osobitoodmuslimanskihimena,štouHercegovininijerijedakslučaj(npr.Meho,Lutvo,Mujo,Hasanidr.)kojaserabezanadimkeuglavnomupodrugljivomznačenju.Posuđenicaodsrpskihimena,naprotiv,imaunemalombroju.Malojenadimaka(aniprezimena)premazanimanju,tekpokoji.Nadalje,nemožeseneprimijetitidasunekinadimcipo-


tekliodimenaživotinja(konja,ovaca,pasa,krava,svinja,mačaka),štouglavnomima„neutralno“značenje.Također,nisuposebnoobjašnjavanitoponimi.Nastojećisačuvatitajdiobaštinekojasenenigdjenezapisuje,odnosno,rijetkoi

premalosustavno,služećisesjećanjemikazivanjemstarihosobačijesjećanjesežerelativnodaleko,nadaosamsedasamodzaboravainestankaspasiomrvicuhrvatske,hercegovačkeusmenepredaje.

DODATCI:A1.Muškinadimci

Àća,premaćaćaÂdić,izmišljenoÂdra,premaAndrijaÀdža,premaamidžaÂle,premaIlijaAmerikanac,premaAmericiAndre,premaAndrijaÀndres,premaAndrijaAndrun,premaAndrijaÀntà,premaAnteAntas,premaAnteAntiša,premaAnteAvijon,pošprdnoBadžo,pomodnoBája,kaobećarBâja,premaBarišaBàjkàn,premaBájiBâka,odmiljaBale,onajkojibaliBân,premabanuBànčić,odBanBânta,pomodnoBâpo,premabrato,bratBáraba,prema(kao)propalicaBáran,premabaraban,skr.Barbić,premalopovukojisetakoprezivaoBàrovàc,premamjestuBarovačaBébàn,premabeba,odmiljaBédrija,posuđenoBékan,premaovci,janjetuBeki,pomodnoBêlega,podrugljivo,premašnitikruhaBêli,premabojikoseBèngara,vjeroj.odželj.oks.crvenebojeBênko,premaBenedikt

Bero,PremaBerislavBéterma,porugljivo(štetočina)Bīćak,premaIćeBik,premabiku(bijelomlicu)Bili,premabojikoseBilko,premabojikoseBimbo,premadječ.spolniorganBjelko,premabojikoseBlágotà,premaBlagoBlážina,premaBlažBoći,premaBòćà,odbôćaBòrka,premaBorisBósav,premaBosiljkoBoškan,premaBožeBoško,premaBožeBožina,premaBožeBràcan,premabracoBrašnòov,podrugljivoBrato,premabratBrkić,premaprezimenuBrnjâš,premaimenukonjaBûbro,premaoblikustasaBûdža,važančovjekBūka,premabukaraBúka,premabuci,galamiBùrić,premaburiiliburetucâja,podrugljivoodmilicionarcar,počasnocican,premacicocíkà,bezodredniceimenacigo,premabojikožecřgmo,premaGrgocrni,premabojikoseitenacùjà,premaimenupsačađo,premačađi


čákàr,pogrdno,premanedostatkučambo,premačambanju,grebanjučarli,pomodnočíčà,premastaričovjekčîsta,premaurednostičivija,premaekserčôko,premaposudizaalkoholčota,prematjelesnomnedostatkučûnto,prematjelesnimodlikamaĆàfra,izmišljenoĆamil,premaneobičnuimenucigo,premaciganinĆîrgo,izmišljenoĆìta,pomodnoĆopić,premapiscuĆorica,premanedostatkuĆôro,pogrdnopremanedostatkuĆorušić,premanadimkuĆúda,premaćudljivĆúdić,remaĆudaĆunto,premačuntoĆûto,tepanje,ćukoDádà,premaDavorDado,pomodno,premaDarkoDája,odmilja(daidža)Dajić,premaDajaDoktur,premadoktor,liječnikDokturović,premanadimkuDorot,premaimenukonjaDrágà,premaDraganDragiša,premaDraganDréžnjàk,premaprezimenuDúgi,zbogvisokarastaDurija,kojiseduriDūrko,kojiseduriDžâltić,premaprezimenuDžìda,posuđenoDžon,pomodnoĐed,premadjeduĐêka,premaAnđelkoĐêko,premaAnđelkoĐèlà,premaAnđelkoĐêla,premaAnđelko,Đóna,izmišljenoĐúka,premaJure

Đùrà,premaJureĐŭza,posuđenoÈćina,izmišljenoEkina,izmišljenoEndi,premaAndrija,pomodnofāfna,premafašnafètnić,premaobiteljifićo,premafilip,pomodnofranc,premafranjofranjcuka,premafranjofrenki,premafranjofrîco,premafranjoGáleša,premacrnGanga,premapjesmiGárìć,premaGàrìGâvo,premaPavoGazda,premaimanjuGeneral,premavojnomčinuGígalj,premapticidrozduGîgo,odmiljaGîja,pomodnoGìlja,izmišljenoGìljić,premaocuGlīga,posuđenoGlûvo,premanedostatkuGôja,premaGojkoGójan,premaGojkoGòš,posuđenoGřce,premaGrgoGrgàs,premaGrgoGûda,pogrdnoGùdà,premasvinja(guda)Gùlja,pogrdnoGûndo,premagundeljuGùša,premapodvoljkuHitler,premaHitleruHrca,pomodnoHrće,premaHrvojeÌća,premaIvanIće,premaIvanÎdžo,premaIlijaIfan,premaIvanIjaka,premaIvanÌka,premaIvanĪka,premaIvan


Ikàs,premaIkoÌke,premaIvanIkijaš,premaIvanIko,premaIvanIle,premaIlijaIlko,premaIlijaĪno,premaIvanÎvâć,premaIvanIvančina,premaIvanIviša,premaIvanÎvka,premaIvanÎvòš,premaIvanĪzbi,pomodnoJâjac,podrugljivoJàjar,premazanimanjuJaki,premaJakovJakiša,premaJakovJakôva,premaJakovJatov,premaJakovJávorica,premajavorJèžina,premaponašanjuJoco,premaJozo,pomodnoJócùka,premaJozoJòja,premaJosip,pomodnoJôje,premaJozoJóka,prema,JozoJóskò,premaJozoJôsko,premaJozoJòščina,premaJozoJovan,premaIvan,posuđenoJóvàr,premaIvanJozo-Kozo,premakozamaJôžì,premaJosipJúka,premaJureJuko,premaJureJuriša,premaJureKândžo,premakandžija(bič)Kânje,izmišljenoKarajica,prematravaruistogprezimenaKarlica,premaKarloKâro,premaprezimenuKáša,podrugljivoKâže,premaKažimirKèkèz,izmišljenoKeza,posuđeno

Kićija,premaKireKlićo,pomodnoKómit,pogrdno,zbognedisciplineKosovac,premapticikosKovač,premazanatuKrejopremabeguKrešica,premaKrešiKrivonōsa,premakrivunosuKřnje,premakrnjavostiKrtica,premakrtuKrvavac,zbogkrvavihočiju(pogrdno)Kučka,premapsuKûlje,prematrbuhuKumba,premakumKustura,premaručnorađenojbritiviLêga,premakolegaLêvo,premalijeviLeza,izmišljneoLibo,izmišljenoLilić,premaimenupsaLilaLòfa,premalauferLôla,premaskitanjuLònđir,premaLonginLonđirić,premaLonđirLôs,izmišljenoLûća,premaLukaLùda,uvredljivopremaludLùga,premalugu(pepelu)LùjinpremaLujoLūjo,premaJureLukša,premaLukaMāca,pomodnoMačak,premaMateMačkić,premanadimkuMačakMáćàn,premaMateMaćo,premaMateMajor,premačinuMaliTušup,izmišljenoMâli,zbogniskarastaMândić,premaobiteljiMàrà,premaMarinkoMârće,premaMartinMarkača,premaMarkoMárkan,premaMarkoMárkica,premaMarko


Martić,premaMartiMášar,premaMateMâšè,premaMateMáši,pomodnoMátà,premaMateMátaga,premaMateMàtalić,premaimenuMateMàtan,premaMateMátiša,prema,MateMéša,posuđenoMíca,premaigri,pomodnoMìćo,premaMilanMîko,premaMiro,pomodnoMijoč,premaprezimenu,posprdnoMìka,premaMićoMiki,odmilja,pomodnoMílas,premaMileMiloš,premaMileMimija,premaMimi,izmišljenoMinistar,premaslužbiMišīr,premaMišeMitar,posuđenoMrkà,premaMarkoMrkov,premaimenukonjaMřvo,premamrvaNešo,izmišljenoNēva,uvjenčanmužNicôla,premaNikolaNīčak,premaNikolaNîće,premaNikolaNidīr,posuđenoNidžo,premaNikolaNik,premaNiko,pomodnoNìka,prema,NikolaNjêki,premaNikolaNjêko,premaNikolaÒblica,premajedrostiPâko,premaPatricio,pomodnoPàša,posuđenoPávàn,premaPavoPéća,premaPetarPèjà,premaPeroPèlà,premaPeroPélèš,premaPeroPélić,premaPero

Peran,premapero(pisanje)Pèrić,premaPeroPérija,premaPeroPèrūna,premaPeroPêšo,premaPeroPèšota,premaPeroPîdo,tepanjeodPrdoPijuk,premaalatuPīpa,premafilipPípàn,premaošišanojglaviPirgo,prematenuPištra,izmišljenoPìzgūla,podrugljivo,zbogmucanjaPjevač,premapjevanjuPlôsko,premapljosnatojglaviPôbro,kaokolegaPòhà,premamucanjuPópà,premaJosipPrcaga,živahanPŕpà,kojiseigrauprašiniPŕta,izmišljenoPùljapodrugljivoPurač,premamješačzapuruPuračić,premaPuračPútko,premakonjubijelimkopitomPûto,premapsuRádà,premaRadeRade-Rade,posprdnoRâjce,premaRadeRâle,premaRatkoRašeljka,premabiljciRâta,premaRadmiloRćo,premaHrvojeRêdžo,posuđenoReno,premaRenatoRiđilo,premariđRôko,premaroktanjuRôno,premaRonaldRòžina,premaBožeRûle,premaRusRùs,premakosiRùtki,premaruskiSamsov,grubijanSávà,posuđenoSávić,premaocu


Sĕro,uvredljivoSíća,izmišljenoSívà,premasijevanjuSlávajàc,premaSlavkoSlavkiša,premaSlavkoSrbo,premaSrbinStanće,premaStankoStaniša,premaStankoStankela,premaStankoStâràc,premastarenjuStevo,posuđenoStipaga,premaStipeStipagić,premaocuStipàninà,premaStipeStípêljêk,premaStipeStìpičini,premaStipicaStójkić,premaStojkaStripi,pomodnoSuki,pomodnošaban,posuđenošakotušićpremaobiteljišànà,izmišljenošàndra,premaAndrijašandrić,premašandrišâro,pogrdnokaoimepsašćépà,premaStjepanšegušić,premašegušašiba,premašipkišícaizmišljenošíka,premaNikolašikâlj,premaNikolašíkola,premaNikolašílijeta,premaIlija(pogrdno)šiljo,premalikuizfilma,pomodnošīta,premašimunšìta,premašimunšîto,premaSilvestarškica,premaskicaškilje,premamanišôle,premagolmanušoškiću,pomodnošpeka,premašpekšúkan,izmišljenošulc,premanogometašu,pomodnošvico,premašvicarskaTale,posuđeno

Tâse,posuđenoTèrek,posuđenoTikvina,premaglavisličnojtikviTítà,premaTitoTonćo,premaTonkoTóša,premaTomoTóšica,premaTomoTótà,premaTomoTrišnja,premadrvetuTûle,premauvučenojglaviuramenaTúšup,izmišljenoTútala,pogrdnoUčitelj,premazanimanjuUrle,onajkojiurlaVasko,premaprezimenuVasiljVêri,premaVeri(izmišljeno)Vice,premaVinkoVinćek,premaVinkoVínìć,premaVinkoVinkiša,premaVinkoVôjo,posuđenoVránedžija,premaVraneVraniša,premaVrane(frane)Vugo,premavugaZájka,premazecu(pogrdno)Zdravkiša,premaZdravkoZêko,podrugljivoZelov,zelenihočijuZekan,premaimenukonjaZelenika,premanogometašuZêvo,podrugljivoZêvić,premaocuZiko,premanogometašu,pomodnoZīza,odmilja,premažigaZlâja,premaZlatkoZlokić,izmišljenoZóf,premagolmanu,posuđenoZûja,onajkojizujiZuko,podrugljivoZvonkiša,premaZvonkoŽárà,premaŽarkoŽeran,premaimenukonjaŽivan,premaŽivkoŽuti,premabojikose


A 2. Ženski nadimci a)premadjevojačkomprezimenu

Beljuša,premaBeljoBevaduša,premaBevandaBožićuša,premaBožićBrkuša,premaBrkićBuntuša,premaBuntićcvitanuša,premacvitanovićčiluša,premačilićčolakuša,premačolakĆavaruša,premaĆavarĆoruša,premaĆorićDugandžuša,premaDugandžićDujmuša,premaDujmovićJeličuša,premaJelčićJerkuša,premaJerkićKaračuša,premaKaračićKorduša,premaKordićKozinuša,premaKozinaKrasuša,premaKrasićKrndeljuša,premaKrndeljKvesuša,premaKvesićLovruša,premaLovrić

Mandaruša,premaMandarićMarkotuša,premaMarkotaMijatuša,premaMijatovićMiletuša,premaMiletićMilićuša,premaMilićevićPaponjuša,premaPaponjaPejaruša,premaPehar/PejarPejduša,premaPejdoPervanuša,premaPervanPilipuša,premafilipović/PilipovićPlaninkuša,premaPlaninićSivrićuša,premaSivrićSočuša,premaSočeStojuša,premaStojićšakotuša,premašakotašeguša,premašegošimovuša,premašimovićVasiljuša,premaVasiljZovkuša,premaZovkoItd.

b)Ženskinadimcipremamjestuodaklesuseženeudale.VidljivojedanemamnogonadimakapremaimenimasusjednihselaizkojihjenajvišedjevojakaudanouGradac.Jednostavanjerazloguteškomeizgovoru.Premamjestuizkojegadolaze(rođenjailistanovanja)bilježimosljedećenadimke:

Grača,izGracaLjubuška,izLjubuškog,Posuška,izPosušjaRašanjka,izRasnaSlipačka,izSlipčićašurmankuša,izšurmanacaitd.

Blaćanka,izBlataBlizankuša,izBlizanacaBovka,izBuhova/BoovaBriješka,izširokogBrijegaBroća,izBrotnjaDobroseoka,izDobrogSelaDužanka,izDužicaGabeoka,izGabele


Bajinica,premaBajaBlaginicapremaBlagoGanginica,premaGangiÌkinica,premaIkaIkinica,premaIkoIvanovica,premaIvanJurinica,premaJureKomitovica,premaKomitKrešinica,premaKrešoMatinica,premaMate

c)Premamuževljevuimenuilinadimku(ovisnoprevladavalikodmužaimeilinadimak)bilježimonekenadimke:

Mitrovica,premaMitarPuračevica,PremaPuračPerinicapremaPerošandrinica,premašandrašitinica,premašitoTotinica,premaTotaZizinica,premaZizaŽutovica,premaŽutiitd.

d)Općiženskinadimciobičnoodmilja,pomodnoili,pakpodrugljivo:

Anija,odAnaApina,odmilja,JasminkaBâka,odmiljaBêba,odmilja,pomodnoBélà,odmilja,pomodnoBilobrva,podrugljivocakana,odmilja,pomodnocîca,odmilja,pomodnocûrà,malacuračinovnica,premazanimanjučûpa,odmilja,pomodnoĆīća,posprdnoDâća,odmilja,pomodnoDâda,odmilja,pomodnoDêka,odmiljaDîša,premaDijanaDragača,premaDragaDuda,pogrdnoĐínđa,izmišljenoĐótka,posuđenoÊkaodSekafîna,odmiljaGāća,podrugljivoGàra,premabojikoseGôga,odGordanaGospođa,podrugljivoGrîša,podrugljivoĪca,premaIvankaIkara,odIkaÌvà,odIva

Janjcuka,odJanjaJasa,odJasnaJelišanka,premaJelaJerka,odLjerkaJoka,odJozaKâra,premaprezimenuKêla,premaJelaKòvîlja,podrugljivoKristinkaodKristinaKúlêna,uvredljivoLása,podrugljivoLêla,posuđenoLùcka,odLucaMâca,odmilja,pomodnoMàrùšîni,premaMaraMîca,odmilja,pomodnoMlàda,odMladenkaMunicija,uvredljivoNádà,odNadaNâna,odmilja,pomodnoNînà,odmiljaRuška,odRužaRùza,odRužaSêka,odmilja,pomodnoSîtna,odmiljaSôfa,premaSofijašímìca,odmiljaVìka,premaVidaZèla,premabojiočijuŽùjà,odžuta


A 3. Aktualna muška imena u Krehin GracuAndrija,Andre,Antonijo,Alen,Anđelko,Ante,Anton,Bariša,Benedikt,Berislav,Ber-nard, Blago, Boris, Borislav, Bosiljko, Bože, Branko, Bruno, cvitan, Dalibor, Damir,Dane,Danijel,Danilo,Davor,Darko,Dinko,Dragan,Drago,filip,frano,franjo,Gojko,Goran,Grgo,Hrvoje, Ilija, Ilko, Ivan, Ivica, Ivo, Jadranko, Jago, Jakov, Jerko, Josip,Jozo,Jure,Karlo,Kire,Krešo,Kristijan,Krunoslav,Luka,Ljubo,Marijan,Marinko,Mari-no,Marjo,Marko,Martin,Mate,Milan,Mile,Mirko,Miroslav,Mladen,Nevenko,Nikica,Niko,Nikola,Ninoslav,Patrik,Pavle,Pavo,Pero,Petar,Rade,Radmilo,Ratko,Robert,Silvestar,Slaven,Slavko,Stanislav,Stanko,Stipe,Stjepan,Stojan,šćepo,šimun,To-mislav,Tomo,Tonćo,Tonko,Veljko,Vencel,Venco,Veselko,Veso,Vice,Vidak,Vidomir,Vinko,Vlado,Vrane,Zdenko,Zdravko,Zlatan,Zlatko,Zoran,Zvjezdan,Zvonko,Žarko,Željko,Živko,

A 4. Aktualna ženska imena u Krehin GracuAna, Andrijana, Anđelka, Anica, Anita, Anka, Antonela, Ankica, Antonija, Bernadica,Bjanka,Blagica,Bojka,Bosiljka,Božena,Božica,Branka,cela,celka,cvija,cvita,Da-liborka,Danica,Danijela,Dara,Davorka,Delfa,Dinka,Doma,Dora,Draga,Dragica,Dubravka,Ema,Eva,filipa,finka,francika,franka,Gordana,Grozdana,Hani,Hele-na,Ilijana,Iva,Ivana,Ivanka,Ivica,Ivka,Ivona,Ilka,Ilonka,Jadranka,Jaka,Janja,Ja-sminka,Jela,Jerka,Josipa,Jugoslovenka,Julijana,Jurka,Kata,Katica,Kristina,Lela,Lenka,Lori,Luca,Ljerka,Ljilja,Ljiljanka,Ljuba,Ljubica,Magda,Magdalena,Manda,Mara,Marica,Marija,Marijana,Marijeta,Marlena,Marta,Martina,Matija,Melita,Mia,Mila,Milena,Milijana,Milka,Mira,Mirjana,Miroslava,Mladenka,Nada,Nevenka,Nikoli-na,Nina,Olga,Olgica,Ozana,Pavica,Pera,Rada,Radica,Ruža,Ružica,Sara,Silvana,Slađana,Slava,Slavica,Slavka,Smilja,Stana,Stanislava,Stoja,Stojka,šima,štefa,štefica, Terka, Tonka, Valentina, Vera, Veronika, Vesna, Vida, Vinka, Vlatka, Zdenka,Zdravka,Zlata,Zora,Zorica,Željka.

A 5. Stara hrvatska narodna imena Prema:NAPREDAK,Hrvatskinarodnikalendar,1939.Sarajevo,str.18.–SMIčIKLAS,T.Diplomatskizbornik,svezakVI.,dajemopreglednarodnihhrvatskihimenaiz13.stolje-ća(uzagradijegodinaspomenaimena):

B 1. Popis toponima abecednim redom

AnđelićajanjiloBakinanjivaBareBarovačaBarovinaBaščaBaščinaBaštalukBatinaBauševac

BekinanjivaBilobrigBlaginajamaBorovišteBorovnicaBostaništeBožinedočineBrigBristBunar


BurićadolacBûsčardačinečardakĆuprijaDajindolacDanilovdolacDanilovalazinaDanilovacDebelaljutDočićDočineDolacDolicaDračevicaDragovićanjivaDubuTutoruDubokarupaDubokaulicaDubravaDugabaščaDuganjivaDugajaDunđerovacDvorGajGlavicaGlavičicaGornjelazineGrabGrabeGrabiGraboševacGrabovineGradinaGrebinaGredaGriveGrebljeGrudinaGundinovacGuvnašGuvnoJakerovacJerkićanjiva

KaračićagomilaKasabaKlačineKlačinauogradiKodSudaraKrajnjaogradaKravaricaKrčevinaKršKrš-podvornicaKrželjevacKrželjevineKućinovacLaništaLazineLemiševacLidindoLibinaglavaLivadaLokvaLončićLovrićaogradaLučicaLukaMalalazinaMalanjivaMandarinagomilaMarkotićaguvnoMašineklačineMatalićakućeMekoteMijatovićaogradeMijatovićavrtaMlinčinaMobaMočvarciMršićaulicaNagradiniNaogradiNadogradomNadpodvornicomNadpodvoromNadnouliceNavr(h)uliceNatkrš


NediloNoušaNugaNjivetineNjivicaOblakOblogOgradaOgradicaOkrajakOrljačaPadinePejarskeogradePerkušaPločaPodkukomPodkutomPodputom,PodselimPodinaPodkućnicaPodvornicaPojilištePolicaPotkršPotokPridkućomPritorakPrpušaRasodRastokRipišteRudačaRuišteRujineRupinaSadSadićSadoviSalillazinaSrednjanjivaSrednjakSrednjeStaraogradaStarčine

StarogrebljeStećciStranaStublaStûbàšipovačašušanjTarabošaTarovdolacTorinaTorinjakTutorUšljivac(Ušljevac)UzanogeUzbrdicaVelikivrtaVinogradinaVišekućeVišeputa(vrt)VlakaVrtVrtaVrtaugrudiniVrtakodbunaraVučišteZabaškalukomZgonZoljevacZvirinka


LITERATURA:

1. ANIĆ, Vladimir, Rječnik hrvatskog jezika, III. prošireno izdanjeNovi liber, Zagreb1998.

2. http://hr.wkikipedija.org/wiki/Onomastika3. Katastarskeknjige,Službazageodetske i imovinsko-pravneposloveuOpćiniči-tluk.

4. MaticežupeGradina5. Matičneknjige,Matičniuredopćinečitluk6. NAPREDAK,Hrvatskinarodnikalendar,1939.Sarajevo7. StanovništvoBosneiHercegovine,Narodnosnisastavponaseljima,DržavnizavodzastatistikuRH,prirediliGelo,J.,Grizelj,M.,Akrap,A.,Zagreb1995.

8. šIMUNOVIĆ,P.,ToponimijaotokaBrača,Supetar1972.


Dr.sc.DubravkaMAHAčEK1,NadaPETRIčEVIĆ,dipl.iur2,NalandaKANTOR,dipl.oec3

RevizijskiosvrtnaposlovanjestudentskihcentarakaoneprofitnihorganizacijaSAŽETAKPoredračunovodstvenogsustavapoduzetnika,teproračunskogračunovodstva,u

RepubliciHrvatskojpostojiiračunovodstvenisustavneprofitnihorganizacija.Svazna-čajnapitanjakojaseodnosenaovopodručjekaonpr.knjigovodstveneisprave,poslov-neknjigeidr.reguliranasuzakonskimodredbama.NeprofitneorganizacijeuRepubliciHrvatskojsurazneudrugeisvedrugepravneosobekojimatemeljnjiciljosnivanjaidjelovanjanijestjecanjedobiti,tezakojeizposebnihpropisaproizlazidasuneprofitneorganizacije.Računovodstveni sustav neprofitnih organizacija u svojemuposlovanjuprimjenjujuistudentskicentri,čijeposlovanjepredstavljamouovomradu.KLJUčNERIJEčI:neprofitnaorganizacija,prihodi,izdatci,revizija,nepravilnosti

1. UvodUradusedajeprikazposlovanjajednogstudentskogcentračijejeračunovodstvo

ustrojenouskladusazakonskimodredbamakojeuređujuposlovanjeneprofitnihorga-nizacija,uzosvrtnazakonskoodređenjeostvarenihprihodai izvršenih izdataka.Ra-domjeukazanonaosnovneznačajkeposlovanjauzprikazostvarenihprihodaiizda-taka.Posebnapozornostjeposvećenaobjašnjenjugdjejepotrebnootklonitiuočenenepravilnostikakobisepostigloracionalnijeposlovanje.

2. Zakonsko određenje poslovanjaKada promatramoposlovanje neprofitnih organizacija, važno je naglasiti propise

kojiuređujuovopodručje,atosu:Uredbaoračunovodstvuneprofitnihorganizacija,tePravilnikoknjigovodstvuiračunskomplanuneprofitnihorganizacija,doksefinancijski

1 Državniuredzareviziju,Požega2 EkonomskifakultetuOsijeku3 UčiteljskifakultetuOsijeku


izvještajizaizvještajnarazdobljaod1.siječnja2008.godinesastavljajuuskladusUred-bomoračunovodstvuneprofitnihorganizacija,teUredbomoizmjenamaidopunamaUredbeoračunovodstvuneprofitnihorganizacija.Kakosuseračunovodstvenisustavipoduzetnika,aistotakoiproračunaiproračun-

skihkorisnikaizmijeniliuciljuprilagodbenovimmeđunarodnimstandardima,takojebilopotrebnoiračunovodstvoneprofitnihorganizacijaprilagoditiiuskladitisnastalimpromjenama.PremaUredbioizmjenamaidopunamaUredbeoračunovodstvuneprofitnihorga-

nizacijaodredbeUredbeseodnosenaudrugeinjihovesaveze,straneudruge,zakla-de,fondacije,ustanove,političkestranke,komore,sindikate,vjerskeidrugezajedniceisvedrugepravneosobekojimatemeljniciljosnivanjaidjelovanjanijestjecanjedobiti/profita, za koje izposebnihpropisaproizlazi da suneprofitneorganizacije i koje suupisaneuRegistruneprofitnihorganizacija.Spomenuti registarustrojava ivodiMini-starstvofinancija.Propisanisu islučajeviukojimaneprofitneorganizacijenisuobveznevoditidvoj-

noknjigovodstvo isastavljati tepredavati financijske izvještaje,a to jepremazakon-skimodredbamakojesunasnaziu2009.,akoimajuvrijednostimovineuzastopnouprethodnetrigodinemanjuod100.000,00knnarazinigodine.Odlukuotomedonosiosnivač za tekućuposlovnugodinuu rokupredviđenomzapodnošenje financijskihizvještajazaprethodnuposlovnugodinu,aonastalojpromjeniizvještavaMinistarstvofinancija.4

Studentski centri ustrojavaju i vodeposlovanjeu skladu sodredbamaspomenuteUredbe.Revizijafinancijskihizvještajaiposlovanjastudenskogcentrapodliježeobavlja-njurevizijenatemeljuodredabačlanaka4.i7.Zakonaodržavnojreviziji.Postupcirevi-zijeobavljajuseuskladusrevizijskimstandardimaMeđunarodneorganizacijevrhovnihrevizijskihinstitucija-INTOSAIrevizijskistandardiiKodeksomprofesionalneetikedržav-nihrevizora.ciljevirevizijestudentskogcentrabilisu:provjeritiistinitostivjerodostojnostfinancijskihizvještajazaodređenugodinu,ispitatiusklađenostposlovanjasazakonskimidrugimpropisima,analiziratiostvarenjeprihoda,izdatakaiostvarenjaplana,ispitatifi-nancijskeidrugetransakcijeusmisluekonomičnog,učinkovitogidjelotvornogtrošenjasredstava,terevizijskimpostupcimaobuhvatiticjelokupnoposlovanje.Priprovedbirevizijepotrebnojepromotritinepravilnostiuobavljenojrevizijiproma-

tranogsubjektauprethodnomvremenskom razdoblju iutvrditi kojesunepravilnostiispravljene,tepokojimnalozimajepromatranisubjektidaljedužanpostupati,odno-snoispravitinepravilnosti.Primjedbeinepravilnostikojesuseodnosilenaprethodnorazdobljesu,primjerice,dapostupakimenovanjaupravnogvijećacentranijeprovedenuskladusazakonskimodredbama,imenovanjeravnateljacentranijeizvršenonate-meljuprovedenogjavnognatječaja,Pravilnikoorganizaciji iustrojstvuradnihmjestanijebiodonesen,zapošljavanjedjelatnikacentranijebilo izvršenona temelju javnihnatječaja,posredovanjeprizapošljavanjuredovitihstudenatanijeseobavljalouskladusazakonskimodredbama,knjigamaterijalanijebilaustrojenauskladusazakonskimodredbama,zaključeniugovoriodjelupriposredovanjuuzapošljavanjuredovitihstu-

4 Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija, Narodnenovine7/2009,članak15.kojimseuUredbioračunovodstvuneprofitnihorganizacija(Narodnenovine10/2008),mijenjajuučlanku71.stavci1.12.


denatanisusadržavalisvepropisaneelemente,centarnijedoniovlastiticjenikradazapojedinevrsteposlovakojestudentiobavljajuzacentarna temeljuugovoraodjelu,nabavapojedinihprehrambenihproizvodanijeseobavljalapocijenamaizponude,doksenabavatoplihobrokaiprehrambenihproizvodaobavljalabezprovedenogpostupkanabave,obračun iuplataporezanadohodakzaosobekojenisuzaposlenicicentranijebilaizvršenauskladusazakonskimodredbama,tejeizvršavanaisplatanaknadainagradakojenisuutvrđeneopćimaktimacentra.PoslovanjestudenskihcentarauređujuZakonoustanovama,teZakonoznanstve-

nojdjelatnostiivisokomobrazovanju.Zakonomoustanovamauređujusepitanja značajnaza radustanova,primjerice

osnivanje,djelatnost,općeaktetedrugo.Studentskicentarkaoustanova,jeosnovanana temelju akta o osnivanju, koji je donio osnivač.Osnivač ustanovemože biti Re-publikaHrvatska,općina,grad,županija,visokoučilišteidrugi.Osnivačkapravanadstudentskimcentrimaimajusveučilištaiveleučilišta.Obavljanjemdjelatnosticentriosiguravajucjelovitost ipotrebitistandardkorisnika

visokenaobrazbekrozorganiziranjeprehranestudenata,privremenoipovremenoza-pošljavanjestudenata,organizacijukulturnih,zabavnihišportskihsadržaja,teorgani-zacijusmještajastudenata.OdopćihakatakojecentridonoseističemoStatut,tePravilnikoorganizacijiiustroj-

stvuradnihmjesta.Udaljnjemtekstusedajeopisdonesenihakataiorganaupravljanja.Statut jedonijeloupravnovijećecentra,ana izmjenestatutadobivenajesuglasnostupravnogvijećaosnivača.Statutomjeutvrđenatvrtka,naziv, imeisjedišteosnivača,nazivisjedišteustanove,djelatnostustanoveistupanjeupravnipromet,organiusta-nove i upravljanje ustanovom, te vođenje njenih poslova, sredstva koja su ustanovipotrebnazarad,načinnjihovapribavljanjailiosiguravanja,načinraspolaganjadobiti,pokrivanjeeventualnoggubitkaustanove,ograničenjagledestjecanja,opterećivanjaiotuđivanjanekretninaidrugeimovineustanove,međusobnapravaiobvezeosnivačaiustanove,općiaktiustanove,tedrugapitanja(radnopravniodnosi,posebnapravakorisnikausluga,javnostradainadzornadradomustanoveidrugo).Organistudentskogcentrasuupravnovijeće, ravnatelj istručnivoditelj.Upravno

vijećemožeimatipetčlanova,kojejeuskladusodredbamastatutaimenovalouprav-novijećeosnivača.Upravnovijećedonosiprogramrada i razvojaustanove,nadzirenjihovoizvršenje,odlučujeofinancijskomplanuigodišnjemobračunu,predlažeosni-vačupromjenudjelatnosti,dajeosnivačuiravnateljuustanoveprijedlogeimišljenjaopojedinimpitanjima,donosistatut iopćeakteutvrđenestatutom, imenuje i razrješa-varavnateljaustanove,imenujeirazrješavastručnevoditelje,donosiodlukeonabaviosnovnihsredstavaiinvesticijačijajepojedinačnavrijednostprelazila200.000,00kn,donosiperiodičneigodišnjeobračune,odlučujeodrugomstupnjuizpodručjaradnihodnosa,tedonosiodlukeiobavljadrugeposloveodređenezakonom,aktomoosni-vanjuistatutomidrugimaktimaustanove.Premaodredbamastatuta,mandatčlanovaupravnogvijećatraječetirigodine.Upravnovijećedonosiakteutvrđenestatutom,aunašemprimjerujedonijeloPravilnikoorganizacijiiustrojstvuradnihmjesta.Ravnateljjevoditeljustanoveiodgovoranjezazakonitostrada.Ravnateljorganizira ivodiradiposlovanjeustanove,predstavljaizastupaustanovu,poduzimasvepravneradnjeuimeizaračunustanove,zastupaustanovuusvimpostupcimapredsudovima,uprav-


nim idrugimdržavnim tijelima, tepravnimosobamas javnimovlastima,organizira iusklađujeprocesradaputemopćihpismenihnaloga,donosiopćeakteuokvirudanihovlasti,predlažeupravnomvijećuprogramiplanposlovnepolitikeimjerezaprovedbu,izvršavaodlukeupravnogvijećaipodnosiizvješćeupravnomvijećuosvomradu,izdajenalogezakorištenjefinancijskihsredstava,donosiodlukeirješenjaozasnivanju,ras-poređivanjuiprestankuradnogodnosa,izuzevakojezakonom,statutomiliodlukomupravnogvijećaodlučenodrukčije,donosiodlukeonabavipotrošnogmaterijalaidru-gihsredstavapotrebnihzaobavljanjeredovitihdjelatnosti,imenujeirazrješavapomoć-natijela,obustavljaizvršenjaodlukeupravnogvijećainjegovihtijela,kojanisuuskladusazakonom,statutom idrugimopćimaktima, teobavlja idrugepostovena temeljuzakona,statutaiopćihakataustanove.Premaodredbamastatuta,ravnateljaimenuje,natemeljuprovedenogjavnognatječaja,upravnovijećeustanove.Radiorganiziranjastručnog rada ustanove, ustanovamože odrediti stručnog voditelja podružnice, po-slovnejediniceiliodjela,čijasuprava,dužnostiiodgovornostiutvrđenePravilnikomoorganizacijiiustrojstvuradnihmjesta.Radiobavljanjadijeladjelatnosticentrimogu,uskladusodredbamastatuta,osno-

vatiposebnuustrojbenujedninicu,npr.zaobavljanjeposlovaposredovanjaprizapo-šljavanjuredovitihstudenata.IPodružnicau tomslučaju trebabitiupisanausudski registarustanova,odnosno

u registar, ilidruguevidencijuustanovakojuvodiministarstvo,kako je topropisanoodredbamačlanaka9.i76.Zakonaoustanovama.PremaodredbamanavedenogZa-kona,podružniceustanovaupisujuseusudskiregistarustanova,kaoiuregistar,od-nosnodruguevidencijuustanovakojuvodiministarstvoučijemjedjelokrugunadzornadobavljanjemdjelatnostizakojujeustanovaosnovana.Akonavedenonijeučinjeno,nalažeseradpodružnicecentrauskladitisodredbamaZakonaoustanovama.Studentskicentriorganizirajuprehranustudenata.Manjistudentskicentriusvojem

surestoranupripremalisamojednostavnijetopleobrokesobziromdarestorannemaizgrađenukuhinju.Plaćanjeobrokaobavljalosestudenskimbonovima,douvođenjatzv.x-ica,apravonakupovinubonovaostvarivalisusamoredovitistudenti.Osimtoplihobrokastudentisumoglizabonovenabavljatiidioprehrambenihproizvodaizasorti-manaprehrambenihproizvodakojise’prodajuustudentskojkantini.Putemstudenskogservisaorganiziranisuposloviprivremenog ipovremenogza-

pošljavanja redovitih studenata,kojecentarobavljakaoovlaštenapravnaosobazaposredovanjeuzapošljavanjuredovitihstudenatauskladusodredbamaPravilnikaoposredovanjuprizapošljavanjuredovitihstudenata.centar,natemeljuOdlukeMinistarstvaznanosti,obrazovanjaišportaputemjavnog

natječaja,anatemeljukriterijazaraspodjelumjestaipopostupkupropisanomOdlu-komnavedenogMinistarstva,možeutvrditipojedinačnopravonaprivatnismještajstu-denatauslučajudagradnemastudenskogdoma.Ministarstvoznanosti,obrazovanjaišportadonosiodlukuobrojustudenatakojiostvarujupravonapotporuzapokrićetroškovasmještaja.Upostupkurevizijepotrebnojeutvrditijeliupravnovijećedonijeloprogramerada

irazvoja,tefinancijskiplan.Zatimseprovjeravajesuliustrojenesveposlovneknjige,propisanezakonskimodredbama.Potrebnojeutvrditijeliknjigovodstveneispravekon-troliralaipotpisivalaovlaštenaosoba.Istotako,potrebnojenavestidajecentarsastavio


idostavioDržavnomureduzarevizijuuzakonskomrokupropisanefinancijskeizvješta-je,idalijeUpravnovijećecentrausvojilogodišnjefinancijskoizvješćeoposlovanju.Kodpopisaimovineiobvezapotrebnojeispitatijeliravnateljdonioodlukuopopisu

iosnivanjupovjerenstvazapopisnadan31.prosinca.Usastavupovjerenstvazapopisimovineiobvezanemožebitiosobakojajevoditeljknjigovodstva,odnosnoosobakojaizravnoraspolažematerijalniminovčanimsredstvima.Priosnivanjupopisnihpovjeren-stavaunjihovradnemoguseuključivatiosobekojimajeizravnopovjerenorukovanjestvarima,opremom,inventarom,materijalom,novcemidrugomimovinomkojajepred-metpopisa.Popisomseobuhvaćajuosnovnasredstva,sitaninventar,zalihe,novacnažiroračunu,glavnojblagajni,tepotraživanjaiobveze.Oobavljenompopisupovjeren-stvosastavljazapisnikukojemutvrđuje inventurnerazlike iliakorazlikanema,da jestanjepopisaneimovineiobvezaistovjetnostanjuiskazanomuposlovnimknjigama.Ravnateljdonosiodlukuorezultatimapopisa.Kodrevizijeobvezaipotraživanjapotrebnojeutvrditipočetnostanje,promjeneu

tijekugodine, testanjenadan31.prosinca i strukturuobveza.Unašemprimjeruuukupnomiznosuiskazanihobveza,kojesuucijelostikratkoročne,obvezepremado-bavljačimačine84,6%obveza,obvezestudentimazasubvencijeprivatnogsmještaja8,8%,doksedrugeobvezeodnosenaobvezečlanovimaupravnogvijećazanaknade,zaposlenimazanetoplaće,poreze,doprinoseidrugepristojbe,teobvezepremaugo-vorimaodjelu.Uukupnomiznosuiskazanihpotraživanjanadan31.prosinca,potraži-vanjaodMinistarstvaznanosti,obrazovanjaišportazapokrićedijelatroškovaprehraneismještajastudenataisubvencijeprivatnogsmještajastudenatačine98,5%doksusedrugapotraživanjaodnosilanapotraživanjazaprihodeodnaknadaprizapošljavanjuredovitihstudenataprekostudentskogservisa.Potrebno jeprovjeriti je listanjenov-čanihsredstvakoncemgodine,nažiroračunuiblagajniistovjetnostanjuiskazanomuknjigovodstvu.

3. Ostvareni prihodiKodrevizijeprihodapotrebnojeutvrditiostvarenjeuodnosunaplan,udjeleostva-

renjaiodstupanjaodplaniranihprihoda.Promatrajućiostvarenjeprihodaunašempri-mjeru, zaključujemoda jenajznačajniji udjelprihoda izdržavnogproračuna,62,8%,zatimprihodaodvlastitedjelatnosti36,8%,izvanrednihprihoda,0,4%,azanemarivjeudjeldrugihprihoda.Prihodi iz državnog proračuna odnosili su se na prihode odMinistarstva znano-

sti,obrazovanjaišportazapokrićetroškovaprehranestudenataizapokrićetroškovasmještajastudenata.Prihodizapokrićetroškovaprehranestudenataostvarenisunatemeljuodredaba

Pravilnikaopotporizapokrićetroškovaprehranestudenata5,aodnosesenapotporuMinistarstva znanosti, obrazovanja i športa zapokriće troškovaprehrane studenata.PremaodredbamanavedenogPravilnika,pravonapotporuimajuredovitistudentido-diplomskogstudija koji studirajuna javnimvisokimučilištima.PravonapotporuMi-nistarstvaznanosti,obrazovanja išportazapokrićetroškovaprehranestudentisu,unašemprimjeru,dokonca2001.godinekoristilikupnjombonovazaprehranu,aod

5 Pravilnikopotporizapokrićetroškovaprehranestudenata,Narodnenovine51/2002


siječnja2002.godinepravonapotporuostvarujustudenskom iskaznicom ili x-icom.Potporajenamijenjenazapokrićedijelatroškovaosobne,dnevneprehranestudenta.Studentiimajupravonapotporuzapokrićedijelatroškovaprehraneurazličitimizno-simaovisnoo raziniprava, kojaosiguravapotporuzaodgovarajućibroj kompletnihobrokadnevno.Spomenutu razinupravautvrđuje visokoučilište na temelju kriterijapropisanihodredbamaPravilnikaopotporizapokrićetroškovaprehranestudenata.PotporaMinistarstvazapokrićedijelatroškakompletnogobroka,pojedinačnogjela,

drugogprehrambenogproizvodaidodatnogjelaiznosi73,65%cijene.Studentiimajupravonapotporuzapokrićedijelasamoonih troškovaprehranekoji suostvareniurestoranimaskojimaMinistarstvozaključiugovoropružanjuuslugastudenskeprehra-ne.PotporuMinistarstvododjeljujestudentimaizravnimplaćanjemcentru,natemeljuzaključenogugovoraopružanjuuslugastudenskeprehrane,arazlikudopunecijenesnosistudentprikorištenjuusluge.Pravonapotporuzapokrićetroškovaprehranestudentostvarujekupnjombonova

zaprehranuuvrijednostiutvrđenojrazinompravakojaosiguravapotporuzaodgova-rajućibrojkompletnihobrokadnevno.Takostudentisprebivalištemužupanijiukojojjesjedištevisokogučilištaimajumjesečnopravona334bonaili20obroka,astudentikojiimajuprebivališteizvanžupanijeukojojjesjedištevisokogučilišta1002bonaili60obroka.Prodajombonovazaprehranucentarjedokonca2002.odstudenatana-plaćivaoiznoskojisnosistudent,azarazlikudopunevrijednostibonovakojusufinan-ciraMinistarstvo,ispostavljaojeMinistarstvuračunkojijesadržavaomjesečnipregledprodanihbonovastudentima.Iskorištenibonovizaprehranuzaprimanisuublagajnubonova,natemeljublagajničkeuplatnice.PrihodizapokrićetroškovasmještajastudenataostvarenisupotporomMinistarstva

zapokrićetroškovasmještajastudenataustudentskimdomovimaiuprivatnomsmje-štaju.OstvarenisunatemeljuOdlukeMinistarstvaznanosti,obrazovanjaišportakojomjeutvrđenacijenasmještajaredovitihstudenataustudentskimdomovimateOdlukamaMinistarstvaoutvrđivanjupravanapotporuzaprivatnismještaj.cijena smještaja studenata u privatnom smještaju,OdlukomMinistarstva, bila je

utvrđenauiznosu210,00knpostudentumjesečno,apotporadržavekojupodmirujeMinistarstvouiznosu147,00knpostudentumjesečnoili70,0%odpriznatecijene.Brojstudenatauprivatnomsmještajukojiimajupravonapotporuodređujesepremauku-pnombrojustudenataismještajnimkapacitetimaustudenskimiučeničkimdomovima,premaposebnimkriterijimaibrojukojeodobravaMinistarstvo.centarnatemeljuOd-lukeMinistarstvaikriterijazaraspodjelumjestatepopostupkupropisanomOdlukomMinistarstva,aputemjavnognatječaja,utvrđujepojedinačnopravonaprivatnismještajzaonajbrojstudenatakojinijesmještenustudenskeiučeničkedomove,anajvišedoukupnoodobrenogbrojastudenatakojiostvarujupravonapotporuzapokrićetroškovasmještaja.NatemeljuOdlukaMinistarstvaznanosti,obrazovanjaišportaoutvrđivanjupravana

potporuzaprivatnismještaj,centrujeuakademskoj2004/2005.,kaoi2005/2006.godiniutvrđenopojedinačnopravonapotporuzaprivatnismještajza317studenatakojipri-vremenoboravenapodručjugrada.Povjerenstvocentrazadodjelupotporazaprivatnismještaj,nakonprovedenogjavnognatječaja,donijelojeodlukudapotporuzasmještajostvaruje311studenata,odnosnosviprijavljeni studenti nanatječaj.Kako jepotpora


odobrenazavećibrojstudenata,aostvarujejemanjibrojstudenata,važnojeprovjeritizakolikostudenatajecentarispostavioračunazadoznakompotporezaprivatnismještajMinistarstvuznanosti,obrazovanjaišporta.Potrebnojeutvrditijelicentaruispostavlje-nimračunimaMinistarstvuznanosti,obrazovanjaišportaprikazivaovećibrojstudenatakojimajeodobrenapotporazaprivatnismještajodstvarnogbrojastudenatakojisuzatra-žiliidobilipotporute,akoje,kojijeiznostakoostvarenihprihoda.Potrebnojenaložitidacentarispostavljaračunezadoznakompotporazaprivatnismještajstudenatanatemeljustvarnogbrojastudenatakojimajeodobrenapotporazasmještaj.Prihodiodvlastitedjelatnostičine36,8%ukupnoostvarenihprihoda.Vrijednosno

najznačajnijiprihodiodvlastitedjelatnostisuprihodiodprodanihbonovazaprehranustudenatakojičine66,1%ukupnoostvarenihprihodaodvlastitedjelatnosti,dokdrugeprihodečinenaknadezaposredovanjeprizapošljavanjustudenata,prihodiodkonzu-macijehraneipićanatemeljuispostavljenihračunaidrugo.Prihodiodprodanihbonovazaprehranustudenataostvarenisuuskladusodredba-

mačlanka4.i10.Pravilnikaopotporizapokrićetroškovaprehranestudenata.PremaodredbamanavedenogPravilnika,pravonapotporuzapokrićetroškovaprehranestu-denataimajuredovitistudenti,apotporaMinistarstvazapokrićedijelatroškakomplet-nogobroka,pojedinačnogjela,drugogprehrambenogproizvodaidodatnogjelaiznosi73,65%cijene,dokrazlikudopunecijenesnosikorisnikprikorištenjuusluge.PremaOdluciMinistarstvaznanostiitehnologijeizlistopada2003.cijenakompletnogobrokazastudenteutvrđenajeuiznosu16,70kn,odčegaMinistarstvopodmiruje73,65%utvr-đenecijenekompletnogobrokaili12,30kn,dokudioplaćanjastudentazajedanobrokiznosi26,35%ili4,40kn.Studentisprebivalištemužupanijiukojojjesjedištevisokogučilištaimalisumjesečnopravona334bona,štoimjedovoljnoza20obroka,pričemustudentplaća88,00kn,aMinistarstvo246,00kn.Studentikojimajeprebivališteizvanžupanijeukojojjesjedištevisokogučilištaimalisumjesečnopravona1002bona,štojedovoljnoza60obroka,pričemustudentplaća264,00kn,aMinistarstvo738,00kn.Prihodiodnaknadezaposredovanjeprizapošljavanjustudenataodnosesenana-

knadukojapripadacentruzaposredovanjeprizapošljavanjustudenatauvisini12,0%odiznosazaradezaobavljeniposaostudenta,anaplaćujeseodposlodavca.NavedeniprihodiostvarenisupremaodredbamaPravilnikaoposredovanjuprizapošljavanjure-dovitihstudenata6gdjejecentarnavedenkaoovlaštenapravnaosobazaposredovanjeuzapošljavanju redovitihstudenata.Posredovanjepri zapošljavanjustudenataorga-nizirano jeputemstudentskogservisa,akorisniciuslugestudentskogservisamogubitisamoredovitistudenti.Ozapošljavanjuredovitihstudenatazaključujeseugovorodjelukojegovjeravaposlodavacnakonobavljenogposlastudenta.ZaključeniugovoriodjelusadržesvepodatkepropisanePravilnikomoposredovanjupri zapošljavanjuredovitihstudenata,izacentarpredstavljajuknjigovodstvenuispravuzaobračunina-platunaknade zaposredovanjepri zapošljavanju studenata.Prihodi odnaknade zaposredovanjeprizapošljavanjustudenatakorištenisuzapoboljšanjeirazvojživotnogi radnogstandardastudenata,odnosnonabavuopreme,uslugeodržavanja teorga-nizacijukulturnog i zabavnogprogramastudenata.Akosuprihodikorištenizaneke

6 Pravilnikoposredovanjuprizapošljavanjuredovitihstudenata,Narodnenovine16/1996,125/1997i37/2006


drugenamjene,primjericezaplaćezaposlenika,potrebnojeutvrditidanavedenonijeuskladusodredbomčlanka10.Pravilnikaoposredovanjuprizapošljavanjuredovitihstudenata.PremaodredbinavedenogPravilnika,posrednicisudužnidobitostvarenuposredovanjemkoristitizapoboljšanjeirazvojsvojedjelatnostivezanezapoboljšanjei razvoj životnog i radnog standarda studenata. Tada senalažedobit ostvarenupo-sredovanjemprizapošljavanjustudenatakoristitiuskladusodredbamaPravilnikaoposredovanjuprizapošljavanjuredovitihstudenata.

4. Izvršeni izdatciKodrevizijeizdatakapotrebnojeutvrditiizvršenjeizdatakauodnosunaplan,udjele

uizvršenjuukupnihizdataka,teizvršavanjeizdatakauskladuszakonskimodredbama.Premaznačajnostiizvršeniizdatci,unašemprimjeru,seodnosenatransfere,69,9%,izdatkezazaposlene14,9%,usluge6,1%),izdatkeposlovanja5,4%,materijalneizdatke2,4%,investicije1,2%idrugeizdatkeposlovanja,0,1%.Uokviru transfera centar je evidentirao izdatke zaprehranu studenata i smještaj

studenata.Izdacizaprehranustudenataizvršenisunatemeljuračunaispostavljenihoddobavljačazaisporučeneprehrambeneproizvodeitopleobroke.centarjesnadležnimMinistarstvomzaključiougovoroutvrđivanjupravaiobvezausvezispružanjemikori-štenjemuslugastudentskeprehrane,tedodatkeugovorukojimaseprodužavarazdo-bljetrajanjaugovora.centarkaodavateljuslugeobvezaosenuditikompletneobrokeručkailivečerespopisaupriloguugovora,takodaprosječnacijenaizračunatatijekomjednogmjesecanijevećaod16,70kn.Ministarstvodavateljuuslugapodmiruje73,65%troškovakompletnihobroka,cijenepojedinačnihjela,cijenedrugihprehrambenihpro-izvodaicijenedodatnihjela,arazlikudopunecijenesnosikorisnik.Redovitasvakodnevnaprehranastudenatabilajeosiguranananačindajesnajpo-

voljnijimponuditeljemzaisporukutoplihobroka,čijujeponudunanatječajuprihvatiloMinistarstvo,centarzaključiougovor,tedodatkeugovora.Revizijomjepotrebnoutvrditiukojemiznosusuisporučenitopliobrociuskladusazaključenimugovorom.Revizijomjeutvrđenodajenabavatoplogobrokaiprehrambenihproizvoda,oddrugogdobav-ljača,izvršenauiznosu102.000,00knnatemeljuugovoraizprethodnegodine,odno-snodasenabavatoplogobrokaiprehrambenihproizvodatijekomrevidiranegodine(2005.)obavljalaodistogdobavljačabezprovedenogpostupkanabaveizaključenogugovora,štonijebilouskladusodredbomčlanka5.Uredbeopostupkunabaveroba,radovaiuslugamalevrijednosti.NavedenomodredbomUredbebilojepropisanodanaručiteljmožeugovoritiizravnimugovaranjemsjednimponuditeljemistovrsneuslugeuvrijednostido20.000,00knujednojproračunskojgodini,bezprethodneprovedbepostupkajavnogiliograničenogprikupljanjaponuda.Stogajenaloženoprovoditipo-stupaknabaveistovrsnihuslugačijajevrijednostmanjaod200.000,00knuproračun-skojgodiniuskladuszakonskimodredbama,tezaključivanjepisanogoblikaugovoraonabavi.Natemeljuprovedenogpostupkajavnognadmetanjaizvršenjeodabirnajpovoljnijih

ponuditeljazagrupeipodgrupeprehrambenihproizvoda,napitaka,idrugihproizvodazapotrebestudentskekantine i restorana.Snajpovoljnijimponuditeljimazagrupe ipodgrupeprehrambenihproizvoda,napitaka,idrugihproizvodazaključenisugodišnjiugovori. Prilikom isporuke robe dobavljači su ispostavljali otpremnice, a na temelju


njih račune.Račundobavljačasadržispecifikacijuvrste,količine icijene isporučenihproizvoda.Uočenojedasunabavljanipojediniproizvodikojinisubilinavedeniupo-nudi.Koddobavljačakojijebioodabranzaisporukuodređeneskupineproizvodautvr-đenojedajeizvršenanabavaproizvodakojinisubiliobuhvaćeniponudomuiznosu630.000,00kn.Revizijomjenaloženoisporukurobeuskladusponudomizaključenimugovorom.Prodajaprehrambenihproizvodaukantiniobavljalasenanačindasukorisniciza

vrijednosnebonovekupovalipotrebneprehrambeneproizvodeutraženimkoličinamakojenisubileograničene.centarnijedonioodlukukojomjepropisanadnevnaprodajaprehrambenihproizvodakorisnicima,štonijeuskladusodredbomčlanka6.Pravilnikaopotporizapokrićetroškovaprehranestudenatakojomjepropisanodajepotporazapokriće troškovaprehranestudenatanamijenjenazapokrićedijela troškovaosobnednevneprehranekorisnika.UpostupkurevizijenaloženojedonošenjeodlukeuskladusodredbamaPravilnikaopotporizapokrićetroškovaprehranestudenata.Izdatci za subvencioniranje privatnog smještaja studenata izvršeni su u skladu s

OdlukomMinistarstvaznanostiitehnologijeiz2003.utvrđenajevisinadržavnesubven-cijezasmještajstudenata.Subvencijaseisplaćujestudentimaputemžiroračuna.cije-nasmještajastudenatapodstanaraiznosi210,00knpostudentumjesečno,odčegaje subvencijadržave kojupodmirujeMinistarstvo znanosti i tehnologije 147,00kn ili70,0%odpriznatecijene.Upostupkurevizijepotrebnojeutvrditizakolikostudenatajeodobrenasubvencija,tejelibilaisplaćenauskladuszakonskimodredbama.Takojeunašemprimjerusubvencijaodobrenazašeststudenatavišenegoštojeizvršenaisplatapremastudentimakojisuostvarilipravonasubvenciju.Postupakdodjelesub-vencijaprivatnogsmještajaprovodioseputemjavnognatječajaiuskladuskriterijimazadodjelusubvencijaprivatnogsmještaja.Kodizvršavanjaizdatakapotrebnojepozornostposvetitipostupcimajavnenabave.

Premazakonskimodredbama, trebalo jedonijetigodišnjiplannabave,što jecentariučinio.Potrebnojeutvrditiukojojvrijednostisunabavljenerobe,radoviiusluge,teusporeditisplanomnabave.Natemeljuprovedenogpostupkajavnognadmetanjaizvr-šenjeodabirnajpovoljnijihponuditeljazagrupeipodgrupeprehrambenihproizvoda,napitaka,idrugihproizvoda,nakončegasuzaključeniugovorisodabranimponudite-ljima.Nakonprovedenogpostupkanabave,tenakonzaključivanjaugovoraonabavis odabranim ponuditeljima, obavijesti o zaključenju ugovora nisu javno objavljivaneštonijebilouskladusodredbamaZakonaojavnojnabavi.centrujenaloženojavnoobjavljivanjeobavijestiozaključenjuugovorauskladusodredbamaZakonaojavnojnabavi.Propisaneevidencijepostupakajavnenabaveizaključenihugovoraonabaviroba, radova i uslugamale, te velike vrijednosti suustrojene.centar jedodostavioUreduzajavnunabavugodišnjeizvješćeozaključenimugovorimaonabaviuskladusodredbamaZakonaojavnojnabavi.Izdatcizazaposleneodnosesenanetoplaće,porezeidoprinoseizplaće,tedo-

prinosenaplaću.Potrebnojeutvrditijesuliseplaćezaposlenikaisplaćivalenatemeljudonesenihakata,teuskladusazakonskimpropisima.Sasvimzaposlenicimazaključe-nisuugovorioradu,kojinisubiliusklađenisnovomodlukomopovećanjubrutoplaćezaposlenicima.Utomslučajujepotrebnonaložitiusklađivanjeugovoraoradusdone-senomodlukomopovećanjuplaćezaposlenika.Zaobračuniisplatuplaćaustrojene


suzakonompropisaneevidencije,aobračuniuplataporezaidoprinosaizinaplaćezaposlenikaobavljalaseuskladusazakonskimpropisima.Uokviruizdatakazauslugenajznačajnijisuizdatcizaintelektualneusluge,teuslu-

genajma iuslugeodržavanjakoječine69,0%ukupno izvršenih izdatakazausluge.Izdatcizaintelektualneuslugeuglavnomseodnosenaizdatkezaradstudenata,izraduračunalnogprograma,organizacijukulturnogizabavnogprogramastudenataijavno-bilježničkeusluge. Izdatcizaradstudenataodnosese isplatestudentimanatemeljuzaključenihugovoraodjelusastudentima,članovimastudentskogservisa,idoprinosezamirovinskoiinvalidsko,tezdravstvenoosiguranje.centarjesastudentimazaključi-vaougovoreodjelukojimajeposredovaoprizapošljavanju.UgovorisadržeelementepropisaneodredbamaPravilnikaoposredovanjuprizapošljavanjuredovitihstudenata.Premazaključenomugovorunaručiteljposlaseobvezaonaračuncentradoznačitinetoiznoszaradestudentauvećanza12,0%štočinemanipulativnitroškovii5,82%dopri-nosazamirovinskoi invalidsko,tezdravstvenoosiguranje.cijenusataradazapoje-dinevrsteposlovaodređujeposlodavac,acentarimacjenikzasvojeposlove.Uslugestudentskogservisa tijekomgodinekoristilo je438članova.Najvišagodišnja isplataizvršenajestudentuuiznosu42.708,00kn.Evidencijaostudentimakojitražezaposle-njeiposlodavcimakojiprijavljujupotrebuzaradomstudenatajeustrojenauskladusodredbamaPravilnikaoposredovanjuprizapošljavanjuučenikaistudenata.Izdatcizauslugeodržavanjaodnosesenauslugeličenjaprostorija,vanjskobojanje,vodoinstala-terskeradove,nabavkuklupa,sadnicaidrugeizdatke.Plaćanjejeobavljenonatemeljuispostavljenihračuna.Plaćanjematerijalnihizdatakainjihovoevidentiranjeuknjigovodstvuizvršenojena

temeljuispostavljenihračunadobavljača.Uokviruizdatakaposlovanjaevidentiranesunaknadečlanovimaupravnogvijećaiizdatcipremazaključenimugovorimaodjelu,na-knadezaposlenima,izdatcizadnevnicezaslužbenaputovanjaiprijevoznaslužbenomputu,poreziprireznadohodaknatemeljuugovoraodjeluiisplatačlanovimauprav-nogvijeća,bankarskeusluge, reprezentacija,premijeosiguranja i izvanredni izdatci.Isplatenaknadačlanovimaupravnogvijećaobavijalesusenatemeljukoeficijenta,kojisvakeakademskegodinedonosiupravnovijećeikojiseprimjenjujenaprosječnupla-ćuugospodarstvuRepublikeHrvatskezaposljednjihšestmjeseci,kakojeutvrđenoodredbamastatuta.Uslučajudaodlukuokoeficijentuzaakademskugodinuupravnovijeće nije donijelo, nalaže se donošenje odluke o visini koeficijenta za nagradu zaradčlanovimaupravnogvijećauskladusodredbamastatuta.Naknadazaposlenimaodnosisenaprijevoznaposaoisposla,božićnicu,uskrsnicuinaknaduzakorištenjegodišnjegodmoratepoklonedjeci.Naknadazaprijevoznaposaoisposlaisplaćujesenatemeljupotvrdeprijevoznikaocijenimjesečnekarte.Prijevoznaslužbenomputuisplaćivaosenatemeljuputnihnalogaučijemsupriloguračunizaprijevoz iuslugesmještaja.Naknadazauporabuosobnogautomobilauslužbenesvrheisplaćenajenatemeljuurednedokumentacije.

MišljenjeNatemeljuprovedenogpostupkarevizije izražavasemišljenjekojemožebitibe-

zuvjetno,uvjetno,nepovoljnoilisuzdržanomišljenje.Umišljenjusenavodepostupciiučincikojisuutjecalinaposlovanje ipojedinestavkeu financijskim izvještajima.U


našemprimjeruizraženojeuvjetnomišljenje,ananjegasuutjecaleutvrđenenepravil-nostiupostupkurevizije.Tenepravilnostisu,primjerice:nabavatoplogobrokaipre-hrambenihproizvodazastudentekojajeizvršenauiznosu102.000,00kn,bezprimjenepropisanihpostupakanabave izaključenogugovora;nabavaproizvodakojinisubiliobuhvaćeniponudomoddobavljačakoji jebioodabran zaodređenuskupinuproi-zvodauiznosu630.000,00kn;prihodiodnaknadezaposredovanjeprizapošljavanjustudenatauiznosu250.000,00knkojinisukorištenizapoboljšanjeirazvojdjelatnosticentravezanezapoboljšanjeirazvojživotnogiradnogstandardastudenata;ispostav-ljeniračuniMinistarstvuznanosti,obrazovanjaišportaukojimaseprikazivaovećibrojstudenatakojimajeodobrenapotporazaprivatnismještajodstvarnogbrojastudenatakojisuzatražiliidobilipotporutejecentarostvarioprihodeuiznosu12.000,00kn.Nautvrđenenepravilnostiupostupkurevizijezakonskipredstavniksemožeočito-

vatiudanomrokuiobrazložitepostupkeusvomeposlovanju,nakončegasesastavljakonačnoizvješće.

ZaključakOvimradomsedajeprikazposlovanjastudentskogcentra,kaoneprofitneustano-

ve,kojojtemeljniciljosnivanjaidjelovanjanijestjecanjedobiti/profita,većzadovoljitipotrebesvojihkorisnika.Krozprikazstruktureostvarenihprihodauočilismosvrhuosni-vanjastudentskogcentra.Naime,ostvareniprihodizaprehranu,smještaj,zapošljava-njestudenataimajuisvojuunaprijedutvrđenunamjenu,štouočavamokodstruktureizvršenih izdataka.Ostvareniprihodimorajubitinamjenskiutrošeni, tetadamožemosmatratidajeposlovanjeuspješno,odnosnodajezadovoljenasvrhanjihovaosnivanja.Prihodiodosnivačanisubiliostvareni.Izdatcisuizvršavanisasvrhomiuciljudaosi-gurajupostojećepotrebestudenata.Stogajeovdjepotrebnozaključitidauspješnostposlovanja centra proizlazi iz načina na koji će racionalizacijom svojega poslovanjaiznaćimogućnostidaizpostojećihprihodapodmirisveizdatkekojeimapriobavljanjudjelatnosti.Upravoupoštivanjuzakonskihpropisa,prijesvegaupostupcimajavnena-bave,tedrugimpodručjima,mogućejeracionaliziratiposlovanje.Akobisepakželjelapoboljšatikvalitetauslugakojestudentskicentarpruža,trebalobiosiguratiznačajnijeizvoresredstavaizDržavnogproračunailiosnivača.

Literatura:1. IzvješćeoraduDržavnoguredazarevizijuza2006.,Zagreb,studeni2006.2. INTOSAIrevizijskistandardi,Narodnenovinebroj93/19943. Kodeksprofesionalneetikedržavnih revizora,http://vwyw.revizija.hr,dostupnonadan7.svibnja2009.

4. Pravilnik o potpori za pokriće troškova prehrane studenata, Narodne novine51/2002

5. Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata, Narodne novine16/1996,125/1997i37/2006

6. Uredbaoračunovodstvuneprofitnihorganizacija,Narodnenovine112/19937. Pravilnikoknjigovodstvuiračunskomplanuneprofitnihorganizacija,Narodnenovi-ne20/1994i40/1994


8. Uredbaoračunovodstvuneprofitnihorganizacija,Narodnenovine10/20089. UredbaoizmjenamaidopunamaUredbeoračunovodstvuneprofitnihorganizacija,Narodnenovine7/2009

10.Zakon o državnoj reviziji, Narodne novine broj 49/2003 - pročišćeni tekst i177/2004

11.Zakonoustanovama,Narodnenovine76/1993,29/1997,47/1999i35/200812.Zakonoznanstvenojdjelatnostiivisokomobrazovanju,Narodnenovine123/2003i46/2007


DanijelaTOMIčIĆ

KlimatskeznačajkeMostara1. UvodNajzapadnijidiozapadneHercegovineudaljenjeodmorajedva50km.Kodčaplji-

nesetaudaljenostsvoditeknanekolikokilometara.SobziromdasegranicezapadneHercegovinegotovonaslanjajunaJadranskomore,očekivati jeda jenjegovutjecajveomaizražennaovompodručju,patakoizaMostar,okojemćemoigovoritiuovomradu.1Ipak,utjecajtoplogJadranskogmoraograničenjenadolinuNeretveiniskezavale

poljaukršu,kojasenalazeunjezinudonjemtoku.UtjecajJadranskogmoraogledaseustupnjumaritimnostikojijevidljivikodtemperaturnogikodpadalinskogrežima.ZahvaljujućipravcupružanjaDinaridainjihovojvisini,tojetipičnoprijelaznopodručjeizmeđujadransketj.submediteranskeklime iplaninskeklime,kojavladanavisokimplaninamasredišnjegprostoraBiH.ReljefpodručjazapadneHercegovinebitnoutječenamodifikacijuklime.Najveće

visinenalazesenasjeveruzapadneHercegovine,acijeliterenjeblagonagnutkajugo-istoku.Izuzetaksuravnipoljaizaravniukršu,tedolinaNeretve,kojasvojimkonkavnimoblikomutječenavelikuinsolaciju.Specifičnostlitološkogsastavastijenskogkomplek-sajesukarbonati,kojisvojomsvijetlombojomutječunaalbedoaliisvojomogoljelošćunaapsorpcijutoplote.Stanovitutjecajnamodifikacijuklime,makarumikroklimatskompogledu, ima izgrađenostvelikogbrojavodnihakumulacija,kakozapotrebehidroe-lektrananarijeciNeretvi,takoizavodoopskrbu.2VodneakumulacijenaNeretviutječutakoštosevodaakumuliranaujezerimatijekomljeta«nahranitoplotom»višihljetnihtemperatura,tetijekomzimskepolovicegodineutječenaisparavanjeipovećanozagri-javanjetijekomzime.

2. InsolacijaSpecifičnostpoložajaHercegovinenajboljemožemouvidjetipremabrojusunčanih

sati.Ljetijeonapodizravnimutjecajemanticiklonesuptropskogporijekla,kojadonosi

1 PodacioklimatskimelementimaprikupljenisuufederalnomMeteorološkomzavoduuSarajevu,zarazdoblje1971.-2000.godine.2 Premapodacima klimatološkihmjerenja u Tomislavgradu i Livnu, srednjagodišnje temperaturezrakauobamjesta,uperiodunakonpunjenjaakumulacijeBuškogjezera,jenižazaoko0,1°cuTomi-slavgraduioko0,2°cuLivnu.Mjesečnisrednjacisuuzimskimmjesecimapovećani,takodausiječnjunemavišenegativnihtemperatura,aotoplilisuiveljačaiožujak.IzgradnjomakumulacijeTribistovokodPosušja,zaočekivatijetakođermikroklimatskepromjene.(ZubčevićiSpahić,1987.)


stabilnoidugotrajnovedrovrijeme.Zimijeovoistopodručjepodpovremenimutjeca-jembure,kojatakođerdonosivedroisuhovrijeme.Mostarimajakovisokuinsolaciju.kojagodišnje iznosi 2321,4 sati.Može se tvrditi da je kompletnopodručje zapadneHercegovinepretežnojužnoeksponirano.Velikiudiouravnjenihpodručja(zavalepoljaukršuizaravni)takođerpridonosipo-

većanojosunčanosti.Tomutrebapridodatiogoljeloststijenskepodloge,kojauljetnimmjesecimaprimaizuzetnovisokekoličinetoplinskeenergije,azbogkratkenoćineus-pijevaseohladiti.Posljedicajetolitološkogsastava(svijetlikarbonati)pa,iakojenjihovalbedovećiodonihpokrivenihvegetacijom,izravno,neprestanodjelovanjesuncaipri-jenosenergijesuizuzetni.Dolaskomjesenipovećavasenaoblaka,intenzitetsunčeveradijacijeopada,tenoćipostajudužeizagrijanoststijenskogkompleksajesmanjena.

mjesec I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. godišnje

Mostar 116,2 127,3 161,7 171,3 227,0 262,2 323,4 299,0 225,6 174,7 119,8 113,2 2321,4

Tablica1. Prosječan broj sunčanih sati (insolacija) u Mostaru (razdoblje 1971. – 2000.)

Izvor:federalnimeteorološkizavod,Sarajevo

Uusporedbisčapljinom,širokimBrijegom,čitlukom,LjubuškimiPosušjem,Mo-starimanajmanjuosunčanost,štosepojašnjavanjegovimkotlinskimsmještajem.

3. Temperatura Siječanjske reducirane temperaturepovezane izotermamapružajuseparalelnos

obalomJadranskogmora.Graničnaizotermaje6°c.cijeliprostorsenalaziizmeđu6°i8°c.RaspodjelareduciranihtemperaturausrpnjujetakvadajezapadnaHercegovinazahvaćenaizotermamaod24°do25°c.Ovakovisokoreduciranetemperatureposljedi-casuslabograshlađujućegutjecajaJadranskogmora,kojejemalopovršinomisamosedostazagrijeteneuspijevaodzrakapreuzetiizvjesnukoličinutoplote.RaspodjelastvarnetemperatureusiječnjupokazujedajenultaizotermapotisnutadalekonajugitekdolinomNeretveulaziuunutrašnjost.Izotermaod4°cpružasetakodazahvaćanajvećidiozapadneHercegovine.Izotermaod5°czahvaćadolinuNeretve,odnjezinaušća,doPočiteljainiskapoljaukršu.Stvarnetemperatureusrpnjutakođerpokazujuvelikiutjecaj reljefa. Izotermaod22°cprodiredolinomNeretvečakdoJablanicepaskoroidoKonjica,doksenaSZpovlačiprekoTomislavgradadoGlamoča.

Mjesec I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. Sr.god.

Mostar 5,4 6,9 9,9 13,1 18,2 22,0 25,0 24,8 20,2 15,3 9,8 6,4 14,8

Tablica 2. Srednje mjesečne temperature zraka u Mostaru (period 1971. – 2000.)

Izvor: Federalni meteorološki zavod, Sarajevo


Grafikon 1. Srednje mjesečne temperature zraka (1971.-2000.)

Središnjagodišnjatemperaturapokazujepravilanrazvojzasjevernuzemljinupolut-kuiprostorumjerenihgeografskihširina.Najhladnijijemjesecsiječanj,anajtoplijisusrpanjikolovoz.Akosepođeodkriterijadajeamplitudaod20°cgranicamaritimnostiikontinentalnosti,ondaMostarimamaritimnukomponentuutemperaturi,kaoičapljina,širokiBrijegiPosušje.Temperaturasemalomijenjaodprosincadoveljače,kaoiodlipnjadokolovoza.Neštosuvećepromjeneuprijelaznimgodišnjimdobima.Uproljećese temperaturapostupnopovećava, dok seu jesennešto sporije snižava. Jesen jeznatnotoplijaodproljećauprosjekuza1,8°c.Ljetojenajtoplijegodišnjedoba,azimajegotovoduplohladnijaodproljeća.

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. God.

Maks.

18,2 25,0 27,6 30,4 33,1 38,4 41,2 41,8 38,8 32,5 24,0 19,3 41,8

Tablica 3. Apsolutni maksimum temperature (Mostar)Izvor: Federalni meteorološki zavod, Sarajevo


JakovelikiapsolutnimaksimumtemperatureMostarimazbogsvogkotlinskogpo-ložaja. Inače, 23. kolovoza2000. godine zabilježena je najviša temperaturana skalitermometra,aiznosilaje41,8°c.Najhladnijidanjezabilježen4.siječnja1979.godinesa temperaturomod-9,6°c.Uočljivo jedaniti jedanmjesecnemanegativnuvrijed-nost.Zaodređivanjemaritimnostiikontinentalnostikoristeseminimalneimaksimalnesrednjemjesečnetemperature.Ovdjesutosiječanjisrpanji,eventualno,kolovoz.Ovajtijek temperaturapodsjećanakontinentalnuklimu,ali jegodišnjaamplitudasrednjemjesečnetemperaturemanjaod20°c.Preuranjenost pojavemaksimalnih iminimalnih temperatura je specifičnost ovog

krajaitozbogvećegintenzitetazagrijavanjapodloge.Velikaprednostčitavogtogpro-stora,vezanozapreuranjenevisoketemperature,jestštopostojeidealniuvjetizaranusadnjuisjetvurazličitihagrarnihkultura,počemujeovajprostoripoznat.Golevapne-načkestijenebezvegetacijeljetisejakobrzozagriju.Morejeisamodovoljnotoplopanijeustanjureguliratitijektemperatura.Stijenskapodloga,kakojevećispomenuto,koja tijekomdanaprimavelikukoličinu toplote,neuspijevaseohladiti tijekomnoći,tesuvečeri jakovruće i teškopodnošljive.Opet tuvelikoznačenje imakotlinskipo-ložajMostara,kojidajespecifičnostsveukupnojklimiuusporedbisostalimmjestimauHercegovini iobližnjimnaseljima.Iuovomslučajusamgradimapunovrelijenoćiodsusjednihnaseljai«predgrađa»,kojasunaneštovećojnadmorskojvisini,tj.uzdi-gnutija,iliotvorenija.Takosemožeibezposebnihteškoćaosjetitina«golojkoži«datijekomnoći,uobližnjimnaseljimaBijelibrijegicim,temperaturazrakaznabitiido3°cmanjauistovrijeme.Naravno,trebanapomenutiibetonskupodloguusamomgradukojasečitavdanakumuliratoplotom,tejenoćuispušta,zarazlikuod, ipak,vegeta-cijombogatijih spomenutihnaselja.Zimi, budućidanemavegetacijeniti rastresitogpokrova, i toplota se veomabrzo smanjuje.Utjecaj Jadranskogmoraočituje se tekublažavanjemamplitudasrednjihgodišnjihtemperatura.Nadnevneamplitudeutječetopografskismještajigeografskipoložajmjernepostaje.PostajauMostaruzaklonjenajekompleksomzgrada,tesuiekstremiumanjeni.


Par.God.

Srednjegodišnjetemperature

Maksimalnegodišnjetemperature

DatumMinimalnegodišnjetemperature

Datum

(0c) (0c) (0c) I1971.

14,5 40,38.VIII.

-5,86.III;7.III.--

1972.14,4 38,2

10.VII.-2,0

29.XI.

--

1973. 14,6 37,7 18.VII. -7,0 1.XII.

1974. 14,2 38,0 4.i5.VIII. -1,4 21.i24.XII.

1975.14,6 37,4

18.VII.··3,8

27.XI.--

1976. 13,6 34,6 17.VII. -6,1 8.III.

1977. 14,8 36,3 30.VIII. -3,2 6.XII.

1978.14,0 35,6

2.VIII.-3,5

7.XII.

--

1979. 14,8 37,2 4.VIII. -9,6 4.I.1980.

13,7 37,86.VIII. -70 6.XII.

-------- ,--

1981. 14,2 40,8 3.VIII. -4,4 21.XII.

1982. 15,2 38,4 24.VI. -3,5 8.I.

1983. 14,8 39,0 28.VII. -4,4 24.II.

1984. 14,1 41,2 13.VII. -2,4 14.II.

1985. 14,6 39,4 13.VIII. -8,8 13.I.

1986. 14,8 37,1 12.VIII. -4,5 28.XII.

1987. 14,6 39,6 24.VII. -7,5 9.I.

1988. 15,0 39,9 7.VII. -2,4- 16.XII.

1989. 15,0 36,8 25.VII. -4,8 12.XII.

1990. 15,4 36,8 1.VII. -3,5 6.I.

1991. 14,8 37,5 11.VII. -6,9 1.II.

1992. 15,3 39,2 20.VIII. -2,1 26.XII.

1993. 15,1 39,7 3.VIII. -5,1 27.II.

1994. 16,2 38,7 22.VIII. -3,8 15.II.

1995. 14,6 37,9 27.VII. -2,2 18.I.

1996. 14,5 37,6 28.VII. --5,7 28.XII.

1997. 15,1 36,8 29.VI. -1,6 4.II.

1998. 15,1 41,6 2.VIII. -4,0 10.XII.

1999. 15,3 40,4 10.VIII. -5,5 25.XII.

2000. 15,9 41,8 23.VIII. -7,8 27.I.

Tablica 4. Prosječne godišnje temperature, minimalne i maksimalne godišnje temperature pojedinačno za svaku godinu od 1971. do 2000. god.


Grafikon 2. Srednje godišnje temperature zraka u Mostaru (1971. – 2000.)Središnja godišnja temperature zraka

Najnižazabilježenatemperatura je13,6°c1976.godine.Te je istegodinezabilje-ženatemperaturaod-6,1°c(8.III.),testomvrijednošćuspadauprvihosamgodinapozabilježenomnajhladnijemdanu.Isprednjesu1979.(-9,6°c),1985.(8,8°c),2000.(-7,8°c),1987.(-7,°c),1980.(-7°c),1973.(-7°c)i1991.(-6,9°c).Najvišasredišnjagodišnjatemperaturajest1994.,16,2°c,ategodineje22.VIII.za-

bilježenanajvišatemperatura,38,7°c,dokjenajvišatemperaturaurazdobljuod1971.do2000.godine,zabilježena23.VIII.2000,aiznosi41,8°c.Skaluod40°csujošprešle1999.40,4°c,1998.41,2°c,1984.40,8°,1981.40,8°ci1971.40,3°c.Možeseuočitilaganiporasttemperatureod1971.do2000.god.Pogotovojeuoč-

ljivodazadnjetrigodineprelaze40°c.Tobisemoglopovezatisglobalnimporastomtemperatura,karakterističnihzaklimučitavogsvijeta,okojojsetolikogovoriposljednjihgodina.Bilobizanimljivovidjetizabilježenetemperatureod2000.do2010.godine.

Grafikon 3. Srednje godišnje temperature zraka u Mostaru i 5-godišnji klizni srednjaci (1971. - 2000.)


4. Mrazni dani

Podmraznimdanimapodrazumijevaseonajdanukojemujeminimalnatempera-turabilanižaod0°c.BrojipojavatakvihdanaupodručjuMostaraiuMostarujemali.Mraznidanivezanisuzahladnijidiogodine.Najčešćesejavljajukadasezimi iznadsrednjeiistočneEuropeformirapoljevisokog,aiznadMediterananiskogtlaka.

Mjesec I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. God.suma

Mostar 7,1 4,6 1,9 1,2 4,6 19,4

Tablica 5. Prosječan broj dana s mrazom (min. temp > 0 C) Izvor: Federalni meteorološki zavod, Sarajevo

Prosječnoprvidansapojavommrazaje21.studeni,aprosječnoposljednjidansapojavommrazaje1.ožujak.

5. Tlak i relativna vlažnost

mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XIISred.god.

tlak 1005,2 1004,2 1002,8 1000,4 1001,9 1002,0 1001,1 1002,0 1003,7 1005,3 1005,7 1003,3 1003,3

Tablica 6. Tlak (mbar)


Mjesec I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.God.sred.

Mostar 65,4 60,9 59,4 62,2 62,4 59,4 52,6 53,3 61,2 66,1 67,2 67,1 61,4

Tablica 7. Prosječna relativna vlažnost (%)


Raspored relativne vlažnosti tijekom godine pokazuje kolebanja suprotno godišnjemhodutemperatura.Godišnjimaksimumvežesezarazdobljeminimalnihtemperaturazraka.ProstorHercegovine imanajvećurelativnuvlažnostustudenom iprosincu,anajmanjuusrpnjuikolovozu.NajsušnijijeMostar.Tijekrelativnevlažnostiovisiokišovitostipaseslažesrasporedompadalinatijekomgodine.Razlikujusemaritimniikontinentskitipvlažnosti.Zasvamjestačijajeprosječnarelativnavlažnostispod80%možeserećidasupodjačimma-ritimnimutjecajem.Mostarimanajmanjurelativnuvlažnostuusporedbisčapljinom,širokimBrijegom,Goricom,čitlukom,LjubuškimiPosušjemzbogsvogsmještajaukotlini,visokeinsolacijealiiutjecajaburekaosuhog,slapovitogvjetrakojiisušujezrak.DokazzaovojesvakakoniskavrijednostrelativnevlažnostisiječnjauMostarukojaiznosisvega65,4%.Vlažnostrasteodjugozapadakajugoistoku.Poznatojedasmaritimnošćurastei

postotakvlažnostiuzraku,adolinomNeretvetajutjecajdopiresvedoMostara.Ljeti


savprostorHercegovine imavlažnostmanjuod65%,aMostarsamo52,6%.Visokainsolacija i vapnenački sastav terena,oskudnost vegetacije i rastresitogpokrova,alii anticiklonalno juga (ljetimožepuhati ipodesetdana)osnovnisučimbenici takvihodnosa.

6. OblačnostGodišnjihodoblačnostiuizvjesnojmjeriodgovaragodišnjemtijekurelativnevlaž-

nosti.Onanijeobvezatnoproporcionalnagodišnjoj raspodjelipadalina.ZapodručjezapadneHercegovinekarakterističanjestatičkitipoblačnosti.3Maksimalnuoblačnoststvarajuonioblacikojiuglavnomnedajupadaline.Upravostogamaksimalnajeoblač-nostkarakterističnazazimskemjesece.Utoplijojpolovicigodinenastajuoblaciuzla-znih struja, koji prouzrokujumanjuoblačnost, ali daju veću količinupadalina. Inačestatički tipoblačnostiopažasenadpodručjemnadkojimuhladnijojpolovicigodineprevladavaanticiklonalnovrijeme.

Mjesec I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. God.

Mostar 5,6 5,6 5,8 6,2 5,4 4,6 3,2 3,2 3,9 4,8 5,8 5,6 5,0

Tablica 8. Prosječna godišnja oblačnost (desetina) Izvor: Federalni meteorološki zavod, Sarajevo

Maksimalnaoblačnost je u studenom i ožujku, aminimalnau kolovozu i srpnju.Minimalnetemperaturesuusiječnju,amaksimalnaoblačnostustudenom.Ovonesu-glasjetrebapripisatiburi,kojadonosivedro,alihladnovrijeme,štogovoriuprilogtomedasuvjetroviioblačnostusvojevrsnojvezi.Umjesecimakadajenajvećaoblačnostnajčešćijejugo,aburauvjetujepojavunajmanjeoblačnosti.OdtogodstupajuIjetnevedrineuvjetovaneanticiklonalnimvremenom.Oblačnost jemanjaujesenuodnosunaproljeće.MaglauHercegovinijejakorijetkapojava,arazlogtomujestvisokainsolacijaivje-

trovitost.Prosječnotek2danagodišnjeuMostarusejavljamagla.Zanimljivojedaje1971.,1992.,1993.,1994.,1995.i2000.nijenibilo.Ipakbitrebalobitipažljivstimpo-dacima,pogotovourazdobljuod1992.do1995.,kadaje,kakojepoznato,zbogratnihzbivanjabiloonemogućenopravobilježenjetakvihpojavaumeteorološkojstanici.

God.‘71. ‘72. ‘73. ‘74. ‘75. ‘76. ‘77. ‘78. ‘79. 80. ‘81. ‘82. ‘83. ‘84. ‘85.

Dan 0 3 3 2 6 3 7 1 1 4 2 2 8 2 1

God.‘86. ‘87. ‘88. ‘89. ‘90. ‘91. ‘92. ‘93. ‘94. ‘95. ‘96. ‘97. ‘98. ‘99. ‘00.

Dan 1 3 3 6 3 1 0 0 0 0 1 1 3 3 0

Tablica 9. Broj dana s maglomIzvor: Federalni meteorološki zavod, Sarajevo

7. PadalineUztemperaturu,padalinesunajvažnijiklimatskičimbenik.Netrebaspominjativaž-

nostnjihovarasporedatijekomgodine,štozareljef,štozaživotopćenito.UHercegovi-


niprevladavajuciklonalnepadaline.Hercegovinapripadasredozemnomtipupluviome-trijskogrežimaobilježenogizrazitimzimskimmaksimumomiIjetnimsušama.

Mjesec I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. Suma

Mostar 137,2 127,9 122,1 128,5 100,2 67,6 50 65,8 110,8 159,2 195,2 171,5 1436,1

Tablica 10. prosječna količina padalina (mm)Izvor: Federalni meteorološki zavod, Sarajevo

Grafikon 4. Prosječna količina padalina u Mostaru (1971. – 2000.)

Minimalnaoblačnostjeukolovozuisrpnjuakoličinapadalinanajmanjajeusrpnju.Maksimalnakoličinapadalinajeulistopadu,studenomiprosincu.Zimajenajkišovitijegodišnjedoba,ajesendalekokišovitijaodproljeća,štoiznenađuje.Vjerojatnojetopo-sljedicaranihjesenjihkiša,kojeponekadznajupočetivećukolovozu.Godišnjadobaukojimadominirajuvjetrovijužnogkvadrantasukišovitija,jervidimodajeuproljećepro-sječnagodišnjaoblačnostvećanegoujesen,aipakjesenjeznatnokišovitijaodpro-ljeća.NacijelomprostoruzapadneHercegovine,iakoprosječanbrojpadalinaugodininijemali,zbogpropusnostikarbonatnepodloge,vladaoskudicavodom.Primjetnajegodišnjaneravnomjernostpadalina.Lipanj,srpanjikolovozobičnoimajuizmeđu50do65mmpadalina.Naime,ljetijeprostorHercegovinepodutjecajemazorskeanticikloneiuvjetizastvaranjepadalinasumali.Budućidasevećinapadalinaizlučujeuzimskojpolovicigodine,Hercegovinaimasredozemnipluviometrijskirežim.UHercegovinisekišauprosjekujavljatridopetputamjesečno,augodinijeokotrećinadanakišnih.Mo-starimavisokbrojkišnihdanauusporedbisostalimmjestimazapadneHercegovinezbogsvogkotlinskogpoložaja.Sušaseredovitojavljausrpnjuikolovozu.Torazdobljeobilježavajukonvekcijskekiše,kojesekarakterizirajuvelikim intenzitetom izlučivanjapadalina i povećanimpromjeromkišnih kapi, kojepadaju na vrlo prhko i suho tlo i


pospješujudenudaciju(Mihljevic,str.123,1998.).Zbogdominirajućegkarbonatnogsa-stavastijenskemase,vodasenezadržava,teizakišeponovnonastajesuša.ZacijelopodručjezapadneHercegovinekarakterističnesu“ekscesnekiše”,koje

izazivajurazvojbujica.PremapodacimaSaccardy-ja(Anicic,1988.),dnevnekišeodpreko30mmvećuvjetujuekscesivnubujičnueroziju.UHercegovinijeučestalosttakvihkišaizuzetnovelika.NajvećajeuširokomBrijegu,gdjesepojavljuje13putagodišnje,apotomuMostaru,12putagodišnje.Pojavasnijegajeveomarijetka,osimuvisokimplaninama.Primjerice,navrhovima

Veležisemožeprimijetitikaočestapojava,pogotovouslučajudagaimailipadasje-vernije,tj.uBosni.Snijegimaspecifičanutjecajnarazvojoblikaureljefuzbogvlaženjai kopnjenja, adodali bismo i zbog lokalnihčinitelja, to jestduljine trajanja snježnogpokrivača.DuljinasnježnogpokrivačauHercegovininemožedovestidoporemeća-jaradijacijskogbilance,jersesnijegjavljasvegašestdanauprosjeku.Najčešćijeusiječnjuiveljači.Odstupanjasuprisutna(kaonpr.1963.god.kadajevišeodmjesecdanapuhalabura,potompalakišaiMostardanimabiookovanledom),alionasamopotvrđujepravilo.Snijegseuglavnomnezadržavaduže,zbog toplog tla i,naravno,visokihtemperatura.Osimlošihposljedicanavegetaciju,nadrugeelementeutjecajseneosjeća.

8. VjetroviPodručjezapadneHercegovinepodutjecajemjebarometarskihdepresijakojepro-

lazedužomosiJadranskogmora.Oneuvjetujupojavuspecifičnihvrstavjetrova.Glo-balno,uHercegovinirazlikujemodnevneilokalnevjetrove.Lokalnivjetrovijavljajusepovremeno.Dnevnivjetrovipušutijekomdanaujednom,anoćuusuprotnomsmjeru.Takođersuuvjetovanireljefom.ProlazciklonaizsjevernogpremajužnomJadranuuvjetujepojavuvjetrovaizJI,Ii

SIsmjera.NakonprolaskaciklonevjetrovipušuizpravcaSiSZ.VjetrovinoseimenakojasudobiliunaroduitonaistočnojobaliJadrana:sjevernjak

- tramuntana,SI-bura iligreko, istočnjak- levant, jugoistočnjak- jugo,široko ili šilok,jugo-oštro,jugozapadnjak-lebićiligarbin,zapadnjak-punenat,sjeverozapadnjak-po-burnjak.Uzimskojpolovicigodinenajznačajnijisujugoibura.Jugodonosikišu.TojeogranakJI-široko(šilok),kojidolaziizAfrike,kaovrućisuh.PrelazećiprekoSredoze-mlja,hladiseivlaži,tesejavljanaistočnojobaliJadranaiudoliniNeretve,paicijelojHercegovini,kaovlažan.Za juga,vrijemeobilježavarazvojgusteoblačnosti ipojavekišakojaistimintenzitetommožepadatiipodesetdana.Postojijugouzvedrovrijeme,tojesuhojugoilipalacOvavrstavjetrajavljaseuzpojavuanticiklonalnogvremenaitoosobitoljeti.Pušeipodesetdana,neprijatanjejerdonosivrelizrak.

Pravac c N NE E SE S SW W NW suma

cestina(%) 10,2 24,2 18,8 6,2 4,3 9,6 11,3 6,4 9,0 100,0

Brzina(rnIs) 4,6 4,7 4,0 2,0 2,6 2,5 2,4 3,1

Tablica 11. Čestina i srednja brzina pojedinih pravaca vjetra (C - tišina) Izvor: Federalni meteorološki zavod, Sarajevo


Grafikon 7. Čestine pojedinih pravaca vjetra (%)Izvor: Federalni meteorološki zavod, Sarajevo

Grafikon 8. Srednje brzine pojedinih pravaca vjetra (m/s)Izvor: Federalni meteorološki zavod, Sarajevo

Izsmjeraiučestalosti,tejačinevjetrovaponajboljesezrcaliutjecajreljefananjegovupojavu.Naosnovipodatakačetirijumjernihpostaja,zapadnaHercegovina jeveomatihopodručje, jedinoMostar, sobziromnasvoj topografski smještaj,podnoVeleži ičabulje,imaizuzetnuvjetrovitost.Samo10%vremenagodišnjeuMostarunemavjetra.PojavasjeveroistočnogisjevernogvjetrauMostaručini43%godišnje.Akoovompo-datkudodamoiučestalostsjeverozapadnogvjetra,vidimodavjetrovisjevernihkvadra-natapušuvišeodpolovicegodišnjegvremena.JugozapadnivjetaruMostaruječešćiodzapadnog.UčestalostjugauMostarujemnogomanjaodnjegovapojavljivanjauostalimpostajamauHercegovini.VjetrovisjevernogkvadrantauMostarusudjelujuspreko60%injihovotrajanjejeduže.KadasegovorioraspodjelivjetrovakrozgodišnjadobatujeMostarspecifičan.UtjecajiJadranskogmoraizraženisuuproljećeijesen,kadajejužnivjetardominantan.ProsječnabrzinanajjačegvjetrauMostaruje4,7m/s,


najčešćivjetarjeizpravcasjeveraisjeveroistoka,alijesjeveroistočnjakinajjači.Južnivjetarimaprosječnubrzinuod2,6m/s,ajugoistočniod2m/s.Uraspodjelitišinakrozgodišnjadoba karakteristično jeda suonenajčešćeu jesen, a najrjeđeuproljeće.Rezultatjetoizvjesneuspostaveravnotežeutjecajakopnaimora.ZimisutišinečešćenegoIjeti.LjetisuupodručjuzapadneHercegovine izražajniji lokalnivjetrovi.Azorskaantici-

klonaslabipremaistoku,stogadanjusmorapušeugodanvjetarmaestralilizmorac.Njegovnastanakjeuvjetovangolimkamenomkojisezagrijavadanju.Nadkopnomsejavljajuuzlaznestruje,čijeseprazninekompenzirajuprispijećemzrakasmora.Ovajvjetarjenajjačioko9-10sati,anestajezalaskomsunca.Posebnojejakposlijekiše.PušeodSSZdoJZ,unižimslojevimaatmosfere,rijetkodo300mvisine.Tojerazlogzaštoseneosjećadubljeukopnu.Izazivasniženjetemperaturezrakaipovećanjere-lativnevlažnosti.Noćujesituacijaobrnuta-zrakstrujiusuprotnomsmjeru,skopnanamore.TojeburinkojipušeizSIpravca.Slabijijeodmaestrala.Prohladanjeiuvjetujedanoćinajadranskojobalinisusparne.Prilijepomvremenu,odsredinesrpnjadosre-dinerujna,pušeizSZpravcakaoetezijskivjetar.Modificiranjelokalnimuvjetima.MjestauHercegoviniimajuspecifičnupojavubureijuga,zbogkonfiguracijereljefa.

UMostarujebrzinajugasmanjenazbogreljefnihprepreka,aliburamožebitivrlojaka.Ovisnoorasporeduvisokogtlaka,buramože,reljefnouvjetovano,puhati izrazličitihpravaca.Naprimjer,uMostarskomblatuburasekanaliziranizdraguOrovnikiuspijevaotpuhatioraničnislojdebeo30cm(Aničić,1998.).

9. ZaključakZračnemasesunositeljitipovavremenausvakompodručju.ProstorzapadneHer-

cegovinejerelativnomaleni trebagapromatratikaodioeuropskogkopna.Unjegaseslijevajuikontinentskeimaritimnezračnemase,kojeprisvomkretanjudoživljava-juspecifičnepreobrazbe.TepreobrazbeuvjetovanesučinjenicomdasuuhladnijemdijelugodinevodeSredozemljatoplijeodzraka,autoplijemdijelugodinesituacijajeobrnuta.Zraksestabiliziraakojevodahladnijaodnjega,anestabilanjeakojetoplijaodnjega.Prvaspomenutasituacijakarakteriziraljeto,adrugazimu.ZapadnaHercegovinaimaizmijenjenmediteranskitermičkirežimbudućidajeotvore-

nautjecajimatoplogJadranskogmora.Ovojeuvjetovalodasumraz,temperatureispodništice,kaoi"čvrste"padalinerijetkost.Shodnotomusugodišnjeamplitudetemperature,kaoidnevne,male.Izlučivanjepadalinauglavnomsejavljauvidujakihkiša,ujesenjimizimskimmjesecima.Dnevniintenzitetpadalinaznaponekadpremašiti250mm.PoKopenu,cijeliprostorjužnoodčabuljeiVraniceimacsaklimuiliklimumasline.

Srednja srpanjska temperatura uvijek je iznad 22°c, dok je siječanjska temperaturaiznad3°c.Ljetasuvruća,štojeposljedicagolevapnenačkepodloge,azimesrelativ-nomvisokomtemperaturomzbogdužineosunčanosti.Mostarjepodutjecajemjužnejadranskeklime.3Ujužnojjadranskojklimisrednjago-

dišnjatemperaturajeod14do16°c.Mostarimasrednjakod14,8°c.Najtoplijimjesec

3 Rukopis doktorske disertacije R. Milosavljević "Klima BiH "(1973.). R.Milosavljevic je izdvojio ja-dranskuklimukaovarijantusredozemneklime.Unjezinomokvirurazlikujesjevernuijužnujadranskuvarijantuklime.Prostor južneHercegovine ima južnu jadranskuklimu,aprostorsjevernoodVranicaizmijenjenujadranskuklimu.


jesrpanjsasrednjakomiznad23°c,auMostarujetotakođersrpanjitosasrednjomtemperaturomod25°c.Siječanjjenajhladnijimjesecsasrednjakomod5,4°c,štosepoklapasjužnomjadranskomvarijantomklime,ukojojjesrednjak5°c.Godišnjaam-plitudaje19,6°c(ujužnojjadranskojklimikolebanjetemperaturejeoko20°c).Jesenjetoplijaodproljeća,uprosjekuza1,8°c.Ljetasuvedraisuha,sčestimvisokimvrijedno-stimatemperatura.Hladnijerazdobljetrajeoko4,atoplijeoko8mjeseci.Vlažnostioblačnostsumale,apovećanesuzimi.Godišnjainsolacijajejakovisokaa

iznosi2321,4sati.Najmanjajeuprosincu,113,2sati,anajvećausrpnju,323,4sata.Godišnjakoličinapadalina jevelika, iznosi1436,1mm,aligodišnji raspored joj je

nepovoljan.Veličinapadalinaizlučujeseuzimskojpolovicigodine.Najkišovitijijestu-deni,sa195,2mm,amjesecsnajmanjepadalinajesrpanj,50mm.Zahladnorazdobljegodinevežesevišeod60%padalina.Postojedvamaksimuma.Primarnijeujesenjimmjesecima,asekundarnijeuožujku.Najmanjejepadalinausrpnju,asmanjenekoliči-neobilježavajuveljačuiožujak.Kadajeriječovjetrovima,zanimljivojedajesame10%vremena(godišnje)uMosta-

rubezvjetra,anajčešćivjetrovisujugoibura.Možemo zaključiti da seMostar nalazi podutjecajemJadranskogmora, naročito

zimi,kadseJadranskomorehladiiotpuštatoplotu,štoseosjećauobalnomdijeluidoliniNeretve.Tajutjecajosjećaseiuzimskimpadalinamakojeseizlučujuuvidukiše.Ljetijejačikontinentskiutjecaj,kadsevapnenačkakopnenamasabrzoidanimazagri-java,arelativnorashlađenzraksmoranemoženadjačatizagrijanokopno.Oviutjecajimeđusobnoseispreplićuigranicumeđunjimajejakoteškopovući.

10. Literatura

1. Arhivfederalnogmeteorološkogzavoda,Sarajevo2. M.Spahić,O.Zupčević,(1987):Buškojezero,suvremenifizičkogeografskiprocesi,NaškršXIII,Sarajevo

3. R.Milosavljević,rukopisdoktorskedisertacije,“KlimaBiH”,(1973.).4. S.Musa,Primjenakartografskihmetodau strukturnojgeomorfologiji naprimjeruZapadneHercegovine,doktorskadisertacija.

5. SocijalističkaRepublikaBosnaIHercegovina,Jugoslovenskileksikografskizavod,Zagreb1983.

6. Klimatologija,Dr.MarkoMilosavljević,Naučnaknjiga,Beograd1990.7. Klimatologijazageografe,Tomislavšegota,Anitafilipčić,školskaknjiga,Zagreb,1996.


mozaik

MelihaHUSEDŽINOVIĆ

GalerijaufojničkomsamostanuFranjevački samostan Sv. Duha u Fojnici odavno je ne samo Božji hram već i hram kulture i bosanskohercegovačkog kultur-nog i historijskog nasljeđa

Dasunašifranjevačkisamostanivećodavnopočeliformiratiistalnopopunjavatisvojepinakoteke(zbirkeslika)čijisesadržajizlagaoposamostanskimodajama,dobronamjepoznato.Mi,povjesničariumjetnosti,otkrivalismotoblagoradećinaševelikedecenijske iautorskeretrospektivesvedoposljednjegdesetljećaproteklogstoljeća.Toblagojejednompokazanoinavelikojizložbipodnazivom«Blagofranjevačkihsa-mostanauBiH»,održanoj1988.godineusarajevskomcollegiumartisticumu.Samo-stanskihgalerija,otvorenihzajavnost,tadagotovodanijebilo.OtvarajusetekuovojprvomdesetljećuXXI.stoljeća.Takosmosamou2010.godinisvjedociotvaranjaitrećegaleriječijesueksponatesakupilifranjevci.Ljetossu,izgrađenekaoposebnimuzejskiobjekti,otvorenegalerijeprof.VjekeBožeJarkaunjegovurodnomseluPodkosi,izme-đuDomanovićaiStoca,iGalerijašimunuDubravama.VjekoJaraknekadajepripadaoovomsvećeničkomredu,bioprofesornafranjevačkojteologijiuNedžarićima,uSara-jevu,gdjejesvojimkolekcionarskimradomuspiomotiviratinekolicinudrugihučenikadasakupljajuumjetničkadjela,daangažirajuznačajnesuvremeneumjetnikenaizradidekoracijaiunovimiustarijimfranjevačkimcrkvamauBiH.JedanodtakomotiviranihjeifraStjepanPavić,zahvaljujućikojemsmodobiliGalerijušimun,adrugi,evoifraJanko Ljubos, spiritusmovens za otvaranje i ove galerije u fojničkom samostanu ukojemjezatekaovećovećuzbirkustarihmajstora,zbirkudjelaGabrijelaJurkićakojujesakupiofraBonošapina,teinekolikodrugihdonatoradjeladrugihautora.Ovakvegalerijeobičnopopunjavajudjelaonihumjetnikaskojimadonatoriiprijateljuju.franjevačkisamostanSv.DuhaufojniciodavnojenesamoBožjihramvećihram

kultureibosanskohercegovačkogkulturnogihistorijskognasljeđa.Važnijiodsvihdru-gih: i tozbogsvojeknjižnicespreko40.000naslova i13 inkunabula,zbogarhivasdokumentimapisanimnaturskomjezikuinašempisanihbosančicom,zbogplaštafraAnđelaZvizdovića,zbogAdhnameiz1463.godine,zbogfermanaBajazitaII.iz1483.godineinakrajufojničkoggrbovnika,štosvespadaunašeneprocjenjivokulturnoi


povijesnoblago.Tusujošibrojneumjetnineodmetalaitekstila,teibrojnietnografskieksponatikojisunašlisvojemjestousamostanskommuzeju.Asadasamostanotvaraisvojugaleriju,doduše,umalogalerijskinetipičnompro-

storupotkrovlja,alisretnoizdijeljenompregradamaizidovimatakodase,jasnije,moguizdvojitipojedinecjelineilidonacije.Iskorištenisuistepeništeipodestizmeđudvakrila.Nastepeništusmopostavilinekolikoportretarađenihrukomznanihineznanihuglav-nomstarijihmajstora,dokpodestzauzimaomanjaskupinadjelasakralnetematikesli-kanihkistommodernihumjetnika.DesnokrilogalerijebilojedovoljnodaseunjegasmjestidonacijaMarkaBagarića,

porijeklomizovogkraja,kojiseisambavislikarstvomikojise,živećiuNjemačkoj,upustioukolekcioniranjedjelaumjetnikaizbivšeDDR.Odtihautoraočekivalibismodominacijuvidljivogsvijeta,njegovuopisnostiprepoznatljivost,međutim,takvihjedjelateknekoliko.Višejeonihkojimadominiraosamostaljenamaterija,ritamstrukturaige-ste.Tinamautorijošnisupoznati,tektrebadaihotkrijemo,ali,podatacijiuzsignaturu,vidljivojedasuimdjelanastajalaneštomaloprijepadaBerlinskogzidatesuonadra-gocjenpodatakotomekakoseiumjetnošćunagovještavaloosvajanjeslobode.Središnjiprostor,galeriju iznadovogamfiteatra, zauzimajuslike i crtežiGabrijela

Jurkića.Svi naši franjevački samostanidesetljećimabrižnočuvajunjegovuslikarskuzaostavštinu.JurkićjenapočetkuXX.stoljećabionašpredstavnikonihmodernihten-dencijakojesubilepodutjecajemsecesijeisimbolizma,dabise,navrhuncuuspjeha,zaustavionasvojevrsnojrealističkojimpresiji,načinuukojemjeoslikaobezbrojslikaprirodeibosanskogpejzaža.Njegovodjelojetemeljitoobrađenoveć4godineposli-je smrti,1978.godine,kadamujeuUGBIHpriređenavelikaretrospektiva,nakojojjebiloizloženoi9ovdašnjihslika,tadauvlasništvufraBonašapineteiSv.cecilija,najizlaganije inajvrijednijedjelo izovezbirke, tadauvlasništvu fraEduardaKulijera.PotomjesamostanGoricauLivnu,ukojemjeJurkićkaofranjevactrećegreda,proveoposljednjegodineživota,od1956–1974.godine,otvorionjegovumemorijalnuGaleriju1995.Godine2003.objavljenamujebogatoilustriranamonografijauizdanjugalerije«Martino»izMostara,te,uznjenupromociju,otvorenaiprigodnaretrospektivnaizlož-ba.MiuUGBiHopetsmo,zajednosMaticomhrvatskom,2004.priredilijednusažeturetrospektivukojomsmoobilježili30obljetnicuodnjegovesmrti.Napokon,2005.ga-lerija«Klovićevidvori»priredilamujeivelikuzagrebačkuretrospektivunakojojsu,izovekolekcije,bileizloženeSv.cecilijaiz1923.iJesenskemagleiz1960.godine.Brojnjegovihvirtuoznihcrteža jošuvijeknam jenepoznat,aovaj izborovdje,priznajem,bašinijepostavljenpomuzeološkimstandardimainepoddobrimosvjetljenjem,tekjeneštovišeodpolovinecrtežakojisuuvlasništvuovegalerije.Lijevokriloimanekolikocjelinailiboksova.Središnjijeposvećenraznimpredstavni-

cimamoderneumjetnostii,izuzevnekolikodjela,donacijasufraJankaLjubosa.OvdjeposebnoukazujemonaPejzažizTatriPetraTiješića,slikarakoji,kaoiJurkić,pripadaprvimgeneracijamanašihškolovanihslikara.UpravonjegovipejzažiizTatripredstav-ljajujedinstvenopusunašojumjetnosti.UstudijamazimaTiješićjeprosuozlatnere-fleksesuncanasniježnipokrivačkaonitkoprijeiposlijenjega.Diotogopusakojijedonasdošao,formatomjegotovominijaturan,takodajeovaslikaotojtemi,formatom,najvećaastiglajeudonacijiMarkaBarbarića.Tuseizdvajajošjedančudesnizelenipejzaž rađenukonstruktivističkomduhuadjelo jeKenanaSolakovića,preranopre-


minulogskulptora,profesoranasarajevskojALU.Poznajemomuskulptorski icrtačkiopus, ali da je bio i tako izvanredan slikar, potpuna je nepoznanica.Ovaj segmentgalerijskogprostoraimajošjednuneobičnukarakteristiku.Onjejezgranekemalezavi-čajnezbirke,pritomemislimnapodručjeSBkantona/županije.Tizavičajcisu:RomanPetrović,slikarskagromadabih.umjetnostiprvepolovineXX.stoljeća,rođenuDonjemVakufu;PetarWaldegg, jedinigrafičarškolovannasarajevskojALUkojisemožepri-družitislavnojplejadibih.grafičaraizsedmogiosmogdesetljećaproteklogstoljeća,rođenuTravniku;AnkicaOprešnik,rođenauVitezu,uznjujeinjensuprugMilanKerac,Novosađaninkojije,često,snjomdolaziouovekrajeveinapraviočitavcikluscrtežaiakvarelaotravničkojpijaci.Ovisupružnicizajednosu1949.godinediplomiralinabe-ogradskojALUizajedničkiživotnastaviliuNovomSadu;onaseposvetilagrafici,kojukarakteriziranaglašenastilizacijaoblikaiprigušenapikturalnost,aonslikarstvu,temat-skiodređenimvojvođanskimljudimaipodnebljem.UtuzavičajnuzbirkuspadaiMirkočurić,dugogodišnjikonzervatoruUGBiHteislikarsakralnihtemaunekolicinicrkavauovimkrajevimagdjesepovukaoposlijeumirovljenjaipreminuo1997.OvdjejeizavičajMiroslavaBilaća,Travničaninakojijeod1959–1992.biostalniscenografKamernogteatra55uSarajevu,auzscenografijubavioseislikarstvomkojekarakterizirajednaodabranagamakojajerijetkodoživljavalabilokakvutransformaciju.Kadaje2004.go-dineupućenpozivdasepomognespašavanjublagakojesufranjevciBosneSrebrenestoljećimačuvaliusamostanuSv.Duhaufojnici,VeronikaBilać,suprugaovogslikara,pridružila seovompozivudonacijomod40Miroslavovih slikao teminašebaštine ivoda.Diotoglegatakojijebionamijenjeniprodaji,tj.onoštonijeprodano,smještenojeuboks lijevoodsredišnjeg.Središnji boks jegipsanimpločamapodijeljenudvadijelapajeudesnomsmještenazbirkastranihistarihmajstoraosakralnimtemama.OvazbirkanemaonukvalitetukakveimajuzbirkestarihmajstorauKraljevojSutjesci,Kreševu,GoriciiliGučojGori,paipak«Sv.AnaiMarija»jeslikakojasestavljauzbokdjelimaiznavedenihsamostanskihpinakoteka.Ovuzbirkutemeljitojeopisaoinanjuukazaodr.SmailTihić.Oštećenjakojajeondetektiraoidanasstoje,zahtijevajuhitnuiprijekopotrebnukonzervaciju,čakione4slikekojesuzbogizlaganjanaspomenutojizložbi«BlagofranjevačkihsamostanauBiH»tekovlašipriličnonestručnopopravljane.Kuriozitetovezbirke jest jednaslikamrtveprirode, rađene temperomnadasci,kojanasebiimarimskimbrojevimaispisanugodinu1328.Ukolikoovibrojevinisukasnijedopisani,ovobimoglabitinajstarijaslikakojasečuvauBiH.činjenicadajerađenatemperomnadascismještajeurazdobljedoprvepolovineXV.stoljeća,ainekigotičkidekorativnielementi,konkretnije,načinnakojijeprikazanolišće.Izovogprostoradvojavratanasvodeujošdvaomanjaboksa.Udesnomsumoder-

niautorisdjelimazakojanijebilomjestanasimezuonogsredišnjeg.Uboksukojipo-vezujestaremajstoresJurkićevomgalerijomizloženisucrtežiigrafike,međukojimaseposebno,svojomkvalitetom,izdvajajujedanpejzažSlavkašohaja,velikoghrvatskogslikarakojije,ponarudžbibosanskihfranjevaca,izradiovitrajecrkavauDobretićima,GornjemVakufu,GornjojDubici,Visokom,OlovuiOvčarevu,teijedanženskiportretVilkaGecana,jošznačajneghrvatskogslikaraporijeklomizBiH,inekolikocrtežaIsme-taMujezinovićaotemiizNOB-e.Svečanimiprotokolarnimotvorenjemovegalerijenezavršavasemuzeološkiposao.

Ontekpredstoji.Uzavisnostiodmogućnostiisredstava,poredhitnihkonzervatorskihi


restauratorskihradova,zbirkutrebafotodokumentirati,kataloškiobraditi,obavitiinven-tarizaciju idepofunkcionalnoosposobiti.Asavladavšisilneteškoćeiprepreke, fratriovogsamostanaprokrčilisuputpremaciljuievoprovelisvojuzamisaoda,uzmuzej,arhiviknjižnicu,otvoreigaleriju–pavjerujemdaćeiovinabrojaniposlovibitiobavljeniteidaćeovootvorenjebitimotivdasegalerijabogatinovimdonacijamaidjelima.


AtifKUJUNDŽIĆ

ĆazimSarajlić/skica za portait/Izložba slika u Umjetničkoj galeriji Kristijan Kreković, Franjevački samostan Svetih Petra i Pavla, Tuzla

OĆazimuSarajliću/Tuzla,1948./možemopodjednakozasnovanogovoriti izvišeaspekata.Akoželimo,kako-tako,sklopitinjegovportret,tojeineizbježno.Tojeirazlo-gomštomislimokakoslikarĆazimSarajlićvećzaslužujeozbiljnuiopsežnumonografi-ju.No,kaokulturaikulturnasredina,posebnoutomvidu,mismoškrti.

***Sarajlićstudira filozofiju,a toznači iantropologiju,estetiku,aksiologiju,etc.,kao

važnefilozofskedisciplinezarazumijevanjeivrednovanječovjekovedjelatnostiiljepo-te,teodnosfilozofijekaopraktično-teorijskičovjekovodnospremaživotuopćenito,aliisvijetuumjetnosti.Usporedno,studirapovijestumjetnosti.ProlazidugogodišnjuškolukustosaGalerijejugoslavenskogportretaradećisizu-

zetnovrijednimizahtjevnimčovjekom,akademskimslikaromigaleristomkojijepoznatširomsvijeta–MevludinomEkmečićem,čovjekomkojiintenzivnoradiidan-danas,u82.godini.SarajlićisamraditajposaoprvogčovjekaGalerijeigaleristaMeđunarodnegale-

rijeportretaTuzladužeod20godinaiunajtežimuvjetima/tokomrata1991.–1995.posebno/uspiojeočuvativisoki internacionalniugledoveinstitucijekojajeuosnovikulturnog,aposebnolikovnogživotauTuzli. /NikadnebismotrebalizaboravitikakojeTuzla izuzetnorazvijena likovnasredina!/Mnogimajepomogaou istojvrstiposla,spomenimosamoumjetničkugalerijuRizahštetićuBrčkomigalerijušimunuDubra-vama,teOtvorenigradumjetnostiSrebrenik.Ćazimovasusretljivostupravimstvarimajepoznata.Prihvaćaidejedrugihljudibezriječijerunjimaprepoznajebitinanevjero-jatannačinuspijevapridonijetinjihovuostvarivanju,uključujeseugrupe,putuje,izlaže,komunicira.Sudjelujeuradulikovnihkolonijaidr.Organizirastudijskaputovanjaposvi-jetu–francuska,Malezijaitd.OdržavakontinuitetInternacionalnogbijenalnogfestivalacrtežaigrafike/INTERBIfEP/,atakoimeđunarodniugledGalerijeuTuzli.

***Kaokustosigaleristiznimnojeblizakiusvakodnevnomkontaktusljudima/slikari-

makaoštosuMensurMemoDervišević,IsmetMujezinović.NajbližijesuradnikMevlu-dinuEkmečićuuosnivanjuGalerije jugoslavenskogportretaTuzla.Ćazimjebiočlan


EkmekoveznameniteLikovnesekcijeuosnovnojškolicentarTuzla,čijisučlanovipisalipismapoznatimslikarimaex-YUmolećiihdapriložesvojeslikekaodarovezaotvaranjeGalerijejugoslavenskogportreta./Iuspjeliutome!/Osimsvega,EkmekjeĆazimubioiprofesorcrtanjauOsnovnojškolicentar i tuzlanskojGimnaziji. Inače,ĆazimjebioprednjakuorganiziranjunebrojenihprojekatakulturnogživotagradaTuzla,odgrupekojajerafiniranonamjeravalaintenziviratikulturniživotgradaikojasezvalaSunčanih99nadalje,snedvosmislenomnamjeromdaprostorlikovnostiivizualizacijeokruženjaosnažinesamou tuzlanskommiljeuveć išire.Tako jesAleksandromAdamovićemrođena,amnogimaidanasnespoznata,sintagmaTuzlaopenspace,kojujedijelomusvojiloirealiziraloULUTK–kaoTuzlaotvoreniprostor–dakako,zavizualizaciju.To spominjemokaonametljivu činjenicu, koju nemožemoprevidjeti: Tuzla ima

hendikepod vremenaaustrougarske aneksije, kao vremena intenziviraneeksploa-tacijeugljenaisoli.Tuzlajegradcrnihibijelihrudara!Intenziviranainekontroliranaeksploatacija ugljena, a posebno soli, izazvala je tonjenjeGrada, nestajanje starejezgre. Tuzlaci kao da su se borili protutežu naći u ljepoti, u radovima slikara, odprvog akademskog slikaraĐorđaMihajlovića i AdeleBehr Vukić, do IsmetaMuje-zinovića,MensuraDerviševićaMeme,MevludinaEkmečića iMeđunarodnegalerijeportreta Tuzla i nadalje:Galerije fabrike soli,GalerijeBosanskog kulturnog centraTuzla,umjetničkegalerijeKristianKrekovićufranjevačkomsamostanuSvetihPetraiPavlaTuzla,tebrojnihdrugihprostorakojislužeikaoizložbeni,holoviDomamladihTuzla,PrivrednebankaTuzla,etc.

***Sarajlićjeautorvelikogbrojamonografijaikatalogazaizložbei istotolikogbroja

tekstova/likovnihkritika.ObjaviojeknjigulikovnihkritikapodskromnimnaslovomLi-kovnebilješke,knjiguesejaovrtoglavojsvakodnevicituzlanskogživotasrječitimna-slovomVrtglinenihgolubova,teknjiguo40godinapostojanjairadaGalerijeportretaTuzla,bio jedirektorTuzla filma,aradio jenavelikimprojektimamonografija IsmetaMujezinovića,MensuraDerviševića,MevludinaEkmečića,MustafePašića,ZlatkaUglje-naidrugihpublikacijačijijeizdavačMeđunarodnagalerijaportreta.

***Danas,iznadsvega,ĆazimSarajlićjeslikar,vrstanslikarčijicrtežikompozicijabaštine

iskustvatuzlanskihslikara,reklibismo,posebnoIsmetaMujezinovićaiMevludinaEkme-čića, tj.stilske formacijemoderne,doksukolorističkapaleta,koncepcijaslike iodnospremateksturiorijentiranepostmodernističkiisneznatnimutjecajimaĐorđaMihajlovićaiMensuraDerviševića.Izvansvakesumnje,možemoustvrditikakosuslikeĆazimaSarajli-ćanajljepšeupovijestislikarstvatuzlanskogmiljea.InteresantnojedaSarajlićneinzistiranaraduuteksturislike;riječjenajčešćeonaokojednostavnoobojenimpovršinama,štojedatosamoiznimnotalentiranimslikarima/kojisenemučeokoslike/.Naime,Sarajlićevamisaooslicijelucidnaiprosvjetljujuća.Njegovcrtežjemoćani

definitivnoodređujućičiniteljkarakteraikompozicijenjegoveslike.Tojecrtežkojinositragovekubizma,aliusklađenutjecajimacrtežaIsmetaMujezinovićaiMevludinaEkme-čića.PotomeSarajlićjemodernist,alijepoprilazukoncepcijiiorganizacijisadržajaikompozicijislike–postmodernist.


Ponajvećma,Sarajlićslikalijepeidobrostojećeljudeukarakterističnimidostojan-stvenimpozama,ljudekojioživotuznajuneštoviše,ljudekojipremaživotuimajustav.Tosu lijepe figure,prikladne toalete,čista lica,mirna intimau interijerima.Riječ jeoslikamakojesuodanejednomživotukojegavišenema,životukojijepodržavaočovje-kovodostojanstvoismisaoživljenja,općenito.RiječjeoprizorimakojibinestalidaihnijenaSarajlićevimslikama.

***SarajlićježiviouBeogradu,tojevelikakulturnasredinaizaumjetnikatojepred-

nost,onjeoplemenjentimiskustvomispoznajama.KodSarajlića,kaoikodStojanaĆelića: slika semisli, jermislilo se i dok se slikalo! Ta vrstaĆazimovepronicljivostiomogućilamujebrojneelementeslikepojednostavitiidovestidostatusnihsimbolaisemantikelikovnoggovora.Valjaprihvatitidanijebilojednostavnodoćidotakverazineikrajnjeosobnoglikovnogizraza.Tosazrijevanjebilojedugoudruštvuiuslikaru,apreživiojesamounjegovojsliciitakopostaodokazomjednogvremenaidruštvenograzvojakojinemamopravopodcjenjivati.Usazrijevanjubitnojest,Sarajlićanitijedanutjecajnijeposveuzeopodsvoje,on

jeamalgamiraosvojesusretanjesnajznačajnijimumjetnicimainjihovomdjelimakaoosobnipoglednaslikarskemogućnosti,alijesačuvaoosobnisenzibilitet.Sličnihpri-mjera imamoupovijestiumjetnosti. IzpetnaestogodišnjegzajedničkogradaSezanaiPisaroaproizašlojetodasuizgradilivrlobliskeslikarsketehnike,ali jesvakiostaopotpunosvoj.Bili su ljudi snažneosobnedarovitosti.Uostalom,slično jebilo sVanGogomiGojom,dotragičnog.Riječjeoindividualnostimakojesemeđusobnomogusamopodcrtavatiurazlikama.Nadrugojstrani,samotakvopostignućekojejeĆazimdohvatio,možemonazvati

cjelovitimdjelom.ĆazimSarajlićimadjelokaopovijesnozasnovano,aliikaolikovno-estetskučinjenicuzakojujeimaosnageikojapokazujedameđuljudimapostojibli-skost,ljubav,sastajanjeirastajanje,elementarnaerotskaprivlačnost,aliiprijateljstvo,životismrt,miridobrota.Npr.kadgledamoportreteMešeSelimovića,vidimokakojeĆazimnaslikaosuštuMešinuinteligencijuidar.I,ništaviše.Dakako,utjecajjeminulogavremenaiosjećanjavlastitogživota,papostojiiodređenatvrdoća,krutosttihprojekci-ja,alitoslikečinipovijesnojošvažnijim.

***DužnismorazumjetikakojezatuzlanskusredinuvažnoštojeĆazimSarajlićdo-

bitnikinositeljvisokogodličjafrancuskedržave:VitezLegiječasti,jertoslužinačastinjemuinašojkulturiucijelosti.ToodličjekazujeikakojeMeđunarodnagalerijapor-tretaunajtežimvremenimasĆazimomSarajlićemnačelu,postalaonoosjetljivo,bitnoipropulzivnomjestourazmjenikulturnih,posebnolikovnihaliidrugihsadržaja,akojepredstavljaistodobnoipoticajzadaljnjurazmjenuimeritornuocjenudjela.činjenicajekakojeĆazim,radećisveštojeradio/agledaosamgaikakoredastolicezapromocijuknjigaiglazbeneprograme!/,brinuoodignitetuinstitucijeMeđunarodnegalerijepor-treta,očuvanjunjezinaugleda,njezinafundusaipostavki.

***


Moramrećiionoštosvi,manje-više,znaju:ĆazimSarajlićječovjekizuzetnooštre

misliibritkogjezika.Tojeistinoljubivčovjekkojigovorištomisliimislištogovori,aliosimštokažeistinu–nikomenečinizlo.Osobno,Ćazimmi jedrag ivažan,pamunajsrdačniječestitamovu izložbu,baš

kaoiHrvatskomkulturnomdruštvuNapredakkojejesvojevremenopodržavaloiIsmetaMujezinovića,tefranjevačkomsamostanuSvetihPetraiPavlaukojemjeĆazimimaoisvojuprvuizložbu,adanasdomaćinuoveizložbeuumjetničkojgalerijiKristianKreko-vić–gospodinugvardijanufraZdravkuAnđićuibraćifranjevcima.


VesnaHLAVAčEK

čaplje,galebovi,labudovi,sokolovi...Uz izložbu umjetničkih fotografija Ahmeta Hukića “Ptice” u Galeriji Centra za kulturu Mostar

Autorizložbe„Ptice“AhmetHukićvećgodinamaprolazistazamaivrletimaBosneiHercegovine isvihzemaljaunašemokruženju, ispisujućiobjektivomsvojekamerepohvaluljepotisvegastvorenoga,usmjeravajućisvojupažnjuosobitonamalapernatastvorenja,našeprijateljekojisetakouspješnoodupiruZemljinojteži,stremećivisina-ma;životprovodeuborbizaopstanak,brizizaobitelj,aliiuigriipjesmi…Amiih,divećiimse,samorijetkouspijevamousvemutomedostići,slijediti…Svimogućipredstavniciptičjegarodapromatrajunassastotinjakumjetničkihfoto-

grafijapostavljenihna18panoaovelijepeGalerijecentrazakulturuMostar.Vidjetćetepupavce–maleprimadoneusvečanimodorama ićubamanaglavi,

pčelaricetirkiznihlepezastihkrila,kakomarljivohranesvojemlade,sklonjeneurupe…pelikane,kakoseponosnošepureuzjezerskuobalu,pročešljavajućivodukljunom,upotrazizaplijenom…Rode,uveličanstvenomzamahu,kaodaželekrilimazagrliticijelisvijet;noprije

svegasetrudeiskazati,izvijajućisvojatijela,uzajamnuljubav,uželjidazasnujuobitelj,kojojćebitiodanidosmrti…Žarkocrveniloflamingosatvorikontrastsbjelinomlabudakojiplovimodromvode-

nompovrši,poginjućiuelegantnostidljivojkretnjiglavuivrat… Izdužene, vitkečapljeukras su vodenih staništa, lijepostBožje kreacije, u trenu

uhvaćenenanamreškanojplohijezera…Bijelosivkasti,paperjastigalebovistoje,začuđeni-naledu...tepticeMediterana

kojesuutolikonavratabilenadahnućempjesnicima,glazbenicima,dramskimpisci-ma…Najednomodpanoa,šestomporedu,uočitćetevodenepticeusvomelementu,

kakoploveileteuformacijama,ili„hodaju“,stvarajućipritomkišukapljica,povodiJa-blaničkogiVranskogjezera,simbolizirajućiradostbivanjanaovomesvijetu…fotografijepataka,kojenasosvajajuživopisnimbojamasvogaperja,snimanesui

naBunici,kodMostara,baškaoštojenašumjetnikgordebjeloglave,oštrooke,supove„uhvatio“svojimobjektivomuBlagaju,navreluBune…


Napanou9ugledatćetesokoloveijastreboveodlučnousredsređenenaizvršenjezanjih najvažnije životne zadaće –uloviti plijen…Nećetemoći zaboraviti plemenitoizvajanuglavusokola,kojivasgledaokomštoblistapoputdragogakamena,kaoniprodornepogledesova,čiježućkasteočisvijetleizmraka…Neumornoroditeljstvonadjelućeseprovlačitipoputcrvenenitikrozcijeliizložbeni

postav,paćemonaićinadrozdovekakokljukajusvojeptićečijeglaviceproviruju izšupljinadrveća...Potomćemoseobradovatinašimmalimprijateljima–vrapcima,koji,kaženamau-

tor,znajusletjetiinanjegovstolzakojimručausvomvrtuibrižljivopokupitimrvice…ilastavicama,kojesesvakezimenepogrješivovraćajuprošlogodišnjimgnijezdima,ele-gantnonasnadlijećućiusvojimglisandima,unosećiblizinomipjevomradostunašasrca,budećiuspomeneizdjetinjstva,kadasmotakoprisnoprijateljevalisnjima…Vrtnašegaumjetnikaradoposjećujudobroćudnicrvendaći i ljupkesjenice,koje

ondanijebiloteškoifotografirati…Anašesnaestompanouuočitćetepticeseliceokupljenenažicikakosespremaju

zavelikuavanturu–jesenskuseobu…Točkunaistavljapaunštojeraširiosvojprebo-gatirep,dokazujućinamkakoje,ipak,priroduteškooponašati…

***VrijemejedanekolikoriječiposvetimoiAhmetuHukiću,autoruoveizložbe,elek-

tro-inženjerukojisepreko30godinabaviplaniranjem,projektiranjemiizgradnjomelektroenergetskihmrežaisustava.PrijepetgodinajeizTuzle,ukojojjebiočlanomfotokluba,ogrankaAsocijacijezaumjetničkufotografijuuBiH,preseliouMostar.Premanjegovimriječima(razgovaralismootomeinavalovimaRadijaHercegBo-

sne,zakojiradimkaonovinarka),zanimanjezafotografijujavilosedavno,joškadajepozavršetkuosnovneškole,kaonagradu,odroditeljadobiofotoaparat„Zorki6“.Uključioseuradškolskihsekcijai,kasnije,fotoklubaTuzlaitakoušaoutajne

razvijanjacrno-bijelihnegativaipozitiva,zamačućirukeurazvijačifiksir,odkojihzna-jupožutjetiprsti,ali-uspješnosavladaozanatizrađivanjacrno-bijelihfotografija.Joštadajeizoštriookozauočavanjedetaljaipočeoizlagatiradovenaklupskimimeđu-klupskimizložbamaondašnjedržave.Nakonrazdobljaškolovanja,potomuspješnogzapošljavanja,zasnovaojeobitelj,

nasvijetsudošladjeca…Uonavremena,kadasuvideo–rekorderibilipravarijetkost,fotoaparatjebiopogodnosredstvozapraćenjerastanašihnajmlađihizdanaudan.Tadasujošuvijekcrno-bijelifilmovibilinajzastupljenijinatržištuzbogprihvatljivecije-neimogućnostiizradefotografijametodom„samsvojmajstor“-ukupaonicivlastitogstana,sčeškim„Opemusom4“,velikimplastičnimtacnamapostavljenimnastrojzapranjerublja,prisjećaseAhmet,ifotokemikinimrazvijačem„fR4“ifiksirom„ff1“.Ondajeprotutnjaonašomzemljomstrašnirat...stiglovrijemeobnove...I,opetjefotoaparat,dodajeAhmet,bionajboljesredstvozadokumentiranjestup-

njaoštećenjaelektričnihmrežaipostrojenjaiprikazivanjenjihovastanjanakonoprav-ke…Umeđuvremenujetehnologijaznatnonapredovalainatržištususepojavilidigitalni

fotoaparati,čijajecijenavećbilaprihvatljiva,adigitalnafotografija,kaomedijpogodan


zaslanje,puteme-maila,usvekrajevesvijetausveganekolikosekunda,veomabrzojepotisnulapapirnufotografijuizsvakodnevneupotrebe.SobziromnatodajezbogprirodeposlakojijeobavljaoAhmetuposljednjih15

godinaputovaopocijelojBosniiHercegovini,tijekomsvačetirigodišnjadoba,unje-museprobudilastarastrastza„slikanjem“prirodnihljepota,krajolika,ostatakadrevnihgradovaiutvrđenjarazbacanihporedputa,mostova...Stvoriojezavidnuzbirkufoto-grafija,kojujeprošlegodineponudiojavnostipodnazivom„DragamojaBiH“.Kakosedosjetiofotografiratiptice?Pticesusimbolslobodekretanja-bezgranica,

vizaidrugihograničenja...Pticesamebirajusvojastaništa;kadaihnetkouznemiri,jednostavnopromijenemjestoboravka,birajugdjećeljetovatiizimovati:lastenamdolazeuproljećedakodnasproveduljeto,alabudovisasjeveradolazeujesendaunašimkrajevimaproveduzimu,jerseunjihovimprirodnimstaništimaprekozimezale-devodotokoviijezera,pasamimtimostajuibezhrane-objašnjavaAhmet...A,zapravo,svejepočelonapadommačkanakavezsaštiglićemkojijenašau-

torobjesionaodrinuispredsvojekućeuBrankovcu.Odlučiojeosloboditiga;postaviojehraniliceudvorište,ispodsvogprozora.Tajmusetrud,ističe,vrlobrzoisplatio,jermujeumjestojedneptice,svakojutropodprozorompjevaoptičjizbor,privučenhra-nom.Urazličitovrijemedolazilisusjenica,crvendać,bučnivrapci,prolijetalesuikumre(grlice).Bilojezanimljivopromatratikakomajkepticehranemladunčad,ikakoseonivećodraslisvađajuiborezazalogaj.Počeojefotografiratiteprizoreisvesedalje,ne-kako,odvijalosamoodsebe.BoravakusunčanojHercegovini,bogatojvodotocimaijezerima(spomenimosamo

Neretvu,Bunu,Hutovo,Svitavu–svesutomjestanakojimasepticeokupljajuigdjesemogupromatratiuprirodnomambijentu)naveogajeda,uzpunopažnjeistrpljenja,pokušanapravitiinatakvimmjestimaponekulijepusnimku.No,putje,potom,Ahmetavodiodonovihdestinacija:jezeraModrackodTuzle,

ribnjakaBardačakodLaktaša,KopačkogritakodOsijeka,VranskogajezerakodBi-ogradanamoru.Bjeloglavogsupaje,kaže,prviputvidioukavezuukojemNovivalizBlagajaodgaja

parsupovapoklonjenihodšpanjolskevlade.Uželjidaihvidiisnimiuživo,zaputiosedojezeranarijeciUvac,nazapaduSrbije,

gdjeuprirodnomrezervatuživistotinjakparovaovihgospodaraneba.I,tako,kaženašAhmet,netkoidenautakmice,netkoukavane,aonsasvojomfo-

to–opremomtražipredjelenakojimaimaizgledadaćemoćividjetiifotografiratinoveptice.A,zahvaljujućinjegovomplemenitomhobiju,mivečerasuživamouovomskladu

boja,oblika,iživotneradostidivnihmalihstvorenja,našihprijatelja,ptica,iljepotipri-rodnogaozračjaukojemuoneobitavaju.Vrhobrasca


AndreašUNJIĆ

Učemujebit?Nekolicina se likovnih umjetnika ujedinila u zajedničkoj zamis-li, kojoj je bio cilj “napraviti nešto”. Početno mjesto bio im je grad Ljubuški, u kojemu su, u Duhanskoj stanici, pripremili prvu izložbu pod ovim znakovitim nazivom...

Mnogojenejasnoćauovomu,naočigled, jednostavnomupitanju.Toje jasnobu-dućidajelikovnimgledateljimanejasnozaštoumjetnicitopitaju.Kaojediniodgovornamećeimselikovnagrađauizloženimdjelima.Tojesamozakratko.Jošjednom:Učemujebit?Nekolicinaselikovnihumjetnikaujedinilauzajedničkojzamisli,kojojjejedinicilj

“napravitinešto”.PočetnomjestobilonamjegradLjubuški,ukojemusmo,uDuhan-skojstanici,pripremiliprvuizložbupodovimznakovitimnazivom.Duhanskajestanicaodabranazatojernjezinomrtviloodajedojamtamnogačirakojistršiusredištugrada.Nasnekoliko (tada sveučilištarci) odlučili smoosmisliti njezineprostorije: prozračitiustajali ignjiležnizadahunjoj.Tomujevodilanebrigamjerodavnijihodnas.Složilismosedaprostoriježelimooplemenitilikovnimdjelima,čimebismounijeliplemenitupokretačkusnagu.Toseidogodilo.Pripremilismoizložbu,pozvaliidrugesveučilištar-cedaizlažusnama.Svesmotokataloškiosmisliliiokupilidostaonihkojisusezatozanimali,čimesmoodškrinulivratagradaLjubuškogaiučiniliihmakarmalootvoreni-jimzaovakveisličnesvečanosti.Poslijesmosamodogovaralizamisao,nadopunjujućitupočetnuzamisao“obnove”,aliovajputsamojošzahtjevniju,razrađujućizamisaotakodaonaprerasteusan,sankojisanjamosvimikojiživimosumjetnošćuikojiželi-moučiniti„nešto“zaovunašuzemlju.Utomujebit.Utomubi,upravilu,trebalabitibitnašegaškolovanjanaAkademijilikovnihumjet-

nosti.Našabitjeodabrati.Našaseosobnost,kaostvaratelja,trebanapunititolikodaimaštoponuditi,predstavitijavnostikojojtrebamoprenijetidionašeduhovneljepoteitakoseboritiprotivsumornesvakodnevice,zakojujeiakademskaslikaricaDraganaNuićVučković rekla da je“pretrpanašundom ibanalnošću”.Budućidanismopolitičarinitrgovinskistručnjaci,građevinariisl.,padaseborimonamještaljkama,priopćajnimus-poredbamailigraditeljskimnacrtima,zaboljedanasisutra,našejesamoonoštoostavljatragnaplatnu,kamenu,udrvetu,nagrafičkojpločiitd..Akojetajtragdopušten,zvuči,štoviše,zvoniiodjekuje,kaonajmoćnijitenor,imijenjasvakodnevicu.Samogatrebamogledatidabismomogli“čuti”,adabismomogligledati,trebamo,zatrenutak,zastati.


ZbogtogaikažemdajeprojektUčemujebit?kaodvosjeklimač,čijajejednaoš-tricasamopočetnička,asvodisenatodačovjekstvarnozastane.Našpočetnidioposlanjajeizvrsnopogodiocilj,jersume,odprveizložbeodno-

snonajave,mnogipitali,višeputa,učemujebit?,nesvjesnidasupitanjemiodgovo-rili.Naime,onisuzastalidabisezapitali.Potaknuti suvremenoga čovjeka, koji kaomoji prijatelji, živi većinom površno,

usudilabihserećiisažeto,premajednomuuzorku,idakaotakavsamo,zasekundu-dvije,zastanedabisezapitao:-Učemujebit?-jevelikiuspjeh,jersmogaponukalidasemakarzatihnekolikominuta,dokrazmišljaopitanjuioodgovoru,uspjeliizdvojitiiznjegovesvakodnevice,kojajezaljudenašegakraja,usudilabihsereći,manje-više,ista, t.j.ubrzanakošnica.Uovomu jeprimjerunaša jedinaporukaovakvojpočetnojzamislislika,kipkaojediniklasičniizrazi.Spomenulasamvećdajetonašjediniciljidatrebabitinašjedinicilj.DrugidiooštriceodnosisenapozivgradovimauBosniiHercegovininauzdizanje

kulturenavišurazinu.Bilobipreuzetnonespomenutidaseutomunačinuželimopred-stavitiuimenašeAkademijelikovnihumjetnostinaširokomuBrijegu,kaoustanove,ipokazatigradovimauBosniiHercegovini,štojeonaiučinila.Učemujebit?-pitanjejekojenužnousebinosiimudroslovnuodrednicu,takoda

mnogiodnasvječniodgovornatopitanjetražimocijeliživot,kaoštosmatramdabinasodgovormoždaiomalovažiouduhovnomusmislu,pasejavljaonaizreka:vječnajeljepotatražiti,pasemožepretpostavitidabinasspoznajazaustavila,rastočilabinaskaoosobe,“kaovodenastitušnapapiru”,kakokažeA.Golden.Pitalismoiusputnudiliodgovore,godinudana,takodasmonakonizložbeuLju-

buškomuizložbuproširilinatridesettriizlagatelja,odkojihsmomnogitadadiplomirali.PridružilisunamseistarijikojisuučilinanašojAkademiji,bezobziranagodine,pasmo,nakonodabiraradovadekanaAkademijenaširokomuBrijeguprof.AnteKajini-ća,uspjelioplemenitiGalerijuKatarineKosačeuMostaruiGalerijuKristianaKrekovićauTuzli,galerijeuVitezuiuNovomuTravnikuapripremamoseuSarajevoiufranje-vačkugalerijunaširokomuBrijegu,ukojojnamjeravamozavršitinašposao.Kaopripremateljica,zahvaljujemsvimakojisunampomogliuovomuposlu.Biloje

lijepogledatidanekazamisaopolakoalisigurnoraste,razvijase,očitujeipovećava.Zahvaljujemskupiniljudi,bezkojihbiovajposaobiloveomateškoostvariti.Tosu:Stje-panMiloš,zagrafičkuobradbuidizajin;prof.DraganaNuićVučković,zapredgovor;prof.AnteKajinić,zaodabirradovazaizložbuuMostaru;akad.slikarJosipMijić,zadodatneprijedlogeinjihovoostvarenje,zahvaljujućikojemujeovajposaodobionaziv“ozbiljniji”.ZahvaljujemfranjevačkojgalerijinaširokomuBrijeguzaprijevozradova.Hvalasvimanašimdobročiniteljimainovinarima,kojisunaspratiliipisalioonomuštosmoradili.Hvalanašimmuzama,koječučeunamaikojebudnobodrimodaštoduljeostanubudne,padanasjošpotičunarad.


MisijanaBRKIĆMILINKOVIĆ

LučamikrokozmazemljehumskeIzložba Marina Topića u Galeriji “Centar“ pri Centru suvremene umjetnosti u Podgorici

NakonveomauspjelihmonografskihizložbiuMostaru,Dubrovniku,Splitu,ZagrebuiSarajevu,svjetlost„Zemljehumske“mostarskogaumjetnikaMarinaTopića,zabljesnulajeiucrnojGori,točnijeuPodgorici,uGaleriji„centar“.IzložbusuzajednoorganiziraliMaticahrvatskaMostaricentarsavremeneumjetnosticrneGore,podpokroviteljstvomcrnogorskogMinistarstvakulture.Bila je to,otkrivanamMarin,njegovanajujednačenija izložba– i tematski ikon-

cepcijski.Nadvadeset jednoj slici, kojesunastajaleuproteklihdvadesetakgodina,preovladavajuMarinoviomiljenimotivi–Humskikrisbaumiilidivljišipci–inačeukrascijelogaMediteranaiOblutciuNeretvi,„kotrljajućekamenje“ili„rollingstones“,kakoihumjetnikodmilanaziva.IzložbauPodgoriciobradovalameizmnogorazloga.crnaGorapoznatajekaozemlja

vrhunskihintelektualaca,vrhunskihslikara,zemljajetokojaimamnogoljubitelja,aliiveli-kihpoznavateljaumjetnosti.Uzto,podnebljeMostaraiPodgoricefaktičnojepodjednako.Koloritiovdjeiondjesuisti.Istajesvjetlostkojamitolikoznači.Idasam,umjestoZemljahumska,nazivizložbidao–ZemljacrnaGora,nitkonebiprimijetiorazliku.Prviputsamiijaovihmojihdvadesetakslikavidioutojpostavci,zajedno,jerseslikakodmenenemožedugozadržati.Uvijeksamgledaonato–gdjejekojamojaslika.Menije,zapravo,najvažnije,damojaslikazračipozitivnomenergijomimojimvibracijama….citiratćuvampjesmu–„Kamen,kršimaslina,vino,gangaNeretva…„Jajoštudodamstećakisvjetlost,ovujedinstvenuneponovljivusvjetlost,inastajuslikarskiprizoriZemljehumske.Svjetlostjeonoštovodikrozmojeslike.Tonijeobičnasvjetlost,tojekriksvjetlosti.VežućisvojeslikespodnebljemgdjejenjegovaZemljahumskaizloženaskorodo

koncaprosinca,Marinističe:Onoštojednodjeločiniumjetničkimjestduša.Isvatafilozofijaonogaštojaradimi

slikam,najboljejeobjašnjenauNjegoševoj„Lučimikrokozma“;Svakičovjekjesvemirumalom,svakojebićeprožetoduhomBožjim.štogajeodredilo,dokjesazrijevaokaočovjekikaoumjetnik?Iznenađujeodgovo-

rom.Zapravo,todaMariniznenađujeodgovorom,inijenekoiznenađenje.


OnoštojeodredilomojpoglednasmisaoživotajestromanHermanaHessea„Igrastaklenihperli“,cesarićev„Slap“ipjesmaPinkfloyda„AnotherBrickintheWall“.Tadasamijahtiobitiperla,kapuslapu,jednaciglauovommozaikukojijebožanstven.OpetćusevratitiNjegošukojije,u„Lučimikrokozma“napisao:„Dajeiskrasvjetlostporo-dila,oceansukapljesastavile,svetitvoracveličanstvomsjaji…„Dakle,sveonokakojagledamnasvijet,možestatiutatristiha.IzatosevišeradujemtojizložbiuPodgoricinegodajepostavljenaunajvećimgalerijamaNewYorka,Pariza,Tokyja...,gdjebislikevišegledalikaorobu,negokaodušu.-Uvijeknastojimraditigalerijskeformate.Takosamuspionapraviti3-4noveslike.

Zajednuslikugalerijskogformatatrebamitridošestmjeseci.Iznatešto,zahvaljujućigosp.JosipuMuselimoviću iMaticihrvatskoj,posljednjihpetgodinaradimpodesetsatidnevno.I–činimisedasamnapredovaokaoslikar,dasetajradisplatio.I,na-ravno,jabihuvijekmogaoslikAti,makakviuvjetibili,samodasusamnommojetrikraljice,mojeKatarina,MarijaiJelena(kćerkeisupruga,op.a.).Jerbeznjih,mnogotoganemasmisla…AKatarina,MarijaiJelenaponosnosustajalenaizložbi,gdjejeuprekrasnomam-

bijentuGalerije„centar“,najedanposebannačinzablistalamitskaZemljahumska….



čitaonica

JasminAGIĆ

OdavdedovječnostiNedžad Ibrišimović, El – Hidrova knjiga, autorovo izdanje, 2011.

TrigodinečekalismodaNedžadIbrišimovićnapišesvršetakpričeoVječniku,čovje-kukojisedevetputaupettisućagodinapribližismrtinarukohvat,aondajojmisterio-znoumakne,nastavljajućiživjetinoviciklusživotaupotrazizaodgovoromnasamojed-nopitanje:zaštosveokonjeganestaje,asamoonostajetrajatiuvremenu?IbrišimovićjenapisaoEl–Hidrovuknjigu,pokušavajućiokončatiživotniputVječnika,aličinisedajenjegovaneuništivaprirodabilajačačakiodspisateljskemoćinjezinatvorca.Vječnik jeoddanaprvog izdanjabiovišeod romana, to jebilaknjigaukojoj je

Ibrišimovićpokušaosažetisvasvojacjeloživotnaumjetničkastremljenja,intelektualnepreokupacijeiemotivnedvojbe.Obuhvativšiupričiolutajućembesmrtnikupovijestčo-vječanstvaigeografijusvijeta,spisateljskimpostupkomneviđenimunašojknjiževnosti,Ibrišimovićje,gledanostrogoformalno,prešaoizhvaljeneinagrađivanemodernističkefazeu literarnipostmodernizam. Izgledada jeNedžaduIbrišimovićupošlozarukomdisperzirane,nekoherentneiraštrkaneproglaseumjetničkogpostmodernizmaobjedi-nitiujednomživomiprovokativnomknjiževnomdjelu.KadazaVječnikkonstatiramodajeprovokativan,nemislimouprvomredunapežorativnuupotrebuatributakojipodra-zumijevanekuvrstupolitičkikontroverzneprovokativnosti,većprijenaneuobičajenuihrabruformalnuorganiziranostromana,kojasugeriradaromanepistemološkinapuštasigurnost svoga književnoumjetničkog žanra i preobražava seu knjigu koja neskro-mnonastoji objasniti svijet. Vječnik,u svojoj želji za totalnošću,počinjenasamompočetkuljudskepovijestiilipovijestipismenogpamćenjakolektivnogpostojanja.PričaseodtogmjestasituiranogudrevnomEgipturaširilauvremenuiprostoru, jednakoonompovijesnorealnomkaoipotpunofantastičnomiimaginarnom.Nesmije,stoga,nikogazačuditibaroknostVječnika,jertoje,činise,jedinimogućnačindasegolemagrađaromananasuvisaonačinizloži.IsprepletenošćupovijesnogifiktivnogstvorenajeuVječnikudimenzijazbivanjaradnjekojasvojupripovjednulegitimnostpodjedna-kocrpiueksploatacijihistoriografskogifiktivnognasljeđa.Srušenajegranicaizmeđupovijestiipripovijestineteoretskimzahtjevomvećkompozicijomfabuleikarakterizaci-jomglavnogprotagonistapriče.Junak,kojiuromanuimanekolikoimena,zaistaima,


postmodernističkiproklamiranu,protejskuprirodu,ali na jedan,na razinipripovijestipromatran,prirodannačin.ProtejskouAbdulahovomslučajujednostavnojeobjašnji-vo.TojenekavrstainstinktivnemimikrijekojomseAbdulahkoristidabiprikriosvojuneumirućuprirodu.ZaAbdulahovudugovječnostjednakosuzaslužničudonjegovogslučajainjegovasposobnostpotpuneasimilacijeuozračjeukomejeprinuđenboraviti.Abdulahprihvaćairacionalnučinjenicudanemožeumrijeti,dokistodobnosnagusvojeracionalnostiuprežeuočuvanjesvogaživota,svjestandabinjegovabesmrtnostipakjednom,nekako,moglaiščeznuti.El - HidrovaknjiganastavakjepričeoVječniku.formalno isadržinskimnogoje

osjetljivija.To,uprvomredu,značidajepoljenjeneintertekstualnereferentnostimno-gomanje,anjenekulturalnevezespovijesnimifiktivnimpričamačovječanstvapunooskudnije.DokjeradnjaVječnikabiladistorziranauvremenuiprostoru,uElHidrovojknjiziNedžad Ibrišimovićpriču jekondenziraonaopsegommnogomanjiprostorno-vremenskiokvir. Izuzmemo li,barna trenutak,činjenicudase fabula romanaodvijadoslovnonastranicamaknjige–rukopisnogzapisakojijesačinioEl–Hidr,akojičitaAbdulah,možemoprostimuvidomutekstromanaustvrditidasefabulaodvijanamno-gomanjehronotopanegojetobioslučajsVječnikom.Poštofabularomananijezasno-vananaputovanjuipotrazi,kaoštojebioslučajuVječniku,iprirodajunakaAbdulahaneštojeizmijenjena.Onvišenijejunakavanturističkepriče,kojiživotnespoznajeotkri-vadešifrirajućimetaforeputovanja,uspoređujućirazličiteverzijesamogasebeurazliči-timpripovjednimsituacijama,većlikmnogobližijunacimaegzistencijalističkihromanakojiobjašnjenjazaenigmesvijetapokušavajunaćiudubinamaintrospekcije.ZatoseEl–hidrovaknjiga,kojuAbdulahčita,moraprvenstvenoshvatitikaometaforajunako-vepotragezasamimsobomusamomesebi.Uranjajućiuvlastitost,AbdulahMisrisesuočavasmnogovećimopasnostimaodonihkojejesusretaonasvojimfantastičnimputovanjima.čitajućiEl–Hidrovuknjigu,shvaćadajeupravoonsamnajvećineprijateljsvojojbesmrtnosti.štodubljebudezaranjaouknjigusvogapostojanja,bivatćemuočitijedasunajvećitakmacinjegovojbesmrtnostinjegoveljudskevrline.PrvišokkojiAbdulahMisridoživinaputovanjukrozsvojusavjestisvijestjestporažavajućaspoznajadazaboravljaajeteKur’ana,dazaboravljabrojrekjata,davišenijeustanjuprisjetitisenajednostavnijegavjerskogritualakakavjeuzimanjeabdesta.Njegovoudaljavanjeodispoljivihformiislamanijeprikazbezazleneamnezije;tojeslikaukojojAbdulahMisrishvaćadagubinesamovjerushvaćenukaometafizičkusigurnostnegoimoralkojionazagovaraikojijevjerojatnojedinijamacsmislenosticijelogpostojanja.Abdulahovopostajanječovjekomnastavljenojekršenjemsvihpravilanjegoveop-

stojnosti.JošjeuVječnikuAbdulahMisrishvatiodapovezivanjesljudimapredstavljapotencijalnuopasnostnjegovojdugovječnosti,dabitekuEl–Hidrovojknjizi idejuoopasnostiodljudinapokonformuliraoujeziku:“Dobrosampaziodasenikadaničim,štobibiloveće, ilimanjeodmene,neodredim,pabilo tozvanje,stanje, ilipoložajmeđu ljudima, jer bih se time ograničio i umro.“Neki bi kritičari,možda s pravom,ovajnavodprotumačilikaoAbdulahovopriznanjedasamoputsufijskogodricanjaodovozemaljskogsvijetamožečovjekaodvestiubesmrtnost.Ali,razvojfabuleopovrgavaovakvuinterpretacijuipojednostavljujefilozofijuživotakojuAbdulahMisriotkrivauEl–Hidrovojknjizi.AbdulahMisriizbjegavaljudeneizpobudakakvajenpr.sufijskiprijezirpremaživotu,većizstrahadabi ljudimogli istrošitiživotunjemu.Zato,kadasretne


Ašaitizaljubiseunju,AbdulahMisripočinjeshvaćatineponovljivuvrijednostnestaju-ćegtrenutka.Dugovječnostjebesmislena,akoonasusprežerazlijevanježivotnihsoko-vapoljudskomtijeluiakoonamožebitisamouslučajudasečovjekodrekneužitaka,kojičinebitnjegovapostojanja.štomožebitistvarnijeivječnijeodljubavimuškarcapremaženi,pitanjejekojeAbdulahMisrisebipostavljainakoje,dokgoduživaupri-sutnostiAšait,nemaalternativnogodgovora.Ljepotaživotaotkrivaseuprolaznojvrijednostitrenutka,usentimentalnomuživanju

promatranjaprošlosti,uiznenadnojpojavizametnuteuspomene,uevokacijivremenakadaseživjelobezsustezanjaibezzadrške.Životimasmislakadaseustarostipri-sjećamodavnihdogađajaizmladosti.AbdulahMisritekčitajućiEl–Hidrovuknjiguilirovećipokatakombamasvojezatomljenesvijestiotkrivajednostavneistineživota.Nje-govadugovječnostpretvaraseuprokletstvoonogtrenutkakadashvatidasveštogačiničovjekom,sveštovoli,nestaje,samosenjegovabesmislenaodisejadakaoagonijanastavljavremenom.El–Hidrovaknjiga,zanemarimolinjenefantastičnekulise,otkrivasekaointimističkiroman,kojisebaviupravopitanjimakojasuunajdubljemnerazmjerusnjenimformalnimodređenjem.štojefabularomanavišetransponiranauirealanpro-storištosusituacijeukojimasejunakpripovijestiAbdulahMistizatječenevjerojatnije,tojenjegovapotragazafundamentalnimodgovorimapostojanjaosobnijaitragičnija.AbdulahMisrinapuštaEl–hidrovuknjigubezdajeuspioriješitidvojbekojegaproga-njajupettisućagodina,napuštajezbunjenijiinesigurniji,alizatobogatijizaosjećaje,kojejekaobesmrtniksmatraoodvišeljudskim.Usporedimo liVječnik iEl–Hidrovuknjigu,kojabi trebalabiti formalninastavak

pričeodugovjekomAbdulahuMisriju,uviđamodajeriječodvafenomenološkibitnorazličitateksta.Vječnikjemagijskairazigranapriča,gdjesekrozmetaforuprostornogputovanja razotkrivaju tajne svijeta. U Vječniku junak spoznaje kada nešto doznaje,definirasebeuvijekisamokadaseprepoznailineususretusdrugim.Putuje,slušaiučinastojećiotkritifenomensvogačudotvornogpostojanja.El–Hidrovaknjigajeme-taforajednogdrukčijegputovanja,onognakojemuseneprevalinitijedanrealanmetarprostora,akojijesloženiji,opasnijiipogibeljnijiodbilokakveavanture.Tojemetaforaputakojivodidosredištaljudskogbića,donjegovanajranjivijegainajvrednijegdijela–donjegovasrca.AbdulahMisri,čovjekkojijeobišaonajfantastičnijepredjeleljudskemašte,čitajućiEl–Hidrovuknjigu,shvatiojedajeputdoljudskogsrcadalekkolikoiputkojivodiodavdedovječnosti.


VladoVLADIĆ

KnjiževnodjelokaoUdbinaUdbaSUŠAC, Mate, Sinovi i svjedoci, Zagreb: HUM, 2010.Kulturni četvrtak u Sesvetama, 27.10.2010. (srijeda) u 1830

MateSušac(1938.,čitluk–Brotnjo)dosadajeobjelodaniopetpjesničkihknjiga,četiriprozne,knjiguaforizama,knjiguepigrama,knjigukratkihprozailegendizadjecutetrojezičnupoetsko-proznuknjigureagiranjačetrnaestoricehrvatskihknjiževnikanaratnazbivanjauHrvatskojpodnaslovom«croatia–Vukovar».Nepripadajućinikakvomknjiževnomkrugu,najvećidiovremenaprovodiukućiuSesvetskimSelima,nesklonsamopromocijama,osuđendausvojoj72.godiniživotavećidioenergijeulažeuure-đivanjeipriređivanjesvojihnagomilanihrukopisa,negoliunovostvaranje.Svenaskojigapoznajemo,nakonvišegodišnjeganagovaranja,ugodno je iznenadiopristankomnapromocijuuokviruKulturnogačetvrtkauSesvetama,štogavećgotovodesetljećevodipjesnikiprevoditeljIvanBabić.Apovodsubiledvijenovoobjavljeneknjige–Ovdječuvamja,epigrami;Sinoviisvjedoci,pripovijesti–objeuokviruizdavačkekućeHUM.DugosamgodinabioonajkojijeuSuščevustvaralaštvusamokaočitateljuživao,a

ovojeprviputdapokušavamonjemuirazmišljati.OvogaputaprijesvegaoSušcukaopripovjedaču,kaoautorupripovjedneknjigeSinoviisvjedoci,kojusukaojedinstvenujednodušnoprihvatilisvikojisusesnjomdosadasusreli.Nezatodaoknjiziinjezinuautoruodmahisvebitnokažem,negovišeda,uimemnogih,autoruizrazimpriznanje,aknjizidobrodošlicu.Gledajući dosadašnji Suščev pripovjedni opus, prisjetimo se izvrsnoga, kod nas

jedinoga,aiusvijeturijetkogaromanakojitematizirasudbinuJudeIškariotskogačo-vjekizKerijjotha(1991.).TujeipovijesniromanKnjigaoAramu(2005.),paknjigapričaSemionovognijezdo(1996.).Kaoprozaik,Sušacjeočitovaosposobnostdapripovije-daizpovijesti,aliuzvelikusklonostiobdarenostdaprošlostisuvremenostpovezujeipremošćujemudrimsentencamakaosažecimaopćeljudskoga,svevremenaiskustva.Upravojeodnosizmeđupripovjednoga(fabula,događaji,dijalozi,opisi)imudrosnogaelementa(pripovjednikontekstsažetumudruizreku)onoučemumožemopratitira-zličitostSuščevihpojedinačnihpripovjednihostvarenja,aliinjihovuuspjelost.UKnjizioAramu(2005.)mudrosnielementjeuodnosunaonajpripovjednitolikoautonomantejeposebitolikoučestao,danebibiloteškoiztogaromanaizdvojitiisastavitidobruknjigumudrihizreka.UromanučovjekizKerijjotha(1991.)zasićenostmudrosnimele-


mentomsvedenajenamjerukojaneremetipripovijedanje,aliunatočumjerenostionjeusvojojkakvoćiinabojujednakoprepoznatljiv.KnjigapričaSinoviisvjedoci(2010.)jenovostuodnosunatakvopripovijedanjeutolikoštosemudrosnielementsuzdržavaodvlastiteizričitostiizadovoljavasetimedabudeiščitanizaključenizživotnihzbivanja,postupakairazgovoralikova,izsamogapripovijedanja.Tojesamojedan,alipouzdan,pokazateljdapredsobomimamonajuspjelijeSuščevoproznodjelo.čitateljjeautentičnošćudijaloga(takodabiseSušcavrlolakomoglozamislitiikao

vrsnogadramskogapisca–zamjedba IvanaBabića) ipripovijedanjauvučenusvijetknjigetakodagubiosjećajzadistancuizmeđusvogasvijetaisvijetaokojemsepripo-vijeda.Tijekomčitanjajetoradost,kaodajeprocesčitanjaujednoiprocesstvaranja,anakoncujetožalost,štoitakvestvariimajusvojkonac.Svetokaoiskustvosumjetnič-kimdjelombivauoporbistragičnošćusvijetailjudiokojimasepripovijeda.čitanjejeuistovrijemeradostzbogblizinenečegatakovelikogakaoštojetoumjetničkodjeloitugabudućidasvakoumjetničkodjelosebegradidoticajemsaživotnomugroženosti.Radostzbogknjiževnevrijednostiovihpripovijesti(radostkaonačindaposvojimo

veličinukojunismostvorili)pomućenajeiutrenutkukadanadođesvijest,kolikonevo-lja,stupica,paiotvorenihsuprotstavljanjastojinaputupravaoveknjigedabudedionašekulturnetradicije,dauđeuškolskisustav,dasudjelujeuoblikovanjunašebuduć-nosti–itadasesamoodsebejavljapitanjezaštojeuopćenapisana?!Ukratkojnapomeniautornamkažedasuovopričeoborbizagoliživotiopstanak

usvijetukojijestoljećimapotkopavansilamasvakogazla.Tojejednaopćasentencakojajeujezgrisvakepriče,paisvakogaknjiževnogaumjetničkogadjela.Usvakomje književnomumjetničkomdjelu riječoborbi sa zlom,a za život.Nopričau svomnastankunemoženevezationokonkretno:prostorivrijeme,ljudeidogađaje.IkrozpričusaznajemodajeriječoHercegovini,ohrvatskomnarodu,adajezlokomunističkavlast,UDBA.KrozpričusaznajemozaDžanguru,šimacaJozaru,kumuAniku,Karla,šarcaitd.Povijestnamnastankaovihpriča,dakle,sugeriradajeunjihovuishodištusudbina

konkretnihljudi,određenogapovijesnogatrenutkaiodređenezemljeinaroda.Aliusve-mutomuraspoznajemoionoštobisemoglodogađatisvakomu,uvijekisvugdjepodovomkapomnebeskom–noionoštomnogiodnasznajudajesedogađalomnogima,namnogimmjestimautomistomvremenukomunizma.Takopričaojednomkonkret-nomčovjekupostajepričaomnogimkonkretnimljudima,aondaiočovjekunaprosto.Napokon,topostajepričaiovremenuukojemživimo,aliionašojbudućnosti.Kolikogod likoviovihpričabili raspoznatljivikao jednokratni, jedinstveni,konkretni

povijesniljudi,naosnovisamečinjenicedajeriječoknjiževnomdjelu,aneokroniciilimemoarima,opravdanojegovoritionjimakaoolikovimakojisuplodstvaralačkeknji-ževnekonstrukcije.Ukakvomsutočnoodnosunjihovapovijesnakonkretnostinjihovaknjiževnakonstruiranost–toznasamoautoritomožebitipredmetnaknadnihanaliza.Stogapostojivišerazinanakojimasemožemosolidariziratisovomknjigom.Razina

umjetničkogadjela, razinaopćeljudskeporuke, razinasudbinekonkretnoganaroda,vremenaiprostorairazinakonkretnih,pojedinačnihljudskihsudbina.Tujesažetanesamoumjetnička,općeljudska,moralna,metafizičkaistina–negoipovijesnaistinaokonkretnomnaroduičovjeku.Svetoovuknjigučinicjelovitimknjiževnimumjetničkimdjelom,acjelovitarecepcijamorabitispremnazaistinunasvimrazinama.


Zlo,osukobuskojimgovoriovaknjiga,pobijeđenojenaindividualnojraziniondakadasupojedincibilispremninaosviještenužrtvu.Žrtvomsuzloodsebeotklonili,izsebeistisnuliiprepriječilisenjegovuprodoruusvijet.Istojezlopobijeđenonanacio-nalnojraziniočuvanjemnacionalnesvijestiiuspostavomhrvatskedržave.Apobijeđenojenakulturnojrazini–nastankomoveknjige!Jerzlosenezadovoljavasamotimedapatnjuizazoveodmah,negonastojiiubitisvaku

voljuimogućnostdaseotojpatnjiikadauzvišenoprogovori.KadajeUDBAsasulaušarcatridesetakmetaka,ondatonijebioataksamonajednogačovjeka,nitisamonajedannarod–negoinaovuknjigu.Ališaracje«preživioijošježivijošćedugobitiživ»–kakotoupornoističeSušacnakrajupriče«Poskok».Aživjenesamoumetafizičkoj,religioznojperspektivinegoiupovijesnoj,kulturnojperspektivi.Književnodjelokaoplodljudskogaduhačinisvijetprirodeljudskiminačinjekakočovjekpobjeđujezlo.Kakobitobilo,pitaseRomanIngar-den,kadabisovogasvijetanestalasvaumjetničkadjela,sveznanstveneteorije,svipravnisustaviiustanoveidržave–bilitoidaljebioljudskisvijet?!Iakojetosamointencionalansvijetičovjeksebeznaporasvogaduhavrlolakomožeotkliznutinatragusvojuživotinjskuprirodu–čovjekdobivavoljupodnositisvenedaćeovogaživotatekkadasenalaziusvijetukojijeplodnjegovaduha,usvijetukulture.SvijetprijeinakonpojaveknjigeSinoviisvjedocizacijelovišenijeistisvijet.Sadaimamorazlogvišebitiuovomsvijetuiprolazitiovimsvije-tom.Sadaimamorazlogvišedoživjetiovajsvijetkaonašsvijet.Nesmijemo,međutim,dopustitidanaszlouvučeuprepirkusamoonjegovimpo-

vijesnimoblicimaitakonasučinislijepimzanjegovuprisutnostsadaiovdje.Akoovuknjigushvatimosamokaosvjedočanstvoopatnjamahrvatskogačovjekakojejeiza-zvaokomunizamkaopovijesnioblikzla–ondaništa, ilibaremneonobitno,nismoshvatili.MnogisukojiidanasposvudavideUDBU,alipitanjeježelelividjetizlonadjeluičovjekakojitrpiiusudelisestvariimenovatipravimimenom.Nijepravopitanje,pačakniupedagoškomsmislu,štobihjačiniodasambionamjestušarca,nego–štojačinimsadaiovdje!Danas, kadamnogi ljudi olako ostaju bez posla imnogih drugih ljudskih prava,

netkobimogaokazatiovako:UDBAjekrivaštojadanasnemamposao.Tobiunekomizvedenomsmislučakimoglobitiistina.Toštosamostaobezposlajestzlo,azlojemogućesamoodzla,dakle,zlojekrivoštosamostaobezposla.AondaizaUDBU,budućidajeoblikzla,utomizvođenjumožemorećidajekrivaštosamjaostaobezposla.Alitakorećiitakoraspravljatinebibiloništadrugodoliskrivanjeizavrlozgodnaeufemizmasamozatodasepravikrivacnikadaneprokaže,aondaisveostalo:kuka-vičluk,sudioništvoukrivnji,ravnodušnostpremažrtvi...Jer,pravopitanjeglasi:imalikrivacnekobližeime,jelitonetkotkosnamaumačekruhuistuzdjelu?!Jošjednom.Odprvorazrednogajeznačenjadasu iskustvahrvatskoganarodau

Hercegovinizakomunističkevlastistavljenaukontekstknjiževnogaumjetničkogdje-la–ukojemsusviakteristavljeninasvojemjesto.Ovajeknjiga, izmeđuostaloga, iargumentzapovijesnuistinu.Alikadabinetkopočeokoristitiovuknjigukaoargumentudnevno-političkimprepucavanjimailikaoargumentdanamjekomunizamuvijekkrivzasve–bilobičistozlorabljenjeinaknadnaideologizacijaknjigeiutolikonepravdapremanjojinjezinuautoru.Postavimonakrajuijošnekapitanja:ukojojmjerijezanapisatiovuknjigunužno

daseizbliza,iznutradoživionoočemuseunjojpiše?Kakoknjiževnikuuspijevaizraziti


suprotstavljenestrane,akonetakodakaoljudskobićeobjenosiusebi,kaokušnjuikaoborbu?!Nadođu i takveživotneokolnostiukojimačovjeknemožehtjetiništadrugodolipreživjeti.KakavbiromanosebinapisaoJudaIškariotskidajeunjemunakoncu,ipak,prevladaloopredjeljenjezaživot?Postojelitrenutciukojimajepreživjetigrijeh?JeliiUDBAimalasvojuUDBUuonimakojisukrozpatnjuiponiženjadošlidoprilikedaonjojsvjedočekaooblikuzla?Nasvatapitanjaovaknjiganudisamusebe–vjerodostojnoknjiževnoumjetničkodjelo–kaoodgovor.Odgovorkojijekolikoistino-santolikoispasonosan.OnastrpljivostibezinteresnostkojomjeSušacovuknjigunapisao,morabitiinaša

strpljivostkadainzistiramonapravuoveknjigedaoblikujenašživot.Moramosepomiri-tistimdaminećemoudruštveno-povijesnimkoordinatamaugledatikaoostvarenonajživotpremakojemnassvojimsmislomovaknjigaupućuje.Kaoštosuimnogiljudiizovihpričasvojživotproživjelisukladnosvojojsavjesti,nepitajućise,hoćeliikadadoćinetkopoputMateSušcadatonjihovoživotnopregnućeovjekovječi–takoimimoramosvečinitikaodaćesovomknjigomsvebitikakotreba,makarnikadainebilo.Budućidaovaknjiga,kakosamvećistaknuo,govorioonomeštojekaosadržaj

ljudskogaiskustvanesamobilo,negoijestinećeprestatibitiuvremenimakojanado-laze–onajenašapopudbinakojaunasulijevanadudaćemokrozbudućnostimativoljuproćiidaćemo,prošavšikroznju,kaoljudiostatičitavi.

UKobiljakustudeni2010.


fabijanLOVRIĆ

RezanješirineBilić, Mario: Prološko blago, Zavičajna udruga Proložana u Zagrebu „Sv. Mihovil“; Zagreb, 2009.

Odmahsemožerećikakosuovodjelazgusnuteumjetničke,idejno-estetskelje-pote koja duboko zasijeca čitateljevu intimu, pronalazi u njoj osjećaje ugode koječitateljusvajainosipoputskrivenihmoćikojegaopominjunablizinuskladazavičaja.Ovdjejezavičajkolijevka,beša,kakotepajutete,bakeiraznježenemajke.Ovdjesusudbine,psihologijeosoba,odabiriživotnihciljeva,skriveniporivikojenampjesnikrazotkrivačistoćomkojagovorisamobitno.Ovdjenemaopisneširine.Onajeodre-zana,poputzrelogavoćaodstabla.Alinikakodajojseneodredipripadnost,soč-nost,zemljopisnopodrijetlo,klimatskiugođaj,slastpodnebljakojemupripadasvomsnagomodredica.Ikavski idiom,prepoznatljivprvimsemiotičkimuvidomusamomnaslovu„malena

mista srcamoga“, određuju i toponim Imotske krajine, a sve ono što je krug bliže,Proložacje.Proložacjeipjesnikovodjetinjstvo,prvespoznajeiprvaotkrića,prveza-čudnostiiprvaočuđenjaodsvijetastvarnostikojemusenadrukčijinačin,pjesnički,želiizrećiljepotaonogaštoznajuilištotekotkrivaju:„Minakuli,akulavisoko./Gledašskule–zaboliteoko./Minakuli,akakoskule?/Prisloniskale,Đule!Đuuuleee!!!(9.str.).Ovaposljednjariječ,ovajuzvik,ključnoodređuje,aliiusložujeslojevitoznačenjeriječi.Možetobitidjevojče, ljubavkojudoziva?Možetobitipovijesni imitskiokviroposjedukojiodređuje topovskođule?Možebiti iopomena,upozorenjedasenetkoskloni?Možetobitisamoglasonogakojiočekujeeho?Ilijetoantifonskiglaskojinamgovori,ikojisamoutomtrenutkurazumijemo,kojipročišćavanutrinuiskojimzadovolj-noodlazimounovaiskustva?Oslobođenviška,sokolzadivljujućepodnosisvojutežinu,prilagođavajepotreba-

manenadmašnoglovca.BilićsokoletomnadPrološcomlapidarnouprizorujeljuvenetrenutkenezaborava.On,kojijedušomisrcemubitku,ostvarujenesvakidašnjusimbi-ozudrevnihznanostikrozpjesničkidar.TajdarImotedonosiosebujnostpjesničkogaumijećadamalimformamaostvarivelikaidejnaiestetskarješenja.Želećipokazatisvezanimljivetoponime,antropološki,krozsuodnossčovjekom,oncijepajezgruatomaifizijsko-fuzijskimučinkomreževišak,oslobađasetežinesuvišnihriječiiponovnonaszadivljuje:„Premanebunapetiluk:Mandićakuk“(11.str.).Toponimasemožedodatiantropološkikarakter,jernisusamopojašnjeniarhitekturno,fortifikacijskinegoiživot-no-uporabljivimprostorimasodlikamaljudskogdjelovanja isuživota,kaošto je tou


pjesmama:Velikamostina(12.str.)iMalamostina(13.str.):„SadćeuMostinuNikicaMikuljačin./EtoiIvkeKljakine.(12.str.).Vidljivojekakosuprirodnifenomeniiprirodnepotrebeuuskojvezisodređenimdogađajima, ljudskimpotrebamakoježivotznače.Jasnojedadvojesuprotnogspolatražejednodrugoidaimjeprostorpribježište,tre-nutakstrastiuosami.Bilićtočininenametljivo,gotovokaoslučajansusretkupačaljeti,aliispodsekrijesmisao.Pokazivanjehrabrostijesvojevrsnonadmetanjeuprimatima,udokazivanju sposobnosti u kojoj,posebiceumlađimgodinama, (žene)djevojčiceprednjače.Slažućivitraždjetinjstvaljepotomurođenemuikavice,izabirenajraznovrsnijestaklo

kakobisvjetlostoplemenilaraskošboja.Svesutobiseridjetinjstva,svesuto topo-nimi,pabircikojisudubokoostavili tragupjesnikovojnutrini,aon imsadauzvraćamudrošćuiskustvenihnaplavina,dajeimnoviživotiuvodiihuvječnost.Gdjegodjestaladječakovastopa,ostaojezlatnitragbezbrižnosti,igre,zadovoljstva,radostikojasepamti ikojazebezavječnošću:„Močilo:ditinjstvanašegaluka./Močilo:pruženaruka.“(15.str.)Idejnarješenjasuoptimalnaizadovoljavajusvimpotrebamapjesničkogadiskurza:

„PostranjeiProložacspaja./Dočikagoste,alineprosi./Mostneoduzima,negonaszbraja/ipoljupceSuvajeusrcunosi.“(Most,16.str.),ili:„Kadpopustiziminebeskabrana,/drvljeikamenjeSuvajanosi./Žilujojprisiklaričičkabrana,/kapodnjeostalaumojojkosi.../.“(Suvaja,17.str.)Odrastanjeuslobodizavičajnogokružja,zagrljajubezbrižnihigaraiprvihiskustava

srećeiboliodkojihsesamosrećapamti,zlatnesunitiovogpjesničkogtkanja.Kolikogodreklikakonamjegotovosvepoznato,ipakjenovo,ipakjeosobnodoživljenoipje-sničkimumijećemuprizorenouformupjesme.Poetikajetometrakojištimlje,metrakojisukladnorječničkombogatstvuoslobađarimudazabljesne,iskočiizprisileizabljesneskladom,bilodase radiočetverostihovima ili šesterostihovima,što jeversifikacijskiobujampjesmauovojknjizi.Sociološke temesu rjeđe,alinemanjeuspješne: „Rukesežulje.čeloseznoji.

/Udovitrnujernisusvoji./Grumenčićzemlje.Dostinestina./Kolikomukezačašuvina!“(čanjavice,22.str.).Ovabisernaniska,brušenanajistančanijimmajstorstvom,umiljatosemaziokobo-

gomolja,vinograda,kamenihsuhozidina,koritomrijeka,mostovimai ispodmostova,selomikrozpotrebeljudi,krozdomoljubljeičovjekoljubljespramprvogkrugaodra-stanja,djetinjstvauPrološcu.Poneštoodtogatolikoizgledasvježekaodajevraćenauravremenskihdistanci,aponekesuvidljivaperspektivadrukčijegrakursa,udaljenostikojačeznutljivoosjećaljubav,onugorljivuljubavudaljenostiodljepotekojuprouzročiživotinjegovepotrebe,njegovegibljivostiinepredvidljivosti:„Konjivršužito.Nikolaihsteže./Ilitoseznojikolikojevruće./štomezatoguvnotakosnažnoveže?/Nebiznadanisamotišaodkuće.“(Bilićaguvno,27.str.)Posljednjihnekolikopjesmaprvogaciklusa„Malenamistasrcamoga“,naslonjene

sunadruženjeumjesnojkavani.Bohemijaopskrbljujepjesmudetaljimaislikamado-gađajaidoživljajamještanakaonečimobičnim,redovnim,životnimdotemjeredaježivotkavaneredovanslijeduživotumještana,određendruštvenistandardpounaprijedodređenimulogama:„Nediljasveta.Ranopopodne./Nazemljunebopaloodtuge./Ručasi.Vinotiiopetvodne./Neka.JermorešidžabekodGrge.“(KodGrge,33.str.)


Drugidio jeposvećen ljudima,dragimosobama, „Dragi ljudi“, slikajućiosobineznakovitezanjihovoponašanje.Običnisutoljudi,tolikoobičniitolikoprepoznatljiviposvojojobičnostidaihmještanipamtepokarakternimcrtamaobičnosti.Nekisuguslari,nekisutolikodobridaćeihobgrlitikraljevstvonebesko,nekinosevelikoljudskosrceitopluljudskupriču,anekiblagorodniuposlukojiobavljaju:„Navrnijosmokvu.Navr-nijokrušku./Mirišesmokva.Mirišekruška./Uvrtupridkućom,uladu,podsmokvomikruškom,/mirišenjegovaduša.“(Marinškampin,41.str.)Nisusviživotibezmuke,beztežinekrižaigorkogausuda.Odslatkoćevečernjeg

vinagorkojejutro!Idealiponekadodveduusanoslobodiizkojegasenikadanepro-budimo:„Ustaškisatnik.Hrvatski ratnik. /Vodiosatnije ibiobojeve. /Vodiovodove,vodiorojeve./MariborMiškavećdugoskriva./Miškovamladostukrvipliva...“(MiškoGrabovac,46.str.)TeškajeImotskakrajina.Stisnutaizmeđubolainesvakidašnjegsmislazasatiru,za

humorkojigrizedosuza,doljuskogvjerovanjauriječičestitost,aliirazbibrigeibe-skrajnogveseljaidugihsjedeljkiuzvinoizanimljivrazgovor:„Rođenigovornik.Rođenivođa./Družinakruži.Bukarakruži./Odkućedokuće.Odkominadokomina./Svimnazemljimir,veselje...“.(MilanGrančićov,53.str.)Veomabitnesuidjelatnostikojimaljudiostvarujumaterijalnustabilnost,aliigovore

ozanimanjimakojatojesuiukojimaneprevladavamaterijalniučinak,negoljudskostostajeiznad.Usemiotičkomkomešanjuodnosapojavljujesefilozofijaživota,pojavljujeseprošlo,sadašnjeibudućeuuspostavibitkaizkojegaizrastamoralnavertikalačovje-ka:„Potkiva,otkiva,raskiva.Kova./Zlatneruke,vatrauprsima./Mojkrsnikum.Ačijinije?/Ćuća:munjakojajerazgorilaviganj.“(Ćuća,55.str.)Protočnostnekihpjesama jebliskanarodnimposkočicamanesumnjive trajnosti i

arhetipskeljepote:„SvakasrićaunašegIkića./Otrat,dotratnastotinevrića./Ikiććetiprominitiulje./ Ikiććetipomilovatžulje.“(IkićMandarić,56.str.)Radišnostnikadanijebilaupitna.OdlikajetosvihljudiizPrološca,izImote;radišnost,snalažljivost,vjerauzadanuriječ,širinadušeijasancilj.Imajućicilj, izvlačilisunesvakidašnjuupornostisnagukakobigaostvarili:„Snagamubila,koSamsonu,ukosi./Srcemukucalourukama./Ljubavmubilauočima./Prijateljibrat./MojprijateljVlade.MojbratVlade./GospodinovprijateljVlade.GospodinovbratVlade.“(VladeGrabovacTučić,63.str.)Ovajpjesničkikrugpotvrđujevećranijuzrelost,pjesničkuzrelostMarijaBilića,svr-

stavajućiinjegasamogaunaslovpjesničkezbirke„Prološkoblago“,kaojedinstvenuumjetničku,književnuvrijednost.Samimtimustvrđujemkakoseradiopjesnikučijakratkaformaulaziuvrhhrvatskesuvremeneknjiževnosti.

Knin,7.Prosinca2009.Ponedjeljak,01:53sati.


LjubomirRADOVANčEVIĆ

Djetinjomzaigranostiponireudubine(Aurelio Buletti, Osorna nepostojanost radosti, izd. Felsina, Zagreb 2010. Preveo s talijanskog izvornika Tvrtko Klarić, Biblioteka Rabarbara, Knjiga 2, str. 128, naslov-nica u boji: Karina Sladović: Čekanje zore (1998.), biografija i fotografija autora)

AurelioBuletti(Giubiasco,1946.)švicarskijepjesnikitalofonogpodručja.Poetajetojednostavan,lakorazumljiviempatičan,aopetdalekoodsvakebanalnosti;profinjenje,suptilan,lirskisentimentalan,subjektivan,originalan.Izbjegavasvehermetizamskemodernitete,mainstreame,kao i trivijalnedosjetke, trendoveneprati.Samodoneklesličanklasicima,utiresvojputslijedećirafinmanisimplificiranostzena,normalnoguhaikuima,kojimaje(nepoformi5–7–5)donekleisličan.Pregnantnost,konciznost,lišavanjesvegasuvišnogapratiseizpjesmeupjesmu.Ostajesamoononasušnopo-trebno.Napisaojepjesmeodsamodvastiha(Cestom,Treptaj,Pojašnjenje,Pojednostavlje-

nje,Neizbježno,Susret,Alternativa,Razmjer,Izbježive oprečnosti),čaksjednimstihom:Sunce, nestalna zvijezda(Pesimizam).Aiostalesumahomkratkihoblika,alineikratkadahaiduha.Autorvodiračunaolikovnom,simetričnomizgledupjesama.Unosiilatinskerečeni-

ce(Deo optimo minimo dicatum).KnjigujepreveopoznatiprevoditeljstalijanskogaTvrtkoKlarić.filozofičnostovepoezijeprobijaukratkimdefinicijama,aiinače.Izvrsnakolorirana,akvareliranagrafikamladeiuspješnezagrebačkeslikariceKarine

SladovićČekanje zore(1998.),selementimaanimalistikeipodmorja(štojeslikaričinainačeomiljenatema),krasilijepoopremljenuovuknjigumanjegaformata.Pjesnikduhovitokoristiantropomorfiziranapitanjapsihologijskihdosjetki,kakvihsu

punednevnenovine,dabisklopiopjesmu(Test).Nadreal(istič)ni sklopovi, uz druge komponente, pridonose modernom suzvučju

pjesme.Iakose jednapjesmazoveUstrajnost rima, svesupjesmepisaneslobodnimsti-

hom.StvarnoskromanisamozatajanpjesnikAurelioBulettikaže:Mimanjipjensici/mr-

šavi smo i smjerni: /dohvatimopokojimrvičak života /pastidljivoprebirempocitri(Potvrda).


Autorneprezaninezazireodupotrebeneobičnihriječiuneobičnomkontekstu.Savmujevokabularraspoloživ,napladnju,ariječibiraoprezno,in dosis refractis, cum grano salis,nakapaljku,samouopravdanojfunkciji.Osamojsudbiniisamostalnomživotuštogaimajuriječi,pjesniktakođerpiše(Mla-

denke,Suparništvo,Kapa dolje!,Memento,Sram).Antičkefilozofskeelementekoristiudefiniranju–oslikavanjumladihistarihpjesnika

(Pojednostavljenje).ZbirkaOsorna nepostojanost radosti (naslovasociranaonajMilanaKundereNe-

podnošljiva lakoća postojanja, podijeljena je na četiri ciklusa, kao kvadrifolium:Nije svaka začudnost bezglasna,Osorna nepostojanost radosti,Makar i u skromnoj jasnoći bivanja,Stari porok sažetoga pisanja.Uposljednjemsetretirasamasuštinapisanja(pjesme),poetskaanalizapoložaja,

mjesta,funkcije,sudberiječi;otehnici,ozanatu,pjesniknjimsamimulaziubitpoetsketvorbeitvari…

Osorna nepostojanost radosti(2005.)Bulettijevajepetazbirka.Ovajšvicaractalijan-skogaknjiževnogizrazapišelako,igrajućiseinfantilno,uživajućiutome,aistodobnoponireudubinu,kaoštobitransakcijskaanalizarekla:egostanje–„maliprofesor“.


AtifKUJUNDŽIĆ

DarikomuniciranjesasuvremenošćukaomjeraspoznajeMiljenko Buhač: U MOSTAR AKO KRENEŠ ili MOJA K/R/AMP/F, Priče. 2010.

Darovitost umjetnika najbolje semjeri komuniciranjem sa suvremenošću. Suvre-

menostpostavljapitanja,umjetnikiznultepozicijeodgovarakaoosobazatečenapita-njem.Umjetnikiliimailinemaštoreći,štojestvardara,znanjailiduha–svejedno.Uovomprimjeru,primjeruiknjiziMiljenkaBuhača,stvarjeisloženija:Miljenkoodgovarazahtjevnomknjiževnomiproznomformom–kratkompričom.Nultapozicija,pritom,de-finiračinjenicudasuisprednepripremljenogautorapitanjaistvarnosniizazovi.Moželito,ikako,datiumjetnostukrajnjemishodu?Moželiseumjetnošćuspojititaraspucalakoraživotaistvarnosti,nasiljailjubavi,znanjaineznanja?Životaismrti?Učinitiživotdominantomtrenutkaivremena,općenito?Izgleda,MiljenkoBuhačjevišenegovirtu-oztezahtjevnediscipline,vještineimogućnosti,daunjegovomtekstusvefunkcioniralegeartis!

***NalijepnačinMiljenkoBuhačpodsjećanasnaosobnemogućnostistvarnespisa-

teljske invencije.Njegova rečenica ikarakterističan jezikpršte lucidnostima iobiljemduha,usvakomtrenutku.Svakaslikanosisveelementeiaspekteodraženogsvjetla,njegovaprozaiduhsuustalnomključanjumeđusobnihsmislovaiznačenjadonepro-hodnostikoju,uistinu,nosiživot.Dakle,riječjeosvojevrsnomobiljukojeBuhačsvojompričomsvodinamjeru ioblikujekaoveomazanimljivknjiževni tekstukojemse– inmiror–vidiiogledanepatvoren,ponekadrezigniranživot.Stilskigledano,MiljenkoBuhačjeodnjegovaoosobennjegovojpriorodiidarupri-

mjerenstil – svojimnačinomživota, spisateljskim iskustvomkarakterističnomsintak-som–bivainstancomkojojsetrebamoobratitizaspoznaju.Ničemusenijeizmicao,nikogainištanijepodcjenjivao,alisvemujeznaoodreditimjestoimjeruadaživotuostaneblizak.Stvaranibistar.Kuražan.


***MiljenkoBuhačispisujesvojuprozubezuzletaipadova,jednakožovijalnoizdušno,

ravnokrozcijelitekst.Taokolnostozbiljnoupozoravanazrelostautorainjegovpouz-danosjećajzatežinuriječiiživotnismisao,nanjegovuvitalnuodgovornostpremajezi-kuinarativu,bezčeganemapisca,štoje,zapravo,osnovaodlikaistinskogspisatelja,umjetnikakojićetoštoželi–sazdati–izgraditiodriječi.Zapravo,najfascinantnijaodlikaoveprozejestBuhačevodnospremajeziku.Saču-

vatiirazvititajodnosdomjereukojojikakvojmjerigakoristiMiljenkoBuhač–ijestnajtežaspisateljskastvar,tojekaobitičovjekipticaistodobno.Komunicirajućipopo-trebianalitičnoisintetično,Buhačpostižeefekteizvanredneknjiževnoestetskevitalnostiosobnogteksta.

***SameBuhačevepričeopstajukaograničnamjestaljudskihživotaismrti,čovjekova

bitiilinebiti.Jednakoumiruiratu.Istoprevozećimrtvogprekoeuropaskihgranicaiis-pijajućipićaspogledomnapoželjnukonobaricu.Buhačjeodonihneuništivihduhovakojicjelokupnookruženjepokrećunakomunikaciju,akomunikacijajeinajvišizadatakinajvišismisaokulture,atakoitekstakaokulturnoikomunikacijskogpredloška.Skoro,pajedovoljansamnaslovknjigedashvatimocijelustvar:UMOSTARAKOKRENEš/Ili:MOJK/R/AMP/f/Riječiserazlažuipucajupošavovimasvihmogućihsmislovaiznače-nja,atoječistpjesničkiiodBogadatdar.SamomogupretpostavitidaMiljenkoBuhačtoštopišejošintenzivniježivi,pamiježaoštosenepoznajemoosobno,jerposjedujeenergijukojaotvarapotencijaleitobibilaizvrsnaprovjerazamene,osobno.Dakako,otvoreno i neskriveno /što je u izvjesnojmjeri uvijek rizično i primljeno s rezervom/Buhačgovoriobezbrojstvarikojenasneporecivoiantropološkigledanodefinirajuumikroimakrosmislu.

***PunostvariusvomtekstuBuhačrješavaizboromimenazasvojelikoveikoristeći

seslengom:Buldožder/sdvad/,Pometina,Smrdoljub,Guza,Bilder,šiljkut,Drnč,Va-nesa,Uskotračna,Predator,Ćoruša,Mlaćenica,Mrcina,Zakoljnjikov,Leši,Kukumav-ko,Milovino...što je istodobnoiprodubljenakarakterizacijanjegovih likova.Pričesunatopljeneduhomsuvremenosti,sočnimdijalozima,rezignacijamaiinatima,minulimratom,niskomcijenomživotaietikenajednosstraniinevjerojatnimhumanizomomkojinalazimonadnuljudskihpojava,kodkojihtonebismoočekivali,patekstoviupozora-vajunazloukojesunarodigurnutiibezrazložno,primitivnobačeni,ljudisedovijajunanevjerojatnenačinedabiljudskiizašlinakrajsneljudskimnedaćama.Naime,onamajeriječ.

***Dakako,MiljenkoBuhačnije tek imence i zvjezdicananašemknjiževnomnebu,

riječjeoozbiljnomčovjekuipiscukojimožedatiipunoviše.Nadajmosedatouistinuhoće.Jer,tekstjejedinoistinskoogledalozaljudskolice.Tujepunoružnogkoježelimoučiniti lijepim.MiljenkoBuhačnudinamprilikudaseopravdamo,dapokažemosvojljudskilik.JerMiljenkojeprepoznaonašljudskiproblem.Onnezaziredavećunaslov


knjigeinkorporiraMeinKampf!Tojezastrašujućedruštvenaokolnostkojamutospunorazlogaopravdava!Njegovasvijestdajenacifašizamosnovnaovovremenaodlikapo-uzdanjeindikatordasmopromašilistvarnost.Buhačimaizvrsnumjeru,dakakoidobruoptiku:dajeneljudskolicefašizmanašastvarnostskojomneumijemoizaćinakraj.OsimsvegaBuhačevaprozaotvaranoveprostoreknjiževnojumjetnostiopćenito,

kaoikulturnojkomunikaciji.Pouzdano.Ovihšestpričanosevišenegoštobimoglapri-mitiopsežnastudija.Buhačotkrivaslabaijakamjestasvojihlikova,propuštaživotkrozgustosito,stihovimaMojježivotpričabezgranicaspomenutćeiTošetaProeskog,iuočitisuzunalicukonobarice,aliinagovijestitinašukarakterističnupoetikumelankolije–štobirekaoteoretičarDavorBeganović.

Listopada,annoDominni,2010.


MirašUBAšIĆ

PoezijakaomirazčitateljuMartina Džoić: Miraz besanih noći, Centar za kulturu Orašje, 2010.

Odprveknjigenaoraškompodručjuispisaneženskimlirskimrukopisom,MolitveLjerkeMikić (1998.), stižemodo osme autorice i stihozbirkeMartineDžoić –Mirazbesanihnoći.Urazdobljuod2002.oglasilesusepoetskimprvijencima:AnicaMiše-tić(Razigranepčelice2002.),IvankaNadarević(Stazamamladosti2003.),Mirašokić(Zašto2003.),MarijanaDominković(Biseriizbure2005.)iNadaRukavina(Moćnade2009.).MartinaDžoićjeposljednjaunizuhrabrihspisateljicakojesusedrznuleućiumuškiprostorpisanja,osvojenznatnoranije.„Pjesmajenijemairazasutaljubavriječi“(Pjesma),pišeMartinaupetnaestojgodini

životadabidesetakgodinakasnijeizreklasbolnimkrikom–„BojimsedaćeizmeneizaćiNIšTA.“(Mojistihovipraznozureupapir,apapirzjapiprazan.)U timstihovima iskazala jemukuodrastanja,sazrijevanja istvaranja,ukojimase

čestogubimo,poništavamoiobnavljamodoslovce izpepela, izkrhotinarazlomljenenade.Sdaromživotailjubaviprimamoinemilidarsmrti.Spoznajaprolaznostiinepre-stanogprožimanjaživljenja iumiranjaoblikuje i tragičnusvijesto ljubavi,najljepšeminajsmislenijemrazlogunašegpostojanja. Ikad jeuzvraćena, ikad jevelika, ljubavpodliježezakonimaprolaskakrozvrijeme,imasvojpočetak,rast,vrhunacisvršetak.Akoljudiostanuzajedno,pretvaraseusuživot,prijateljstvo,razumijevanjeilinekodru-goime.MartinaDžoićtoosjećapasunjeziniranisonetistihoviutjehe,tuge,bola,čežnje.VećprviciklusZVIJEZDESUDALEKIIZGUBLJENISVJETOVIotkrivanammladui

uplašenudjevojkuspitanjimaoživotu,smrtiiljubavi.

„Oblaci,slutnje,kišainevera,ljubavseboji,smrtnavratimastoji,nematebe,meninijenedjelja“(Nedjelja)

UdrugomciklusuMRAKSEMIJEšASBOLI IPOLAKOPADAupoznajemoprvaljubavnarazočaranja.


„Itićešbitirazrušenpoputmene,kadshvatišuzaludnostljubaviMOJEITVOJE“(Mojeitvoje)

TrećiciklusŽIVOTJEIGRA,ZARNE?dovodiprednasoptimizamiradostkaonaj-hrabrijiživotnistav.

„Želimjošdaživim,idajemiprimam.Naklaviruvremenaželimjošdasviram.“(Paživotjeigra,zarne?

Stihovipjesmenaslovniceciklusapotvrđujukakosmoporedsvihstrahova,tjeskobaiupitnikazaljubljeniuživot,otvorenizarizikgubitkaidobitka.SREĆAJESAMOBESPOMOĆNITALAcMAšTEnaslovječetvrtogdijelaukojem

pjesnikinjaspoznajenepravednost,prevrtljivostirelativnostsrećekojačestoprebivaumašti,usnovima,odgurnutaodjave.

„Samosumepreplaviletvojerukenoćasineopiremsenjima.Puštamdametaknu,dodirnu,zagrle,pomiluju,golicaju,štipnu,zaboleiodgurnu.“(Rukeiliminismoništa)

Puninaljubavirazumijeibol,odbacivanje,svršetak,nepovratak.Rastanci,odlasci,nemirenja,sastavnicesuiljubaviiživota.NAMOJIMSUcESTAMAPOčEcIRATASVJETOVApetijeciklusukojempjesniki-

njasneubičajenomzrelošćuzasvojegodineprogovaraosmrti.

„Punosutogaprobdjevenenoćidonijelesasobom:neisplatividugbeskrajnogstraha,velikiračuntjeskobeisive,teškestihove.Mirazbesanihnoći.--------------------------------Zaručenasamzasmrt.“(Mirazbesanihnoći)

MOJEZAVJESESUKROJENEODčIPKEIINATAkaženamšesticiklus.


„Tusamkadakaonastarim,prkosnim,vremenomrazrušenimkućama,polakoipažljivomojimpjesmamaotvorišvrata,jermojepjesmesuprozoriudavnozaboravljenovrijeme,amojezavjesesukrojeneodčipkeiinata.“(Neobična)

Ukrugurađanja iumiranjaostajunamsamokratkenitisna,čipkamašte iveloviponosa,inataihrabrostidasesuočimoskrugomsvakognovogdanaisvladamopro-turječjasvojegživljenja,jersdaromživotapronosimokrozsvojedaneitjeskobnidarsmrti.Samoljubavmožepomirititedvijeobale.KaomirazdarujenamMartinaDžoićsvojuknjiguiunosisvojestihoveuzajednicu

ljubiteljapoezijedabismouvremenuposvećenomknjiziznalikakosvatkoodnaspro-pitkujesvojunutrinuitražiodogovore.


LjiljanaTADIĆ

Iztrulihočiju,očijubezzjenaNenaviklost duše, Joso Živković, HKD „Napredak“, Zagreb-Orašje, 2003.

Akopostojiispisgdjesemožesamoraspravljati,abitisudacisebiisvojemusen-timentu,auzsvetoobrazlagatisiuautoreferencijalnojdimenzijidvojbuosmisluegzi-stiranjakad,akoipoštosviiznevjere,ondajetozasigurnostihovnakonstrukcija,kojavještoistomzapitanikuodgovaradamožda,paiunatočsvemu,postoji„sutrausamoćipunojgrijehaizemljaneslutnje“!Takosubjektnimaloškrtoobjelodanjujesvojnutarnjiprijezir,aliinastambučestica

poluoptimističnihnadauzapitanosti ipercepcijiMoždakaokupoleukojojsezrcaleunutarnjipadovi ilipaksitnepobjedekojegaje ihranetaj istipoluoptimizam.Trulostnoći jeposveosvježavajućametaforičnaskica,mokra, tamna i troma,akad tenoćiuvelikosličejednadrugoj,tosepreslikavainadušukojatronulaosluškujejošsamootkucajestarinskogasata.Ta tik-takperspektivaodražava jednuvrstu„arhivske indi-vidualneboli“pohranjenedubokoubićesubjektakojeovaploćujeprazninu iznutra iprazninudoba.To jesvjesnostanjeosamljenostikojapriziva ičeznezanečijomna-zočnostiakojaćeimatitakveočidaseunjihzagledakaodasuvlastite,„prosteibezzjena“.Noćjetrenutačnanastambazadovoljstvaiznutrakadsesežeuuniverzalnostipitanjejeliporedaktakavzbogsamogakozmosailizbogpojedincainjegovežrtvečijajepozicioniranostvećupečatljivtragnapisanihsubjektivnihformiilisamopokušajazaistomtomnapisanošću.Zaviritizemljiuutrobuovdjeznačividjetinjenunagosttolikoitolikudaistapostanei

previšeabezdodirapojilištanadekojegubinevinostičijisepelindjevojačkeputilaga-noašutljivoosipa.Dušatupostajegnijezdomraka,tojeopasnotlo,ititrajpoljuljanostiuvijekiznađenačinbijega,ukolikovoljanadvladavaraskorakizmeđupredajeiliborbezatuoptikukojaurađauvijeknekimzrelimplodom.Plodkaoiskustvotrudnihgodinaioformljenostsuženogapogledanaživotistazenakojeonzapravoupućuje.


Kadsamprviputzaviriozemljiuutrobuividiojegolu,pojilištamojihnadaizgubilasudjevičanstvoidušaumalonijepostalagnijezdomraka.(…)(Spoznaja)

Groteskneslikepupanjatrnjausubjektuovdjesuizraztogmučnogmraka,aližute

maglenoćiseprihvaćaju,čakparadoksalnoivole,onesuprigušenostintimeusvomeJa,seobaizvanjskihdodirasosmijehomkojićeurodititekkadtrnjepustisvojcvat.Dotada,„samotugakapljeukoraku,uočima,udahu,svuda“.PjesmaRastdodnaimamisaono-inverzivnuperspektivu,paddonosiuspon,raste

sedodna,bitinajmanjiznačividjetisve,isdnapogledsvrnutidasevidikakojedo-lje:

Sveštonižepadamsvesamveći,akadporastemdodnapodignutćupogleddavidimkakojedolje.(Rastdodna)

Uovojpeozijinema(skoro)ništaodosmijeha,razdraganogdarivanjasuncu;ovosustihoviohijerarhijiboli,margineskoje je„pogleddubljia ljepši“,pozicioniranostsubjektaudomašajuvlastiteosviještenostiopripadanjusvijetuversaiustoličenjuboliunjemu.Ovosuversioodmaknućuodsvegaonogaštonezbunjujeadonosimir,sa-mokontroluaoporojeiskustvoživota.Takomnogolakšedisajniputeviduhasubjektapronalazevlastitiputdonutarnjeravnoteže,umne,intelektualneiemotivne.Tajputjesamotan,osamljen,alijelijepiindividualanizborkojiupotpunjujeprizorosebistvarno-mekaoonomekojinebježiodsamesebenitijutarnjegodrazauzrcalu.Jer,nemožeseizbjećijutrosvlastitimodrazomuzrcalu!


LidijaPAVLOVIĆGRGIĆ

BlistaviprstennarucipjesnikinjeSonja Jurić, Nevidljivi prsten, Synopsis, Sarajevo – Zagreb, 2009.

ONevidljivomprstenu,drugojknjiziiprvojsamostalnojzbircipjesamaSonjeJurić,srazlogomseuposljednjevrijememnogopisalo.Višejeautorakritikaiosvrtaocijenilonjezinrad,aiznjihovihsuperaraslisamosuperlativi.Zaštojetotako,znajusvionikojisuistražilisadržajizaspomenutognaslova.Ovaknjigaobjavljena2009.usarajevsko-zagrebačkojnakladiSynopsisauokvirujeuspješnipoetskiangažmanmladeautoricekoja pjesme ranije predstavila u koautorskoj knjizi Let u TROstihu (DHKHBMostar2008.),brojnimpoznatimčasopisimauBosniiHercegoviniiHrvatskoj,tekrozmnogenastupenauglednimknjiževnimmanifestacijama,anekesujojpjesmeiprepjevanenaengleski,njemačkiislovenski,pajetakopostaladostupnaičitateljimadrugihgovornihpodručja.Poputprstena, knjigauvezuje i pjesničke kreacije kojima jeprije nekolikogodinaoduševilakaoprvonagrađenanašimićevimsusretima,kaoineobjavljenestiho-tvore,prviputtomprigodomotisnute.Udevetkraćihciklusa raspoređeni sunaslovi različite tematike,od ljubavnih,do

refleksivnih iduhovnih.Njezinnepresušnipoetski izvorsuunutarnjaproživljavanjatesvakodnevniživot,putrazličitihpoticaja.Itegobairadostiiživotnihborbi,i,posebice,ljubaviunjezinimnajljepšimoblicima.UpravoljubavnistihovipjesmeNevidljiviprsteniotvarajuistoimenuzbirkuiuvodenasusvijetizkojegrastepjesmaupuniniživota,kojijesmislen,akoseuživaitrpiudvoje.Posebnumagijuiljepotunosestihoviposvećenivoljenojosobi,poputonihupjesmiProstorzanas:Tražišputkmeni./Hvatačsnova/propušta/samotvojekorake.//Kažeš:/nemogugovoriti/aliznam//šutjetiTebe.Ra-zumjeti svoju bolju polovicu, odrastati zajedno s njom, odgajati ljubav – sigurne susmjernicekneprolaznom(Pečatstvaranja).Samismopolovični,nezaštićeniodzalaovogsvijeta.Zaštitimeodneba/bezijednezvijezde,/odkrikagaleba/kojibježipredolujom.Aolujajeuživotumnogo.Ilomova.Pjesnikinjahrabroprogovaraionajtežimtrenutcimakojedubokoproživljava,alineplačenadranama,razočarenjimaineostva-renimnadanjima,negotražinačinkakoihnadići,makarispoznajomdajeipadlet,dajeikorakunatragdioispravnogputa.SpoznatćemotajstavčitajućinaslovepoputIka-rovogletaiNedorečena.Optimizamjevidljiviutrenutcimakadživotneborbeoduzmusvusnagu.Pjesnikinjaitadanalazidovoljnorazlogazahvatanjeukoštacsneizvjesno-


stimaipreprekama(Životija).Ovajsestihotvor,zapaziojeprof.dr.AntunLučić,možezvatiiŽivotiimi.Utojpjesmi,izraslojnastarozavjetnojslicioSamsonu,svisekatkadmožemolakoprepoznati.Iako u zbirci prevladavaju pjesme intimističkog raspoloženja nastale u dubokom

zaronuunutra, ima i onih koje kritički podsjećaju kako je svijet oko nas često nalikpozornicisdavnopodjeljenimulogama iglumcimakojeJurićevametaforičkiodjevaurazličitekostime.Nekikaonašminkanelutkemehaničkistupajupojednoličnojcesti(Voštanefigure),doksudrugikameleonikojiselišenizadrškeimoralaprilagođavajutrendovimapribavljajućisinekuprolaznukorist(Kameleon).Uknjizisuipjesmeučijemjesredištužena.šapatženenaspodsjećakakoseusvakomtrenutkuunamaodigravaborbadobraizla,ananamajedaodlučimokojaćestranapobijediti.ZanimljivojedajepjesmuŽena–leptirnastalanakonjedneizložbe.NapisalajujeinspiriranaslikarskimostvarenjemMarkašaravanje,kojejeposlužilokaoilustracijanaslovniceknjigeLetuTROstihu.Ženajeikraljicakojauživausvojojodgovornojimnogostrukojživotnojulozi,aipjesnikinjakojasvojusvijetluriječnosikroztamnepredjeleovogsvijetaunadidaćeizanjeostatibartoplinakojaćeohrabritinekusrodnudušuumrakuprolaznosti.Stiho-veoblikujekratkim,jezgrovitimrečenicama,igromriječi,originalnimmetaforama...Dokkoračaupovorcilučonoša,Jurićseprisjećaionihkojisusvojimsvjetlomza-

uvijek obogatili naše umove i srca. U ciklusu posvećenom velikimmajstorima stihapozabavila se „procesom“ rađanja poezije i pjesničkog poslanja u svijetu.Neke odključnihmotivaTinaUjevića,Dobrišecesarića,MakaDizdara,A.B.šimića iNikolešopaoživjujenasvoj,originalannačinitako,krozverse,vodineobičanpoetskirazgo-vorsvelikanimakojimasedivi.UpjesmiposvećenojUjevićuprogovaraosvojojriječi,ustihovimazaMakaDizdaraoneprolaznostistvaranja,anaslovčuvaritajne,posvećenšimiću,donosisvojevrsnuformulupjesničkogputasatkanogodtraganja,tišine,usuda,trenutka,slasti,gorčine,čuđenja,ogoljenosti iodvojenosti.Gazimokrozplavunoć./Izanaskaravaneljudi./PrednamaTišina.Uvijenau/Trenutak.//Ubisagamazvjezdaniprah.Doksašimićemumislimagaziukaravanionihkojisuseusvijetučudiliprijenje,ovamladapjesnikinjagradivlastiti,prepoznatljivizraz,kojićejojzasigurnoostavititrajantragnadomaćemknjiževnomnebu.


BojanBOGDANOVIĆ

Autonomija-poetskaSamosekcija

Željko Grahovac: «Bol, boja božje milosti», knjiga poezije, Zali-hica, Sarajevo 2008.

...Predopasnošćuholoturijasecijepanadvoje:jednosebeponudisvijetudagaproždere,adrugosebesačuvainjimpobjegne.

V.šimborskaRiječjeoneobičnojpoetskojtvorevini,građenojpovlastitim(doneklehermetičnim)

estetskimzakonitostima,štoječiniautonomnompazatoiodmaknutomodaktualneknjiževno-teorijskeprakse.Organskastrukturaovepoezijenamjernojezaogrnutave-lomhermetičnosti,kojiautorstvaraupotrebomezoterijskogbroja19,nakomejesazda-noinajnevjerojatnijedjelosakralneprovenijencije,Muslimanskasvetaknjiga.Uprven-stvenoosobnojestetskojkoncepcijipjesnikpribjegavarijetkoviđenoj,alistoganištamanjefuknkcionalnojsintezisemantičkogiritmičko-melodijskog,anauštrbtematskog,kojejeovommalomzavjerompraktičnoizbačeno.Svejeritamivirtuoznomanipuliranjesintaksom.Larpurlartizameliminirasvakumogućnostsocijalnogipsihološkogrealiteta,atimei«banalnost»empatijeobičnogčitatelja.«Kuća»iprostorunjoj,iisprednje,susamozaposvećene:

...neknedođeniko,doprijateljdrag,običnogčitaoca–nekanosivrag!

Svojepjesničkoposlanjeautorpronalazi uprojekcijimogućeperspektive, čije jeishodišteunjemusamome,akojupokušava razoritipodmetanjembombematema-tičkogdeterminizma, na kome je zasnovanpostojeći svijet – religija, gdje zamaštumnogomjestanema.Kaoštoukorijenusvakepromjeneležirevolucija,daklenasilje,namatrici –pretekstu (vrlo vješto, ali snažnopoetski intoniranom)pjesnik izvjesnim«reverzibilnim»postupkom,pokušavavratitiDuhubocu.Bocaje,naravno,virtualnaaDuhhtonski,štostvaraantinomijualiinjenoukidanje,tepologicistvari,SimoneVej,–


nestajeonevječno«nerješiveproturječnostiizmeđubožanskeintervencijeiuniverzalnenužnosti».U ovom, kao i svakomdrugom «sumnjivom» slučaju, ostajemovens, za poeziju

životvorno kretanje, te «holoturija», uprkosGurdžanijevu prijekompogledu, uspijevapremostitiponorkojijedijelinadvoje,dabinadrugojobalidosegnulaljepotučijepori-jekloje,ineznajući,nosilausebi.VrhunskomartificijelnošćupjesnikbacarukavicusamomPlatonu,poništavajući

njegovuontološku razliku izmeđuuzora i slike (mimezis).Odrazpoezije u vlastitomogledalunedonosinikakavnovismisao,negosamotranscendirasliku–model.AutorjesadapotpunoGadamerov,onajkojipravi,potvrđujućida«riječ imaneograničenumoćiidealnuperfekcijuadapjesništvoinemadrugogsmislaosimpostojanjasamogposebi».Negdjeuslijepimkutovimairacionalnogtinjasumnjauopravdanostekvilibristike,koja

jeevidentnouspjelanadvisitiemociju,tejeuovomslučajupriličnouputnosjetitiseLesin-govadociranja,kojimječakiodslikaratražio«dasmanjeumakanjekistaurazum».Ali,nipretjeranaekvilibristikakojomautorkrmariprekokanonskihkaskada,nespr-

ječavabićepjesmedaseiskažeusporednosumijećemmetrike.Kaoposljedica,javljasepovremenajezičnausiljenost,štoopetnužnoiziskujenaknadnobrušenje–poeti-ziranjeteksta,pasutoonarijetkamjestagdjenakratkobudenarušenaravnotežapje-sničkogaiinstrumentalnog.Iakomimoočekivanjauovakomatematičkiplaniranojkonstrukciji,veomasučesta

lijepaeufonijskasuzvučja:

DimužadimavežedanSjemenajavkenabraja,IzduženarukaplamenaRamenadotičesejedvaDrhtajempodzatrpan...

***čežnjaotisnuse–dabudemore.Snenosepenjulađeumeni–amfore,natočenepogledimanasmijanim,nosegramzivastoljeća...!

Svjesnoiline,slalomizmeđuvećspomenutihkaskadapjesnikačininevoljnimza-točnikomsinkopiranog iskaza, teniječudodamuzičkivičnomuhustihovičestoza-mirišunanarodnuglazbuBretagnieiz18.stoljeća.Ovapoezijanaprostozrači ispodmagmatskidubokih jezičnihslojeva,kojisvojommetasmislenošću,kolikozatrpavaju-jošivišeotkrivajuposvećenomuhu.Životniprostorpoezijedanasjeionako,višenegoikad,ugroženneartikuliranim,sumnjivimstihovima(sic)čitavihkohortiemocionalno–psihološki–«postmodernih»ekstroverta,štokaokonjinavršaju,vršljajuekstremnimširinamatolerantne«slobodneforme».


Utolikovećezadovoljstvopredstavljabavitiseovimrijetkimsočinenijemprednama.Ponekadtrivijalnim(istinainužnost),cijelovrijemetranscedentnim(mudroieterično),aliuvijekiobveznoineporecivo-prelijepim,svježim(očaravajućimsvojimdrugimuogledalu)inovimdoneprepoznatljivosti.Iakozatravljenpodčitavimaleksičkimusovi-ma,čovjeksemorasjetitionogaslavnog«mistikaradimisticizma»,Emersona,pasezamislitinadprirodomovesintaktično–šizofreneglavolomke?!Odgovor jemožda inegdjeupsihodeliji«krivoj»zasvjesnorazbijanjeslikanafragmente,odkojihostajujedvasignali ipritajen, jedvadah,u iščekivanjunadljudskekoncentracijealkemičaradapronađečarobniamalgam–ravnotežuinajedan,nadasvemističannačin,potvrdipoeziju.Oštroumljeznabitizlidemon,nasuprotljudskom,Sokratovomneznanju,otjelovlje-

nomupozitivnomdaimonionu,«unutrašnjempoetskomglasu»...Takorezigniranajdu-bljimislilacProsvjetiteljstva,J.G.Haman,poznatikao«otaciracionalizma».Iutomsmi-slu,teškojeumjetnikupomiriti,aostatipotpuninepodijeljenizmeđudvašizofreničnoprožimajućaiistovremenodubokoantipodnasloja.Previšediscipliniranamisaoslabiintuitivno.Isadajetupitanjesmislaovakvogpisanja,alivišenačelneprirode.Predči-tateljemjepostupaknajsličnijiautomatskomzapisivanju,psihološkiuvjetovanomnače-lomsamootkrivanja.Pomnogimiskustvima(paimome),ovametodadopuštariječimazačuđujućemogućnostisamorealizacije.Zaovodjelobisekomotnodalopretpostavitidajedobropromišljenteorijskipro-

jekt.Ilidajebartakosvepočelo.Aondaje,svremenom,isamomautorupostalojasnodajeteškoizmaćipodsvjesnom(ilinadsvjesnom)afektivnomelementu,čimenjegovočedo,odnosnotekst,zadobivavlastituvolju.Moždaključnopitanje,kojesesamonameće,akoje jesvojevremenopostavio i

NikolaMiloševićpredsličnomartificijelnomKulomVavilonskom,preddjelompoznatogpjesnika,teoretičaraifilozofa,jest:«Daliispitivatipaskalovskiduhfinese,iliduhgeo-metrije,onoštojeudjeluosobeno,originalno,neponovljivo,onoštočiniraznolikostliterature,štopredstavljanijansu,osobnidoprinos...Ilipristupitisintezirečenog?»formasvakezapitanostinaduniverzalnim imaoblikedenskezmijekoja insinuira

odgovor,sadržanvećusamompitanju:Umaterijinukleusanovogživota–gnijezdisesmrt!Ergo,pjesnikpostavljapitanječijijeodgovor-onsam!Mogućazamjerka,kojunetrebaizbjeći,aodnosisenapoetskuarhitektonikuza-

snovanunanačelimakojačineisamuSvetuKnjigu,jestrazmišljanjejednogodvodećihučenjakaIslamista,od5.–11.stoljeća,AlDžurdžanija:«Riječisusluge(khadam)zna-čenja,idopustitiriječimadanadvladajuznačenje,značilobiporemetitiprirodnostanjestvari.»Zapravo,onidetakodalekodadrugeoptužujezaherezu,kadaizjavljujudaseistoznačenjemožeizrazitinadvarazličitanačina,odkojihjedanmožebitielokventnijioddrugog...Upotraziza«poetskimkamenommudrosti»,osimjezikaalgoritma,kompjutorskog

genomautkanogupisanjuSveteKnjigeMuslimana, teško jedetektirati nekudrugu«graditeljsku»inovaciju,testogatrebaodatipriznanjeinventivnostiautora(pjesnika...kritičara...filozofa...?),kojiuprkos,iteoretskimimaterijalnimkočnicama,uspijevapomi-ritinaizglednespojivesintaktičko–estetskevalencijeriječi.Sagledavajućizaumnimokompredstavljenunamekvilibristiku,decidansudmože

jedinobitidecidnoodbačen!Kakoinačesuditiovommaestralnomprimjeruproduže-


nogsazrijevanjapoetikeneprimjerenenašemjezičnomprostoru?!Otudairecepcijaovogizuzetnogdjelajestravnanuli!Pisatiovakvupoezijujeteško.Pisationjoj–jošteže!Niglasa,nidaha,između86.godine(Prvaknjigapoezije«Svetorastrojstvo»)i2006.,

kadaautorifizičkidoživljava«Bol,kaobojubožjemilosti»(Ova,najnovijaknjiga).Udvadesetogodišnjeminterregnumu,«Dahomisluhom»(Antologijahrvatskepo-

ezije)spoznaojekakonjemuiPoeziji«Ponestajeprostora»(Panoramanajnovijegbh.pjesništva).čitavjedanživotizmeđudvijeknjigepoezije(moždaidvijepoetike?)ispu-njentomovimaknjiževnokritičkihstudija,recenzija,kritika,eseja...



RobertRoklicer:bezdetalja,molim(ALFA d.d., Zagreb; 2010. ; 1. izdanje; BIBLIOTEKA - Hrvatska pjesnička riječ)

RobertaRokliceraprvosamgledalau filmu„Živi imrtvi“kaosatnikaDanuBoru.PotomslušalakakogovorisvojupoezijunaMostarskomknjiževnomproljeću2010.NedavnomijeurukedospjelanjegovazbirkapoezijeBezdetalja,molim.Dovoljan

razlogdajepročitaminapišemnekoliko(ili,možda,maloviše)dojmovaonjoj.Roklicer,uzcitatWoodyjaAllena–Dabiostalizajedno,članovijedneobiteljimoraju

seprezirati–kaomoto,knjiguposvećuje–svojojobitelji.Moždapomalo i neobično, sobziromna tematiku koja seprovlači kroznjegovu

poeziju.Istina,Roklicerusjećanjeprizivaidogađajeizsvogadjetinjstvaiživotauopće,ukojemusumuglavnilikovi–članovinjegoveobitelji.UpjesmiSfigomudžepu–tosudjedibaka(Bakamijesvezalagordijskičvorna

marami/igrbavimprstimanamjestilakapu/nakojojjestršalazvijezda/Djedmijedržaobukvicuotome/kakosetrebamponašatiuzboru…);upjesmi–Rekaobihdajevolim,tojemajka(Voliobihmajkuvidjetijošjednom./Trudiobihseupamtitijojlice…),uNe-vjeri–ponovnosepojavljuje–djed(Mojdjedjebiovisokčovjek,visokogčelaigustekose);uNevidljivesuzeudovice–umrliotac (NaDušnidanobišaosamgroboca,/doniobocukonjakaisvijeću…),paponovno–otacuJelismojedesetdana(Naribičijismojimocemnikadadosadnonijebilo…)…Roklicerovilikoviljudisukojigaokružuju–prijatelji,kolege,poznaniciizulice;

žena(paiprijateljevažena)kaoljubavnica,ženakaoredovita„kritičarka“svegaštouradiiliizgovori(štonasvijetu,općenito,nijeništanovo),takođerjeizvorištenjego-vavelikognadahnuća,makartonadahnućebiloiskazanoierotskimilipoluerotskimrječnikom;Roklicerbezpardonakoristivulgarizme,dočarava(bes)misaozadimlje-nihkavanaukojimasupijani ilipolupijanipjesniciglumciuglavnimulogama. Ilisupjesnicinamjerniboemijertovaljda,tako,ponekomnepisanompravilu,danastrebabiti…(Upotrazizagljivama–štovišepjesnikaupoznajem,manječitampoe-ziju./Njihovataštinajeprašinakojuneperusapunom./Hvalesedasuulektirama./Pijucrnovino…)Beskrupulozno,uopćenebirajućiriječi,oslikavaneketrenutkeizživotanašegsvag-

dašnjeg.


Roklicernezazireiodupotrebevećspomenutihvulgarizama(Priopćenjemrtvihglagola–Mabolimek…zavašapriopćenja;Nijezgoregponoviti–Je.. teBeč inevraćajseviše…)ilinaturalističkihelemenatausvojojpoeziji(npr.Odavdedovječnosti–kilogrammesa/ilimozga/dekagramcrijeva/iliuha,/nudimnasajmuuzmalipopust–desetposto)…Otvorenoprogovaraoistinikojuvećinanaszna,alise,vjerujem,nikadneusudiizgovoriti.Dočaravaprizoreiznašegasusjedstva.Sjećasedjetinjstva,seksu-alnihavantura,ulogeljubavnika,prijateljevanjasneobičnimlikovimaodkojihjedostanjihsdnadruštveneljestvice(alkoholičari,narkomani…).KnjiguBezdetalja,molimpočinjenagovještajemljubavne(ljubavničke)vezespri-

jateljevomženomitopjesmomOnakoprijateljski,azavršavaje,kaodazatvarakrugiželiobznanitijavnostidasetoidogodiloIsprikanamjestu.Istina,mogutobitiidvijepotpunorazličitežene.AoviRoklicerovipoetskiizričajimoguimatiiprenesenuporuku.Većkakoseshvaća.činjenica jeda, također,svomeposlanjupjesnikadanas,sutra ikadagavišene

bude,dajeusvojojpoezijijednoposebnomjesto.Baškaoisvomeodnosusaženama(ženom):Nevažnestvari–Bezdetalja,molim–reklaje/inavukladekuprekoglave./-Kad

dođešuvijekgovorišpijanizsumaglicekojaiztebeisparava./Budidobariidiudrugusobu./Tvojemiriječiništaneznače…/-Bezdetalja,molim–/rekaosamidodao:/-Strpisebaremjošjednusekundu,samodaovotiispričam…Nećetebašusekundi,aliudahuhoćetečitatiRoklicerovupoeziju.


ljetopis

EnesKARIĆ

LudwigMaximilianUniversität1

1.Dana10. oktobra2008.godine, upetak, asistenticacharlotteBurowpredalami

jepapirnuvrećicusaraznimprospektimaMünchena,programimapozorišta,muzejaijavnihdogađajaizkulturezanarednihdvanaestmjeseci.UvrećicisamnašaoiprospektLudwigMaximilianuniverziteta(LMU),tujebilajed-

nadebelazelenaknjigarasporedasvihpredavanjanauniverzitetutokomzimskogse-mestra akademske2008-2009.-tegodine. Togpetka navečer, u prostranomstanuuGiselasträsse28.(uSarajevutakolijepiprostranstannikadnisamimao!),dugosampregledaosveteprospekteibrošure.RačunaosamgodinekolikojeuniverzitetLudwigMaximilanstar.Ujednojdrugoj,lijepooblikovanojbrošuri,iliprospektuoLMU(saslikomnekepla-

vestudenticenaprvojkorici)pisalojedajeugraduIngolstadtu1472.godineosnovanovajbavarskidržavniuniverzitet,osnovaogajeHerzogLudwigdenReichen(vojvodaLudwigBogati),potomje1800.godine,nakontristadvadesetiosamgodinaodosnut-ka,univerzitetpremještenuLandshut,gdjeje1802.godinedobiosvojeime“Ludwig-Maximilians-Univerzität“,posvomeprvotnomosnivaču,kaoipoMaxuIVJosephu(kojijekasnijepostaoKönig/KraljMaximilianI).KratkoispričanapovijestLMU-ajošnavodidajeKönigLudwigpremjestiouniverzi-

tet1826.godineuMünchen,gdjejebilosjedištevladarskerezidencije.UseljenjeusadašnjeimpozantnocentralnozdanjeLMU-adesilose1840.godine,

univerzitetsepotomširio,pratiojevelikiprivredniusponNjemačkenaprijelazuizXIX.uXX. stoljeće, izgrađeno je i nekolikobolnica (mehrererKliniken), i nekolikodrugihfakulteta.Posebnoseizdvajaispominje1944.godina,ukojojsutokomzračnihnapadara-

zoreni:glavnauniverzitetskazgrada,mnogiinstitutiibolnice(ZerstörungdesHauptge-bäudesundvielerInstituteundKlinikendurchBombenangriffe).2

1 Trećepoglavljeknjige Minhenska godina (neobjavljenirukopis).AutorjenaLudwigMaximilianuni-verzitetuproveoakademsku2008-2009.godinukaogostujućiAllianzprofessorislamskihstudija.2 LMUAufEinenBlick,2008/2009.,pp.6–7.


I, tako,brošurapričadalje,pobrajagodinekojesuuslijedilenakonDrugogsvjet-skograta,spominjemnogefakultetekojisuosnovaniupedesetim,šezdesetim ise-damdesetimgodinamaXX.stoljeća,udobaobnoveNjemačke.DatjeiopisdanašnjestruktureLMU-a,slijedestraniceofakultetima,naprvommjestuspomenutjeKatoličkiteološkifakultet(Katholische-Theologische Fakultät),anadrugomEvangeličkiteološ-ki fakultet (Evangelisch-Theologische Fakultät)...Takosve ide,stranicazastranicom,kratakopisfakultetazafakultetom,sveusvemunjihosamnaest,potomslijedipopisuniverzitetskihustanova,istraživačkihcentara,nudisepregledrežimastudiranja,itd.SajednestraniceprospektaosmijehsaslikerektoraprofesoradrBerndaHubera,kojiusvojojkratkojbesjedikažedasadaLMUima45000(četrdesetpethiljadastudena-ta),660(šestošezdesetprofesora)ipribližno3300(trihiljadeitristotine)akademskogosoblja,neračunajućionekojiradenaKliniciMinhenskoguniverziteta...RektorBerndHuberjošspominjedasesadanaLMUnudiširokrangkursevakoji

obuhvatajustotinuipedesetpredmeta/specijalnostiivelikibrojmogućnostizastudij-skekombinacije!3

2.

Uvijekmijedragodasesjetimdasudvijesedmiceudrugojpolovinioktobra2008.godineuMünchenubilelijepeisunčane.Predavanjasubilapočelavećsprvaoktobra,studenatajeposvudabilonastotineistotine,uvremenimaizmeđupredavanjasjedilisupokafaterijamaipilisokove,čajeve,raznevrstekahvi.Kafaneičajdžinicenaotvorenombilesuposjećenije,jersutuprilikezacigareipušenjenadohvatruke.činimisedasamtihdanavidiojednakbrojistudenataibicikla!Studentisuprilazili

namjestagdjesebiciklaparkiraju iostavljali ih,svakojebilozaključanospecijalnimkatancem.Ali,uistovrijemedrugisustudenti(istudentice)prilazilibiciklističkimpar-kinzima,prepoznavalisusvojebicikle,otključavaliihiodlazili,uvijekusvimpravcima,ipremaMarienPlatzu,ipremaSchwabingu.NekadmisečinilodanajvišestudenataodlazipremalijepomparkuEnglishGar-

tenu.Teakademske2008-2009.godinedesilomisenekolikoputa,ilisamvidiodasedesilo idrugimpješacima:neopreznosmo,uzaboravu inehaju,zakoračilina lijepooznačenubiciklističkustazu,inakratkozasmetalibiciklistima.Uvijeksugalamili,ljutitonegodovali,mahalirukama,davalisignalereskimzvonima...Boljejepješakunamün-chenskimulicamadazasmeta šoferuukolima,nego liovimužurbanimvozačima ivozačicamabicikla!(Jednomilidvaput,mogućeitriput,vidiosamiovo:Zahladnihdanaujanuaruife-

bruaru2009.godineuMünchenusubilevelikeoluje:snjegovi,magle,kiše,niskiobla-ci,strašno!Sjećamse,vjetarjebiopovaljaosvaonabiciklapredglavnomzgradomLMU-a,ležalasurazbacanakaosnoplje,nanjimajebilomnoštvosuhihgranaitruhloglišća.Promrzlestudenticesupocrvenjelimrukamapomnorazabiraleonabicikla,idugotragalezasvojimdragimprevoznimsredstvom...)

3 Unserfächerspectrum istmit rund150AngebotenundzahlreichenKombinationsmöglichkeitenenormbreit.


3.

Uprvojiudrugojpolovinioktobra2008.godinepočeosamdržatičasoveinaLMUinaInstitüt für den Nahen und Mittleren Osten(Orijentalnominstitutu),ponedjeljkomiutorkom.Tako,odpočetkaoktobra2008.dosredinejula2009.godine,svakogponedjeljka

(izuzmemlipraznikeizimskiraspust)od14hdo16hdržaosampredavanjanaLMU,usaliMO14.UvelikomzelenomprospektuzaWintersemester,zaakademsku2008-2009.pisalo

jejasnoimemogapredmeta:The Role of the Qur'ān in Islamic Culture (Uloga Kur'āna u islamskoj kulturi).4

IzpravcaVeterinärstraße(gdjemije,naOrijentalnominstitutu,biokabinet)domojesaleMO14dođesekrozglavnavratacentralnezgradeLudwigMaximilianuniverzi-teta.Usveteponedjeljkejabihčesto,dvadesetakminutaprijepočetkačasova,zastajao

narubuprostranogProfessorHubertPlatza,izaleđamijebilaVeterinärstraße(aodmahizanjejevelikiEnglishGarten),čekaobihzelenosvjetlonasemaforu,idugogledaotamoispred,naimpozantnozdanjesamogsredištaLudwigMaximilianuniverziteta,nanjegovedebelezidoveivelikelukove.Moćnazgrada,gracioznizidovi, izvanredni lukovi–ukratko,vizuelnaporukagra-

ditelja iprojektanatazgradebila jenedvojbenojasna:ŽelisesvimakojistupajupodsvodoveLMU-asugeriratidajenaučnoznanjejednovelikoineobuhvatnoblago.Moždačovjekinijevelik,alinjegovoznanjemožebitiveliko.TojeprvanamisaokojasejavimoždamnogimakojiželeućinaglavnukapijuLMU-a.Sadrugomseporukomsusrećemokadprolazimoispodsvodovavelikihholovai

predavaonicaLMU-a,ikadsenađemoudnuširokihstepeništa(naličanosjećajimamoikadsenađemoispredimpozantnihstepenicaBavarskeDržavneBiblioteke):Naukajeozbiljnaivažnastvar,uspinjanjenjenimsferamanalikjeuspinjanjuuzmnogeskaline:dopetsedođeprekočetiriprve,dodeseteprekodevetprethodnih.Samogamotrišnogamjesta, sa ruba ProfessorHubert Platza, uvijekmi je bilo

dragopogledatikojiputnatrećiiličetvrtispratcentralnezgradeLMU-a,vidjelesusepolice,tamonavisini,samnogimstotinamaknjiga.Zamaglovitihisnježnihdanasijalasujarkasvjetlausalamazaknjige,svejeblještilounekakvomsvomeugodnommiruitoplini.Takosamuobičajiozastati,imalogledati,moglomijetakobitikadnijebilohladno,

kadnijebiloledenogavjetraizpravcaBavarskeDržavneBibliotekeiizdubinastarogajezgraMünchena,tamookoMarienPlatza.(Azapravosvajezimaihladnoćaodde-cembradopočetkamarta,paponekadaikasnije,dolazilaizpravcaAlpaiodGarmis-ch-Partenkirchena,kakomije-volimsetogasjećati-jednomuMünchenuvrlokratkoobjasnioBenjaminef.Idriz,imamuobližnjemgradićuPenzbergu.Njegovosamobjaš-njenjeprihvatiokaokakvunaučnuistinukojasevećstoljećimapredajenaLMU).5

4 Tokomljetnjegsemestra,uakademskoj2009.godinidržaosampredavanjaotemiTwentieth Cen-tury Islamic Thought in the Balkans (Islamsko mišljenje na Balkanu tokom XX. stoljeća).5 SredinomdecembrapožaliosamseprofesoruarapskogjezikaMuhammaduRahimu(rodomizEgipta)damijenaulicihladno,premdasamseoblačiodobro,nosiosam“jači“dugikaput.Mu-


Ali,sasjetomzapisujem:decembar, januar i februar... rijetkosumedarivaliprili-kamadaduljezastanemnakrajuVeterinärstraße,danamirupogledamprekoširokeulice,ponadstotinaistotinakola,jureutrismjerasoveitrismjerasonestrane.SmojedesnestraneidupremaSchwabingu,asonedruge,lijeve,premasamomcentruMünchena,MarienPlatzu.

4.

MomeprvompredavanjunaLMUuponedjeljak(13.oktobra2008.godine)prisu-stvovalojevišeodpedesetstudenata.Kažemstudenata,abilojetuinekolicinagospođaigospodeugodinama,negri-

ješimdasunekibiliiusedmojdecenijiživota.6NekadakasnijepitaosamasistenticucharlotteBurowzaštosutu,napredavanjima,tevremešnegospođeistarigospodini,aonamivelidasunekiodnjihdoistastudenti,doksudrugitudošlijerimajuslobodnavremenaihoćedaštagodjošsaznaju,alisuioniobavilinekuvrsturegistracije.Unačelu,naLMUsupredavanjajavna,alijednojeVorlesung(ilipredavanje)na

LMUkojejejavnoi“manjespecijalističko“,prilagođenoješiremkrugustudenata,onomožebitinekadainekimaobavezno,kaoipreduvjetzapolaganjeispitazaodređenifa-kultet(izbornanastava).Predavanjimaprisustvujutakodjeritzv.“Senior-studenti“,kojisenaposebannačinupisujunaLMU.Takvasepredavanjapreporučujuistudentimakojisuuprogramurazmjenestudenatakaoipostgraduatestudentima.PredavanjatipaHauptseminar(iliglavniseminar)suzastudentedodiplomskogstu-

dija,kojisenalazenatrećojiličetvrtojgodinistudija.Hauptseminarisuspecijalističkiiodržavajuseumanjimgrupama,tuistudentisareferatimaaktivnoučestvujuuradu,inakrajupišuzavršni rad (Hausarbeit, seminarski rad)sakojimpolažu jedan ispit.Upravilu pristupovimHauptseminarimadopuštase idrugima,anesamo“pravimstudentima“,alipravoreferataipolaganjaimajusamostudenti,kojisusteklipravozapolaganje“glavnih“ispita.DabiseprisustvovaloHauptseminarumorasepoložitigene-ralniispitnakonotprilikedvijegodinestudija.

hammadRahimmijekazaodaovehladnoćenisuništa,kakvećebitiujanuaruifebruaru!Idoista,jahladnoćusamünchenskihulica(izjanuaraifebruara)nikadanećuzaboraviti.Kadgodsamišaoveli-kom,glavnomdžadom,Leopoldstraße,kojaprolazikrozLudwigMaximilianuniverzitet,kaodasamišaokatovimajednogvelikogfrižideraizknjiganaučnefantastike!Ujanuarusuhladnoćebilestrašne.TadsuuMünhenu,nekolikosubotazaredom(posebno10.i17.januara),održavanevelikedemonstracijeprotivstrašnihizraelskihpokoljanadpalestinskimcivilimaGaze.Nademonstracijejedolaziovelikibrojljudi,usprkosjanuarskimhladnoćama.Kadsamkodmünchenskogvremena,pamtimidvijekratkotraj-ne,astrašne,olujeskrajanovembraipočetkomdecembra.Sklanjaosamsezazidovezgradaibojaodameneošinekakvagranasamnogihdrvoreda.6 Tog13.oktobra2008.godine,naobičnomlistuizračunsketekepotpisalisusemnogi,spo-štovanjemseovdje sjećamnjihovih imena: MaritaDötto,AlmasaLukić, JudithKimmerle,HüseyinAtşinDerel,MasayoshiYanagida,HeideRückle-Lanz,UdoKuhmer,VerenaSattler,EiselaBlank,AnnaSchimmel,SinaStögbauer,NicolineWawra,Srifackler,SevalBayraly,SerminaSidig,AlexandreWolf,HannaBludan,MonikaVassgerbe, Jan-PeterSehrig, Julieconstantine,Vertfehrmann,MohammadYasin-Lody,MarkwartMartinitz,ErikaWeychert,SabineBauer,VeronikaHager,RafaelaEre,TilmanWei-nig,SofiaLyngemark,SilviaLamprecht,SusanneBauso,IvesArdelt,LisaLeiding,RobertHeindl,Davidfritz,InesErvied,KimBurger,Valeriefuchs,EstherSchwan,carolaTrassi,AdelaTaleb,GabrieleLieb,EuckastMüller...


5.

Željamijedavamodsadadosredinefebruara2009.godinegovorimoonomdi-jeluislamskekulturenakojijeknjigaKur'ānanajvišeutjecala,kažemnapočetkusvogaprvogdvočasatogponedjeljka,13.oktobra2008.godine.DragomijedajeLMUprihvatiomojprijedlogdavamispredajemkursouloziKur'āna

uislamskojkulturi,toprvo.Ainekedrugerazlogeodmahćuobjasniti...Topodručjeislamskekulturejeuopćemakademskomplanuodavnozapostavljeno

iodmuslimanskihprofesora, iod tzv.orijentalista,kakona Istokutako inaZapadu.Istina,studijislamskekultureoptrajavanamargini,njimesebaveentuzijasti,nanemje-stuiunevrijeme,jer jediljemXX.stoljećabilodalekoprofitabilnijebavitiseislamomkaopolitikom,islamomkaofundamentalizmom,kaoradikalizmom,kao“pobunjenomvjerom“,kojaneprihvatasavremenost,nitimodernost.Utomtužnomkolopletubiloje“prirodno“daseKur'ānuprilazilokao“ideološkoj

knjizi“,kao“prevratnomBožijemustavu“,kaožestokomkompendijuisključivihidrev-nih“parola“kojesusesastranicateKnjigeselileusredpolitičkihprograma,natran-sparente,usredbučnihdemonstracijaidemonstranatakojiuzvukuju:smrtbudiovomeismrtbudionome...DrugapolovinaXIX.iXX.stoljećajejednadugotrajnaepohaimuslimanskeizapad-

njačkepotragezamnogimtvrdnjamaKur'ānakojesunegiralesavremeni imodernisvijetokolosebe!MuslimanskimantikolonijalnimpokretimaKur'ānjepostaorevolucio-narnoštivo,korisnodasenjimemobilizirajurevolucionarnemase,radninarod,seljaciipoštena inteligencija. Istovremeno,naZapadususemnoginatjecalidaštozornijepokažu“strašni“,“autoritarni“,“nepomirljivi“i,iznadsvega,današnjici“neprilagodljivi“glasarabljanskogaKur'āna.TakojesvevišezaboravljanasvetanamisaoKur'āna,akaodasutimezaboravljene

trivažnaklasaislama,dajetovjera,kulturaicivilizacija.Naravno,politikuidanasnastranicama teKnjige otkrivaju izprijekenužde, iz ljutnje, izpovrijeđenosti, izprote-sta...Slijedilasutako,svedosredinefebruara2009.godine,moja“apokrifna“predava-

njaokulturiislamainjezinimbrojnimzonama,geografskim,lingvističkim,klimatskim,sinkretskim,tradicionalnim,rubnim,dijasporalnim...Govorio samstudentimao tomeda subrojne “ekonomije“ islamske ishrane, i o

tomekakojepomnoopisanstatus“prijesnog“i“pečenog“uislamuinjegovimtabui-ma...Udecembru2008.većsambionaplanovimakojisurazjašnjavalimnogolikera-zlikeizmeđu“kulture“i“prirode“,tezaštojeislamtakosnažnoinsistiraonaobrednojulozivode.Govoriosam,tako,ovelikimtemama“antropologijeislama“:očovjekovojnagostii

spolnosti,svetojgeografijiiprostoru,svetimvremenimaiblagdanima,seobiKur'ānskeriječisastranicaKur'ānaumilozvučječovjekovaglasa,uzadivneizgledeipomaljanjakrasnopisaikaligrafije...Potomsamdvailitridvočasagovoriootomeštajetoglavnoštojeumhomosapi-

ensaraskrioupravcimamuslimanskogtumačenjaKur'āna,7pokazaosamneštoodpri-

7 Studentesamnaovojdionicipodsjetionapoznatodjelo IgnazaGoldziheraDie Richtungen der


čaisagaizkomentaraKur'āna,kaoinjihovaraskošnogpjesništva,poslovica,dosjetki,legendi,opomena...ukojimasesmirioonajdalekiehoKur'āna.Bože,štasumesveNijemciiNjemicepitalinačasovima,imimočasova,tokomove

mojeakademskegodinenaLMU!Otomećudonijetijednočitavomalopoglavljeuovojknjižici.

6.

Za28.oktobar2008.u19hplaniranojemojejavno(nastupno)predavanjeNarodni islam u Bosni i Hercegovini(Popular Islam in Bosnia and Herzegovina),događajsezbiosa lijepimugođajem,punasala,potom tripozdravnagovora,od (ili ispred) instancikojesumeipozvalenaLMU:Predsjednik(rektor)LMU,potomAllianzGroupinapo-konfakultetzakulturalneznanosti(die Fakultät für Kulturwissenschaften-mojmatičnifakultet).8Bilojesvetakosvečano,desilosedasamjapeti(jubilarni!)gostujućiAllianzprofesorzaislamskestudije,9prvijebioprof.drEkmeleddinIhsanoglu,sadageneralnisekretarOrganizacijeIslamskeKonferencije.Tuvečer28.oktobrapredsalomMO14,desetakminutaprijemogasvečanogpre-

davanja,vidiosamjednuprijatnugospođukojajenadvavelikahastalaporedalamno-goknjiga.ReklamijedasezoveHeleneSaal,prodajeknjigeoIstoku(osvimvrstamaOrijenta,islamskom,indijskom,kineskom,dodalajeinasmijalase).

Pogledaosamizloženeknjige,nalijevojstraniizdvajalasedebelaknjiganaarap-skomTārikhu l-Qur'ān (Povijest Kur'ana)odThedoraNöldekea.GospođoSaal,kolikokoštaovaknjiga?Pišenapoleđini,pogledajte!NamalojnaljepnicipisalojeNöldeke,Die Geschichte des Korans,48.–Euro.Kupiobihknjigu,alinoćasne.Nemaproblema, evo, vidite, tamo jemoja knjižara, pozadi glavne univerzitetske

zgrade...Saprozora saleMO14gospođaHeleneSaal pokazivalami je na ulicuAmalien-

straße,reklajedaseodmahtunalazinjenaknjižaraAvicena,ujednojetoinjenaizda-vačkakuća,imaveomabogatizborknjiga,čakionihstarijih,imaonaimnogeprijevodeKur'ānananjemačkom.GospođaHeleneSaaljebilaprijatnaigovorljiva,podsjetilamedasvojestudentemoguposlatikodnjedakupekojiknjigu,zaštodane,također,onajespremnaidamiporučiknjige“izinostranstva“,prekoAmazonailivećodaklebudepogodnije...

Islamische Koranauslegung (PravciislamskogtumačenjaKur’ana).8 Napozivnici(inaplakati) jestajalo:DerPräsidentderLMUMünchen,dieAllianzGroupunddiefakultätfürKulturwissenschaftenbeehrenzich,zurfeirlichenBegrüòungdesfünftenGastprofessorsfürIslamischeStudien,ProfessorDr.EnesKarićamDienstag,28.Oktober2008,19Uhrc.t.,ImHaup-tgebäudederLudwig-Maximilians-UniversitätMünchen,Geschwister-Scholl-Platz1,80539München,HörsaalM014(...)9 Mojesvečanopredavanjepočelojesamalimzakašnjenjem,profesorHansGeorgMajerjepred-stavioimeneimojepredavanje,aondajekraćesvečanegovoreodržalaigospodaispredLMU,pafakultetazaKulturalnenauke,teAllianzGroup.


7.

OvajsedmiodjeljakposvetićupušačimaispredglavnekapijecentralnezgradeLMU-a.Bezobziranavrijeme,dalije,recimo,bilosunceitoplo,kakvajebiladrugapolo-

vinaoktobra2008.godine,kadjecijelazgradaLMU-abilaokupanablještavomsvje-tlošćuiugođajempopodnevnetoplinekojanajavljujedanemiholjskejeseni,ilijebilohladno,kaoudecembru,januaruifebruaru,pušačisustajaliuvelikombrojuikoristilipauzezaduhanskedimove.Natomsuncuitoplini(ilinatojhladnoćiimrzlojstudi)ispredvelikihiteškihvrata

LMU-a,nalijepimvanjskimstepenicamaiisprednjih,umalomeparku,stajalojenadesetinestudenataipušilo.Dvailitriputasamzastaoiposmatraopušačeipušačice,ičudiose.Akoihje,recimo,stotinuiličakimanje,okopedeset,uvijekimanekokogaviditekakoprinosicigaruustima,ipožudnovučedimupluća.Bože,tolikonaukenaslavnomLMU,aovistudentijedvačekajudasvetozakratko

zaborave,datosveotpušunegdjeuvisine,uduhanskomdimukojiodlaziunebeskinedođin.

.....


MirkoKOVAč

SDanilomKišomuImotskomikodfrataranaširokom1

Ucrnoukoričenomrokovniku‘75sazlatotiskomPoslovnidnevniknašaosamnekemalezapise,idejeiskice,teibilješkeoputovanjusDanilomKišominjegovomsupru-gomuImotski;mislimdajetobiloudrugojpolovicisedamdesetihgodina.Rokovniknisamkoristiodabihsvojebilješkedatirao,biojevećdobranozastario,alifinirazno-bojnipapirprivlačiomedaponeštozabilježim;čaksaminaglatkojstraniumetnutihRabuzinovihreprodukcijaradopisao.DaniloiMiraželjelisuvidjetiBobinrodnikrajokojemusuimaliteknekepredodžbemahomsnjezinihslika,anikadranijenisutekra-jevevidjeli.ZajednosmoljetovaliuDubrovnikuinagloodlučiliotićizaVelikuGospuuImotski,aodatleuBeograd.Planiralismokratakposjet,aostalinekolikodana.Odsjelismouhotelu Imota,alismosvakodnevnoobilazili Imotskukrajinu, jezera,pejzažesBobinih slika, tvrđave i kule, stećke ili ostatke nekih ranokršćanskih bazilika.Danilojebiouporandabaci kamenčićucrveno jezero; zadugonijeuspijevao,aondasumuBobinirođaciotkrilitehnikubacanja.Biojefascinirankrajolikom,teImotskimkaogradom.Svemusedivio,čakivelikimrajčicamaurestoranukodZdilara.ZaImotskijerekaodajetomediteranskigradprenesenuunutrašnjost.Jednomsmo,nakonvečerekodBobinihrođakauPrološcu,vraćajućiseuhotel,svratilidaposjedimopokrajdvamalajezera,Dvaoka,kakoihzovu.Posvudauokolosulivadeišumarci;travadosežedorubajezeraca.Predahnulismoutojtišini,leškariliutravi;našesuvilešvrljaleokomalihjezera.Bilismozagrijanivinom,pasmounekodobapočelirecitirati-večerjebilakaostvorenazapoeziju.JasamrecitiraoTina,DaniloAdyjaiBaudelairea;obojicujegenijalnihpjesnikaprevodio.TevečerismoodlučilidasutradanodemouKrivodol,seloblizuImotskogaodaklepotječeTinUjević.DanuočiodlaskaizImotskogjošsmojed-nomposjetiliVinarijuiBobinmozaikodblizustočetvornihmetarausvečanojdvorani.ZasretanputuVinarijismodobilipaketevinainekolikobocatravariceIva.NapovratkuzaBeogradsvratilismodocrkveUznesenjaMarijinanaširokomBrijegu;ondjesamhtionabavitinekeknjigeprijekomipotrebneza“gradnjuromana”,kaoštojefraDidakuBuntićubila potrebnapržina zagradnju crkveu teškim vremenimaPrvog svjetskograta.crkve i romani ispadnunajboljebašu teškimvremenima.HercegovačkiklesariPotražilismofraJozuPejića;Bobagajepoznavala,alionbješeotputovaouMostar,

1 Naslovredakcijski


panasjeprimiojedanstarifratar.Ublagovaonicijebilougodno,lijeposmopočašćeni,afratarjesvevrijeme,nekakodobrodušnoipitomo,gledaonašežene,časjednučasdrugu,ananasdvojicugotovodainijeobraćaopažnju,aimisenismoprevišetrsilidajeizazovemo.OBobiinjezinumozaikuuVinarijisvejeznao,apotomionjezinojočevojimajčinojobitelji.BobinajemajkaodKokića;starifratarnamjerekaodajetaloza,taobiteljimalabaremjednogfratrausvakojgeneraciji.SvećenikjeuzeoBobinuruku i rekao:“Je limogućedasuženskerukemoglenapravitionakavmozaik.”Kadsmoizašliizblagovaoniceinašliseispredcrkvejasamgapočeozapitkivatiogradnjicrkveisamostana,oslavnojširokobriješkojgimnaziji,o“kitnjastomhrastu”podkojimsusenekaddržalemise,teomnogimdetaljimaiimenima;biosamdobropotkovan,jersamutovrijemejošradionaromanuVrataodutrobe,pasamjedvačekaopovratakkućidabihnastaviospisanjem.NesamostarifratarnegoiKišbijašezačuđenmojimpoznavanjempovijestisakralnihgrađevinautomdijeluHercegovine.Jošdavnosamnaišao na priču kako su crkvuUznesenjaMarijina počeli graditi talijanskimajstori iHrvati izDalmacije, ali uz njih su klesarski zanat izučili hercegovački čobani koji sunadmašilisvojeučiteljeiposlijeradiliuDalmacijiiItaliji;otudanekedalmatinskeobiteljivukukorijene izHercegovine.Kakosebijahosvemu tome raspričao,a rabiosam iturcizme,pasamvišeputaumjestoriječiklesargovoriotaščija,štojefratranavelodamiduhovitoponudiposaovodičaitumača.Onnasjedoveodojedneograde,tusmostajaliipromatralikrajolik.“Svedokleokommožetevidjeti,nekadjebilocrkveno,asadjeničije”,rekaojefratar,apotomnamjepokazaosmokvuispodkamenogzidakojujekaomladićsamposadio.Smokvajebilapunaplodova.Stajalismoipromatralitolijeporaskošnostablo,svetokolikoimaslina.Starifratarpričaojeosortamasmokavaina-metnicimakojinapadajustabloiplodove,apotomiosimbolicitogadrveta.“Nekameovostablonadživi,datćeBog.Nebihgavoliovidjetisasušenog.SasušenosmokvinostablopredstavljaSinagogukojanepriznajeKrista.Aplodovanemožebitinagranamakojejeherezasasušila.”OsjetiosamDanilovuodbojnostprematimriječima,alismoseuljudnopozdravilisfratromkojimijenarastankurekao:“čuvajteovunašunevjestu.MiHrvatiuvijekdajemoononajboljeinajljepše,Bogomnadareno,avalanamsesvetovraćakakonetreba,kakoneželimoikakonebismjelo.”Urokovniku‘75pronašaosamuzostaloijedanmalizapis:“Danilojestajaoispodsmokve,otkinuojejedanširokilist,apotomgajespustioispodtrbuhahinećiAdama,zauzeojepozunevinašcaistidljivcakojipokrivasvojuintimu.Smokvejošnisubilezrele;tojenjihovo‘drugobacanje’,kakojerekaofratar.‘Držitelisvinje?’upitahga.‘Ne.Nedržimo’,rečefratar.‘Akraveiliovce?’upitah.‘Ništaživonesmijemodržati,čaknikokoške.Otjeralonasdalekoupolje.Priop-ćilonamdajezabranjenodržatistokuugradu.Ađesmomi,đejegrad’,reče.”Mislimdasamturečenicu:ađesmomi,đejegrad,upotrijebiouromanuVrataodutrobe.

(Iz rukopisa u nastajanju, koji autor žanrovski određuje kao „roman-memoari“)


JosipMUSELIMOVIĆ

Ljudi,mjesta,događaji…I u ovome broju Motrišta donosimo putopisne reportaže, kolumne i osvrte, predsjed-nika Matice hrvatske Mostar, odvjetnika Josipa Muselimovića, koje su objavljivane u Večernjem listu BiH tijekom prosinca, siječnja i veljače. Muselimović nas vodi na čarobna putovanja i otkriva nepoznate detalje i zanimljivosti iz sadašnjosti i davnih vremena Crne Gore i Boke kotorske, grada Zadra, Vatikana; podsjeća na osobe iz slavne nam prošlosti poput fra Grge Martića i fra Petra Bakule, otkriva malo poznate detalje o zeničkoj kaznionici, donosi priču o velikom povijenom i arheološkom bla-gu, kao i prirodnim ljepotama koje se prostire na području Čapljine. Upozorava na nemar i nebrigu čelnih ljudi Mostara prema gradu koji, unatoč davno minulom ratu, i dalje grca u ruševinama i bespravno sagrađenim objektima… Pod-sjeća na zaboravljenu biskupiju i Biskupski dvor, koji se, napokon, obnavlja… U svojim kolumnama, Muselimović najavljuje veliki povratak Krleže u Mostar, na daskama koje život znače. Naime, novo Mostarsko proljeće donosi nam kultnu „Gospodu Glembajeve“ u izvedbi beogradskog Ateljea 212…

CRNOM GOROM I BOKOM KOTORSKOM

„NaHrvatazemljuprokletstvojepalo,

imaprevećnaprednjaka,anapretkamalo“

TinUjević,pjesnik

Uputopisuobjavljenomprijetjedandana,opisaosamnašeputovanjesumjetnič-kimblagomMarinaTopića.PutnasjevodioprekoStoca,Trebinja,Nikšića,nikšićkogpoljaizetskeravnice,doRibniceiliPodgorice.PisaosamoradnjamakojesmopoduzeliuprigodizakazanogotvorenjaMarinove

izložbeijednogaznačajnogmeđunarodnogkulturnogdogađaja.činjenicadaizložbuorganiziraMinistarstvokulture,aktomujošiunajreprezentativnijemdržavnomgalerij-skomprostoruukojiulazesamoprobrani,zahtijevalisuiposebannapor.Svejetrebalobitinasvommjestuinanačinkojidolikujesusretuveleposlanikalikovneumjetnosti.


Usredištugrada,uzsuvremenučetvorotračnugradskuaveniju,uneposrednojbli-zinizgradeVladeiSkupštine,okruženatrgovima,najsuvremenijimprodavaonicamaivodoskocima,nalazisezgradaUmjetničkegalerijecrneGore.PonjenimdvoranamaiholovimazateklismopostavljeneiraspjevanemotiveNere-

tve,RadoboljeiBune,raspukle„glave“crvenognaraibjelinuopjevanogmostarskogbehara.Uprepunojgaleriji,zateklismovisokedužnosnikecrneGore,mnogobrojneprijate-

ljeipoklonikelikovneumjetnosti.ZaMarinominjegovomlikovnomizložbompošlisučlanoviPredsjedništvaMaticehrvatske,mnogisugrađani,ali iprijatelji izDubrovnika,SarajevaiBeograda.Svejebilospremnozasvečanootvorenjeizložbe.O likovnompostavu, biranim riječima,govorio je likovni kritičar IvanVukoja, baš

onakokakosusvojevremenoumonografijinapisaliTonkoMaroevićiJosipBotteri-Dini,dvojica„renesansnih“znanstvenikaiumjetnika:• NemožesegovoritioslikarstvukojestvaraMarinTopićaneslijeditisadržajnjegovihslika,jeronesusvjedočanstvonjegovekulture,njegovogdoživljajaZemljeHumske,njeneprošlostiiustrajnosti,njenihvrijednihičestitihljudi,neslijeditiljepotubojaikrajolika...

AMiroPetrovićiDraganMarijanović,dvabardabosanskohercegovačkogpjesniš-tva, i ovomprigodomdali susvoj značajanpoetskiprinos.TakosuMarinoveboje ipaletesastihovimaznamenitogpjesničkogdvojca,naslikaliiispisalinajljepšustranicunašihdomaćihiinozemnihgostovanja.NemoguprešutjetineobjašnjivupasivnostGrada,Županije,pa inašegaVelepo-

slanstvau crnojGori.Sve je,zaista, trebalobitidrugačije.Ovomprigodomvrijedi ipodsjetitise.UprigodiotvorenjaXI.Mostarskogproljeća-DanaMaticehrvatskeipredstavljanja

numizmatičkeizložbestaroganovca,atimeinovca-perperaKraljevinecrneGore,snajbližimsuradnicimadošaojepredsjednikcrneGoregospodinfilipVujanović.DošaojeiRamizBakšić,veleposlanikcrneGoreuBosniiHercegovini.Naovajnačin,najvišidužnosnicijednezemlje,nacivilizacijskiipotpunoprimjeren

način,iskazalisupijetetipoštovanjepremasvojojpovijesti,tradicijiiumjetnosti.Iunatočsjajnom likovnojpostavci, izvrsnom likovnomosvrtuprof. IvanaVukoje,

dijamantnojpoezijiMirePetrovića iDraganaMarijanovića i šarmantnommodeliranjupjesnikinjeinovinarkeMisijaneBrkić-Milinković,osjećalismosekaonapuštenagrad-ska,županijskaidržavnasiročad-ubijelomesvijetu,bezikogasvoga.Ujutrorano,upodgoričkojZračnojluci,sačekaosamizaslanstvoHrvatskeodvjet-

ničkekomoreisnjimapošaoputKotoranaproslavuDanacrnogorskogodvjetništva.čekajućidoletzrakoplova, još jednomshvatihnašusurovustvarnost.Podgorica,

kaoinašeSarajevo,imaredovitulinijusaZagrebom,aprekoPlesa,tamošnjezračneluke,iscijelimsvijetom.Mostargodinamačeka,akakostvaristoje,pitanjeje-ihoćelijeikadaidočekati!?Pa,i

bezobziraštounjegovosusjedstvo,skoropaunjegovopredgrađe,uMarijanskomeđugor-skosvetište,tijekomcijelegodinedolazestotinetisućahodočasnikaizcijelogasvijeta.PrijenekolikodanapročitaosamvijestdaipredsjednikItalijeSilvioBerlusconiinter-

veniraoizatražiouspostavuredovitezračnelinijesPescarom,odaklebihodočasnici


lakoinesmetanomogliputovalidoMostaraimeđugorskogsvetišta.NadatisedaćeinternacionalizacijaproblemamostarskeZračnelukekonačnonečimrezultirati.Nadatise,naravno,akoiposljednjanadaudržaviPetritscheve„luđačkekošulje“i

jošluđeLagumdžijinekombinatorike,nijeumrlainestala.

Jutro na CetinjuPutovanjesazagrebačkimkolegamaodPodgoriceprekocetinja,proteklojeu

ugodnomkolegijalnomrazgovoru.Nitkoodnjihnijebionacetinjuisvisuželjelividjeti drevnucrnogorskuprijestolnicu smještenu ispodopjevanogLovćena,poplodnomkraškompolju izmeđuBokekotorske, Jadranskogmora iSkadarskogjezera.Književno,muzejskoiarhivskoblagosmještenojeuMuzejuiArhivucrneGore,u

Muzejucetinjskogmanastira,HistorijskogiEtnografskogmuzejaiNjegoševommuze-ju.Zaupoznavanjeirazgledavanjeovogagrada-muzejatrebalobinekolikodanaod-moraitruda.Obišlismosredišnjuzonuinekolikousporednihulica,počastiliseprvimjutarnjimkavamaikrenuliputnašegaodredišta.

Susret s BokomDoksmouugodnomrazgovorusređivalicetinjskedojmove,zanamajeostalotride-

setakkilometarazavoja,usponaipadova.NašlismoseusredištuBudve,gradačijitragovisežudoIV.Stoljeća.Vrijemeplani-

ranihsusretanijenamomogućavaloodlazakdopoluotokaSv.Stefana,grada-hotela,pomnogučemujedinstvenognacijelomsvijetu.NaputudoKotora,prošlismokrozTivat,gradpoznatpopješčanimplažama,ra-

skošnimdvorcima,ljetnikovcimaiotokomcvijeća.SvetiStefansKraljičinomplažom,BudvasBečićima,KotorsPerastomiOtokomGospeodškrpjela,srazlogomipokri-ćem,Bokikotorskojdajuepitetjednogaodnajljepšihzaljevanasvijetu.

Na Trgu od oružjaPodolaskuuKotorsmjestilismouHotelu„cataro“,apotompošlinaTrgodoruž-

ja,nasusrete skolegama izLjubljane iMaribora,Zagreba iDubrovnika,Sarajeva iSkoplja,NovogaSadaiBeograda.NaravnoiskolegamaizcrneGore,domaćinimanašegatrodnevnogdruženja.Prviput,uBokukotorskuinaoveprofesionalnesusretedošlajeikolegicaAnaPrimorac,odvjetnicaizMostara.Došao je i IlijaRadulović,dijeteKotora i legendarnibeogradskiodvjetnik,pisac i

profesor.Tkojeurukamaimaoipročitaonjegovuknjigu„Nužnaobranaduše“,knjigubrušenupoputnajljepšihbisera,tkoječitaonjegoveesejeiraspraveilislušaonjegoveretoričkeistupe,složitćesesovimzapažanjima.Ireći:Itoštojenapisano,maloje!UovimprigodamaposebnuradostpredstavljasusretsTomislavomDedićem,od-

vjetnikomizPodgorice,doajenompozivanašihiznatnoširiheuropskihprostora.Prisje-ćajućisenjegovogsarajevskognastupnoggovora,obraćanjabeogradskimstudentimauvrijemeturbuletnihdruštvenihkretanjaiobraćanjauraznimprigodama,osjetitćetedapredvamastojiosobačvrstihmoralnihnačela,eruditaiodvjetnikbriljantnogznanjaiuspjeha.Naovogodišnjesusretedošaojeposebnosretan;došaojesasvojomprin-


cezom,mladomodvjetnicomkćerkomMilicom.MilostjeBožjapoznavatiiprijateljevatisovim,pomnogočemu,jedinstvenimčovjekom.Nakon što seprimirio protokol prvih susreta imeđusobnihpozdravljanja, zastao

samnakavisdr.SlobodanomBeljanskim,novosadskimodvjetnikom,književnikomiprofesoromnabeogradskomPravnomfakultetu.Izaovogsamozatajnogčovjeka,čo-vjekapanonske,paakohoćete-itibetanskemirnoće,stojemnogobrojnadjela.Akovamseukažeprilika,potruditese,nađiteipročitajtenjegovuknjigu“Kronika

uzaludnogotpora“.Speromurucii„glavomnapanju“,izdanaudan,ovajneustrašiviodvjetnikiknji-

ževnik, nastojao je zaustavitiMiloševićev suludipohod,nastojao jeprizemljiti zrako-plove,zaustavititopoveitenkove,urazumitinišandžijeisnajperiste.Zasvojživotiovu„zlatnu“knjigu,dr.BeljanskizaslužujeNobelovopriznanjeisvakopoštovanje.PisatioKotoru,Prčanju,Perastu,RisnuiOtokuGospeodškrpjela,nijelako.Toje

zakolumneovevrstejednostavnonemoguće.KakoopisatiulazeugradKotor,kakoopisatinjegoveveličanstvenezidine,ka-

tedraluSv.Tripuna,crkvuSv.Luke,Sv.Ane,cijelilanacsakralnihobjekataispome-nika.Izapovršneopise,akademikucvitufiskoviću,bilajepotrebnaknjigaodčetiristoti-

nestranica.Jednastavno,trebaodvojitinekolikodanaipoćiurazgledanjejedinstveneurbanecjeline,prepunetragovagrčke,rimske,mletačkeiaustrougarskekulture.Urba-nakulturahrvatskihgradovaDubrovnika,Korčule,Trogira,ZadraiRovinja,sažetajeiistovjetnasovimbokeljskimdraguljem.NajednomodnajljepšihpoložajaBokekotorske,upodnožjuBrdaSv.Ilije,nalazi

se drevni pomorski gradić Perast, prava riznica dragocjenih djela bokeljske kulture,povijesneiumjetničkebaštine,crkavaikapelica,vitkihzvonikaijošvitkijihčempresa,raskošnihkućaijošraskošnijihpalača.Predovimpomorskimdraguljem,kaodvastražara,stojedvaotoka;jedanprirodnii

jedandrugistvorenljudskimmaromisustavnimnasipanjem.Onimakojisuotokprviputvidjeli,dah jemoraozastati.OdsredineXV.stoljeća,

sustavnimnasipanjemmora,stvorenjeotokpovršine3.030m2,otoknakomesenalazizavjetnacrkvabokeljskihpomoraca.Idanas,nablagdanVelikeGospe,svatkotkoimabrodicu,nošentradicijom,doplo-

vitćeuodređenovrijemeibacitikamen-dva.Lijepojevidjetistotineukrašenihbrodicakakodoplovljavajusasvihstrana,kakopristajuiritualnobacajukamenjeiučvršćujutemeljeotokaislaveblagdanVelikeGospe.Zakolegeodvjetnike,zaosobekojeusvakodnevnomposlusudjelujuurješavanju

nagomilanihproblemainesporazuma,biojekoristanisusretsPomirbenomdvoranom-kamenomkućicomprekoputazavjetnecrkve.Utojpomirbenojdvorani,stoljećimasusesusretalazavađenabraća,zaraćeneobitelji,katoliciipravoslavci,bezrazlikeda„umirekrv“.Dolazilibida,uburnimraspravama,naposvećenomkamenuGospinasvetišta,iznađuputizkrvavihosvetaisvojimobiteljimadonesumir.Svetostmjestabilajenajboljejamstvozauspjehpomirbenihrazgovora.Kadabiza-

vađenabraćailizaraćeneobiteljipostiglemiriizbjegledaljekrvavesukobe,zazvonilabizvonazavjetnecrkveGospeodškrpjela,barkebikrenuleunekedrugeuvaleživota.


Starekronikepišudase,nakonpostignutogmiraiukutuMarijinihočiju,znalapokazatisuzaiskotrljatiseprekohladnogamramornogoltara.Ovogodišnjedanevojvođanskog,makedonskog,slovenskogicrnogorskogodvjet-

ništva,proslavilismouPetrovaradinu-naobalamalijepogaplavogDunava,nalijepimOhridskimiBledskimjezerima,teumističnojBokikotorskoj.čekamohrvatskipoziviputBrijunskogotočja.Popovratkusputa,pregledaosamdomaćitisak.Nijeteškouočitidasupobjednič-

kestrankeodlučilesleđaumornognarodaskinutidaytonskuluđačkukošuljuijošluđiAshdownovStatutGrada,zaustavitikombinatorikuZlatkaLagumdžije izaštititigaodnapasti„kravljegaludila“i„ptičjegripe“.Nećebitilako,alinadatise…SjetihseneumrlogTina,sjetihseiprigodnihstihovaspočetkaoveputopisnerepor-

taže.

• NazemljuHrvataprokletstvojepalo,imaodvećnaprednjaka,anapretkamalo...

Kaodasuovistihovinastali,negdje,uzapadnojHercegovini,ujesenizborne-2010.godine…

STOLJEĆA PRED LICEM ČOVJEKA(jubilarnatridesetakolumna)

Jugjesamposebiraskoš.Tuseiusiromaštvu,veselijepati.NeretvajezaHercegovinu

štoiNilzadrevniEgipat.Moždaivišeodtoga.

IvoAndrić,nobelovacKadaseispodplanineZelengore,snadmorskevisineod1.100metara,otisnenasvojeputovanjedugodvijestotinekilometara,ovisnoogodišnjemdobu,čestoiljud-skimpotrebama,Neretva,tačudesnaljepotica,moraseobračunatisbrojnimprepreka-ma.Morasavladatiklisureikanjone,betonskebraneiutvrde,skakalauMaloševićima,anakontoga,umiruispokoju,zaplovitiususretmoruiMediteranu.• Naovomputuipohodu,nemogujezaustaviti liniještozovusedržavnegranice,nemogujezaustavitiljudiuodoramacarinika,svizomibezvize,sodobrenjemibeznjega,Neretvaćesvomsvojomsnagomiljepotom,uronutiuJadranskomore,iponosnoreći:

Sve vi idete drugim pravcima i u susret drugim rijekama, samo ja plovim ovimputemisamoseja,svakogadanaisvakenoći,grlimsplavetnilomjugaiJadranskogmora.Jainitkoviše!Kadasenabunskommostuodvojiteodširegagradskogpodručjaipođetemagi-

stralnimputemdograničnihprijelazaiMetkovića,sdesnestrane„rukompodruku“,


kao izabranicavašegasrca,pratitćevasrijekaNeretva ipričatipovijest -doKrista iposlijenjega.Promatrajtenjeneobaleprekriveneniskim raslinjempremakojemusespuštajumasivibrda,promatrajtesvjetlostivedrinuštosetuprelama,poslušajtežuborvodei,najednom,začutćetenešto-kaoda„Lado“zanosnopjeva:NaNeretvumisečinapala,jasesvomedragomobećala…OdbunskogamostaiskakalauMaloševićima,dvadesetakkilometaraugodnevo-

žnje,dovestćevasdojednogadrevnoggrada-dogradaPočitelja.

Na litici - Grad Irijekaježiviorganizamkojistoljećimamijenjasvojeoblikeipravceputovanja.Podzidineovogadrvenoggradanekadasudolazile rimskegalije, tusevezale i

ostajaledokseplaniraniposlovineobave.Upravostoga,nidodanadanašnjega,nijejasnaetimologijaimenaPoči-telj.Jednićerećidaonopotječeodriječipočinuti,drugidaseimeizvlačiizriječiPodcitadelum,štoznači–„gradpodtvrđavom“,aonitreći,načelusprof.MarkomVegom,rećićedajeimegradudaonekibezimenikastelan.Gradkojijeizgrađennastrmojkamenojlitici,slijeveobalerijekeNeretve,upovije-

snimdokumentimaprviputsespominje1444.godine.PlovnostrijekeNeretveimogućnostprodorapremaunutrašnjostiBosnegradusu

daliposebanstrateškiznačaj.Premapovijesnimdokumentima,temeljeovomedrevnomgraduudariojekraljTvrt-

ko,auzpomoćHercegaStjepana,gospodaraZemljeHumske,utvrđivaogaugarsko-hrvatski kraljMatijašKorvin.U strahuoddaljnjih turskihprodora, utvrđivanjugrada,pripomoglajevatikanskaadministracijaimoćnaDubrovačkaRepublika.Iunatočborbamakojesutrajalepunihpetgodina,braniteljinisumogliodoljetimoć-

nojturskojvojsci.Ujesen1471.godine,Počiteljjepaourukeosmanlijaiodtadasepostupnomijenjanjegovizgledinjegovauloga.Počiteljdanaspredstavljajedinstvenspojsrednjovjekovnogazapadaiorijentalnogisto-

ka.Akoseodlučitepoćipremakuliitvrđavama,dočekatćevasputeljci-kaldrme,umornastubišta,zidinenijemihkuća,iosjećajputovanjakrozsrednje,davnoprošlevjekove…Agore,podnokule,predvamaćeseotvoritijedinstvenpoglednarijekuNeretvui

njenešljunčanesprudove,naplodnopoljeipodignutevinograde,nabrdakojapoputnijemihinamrgođenihstražarabdijunadrijekominjenimtokom.Usvojojdugoj iburnojpovijesti,Podcitadelum-Počiteljuvijek je,kaoutvrda ipo-

sljednjalinijaobrane,stajaonabranikunekogainečega,onikojibiostaliionihkojibiseturadozauvijeknastanili.Grad,njegovekuleiutvrdezornosvjedočeoprolaznostiljudskihživotaidruštvenih

sustava.Oprolaznostisvih,svegaisvačega.

Čudesne utvrdeSamonekolikokilometaravožnjekrajlijepih,širokih,pješčanihsprudovarijekeNe-

retve inekolikovelikihgospodarskihobjekata,ućićeteugradčapljinu,ućićetenaprostoreneistražene,aposvemusudeći,iuprostorepovijesnemistike.Snjenelijevestrane,ukanjonurijekeBregave,upećiniBadanj,pronađenisuostaci

ljudskih staništa starih višeodpetnaest tisućagodina;nešto južnijedočekat će vasutvrdaMogorjelo,drevnaDrijeva-GabelaiHutovoblatosasvojimDesilom.


Pisatioovim lokalitetimazahtijevalobieseje i romane.OtvorilebiseznanstvenepretpostavkemeksičkogarheologaRobertaSalinasaPrajsa;otvorilebisepretpostav-kedase,bašnaovomemjestu,nalazisredišteTroje.Unašimrazmišljanjima,spunopokrićaiargumenata,postavilobisepitanjarevizije

povijestiljudskogrodauopće.Mistikačapljinsko-hutovsko-metkovskogbazenamoralabi se promatrati i kroz povijest Vida-Narone,mjesta smještenih odmah iza aktualnebosanskohercegovačkedržavnegranice.čapljina,mediteranskigrad,skladniharhitektonskih rješenja,smještena jesvojim

najvećimdijelomuzobalerijekeNeretve.NjenomsveukupnomživotubitnopridonoseirijekeBregava,TrebižatiKrupa.Aliimariljubavnjenihžitelja.Ugodinamarataiporaća,dokjesusjednimMostaromvladaograđevinskinered,

neredkojiseislužbenopoticao,doksusemaliiprimitivnikiosciiprodavaonicepo-stavljaliponogostupima,prolazimaizelenimpovršinama,čapljinasestakvimnakana-masurovoobračunavala.Stogadanasugradunemanijednogobjektakojisvojimizgledomnarušavajednu

čvrstu i skladnuurbanucjelinu.Uvijek jebilougodnopogledatipodšišaneparkove,obrezanenasade,zasađeneiodnjegovanecvjetnealeje.Zadesetljećanesebičneljubavi,prioblikovanjuhortikulturegrada,dr.JakovuPe-

haru,izaživota,pripadalobipravonajednonazivlje-nazivljejedneuliceilijednogaparka,snjegovimčasnimznanstvenimidomoljubnimimenom.Gradsčetiririjeke,snekolikojezera,sobiljemsunčanihdana,gradkojirazgovarai

dovikujesesJadranskimmoremisvojompoviješćunaslanjanastotinestoljeća,odu-vijekjebioizanavijekćebitiželjaljudskihstaništa.U južnom dijelu Bosne i Hercegovine, u neposrednoj blizini čapljine, u njenom

„dvorištu“,putnikanamjernikadočekatćeMogorjelo,jedinstvenarheološkispomenikizvremenaRimskogcarstva-izvremenakasneantičkearhitekture.PoljoprivrednosredišteizI.stoljeća,svremenomjepreraslouveličanstveneutvrde

pravilnihoblika,isasvojimkulama,neodo-ljivopodsjećaonaDioklecijanovupalačuuSplitu.Ovajrimskikastrum-utvrdasnabdijevalajegradNaronu,kojaje,udobasvogaprocvata,imalastanovnikakolikoidanašnjačapljina–amoždaiznatnoviše.Strukturapronađenihobjekatagovorioutemeljenostizaključkadajetobiloimoćnoobrambenouporištesusjednog„velegrada“Naroneicijelenjeneokolice.DioklecijanovozdanjepodignutojeblizumoćneSalone,aMogorjeloblizujošmoć-

nijeNarone.NietimologijanazivaMogorjelonijeposverazjašnjena.Jednićerećidajeimenastaloizlatinskeriječi-pošumljenibrežuljak,aonidrugi,najuporniji,dajeimeizvedenoodslovenskeriječisv.Mohor.Burnajepovijestjednogaznačajnogsrednjovjekovnogtrgovačkogsredišta–zgu-

snutognaseljapodignutognabrijegusdesneobalerijekeNeretve.PodimenomDrieva,spominjesekoncem12.,apodimenomGabela,koncem14.

stoljeća.PremazapisimaturskogaputopiscaEvliječelebije,Gabelaje,1526.godine,imala

150lijepograđenihobiteljskihkuća,dvaprenoćišta-hanailidanašnjamotela-ijednusakralnugrađevinu.Gradjetrgovaosolju,robom,anakonpadaurukeOsmanlija,trgovaojeirobljem.

Označenjugradagovori ičinjenicadasunarijeciNeretvi,daninoć,stolovaledvije


naoružane,posebnoosposobljenegalije,kojesučuvalenjegovekuleizidine,trgovceinjihovedućane,mještaneinjihovegoste.PovijesnemijeneulogudrevneGabelepredalesugraduPočitelju,aonajetadaitako

postalabeznačajnopograničnomjestoizmeđuHercegovineisusjedneDalmacije.Osamdesetihgodinaprošlogastoljeća,svjetlostdanaugledalajeknjigameksičkog

znanstvenikaRobertaSalinasaPrajsapodimenom„Homerovaslijepapublika“.DvadesetgodinaznanstvenogistraživanjaIlijadeiOdiseje,navelojeovogaznan-

stvenikabespogovornopovjerovatiusvojezaključke,daseTrojanskiratodvijaoudoli-nirijekeNeretveili,jošpreciznije,naprostoruiokolicidanašnjeGabele.OvaknjigaiznanstvenaotkrićaRobertaSalinasaPrajsa,pozivajunatiheznanstve-

neraspraveidaljnjaarheološkaistraživanja.Dvadesetljećastudioznogaznanstvenog radado izlaskaknjige i25godinapro-

vjeravanjadotadautvrđenihsaznanja,tjerajunaoprez,poštovanje ipredanadaljnjaarheološkaiskapanjaiistraživanja.

Čarolija Hutova blataJugoistočnoodčapljine,MogorjelaiGabele,naprostoruodskorodesetaktisuća

hektara,nalaziseHutovoblato,submediteranskamočvarasašestpovezanihjezera.VodeHutovablatabogatesusvimisvačim:izvrsnimšaranimaijeguljama,divljim

patkama iguskama.Nigdjenasvijetunepostojivećezimskoboravišteptica.Svakegodine,nekakouistovrijeme,bezpozivainagovora,bezreklamaiinterneta,uHutovoblato,naodmordoleti250vrstaptica.Nijednaturističkadestinacijanasvijetunemožesepohvalitisčinjenicomdaujed-

nonjenoodredište,svakegodine,uistovrijeme,dolijećuvrapciilaste,orloviijastrebi,svrake,čaplje,guskeiliske,isveživoštonebomleti.Velikevodenepovršine,brojnajezera,bogatstvomočvarnogbilja,ribljegiptičjeg

svijeta, teostalaprirodnasvojstvaParkaprirode,ovaj krajmoguodvesti do statusaprepoznatljiveturističkedestinacije.ZaonekojiodlazepremaJadranskommoruilisesnjegavraćaju.Prijenekolikogodina,svekolikujavnostuzbudilesuvijestionalazimaamforaiosta-

takabrodovapronađenihujezeruDesilo,smještenomnarubuHutovablata.Pronađe-neamforezaprijevozvina,ulja,mirisa,ribljihumakaihrane,ostacibrodova,neodoljivonamećupotrebuzadaljnjimistraživanjimaovogalokaliteta.A,prijesvega,namećupo-trebuzazaštitomovoganeobičnogijedinstvenogarheološkogrezervata.Ovaputopisnareportažanemožesezaustavitinagraničnomprijelazu,nitiseovo

područjemožesagledatibezposjetasusjednojNaroni,rimskomnaselju,upravnome,sudskom,vojnomikulturnomsredištuNaronitanskogokruga.Prijenekolikogodina,svijetomjeodjeknulavijestdajeuVidu,nekadašnjojNaroni,

uprirodnojveličini,pronađenol6kipovarimskihimperatora,međukojimaseposebnoisticalastatuacaraAugustina.Povjesničarigovoredasuovakvestatueizlaganeuvelikiminajznačajnijimodredi-

štimarimskogaimperija,štoupućujenazaključakoiznimnojvažnostidolineNeretve-odPočiteljadoMogorjela,odGabeledoDesila,odHutovadoNarone.Veličanstvenestatuerimskih imperatora,moćnika ibožanstava,čekajuvas imožete ihpogledatiulijepomeArheološkommuzejuNarona.


Sveučilišni biseriPrijemjesecdanapisaosamoveličanstvenojpromocijistudenataMedicinskogfa-

kultetauMostaru,pisaosamostudentimadrugeipetegodine,oonimasprosječnomocjenom5,00.Pisaosamsoduševljenjemiosjećajemponosanaovemlade,vrijedne idarovite

ljude,naMedicinskifakultetinjegovudekanicuprof.dr.LjerkuOstojić.PrijedesetakdanadobiosampozivdanazočimobranidoktorskedisertacijeLucije

Bilić-Boban.BiojetopozivsfilozofskogfakultetauMostaru.Točnoudvanaestsati,uučionicu

br.26,ušlajejedna„djevojčica“,ionajtkojenijepoznavao,nipočemunijemogaopomislitidajetoosobakojaćesjestipredposebnopovjerenstvoibranitisvojeznan-stvenelatinskepriče„teške“-500stranica.Kadaje,predstavljajućikandidatkinjuzaobranudoktorskedisertacije,predsjednik

Povjerenstvadr.SerafinHrkaćkazaodajekandidatkinjauvrijemestudijaimalapro-sječnuocjenu4,94,zavrijemedoktorskogstudija-prosječnuocjenu5,00,amentor,zagrebačkiprof.dr.PavaoKnezović,dajedoktorskadisertacijaznanstveno–„filigran-skiurađena“,uučionicibroj26.nastaojetajac.Nakonsatvremena,virtuozneobraneradaiodgovoranapitanjadr.KaticeKrešić,svejebilojasno.U27.godiniživota,nakonbriljantnogaredovitogidoktorskogstudija,nakonobrane

disertacije,LucijaBilić-Boban,kćiponosnihroditeljaŽarkaiMirjane,steklajenajvećuakademskutitulu-tituludoktoraznanosti.Nakoncu-cvijeće,čestitkeiburanpljesakzadr.Luciju,mladu,lijepuigracioznu

mostarsko-ljubuškuznanstvenicu.

Nakoncuovekolumneželimiznijetijednuosobnunelagodu.Derutnaučionicaisveukupnaatmosferaukojojjedr.Lucijabranilasvojebriljantne

studentskeipoststudentskegodine,ukojimajebranilateškelatinskepričeisvojih27godina,nijebilanaraziniovogauzvišenogsveučilišnogidruštvenogdogađaja.Ovakovelikidogađajinebimoglibitibezprisustvadekana,prodekana,bezprofesora,ionihkojisupozvaniosiguratiuvjetezanormalanradsveučilišta,zadaljnjinormalanrazvitakinapredakovihznanstvenihsveučilišnihdragulja.Asvejebiloveličanstvenoidostojnoreportažnogzapisaitelevizijskogprikaza.


VATIKANSKE BOŽIĆNE PRIČE

OddonJulijaKlovićadoisusovcaStjepanaKrasićainjegovognovogdjela„SvejepočelouRimu“

„Doksubiliživi,prirodasebojaladaćejenadmašiti,asada,kadasuumrli,ionasebojidanećeoživjeti…“

I.Membo,pjesnik,slavnimrimskimumjetnicima….

Prošle,pretprošle,itkoznakolikojošminulihgodina,naistidaniuistovrijeme,sebisampostavljaoistopitanjeiupućivaosveozbiljnijeprijekore.UtrenutkukadaseuVječnomgradu,naTrguSv.Petra,postrojepočasnestraže,

kada zasviraglazba i zavijore zastave, kada seuključe kamere talijanske televizije ikadasesnestrpljenjemočekujeizlazakSv.Ocainjegov„Urbietorbi“,sebisamupući-vaoistiprijekor-paniovegodinenisiotišao.Prijekorisubilisveozbiljniji,apotrebazaVATIKANSKIMbožićnimugođajem,rasla

jeizgodineugodinu.Vratilasuseinekasjećanja.Sjećanjananeprijatnosti„Urbietorbi“sedamdesetihgodinaminulogstoljeća-s

početkamojeodvjetničkekarijere.Konačno,odlučiosampoćiiovogodišnjebožićneblagdane,odSv.StjepanadoSv.

Ivana,provestiuvječnomegraduRimu.Dokmostarskazračnalukazarastaukorovibeznađesvoga„uskrsnuća“,onasplit-

sko-kaštelanskaproširena,obnovljenaiukrašena,ponosnodočekujeiispraćakolonesvojihputnika.NaulazuuZračnulukuzatekaosamnekolikomalihivelikihautobusa,nekolikomi-

nibusevaiosobnihvozilasnatpisima„Globtour“Međugorje,“Goyatours“Međugorje,PaddyTravel–Međugorje.Sreosaminekolikoturističkihdjelatnikakojisudopratiliilisudošlisačekatisvoje

gosteizbijelogasvijeta.Kuferiseunoseiiznose,hodočasnicisvihbojaitkoznakojihnarodnostiradujuse

ponovnomsusretusmeđugorskimsvetištemkaoštosamseijaradovaoskoromsu-sretusrimskimkatedralamaibazilikama,trgovimaifontanama,forumimaiperivojima.Resnik,kaštelanskazračnaluka,udaljenajesplitskograskrižjatridesetakkilometa-

ra.Joškojimjesecilidva,donjenogparkingai„dvorišta“,putnikanamjernikavoditćesuvremenoizgrađenaiopremljenačetverotračnacesta.VozećiseovomsuvremenomcestomipromatrajućiprizorepredZračnomlukom,uulozigradonačelnika,županailinarodnogpredvodnika,nebisemogaougodnoosjećati.Sramzatvorenemostarskezračne luke iderutnebrdskestazeodMostaradoMeđugorja,nadvladaobiosjećajponosaiblagdanskograspoloženja.Kiša,mutnioblaciineverin,nisumogliporemetitiraspoloženjeugodnogputovanja

doRimaitamošnjeZračnelukeLeonardodaVinci.Ukrašene jelke i prolazi, okićeneprodavaonice i restorani, radost na licima ljudi,

osjećalasenasvakomkorakuiprisvakompokretu.Badnjanoć,tatihasvetanoć,bu-dilajenaduuboljeipravednijevrijeme.


Svi putevi vode u RimLegendakažedasustariiliprastariRimljani,prvipočelipravitiputevezasvojepotrebe.Smatralisudajetakolakšestićidonekogaodredištaizaštitiseodnapadaonihkoji

subilispremniizzasjedenapastiiopljačkatitrgovačkekaravane.Izčetiripravca-sistoka,zapada,sjeverai juga,pravilisucesteisveihdovelinajedanbrijeg,usamosredišteitadavelikogasvjetskoggrada.Otudaipotičestaraizreka„SviputevivodeuRim“.Aliibezobziranaputkojijeodabrao,današnjiposjetitelj,baškaoionajkojisetu

zatekaoprijestotinu,prijetisućuilidvijetisućegodina,moraznatidajeuprilicirazgle-datipovijesno,umjetničko i spomeničkoblagosvjetskih razmjera.Umjetničkoblagokakvosenigdjenemožesresti.Obdarenismislomzaracionalnostipreuzimanjadostignućadrugihnaroda,naročito

postignućagrčkekultureicivilizacije,stariRimljaniostavilisunamforume,amfiteatre,bazilikeislavolukepredkojimasvakomposjetiteljumorazastatidah.Nijednaputopi-snareportažanemožeopisatiraskošovihobjekata,nitijedanromaninijedanfilm,pamakarseonzvaoi„ArivederciRoma“nemožekazati-evojasamsveopisao.Sve,bašsvemožebitisamopokušaj.Kakodrugačijeobjasniti činjenicuda je rimskicoloseum,amfiteatar flavijevaca

ukojemususeodržavalegladijatorskeborbe,pomorskebitkeibitkesaživotinjama,mogaoprimitiido80.000posjetitelja,adaje,zaslučajpotrebe,mogaobitiispražnjenzasamodesetakminuta.Ovačudesnagrađevina,prijedvijetisućegodina,imalajeugrađeneplatnenepo-

krovekojisugledateljstvoštitiliodsuncaikiše,imalajesvečanelože:ložuzacaraicaricu,vestalinkeinjihovupratnju,ložezanajnižedruštveneslojeve.coloseumsosamdesettisućasjedala,sdizalimai„natkrivenimtribinama“,samo

jejedanodsimbolaVječnogaGrada.Jednaodrimskihtermi,abiloihjeviše,mjestogdjesuseljudisastajali,družili,gostiliikupali,ujednomčasumoglajeprimititritisućegostiju.Dijeloviovihtermiidanassudobroočuvani.KadaprijeđetenadesnuobalurijekeTiberiuđeteuVatikanskopolje-AgerVatica-

nus-ušlistenamjestogdjesumučeniprvikršćani,paiSvetiPetar,ušlisteudržavuVatikan.NatommjestudočekatćevasraskošnabazilikaSv.Petra,bazilikanačijemsuukra-

šavanjusudjelovalinajvećiumjetnici,ameđunjimaislavniMichelangelo.Uovakvimprilikama,svakogaposjetiteljačekasusretsprostranimsredišnjimportikom,snizomoddevetbalkona,aprijesvegasasredišnjom„Ložomblagoslova“.Sovogabalkona,poglavarKatoličkecrkve,uvrijemeBožićaiUskrsa,mnoštvuvjer-

nikadarujeblagoslov-“UrbietOrbi“-graduRimuicijelomesvijetu.

Od don Julija do isusovca Stjepana JednastarapričakažedanijeugodnodoćiuParizakoVasbolizub,auRim-ako

padakiša.Vođenizvrsnimpoznavateljemgrada injegovepovijesti, trčeći ispodkapiuporne

kiše,zastaosamnanekolikomjesta,unekolikocrkava.Natimmjestimadošaosamdougodnih idragihsaznanja.Ocrkviukojoj jepo-

kopanaKatarinaKosača,posljednjabosanskakraljica,opregovorimaokoprijenosa

njenihzemnihostataka,čitaosamislušaouvišenavrata.Posjetiosamnjengrobitihosepomoliozanjenudušu,njenupatnjuinjenuoporuku.ZastaosamucrkviSanPietroinVincoli-SvetiPetarulancima,izadržaosepred

jednimoltarom,predmramornompločomnakojojpiše-JulijeKlović.Saznaosamdajenatomesvetommjestu,1578.godine,pokopanslavniumjet-

nikhrvatskogpodrijetla.Slikaojezapapeikardinale,zakraljeveicareve,anjegovaneprolaznaumjetničkadjelarasutasupocijelomesvijetu.Pobazilikamaikatedralima,pokraljevskimpalačamaisvjetskimmuzejima.GiorgioVasari,slavnitalijanskiumjet-nik,zaJulijaKlovićapišedajetonajvećisvjetskiminijaturist,dajeto,ustvari,hrvatskiMichelangelo.Bitipokopannaoltaru jednebazilike,aktomujoš iuzMichelangelovuskulpturu

Mojsije,samozasebegovorisve.Kadajeslavnikipar,nakončetverogodišnjegrada,dovršiokipMojsija,pričaseda

gaječekićemudariopokoljenuirekao:-Parla!(Progovori!)NemasporaokotogadajeovajMichelangelovradnajvećeumjetničkodjelokojeje

ikadaljudskarukanapravila.Nekolikoautobusnihpostajadijelilome jeododcrkveSv. Ignacije i još jednoga

ugodnogiznenađenja.S lijeve stranemonumentalnihulaznih vrata, uz jedan,očitobrižnobiranoltarski

prostor,nalazisemramornapločanakojojpišeda jena tommjestu,1575.godine,pokopanBartolKašić, velikan religijskekulture,papin vizitator, ispovjednikubaziliciSv.Petra,prevoditeljBiblije,plodanpisacipjesnik,i-štojenajbitnije,prvihrvatskijezi-koslovac.ZaslugamaovogaPažanina,papaKlementVIII.,potkraj1595.godine,uRimskom

kolegiju,osnovaojeAkademijuhrvatskogjezika.SvetiOtacigeneralradinaložilisuBartoluKašićudaodmahpočnepredavatihr-

vatskijezik,tedazapotrebeosnovaneAkademije,pripremijezikoslovnipriručniktogjezika.Bilojetoprijepunihpetstoljeća.Oovomvelikomotočaninu-Pažaninu,moglobise

pisatinadugoinaširoko.Zaovuprigodu-nekabudedovoljno.Međunajznačajnijerenesansnekipare,srazlogomiumjetničkimpokrićem,ubraja

seIvanDuknović.Sinprotomagistratrogirskihklesara,udomovinijeizučiozanat,auItalijistekaonajvećistupanjumjetničkeizobrazbe.Njegoviradovinalazesepoevropskimkatedralama,pokraljevskimpalačamaiusvjetskimmuzejima.Talijanskilikovnikritičarikažuda

jeIvanDunkovićjedanodnajznačajnihstranihumjetnika-kipara,čijasebrojnadjelanalazeuRimuidrugimvelikimsvjetskimmetropolama.Ovajslavniumjetniknikadanijeprekidaovezes rodnimkrajem,pasenjegovi radovimogupogledatiu renesansnojkapelitrogirskogzaštitnikasv.Ivana.KadaosmotritebazilikuSv.Petra,aosobitonjenukupolu,moramosesjetitijednog

znameni-togDubrovčanina-moramosesjetitiRuđera-JosipaBoškovića.NakonštojeuRimuzavršiofilozofiju,amalopotomiteologiju,ovajsvećenikisu-

sovačkog reda, postao je profesormatematike, astrologije i geodezije.Onovremenipapa,zabrinutzapomjeranjekupolenabaziliciSv.Petra,razaslaojevijestpobijelomsvijetuitražioznanstvenikaimajstorakojibitajproblemmogaoriješiti.Nitkonijeimao

hrabrostiupustitiseutugraditeljskuavanturu.PapaseobratioRuđeruBoškovićukojije,nakontoga,izračunaosveštojetrebaloizračunati,upustioseurješenjeproblemaitakospasiokupolunabaziliciSvetogPetrauRimu.

• Boritiseprotivzla-najboljajemolitvaBogu,aboritisezalijepo,znači-pjevatimuslavu -pišenajpoznatiji inajslavnijihrvatskikipar IvanMeštrović. Injegovi radovirasutisuporimskimcrkvamaizavodima.Povjesničariumjetnosti i likovnikritičarisvečešćegovoredajeMeštrovićevajedinanesrećaštopotječeizmaloganarodaimalenepoznatezemlje.

UgodnojeznatidakorijeniobiteljiRuđeraBoškovićapotječuizokoliceRavnog,akorijeniobiteljiIvanaMeštrovićaizSrednjeBosne,izgradafojnice.PlejadiovihvelikanaJulijuKloviću,BartoluKašiću,IvanuDuknoviću,RuđeruBoško-

vićuiIvanuMeštroviću,svakakotrebapridodatiimedr.StjepanaKrasića,akademikaiprofesoranaPapinskomsveučilištuSv.TomeAkvinskog.Izaovogavrijednogznanstve-nikaičitlučkogponosa,stojestotineznanstvenihradovaidvadesetakkapitalnihknjiga,međukojimajeiovaposljednja„SvejepočelouRimu“.NadolazećemMostarskomproljeću-DanimaMaticehrvatske,našakulturnaiina

javnostimatćeprilikuupoznatisesovimvelikimsvećenikom,piscemiznanstvenikomsvjetskogglasa.

„Urbi et orbi“, 1970. godineOdranemladostiprijateljevaosamidružiosesTomislavom-Tomomšakotom,po

mnogočemujedinstvenimčovjekom.Znamdajebiosretankadasamseodlučiopoćiodvjetničkimputem.Brinuoseiprijateljskipomagaokadagodbimuseukazalaprilika.Te,1970.godine,

saskupinomhodočasnika,TomislavsenašaouRimunauskrsnimsvečanostima.Uvrijemepapinskogblagoslova - „Urbietorbi“,netkoga je fotografiraoublizini

nacionalnezastavebezsocijalističkihoznakaitodojaviomjerodavnimslužbama.Biojetouvodukazneniprogonkojićeuslijeditinekolikomjesecikasnije.Prilikom

pretresakućeučitluku,međubožićnimčestitkama,UDBAjepronašlaimojučestitkusaslikomnarodnogtribunaStjepanaRadića.MalojenedostajaladaseiosobnonepridružimTomislavovimsudskimnevoljama.Svojuzatvorskugodinučasnojeodslužio,kaoštoječasnoodslužioisvojcijeliži-

vot.Osobitouvrijemeposljednjegrata,ugodinamakadajemogaosve,aradiojesamonajboljeionoštoječovjekuunevoljinajkorisnije.Govoriosamnanjegovomposljednjemispraćajuirekao:Danasodlazičovjekkojemusmomoglivjerovati,danasodlaziprijateljkomesmose

mogliobratitiunajtežimživotnimprilikamaibitisigurnidaćebitikakonajboljemožebiti…Sradošćuseprisjećamgodinaprijateljstvaiovogačasnogčitlučkogčovjeka.četrdesetgodinakasnije,naTrguSv.Petra,vidiosammnoštvozastavaiporuka.

Vidiosamdasesvatkoradujeidanitkonikomenesmeta.Siguransamdaovihgodinanijebiloposlaza„fotografepozadatku“.Izanassuteškapredratnaijoštežaratnavremena.Kadajevećtako,nazdravimodolazećojNovojgodini!

MARTIĆA KRIŽ„Mi,svizajedno,nismodovoljnojakidabisenosilisdanašnjimvremenom

punomproturječja,akamolisvatkozasebe…“IvoAndrić,nobelovac

Prijenekolikodana,uzprvujutarnjukavui„Večernjilist“,pročitaosamvijestdajeuPosušju,u71.godiniživota,preminuoAnteBakula,legendarni„meštar“zubaiproteza,otacnašegaprijateljaZorana.Telefoniraosamdr.SlavkuMusi,doajenuhercegovačkestomatologije,obavijestioga

osmrtinjegovogkolege,ipitaohoćemolizajednopoćiuPosušjeinaMartićevomKrižusudjelovatiuposljednjemispraćaju.Da,poćićemo-rečemi.Dr.Musuzatekaosamsobitelji(iunučadikojepredvodiveselidječakRoko)uvikend

kućiuPrivalju,pitomommjestunaraskrižjuputevaširokiBrijeg-Posušje.Grude-Imotski.Kadaseuširokobriješkomklancuodvojiteodputakojivodipremacrkviifranjevač-

kojgalerijiipođetepremaPrivaljuiPosušju,slijeveidesnestraneputa,uneprekidnomnizu,pratitćevasraskošneobiteljskekuće,hoteli,pizzerije,kafićiirestorani.Pratitćevasi lanacsuvremenih trgovačkihradnji i prodavaonica,servisa luksuznihvozila,grafičke,kamenorezačke i ine radnje.. Ipredstavništvabrojnihdomaćih i inozemnih trgovačkih iproizvodnihtvrtki.Uzsvakuobiteljskukućumožetevidjetiponekireklamnipanoipoziv.Ipovršnompro-

matračumorabitijasnodaseutimmodernimurbanimkućamastanuje,radi,proizvodiitrguje.Naravno,isvakomobjektivnompromatračumorabitijasnodasuovekuće,hoteli,ugostiteljskeradnjeiproizvodnehale,nastalemaromradinihivrijednihljudi.Ibezstabilnedruštvenezajednice,bezdomaćegbankarskogsustava,ugodinamaporaćaisvakojakihkoalicijskihnebulozainadmudrivanjapolitičkih„mudraca“i„spasitelja“.Nekoliko desetljeća njemačkoga, austrijskog i švicarskog gastarajterstva, nekoliko

desetljeća „dotjerivanja“ inače urođenih radnih osobina ljudi ovoga kraja vidljivi su nasvakomkoraku.Napočetkusvojeodvjetničkekarijerečestosamprolazioovimputem.Sjećamsedajetobilopustohercegovačkopoljesmakadamskimputemisamojednomjedinomkućomuizgradnji.Negdjenapoloviciputa,nakonštosvozilomsavladatenekolikokrivinaiusponabrda

Vranić,izapočnetespuštanjepremaposuškompolju,moratezastatiumjestuBroćanaci razgledatizgrade ihalepoduzećaModelia, razgledati jedanmaliposlovnigrad idivitisepoduzetništvuobiteljiBašić.IvanainjegovogbrataLjube.NjihovaposlovnapričaodPosušjadoKineišangaja,apotomcijelogasvijeta,dostojnajesvakepričeisvaketele-vizijskereportaže.Inače,Posušjesedoimakaorasadnikuspješnihposlovnihljudi.Graditeljskiitrgovački

pothvatibraćefranjeiTomislavaBašića,ilimega-centrinazagrebačkomKolodvoruiIble-romtrgu,slancemluksuznihhotelai„holivudskih“vilanadubrovačkomBabinomKuku,dr.cirilaZovke,teškojeiopisati.Naputukrozposuškopolje,sjedneidrugestraneceste,podignutesunoveobiteljskekomfornestambenezgrade,pumpnestanice,velebnapro-izvodnapostrojenja„Weltplast“gospodinafraneširića,auindustrijskojzonizatećićetesveonoštomožetenaćiuWestfalijiiliLombardiji,velezonamarazvikaneEuropskeunije.Ovdjesvegaimaosimsnijega,kakojetonekada,inetakodavno,znalobiti.


Posušje - Bakule i MartićiJugozapadnoodbrdaRadovanj,naraskrižjuputevaMostar-Imotski-Split,iliMostar-

Tomislavgrad-Livno,nalazi segradPosušje,administrativno,odgojno igospodarskosredišteistoimeneopćine.Samoimeupućujenazaključakdaseradiosušnomprostoru,prostorukrozkojine

protječurijekeipotociidajeto,jošuvijek,velikiproblemcijelekraškezaravni.Takosuseiprostorisusjedneopćinečitluk,dopadapodturskuupravu,nazivalo

Suha.Tamogdjeneprotječurijekeiozbiljnijipotoci,tamoijestsvesuhoisveposu-šeno.Submediteranska idijelomkontinentalnaklima,sasustavomnavodnjavanja,pre-

tvorilabiposuško,virsko,tribistovskoirakitskopoljesBlidinjem,uoazupogodnuzasvakuvrstagrarneigospodarskedjelatnosti.Uvrijemeoblikovanjaprvihilirskihplemenskihzajednica,prostoropćinePosušjepri-

padaojeplemenuDalmata,izrazitoratničkomnarodukojinijebilolakopokoriti.Nakondugotrajnihisurovihratova,uspiojetorimskiimperatorOktavijanAugust.Pretpostavljase,autompravcugovoreinalazištabrojnihdelmatskihutvrda,dajeprekoposuškogivirskogpolja,išaovažantrgovačkiputodlukeNarona(današnjegVidaubliziniMetkovi-ća),doznačajnogdelmatskogcentraDelminium,kojisenalazionaDuvanjskompolju.Idrugiputnipravci,osobitoonikojisuvodiliprekoViraiZavelimadoAržanaiblizine

jadranskeobale,nesumnjivogovoreoznačenjuovogamjesta.NalazištautvrdaistarognovcanavelojebrojneinajuglednijearheologedaPosušjesvrstajuusredišnjemjestocijeleDelmatskezemlje,kasnijenazvaneDalmacija.cijelopodručjeopćinePosušje,aosobitopronađenekasnokršćanskebazilikeiutvr-

deuGracu,čitluku,ViruiVinjanima,nisudovoljnoarheološkiistražene.Inače,mjestoPosušje,upovijesnimdokumentima,prviputspominjese1378.godinenazasjedanjuSaborakojijesazvalaiodržalaMargareta,udovicasinjskogaplemićaIvanaNelipića,čijejevlasništvoPosušjeibilo.Mjestoseupovijesnimdokumentimaspominjei1403.godineuPoveljibosanskog

kraljaOstoje,kojomseregulirajutrgovačkiodnosistadamoćnomDubrovačkomRe-publikom.ProstoredanašnjeHercegovine,osmanlijesuosvojile1482.godine,aposuškekra-

jeve-petnaestakgodinakasnije.Posljednjeposuško,atimeihercegovačkonaselje,palojepodOsmanlijskuvlast

tek1513.godine.Tridesetijednugodinu,hrabribraniteljiVira,sasvojihutvrda,odolije-valisumoćnojvojnojarmadi.Utimbitkama,očito,bilojesvegaisvačega,pasezatounarodupjevalo:

• JaoTurcim’kudBašićiprođu,iBašićim’kadpredBogadođu….

PadomVira1513.Godine,iposljednjipedaljzemljeHercegove,potpaojepodtur-skuvlastitakoostaopokorenidućihpetstoljeća.OHercegovačkomustanku iz1878.godine,oBerlinskomkongresu,austrijskom

protektoratu i aneksiji, o vremenustare i noveJugoslavije, oposljednjemDomovin-skomratuinjegovimranama,svejemanje-višepoznato.Iunatočsvemu,Posušjeseoporaviloiživijedannovisamostalnijigospodarski,odgojniidoneklepolitičkiživot.


Svakomemjestu,patakoiPosušju,morabitinačastinaponoskadasesnjegovihprostoraizrodivelikankaoštojebiofraPetarBakula.PisatiopovijestiHercegovine,azaobićidjelaovogistaknutogafranjevca,teologa,filozofa,književnika,graditeljaina-rodnogpredvodnika,nijemoguće.KaosveučilišniprofesorutalijanskomgraduLucca,nalatinskomjeziku,objaviojedjelopodnazivom„KratkapovijestBosanskeprovincije“,aizmeđunjego-

vihtridesetakznanstveno-teološkihdjela,svakakotrebaizdvojiti„Topografskohistorij-skišematizamfranjevačkekustodijeiApostolskogvikarijatauHercegovini“.fraPetarBakularođenjeuposuškomBatinu1816.godine.Umrojeusvojoj57.go-

diniživota,pokopanjenamostarskomgrobljušoinovac.Srazlogomipokrićem,mno-geškole,uliceiustanove,noseimeovogavelikoghercegovačkogsinaifranjevačkogsvećenika.OdjelufraPetraBakulenajsustavnijejepisaoglavnitajnikMaticehrvatskeIvanSivrić,mostarskiprofesoriknjiževnik.Prijenekolikogodina,umojureddošaojepokojniJerkoBakula,posuškiilimostar-

skislikarikipar,doniomipozivzasvojusamostalnuizložbuizamoliodatomprilikomkažemnekolikoprigodnihriječi.Sjećajućisetevečeriumostarskomcentruzakulturuiponovnogsusretasumjetnikomdobronarušenogzdravlja, izmeđuostaloga,rekaosam:

• KadaspomeneteprezimeBAKULA,bitćepravočudoakonesretnetenekogave-likogsvećenika,znanstvenika,umjetnika,sveučilišnogprofesora,doktoraigospo-darstvenika.UzimefraPetraikiparaJerke,ovomprigodommoramspomenutiidvojicuvelikih

liječnikaisveučilišnihprofesora–dr.Brankaidr.VinkaBakulu.Prijenekolikodana,namjesnomgrobljuMartićaKriž,navječnipočinak(nekajepokojnjegovojplemenitojduši),ispratilismojednogalegendarnogPosušaka-AntuBakulu-Zubara.Pišućiovukolumnu,pokušaosamodgonetnutietimologijuprezimenaBakula.Upomoćsampozvaoprijateljakojisesustavnobavipitanjimaonomastikeikojije

pregledaomatičneknjigeodMostaradoDubrovnika,odDubrovnikadoZadraiVati-kana.Utomenismouspjeli.Pretpostavitijedabiprezimemogloimatikorijenuriječi„bakula“ što je,unekaprastara vremena, značilomjerenjepodužini i širini štapomodređenih dimenzija. Kako se radi o plemenu naglašenog intelektualnoggena, nijeteškopretpostavitidajenetkoodpra-pradjedovabiobakula,ilimjernik,odnosnoovo-vremenigeometar.Tubisemoglakritienig-maetimologijeprezimenaBakula.UposuškojRastovači,24.siječnja1822.godine,rođenje fraGrgoMartić, franje-

vački svećenik,pjesnik,preporodni književnik,prevoditelj,poliglot, kulturni ipolitičkidjelatnik.Uzsvojmaternji jezik,govorio je iprevodios latinskoga, talijanskog, francuskog,

turskog injemačkog jezika.Usvomedugomživotu fraGrga(umrouKreševu1905.godine), izdao je višesamostalnihdjelauprozi i stihu.Duboko razočaranpolitikomAustrougarskemonarhije,povukaoseutišinusamostanskihzidina i tudočekaokrajsvogauzbudljivogživotnogputa.Uznaksjećanjanaovogavelikogizaslužnogsveće-nikauKreševu,podokriljemobiteljiStanić,održavajuseknjiževnisusretiidodjeljujunagradezanajboljaliterarnailipoetskaostvarenja.


Martića KrižUdugojodvjetničkojkarijeričestosamprolaziokrozPosušje.Nekadastaromce-

stomkrozsredištegrada,anekada,ičešće,krozindustrijskuzonu,novommodernomzaobilaznicom.PrviputnašaosamsenamjesnomgrobljuMartićaKrižiostaougodnoiznenađen.

Staroinovogrobljespojenisuujednuvelikuograđenucjelinudovoljnuzaovoidola-zećestoljeće.Odulaznihvratadopokopnekapeliceudaljenestotinjakmetara,vodivasširoki i

lijepopopločaninogostup.Odmahpoulaskuugroblje,sdesnestrane,uočiosambi-jelugrobnicuscrnimšeširomikrižem,gdjepočivalegendarni,ranopreminuliposuškiglumacipjesnikDarkoĆurdo.Oživotnomputuneobičnogazagrebačkogumjetnika,uvišenavrata,sposebnim

pijetetom ipoštovanjem,pričalami jenjegovasupruga,splitskadramskaumjetnica,gospođaKsenijaProhaska.Nekolikometaradalje,uistomnizu,posuškineimariiklesari,podiglisugrobniceu

kojimasepokopajunjihovisvećenici.Zastaosamnadgrobomiprizvaosjećanjanasusretesvelikimposuškimsvećeni-

komfraLeonardomOrečom.NaispraćajupokojnogAnteBakuleokupilosemnoštvosvijeta.Nepreglednakolo-

naljudistrpljivoje,naprohladnomvremenu,čekalanasvojreddabiobiteljiiskazalasvojesuosjećanje.Samočasnaobiteljidobarčovjekmoguokupitionolikomnoštvonaposljednjemispraćaju.Ukapelici,uzsuprugu,sinoveikćeri,sućutjeprimalajednaposebnoožalošćena

postrojba.OdMarijanadoVitomira,uredujestajalotrinaestAntinihunuka.Slijedećiobiteljski

gen,opetćeBakuledatinovevelikesvećenike, znanstvenike,umjetnike,profesore,gospodarstvenikeidoktore.

ZENIČKE PRIČE,PRETEŠKETamnovanjemijepomoglodaupoznamsvijetizarešetaka,osuđenike,hapsandžijei

podmuklupravdu…Dr.IvoAndrić,nobelovac

OdVukovaradoZenice,odDunavadorijekeBosne

Davno,prijetridesetakgodina,putiposaoodvelisumedoVukovaraitamošnjegOpćinskogsuda.Jošuvijekživasusjećanjanaranojutroidolazak,navrevuautobusnogkolodvora,

nauliceiniskekućeporedaneuzobalelijepogplavogDunava.Ivisoke,vitke,tornjeve


štosubdjeliistražarilinadgradom.Posaozbogkojegasamdošaobrzosamdovršio.OdlučiosampoćinaobaleDunava,prepustitisevožnjiiuživatisaskupinomradoznalihturista.Sjećamsenizvodneplovidbeipogledanazvonikkatoličkecrkve,nabaroknuku-

polu i žuti križ na vrhu. Sjećam se posjeta pravoslavnoj, kalvinskoj, grkokatoličkoj irusinskojcrkvi.Ižidovskojsinagodi.TrgoviikućeuVukovaru,parkoviidrvoredi,obaleipristaništa,odisalisu maromibrigomgraditelja.Odisalisuneponovljivimurbanimskladom.Miteleuropaupravomsmisluriječi.Prvisusretsprelijepimgradomostaomijeutrajnomsjećanju.Kadaseupustiteurazgledanjegrada,ponosniVukovarciupozoritćeVasnasvog

legendarnoggraditelja,naarhitektuGelisa,kojijepodigaobrojnekuće,vileidomove,isveihukrasioraskošnimkupolama.Prijesvega,uputitćevasnarazgledanjeponosagrada,narazgledanjedvorcagrofaElza,velebnogzdanjaskonca18.stoljeća,svo-jevremene glazbene škole, gimnazije i Vukovarskogmuzeja. U ovome drevnom hr-vatskomgradu,mirno,skladnoispokojno,stoljećimasuživjelanjemačka,mađarska,srpska,židovska,slovačka,češka,rusinskaidrugaprezimena,čijejepodrijetloteškoiutvrditi.Takojebilodomjesecasvibnja1991.godine.RatnisukobiuBorovomSelu iulične

borbeuVukovaru,gradsupretvorileuprahipepeo,anjegovežiteljerastjeralinasvestranesvijeta.Kroničarratnihzbivanjapišedajezavrijemepetomjesečnihborbi,nagradispaljenostotinetisućaprojektila.Vukovarsjeseni1991.godine,usvemujepodsjećaonaspaljeniDresdensproljeća1945.godine.Silinurazaranjateškojepojmitiisamomsebiobjasniti.Slicazemljenestalesuobiteljskekuće,palačeivile,nestalecrkveisinagoge,nestaojedvoracgrofaEltza.Drvoredizlatnihkestenailegendarnivukovarskitornjevi,pokušavajuzaliječitisvojeraneiratneožiljke.Gradjepretvorenuzgarišteljudskogbezumlja.Prije nekoliko dana, uobičajenu atmosferu umomuredu, prekinuo je telefonski

pozivdiplomatskogpredstavništvaRepublikeHrvatske.Biojetopozivimolbazapre-uzimanjeobraneTihomiraPurde,vukovarskogbranitelja.UhićenjepoMeđunarodnojtjeralicinagraničnomprijelazuuOrašju,privedensucuzaprethodnipostupakSudaBosne iHercegovine, iproslijeđenuKazneno-popravnizavoduZenici. I,nakoncu,rekošemidajepritvorenikosumnjičenzapočinjenjekaznenogdjelaRatnogzločinapremabolesnimiranjenimosobama.

• Teško,datežebitinemože-pomislih.KonzultiraosamseskolegicomAnomPrimorac.

Prihvatilismopoziviobranuizatražilidopuštenjezaposjet.TakosampošaostarimiznanimputemdoKazneno-popravnomzavodauZenici.

Navrataovekaznionice,začetiridesetljećaodvjetničkekarijere,ulaziosambezbrojputa.Urazličitimprilikamasudjelujućiučudesnimljudskimsudbinamainevoljama.Iovazbogkojesamdošao,nemožestatinastraniceovepriče.Mogaobiseispisatijedanvelikiromansnaslovom„TIHOMIRPURDA,vukovarskibranitelj“.Naputudouredaprilagođenogzarazgovore,sreosamnekoliko„stanovnika“ovo-

gazanimljivoggrada.Nekisučistilidvorište,nekičitalidnevnitisakiraspravljali.Udnuhodnika,uztelefonskukabinu,zatekaosam,urazgovoru,generalaBranimira

Glavašakojijesvojeratnepričeodlučio,kakosetokaže,„odležatiuZenici“.


Uzatvorujesveodređenoisvepropisano.Takoivrijemeidužinatelefonskograz-govora.Nisamželioprekidatizapočeti razgovor inašnenadanisusretzavršio je uzpozdravinekolikokurtoaznihriječi.Nekolikotrenutakakasnije,navratimauredazarazgovore,pojavisekorpulentni

četrdesetogodišnjak.BiojetoTihomirPurda,vukovarskibranitelj.Uobičajena atmosfera upoznavanja i razgovora o svemu i svačemu.Malo zatim,

Tihomirjezapočeosvojupriču:

• Rođen sam1969.Godine.Rat uVukovaru zatekaome je u 22. godini života.Rodnigradbiojebrutalnonapadnut.Pridružiosamsekolegamaiprijateljimaipošaogabraniti.Ujesen1991.godine,prilikenabojišnicibilesuneizdržive.Uzavršnimoperacijama,granatesupadalekaoštoznapadatipljusakkiše.Ginulosenasvestrane.Jednogadana,dobilismoobavijestdaseunašojblizini,prak-tičnoususjednojulici,nalazinekoliko ljudskih leševa.Došlismona tomjestoividjelidajesamojedanvojnikdavaoznakeživota.Uzelismoga,postavilinadrvenavrataiponijeliusanitet.Željelismomuspasitiživot.Dasmomitoučinili,iovogavojnikališilibiživota.Uklonilibisvakitragovogdogađaja.Nebivaljdaspašavaliživotčovjekukojibisutramogaobitisvjedokprotivmeneimojihsu-boraca-udahurečemi.

• Ustudenom1991.godine,sudbinaVukovarabilajezapečaćena.Našaosamse,kaozarobljenik,ulogoruStajićevo.Otomeštosamtamodoživio,nemoguVamnipričati.Neželimsesjećatinitrenutakarazmjene,potucanjapoOsijeku,Vinkovcima,ZagrebuitegobnimgodinamapovratkauVukovar.

Našsusretipotresanrazgovorzavršiojenauobičajennačin.PozdraviosamsesTihomirom,teškiminvalidomDomovinskograta,iuputiopremaMostaruisvomuredu.RazgovaraosamsnjegovomobiteljiuVukovaruipokušaoihjošjednomohrabriti.ZnaosamdasetogistogadanauZagrebuodržavasastanakministarapravosuđa

Hrvatske iSrbije.Naslućivaosamdabi iovajslučajmogaobitipredmetrazgovora imogućihdogovora.Vraćajući se iz Zenice, pažljivo samslušao vijesti koje su sustizale jednadrugu.

I,konačno,oglasilaseonapravapokojojsepredmetTihomiraPurde,vukovarskogbranitelja,ustupanamjerodavnopostupanjepravosudnimtijelimaRepublikeHrvatske.Vjerovaosamdajeustupanjempredmeta,prestaorazlogzaizdavanjetjeralice,patimeidaljnjegzadržavanjaupritvoru.SkolegicomPrimorac,pripremiosamiSuduuputiozahtjevzaukidanjeranijeodređenogpritvora.Zahtjevunijeudovoljeno,jerSudunijebiodovoljanizvodizzapisnikasaministarskogsastanka.Abiojesupotpisanpomini-strimapravosuđaHrvatskeiSrbije.VjerujemdaćeovihdanaizBeogradaiZagrebapristićislužbenepotvrdeoustupa-

njuipreuzimanjupredmeta.VjerujemdaćeTihomirPurda,do23.ovogamjeseca,dokadajepritvoriodređen,

bitiupućenuRepublikuHrvatsku.PrijenekolikodanadobiosampozivHrvatskeodvjetničkekomorezabožićno-no-

vogodišnjiprijem.Odustaosamodautoputa,promijeniopravacputovanja,zastaou


Zenici.PosjetiosamTihomira,ohrabriogaunjegovimteškimdanima,inastavioplani-ranoputovanjedoZagreba.Urješavanjuoveratne,postratne,pravosudneidiplomatske„zavrzlame“,izvanredno

potporuimaosamudiplomatskimpredstavnicimaRepublikeHrvatske,uveleposlaniku,Nj.E.TončijuStaničićuivoditeljiciKonzularnogodjelagospođiMarijaniMikulić-Plečaš.

Zenica i Franjo zvani KrmakUlaskomusastavAustrougarskemonarhije,koncem19.stoljeća,BosnaiHercego-

vinadoživjelajemnogepromjeneupolitičkom,vjerskom,kulturnom,gospodarskom,anaposeugraditeljskomživotu.ZemljopisnipoložajZenice,blizinaželjezničkeprugeislobodnepovršinezemljištanadesnojobalirijekeBosne,presudnosuutjecalinaodlukudasutuizgra-

dicentralnizatvorzaprijestupnikesvihvrstaisvihboja.Gradinjegovakaznionicanalazisuseustalnomnesporazumu.Zeničanisusmatrali

dasudobililošegakomšiju,daćeseunjihovadvorištadoselitihajduciiprijestupnici,idaćeihpotomneželjenomgostusvatkoprepozna-vati.Zamrzilisuprvogupraviteljainanjegovepostupke,nasvestrane,upućivaližalbeipritužbe.Vrhunacnesporazumanastaojeutrenutkukadajeupravitelj,uneposrednojblizinimuslimanskihkućaidža-mije,podigaotrivelikasvinjca.Svepritužbe,službeniBečjeodbijaojersupremadvoru,svakegodine,dopremani

desetcitonaizvanrednogsvinjskogmesa.Kadanijepomogloništadrugo,mještanisu,zaosvetu,upraviteljanazvalipogrdnimimenom-franjoKrmak.Sovimneugodnimnadimkom,gospodinfranjoStelproveojecijeliživot.IkadajeumroZeničanisugovorili:UmrojeKrmak!ImaojeupraviteljfranjoidrugihozbiljnihnesporazumasaZeničanima.Paralelno

sgradnjomkaznionice,narediojeuređenjevelikogparkanaulazu.Zasadiojemirisnelipe,platane,bijelebukve,tiseiukrasnobilje.Mještanisusebuniliigovorili-„Krmakjepoludio“.PisaojefranjosvojojJozefiniogradnjiiparkanebilijeprivoliodaizBečadođeu

surovuBosnu.Gospođajeodgovoriladaonaipaknebidolazila.Predložilajedaseuparkupodignefontana,jednaodonihkakvihjebezbrojucarskomgraduBeču.Pozvaoje

franjonajboljedalmatinskekamenoklesareisvojusuprugu,konačno,privoliodadođeuZenicu.Danas,kadadođetenaulazzeničkekaznionice,dočekatćevasfranjini raritetni

nasadiifontanakojuZeničanizovu-Jozefininafontana.

Isusove alkeSvakovrijemeimesvojemetodepreodgojahajdukairazličitihprijestupnika.Imoć-

naTurskiimperija,kojajenašimprostorimaupravljalapetstoljeća,naobalamaBosfora,neštonižeAjaSofije,sagradila jesabirnicentar,ukoji jedovodila ljudeosuđenenasmrt.Pripovijedalosedasusmaknućabilačinnarodnogveselja.Svijetsezabavljaoproma-

trajućikako,svrhakule,dopirujauci,ikakoglaveletenajednu,atjelesanadrugustranu.


Udugojpovijestizeničkekaznionice,ostalojezabilježenoimeinženjeraPlohovića,autorabrojnihpatenataisvakojakihnapravazamučenjezatvorenika.Najzlokobnije subile tzv. Isusovealke.Osuđenik jemorao čučnuti, provući ruke

izmeđunoguiuhvatitiseprstimazapete.Nakontoga,stražaribimunogeirukevezalizaalke.Takavpoložajmalojetko

mogaoizdržativišeodnekolikominuta.Bilajetoteška,bolnaineizdrživatortura,odkoje su i kosti znalepopucati. Isusovealke, ili tzv. vješanjenapodu,moglose obavljati samo u nazočnosti liječnika jer je onomoglo dovesti i do smrtnogishoda.

Izvršitelj smrtne kazne-dželatDragutinHartbiojenadalekopoznatiizvršiteljsmrtnihkazni.Kaopomoćnikdželata

Mauznera,Dragutinjedobroovladaovještinamavješanjaljudi.Urazgovoruzaondašnjenovine,pričaojedajeprvovješanjeobavioupolupijanom

stanju,uMariborskoj kaznionici, ada jeu“blistavoj“ sedamnaestogodišnjoj zeničkojkarijeri, svojom rukomobjesio 108osuđenika i poslao ihnaonajdrugi „bezbrižniji“svijet.Urazgovorima,gospodinHartznaojereći:

• MolimVas,daserazumijemo-jasamslužbeniizvršiteljsmrtnekazne.Ikaotakav,odlazimnapozivpravde isuda.Odlazim tamokamosampotreban, jerdrugogaizvršiteljasmrtnekazne,unašojdržavi,nema.JasamodgovorandjelatnikSudaičasneMonarhije.Janisamkrvnik,dželat.Jaradimsvojposao,iništaviše.MolimVasdasekonačnorazumijemo…

PosvršetkuI.svjetskograta,unovouspostavljenojKraljeviniSrba,HrvataiSlovena-ca,svedo1941.godine,premaosuđenicima,izricalesusekaznedoživotneivremen-skerobije,zatočenja,strogogzatvoraizatvora.Najtežekazne,upravilu,izricalesuseneprijateljimaKraljevineisimpatizerimaKomunističkepartije.VrijemeII.svjetskogrataiNezavisnedržaveHrvatske,teškojeopisatijersunjemač-

kesnage,prisvomepovlačenju,zatvorrazorile,adokumentaciju,uglavnom,uništile.Pookončanju II.svjetskograta,upravljanjeKazneno-popravnimzatvorom,bilo je

samoformalnourukamaupravitelja.Stvarnu ineograničenuvlast,imao jenjegovzamjenikkoji jepostavljan iz redova

državnesigurnosti-OZNEiUDBA-e.IzvršenjasmrtnihkazniobavljalisupripadniciOZNE,nikadaukruguzatvora,inaj-

češćeušumamaTrebevića.Nidanasnitkoneznagdjesugroboviubijenihljudi.Tijelanisupredavanaobitelji,kakose-„neprijateljimadržaveinaroda,nebimogaospome-nikpodićiilinekadrugapočastukazati“-govorilisu.Zanimljivojeitodajeupodrumukaznionicepostojaostolnakomejeosuđeniki

mrtavmoraoodležatipropisanukaznu.Tako,akojenetkoosuđennavremenskurobijuutrajanjuod20godina,pauslijed

bolestiiliprirodnesmrti,umrenakon15godina,onepreostalego-dine,moraojemrtavodležatinastolu,upodrumuKaznionice.Postojaojeizakonskipropispokojemuseosuđenikmogaoimrtavotpustiti.Akose,umeđuvremenu,obiteljizkojeosuđenikpotječe,neštopromijenilailipo-


pravilasvojodnospremaaktualnojvlasti, iako jeonajmrtvacbio„miran“nastoluupodrumu,njegovotijelobilobipredanoobiteljinadalju“skrbiupravljanje“.Nekizatvorenici,onizakojenitkonijepokazivaointeres,bilisupokapaninaZatvor-

skomgroblju.Natakvegrobove,postavljanisukomadićidrvetanakojemujebiosamozatvorski

brojosuđenika-sadapokojnika–npr.122.

KrozKazneno-popravnizatvorprolazilisukriminalciirazbojnici,neprijateljiaktual-nihdruštvenihsustava,čestoipjesnici,umjetniciirazninesretnici.MedjuneprijateljimaAustrougarskemonarhije,našaoseinašnobelovacIvoAndrić.Zatojenajednommje-stuinapisao:• Tamnovanje u Zenici pomoglomi je da upoznam svijet iza rešetaka, osuđenike,hapsandžije,bezosjećajnećelije,ipodmuklupravdu...

Odkupnjezemljišta1886.godine izavršetka radova1904.godine,dodanašnjihdana,Zeničkakaznionica,njenipodrumii“bezosjećajnećelije“(IvoAndrić),nijemisusvjedocidruštvenihpromjena,raznihpobuna, ljudskihsudbina,obiteljskihtragedija ilegendi.Tkobitomogaoopisati?

ZADAR JE U MOJOJ DUŠI

PutovanjakrivudavomJadranskomcestom,krozmalanaselja imaslinike,premaZagrebu,Rijeci,čestoiprematrgovačkoj„Meki“-Trstu,Zadarsuostavljalanegdjenapolaputa.Negdjesastrane,zanekudruguprigodu inekoboljevrijeme.Uodlasku,pokraj

Zadraprolaziosamrano.Uvijekunekojobjašnjivojžurbi.Nisamprekidaoplaniranaputovanja,nisamsezadržavaonaprvimjutarnjimkavama

i„gubiovrijeme“naKalelargi.Upovratku,pokrajZadraprolaziosamkasno.Iuvijeknoću.Slabopoznavanjegrada, krivudava i neosvijetljenacesta, nisuobećavali siguran

pronalazakplaniranogodredišta.Ovisnootomu-nakomebiraskrižjupogriješio,putbiznaopovestiunekomdrugompravcu-upravcuNinailiKijeva.BiojetorazlogčešćihprolazakapokrajgradaZadra.Takojebilosvedounatragnekolikogodina.

Inače,mojaprivatnaislužbenadruženjasvećimjadranskimgradovimazavršavalasusDubrovnikominjegovimLjetnimigrama,saSplitominjegovimkulturnimLjetom,„Hajdukom“ i tamošnjimsudovima.Vrijemegodišnjihodmorabilo je rezerviranozamojGradaciMakarskurivijeru.NikadanisamudovoljnojmjeriupoznaogradZadar.Atamosuživjelipjesniciidragi

ljudi.Ljudinašegakraja.MiljenkoMandžo,MarkoVasilj,MatoSušac,ostavilisuvidljiviznačajantragukul-

turnomživotuipovijestigrada.Jednostavno,Zadarjebionekakodaleko.Biojenepo-znatukulturnojsvijestižiteljaMostaraiHercegovine.


AkostedanasodlučiliposjetitigradZadar,upoznatisesnjegovimljepotamaiveli-kimkulturnimblagominaslijeđem,putovanjećebitiugodnoizanimljivo.Suvremenačetverotračnamagistrala,uvrlokratkomvremenu,provestćevaspokraj

Splita,Trogiraišibenika,idovestidozapadnogulaza.Ovdjesemožezastati,predah-nutiikao„nadlanu“,pogledatigradicijelozadarskopolje.Sovogamjesta,ilionogadrugog,istočnogulaza,dosredištagrada,dolukeiHotela„Kolovare“,povestćevassuvremenimagistralniodvojakiizvanrednaprometnasignalizacija.Danasnijemogućepogriješiti.

Grad ZadarZato,prisvakomputovanjupremaZagrebu,Rijeciiliinozemstvu,trebapronaćivri-

jeme,zastatiirazgledatigradkojijenasvomistokuizapadu,nasjeveruijugu,jedanveliki,jošneistraženiarheološkiprostor.Dvadesetak kilometaramagistralnog odvojka, s jedne i druge strane, otvorile su

mogućnostširenjagradacijelimpoljem.Svojom iznimnompoviješću ibogatomkulturnombaštinomstaromvišeod3000

godina,svojomljepotomimediteranskomklimom,Zadarneprestajebitizanimanjemdomaćih i inozemnihpovjesničara,pisaca i kulturnihdjelatnika.Bogataspomeničkabaština,nizspecifičnihznamenitostismještenihustarojgradskojjezgri,nemoguosta-vitiravnodušnimnijednognjenogposjetitelja.RimskiforumizI.stoljeća,crkvaSv.Donata,najpoznatijasrednjevjekovnabazilika,

romaničnacrkvaSv.Kršovanaiz12.stoljeća,zvonikSv.Marijeiz1105.godine,Narodnitrgsgradskomstražomiz16.stoljeća,Trg3iTrg5bunarainizdrugihobjekata,svrsta-vajuZadaruniskumediteranskihbisera.Zadarjeigradiznimnekulturnepovijesti.Još1396.Godine, tamo jedjelovalosveučilište.Umonografiji od tisućustranica

„GeneralnoučilišteDominikanskogredauZadru,1396.-1807.godine“,teuknjizi„Uni-versitasJadetrina“,akademikStjepanKrasićobjasniojerazvitakvisokogškolstvauZa-druinjegovepočetkevratiotristoljećaunatraguodnosunaonoštosedotadaznalo.Takojeovimiznimnimznanstvenimradovima,srazlogomidebelimpokrićem,grad

ZadarnominiranzanajstarijisveučilišnicentaruHrvatskoj.Usklopuzadarskerive,ublizinipristaništazabrodove,nalazisejedinstvenspomeniknovijekulture-nalazesemorskeorgulje.Ljudskavještinaigenijalnostspojilajeenergijumora,valova,plimeioseke,ucjelod-

nevnemističnekoncerte.Koncerteneumornogorkestraprirode.Zadarskizalascisunca,mnogićereći,najljepšisunasvijetu.Zatojeuneposrednojblizinimorskihorguljapostavljenodrugoovovremenozna-

menjegrada;postavljenajesvjetlosnaigrauritmuvalova.Postavljenajeinstalacija„Pozdravsuncu“.Uzzvukemorskihorgulja,uzsvjetlosne

efekte instalacije „Pozdravsuncu“ i vizualnipoglednavijenacotoka,poredanihkaonadohvat ruke,boravaknazadarskoj riviuvijek jeugodan i,upravomsmislu riječi -mističan.


Muzej na otvorenom KulturnaiumjetničkabaštinagradaZadrauvelikenadmašujeokvireregijeihrvatske

države.Opoznatim,manjepoznatim,ioonomštobitektrebalospoznati,ispisanisudesetcitisućastranicaznanstvenihradova.Nitonijedovoljnozaopisatiiobjasnitiarhitekturu,skulptureidrugespomenikekoji

semogusrestinasvakomkoraku,nasvakomtrgu,usvakojulici.Renesansnimajstori,kipariislikari,gradusupodarilibezbrojumjetničkihdjela.Po-

ložajgradaprivlačiojeidruge„neželjene“goste.Ulazilesuvojskeihorde,isvatkouzimaoiodnosioonoštomusenajvišesvidjelo.TakojesplitskiarheologJoškoBelamarićotkriodasejednaposebnovrijednaikona

Bogorodicesdjetetom,nalaziuTeksasu,umuzejuElPas.Davnoje„otišla“,davnojedobilanovegospodareisigurnojedasenikadanećevratitisvomegradu.

Škrinja Sv. Šimuna Oovomeumjetničkomdjeluneprocjenjivevrijednostimožesenaćipunopodataka.

Prijesvega,možesevidjetigodinaizrade,imenaručitelja,anasamojpoleđinipročitati:„šimunovajpravedni,kojiunaručjudržašeIsusaodDjevicerođena,mirnopočivauovojškrinji,kojuprineseblagimzavjetomkraljicaUgarske,moćna,slavnaiuzvišenaElizabetamlađa,godine - tisuću tri stotineosamdesete.Ovodjelonapravifranjo izMilana“.Zanašukulturnuiinujavnostzanimljivojetodajenatomenajznačajnijemumjet-

ničkomdjelu,prikazanpokopbosanskogbanaStjepanaKotromanovića.Bilesutogo-dineposebnihodnosaZadraibosanskihvladara,BosneiDalmacije.

Mostarsko proljeće i Zadarsko kazališno ljeto UpripremanjuiodržavanjuMeđunarodnekulturnemanifestacije„Mostarskoprolje-

će-DaniMaticehrvatske“,ulogaGradaZadrainjegovihkulturnihinstitucija,prepoznat-ljivajeinezamjenjiva.Prijenekolikogodina,uPoglavarstvuGrada,uposebnosvečanoj iprijatelj-skom

ozračju,potpisaosamSporazumotrajnojkulturnojsuradnji.RavnateljHrvatskognarodnogkazališta,glasovitiglazbenik Renatošvorinić,po-

staoječlanfestivalskogvijećaMostarskogproljeća.Naovajnačin,stvorenesukvalitetne,stvorenesunajkvalitetnijepretpostavkezatraj-

nuisvestranukulturnusuradnjuizmeđuMostaraiZadra.Svakegodine,atakoćebitiiovogaproljeća,Zadarćesepredstavitisasvojimnajboljimkulturnimostvarenjima.UZadarodlazimčesto.OdlazimuvrijemeZadarskogkazališnogljetaitijekomcijele

godinenaznačajnijekulturnedogađaje.Zavoliosamgradinjegoveljude.Uvijekseobradujemkadačujem„himnu“grada,

kadačujempjesmu-„Zadarjeumojojduši,Zadarjeusrcumome“.ZatosamovukolumnupočeosĐanijemMaršanominjegovomnajboljompjesmom.

Zadarkojije,netakodavno,biodalekinepoznat,danasjeusredištuMatičinihzbivanjaikulturnogživotagradaMostara.Vjerujemdaćedoćivrijemeukojemućemobitiupriliciuzvratitinaistinačin.


ČUDNA JADA OD MOSTARA GRADASredinomosamdesetihgodinaprošlogastoljeća,TelevizijaSarajevo,nedjeljomuve-

čer,predpočetaksredišnjegdnevnika,imalajejednuustaljenuemisiju.Emisijukojajegovorilaonapuštenimizapuštenimspomenicimakulturnebaštine.Bilajetogledanaemisija.Reporterisuobilazilizaboravljenamjestanašeprošlosti.OnanaRadimljikodStoca,naBobovcukodVarešaiKraljeveSutjeske,kuleiutvrdeokoLivnaiBihaća,ukorovuzaraslesakralneobjekte,porušenecarskeikraljevskepalače.Svakenedjelje,snagomsvojejavneriječi,televizijskireporteriukazivalisunanebriguospomenicima„kojiživotznače“.Istina,životminulihstoljeća,bezkojegasenemožesagledatinivri-jemeukojemuživimoikojemusvjedočimo.U to vrijeme,kaoodvjetnik, zastupaosamMostarsko-duvanjskubiskupiju i imao

prilikuupoznatisespoviješćunjenogutemeljenjainastanka.OdtadašnjegbiskupamonsinjoraPavlaŽanić,generalnogvikaradonLukePavlo-

vića i tajnikadonAnteLuburića,slušaosamopovijestigradnjebiskupskogdvoraunaseljuBalinovac.Ali,istotako,ineprilikamavezanimzastaru,oduzetupalačuicijeli„biskupovgrad“.

GradkojisenalaziuVukodolu, iznadgrobljauMaslinama,nasamomizlazupremačitlukuiLjubuškom.Jedneprigode,sdonLukomPavlovićem,prošetaosamdoovoghistorijskogkom-

pleksa.Probilismosekrozšibljeigustogranje,preskočiliprekourušenogkamenjaimoliliBogadanamneštoskrovanebipalonaglavu.Nekagreda,daskailipločaspokrova.Svejebiloustanjupotpunograspada.Sretnosmoseizvukliizpaklaruševinekojajeusvakomsvomkutkuupozoravalainajozbiljnijeprijetila.NekolikodanakasnijerazgovaraosamsprijateljemIzudinom-Ćićomšahovićemi

zamoliogazapomoćiposredovanje.Zamoliosamgadanalicemjestadođusnimateljiireporteri,dazabilježe„civilizacijskusramotu“iotomeupoznajusvekolikukulturnuiinu javnost.Prednašimočima, „zubvremena“odlučio jes licazemlje izbrisati jedanspomenikneprocjenjivekulturnevrijednosti.Trebalojeuputitijavniapelzaspasnasilnootetogaiobeščašćenogsakralnog,kulturnogigospodarskogkompleksa„Biskupovoggrada“,unaseljuVukodol.Natommjestu,iutomobjektu,sradomjezapočelaprvapučkaškola,tususeučila

pisatiprvaslova,tususe,utiskariKatoličkogposlanstva,još1872.godine,tiskaleprveknjige;tususečuliprvizvuciglasovira„Petrof“.Bilajetuprvapekarnicaiprvajavnakuhinja.Uokolnostimasveopćepomameza

tuđimdobrimaiteškostjecanomimovinom,surovizakonibivšedržaveovopovijesnozdanjenacionaliziralisu iprepustilinaupravljanje„nikome“-Poduzećuzagospoda-renje.Kakvajesudbinadruštvenogporetkakoji,naovakobrutalannačin,oduzimatuđu

imovinu,tuđelivadeišume,itvorniceipoduzeća,kućeistanove.Desetakgodinaka-snije,nanajtragičnijinačin,osvjedočilismosekakvajesudbinaporetkakojinaovakvimtemeljimagradisvojubudućnost.


Klavir i na njemu koka nesilica Itako,jednogasunčanogposlijepodneva,domogaureda,apotomidodonLuke,

došaojeĆićošahović.DošlisusnimateljiireporteriTelevizijeSarajevo.PošlismodoBiskupskepalačeiVukodola,razgrnulidraču,granjeikamenje,zau-

zeli„sigurnepozicije“ipočelisnimatiirazgovarati.Nasamomeulazu,iznadvratapalače,umramornojploči,stojiuklesanoizapisa-

no:• SvekolikommukomibrigomprisvitlogagospodinafraRafeBarišića,uzpomoćher-cegovačkogpuka,bipodignuta…

PripovijedanamdonLukadajegradnjakompleksazapočetapokonacdevetnae-stogastoljeća,uvrijemekadasenaziraokrajmoćnogaOtomanskogcarstva.Zagrad-njuBiskupskepalače,najvišezaslugepripisujusebiskupufraRafiBarišićuifraPetruBakuli,rečenamito.Nekolikometaraodulaznihvrata,dočekaonasjezastrašujućiprizor.Nacionalizirani

glasovir,koji jenaprostorimanašezemljeprvi ispustiosvoje tonove,bio jeustanjupotpunograspada.Nacionaliziran,kao icijelikompleks,bio jeosuđennapostepenoumiranjeinestanak.Nisusjedisenemogupohvalitisvojimodnosompremaovomsakralnomobjektui

njegovomkompleksu.Vidjelesusenamjerelaganogisvakojakogprisvajanja.ZamoliosamfotoreporteradazabilježeatmosferuraspalogPetrofa.Ujednomkutu,nasamomvrhu,dvijemacenašlesusvojeutočište,bezbrižnosuspavaleiodmaralese.Nadrugomkrajuglasovira,pozornost jenametalaovećaposuda-šerpaukojoj je

jednakokanosila i legla svoja jaja.Znam,teško jepovjerovati uovu i ovakvepriče.Stoganekavamsvakusumnjuotkloniovapriloženafotografija.TelevizijskareportažaokonfisciranojBiskupovojpalači,glasoviruikompleksu,izazvalajezgražanjekulturneisvekolikejavnosti.Prijedesetakgodina,Maticahrvatskaželjelajepotaknutirazmišljanjeoneophodno-

stiobnoveovogspomenikakulture.RavnateljPoduzeća„Parkoviinasadi“IvicaPrskalo,radoseodazvaonašojzamolbi

iustupiograđevinskestrojeve.Jednogaprijepodneva,uzbukuutovarivača,bagera i teretnih vozila, toneotpada

otišlesunadrugedestinacije.ProstorokoBiskupovepalačebio jeočišćen i sve jeizgledalodrugačije,uljudnijeiciviliziranije.Nakonovesvojevrsne radneakcije,ponovno jenastupilodesetogodišnjezatišje.

Palačaje,izdanaudan,svevišepropadala.Postavljalosepitanje-jelijeuopćemogućerekonstruiratiiobnoviti.I,konačno,evoradosnihvijesti!Uožujkuprošlegodine,Biskupovapalačaproglašenajenacionalnimspomenikomkul-

ture.Radovimanazidanjuiobnovikruništa,zidovaidimnjaka,teklesarskimikrovopokri-vačkimradovima,uspješnoseprivodikrajuprvafazanjenerevitalizacije.NadatijesedaćePoglavarstvoGrada,usuradnjisresornimministarstvimauVladifederacije,pronaćinačinidodatnasredstvazapotpunurevitalizacijuBiskupovepalačeicijelogkompleksa.Vjerovatijedaćeovodrevnozdanjeponovnopostatiduhovnoikulturnosredište,te

daćegrad,uzStarimost,dobitijošjedanreprezentativankulturnispomenik


Ja prošeta’ čaršijomUidućihšezdesetakdana,unašemgradudogoditćesetrivelikadruštvena,du-

hovnaikulturnadogađaja.Neolikodanadijelinasodtradicionalnogainezaobilaznog„Večernjakovogpečata“,

ačetrdesetakdanaodustoličenjanovogbiskupauosobidonTomeVukšića.čimsepogasesvjetlaovadvavelikaizasvakunormalnusredinuznačajnadoga-

đaja,dočekujenasotvorenjeMeđunarodnekulturnemanifestacije„Mostarskoproljeće-XIII.DaniMaticehrvatske“.Uovadvadolazećamjeseca,očicjelokupnedruštvene,političkegospodarske,duhovneikulturnejavnosti,bitćeusmjerenepremanašemgradu.Lijepovrijemeizmamiloješetačenaulice,trgove,uparkove.Ijasamprošetaoipo-

kušaoprovjeritiukakvomstanjuočekujemoovedogađaje,ukakvomstanjuočekujemomnogobrojnegoste,novinareikamermane,političareigospodarstvenike,duhovnepo-slanikeikulturnepredstavnike.Naputuodstana,usredištujedneodnajljepšihgradskihulica,uneposrednojblizini

ulazauzgraduVladeHercegovačko-neretvanskežupanije,dočekalamejejednaruše-vinaijednaružnaslika.Prijenekolikomjeseci,vjerojatnouproljećeprošlegodine,jedanbespravnigraditeljsrušiojesvojobjekt,itu,nalicumjesta,svenahrpi,ostavio.Zaboravio jeodvestiotpad. Ion tumjesecimačeka, čeka–nebi li senetkood

mjerodavnihkomunalnihslužbisjetioda to, ipak, trebaodvesti iukloniti ispredočijugrađana.Stotinjakmetaradalje,nauglujedneodnajprometnijihulica,uUlicikraljaZvonimi-

ra, istaslika.Dvabespravnagraditelja,sasvojihobjekataskinulisuiodvezlipokrov.Bezpokrova, bez vrata i prozora, ovadvaobjektamjesecima sablasnoplaše svojeprolaznikeipitaju-imaliuovomgraduitkotkobimogaonaložitiuspostavustanjakakojetobilonekada.

Spaljeni centarSvatkotkodođeugrad,pretpostavitijedabimogaodoćiidonjegovogsredišta.Atu,inakonskorodvadesetakgodina,dočekatćegaprizorispaljenoggrada.ZgradanekadašnjePrivrednekomore„ukrašena“jeobećavajućimpredizbornimske-lamaičekasvojuobnovu.Sdrugestraneulice,namjestugdjesusenalazilirestoraniikafići,bankeiodvjetničkiuredi,rastesamoniklodrveće.Uzoveobjekte,uzulicekojevodeupravcusjeveraiistoka,usamomsredištugrada,nalazeseruševinekojesvakogdanapostavljajuistapitanja.• Jelimogućeda,ninakondvadesetakgodina,nijedošlovrijemezanašuobnovuilijezloslutniskladatelj,zasvavremena,napisaopjesmu„čudnajadaodMostaragrada,sveodonda,pa,evo,dosada“….


MIROSLAV KRLEŽA PONOVNO U MOSTARU

Ajaopetmislimdragiilustrissime,dagazitiljudeujednomdanomslučajutjelesno

ifizički,nijenipribližnotakogrešnokaogazitičovjekamoralno,duševnoiidejno…

M.KRLEŽA

Uponedjeljak,7.veljačeovegodine,umostarskom„Dnevnomlistu“pojavioseizvr-stanosvrtAndrijanecopfobeogradskojpremijernojizvedbi„GospodeGlembajevih“,aliiupit-hoćelimostarska,hercegovačkaiinajavnost,imatisrećudanadolazećemMostarskomproljeću,viditukultnudramskupredstavu.Daseponovnosusretnesvelikimpiscemimisliocem,dauživaugostovanjuvelike

kazališnekućeiumjetničkoj izvedbinajvećihživućihdramskihumjetnika.Osvrt iupitAndrijanecopfpojavioseuvrijemeprihvaćanjakonačnogprogramadolazećegMo-starskogproljeća.Pitanjejesloženoionojepotaknuto,očito,spoznajomdaje,uposljednjihnekoliko

godina,MaticahrvatskaMostar,udvanavrata,usvojprogramuvrstiladjelaMiroslavaKrleže.Itakousrećilaiobradovalamostarskupubliku.Publikuposebnogsenzibilitetapremaovojvrstiumjetnosti.Prijenekolikogodina,beogradski„Atelje212“oduševiojeizvedbom„Lede“,ajed-

nakotakoisarajevskoNarodnopozorište„Kraljevom“.Upripremiovih zahtjevnihdramskihdjela redateljiDejanMijači iGradimirGojer,

ugradilisu„sebe“ispredstavamadoživjeliovacijeprepunedvoraneHrvatskogdomahercegaStjepanaKosače.Uposljednjevrijeme,svakodnevno,uuredeMaticehrvatske,pristigneponekiupit-

hoćeliiovegodinenaMostarskomproljećugostovati„Atelje212“?Hoćemolividjeti„GospoduGlembajeve“?Jesuliovakoveliki,desetljetnikulturnidogađajiprivilegijsamožiteljavelikihgrado-

vainekihmetropola?

Nisammogao odgovoriti na ovo pitanje, ali sam odlučio prihvatiti ljubazni poziv„Ateljea212“i4.veljačeovegodinebitinjihovgostnapremijernojizvedbi.Imaosamijednudodatnuobvezu.UimeInternacionalneligehumanistatrebaosamposjetitiUredpredsjednikaSrbijeiobavitinekedogovore.Prijeputanapremijernuizvedbu,zamoliosamdr.SlavkaMusuidr.LjerkuOstojić,

danasat-dvaostavesvojeordinacijeikatedre,teda,kaoizaslanstvoMaticehrvatske,posjetimojednoganašegsponzoraividimokakvesumogućnostidaonizasvojedje-latnike,poslovnepartnereisugrađaneotkupeovupredstavu.Želio sam znati kakomogu razgovarati s dugogodišnjim prijateljima u „Ateljeu

212“.


Prvi put u MostarusBilojetoprijedevedesetakgodina.MladiKrležaodlučioje,nanekolikodanana-

pustitiPeštu,pa,vozećiseputničkimiteretnimvlakovima,doćidoMostara,srestiseirazgovaratisteškombolesnimAleksom.Sjećajućiseovogaputovanja,Krležajenajednommjestunapisao:

• UstihovimaAleksešantićamnogojezakopanomojemladosti.Govorećionjegovojpoeziji,janemogunidandanašnjiotetiseizvjesnommagičnomutjecajusugestiv-nogsjećanjanajednovrijemekojesenegdjepotopilokaoukletozvonoidanasgavišenema.Bilojetovrijemekadasam,pozadimljenimpeštanskimkavanama,sje-diodokasnounoćilistaopoantologijiBogdanaPopovića,teuteškojizagušljivojatmosferiusijanihparlamentarnihdebatairadničkihštrajkova,osjećaokako,izonihnjegovihstihova,biježivotnovihsnagaiiluzijaštosunasuonovrijemetolikepalileizakojimasmotolikočeznuli.Aleksušantića,bardamojemladostiisvijetluuspome-nudjetinjstva,vidiosamprviiposljednjiputuočiUskrsaprošle,1923.godine.Bilojeproljetnodoba,vodoskocisužuborilipomostarskimdvorištima.Neretvajebilatamnomodraodsvojevedrine.Aleksašantićdočekaomejesalonroku,bolestaniispijen.Razgovaralismo,ajasamseneprestanoprisjećaosvojemladosti,svojihzanosaisvojihrazočaranja.Srazdrtimineugodnimosjećajem,oprostiosamseodAlekseiMostara…

Očemusurazgovaraladvavelikapiscaipjesnika,jedanusvijetlojmladosti,adrugipredsvršetkomsvogaživotnogputa,poneštobiseimogloreći.No,ovakolumnanijezatakveanalizeiosvrte.PustimoihnekapočivajuumiruBožjem!

Gospoda GlemajeviObiteljska,psihološka,društvenaipolitičkadrama„GospodaGlembajevi“,napre-

mijernojizvedbi,zasjalajepunim,neponovljivimiteškoobjašnjivimsjajem.Napodnev-nojkaviiručkukodravnatelja,sreosammnogeznaneljudeizOsijeka,Zagreba,Rijeke,Splita,Dubrovnika,Sarajeva,Tuzle,BanjeLuke,Brčkog.Sasvihstrana…Isvismobiligostilegendarnogbeogradskog„Ateljea“.Nisammogaovjerovatidasuutomčasu,nekolikosatipredpremijeru,bileprodane

svepredstavezaveljačuiožujak,adajetravanjskalistačekanja,došlodobroja620.Ovih620sretnika imatćemogućnost,uprvimtravanjskimizvedbama,vidjetiovu

veliku,zaista,velikudramskupredstavu.Nisammogaovjerovatidaćese,predsampočetakpredstave,naplato „Ateljea

212“,sjatitiarmijasnimatelja,novinaraifotoreportera,daćeljudi,uskupinama,čekati,nebiliimseukazalaprilika„ukrcatise“uprepunudvoranu.Krležanadaskama„Ateljea“,nakonpunih40godina,većsadasemožeproglasiti

kulturnimdogađajemdesetljeća.SvevremenojesvakoslovoKrležino.Onoštojenapi-sao1919.,aktualnijejebilo1990.godine:• IakopostojilinijakulturnetradicijeikontinuitetakojaseprobijaodbogumilanaJurjaKrižanićaiodKrižanićanaKranjčevića,kojisunamostaviliumočvariplemenazna-menjadanađemopraviIZLAZISPASidanezalutamonavaravomsvjetluognja,nanamajedazatvorimoušivoskom,danečujemopjesmenacionalnihlaži,praznineifraza,dasesmionoodbijemoodsvegaštoznačisrednjivijek…


Ravnateljiumjetničkatajnica„Ateljea“izrazilisuželjuiznaćinačinipodnajpovoljni-jimuvjetimadoćinaMostarskoproljećeisvojuodanupubliku,kaoiprethodnihgodina,obradovati.Sradošćusampromatraokakoobračunavajutroškoveputovanjaigostovanja,kako

precrtavajuinajmanjiizdatak,kakopovezujugostovanjeuRijeciiSplitu,kakosetrudedanjihovdolazakbudeštojednostavnijiitroškovištojegodmogućemanji.• Kada već putuje „Atelje“,mogli bi Mostarskomproljeću darovati još jednu izvr-snupredstavu.Moglibidarovati„čekaonicu“kojaje,nasvimnatjecanjima,pobralasamepohvaleipljesak.Ansambljemali,samočetiriglumca,vjerojatnojeikodvasuBosniiHercegovinizanimljivatemaprivatizacije,propastipoduzećaiotpustarad-nika-udahurečeravnateljMladenović.

Nakonpredstaveidruženjanakoktelu,dogovorilismogostovanje„GospodeGlem-bajevih“idarovane„čekaonice“.Uzposebnuzahvalnost,vratiosamseuHotel„Inter-continental“iodlučioujutroranonapustitiBeograd.čuosamdasespremajunekakviprosvjedi,dasepolicijamožepridružitiprosvjeta-

rima,damožebitizastojapriulazuiizlazuizgrada.Dabisvetoizbjegao,ranosamse„dokopao“autoputaikrenuoulijepunašuHercegovinu.PopovratkuuMostar,dočekaomeneugodandopis.PosjetizaslanstvaMaticehr-

vatskebiojeneuspješan.Ravnateljnašegamogućegsponzorapišedarazumijenašanastojanja,darazumijekulturnepotrebegrada,alidajerecesijanadvladalasve.Nismosepredavali.Posjetilismopiramidužupanijskevlasti,aoniuglaskažu:

• Minemamoustrojenevlasti,minemamousvojenproračun,miništanemožemoučiniti.Aktualnomministrukulture(zamislitezvučneičasnefunkcije),nismoseniobraćali.Zašto?

Uposljednječetirigodineministarskogmandata,dogodilasusečetirisvečanaotva-ranja,četirisvečanazatvaranja,bezbrojglazbenih,kazališnih,književnih,likovnihidrugihdogađaja,amiministranismouspjelividjetinidozvati.

Adolazilisupredsjednicidržava,ministri,sviralesufilharmonije,gostovalenajvećekazališnekuće,paiDubrovačkeljetneigre,recitiralisupjesnicisasvihkontinenataovogasvijeta,izlagalisuDimitrijePopović,MarinTopić,JusaNikšić,djecasuslavilasvojedane.Učetiriposljednjegodine,kulturnoji inojjavnostinašezemljeibliže-gaokruženja,Maticahrvatskaorganiziralajeidarovala63glazbenadogađaja,55kazališnihpredstava,15likovnihizložbii27književnihsusreta.Učetirigodine,160brižnoodabranihkulturnihdogađaja,aministrakulturenigdje.Bašnigdje!Nesretnastranačkaimenovanja!

Usvomdomu,slutećidolazećikrajživotnogputa,nekolikosatipredodlazakubol-nicuinekolikodanaprijeodlaskanadrugisvijet,prijatelju,književnikuJosipuVaništa,Krležajerekao,aovajbrižnozapisao.UpolumrakusobeKrležaležipokriven,govorismalimprekidima:

• Biosam,možesereći,političarjednogamalognaroda.šezdesetivišegodina,zala-gaosamsezaneštoboljenegoštojebilo,zanekuvrstuprogresa,umalomgradu


kojije1840.godineimao14.000stanovnika.NijedanbiskupuonovrijemenijebioHrvat.BilisutoMađari.Godine1900.,Zagrebjeimao60.000stanovnika,neštovišečinovnikakancelistakojisugovorilinjemački.TrgovinajebilaurukamaŽidova.AkojenekiHrvatpostaoodvjetnik,izarađujućinasitnimprnicama,kupiodvokatnicu,tosesmatralovelikimuspjehom.DošaojePrvisvjetskiratiizanjegasvejestalo.Uta-kvojsamsredinisknjiževnošćuiskočiokaoklaun.Pokušaosamneštorećiomomenarodu,njegovojpovijesnojuvjetovanosti,njegovojstoljetnojpotištenosti...Hoćelištogododtogaostati,hoćelisetozaboraviti?Tkoćeotomeprosuđivati,iukojimokolnostima,uvakuumuokonas,upomanjkanjuklime,upotpunojpraznini…Ovosuposljednjezabilježeneriječivelikogpiscaimislioca.

1981. godinaTočnoprije30godinaotišaojejedanodnajznačajnijiheuropskihpisacaimislilaca,

otišaojeautorpedesetakzbirkipjesama,pripovijetki,romana,drama,eseja,polemika,putopisa,dnevnikaimemoara.Otišaojejedan-neosporno,odnajplodnijihhrvatskihpisacaokojemusu,spoštovanjem,pisalimnogobrojnisvjetskiteoretičariknjiževnosti,paiJeanPaulSartre.Aonikojejedotaklaolovkaslavnogafilozofa,postajalisusvevre-meniljudiiliterarnoblagocijelogasvijeta.

2011. godinaIunatočsvemu,bosanskohercegovačkakulturna i ina javnost, te javnostnašega

bližegokruženja,odDubrovnika-KotoraiodMetkovića-Splita,odMostaradoSarajevaiBanjeLuke,uHrvatskomedomuhercegaStjepanaKosače,podkonacmjesecatrav-nja,imatćeprilikuvidjetidramskupredstavu„GospodaGlembajevi“,uizvedbinajboljihživućihdramskihumjetnika.Predstavuće,naravno,vidjetionikojisenavrijemepobrinuzaulaznice,kojećese

pojaviti i prije službenoga otvorenjaMeđunarodne kulturnemanifestacijeMostarskoproljeće–XIII.DaniMaticehrvatske.


IvanANĐELIĆ

DigitalizacijaOslobođenjaVećvišeoddvadesetljećavelikesvjetskeknjižniceiarhiviutežnjiotvaranjasvojih

vrijednostipohranjenihuskladištimadigitalizirajusvojenasloveidokumentetepružajumogućnostkorisnicimačitavogplanetauvidudragocjenostikoječuvaju.Taotvorenostjeomogućilaizmjenuinformacijadoneslućenihrazmjera,takodasadajednomJapan-cuuopćenijeteškonapisatibriljantnuknjiguoBečusjedećiuNagasakijukaodajegodinamaproveouBečuigutaoarhivskuiknjižničarskuprašinu.Dabiseuopćemogloprićidigitalizaciji,najprijejepotrebopotpunosređivanjeknjiž-

ničarskeiarhivskegrađeuduhusvjetskihpropisanihnorminjihovihasocijacijauzpo-trebnounošenjeujedanodsvjetskipriznatiprogramazarazmjenuinformacijaizoveoblasti.Ovozahtijevagolembroj izuzetnoobučenihspecijaliziranihstručnjakaknjiž-ničaraiarhivarakojemoraplatitiistalnoeduciratidržavamakarzagrađukojomonapozakonuraspolaže.Kodnassepojavidigitalniobliksamorijetkihrukopisnihknjiga,aarhivinepomišljajudabimoglipočetispripremama.Razmišljajućikojabiustanovamoglamakaroglednopružitisvojfondjavnosti,sjetiosamseOslobođenja.Oslobođe-njejenašnajstarijilistipraktičnoimagodinakolikoisuvremenaBosnaiHercegovina,čitavovrijemejebiojediniipokrivaoukupnopodručjedržaveidonosiovijestiizdrugihdijelovaexJugoslavije.Nasvusreću,onojepreživjeloratisvaiskušenjaprivatizacijeiizlazijošidanasiusvojimarhivamačuvasvakibroj,pabisemoglodigitaliziratiistavitinauvidjavnostidiljemzemljeisvijeta.Našpoglednanovinejetakonecivilizacijskidanammaloznačibrojgodinaizlaženja,vjerodostojnostuređivačkepolitikeikoncepcijeiuopćepogledštotatiskovinaznačiurazvojudemokracije,kulture,umjetnostiiuopćeprosvjećenosti zadržavu i narode kojima suna raspolaganju.Nadanpisanjaovoguratkaizišaoje22.970-tibrojuzpunih67godinapričeipismaunajširemsmisluriječioBosniiHercegovini.Oslobođenjesamozasebejepovijestovezemlje,onojesvakidanispisivalooživotuidogađajima,ljudimaiustanovama,ouspjesimaiposrnućimaljudiikolektiva.Onojesvakidanfiligranskipisalopovijestovezemlje,ljudiinaroda,upornoiprofesionalno.Onoima22.970slojevatepovijestiinanjegovimstranicamamožemopratitidioDrugogsvjetskograta,poraće,velikepolitičkepotrese,političkepromjene,lutanja, zablude, industrijalizaciju, kolektivizaciju, školstvo, zdravstvo, kulturu, umjet-nost,sport,nacionalnepotrese,suđenjaiuopćeduhvremena.Kadasam70-tihgodinaprošlogstoljećaradiojednustudijuoostvarenjuljudskihpra-

va islobodaod1945.panadalje, iznašekonjičkeknjižnicekoristiosamseuvezanimgodišnjimsvescimaOslobođenja.Jasnosamuočiodaje1945.godinenaprvojstranici


Oslobođenjavelikimnaslovomispisanačestitka„svimHrvatima–katolicimasretanBo-žić“.Veću1946.tatemajebilanatrećojstranici,paondau1947.sasvimmaličlančić,au1948.nitkoganijespomenuo.BoljševizacijajeukinulaBožićkaonarodniblagdanijasnosevidjelokudaiduvjerskapravaislobode…Naravno,promatraosamuOslobo-đenjuidrugeslobode,nesamovjerske,inakrajumojastudijaje,poprirodistvari,ostalaneobjavljenainestalatijekomposljednjegratasasvommojompisanomzaostavštinomizpredratnograzdoblja.NaistinačinsemogupratitiimnogidrugifenomenipoputsjajneepopejesnagekolektivnogduhauzizgradnjuHidroelektraneJablanica,izgradnjiprugešamac–Sarajevo iliMetalurškogkombinataželjezareZenica.Oslobođenjenasvojimstranicamaupornokaokroničarpratisvegradove,svuzemlju,svepojaveisvefenomeneovogdoba.Naravno,onogovoriosuđenjimaisudskimprocesima,onoizražavastavjed-nogsustavakojijebiototalitaran,alijebiosustavovihljudiitogavremena.Valjaistaknutidasadaznamopotpunumatricuonogtotalitarnogsustavaidamožemo,tkoznaihoće,potpunodešifriratisvepojaveiproceseiiščitatiuzrokeiposljedice,alijenajznačajnijedasutekstovinapisani.Sjetimosekolikosuputačitaniipovijesnoraznolikoraščlanjenitekstovisrednjovjekovnihpovelja,dubrovačkihpisamaiostalearhivskegrađe.štobibilodanemategrađeiukakvumrakubipipalisilniistraživačitogadoba?VrijemetrajanjaOslobođenjatrebapribližitijavnostiakonizbogčegadrugog,aonozbogtogadashva-timodaovazemljaimakontinuitettrajanja,rasta,razvoja,posrnućaiponovneželjezanastavkomnormalnogživljenja.AkonemamopoštovanjapremaOslobođenju,bezobzi-ranaprošlaidnevnaneslaganja,nemamonipovijestitrajanja.Oslobođenjejeustanovaodnajvećedržavnevrijednosti.štomislimokakoseEngleziodnosepremanjihovomlistuGuardian,AmerikancipremaNewYorkTimesu,NijemcipremaSpiegelu,španjolcipremaElPaisu,francuzipremaLeMonduiliTalijanipremaLaRepubblici.Sveoveno-vinesujavneikoneukojesegledakaodiopoimanjanjihovedržave,naroda,povijestiilidržavnehimne.PouzdanoznamdajedigitalizacijatrošakidasadašnjeOslobođenjenemožepripremitiistavitinauvidukupnojelektroničkojjavnostisvesvojestranice,alibitotrebalapodržatidržavailimakarfederacijaBosneiHercegovinekaojedanodnajvećihiprioritetnihkulturnihprojekata.Sadazamišljamdasjedimza računalom iotvaramOslobođenje iz1955.godine,

kadasampošaouprvirazredosnovneškole,tepregledamštosetodesilouSarajevu,Mostaru,BanjaLuci,Zenici,Tuzli i imalištoomomKonjicu,koji jetadaimaosvega5.000stanovnika.Ovakvimjavnimuvidomuprošlostmoždabismoidanašnjevrijemedoživljavaliioblikovalidrukčije.



In memoriam

KadaodeĆiro,pričatćenje-govefotografije…(Ćiril Ćiro Raič, 1936.-2011.)

Magumagičnojzemlji:ĆirilĆiroRaičuHercegovini.Zemljaseprosipljeusvjetlost.ProsipljeseuSvemir.VećpedesetgodinaĆiril jeRaičogradiodlanima:nedajojseprosipati. Propadati, prolaziti, nestajati. Dlanima zaustavlja vrijeme.Ne da umirati...-takojenapisaomagpisaneriječiPetarGudeljomagufotografijeĆiriluĆiriRaičukojijepreminuooveveljačeu75.godini,nakondugeiteškebolesti.Radosam,kaonovinarka,pravilareportažnezapiseoovomeneobičnomčovjeku

kojije,premdanijemnogogovorio–njegovefotografijegovorilesuosvemu,biosugo-vornikkakvogbisvatkoradopoželio.Togajesenjegposlijepodnevaušlasamunjegovateljepretrpanmaterijalima–sta-

rimalbumima, fotografijama, negativima, fotoaparatimakoji sugapratili nanjegovuumjetničkomputu.OtvaraojeĆiroalbumeuspomena,govoriopolakoosvomeumjet-ničkomputu,ajaupijalasvakunjegovuriječ.Višeodpola stoljeća,ĆiroRaič i njegov fotoaparatbili sunezaobilazandio svih

povijesnihmijenaHercegovine.Napraviojevišeod200.000fotografija,izlagaonaoko250skupnihi61samostalnojizložbi,tegotovo200tematskihsamostalnihizložabauzemljiiinozemstvu.Unjegovombogatomživotopisustojidajerođen3.rujna1936.useluStrgoni-

ceukonjičkojopćini,odocaMateimajkeAnđe.Njegovprvidoticajsfotografijomdogodiose1952.kadaodlaziuMostaripostaječlanomfotoklubaSalkošestić.Tajne fotografskogumijećaotkrivaumostarskomfotocentru.Tadapočinje iop-činjenostfotoaparatomkojićebitinjegovvjernipratiteljcijelogaživota,makamokrenuo….Godine1955.postajefotografuslužbiZavodazazaštituspomenikakultureiprirode

uMostaru.Majstorumjetničkefotografije-1975.godine, istegodineičlanUdruženjaprimijenjenihumjetnikaBiHibivšeJugoslavije.Odkadajefotografijakaonovitehničkiizum19.stoljećaosvojilasvijet,ibezkoje

većdugovremenanemožemozamislitimnogobrojnasaznanjaumodernojpovijesti


tehničkecivilizacijeikulture,Hercegovinausvomeokriljunijeimalatakouniverzalnogapoznavateljairegistratorasvojeprošlostiisadašnjosti.fotoĆiro,kakogaodmiljanazivajunjegovisugrađaniisuradnici,prisnimanju,s

osjećajempravogaumjetnika,ponireusržmotiva i razlučujebitnoodnebitnogauzpomoćfotokamere.Onserazlikujeodmnogihkojismatrajufotografijusamoobičnomkopijom i reprodukcijomstvarnosti,predmeta,događaja ilizbivanja izsvakidašnjegaživota–zapisaojemr.AnđelkoZelenikaupredgovoruĆirinefotomonografijeĆirilĆiroRaičiHercegovina.Nanjegovimfotografijama,zavječnost,ostatćeutisnutiprizorisvegaštogajeokru-

živalounjegovojmagičnojzemlji.Odnijemihsvjedokaprošlostiiostatakaprapovijesti,arheoloških,povijesnih,kulturnihiinihznamenitosti,slikehercegovačkogčovjeka,slikehercegovačkežene,pejzažaimotivanajdražemuzemlje,HercegovineiBosne,dosli-kabezumljairatnoguništavanja.Tajdiomračnenamnetakodavneprošlosti,izložbiojeĆironavelebnojizložbi–Mostarurbicid.Snjegovihcrno-bijelihfotografijaskojihnaspodjednakoopčaravaimotivismisaozadetalj,vrišteporukeipričerazličitihvremenakojasuprohujalaizanas.InmemoriamneponovljivomĆiri,tomesitnomčovjekukojije,svedokganijeshr-

vala teškabolest,bionezaobilaznimdijelomsvakogazbivanjauMostaru,nebihvišeopterećivaladetaljimaiznjegovaživotopisa.Onjemu,ionako,zornosvjedočenjegovaostavština,fotografijaiimpresivnafotoar-

hivakojujeostavioizasebe.Počivajumiru,magu,umagičnojzemljikojusitolikovolioiostaviozabilježenuza

svavremena….AosvemuonomeizanasnastavitćepripovijedatiTvojefotografije…


MiraPEHAR

KulturnadogađanjauMostaruprosinac2010.–15.veljače2011.1.12. – 4.12. Otvorena prodajna izložba radova učenika Osnovne škola za djecu s posebnim potrebama Mostar uProdajnomcentruMostar.

2. 12. Izvedena monodrama «Ne ja» autora Samuela Becketta,aizvelajujeMartinaKujundžićĐakovićuOKcAbrašević.

3. 12. Održan koncert pijanistice Višnje Bakalar umuzičkomcentruPavarotti.GostnakoncertubilajeviolončelisticaBelmaAlić.

3. 12. Otvorena prodajna izložba Dječjeg centra NazaretuGalerijikraljiceKatarineKosača.

5. 12. Održan svečani Božićni koncert u izvedbiHKUDRodoč iHKUDJesenicauHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

6. 12. – 10. 12. Održan Tjedan slovenskog filma u OKC- u AbraševićusuradnjisOpencentromizSarajeva.

6. 12. Odigrana dječja predstava u povodu sv. Nikole uGaleriji kraljice KatarineKosača.

7. 12. Podnazivom«Srce u rukama» otvorena je izložba islamskih rukopisa i tiska iz kolekcije Safveta-bega Bešagića,auvlasništvuUniverzitetskebibliotekeizBratislave.IzložbujeotvorioveleposlanikSlovačkeRepublikeuBiHMiroslavMojžitauGalerijiMM.

8. 12. Otvorena humanitarna izložba Udruženja likovnih umjetnika Ars_ nova u zgra-di HKD «Napredak».PosjetiteljimaseobratiofraAndrijaNikićuimeHKD«Napredak».

8. 12. priređena prodajna izložba «Umjetnici za prijatelje» uamfiteatruEkonomskogfakultetaSveučilištauMostaru.Izložbajepriređenausuradnjiudrugegrađana«Prijate-lji»MostarimeđunarodnestudentskeorganizacijeAIESEc.


8. 12. Održana studentska tribina pod nazivom «Značenje umjetnosti i kulture mla-dih u Mostaru»uorganizacijiStudentskogzboraSveučilištauMostaruuGalerijikralji-ceKatarineKosača.

9. 12.U povodu obilježavanja dvadesete obljetnice obnove rada HKD «Napredak» Mostarodržana60. Napretkova božićnica pod nazivom «Radujte se narodi» uHr-vatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

10. 12. Održanaknjiževnavečerkrozcjelovečernje druženje s književnikom Gora-nom Sarićem uKlubu«Aleksa».

10. 12. Održan tradicionalni Božićni koncert «Gradu s ljubavlju»Hrvatskogkulturno-umjetničkogdruštva«Sv.Antecim»uHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

10. 12. Predstavljena knjiga «Metodika likovne kulture djece rane i predškolske dobi» autoraLaureVrljenHerceg,AniteRončevićiBogomilaKarlavarisauprostorijamafakultetaprirodoslovno-matematičkihiodgojnihznanostiSveučilištauMostaru.

13. 12. Izveden musical «Sljubavlju Jenis» GradskogkazalištaKomedijaizZagrebausuradnjisHNKMostaruHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

13. 12. Otvorena izložba likovnih radova studenata završnih godina i apsolvenata s visokoškolskih ustanova u Federaciji BiH uGalerijikraljiceKatarineKosača.Izlož-bujeotvorilaministricafederalnogministarstvaobrazovanjainaukeMalihaAlić.

15. 12. Održana projekcija dokumentarnog filma i prezentacija norveške kulturne tradicije i baštineuorganizacijiNorveškeambasadeuGalerijikraljiceKatarineKosača.

15. 12. Održan Svečani Božićni koncert Hrvatske glazbe Mostar uHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.Uprogramusujošnastupili:RomeoNikolić,ŽeljkaBošnjak,JosipBilać,NebojšaGvozdenović,MiaTadićiJosipaVukoja.

16. 12. Predstavljena knjiga dr. Nedjeljka Mihanovića «Tuđmanova baština».Oknji-zisugovorilidr.sc.MileLasić,predsjednikHIZuBiH,ŽeljkoRaguž,ravnateljRadijaHerceg-Bosne,Vladimiršoljić,predsjednikGlavnogvijećaHZHB,AnteMarić,direktorizdavačkekućeDetectaiautordr.sc.NedjeljkoMihanovićuGalerijikraljiceKatarineKosača.

17. 12. Otvorena izložba mostarskog umjetnika Ivice Džebe Grofa uHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.Umjetnikjepoznatpotomeštosvojeslikeradiuglav-nomnadrvetu.

20. 12. Održana premijera dokumentarnog filma «Hercegovačko srce» naMedicinskomfakultetuSveučilištauMostaru.DokumentaracjerađenuprodukcijiUdrugezaunaprjeđenježivota«futura»izMostaraiOdjelazakardiokirurgijuSveučilišnekliničkebolniceMostar.


21. 12. Predstavljena knjiga «U Mostar ako kreneš»autoraMiljenkaBuhačauGalerijikraljiceKatarineKosača.Poredautorasudjelovalisu:DraganMarijanović,MarioVran-kićiAnaMarijaDedić.

28. 12. Održana promocija prva dva sveska «Rječnika bosanskog jezika»autoraDževadaJahićanafakultetuhumanističkihznanostiUniverziteta«DžemalBijedić»uMostaru.ORječnikusu,poredautora,govoriliprof.dr.HusnijaMuratagićTuna,prof.dr.ElbisaUstamujićiprof.dr.SafetSarić.

7. 1. UpovodupravoslavnogBožićaSPKD «Prosvjeta» Mostar organiziralo je prijem u kući Svetozara ćorovića. TimpovodompostavljenajeizložbacrtežaZoranaPetrov-skogizSarajeva,amostarskiglumcirecitiralisustihoveAleksešantića.

8.1. Održan Božićni koncert u povodu pravoslavnog BožićauorganizacijiSPcOMostariSPKUDGusleMostaruHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

9. 1. Izvedena predstava «Mortal kombajn»uadaptaciji irežijiBranislavaĐakovićapotekstupoljskogdramaturgaPavelaSoleauOKc-uAbrašević,agovoriosurovojdruštvenojsvakodnevicimladih.

11. 1. Predstavljena zbirka pjesama «Nevidljivi prsten»autoriceSonjeJurić.Knjigusupredstaviliprof.dr.AntunLučić,pjesnikinjainovinarkaVesnaHlavačekiautoricauprepunojGalerijikraljiceKatarineKosača.

14. 1. Upriličen performans «Kriv» autora i izvođačaBorisa Kadina uOKc «Abra-šević».Riječ jeo javnom iščitavanjuoptužnicezazločinekonomskoggenocidanadčovječanstvom.

22. 1. Odigrana romantična komedija pod nazivom «Prekidi»u izvedbiKazalištaPlanetArt izZagrebauHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.Glumci:NatašaJanjićiAmarBukvićurežijiMarkaTorjanca.

22. 1. Odigrana predstava «Audicija 4»uprepunojdvoraniNarodnogpozorištaMo-star.

25. 1. Otvorena dokumentarno-povijesna izložba starih fotografija iz burne prošlo-sti Hrvatskoga športskog kluba Zrinjski Mostar pod nazivom «Zrinjski- uspomene» uorganizacijiAluminijad.d.MostariUdrugeprijateljašportskeobiteljiZrinjskiMostaruKlubuAluminij.

25. 1. Održana Svetosavska akademijauorganizacijiSPKUDGusleMostaruGalerijikraljiceKatarineKosača.

27. 1. Otvorena prva samostalna izložba slika Denisa Vuka,akademskogslikaraizMostara,uzpotporufondacijezaglazbeno-scenskuumjetnostucentruzakulturu.


2. 2. Obilježena 87. godišnjica smrti pjesnika Alekse Šantića uGalerijiSvetozarĆo-rovićuzrecitiranješantićevihstihovaiotvaranjeizložbeakademskoglikovnogumjetni-kaJosipaMićkovića.IzložbujeotvorioakademskilikovniumjetnikflorijanMićković.

3. 2. Održan perfomans «S Aleksom» upovoduobilježavanja 87. godišnjice smrtiAleksešantićauclubuAleksa.Sudioniciprograma:glumacNedžadMaksumić,pjesni-kinjaVesnaHlavačak,glazbenikSanelMarić,MaraiRokoMarkovina.

3. 2.VeleposlanikRepublikeHrvatskeodržao predavanje o temi »Diplomacija Repu-blike Hrvatske- Bilateralni odnosi Republike Hrvatske i BiH»nafilozofskomfakul-tetuSveučilištauMostaru.

4. 2. Održan Koncertni memorijal Đovani Đoko ćorić uOKcAbrašević.PosvetajetopreranopreminulomkultnommostarskomglazbenikučijepjesmeostajukaozalogzabudućnostipoveznicasnekomboljomrockandrollprošlošćuMostara.

5. 2.Svečanomplesnomrevijomiturniromumodernimplesovimapodnazivom«Mo-star dance 2011» Hrvatski športski plesni klub «Romantik» obilježiojedesetgodinapostojanjauHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

7. 2.- 10. 2. Održan Tjedan španjolskog filma uOKcAbrašević.

7. 2. Predstavljena knjiga prof. dr. Vlade Majstorovića «Projektni menadžment». Knjigusupredstaviliprof.dr.MarinBuble,prof.dr.BrankoKatalinić iprof.dr.BranoMarkićnafakultetustrojarstvairačunarstvaSveučilištauMostaru.

8. 2. Održao predavanjeBrankoKatalinić,profesorsTehničkoguniverzitetauBečuotemi«Društvo znanja, izazovi, šanse i rizici» naGrađevinskomfakultetuSveučilištauMostaru.

10. 2.UorganizacijiVeleposlanstvaSADuBiH,NarodneknjižniceHNŽMostariGimna-zijeMostarveleposlanik SAD u BiH Patric Moon otvorio nove prostorije Američkog kutka u Gimnaziji Mostaruznazočnostbrojnihosobaizkulturnog,javnogidruštve-nogživotagrada.

10. 2. Otvorena prva samostalna izložba slika Jusufa Turkovića,akademskogslikaraizStoca,uzpotporufondacijezascensko-glazbenuumjetnostucentruzakulturu.

11. 2. Praizvedba predstave «U traganju za bojom kestena» autoraSafetaPlakalanaeMTeeM-ovojGradskojsceniToniPehar,urežijiStevanaBodrože.

12. 2. Izvedena predstava «Lipa si, Teno» uizvedbiHrvatskognarodnogkazalištaizOsijekanaMalojsceniHrvatskognarodnogkazalištaMostar.UpredstaviigrajuSandraLončarićTankosićiVjekoslavJankovićurežijiRobertaRaponje.


14. 2. Otvorena izložba pod nazivom Misterij Bogdana Bogdanovića i izvedenojavnočitanjetekstovaMisterijpodplatanimauOKcAbrašević


Poljeb.b.(zgrada„Boreasa“),71260Kreševo,tel.:030800700,fax:030806490www.fragrgomartic.com,e-mail:[email protected]

Književnazaklada/fondacija«fraGrgoMartić»,čijijeosnivač«Stanićgrupa»-Svje-tlanStanić,raspisuje

NATJEčAJzaknjiževnenagrade«fraGrgoMartić»iknjiževnustipendiju„Writersinresidence“

članak1.

Književnunagradu«fraGrgoMartić»utemeljila je istoimenaZaklada/fondacija,sciljempoticanjaknjiževnogstvaralaštvatepoboljšanjamaterijalnogpoložajaknjiževnihstvaralaca.

članak2.Književnanagrada«fraGrgoMartić»dodjeljujeseza:1)najboljuzbirkupoezije,2)

najboljuknjiguproze(roman,priče/novele,putopisi),3)najboljuzbirkupoezije(prvije-nac)autorakojidosadnisuobjaviliknjigupoezije,4)najboljuknjiguproze(prvijenac)autorakojidosadnisuobjaviliknjiguproze,i5)kraćiknjiževnirad(bilokojegžanra)iliknjiževnustudijuinspiriranelikomidjelomfraGrgeMartićailiBosnomSrebrenom,6)književniradizoblastiknjiževnostizadjecubezobziranažanrovskupripadnost.Ukategoriji7se,usuradnjisaUdrugom„Kurs“(Split),dodjeljujejednomjesečnaknji-

ževnastipendija„Writersinresidence“uSplituzaknjiževnikeiknjiževneprevoditelje.Svenagradedodjeljivatćesezadosadneobjavljenadjela(rukopise).Ukategoriji3

i4pravosudjelovanjaimajuknjiževnicido35godinastarosti.

članak3.Radoviiprijaveprimajusedo31.ožujka/marta2011.godine.Rezultatićebitiobjav-

ljeninawebstranici(www.fragrgomartic.com)inaposebnojkonferencijizanovinare,anagradedodijeljenenazavršnojmanifestacijikojaćebitiodržanaurujnu/septembru2011.godineuKreševu.

članak4.NaosnoviodlukeUpravnogodbora,iznosinagradaza2011.godinususljedeći:za

nagradepodbrojem1i2po7.000KM,zanagradepodbrojem3i4po1.000KM,azanagradepodbrojem5i6po2.000KM.Uiznosnagradaugrađenjeihonorarzaobjavljivanjeknjige.

članak5.Autorinagrađenihrukopisaobvezujusenaustupanjepravanaprvoobjavljivanje

nagrađenihdjela,afondacija/Zakladaobvezujesenaobjavljivanjedjelaurokuodšestmjeseciodobjavljivanjarezultatanatječaja.


članak6.PravonatjecanjausvimkategorijamaimajusvidržavljaniBosneiHercegovine,izu-

zevčlanovaUpravnogodboraiOcjenjivačkogsuda/Žirija,tečlanovanjihovihobitelji.RukopisiiprijavemorajubitinapisaninanekomodjezikanarodaBosneiHercegovine.RukopiseocjenjujeOcjenjivačkisud/Žiri,imenovanodUpravnogodboraZaklade/

fondacije,aprijavezaknjiževnustipendijurazmatraUpravniodbor.

članak7.Natječajzakategorijeod1do6jeanoniman,anijedandiorukopisanesmijebiti

prethodnoobjavljen.Rukopisisešaljuutriprimjerka,podšifrom.šiframorabitičitkoispisananavanjskojstraniomotniceukojojserukopisšalje,kaoinaprvojstraniciru-kopisanakojojtrebastajatiinaznakaukojojkategorijiseautornatječe.Uz rukopisseprilaže izapečaćenakuverta,načijojvanjskojstrani takođermora

biti ispisanašifra,aukuvertipriloženiadresa, telefon,kopijaosobne iskaznice/ličnekarteautoraikratkebio-bibliografskebilješke.UomotnicimorabitiicDskompletnimrukopisomknjige.Kuvertespodacimaoautorimaotvarajusekomisijski,uprisutnostisvihčlanovaOcjenjivačkogsuda/Žirija,nakonštoOcjenjivačkisud/Žiridoneseodlukuonagrađenimrukopisima.

članak8.Prijavezakategoriju7morajusadržavati:

1. životopis2. punuadresu,kontakttelefonie-mailadresu,3. popisobjavljenihdjela(posebnaizdanjairadoviuknjiževnimčasopisima),4. kratakopisplanovaradauSplitu,5. pismopreporukeizdavačailinekogodudruženja/udrugapisacailiudruženja/udru-gaprevoditelja.

članak9.Radovi(zakategorije1do6)iprijave(zakategoriju7)šaljusenaadresu:Književna

zaklada/fondacija «fraGrgoMartić», Polje b.b. (Zgrada «Boreasa»), 71260Kreševo,BosnaiHercegovina,snaznakom:ZaKnjiževnunagradu«fraGrgoMartić»(kategorije1do6)iliZaknjiževnustipendiju„Writersinresidence“(kategorija7).

Izložba Marina Topića u Crnoj Gori

U petak, 10. prosinca u 19 sati, u Galeriji “Centar“ pri Centru suvremene umjetnosti u Podgorici, otvorena je izložba uglednog mostarskog slikara Marina Topića pod nazivom “Zemlja humska“. Izložba je priređena u organizaciji Matice hrvatske Mostar i Centra savremene umjetnosti Crne Gore, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture CrneGore.

Documents

Motrista br. 57-58