Motrista br. 39-40

Barišić, Bazdulj, Brkić - Milinković, Gatalo, Gojer,

Gudelj, Hajdarević, Hlavaček, Hujdur, Ivanković, Jergović,

Karić, Kazaz, I. Kordić, Z. Kordić, Kristić, Kujundžić,

Lovrenović, Lovrić, Lučić, Mahić, Maslać, Matić, Milenić,

Opačić, Ostojić, Palada, Pehar, Popović, Radanović,

Rogić - Musa, Sarić, Stojić, Šetka, Šop, Tadić, Tokić, Vrljić,

Vučić, Vujić, Zekić, Zirdum

39-40

15. PROSINCA 2006. SVEČANI BOŽIĆNI KONCERT, velika dvorana Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, Mostar, Splitski liječnici pjevači, Zbor medicinskih sestara i prvaci opere HNK Split, Nelli Manuilenko, sopran, Sveto Matošić - Komnenović, tenor, Stefan Kokoškov, tenor i Ratomir Kliškić, bariton; Rajmir Kraljević, dirigent, Mira Đukić - Milašević, dirigentica, Domagoj Mijić, solo gitara, Rozarija Samodol, glasovir, dr. Ivo Urlić, voditelj i Toni Janković, posebni gost.

Za utemeljitelja i nakladnika: JosipMUSELIMOVIĆGlavni i odgovorni urednik: MiroPETROVIĆUredništvo: fraAnteMARIĆ,DraganMARIJANOVIĆ(zamjenikglavnog iodgovornogurednika),MiraPEHAR,NelicaŠKOBIĆ(tajnica)Lektor i korektor: JagoMUSAGrafičko oblikovanje: SHIfTkreativnaagencija,Mostar

Telefon/faks: +38736323501E-mail: [email protected]: UlicakraljaZvonimirab.b.,88000MostarŽiroračuni: 3060210000038226kodHYPOALPEADRIABANKd.d.Mostar, 1610200011500030kodRAIffEISENBANKBiH

Cijena: BiH10KM,RepublikaHrvatska50kn,Europa7,5€

Mišljenjemfederalnogministarstvaprosvjete,znanosti,kultureišportabr.08-91-4/97.od3.3.1997.glasiloMotrištaupisanojeuevidencijujavnihglasilapodbr.661ioslobođenoplaćanjaporezanaprometproizvoda.

Ovajbrojjetiskanuzpotporufondacijezanakladništvo/fondacijezaizdavaštvo,Sarajevo.

br. 39 - 40, glasilo Matice hrvatske Mostar

NikolaŠOP:Isusuposjetukodnas . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7PetarGUDELJ:Upredgrčkovrijeme,uogledalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

Književna radionicaŽeljkoIVANKOVIĆ:Desetpjesama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13NenadRADANOVIĆ:Ljetoje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16AlenKRISTIĆ:Pričaojednomzagrljajuiz1219.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19VeselinGATALO:Tkojelud? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26AntoZIRDUM:Dvijeuparu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32JosipPALADA:Posjetizvorima..........................................33GoranSARIĆ:Rastanak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39MisijanaBRKIĆMILINKOVIĆ:Božićnapriča . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42HakijaKARIĆ:DragiNikola. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44SanelaPOPOVIĆ:Mi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46VesnaVUJIĆ:Dvijepjesme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48ZijadaZEKIĆ:Ogledaloživota. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49AmelaHUJDUR:Nesklad . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50KrunoslavŠETKA:Pjesnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53DraganaVUčIĆ:Lipinčaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54

UčilišteMarietaMASLAĆ,StojanVRLJIĆ:JezikistilupoezijiJosipaPupačića . . . . . . . . . . 57TeaROGIĆMUSA:formacijskotumačenjepoljskepjesničkeavangarde . . . . . . . . 71fabijanLOVRIĆ:Pomicanjegranicamoderne. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89

Okrugli stol posvećen pjesniku Petru GudeljuPetarGUDELJ:NaZadvarju,napazaru. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97PetarGUDELJ:SinoviCviteMikrutive . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101IvanLOVRENOVIĆ:OkruglistolposvećenpjesnikuPetruGudelju.............111MuharemBAZDULJ:Bajanjeomladosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113HadžemHAJDAREVIĆ:BilješkenadGudeljevompjesmom“Zemljaijezik”. . . . . 115MiljenkoJERGOVIĆ:PjesnikBiokova,BeogradaiBaškeVode. . . . . . . . . . . . . . . . 118EnverKAZAZ:DistopizamupoezijiPetraGudelja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121IvanKORDIĆ:Suhozidina,bogatstvojezika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127AntunLUčIĆ:Uatavističkombićujezika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128PetarOPAčIĆ:MediteranizamPetraGudelja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130MileSTOJIĆ:Europanatenku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 134

GalerijaAtifKUJUNDŽIĆ:Uznesenjesvetostidosvjetlosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137

PutopisŽeljkoBARIŠIĆ:Šopuupohode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141

ČitaonicafabijanLOVRIĆ:Zgušnjavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149MisijanaBRKIĆMILINKOVIĆ:čuićiMarijanović . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152GradimirGOJER:RedateljGeorgijParo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 156MarkoTOKIĆ:Pomninazivnicizaporedbenuknjiževnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158ŽarkoMILENIĆ:Poetsko/dramskopromišljanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161AdmiralMAHIĆ:Bubnjarkavjetrova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 163AtifKUJUNDŽIĆ:Pjevanjeupredvečerje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166ZdravkoKORDIĆ:Imaginacijadubljine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169LjiljanaTADIĆ:NikolaŠop,vosakisamoća...............................171AnteMATIĆ:čitaonica. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174

LjetopisLjerkaOSTOJIĆ;PromocijaV.generacijestudenata. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191ŽeljkoBARIŠIĆ:WestHerzegowinafest–pričakojatraje....................195VesnaHLAVAčEK:Radiodnevnik. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198MiraPEHAR:Kronikakulturnihdogađanjasrpanj–studeni2007..............207

6 | Motrištabr.39-40,glasiloMaticehrvatskeMostar

Motrištabr.39-40,glasiloMaticehrvatskeMostar | 7

I.OIsuse,kaddođeš,ukolikobilosati,unašpropaliiopustjelidom,dobrodošlicutebićuzapjevati,skupasasvojomvedromsestricom.Pjevajući,odtvojeblizinesvabijela,iznijetćeonapredatesoikruh.Podrevnomobičajunašihsela,kadaimukućustignemioduh.Tadaćetemojasestricaodvestidoskromnogjela,kojekrasistol.–Isusedragi,izvolisamosjestiiodložisvojšeširioreol.–Takoćetionarećiinatoćestatipredate,usvetombolu.Ipunatihe,nebeskesamoćeoklinćeobjesititvojuaureolu.Nekanamsvunoćsija,mjestouljanice,kojupalimopredsvakimrak.Odsjajaćemokritisvojelice.Takoćenjenbljesakbitijak.II.Poslijećemotepovestiudvorište,nosećiisprednastvojeaureoležar.Ipritoj,odnebeskogsjajasvijeći,pokazatćemotipustinašhambar.Istajeprazne,ukojimasesušeotkosidavni,kocvijećenagroblju.Uponoćitudođumrtvihkonjaduše.čuješih,kakonevidljivuzobzoblju.

Pokazatćemotiistadomaglebijele,kojeseprovlačikrozživicusvježu.OIsuse,tonašeovceizgorjele,mrtvedolazeiutorliježu.Ondaćemokonjajedinogupregnuti,dateprovozamokroznašmaligrad.Nadnjimseneboniskouvijekmuti.Podnjimprigušenotutnjivodopad.Akomeupitaš,doknašestarokljusebudeplašilakrajputašaš:-Kojajeovozemlja?-kazatću-OIsusepatojeBosna,titoznaš.-

III.Aposlije,kadipijetlimabudesneno,osjetitćemokakotvojaglavaopuštasečasnamojerame,časnanjeno.Isilnonasobasjava.Iutoudobazemaljskihkasnihsatipjevatćetimojasestricablagimglasom.OIsuse,tićeštadazadrijemati,izmorenkonjatromimkasom.Ikojiput,kadmaglabudesniježnosipalanatvojesvetoruho,stavitćetinaglavu,sasvimnježno,oreol,kojitijepaonajednouho.

NikolaŠop

Isusuposjetukodnas



književna radionica

ŽeljkoIvanković

DesetpjesamaVAREŠU U POHODE

Vraćamseugradsvojihporaza.Otvaramvrata,razmičemzavjese.Posvudasamosjeneubijegu,utvarekućnihbožanstava,plahikonjidjetinjstva.Namjestimanakojimasamživiosvojepriče,ljudiskameramaizmišljajuihzaonekojidolaze.Nadposljednjombajkombdijesamovjetar.Ilisutozaigranedušemojihpredaka?

HOD NA PRSTIMA

Ništamiudjetinjstvunijebilotakovelikoiteškokaocrkvenavrata,ništanedokučivokaokvakananjima,tajputdoBogaunjegovojdalekojutvrdismalomtitrajućomsvjetlosti.Ikolikogodsetrudiouvijekjetutrebalaimajčinaruka.Osimnje,sjećamsejošnjezinaglasakojijestišavalanaulazuucrkvu,aliihodanavrhovimaprstiju.Takojebilatihajošjedinokadjeulazilausobuukojojje,umoranodteškarada,spavaomojotac.


MAJČINA OPOMENA

Hodaosamnatraškeiigrivljubioseskišnimkapima,tankimusnamadoticaosvilenkastudugu,tumunjublagostiidavnašnjuprijetnjudječakuumenikadmemajkaglasomukoraiprstomopomenu:zarsizaboraviodaanđeliplačukadhodašnatraške

NA MJESTU GDJE MI JENEKOĆ STAJALA KUĆA

Namjestugdjemijenekoćstajalakućavjetroviigrajutrulekobile.Odnesanicepatezvijezde,pauskomešanelelujajuposljednjepijanstvo.Kišeotapajuposljednjesjećanje.Namjestugdjesamodrastao,niulicevišenema,iništainikogadoliduhovapredakaštonoću,svjesninepostojanja,svojasvenepouzdanijasjećanja,spouzdanjem,momeperupredaju.

SVI SVETI

Mojotacsesmješkakišnomdanudoklelujajuuomaglicibrda,acrnodnekudcvrkutstresasrebrnekapisgrana.

Mojotacželjanživotamiluježutubrazdušume,prpošnajojnjedradotičebojažljivokaotuđutajnu.

Sanmojemajke,pritom,izdaljine,dodirnutekdalekasablazanmunje,poslijekoje,kaomelankolija,zatitrapaučinekristalnačipkatekdaprikrijeuzdahkojemusegotovoerotskipredademojasestra.

NADA

Jednojeizvjesno:Upočetkujebiomrak.Velikiigustimrak.Nakoncućeopetbitimrak.Onajzakogakažudajestvoriosvjetlostočitojerješavaonekisvojproblem.Nada,Bog,Vječnost–našasuimenazavelikuilošuvarku,zaonoizmeđudvavelikamraka.Ipak,Bože,neuzminamnaševarke.OsobitoneNaduuVječnost,takosmiješnuitužnuistovremeno.


LJETNA VAREŠKA KIŠA

TornjevisvetogMihovilaigeometrijaljetnekišeuspostavljajunekinoviaksiom.Svečanostravnodušja,reklobise,asamoštoBognebonespustinastoljetnelipeisam,Jakovljevimljestvama,nesiđenazemlju,papoputRafeDužnovića,pogledomispodobrvaiglasomkojioponašabas,nekaže:„UVarešususečakilipeilipanjzavadili.Mali,dajzaovajstolčetiripiva!“TkojeodnasbezgrijehailibaremPavoVidović,moraobinatoreći:„Nazdravimoarhitekturikišnihvertikalaizovejednoličnekavanskehorizontale.“

POD BIOKOVOM

MorejezakaznusvunoćuvježbavalosintaksudosadeKišaidalekititrajisvjetlapodrugljivosusesmješkaliPredzorujesmjeranmonahubdijenjutihougasiomojunesanicuMolitvausahlanausnioponašalajetojutrozatrendotaknutuvječnost

DRAŠNICE

Ljetnakišaistrčalaususretmorukaouigruludihimudrihdjevica.Horizont,uplakanodijete,treperaverukestarice,kažem:gle,prazninadobivaobličjedalekogotoka,obličjeengleskogsoneta.Domaloćejojlomsvjetlostiudahnutidušu.Anđelipokislihkrilaprotrčavatćeispoddugeizajednoseskišomrugatinašimčulima.

BOJA LAVANDE

Radovalasisenijemobojilavandeumojimočimadoksetimijantvojihpazuhaširiokasnimpodnevomsobe.Dodir,iskaosamdodir,kaoraspuklinarljekovitublagostnoći.Mliječnaputstrastidrhtalajesamotebiznanuglazbu.Taknutipaučinuštoseljeskanaplavičastuvjetru–smijelibojazanleptirovakrilaštoserađaizmojihprstiju?Plahćuhzanjihaobitikožompaperjeocvaloodiščekivanja.Svilenljubičastakaokaduljaprizivalamijeudamarevatruštoćedomaloplanutiteškimbaršunom.Ponavljalasi:ništanijekaobojalavande,ajasamse,bezglasan,predavaomirisimavjerničkiuzgajajućinjihovuoporostodanonomnevidljivomizmeđunas


NenadRadanović

LjetojeR. M. Rilkeu

Ljetoje,idobapjesama.Inajsamljajemanjaosama.Modrimmanastirimakrošnjezalahore,ustagradauvirsepretvorekadpticezaćutedaugranjugrlaodmore.Izbudenasurosnihtkanicaresama,ljetoje,dobapjesama.

Iuzgrobdragimanjajeosamakadcvjetoviserazmahnukosamasvakojakim.Nebubiionoodlutalojdušidabudezvononanjivamaplavimgdjegnijezdoimsesvagdjevijeisamoljetigradsuzudobrounjedraskrije,daneširisejesenja,zimskaosama,udobuzrcalavoda,plodova,pjesama.

NavršjavršjujulskiBogoslonjennaštapodcvasti.Misaomuodsvjetlostištostalnoćerasti,kaže:Oslušni,štamrtviizušćuje.Govoriti–svagaZemljačuje,iVaseljenomglasmuodjekuje–o,ljetoje,idobapjesamaitvoja,itvojajemanjaosama.

Gledaj.Štovidiš,toijesi.Prahsmrtnogkamenasasebestresi,ugasisvijeću,bacituhartiju,umlađakmjesečevlezi–brodinebom,njišisenavodi,imajkrila,nadliticamakružisplanetamanajsjajnijimsedruži–


slovaćeraznijetisjevercasvirke,sadnježnodotičijulskedirke–bacislovapepelova!Udiširuže,izdišijata,osedlajkonja,zategnidizgineodzlata,zagrlilipovostablo,taslovaklesanagrobanadkojimstojišpodljubičastomzrakom–odmahćetibitimanjaosamakadnoćseudaljimrakom.

Motri,diši,ništnepiši–sadnajmanjajeosama

ljetoje,idobadrugihpjesama.

SVADBA

Vjenčaosamsezazrakumjesečevu,zapromisaosveviduzjenusvečevudasanmirazvedrikadkriknuobihstravama–zaspaonebihniučassvitanjausvimjavama.

Vjenčaosamsezamjesečevuzrakuprstenompresjajnim,danikadnisamsamiumraku,zazrakusamsevjenčaomjesečevu,zacrvenukrošnjuuznjihanuuokusvečevu.

Okakvasvadba,kakvakočija,kakviati,savtajblistajštodragumiustudendompratiutišinunajdubljimtišinama,usamštinunajsamljimplaninama–pakaodaBogsnebesanevidljivomrukomipresvetogbosiokastrukomukrajstola,gdjepjesmepišem,upalizublju,adragemojeuzlepršanahalja,vjenčana,ugrobištemiunesesvakolasunčana,papretužnoslovjemojesamorahartijevjetarraspuhori,ispepeli,dauništaserazvijepodkrugommjesečevim–tamodanestanuivovjekivjekovmojećutnjedaprestanu.Ničegdanebudeodonogštosambio–svejevjetaruprahprašjavećraznio!

Vjenčaosamsesamjesečevomzrakom.Kakoćudaživimovakozbratimljensmrakom?


Nekoćeisamnomuvitkostineuhvatljivspokojnodaliježe,kadcijelogmevaseljenahujnomjezomsteže,dokmjesecgledamizrakumuulutaluumojusobugovorećibezusto,kaoustudnomgrobu,dajezikjojnaučim,dadragamidosmrtnobude:Kakoćešživjetimrtav,o,ti,glavelude?!Pripremajsvadbu,nadtamomuzjašikonja,gorejevisoko,iviše,tamoseljuljaškanašapodBožjimtronomnjiše,asadćutidraganabitidoprvihpijetlova,dozoreštoprolićesjajprekokrovova,atićešopetostatiisâmiumraku–ženise,ženimili,zamene,mjesečevuzraku!

Gledajštosamlijepa,štonježnoseokotebevijem–netamu,svjetlosttiusveštotaknemlijem–pripremigozbu–neodlaži–sutraćevećkasnobitiinikadmenetraži–ostavinadu,negostimtečesto,usamštininajsamljegugradu–neodgađaj,neodgoniovakvudjevu,mene,crvenokosuzrakumjesečevu!


AlenKristić

Pričaojednomzagrljajuiz1219.Utišininoći,klečeći,franjoAsiškimoliojeBogazasavjet.Prednjegovimseočima

pojavljivalaslikaneizbježnepredstojećebitke.Skamenioseodužasa.Nevjernicisubilipobijeđeni.Ali,jelitobilapobjeda?Predivnigradkojijepoticaopohlepukrižaragutaojenezasitniplamen.Tisućemrtvih,tisućesrušenihsnova,tisućeuništenihživota…Za-što?Kriciranjenihprobijalisufranjinosrce.Narednihdanatipoviciumirućihproganjalisufranjukaojatograbežljivihptičurina.Nijevišeimaomira.SjenasmrtinadvilasenadDamijetomikrižarskimlogorom.Vizijajeiščezlaostavljajućipečatufranjinojduši.Znaoje,moraspriječitibitkukoja

ćesepretvoritiunemilosrdnipokolj.Žurnojeustaoiuputioseukrižarskilogorkojijevećdanimakaoprijetnja ležaoupustinji ispredgradaDamijete.Nadaosedaćegavođakrižara,kardinalPelagije,poslušati.Kardinalovšatornalazioseusredinilogora.Dokmusefranjopribližavao,pratilisu

gaprezirnipogledivojnika.Nisugamoglirazumjeti.Štojeontutražio?Takvomsanjaruinaivčininijemjestouvojnomlogoru.Nisunislutilikakojefranjoulogorubiozapravojedinikrižar.Kristovkrižnijenosionaodjećinegousrcu.Kardinalovistražarijedvasugapustiliušator.Nikardinalnijevoliodagauznemi-

ravaju,pogotovonoću.franjomusenijeninajmanjedopadao.Pitaosekakojepapauopćemogaotakvomubogarudatidopuštenjedapropovijedaiosnivanekakavred.Neprestanomu jesmetaosvojimprimjedbama.Beznjegabi svebilo jednostavnije.BogatstvoDamijetesamoštonijepalounjegoveruke.Prostrijelivšifranjulisičjimočima,kojesuizgaraleodnezasitnepohlepeioholosti,

upitaogaještoželi.franjomujeispripovjediosadržajsvojevizije.Upozoriogajedasukršćaniodgovornizadušesvihkojićepoginuti.Izmjenjivalesuseupadicevojničkestrategijesnekakvimopravdanjemborbe izviših interesa,nesamopolitičkihnego ireligioznih.Promatrajućifranjuobučenoguobičnuseljačkuvreću,kardinalujepostalojošjasnije

dapredsobomimaluđaka.AkobiseulogoruBogikomeobratio,ondabitobiosigurnoon,kardinalPelagije,anenekiodrpanacizAsiza,kojiuopćenehodapozemljinego,širinebuloze.SadakadajepobjedanadSaracenima,đavoljimslugama,sigurna,franjodo-


laziipričaomiru.Saracenimorajubitiuništeni.KrižarinisusmjelipropustititakvuprilikukojaimotvaraputpremaJeruzalemu,ksvetimmjestimanašegaGospodina.Dopiralesudofranjeneprestanopričeozločinimainepravdamamuslimanskihvoj-

nikanadkršćanima.Nijeihnijekao,tolikanaivčinanijebio,ali jeslutiodasumnogepreuveličanestrahom iželjomdapotaknukršćanenamržnju iosvetu.Mračnjacinasvimstranamaneumornolažuraspirujumržnju,osjećaoje.Biojeuvjerendaseratova-njemnećedoćidomira.Opravdanciljnemožeseostvaritizlimsredstvima.Utonijenitizatrenutakposumnjao.Ratinasiljeuvijekostajuzlo.Uzadnjevrijemečestoseprisjećaomladenačkihdana.Željanviteškeslave,pohitao

jeuvojsku.Okusiosevojničkogkruha.Irazočarao.Uvojničkimredovimačovjekpre-stajebitiosoba,bolnojeiskusio.čovjek,nehtijući,postajepukooruđemoćnika.Kadsečovjekosvijesti,većjekasno.Pobunauvojničkimredovimavodiusigurnusmrtodsvojih.Zapovjednicimasemorapokoritibeznutarnjegpredanjaakoseželipreživjeti.franjojeslutiodakrozistudramuprolazeimnogimuslimanskivojnici.Imnogeodnjihsuvođeiztoplaobiteljskogdomauvojničkeredovenamamilipričamaougroženosti.Tkosenepokorivojnimzapovjednicimaineuzmemačuruke,uskraćujeposlušnostvišnjemuBogu.Izdajesvojuvjeruisvojnarod.Naslušaosetakvihbogohulnihpropovi-jedifranjoipotrgovimakršćanskihgradovadiljemItalije.Kolikojesamomladihkrižarazavedenotakvimpropovijedima,pitaose.Boljelogaještosenaobjestraneizavjere,kaokrinkezaigrokaz,krijupljačkaši.NakonkratkograzgovoraskardinalomfranjijebilojasnokakoPelagijenećeodu-

statiodbitke.Kristovnamjesnikjeizabraorat.Preostalojejošjednorješenje.Otićidosultana.Odlučioseudjelićusekunde.Učinitćeto.IakosePelagijetomesuprotstavljao,nijemogaospriječitifranjinnaum.Nijeseosjećaoodgovornimzanjegovživot.Samopotpunomluđakumoglajetakvaidejapastinapamet.Nekaludostidedokraja,mislioje.Pogledaogaje,nevoljkoblagoslovio,neizbrižnostiivjereublagoslov,negoštojeusamodopadljivostiuzdignuterukesvelikimprstenomosjećaoveličinuduhovnogaivojnogmoćnika.Siguranjebiodafranjuvišenikadanećevidjeti.BratIluminatnijemogaovjerovatiuonoštojeizprikrajkaslušao.franjoseodlučio

ićisultanu,aon jetrebaobitinjegovprevodilac.Obuzimaogajestrah.Netolikoodsmrtikolikoodmučenjakojećejojprethoditi.SveštoječitaookrvoločnimSaracenima,odzvanjalomujeuglavi.Afranjo…Biojemiran.Kaodasenijestrašionismrtinimuka.Brinuosezasudbinudrugih.

***

Podokriljemnoćinapustilisulogor.TrebalisuprijednevnevrućinestićiuDamijetu.Nijebilovremenazaoklijevanje,jerostvarenjefranjinevizijesvakimčasombilojesvebliže.PutemseIluminatneprestanoosvrtaousmjerukrižarskoglogora.Nakonštosuprešligranicuizmeđudvijuvojskinjegovstrahjepostaonepodnošljiv.Bilogajestid,timvišeštojefranjobiopotpunomiran.Asiškiredovnikjeznaodagranicaizmeđuvoj-skinikadanijegranicaizmeđuljudiineljudi,izmeđudobrihizlih.Tagranicajeucrtanauljudskimsrcima.Stogajebiomiran.Hodjebionaporan.Damijetajesvebliža.Ubrzoseprednjimapojavišedvanaoružana

Saracena.Ugledavšinanjimasablje,Iluminatjepomisliodajesvegotovo.franjoseu


sebimolio.Zgrabilisuihipitalitkosuištožele.Iluminatjejedvaprozboriodvije-triarap-skeriječi:„Želimosultanu.Nosimovažnuporuku.“ASaracenisubilizačuđeni.Nikadanisuvidjeliglasnikekojibinosilidronjke.Moždajetoponovnonekakršćanskaprijevara.Ipaksenisusmjelipoigravatisonimakojisusepozivalinasultana.Povelisuih.

***

Nadrugomkrajušatora,odulaza,sjediojesultanMalekal-Kamil.Okruženstražomisavjetnicimadjelovaojeuznositoisigurno.Snevjericomjegledaodvastrancainjiho-voprimicanje.Prikrivenipustinjskimpijeskom,iscrpljeninapornimhodom,jedvasusedržalinanogama.Pažnjumujeposebnoprivukaostranacčijesuočibiležive.Kaodasečitavaživotnasilaiznjegovatijelapovuklauoči.Nijesemogaoodvojitiodtogpo-gleda.čudnoje,ikadačovjekbudenaoružan,takosiguran,nečijegaočiuzdrmavajutamogdjeseinenada.Usvakomčovjekupostojinezaštićenomjestookokojegasenemogupodićinikulenipostavitistraža.Sultanje,sukladanpravilima,pridošlicepitaozarazlognjihovadolaskaikakvuporu-

kunose.franjojeodgovarao,abratIluminatjeprevodiokolikomujedopuštaostrah.Sultan je,namrštenačela,slušaofranjineriječi.Mislio jekakosenetkousudiodoćinjemu,sultanu,dagamolizanekakavmir,moligačakdapostanekršćanin?Netkosebrinezanjegovudušuidušenjegovihpodanika?Netkoželispriječitidaoniizginu?Tonijebilomoguće.Strancisubiliililudiilinajhrabrijiljudikojejeikadasusreo.Unutrinisumusemiješalibijeszbognjihovedrskostiiudivljenjezbognjihovehrabrosti.Poprviputjesusreonekogatkosebrinuozanjegovudušu,riskirajućisvojvlastitiživot.Kakvisutoljudi?Uklonivšisenastranu,sultanusunjegovisavjetnicijednoglasnopredlagalismrtne-

jasnihporemećenihstranaca.Patkojetojošvidio?Povrijedilisunjihovzakon,asultankaočuvarzakona,moraojereagirati.Sultanje,međutim,želiosaslušatitečudnelju-de.Zaslužilisutosvojombrigomzanjegovudušu.Staloimjeidonjegovognaroda.ZamoliojefranjudamugovoriokršćanskomBogu,otomekakojepostaoredovnikikakojedošaouEgipat.NajednostavanalineodoljivnačinfranjojepočeogovoritioBogukojijeizljubavi

stvoriosvijet isveljude.TajBogjetolikovolio ljudedaim jeuvijek iznovaopraštaonjihoveprijestupe,nebiliihnaučioljubiti.NakoncujesamposlaosvogaSinakojijepostaonemoćnodijetekakobipokazaoljudimadajesnagaumalenosti,aneuveličini.TajistiKristbiojesiromašandabidrugeobogatio.NasvakomkorakuječiniodobrosvjedočećiBožjuljubavpremasvima.NakonKristasviljudisudjecaBožja.ISaraceni.Govorio jeoKristovojzapovijedi ljubavikojaseodnosi inaneprijatelje,onjegovomopraštanju.OOcunebeskomkojičekasvusvojudjecuraskriljenihruku.Ušatorujevladalatišina.Samojefranjinglasstizaoiznepoznatogaiblagoserazlije-

gaokrozšatorskiprostor.Prijenekolikominutatajčovjekjebioskrhanumorom,asadapričapunnekakvesnage.Prviputsu,najedandrukčijinačin,riječiokršćanstvudoprledosultanovasrca.Dosadasuonebilepraćenemržnjomisilom.Ovdjejetoneštoposverazličito.Nenaoružaneoklopimaizamkama,negonekakvomširinomiljubavlju.Iznenadajesultanustaoikrenuopremafranji.BratIluminatjezazivaoimeGospod-

nje,mislećidasutoposljednjitrenuciinjegovaživota.Sviušatorusubilisigurnidaće


sultanistogtrenafranjiodrubitiglavu.Sultanseprimaknuofranji:„TisiprvikršćaninkojimepodsjetionaKrista.NaveosimedausporedimKrista iMuhameda.Takosuslični.PodsjetiosimedasvičastimoistogaBogaAbrahamovakojiljubisvasvojastvo-renja.Tisi,franjo,prvipravikršćaninkojegsamsusreo.ZahvaljujemBogunatomdaruimolimtedadanasostanešmojgost.“Iluminatjezatečen,otvorenihusta,teškodisao.Bogkojijedaofranjidardarazgo-

varasaživotinjamadaomujedardarazgovaraisasultanom.

***

SultanjefranjuproveokrozlučkigradDamijetu.franjosedivioljepotigradaijošvišeBožjojdobrotidaiupustinjistvaraoazegdježivenjegovadjeca.Posebnogasedojmilasultanovabrigazaljudekojisuživjeliutomgradu.Divioseskolikomponizno-šćumuslimaničasteBogaklanjajućimusepetputanadan.OduševiosemujezinimakojisusveljudepodsjećalidatrebajuuvijekiznovazahvaljivatiBogunasvimnjegovimdobročinstvima.Ifranjojepričaosultanuosvojojzemlji.Govoriomukakoitamoimadobrihljudi,pravihvjernika.NakonzalaskasuncafranjiibratuIluminatudopuštenojedasevratenatragukri-

žarski logor.Prijerastankasultanjepokloniofranjionozbogčegajeondošao.Po-kloniomujeponudumira.ObećaomujekakoćekršćanimoćiposjećivatiJeruzalemikakoćeimsultanpomoćidaobnoveondašnjeporušenecrkve.franjinaradostbilajeneopisiva.HvaliojeGospodinanasavglas.ZagrliojesultanakaosvogabratauimeGospodinaBogakojinadsvimakraljuje.

***

Povratakukrižarski logornijebiotakonaporan.Porukamirakojusunosilidavalaimjesnagu.KadajekardinalPelagijeugledaofranju,uprvitrenjepomisliodapredsobomvidisamonekuutvaru,vjerojatnoiizrazlogaštomunjegovliknijebašdaomira.Ipakjetobiofranjo.Pojaviosesponudommiraželećimupokvaritisigurnupobjeduiotetimusilnobogatstvozakojimjetolikočeznuo,on„Kristovsluga“,čegasezapravoupravomsmisluvećodavnonijesjećao.Pelagijesenijedaosmesti.Odbiojeponudukojujenosiofranjogovorećikakone

priličijednomkršćaninudaprihvaćamirodnevjernika.SprvimzrakamasuncakrižarićenapastiiosvojitiDamijetukojajedobranoiscrpljenaglađu.franjojebiorazočaran.Osjećao jeboluduši.Znao jedaćekršćanipobijediti,ali izgubitisvojobraz.Takvapobjedatovišenije.Svakabitkaukojojsekršćaninhvatamačazanjegajeunaprijedizgubljena.Lošaslutnjapostala jestvarnost.Predivnigrad jegorio.Posvudaubijeni.čaksuseikrižariobračunavaliiizmeđusebe.Bojazlatapomutilaimjepamet.franjojesbrijegapromatraokakogorebogomoljegdjeseštovaoBog,kakogorekućegdjesuživjeladjecaistogaBogaučijesuimeratovaliikrižari.SjećaoseraspetogKristaijecao.MoliojeBogadanjegovabraćabuduonikojićegraditimostoveljubavi.PrijeulaskaulađukojajeplovilazaItalijufranjojeopetsusreoPelagija.Ovajnije

imaosnagenihrabrostipogledatigauoči.Moraojenatragion,moćnik,prepunnekog


straha,jernjegovigahoćeskloniti.Saznalose,naime,dajesamnamakaopunoplije-na,dajejednima,posviđanju,raspoređivao,adruge,svojevojnike,jednostavnoukla-njao.franjosenijenitadapokolebao.Brojiomujeopomene,govoriodasemoliBogudamuoprostistrašnigrijehkojijetolikoponiziokršćane,iskrivioslikudobrogaBoga.„Jasampropovijedaookršćanskoj ljubavi,aočemugovorevašadjela?Jeruzalemnijevrijedansmrtinitijednogčovjeka,panitismrtinijednedeveilipsakojisustradaliuDamijetiodgladiilivašegmača!Kakodazaboravimubijenudjecuunaručjimanjihovimajki?IzdalisteKrista.IzdalistesvogaBoga.“Nakardinalovulicunijesemoglonaćikajanje,negojetupimpogledomzuriopremamorskojpučini.

***

Dokrajaživotasultansesjećaofranje.NadaosedaćedoćidanikadaćekršćaniimuslimanibitisličnitomBožjemčovjeku.OdfranjejenaučioprepoznatiBogaudru-gimljudima,paiukršćanima.Zahvaljujućitomsiromaškushvatiojekakojevažnoznatisaslušatidrugogčovjeka.franjojeobrationjegovosrce,štojebilopunovrjednijenegodajepromijenionjegovuvjeru.IfranjosesradošćusjećaodobrogsultanaivremenaprovedenoguDamijetigdje

seponovnouvjeriouveličinuBogakojisebrinezasvusvojudjecupomažući imdagapronađuištuju.Tadajenaučiodaonajkojiidesvojimputemivjerujeunjeganemapotrebedokazivatidajetuđiputpogrešan.MnogisuputovikojivodeBogu.Asveihspajaičinisličnimjedinoljubav.

Pjesnici na Šopovom spomeniku, Jajce, 28. rujna 2007.: Željko Barišić, Sonja Jurić,Admiral Mahić, Miro Petrović, Amela Hujdur, Petar Opačić, Ljubo Lovrić, Vesna Hlavaček, Petar Gudelj, Ivan Lovrenović, Mile Stojić, Hasija Borić, Ivan Kordić, Enver Kazaz, Amir Talić, Alma Fazil Obad, Ljiljana Tadić, Brane Serdar, (stoje); Vesna Vujić, Hakija Karić, Dragan Mučibabić i Joso Živković (čuče)


VeselinGatalo

Tkojelud?Toinijebioklasičanzatvor.Barneonakavkakvimzatvoreobičnozamišljamo.Ilijest?

Naime,nekisuunjemubilizbogkrivice,nekizatoštosubiliopasniposebesameilipookolinu,pasuzasvakislučaj…Ufff!Daskratim.Tusubilikrajnjeagresivniipotencijalnofizičkiopasniluđaci.Nebi

bilolijepoodvasdapomislitedajeriječoustanovamakakveimajutotalitarnirežimi;ukojimadržezatvorenepjesnike,mislioce,intelektualce,liberale,ljudekojiseusuđujumislitisvojomglavomnepitajućizasavjetnisvećenstvonivlast.Štićenikeustanoveobičnonebisputavaliremenjemilancima.Zanjihsuimalidobro

izbalansiraneisavršenodoziranekemijskeluđačkekošuljekojesezovusedativiikojibiihdržalirelativnosretnima,ublaženombeutukakvomsvakinormalanluđakstremi.Upočetkusvogbivstvovanjaunavedenojustanovištićenicisuimalipravonapovre-

menerazgovorespsiholozimaipsihijatrima,čakinaprobnapuštanjauvanjskisvijet.Jer,uvijekjepostojalamogućnostdasenekonađeunutratuđomgreškom,greškomsvijetakoji,dokazanokrozpovijest,nikadnijebioosobitonormalan.UslučajuHerbertaK.nisuzvalinipsihologanipsihijatra.Pozvalisujednogodnaj-

većih živihmozgova,najvećega živogmatematičara, čovjekakoji jepoznavao fizikuatomaiinterakciječesticakaoštodrugiljudipoznajusvoježene.Hm…Ovozadnjebašinijebilanekausporedba.Ali,dobro.Obrakovimaćemonekidrugiput.Uglavnom,profesorIsidorPrževalskinijeimaoniženuidjecu.Aidajest,vjerovatno

biihizgubionegdjeutramvajuiliuličnojvrevi.Predavaojematematikuifiziku.Uprlja-vojmantijiicipelamaposivjelimodprašinepredavaojegomilinezahvalnihstudenatakojisugaizaleđazvali“smetlar”,“krpa”,“prdonja”ijoškojekako.Hraniosečipsomigotovimjelima.Spavaojeuglavnomulaboratoriju,dabudeporedakceleratoraakomunaumslučajnopadnekakvagenijalnaidejakao,naprimjer,oizvedivomnačinukontro-liranjatermonuklearnereakcijeunutarmagnetnihpoljasupravodičaili…Uglavnom,zanašepojmove,živiojebijedno.Zarađivaojeodlično,ali…Eto,mrzilo

gajeićipoplatu.Ainijesemogaosjetitigdjejenajbližabanka.Posljednjiputkadjepokušaosvjetinagajeizguralaizreda.Zatimjeizgubioplatnilistić,pamujebilopre-kompliciranoprolazitiprocedurutraženjanovog.Dokkonačnonijeodustao.Dakle,pomjerilimasvijetakojijeoduvijeksmatraosebenormalnim,profesorPrže-

valskijebioludk’ostruja.


Elem,jednogdanaseobreopredvratimazdanjaspočetkapriče.Preskočitćemosatetraženjaadrese,pogrešnihtramvaja,gubljenjaiponovnognalaženjalijevecipeleugužvikineskečetvrti…Zanimljivoje,alineželimskrenutitokpričesonogbitnog.SveštojeIsidorPrževalskiznaoorazlogupozivaisvogodlaskauustanovubiloje

datrebarazgovaratisnekimodštićenika.Vidjetiimalitajpojmaofiziciimatematici.Udnusrcajeosjećaodabimutajčovjekmogaobitizanimljiv.Nebaškaopozitronskisudari,aliipakzanimljiv.Znaojedastojipredpravimvratima.Vjerovatnozatoštosubilajedinanatojadresi.

Vratasubilaogromna,gvozdena,stručnoičvrstousađenaudebeliivisokikamenizid.Profesorpredvisinomzidaiulaza,osjetimalenkaoelektronuusporedbisprotonom.Višeslučajnonegotražeći,primijetidugmeuzidu.Pritisnuga.Riiiiing!Riiiiiiiiiiing…!Riiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiing…!Kamerakojuprofanijeniopaziookrenusepremanjemu.Azidprogovori.Zapravo,

govoriojezvučnikporedkamere,aliontonijeupraćao.- Izvolite,kakosezoveteikogastetrebali?IsidorPrževalskisenervoznopočešapočelu.Nijeočekivaotakoizravnoidugačko

pitanje.- JasamPržeslavProfesorski…ovaj…profesorPrževalski…- Kasnitenekolikosati,profesore-pomirljivoprimijetiglas.Profesorodzbunjenostipočepovlačitirajsferšlusnašlicu.Togajeuvijeksmirivalo.

Zapravo,volioječutikakozupcisavršenonaliježujedannadrugiiistosetakorazdva-jajupriotvaranju.Takosavršeno,prosto,matematički…- Izvinite,malosamraskliman.Ne,rasijan…AibiosamizgubiocipeluuKini,neupra-vojnego…Alitovišeinijevažno,jersadvišenisam…Štoćereći,našaosamje…

- Eto,takojebilo.Oprostite.- Uredu,uđite-kazaopetglas,avratasepolakootvoriše.Profesoruđe,izvitankivratiosmotriprostorizavrata.Ovasesamazatvoriše,polako,

tihoidostojanstveno,kaoštoipriličivratimateškimnekolikostotinakilograma.Profajestajaoizamišljenogledaoelektričnipolužnimehanizamnadovratku.Gledao

jezvrčkuskorodesetakminuta,zaboravivšizaštojetu.- Dobardan,profesore-oslovigaprilikaubijelom,itoupravokadjepočeonalazitinedostatkemehanizmazapokretanje.

- Dobardan…Nego,znateligdjejeovdjedilkarnica?Oprostite,zdravstvenaustanovazaluđake.Ne,sanatorij!Zapravoda,to!čovjekubijelommantilubrzoshvatiučemujeosnovniproblemIsidoraPrževalskog.

Uzegazarukukojujeovajdržaoudžepuzamašćenogsakoaipovedepremavratimazgradebolnice.Ilizatvora?Kakoseuzme,znate.Ušli su kroz vrata od hrastovine, popeli se stubamanagornji kat, prošli dugački

hodnikiskroznadnuzastali.čovjekubijelommantilupritisnudugme.Natoizjedneodprostorijaizađeogroman

crnimomakizaklonidiozidaširokimramenimaisnažnimvratom.- Ahmede,ovojeprofesorPrževalski.Znašostalo.Grdosijajedvaprimjetnoklimnuglavom.Izdžepaizvadiduguljastipredmetiusmjeri

gapremavratima,naštoseovaotvoriše.Unutragadoktorposjedenadrvenuklupicuireče:


- Slušajte,profesore…- Da-odgovorion.-MožetemezvatiPržeslav…Ne,Isidor.Da,zovitemeIsidor.- Dobro,dobro…Dakle,profesore,jasamdoktorRaymondJohnsonaovajskojimćeterazgovaratijejakoporemećenivrloopasančovjek.Dobrojevezan,alinijedokrajadrogiran.Upravozatodabimogaorazgovaratisvama.Zapamtite,profesore,neprilazitemunizaživuglavu.

- A…Azašto?Doktorseugrizezausnu.Ovajgaječovjekdovodiodoludila.Pomislikakonjegovi

štićenicimoždainisutakoludikakosečini.Davaniimaluđih.- Isidor…ZoveteseIsidor,zarne?- Da.IsidorPrževalski,redovniprofesorna…čovjekubijelommantilugaprekinupokretomrukeinastavi:- Nekavasnezačudištojeovajunutravezanidrogiran.Poslijeslonovskedozeane-stetikauspiojeodgristinosiuhojednomčuvaru,adrugom,kojije,usputbudire-čeno,velikkaoAhmed,slomio jeključnukost…Neprilazitemu.Ne…prilazite…mu…!!!Profesorskidecvikere.Jednostaklojenedostajalo.Srećom,naonomokunakojeje

priličnodobrovidioibeznjih.- Dobro…Aštajatutrebadaradim?- Većvamjerečeno.Kažedajenajvećimozaksvihvremena.Kažedamožeunaprije-ditinaukuzanekolikostotinagodina.Tolikonamjetupiootomedasmovasodlučilipozvati.Znate,mipsihijatrislabopoznajemoegzaktneznanosti.Jasamoduvijekbioslabumatematiciifizici,jošsesjećamkadsam…Doktorprekidesamsebeinervoznoodmahnuglavom.Ovajstarkeljajenegativno

utjecaonanjega,činilosedasegubiumislima,baškaoonsam.Azatimnastavi:- Uglavnom,vitrebadasaznateimalionblagevezesonimštogovori.- Dakako.Jaćuvamrećijelionnormalan.Jaznamštaradim…- Slušajte,profesore…Mivećznamoda je lud iopasan.Vaše jesamodaodreditekolikozna.Akojedobar,kaoštokaže,mjestomunijeovdje,negounekomznan-stvenomprojektnombirou.Zatimizvadinekolikoarakapapira,tupugrafitnuolovkuipružijePrževalskom.

- Uzmite!Trebatćevam.Izapamtite,neprilazitemu.Biloštodasedesi,zoviteAhme-da.Kadzavršite,onćevasodvestidomene.

- TkojeAhmed?-upitaprofa.- Bolničarkogasteupravoupoznali.Onje,nažalost,nijem.Alinijegluh.DoktorzatimpogledanasvojRolexižurnoode.Shodnikasusečulibrzikoraci,prvo

glasni,pasvetiši.Crnactihopoputmačkeuđeuprostorijuizkojejeizašaodoktor.Izvadičudanključ,

otključanekolikobravana tapaciranimvratimaudnu, vratimakojaPrževalskidotadnijeniprimijetio.Aona,vrata,bešumnoseotvorišepodsnažnimcrnčevimmišicama.Azatimseizmačedapropustiprofesora.Ovajušetauprostoriju iodmahpočerazgledati.Začuse tihizvukzaključavanja i

otvaranjauskihvratnicauvisinilicanakojimasepojavišedvacrnaoka,zapravosamobeonjačeizjenice.Zatimionenestadošesvratnica.Prževalskipomislikakojecrnacvjerovatnosjeonaklupicunakojojsumaločasbilionidoktor.


Tad profesor ugleda čovjeka kožnim remenom vezanog za neku formu kose da-ske.Približisedaboljepogleda.Na licu je imaotanjimremenimapričvršćenubijeluplastičnumaskusmrežomnaustima imalimotvorimazaoči.Svakidio tijelamu jebiobrižnoimobiliziran,svakipokušajpokretanjaudovaubijelomkombinezonujebiobezizgledan.Valjdadaopetnekomneodgrizenosiuši,ilipolominoge…ilisuonoštojepolomio

timnesretnicimabileruke?TakojemislioProfesordokjepromatraovezanotijelo.Potomosjetisnažnurukukakogazamišicuvučedaljeodvezanog.Ividjeispred

svogalicanamrštenolicegolemogcrncakojimujerukamadavaoznakdasenepribli-žavabolesniku.Uhvatigazaramenaiposjedezaniskistol,namalustolicupravljenukaozadjecu.Profasenijeupitaokadjecrnimomakušao,jerjebiozaboraviodajesnažnocrno

momčeuopćeizlazilo.Ishvatidajecrnacnijem.Ondasesjetidamujetonetkovećbiorekao.Ilinije?Crnagrdosijagaozbiljnopogleda,izađeizatvorivrata.Vezaničovjekdubokouzdahnu.Kaonetkokoseupravoprenuo izdugogsna.A

profesorsepokušapredstaviti,kakovećpristojnostnalaže.- Dobardan.Jasam IsidorPrževalski,profesormatematike i fizike,doktoriraosamsubatomskesudarei…Reklisumidatrebamrazgovaratisvama.Najzad-zaustimalčiceumornomaska.-Pravočudodasuseovidiletantinajzad

sjetilipozvatičovjekaodznanosti.Stari,imašlipapiraiolovku?- Da…Imam.- Epa,piši!Profesorsjedenamalustolicu,nabicvikeresjednimstaklom,prostrepapireispred

sebeiuzetupugrafitnuolovkuulijevuruku.- Štodapišem?-upitaPrževalski.- Štobivasuvjerilodasamkorisnijinegdjedrugdje?Dasamnajvećiživinaučnik?Damoguunaprijeditivašutehnologijuzastotinegodina?Glasizamaskejezvučaokaodaječovjekpospan.Ilidrogiran.Ilioboje.

- Štajaznam…Binomnuformulunaprimjer…?-rečeprofa.- Sereš,profesore!Binomnusamznaojošupopravnomdomu,sdesetgodina!Pitajmeneštoštonitineznaš!-zarežeglasizpravcakosedaske,izabijeleobrazine.IsidorPrževalskipočežmirkatiokomispredkoganijebilostaklaPitaosezaštomu

seobastaklanaočaranemagleravnomjerno.- Dobro,dobro…Nemoratebitineugodni…Phu…Pitaosestariprofesoročemurazgovaratisovimčovjekom,adanepostane još

neugodnije.Moraogajeupitatineštoteškodaštoprijeprekineovutiradu.

- Phu…-otpuhnuPrževalski.-Dobro.Vrhunskimatematičarivećdugovremena,de-setljećima, tražeformuluza izračunavanjepovršinekrugabezupotrebebrojaPi. Itočnoračunanjetogbroja…BrojPijeskorosavršenotočnoizračunat,alinemamonaukedostojannačindadođemodonjega,bezpribližnostii…Jer,tajbrojje…Kva-draturakrugabi,dakle,moglabitiodgovorna…

- Začepi,stari!Slušajipiši!Glaskaodaježivnuo.Kaodamujematematikaistjeraladroguizkrvi,kaodasu


duhoviEinsteina,Newtona,DaVincijaiGalilejadošlirazbistritikrvium,opetgaučinitijakimisuvislim.Nastavigovoriti,aprofesorsezgrbinadstolić,desnompritisnupapiripočepisationoštojesvezaničovjekgovorio.- Recimodajepromjerkružnicekrugadva«a».Dakle,površinaopisanogkvadrataječetiri«a»nakvadrat…Površinaupisanogkvadrataje«a»putakorijenizdva,pasvenakvadrat.Dakle,dva«a».UkolikoupisanikvadratzaokrenemozaPičetvrtinaipro-matramokvadratkonstruirantakodajeparalelansovadvainalazisetočnoizmeđuvrhova…čovjek s bijelommaskom je govorio. Profesor pisao. Velike graške znoja sumu

orošavalečeloaočimuseširiledokjepuniopapirepredsobomznakovimazasumuineodređeniintegral,križanimznakovimakorjenovaiprekriženimslovima«a».Napapirusuneurednoležalimnogostrukirazlomci,svevrstezagrada,napomenepisanečrčka-vimrukopisom.Svedokprofaneskočinanogesposljednjimispisanimpapiromuruci.Naočalemu

padošenazemlju.Onihpodižeiponovoturinanosiopetkratkovidopogledaformulunakraju,znakjednakostirazlomakkojijepoprviputupovijestidefiniraobrojPi.BrojPijedobivennanaokotakonelogičan,aipaktakojednostavannačin,dagajetoizlu-đivalo.- Istastvarsemožeprimijenitinaelipsepoznatihpolumjera.Stari,tisiifizičar,akosamdobročuo-rečeiupitasamodopadnomaska.

- J…j….jesam…-jedvapromucazatečeniprofesor.- Odlično.Pokazatćutikakoodskorosvakogelementaperiodnogsistemanapravitimaterijalkojiseponašakaoradioaktivniizotop.Slušašli!?

- Slušam…Zapravo,pišem.- Samopiši!Uzetćemougljik.C.Znašparametrekristalnerešetke,spinoveivalencije?- Znam,pobogu!Odtogaživim…Profesorpomislikakomuživotinijebogznašta.Kakobibilodobrootićinegdjena

seloidobroseodmoriti,dalekoodgradskihluđaka,tramvaja,Kineza,luđakai…Urazmišljanjugaprekidevećdobromupoznatorežanjeizabijelemaske.

- Ugljikjejedanodelemenatakojismoizabralizatoštojeimetalinemetal…Tekdaboljeshvatiš.Štoznačidaovoštoćuzanjegareći,vrijediizajedneizadruge.Pišisad…Opetječovjeksmaskomnalicuvezanzakosudaskugovoriosažarom.Opetjeprofesorpisao,jedvastižućiuhvatitinitobjašnjavanjaisloženekemijskeformulei

crtežekristalnihrešetkiielektronskihveza.Ovajputprofesorjeskočiooborivšistolnakomejepisaoistolicunakojojjesjedio.

Svipapiri,osimjednogkojimujeostaouruci,zajednosolovkompadošenatlo.- Ali…Ovobiomogućilosvakomluđakuuzgojitiizotop,napravititermonuklearniupa-ljačisneštodeuterijaitricijakonstruiratitermonuklearnubombukojasemožeakti-viratibezatomskogupaljača!To…to…Tojeopasno!

- Negošto,budalostara!Tkotozna,moževladatisvijetom!Moževladatiuniverzu-mom!Asadbrišiireciovimmediokritetimadamepusteodavde!-zarežamaska.ProfesorPrževalskipokupipapirespoda,prečetvoriihistaviudžep.Jošjednom

kratkovidnopogledaštićenikaustanove.Zatimstavicvikereudžep,takodajeprijetilaopasnostdasvakičasispadnu.


- Muhamedeee!!!-zaderaseizsvesnage.Vratasemunjevitootvoriše,agolemicrnimomaksestvorinaulazu.Profaprojuri

porednjega,aovajspretnozaključavrataistavitrizasunakojePrževalskidotadnijeniopazio.Dokjevodioprofesoradugimhodnikom,azatimistepeništemdodoktorovaureda,

crnacgaječvrstodržaozamišicu.činilomusekaodabimuneštovažnorekao,samodajeznaogovoriti.Valjdamujepogrešnozazvaoime.PitaosezovelisecrnacHamed,Mahmud,HamidiliMuhamed.- I…?-upitagatamodoktor.- Štoi?-upitanjegaPrževalski.Crnacjeizćoškagledaoprofesora.Ličnimišićisumubilizategnuti,spletovitetiva

napodlakticamanervoznopodrhtavali,vratživčanopokretaoglavukaodagakragnakolje.- Pa,imaličovjekskojimsterazgovaralivišeodsata,vezesaznanošću!?Mišićavicrnacjeizgledaonervoznijenegoikad.Gledaojeprofesoraogromnimcr-

nimočima,nekakouplašenoitužnoistodobno.- Aon,profa,gužvaojeprečetvorenepapireuzamašćenomdžepu.- Ne…-najzadrečeprofesorPrževalski.-Znaneštomalo…Narazinisrednješkole.-Zapravo,srednjaškola.Da,znaštoiprosječansrednjoškolac…

- Takosamimislio–kazadoktor.- Profesorjestajaonekolikotrenutakagrickajućinokat.Azatimupita:- Štoćebitisnjim?- Ništa.Vratitćemogananajjačesedative.Provestćeostatakživotasretankaofetusuposteljici.Punovamhvala,profesore.Ahmedćevasispratitidoizlaza.Stojećipredvratimaustanoveicjepkajućipapireudžepu,profesorsepitaozaštomu

jeMuhamedtakodugostiskaorukunaizlazuizzgrade.IzoveliseuopćeMuhamed.Ijošjednoilidvapitanjasugajemučila.Pitaoseizkojegjesmjerazapravobiodošao.IzaštomusestalnonekiKinezivrzmajupoglavi.


AntoZirdum

DvijeuparuSVRHOVITI BESMISAO

MiručamoNeprijateljručaMiznamodaneprijateljručaNeprijateljznadamiručamoMiznamodaneprijateljznadamiznamodaonručaNeprijateljznadamiznamodaonznadamiručamoOndaodneklezviznegranataipokvarinamručakAkomislitedasuonitamozavršiliručakvaratese.

BESMISAO SVRHE

PlaviupravilunapadaCrvenisebrane,upraviluPlavijeupočetkunadmoćanCrvenigakadtadzaustavljaOndaCrvenipoduzimaaktivnuobranu-zapravonapadaPlavogapotiskujenapolaznipoložajTadseprekinutipregovorinastavenastaneprimirjeimiraostanumrtvinaobjestrane.


mismotubiliodpočetkapovijestiprimjećujemoimecroatiizljuštilosenakoncuhrvatisvisunavaljivaliotimaliimalisuštoiukogaprofesorpovijestimirečejasamstvaraopovijesttransparentomodpapiraprekoceste1990kakvadječjaigraizmišljotinašećemoparalelnokrozprostoreipovijesnavremenapijemvodunaplus50°celzijaizumišljajaiosjećajavodagradirajedvaizmeđutriišestrijekasezvalamarinkaamoždaimalinkajerjepotonulauporoznotlovapnencaizvorenjihsedamupećinezametnulaostalojekoritoikanjoni

JosipPalada

Posjetizvorimaisuheliticeukojimaživepticeilisiceplašedjecuistaricežedandječakosjetiojebiloponornicekrenuotragomprošaokoritompresahlimgolimoddinaredooblikaurmanicekrozdogradeigustirnedomarineispoznaoovdjejeteklaćudovitaslapovitaostacisumokričinejendekgrotaizaljevmarinesvruljamakojejošidanasbrizgajuispodplanineurastovcunapiosevodeocjedakizbunarinesišaokrozprodolenabilušinamaspoznaodasammuškoplodnojejerjetuočitobilodnojezeraispodurmanice


gdjejekrozdabaršištalaišumilabezbrojnimvodopadimadonovogsmirajauvelikimjezerimaodagnaosamsvakistrahgađalisumekaodječakatalijanizadrugogsvjetskogrataizhaubicagranatamaaonjenavrativšiupitomorodnopoljemaslineomendulesmokvelozepoljubiokneginjindubividiogradoveporušenestolnidridzaboravljenudridskužupubosiljinumarinskopoljeibrojnaselanarubuvodesadagospaodanđelačuvagrobljejunakaiplodnopoljegospaodsnigasvrhdridaizcrkvicekojujeklesaomojotacnadgledaužurbanepotomkesišaosamugrotuinapioseizjezercahladnekapljeutamigrotekojajezbogtajanstvasvetišteprošteništeproživljavamproteklesvjetovevidimdiomedavojskovođuibogakojinasjedoveoizheladenaoveprostoreupotjerizazlatomsagradilismotrigradanapoluotokuhelospontu

temeljisuimnestaliunaplavinamavremenaodprimoštenadobosiljinedanašnjemarinenedodirljiviupustošipodpaskomvelikeratniceatenebožicepaladezlatarilismosadilimaslinesijaligrahoricerimljanisuosvajalisvijetrazapeliisusaprepoloviliinasvojnomsilomnekolikoputaamismoispiralizlatoizpijeskanestalemarinkeinormalnootimalismoibranilisvoječakzlatnoteleheladeizlilioblikovalikumiripodžrtvenikkojiprizivadušepastirapanovaibogovazakopaliitisućugodinanetaknutogostaviliilirihrvatipotopilinasmnogoboštvomprilagodilinasapsorbiralisviskupasmoprihvatilikrižimaliiodraslinosimogastrpljivostoljećimaodržavamoživotupustošiuzabranikršćanstvojenadogradiloribomikrižemnašasvetamjestanašežrtvenikeprocesijesutekleustalilosevjerovanje


akonerotkinjenemoguzanijetiugrotinapločidobitćepotomkeakakoinebigolebimoralelećiuvlažnomzrakumrakubrakusbogominadomokolojebiloipopedesetkurosanajspremnijijeopasaomladumoliteljicuonaježmirilainijevidilaaliditejeplačemobznanilohodočašćamilostpojavljivaoseumrakupećinskomisvetiivanosvijetljenblažendovodiojenapojiloživotinjekojesupozdravileisusovdolazakubetlehemskojštalicitoukazanjejebilobliženašemtrenutkučednostigovorilanamjemamaizazivalamilostučećinasvjeronaukuimolitviradilajeposlovetežačkeblagoovcekozemuževakonjanapajalanavruljimarinkepodnozidovabosiljineuzcrkvusvetemarinekojujeplimaoplakivalaaosekaoslobađalamorskevodedanascvjetaprelijepipark

okosvetištamorejeustuknuloobalajenasutasinmojemajkespoznairečeuspomenitvojamarinkaosimnekolikoiscjedakavruljagdjesimajkoovcekojevoleboćatopojilonapajalaičuvalakozekojebrsterašeljku,rakituitrnatipralarobugazilaumoredahraniteljicadjecesvojeivučijupunilaslanomvodomkakobijerazlilanabalkonunovekućezakojegnitkonijeznaočemuslužiosimgraditeljaklesaraocakojisesbalkonommučiovišeiduženegosastranamakućetisiposuncuispijenuvodustrugalaisolživotazaobiteljskupljalaatajučenisintumačisebiiuspomenimarinkajepotonulanasedamdesetmetaraiizbijakaorijekaizdubokogmorakodotokajabukenazvalismogatakojergasnašihbrdaoblika,požaraurmanicevidimokaojabukukojaplivauvodidebelogjadrana


iponekadnamšaljekišuumarinučaksplavomribomakojekišonosacpijavicasretniribariokoteslatkevodeloveugorecipleilovrateneslućenihtežinatuvruljuizdebelamorasrdeleiskušezaobilazejeguljanemožebitisamosireklanasinovoznanjejersivjerovalaubajanjeprividepastireugrotivolovečudesaiostalesanjeiojunacimasiznalanjihovimseduhomnapajaladabiisamajunakinjompostalabranećipolumrtvamužaičoporgoledjeceodtalijanafašistakojisutizapalilidomrazbiliuparamparčadnaduiživotsuprotstavilasisegolorukaranjenakaolavicaspremnanakrvizlopobjeglisukukavciosjetivšitodokjesvetvojenasamdansvihsvetihprvogstudenog1942gorjelopovijestjetututnjalavenecijomturcimaaustrijomfrancuzimasrpskomjugoslavijomdomovinskimratomisvakiputnekogjunakausrazovimaostavilajerkovićaimatušuusrazusturcimaopjevavakačić

tvogmužamarkabartularacetinamatijašapaukaopjevaojetvojsinamnogedrugesakriojezaboravpaitebejunakinjoživotadižemvrućuglavuizizvorahladnecetinekapljesmokreglavehladnavodajoštrinaestizvoraizpećinaizplaninabrizgaijuripremamoru107kilometaradalekogomišašjediinapisekod13izvoragovorimiženazemljajersjedinazemljionaseumojumajkupreobličiajaudijetelebdimpijemokolojunacivrhričanivrličanikijevčanijurekonjipasutravkevodupijuajunacijakovinoblažehladnomvodomsvetimihovilnakrezubimostacimanajstarijegzdanjakršćanstvahrvatisuprimilikrižinosegadodanasmihovilživiuoblacimasjećanjadesettonskistećciokolocrkvesvetogspasačuvajuprahpredaka


susjedipravoslavciuguralisusvojemrtveugrobljehrvatanečistenegopaletravugranjeoštećujupočivalištasvojaituđajertakokradljivciradeživebezsvetostiisvetinjanepoštujunisvojenituđeamihovilizdržavavidiojeonimletkeiturkefrancuzeidrugebarbarepozdravljaomomkeialkarepljunuosvisokananovovjekeavareiodržaospomennakraljeveihrvatekodkninanaizvorukrkepijemjošhladnijukapizvoraživotaizustapećineizviredmitrezvonimirezvonimiretvojeprokletstvojeskršenonakonmilenijavarkiijadamivladamokninomitvrđavomiživotomslapkrčićsuizdalevodealidoćićejesenzimaproljećepaćepotećizavjesevodopadagdjeseumivajuboziivilenektarjeslabopićepremaovomeštobujaizplanine

čaksuipastrvezadovoljneslapovikrkedošibenikaslobodomžuboreiroškiiskradinskinekenovevileuvodotocimaperunogeakadnaszavedusviidemonavisovacmolitipokoruioprostezrmanjatumalodaljeodkninanaizvorudivljiveparijapijemodvastvorenjaistogbogaonsenažderaoukradenogkukuruzajaumorioodhodanedanamseratovatiizaodmoraodosmosvakisvojimputemprividazrmanjakobrovcukrozkanjonenizurvineprekopreprekahoćedomoradastigneplovilađoistinesanjajteživotpotomcičuvajtesjenepredakajerbeznjihnisteništaupotonućezaboravanosimdvakamenajedansizvoramarinkekojekaonemadrugisizvoracetinemećemihpredkipmajkekojamolinamomkućnomoltarusjećanjaudomukojegvolimisvjedočimnašiizvorisustvarniistinasudokbrizgajuiživotpodržavajuodržavaju


zahvaćenkaležomdlanaipijemstvarnostkojaćeuzaboravusutrapostatinajobičnijapričaprevaraivarkanaposeizkrezubihpećinalažiotimačaiprevaranatanedajmosepotomcimarinkecetinekrkezrmanjedjecovilavelebitadinareprominekozjakabiokovamismobožjiposlušniciizagovornicialiivlasnicisvihonihprostorakrčićkupačednevileroškislappomamniceproizvođačicahrvataamarinskauvalanudinamsolživotailjubavitehranuzanastavaksveukupnogtokamojaranomaslinovagranomaslinovagrano


GoranSarić

RastanakNA VIJEST O SMRTI

“Je li Papa to zaslužio?” - pita sepredstojnik TiskovnogauredaHrvatskebiskupskekonferencijeAntonŠuljićkomentirajući“preuranjeneprocjeneizlogukenaslove”nekihhrvatskihmedijaozdravstvenomstanjuSvetogaOcaIvanaPavlaDrugog.”(…)“Mislimdabisvakiobliksenzacionalističkoga ibrzonakladničkogubiranjaprofitaodstranemedijabilapovredatogasuptilnogpatničkoggovorakojisečitasPapinalica”,kazaojeŠuljić

Papa,nasamrti.Pelikan,naZadnjojPostelji.Rušisegromada,kažu.Neznam,aštujem,izistinski.

Samo,davnonekad,prijemnogoljeta,listahmupjesme,eseje,uizdanjimadozlabogaluksuznim.

Ostavimehladnim,topisanije,mladalačko.(Ta,drugaje,očito,njegovaMisija.)

Vojtilaje,sirot,dugobolovao.Zaleđenaslika,sonogatrga:zatvorenprozor,kapa–snježnapahuljica,ispodnjesitneočiistaračkarukaštopukuvjerničkommaše.

Dugose,dugopatio.

Asadasu,svik’obiva,zgranuti!Zatečeni.Zblenuti.


Šokirani.

Pa,iprijeBijelogDima,novogPelikana,kolumneplačne-hektolitresuza!-junačkipabirče.

Redakcije,uzvrelekošnice,oznojenačela,vreletastature,mahnititelexi–danassvisupčeleradilice!

Primeur,prime-time,PričaSOneStraneVrata.Prvavijest–sfloromuzaglavlju.

Ovakvesevijesti,takovesestvaribašlijepoprodaju:smrt,nesreća,grabež,taslačina-svepredkamerama!

Izatosmo,danas,svik’o–frapirani.

Pa,mjesto,da,prahzemni,nosomuprašinu,poniznošutimo,namasupogled,išape,nanovčarki!

Prekotuđihleđa,grobaprekotuđeg,lova,znase,najlakše,najslađe,najbržeušlajpekupada.


FRESKA, ISKRZANA

Kadjednomnebudem,većbio,ničegminećeBitižao.Tekovečaše,vinaštoslatkojabučicupara!Iovogokna,malkoufastanog,krozkojizimskuidilumotrim,sasvimnenadanu:Tatekjesredinaoktobra!

Idanassinov,asutramajčinmerođendanmirom,milinomgriju.(čudanjemjesec,tajlistopad.Otacmiunjemuumrije,svijećumuuždihdavnu,dannakonmajčinogrođenadana!)Ne,nećemigudureoveuopćebitižao.Tekovogspleena,

neispranog,štoulicetuđegagradakistomstudenisuheMeštarskimbojamaresi.Ionogadima,eno,tamo,Štonamirluhvrelerakije,prvine,uovajsatneminovnovraća.Idragenaljude,domajne,ćefomkravatašasvukudrazbacane–

-ludilom,nimalokravljim,izdomovasvojihišćerane!Paspuštam,uinat,iovučašu,vrškomdopunjenu:kadmamurlukdunjalučkividim,nipićami,niićavišeniježao.Ičega:Cjeline,Svestva?

Patogavišeninafreskama,hilandarskim,nema!

ODAVDE DO VJEČNOSTI

Avrabackadumre,sićušnimusatugrudimastane?Idrvo,uzropacsamrtnički,krošnja,ludivrisaklišća,nazemljukadpa’ne,korijenunebesa,crvotokkadklizne–pitašliseondagdjelioniidu,kudasedjenušesitnedušenjine?Ikadzvijezdapadne,povodanjnebeski,repićkadjojmine,tebizaužitak–dvojišl’,ikad,štasnjenimbljeskom,suzompaunice,zauvijekskončava?

Il’mravakadzgaziš,bubamarusdlanakadfrljakneš,il’komarca,bléso,ušaciizgnječiš–dal’itojeputkanebesuSedmom?Il’sesamotvojasmrtukontoubraja?K’oionog

(Prewitta),čarobnoggrešnika,zvucičijetrubejošuvijekodjekuju,taštinumiluju’.Jer,moždabaštoje,štoizatvogkrika,tamnog,zanavijekostaje.


MisijanaBrkićMilinković

BožićnapričaPrviputjenoćassanjaobožićnuvilu.Bilajetovilapoputostalihizpriča:dugezlatne

kosekojase,nalikklasjužita,povijalaplešućiusporednoslelujavimpahuljicamakojesu,iovegodine,najavljivaledolazaknajdražegablagdana.Urukamajenosilazvijezdu,sjajnijuodsvihzvijezdanašeganeba.Blještalajenekomčarobnomsvjetlošćukojajenavješćivalaradosnuvijest.Djetešceserodiutihojnoćikojuodpočetkaštujusvionikojislavenjegovorođenjeiput.Kadseprobudio,zamotanuperjanicekojemu je,davnonekad,darovalamajka,

kojavišenijemeđuživima,razočaranjedočekaojutarnjisusretsbuđenjeminestanaksvogačarobnogsna.Eh,kadbisamoovavilabilastvarna!Kadbisamomogladodir-nutirukomprošlostipretvoritijeudanas.Nitkopodkapomnebeskomsretnijiodnjeganebibio.Lijeno se izvukao ispod pokrivača, pospanim korakomopčinjenim još noćašnjim

snomotišaodoštednjaka,skuhaoprvukavu.Naviknuojenasamoćuizmeđusvojače-tirizida.Samoćuskojomsebudio,prijateljevaonakonposla,lijegaonavečerkad,krozpoluprozirnezavjese,ugledamjeseckojisespremaodatisvijetujošjednusvojutajnu.Zamišljenojesjeozastol.Upravozatimjestolom,nekad,sasvojommajkomiocem,

sasvojomsestricomkojaje,odsamotrigodine,nastradalapodkotačimasuludojure-ćegautomobila, sjedaozaskromnubožićnu trpezu, radovaosesvijećama injihovuodbljeskukojesu,samozaBožić,takosretnosjale.Bilasutonekadrugavremena.Nakonštosesestricapreselilasonustranuneba,međuanđele,otacjenagloobolio.

Iidućezime,negdjeizaBožića,zauvijekotišao.Mamasetrudilabitijaka.No,primjeći-vaoje,izdanaudan,težinunjezinahoda,osmijehugašenukutovimausanaidubokuboruurezanunasredčelakoja jezabrinutogledalaunj,čak ikad jemajčinpoglednamjernoskretaoustranu.Završiojeosnovnuškolu.Uvijekjebiovrlodobar,skromanđak.Nastavniciganisu

previševoljeli,alinitkoprevišenijenirazmišljaoodječakuiztrećeklupepokrajprozoračijebimisličestoodlutaleupotrazizaputanjompožutjeloglišćaštobigajesenjivjetarvaljaoblatnjavimputemkojimseprilaziloškoli,ilibi,držećisezarukesmaštom,odle-lujaounekiljepšinestvaransvijet.Svijetbožićnečarolije.Pošaojenazanat.Idaljejetiho,usebi,patiogledajućimajkukojaje,izdanaudan,

kopnila.Očitojebilo.Očevzovsonestranenjezinihnemira,biojesuvišejak.Jednogajutra-višesenijeniprobudila.Otišlajetiho.čaktišenoštoježivjela.Ačestoseznao


pitati-jelitostvarnoMajka,ljudskobićeodmesaikrvi,iliteknekasjenkanastalauželjijednogdječakadaimanekogasvogaidaganetkonjegovvoli.Odmajčinesmrti,jednostavnojeodlučio:Bitćesamnaovomsvijetu,svedokBog,iliononeštovelikoštoživiunebuiznadoblakaiupravljanašimživotima,neodlučidrukčije.Dokjekavapolakonestajalaizšaliceštojemoglaispričatijoštolikoneispričanihpriča

kojesusedogodileudugimdanimainoćimaovogajednogživota,koji,možda,životomseninazvatinebimogao,umislimajeodlutaoudjetinjstvo.Naselo.Koddjedaibake.NekolikosuBožićaproslavilikodnjih.Pokrajpregrijanepećinadrva,bakabiprosti-

ralablagdanskistolnjak,pasumjetnošćukakvuposjedujusamotakvebake,slagalaskromnibožićniručakpoustaljenomritualukojijojnijedopuštaozamijenitimjestopo-sudamailijelukojeje,opet,svakegodine,bilodoudetalje-isto.Adjed,tajsjedobrkiveseljak,čestobidjeciznaokazivatikakojeon,zapravo,brat

DjedaBožićnjaka,idaćega,vjerojatno,jednogadanainaslijediti,samojeovaj,eto,otišaonaSjevernipol,ljutnasavsvijetosimnadječicukojabimusvakegodineslalatisućeitisućepisamasbožićnimželjama.Uvijeksekasnijepitao-kakojenjegovdjed,staridobričovjeksasela,znaopričuoDjeduBožićnjakuibožićnojčaroliji?!Isvakiputistobizaključio:amoždajenjegovdjedbiosamodjelićsna.Poputonoganoćašnjegukojemmusesmiješilabožićnavila.Ostavio je poluispijenu šalicu kave, navukao stare čizme i krenuoput izvanjskog

svijeta.Onamo,gdje jesvačarolijanestajala.Gdje jesvebilo takookrutnostvarno iplastično.Gdjesuuliceječalepodudarcimanogunesavjesnihšetača,psilutalicesastrahomgledalisvakogaprolaznika,djecaizgledalanestvarno,potpunouvlastirodite-ljapoludjelihodhinjeneužurbanostiinikaddefiniraneblagdanskegroznice.Onbisvetonijemopromatrao.DolazijošjedanBožić.Svijetnijeništabolji.Osimonajusnovima.Ukojemu,ponekad,navratiibožićnavila.Radisebećekupitibuteljunajboljegcrnogvina,kupitinajljepšikolač,objesitiimelu

navratima,kupitibožićnuzvijezdudarazveselinjegovtužnistan.Irazgovaratćesamsasobomisvojimsjećanjima.Nemavjernijihprijateljaodvlastitihsjećanjaisnova.Njimamožešnareditidanedolazeakotinijedobroilitepritisnulaglavobolja.Njih

možešukoritiakotiživotčinenepodnošljivima.Njihmožešine-imatiakotisetakohoće.Anećemuse...NepredBožić...Jerovejevečeri-trisusamoostaledoBožića-odlučio.Razgovaratćesbožićnom

vilomdamupozdravisestricu,tatuimamu.Idjedaibaku.Tamo,negdje,nanebuiznadoblaka.NapisatćepismoDjeduBožićnjakuimalo,samomalo,slagatisvojegodine(neće

ga,valjda,nitkoprovjeravati).ZapjevatćeTihu noćuzveselopucketanjedrvaupregrijanojpeći.Bašonakvojka-

kvujenekoćimalanjegovabaka.Ipustitivinudagaopije.Utonutćeubožićnisan, ljepšiodsvih,unajsvetijojnoćinazemlji,međuljudima,

kadanas,svezajedno,obasjavasvjetlostmalogaBožića.Zaplesatćenajljepšivalcersbožićnomvilomibitinajsretnijičovjeknasvijetu.Svesamo-zbogBožića...


NEPROLAZNOM NIKOLI ŠOPU

JošdoksibioJedanodnasBiosiIZNADnasAgdjesi,tek,sada?

DajnamznakUovomNEDOHODUDoksuIZVRNUTI PROSTORIInasvestranesečujuPJESME SIROMAŠNOG SINA

DalitepogađaTRAGEDIJA PRAZNINEIdaliKUĆICE U SVEMIRUIzgledajukaonašeNAPUŠTENE KUĆEBezVRATA?

DragiNikolaTuguješliDOK SVEMIRI VENUIjesilistvarnoNašaoutočište

PokrajISUSOVE SJENE?

(Brčko,ljeto2007.god.,uiščekivanjuodlaskauJajce)

HakijaKarić

DragiNikolaKRALJEVSKI GRAD

NemoguočiobuhvatitisveponuđenoUzdasiguberitamiredvožnjeRukemlatarajukaopatrljcišljivićapočašćenigelerimaŽeludactražipogodanbudžakzapredah

Misliserazmigoljile:čassHrvojem,čassNikolom,sTvrtkom,sBrozom,sfratrimačasstorbamaizdavnihđačkihekskurzija...Imalismislabuditiusebinedevastirani kraljevski pejzaž(štobiAdmiralM.rekao)Imalismislatražitismisaousmislenojljepotismisaononepojmljivog

Jajce,29.09.2007.god.


DA VAM NE REKOŠE

Davamnerekošemojeimedalibisteznalibojumojihmisliistavmogatijeladokrukeumolitvusklapam

Davamnerekošemojeimedalibisteznalidasamtužankadnemamjesecaidasesmiješimkadsproljećemnagrnuleptiri

DavamnerekošemojeimedalibisteznalidaštujemSefardeAllahuseklanjamifranjevcimahvalospjeveskladam

DavamnerekošemojeimedalibisteznalidasamusukobusDarwinomidemokracijamanaprednihoblikaizokruženja

AsadkadsuvamimemojereklinadamsedaznatekosamNadamsedanisterazočaraništoseispodmogimenakrijenekokogaočekivaliniste!!!


SanelaPopović

MI

UmladomsvjetluMojaradostsebudi,IrasteigoriPredočimatihljudi.

Štoljubeškrto,oporo,malo,štovoletijesno,štovolebijesno.

Mojesesuncedaljevidi,Mojisuprostoriveći,širi,

InematuputaDamoglabihtireći-UtompravcutrebaItvojaradostteći

Iakomeneznaš,Iakonesmiješ-NađisvojeSvjetloNjemusebudi

čuvajgajako,Ljubigačisto,ItećetiondaK’omojebitiisto

veljača,1996.

BOL JE......

K’okadtiuberu najdražicvijetikorijenmunogomzgaze;k’okadtimisliisjetidragikomidusadapaze.

travanj,1996.

NEMIRIVesniParun

Bojimsestarosti,jermoždaizgubimdušudjevojčicekojaraste,aneodrasta.

Bojimsemorakojeutapa,ivihoraizoraStrahmeproljeća,jerozimimislim.

Tekmenoćsmirujeutvomzagrljaju-Maslino,Najdraži.

siječanj,2006.


SMRT

Davnupjesmujojvidimnausnama,očibezoptužbe,bojezadnjegkajanja.Rukanesvjesnozatreperikaožicagitare.Svjetlostzjenicenemiče.Suzaskliznu,viče!Izduše.Blijedoliceodudarahladnoćom-srcenetučeusobicvijećaudvoranikobnojgledameonasnamjeromzlobnom-damisepodkožuuvuče.

studeni,2007.

VJERUJEM momTihi

Dobrodošla,Svjetlosti,zračiigrijtoplinomBožjeljubavi,radujseismij!Svjetlostnemazapreke!

Inematetameštosvladattemože,mojBože!Nematajnekojunerasvjetljuješ,Svjetlosti, uvijekpobjeđuješ.

listopad,2007.

ČOVJEK I LJUDI

Tjeskoban,tijesan,koban,odgojenzloban.NijejadankrivštoSvjetloneživipautamiluta,kopnisamumnoštvu–sveihkrivi.

Vištosteživi,otopitepogledmuleden!Bitćeodan,Bitćeplodan, anejadan, jalov, zloban.

listopad,2007.


VesnaVujić

DIJAGNOSTICIZAM NA BAZI ISKRENE PERISTALTIKE

ODMARASEODSMISILAODGONETAJUĆIKAKODAGAPREVAZIĐEIPOSTANESENKATRAGOSAKOJIBILICITIRAOSOPSTVENIŽIVOTPREDMEGALOMANSKIMAUDITORIJUMOM

SMIŠLJANAčINDAZAJEBESVAKODNEVICUIPLJUNUVŠIULICEOGOVARANJIMASVOMKOLEGIJAVNOKAŽEDAMOŽEDAPUKNEKADJEVEĆNADUVANKAOPRIčAOEKOLOŠKOJDEPONIJISMEĆA

PONEKADNEŠTOIURADIPOGOTOVOKADjeSLOBODANDANIMAJUĆIUVIDUDASUSNOVIODRAZMINULIHPREŽIVLJAVANJA

SA SVAKIM POMALO, NI SA KIM POTPUNO

filosofijaselektivneapstinencijeImasmislaKolikoinalaktitisenaprozorNekihdobrihkolaIćutatikolebajućiseokodestinacijezapauzu

NisamotišlanagodišnjicuJednostavnozaboravivšiDaumenipostojideonekogakojenekadobitavao

MislilaKakojedobronebitiprozrenTeNedavatimesazadobrunovinarskupričuNoesisposprdnonazvanihpisacasatezomImasmislaKolikoiautomatskispustitistaklonaprozoruDabinekomopsovaomater


ZijadaZekić

OGLEDALO ŽIVOTA

OgledaloživotaumojojsobistojiNjegovovrijemetrajanjajeneograničenoUogledaluživotavidjehsvojumladostKojabrzoprođe

UogledaluživotavidimsvojeliceUkrašenoboramaUogledaluživotavidimstarostKojapolakoulaziumojebiće

UogledaluživotavidimsvojživotIvrijemeukomprolazi

UogledaluživotaVidimsebeistrošenaživotaUogledaluživotaVidjehživotbezživotaUogledaluživotaNoviživotdoživota

ROĐENDAN MOJE MAJKE

PriđimibližemojasvjetlostiPriđimajkomeniUđiumojsanDatipoletimuzagrljajPružamtirukuljubaviSaželjom–SretantirođendanmajkoNemojbježatiizmogasnaŽelimgledatimajkotvojeočiOsjetititvojzagrljaj,tvojemilovanjeŽelimdamepitašKakosusvitvojikojesirodilaKakožive,štaradeŽelimtiprenijetiiskreneželjeTvogaporodaDasiuvijeksnjimaDaslijedetvojputljubaviKojegsiizgradilaunjimaVječnoćemosesjećatitvogarođendanaMajkoŽeljatijebiladaživimoudobruisloziItakojemajko,svejepotvomeZarođendantipoklanjamnadarSvojuljubavkojajetrajnaijavnaZatebemajkoizmogasna


AmelaHujdur

NESKLAD

NeskladsnaimiraNeskladmeneitebe

NeskladcrnezemljeikorakaDahaivjetra+Neskladmeneitebe

Samoskladvremenaineba.

STVARNO I NESTVARNO

PustajeovadubinaOvabistrinaPustajeovapustinjaOvoprostranstvo.

UkusanjeovajnapitakOvomoreOvoležanjeOvajodmorhladanjeOvajmrakstrašanje.

SanKratakje.

NAŠA DUŠA

JednajepustadušaDrugajesamaJerpustajedušaSamaisramna

IjednaidrugaIpustaisamaIstajeduša

SLJEPILO

HamanjeprljavaovaljudskakrvEnobijuonogjadnikaVećmubilježespomeninatpis.

Amansuljudizli!OstaviterukesiromahaSkrivaondukateuzanokticamaNeviditevitovukovi!

OstavitetogjadnikaOstavitsudbinunašu!


HLADNA VODA, DALEKA OBALA

SvisehvatamozaistuvlatZaistuslamčicuIstisoksrčemoZaistuposteljuborimo.

SviistukrvavurijekuprelazimoIstoblatogazimočupamosezajednuslamčicuBorimosezaistuobalu.

TamounašojbaščiUzlatnojobaliDalekojljubaviGdjevječnoproljećesebudiispava

TamotrčimoIdemoSvilenotrnjekrčimoBosonogiurajstižemo.

ADRESA MOJE LJUBAVI

PoznajemteuvremenuizgubljenostiUblijedimizrazimapoezijeOsjećamjatebehirovitipjesničeNijetvojariječizgubljena.

OsjetilasnaguuočimaPoznajemjatebe!

MirismogacvijećaMirisljiljanautvojimrukamaOmomepasuNestežimetolikoPostatćutvoja!

LagalasamVidjelasamtvojeočiumrakuVidjelaiželjelaOsjetilatvojuizgubljenostustihovimaNetražihiskrenost

JertisipoezijaTisiuzdah

Potražime,pjesniče

BitćuusvakommirisucvijetaVjetromstizatćudotebeMilovatitePronaćimjestoutebi,gdjenikonije.

JasamutvomhoduZnamkadamevarašZnamkolikomeljubišJerjasamtvojuzdah

Bezmenenemožeš.

Strast,miris,nježnostSvesamzatebe.ŠapućemtitihoUzdišemuvrat:„Pronađime“

OsjetimojobrazuzsvojOčaratćutedodirimaLjubitćutvojeusneTadanećešbitiizgubljenJasamtvojmirTvojačežnja

Nositćešmojmiris.

SjetisemogazagrljajaNisambilaizgubljenautvojojpoezijiNiutvojojriječiNiuglasuBilasamizgubljenautvomprisustvu

Tipostojišljubavi.

Atojesamojednaodnašihnoći.


STRUJA ZLA

IkrvimesoIkostikožaCrvenoibijeloDaninoćSanijavaBeskonačnostibesmrtnost

TisinečovječeZaluđenobiće

BukoovogasvijetaNemirenaš!

PRESUDA

ZaključavamtisloboduVežemtirukeIscrpljujemtidušuMrvimtitijelo.

Zatvaramteumojesrce!

PRAŠINA

SkrivenauuhutvomslušamigruSkrivenaunosnicetvojemirišemljepotuŽivimtvojetijelokrećemseduhomBrojimdanestobomsanjamusrcutvome.

JEDNO DOBA

DasammalobićekojezuriKojehrliuzagrljajvjetruisuncu.

Nemaljudi,nemazvijeriNemariječi,nemaurlikaSamodijeteimašta.Samosan.


KrunoslavŠetka

PJESNIK

pjesniktojesolarnivibratorjednoličneizraderadanusvomdomupripokušajumirovanjabezbrojličanusvomtuneluvibrirasvjetlosnimgodinamaprobiojesunceodizlaskaizmajčineutrobedoulaskausvojuutrobunosinjegovprstenvibracijenaoknimanjegovatunelazaglušujunaoknimanjegovihprozoralomestaklazatonehtijućivibrirajednomkadseskloniusvojuutrobuprstenćemusvjetlosnimgodinamarasparčatinadražbipjesnikjebolesnikosjetila

PJESMA MOJA

RazličitostgodišnjihdobapružaradostiVječitoljetoilivječitazimapružajuradostiVječitoproljećeilivječitajesenpružajuradostiPjesmamojajekurvaSpavasrazličitimgodišnjimdobimaSamnomsebudi

LJUBAV NA PRVI POGLED

OčisunamsespojileuprostranstvoukomesvetiduhobitavaSparmetarasmobilitijelomuztijeloPričvršćeniuztlokaodvijemeđeizmeđukojihsenesmijebivatiPotpunolišenimjestagdjesenalazimojednosmosedrugompričinjavaliItvojmesmiješakzatobomrazvukao


DraganaVučić

LIPIN ČAJ

Lišćejecrno,otmjenihzlatnihrubova.Dubokoukrošnjamamladihlipaplačuismiješeseptice.

Jednastaricamudroviče:Pijte,djeco,pijte!Lipinčajtakoumiruježivce.

Prsnuojeposljednjisuhipoljubac.

(Lišćejecrno,otmjenihzlatnihrubova.Dubokoukrošnjamamladihlipasmijuse

iplačuptice...)

ZAŠTO SLUŠAM ANĐELA ŠUTNJE

ZaštoslušamAnđelašutnje.Nijednariječnijedovoljnosveta.UnebujezikIstinemiruje,NauhoBožjelupahsvakunoć,Ibuka,akojojseposvepredaš,smiruje…

Tolikokrhkogživotapoddebelimledom.HodišneznajućisvojetežineIdasvakogatrenamožepućiipovućiteubezdanedubine.ZaštoslušamAnđelašutnje.

Nijednariječnijedovoljnovjerna…


ŠTO GUBIM LJUBEĆI SVE

Nesnalazimseutvojojšutnji.Kamoćeriječibeztvojegblagoslova.Alpišemjerzapovijedtojesrca,oštraiblagauistitren.Štogubimljubećisve.Šapninekiznakiztenevidljiveblizine.Plašimeglasoblakanoćaspromuklogodkiše.…Palajenoćpodijeljenanaonekojiimajuinemajuanđela.Mojčuvarseunjoj(zauvijek)izgubio.Akomevoliš,dajmisvojakrila!čujemmuglas,isprekidan,niotkud…Jestdjetinjast,damudamkrila!?(Palajenoćpodijeljenanaone

kojiimajuinemajuanđela..)



učilište

MarietaMaslać,prof.dr.sc.StojanVrljić

JezikistilupoezijiJosipaPupačićaJosipPupačić, reprezentativno i tragično imehrvatskogpjesništvaXX. stoljeća, ro-

đenje19.rujna1928.godineuSlimenu,malommjestuomiškogzaleđa.Bio jedeve-toinajmlađedijeteIvanaPupačića,iznimnodarovitogiambicioznogčovjeka,sklonogumjetnostikojijeuživaovelikiugledusvojojsredini,injegovedrugeženeIve,rođenePerić,blageibrižne,nepismene,primjerenekršćanke.Pučkuškolupolaziojeurodnommjestu,klasičnugimnazijuuSplitu,afilozofskifakultetuZagrebu1955.godine,gdjejediplomiraohrvatskijezikiknjiževnost.Od1957.do1958.odgovornijeurednikčasopisaKrugovi,kojijeokupljaosvavažnijatadašnjaknjiževnaimena.BitnojeistaknutikakojeizvjesnovrijemebioiglavnimurednikomčasopisaKnjiževnik.Istodobno,1959.godineizabranjezaasistentaprikatedrizastarijuhrvatskuknjiževnostnafilozofskomfakultetuuZagrebu,ajednovrijemeradiikaolektorhrvatskogjezikauLyonu.PosljednjugodinusvogaživotaradiojekaoprofesorjugoslavenskedopunskeškoleuLondonu.JosipPupačić-ugledniurednik,antologijskihrvatskipjesnik,sveučilišnipredavač,

proučavateljhrvatskeknjiževnebaštine,kritik,angažiraničlanidjelatnikMaticehrvat-skeiDruštvahrvatskihknjiževnika,iskrenidomoljubunesklonimvremenima-poginuojezajednosasuprugomBenkomikćerkomRašeljkomuzrakoplovnojnesrećinaotokuKrku23.svibnja1971.,pripovratkuizLondona,kamojepetogodišnjukćerkuvodionaoperacijusrca.PristupPupačićevimpjesmamačiniseuprvimahposvelaganimjerpogovornjego-

vihpjesamaodišeizuzetnomlakoćompisanja,njegovstiljeprepoznatljivpojednojdo-rađenojjednostavnosti.Međutim,upravoutojjednostavnostikasnijeseiskristaliziralacijelaskupinapojmova,simbola,kojisuodrazpjesnikovastvaralaštvaikojisuuovomradupredmetnašejezikoslovneraščlambe.Utakvojjezikoslovnojraščlambiuprviplandolazestilemikaoelementi jezika koji su uvijek stilističko-konotacijski relevantni, tj. uvi-jek određenom tekstu daju jednu izvjesnu stilsku vrijednost.


Polazećiodstilemakaopojačanihjedinicaizražajnostinasvimjezičnimrazinama,pozornostće,započetak,bitiposvećenaodabranimpjesmamaizprveautorovezbirkepoezijeKiše pjevaju na jablanima,kojajeizišlaiztiska1955.godine.

ZVIJEZDA DA MI JE BITI

Zvijezdadamijebiti,iživjetkaozvijezdanegdjevisoko,visoko.

Padanetkozamenebrojećizvijezdekaže:Onojemojazvijezda.

Zvijezdadamijebiti.

Napočetku jevidljivasamaznačajka imenicezvijezda injezino istaknutomjestokoje jesvakakoopravdano.Pjesnik jemogaonazvatipjesmu idrugačije,sprizvu-komželjekojanematolikoustrajnostinaputusvojegaostvaraja.Mogaojenazvatipjesmu,npr.Da mi je biti zvijezda. Međutim,prvomjestoimenice,kojaimafunkcijunominativnosti,odredilojepojačanusimboliku.Poznatonamjedajezvijezdaprven-stvenoizvorsvjetlosti:crkvinačijemsusvoduprikazaneodređujunebeskoznačenjeizbogtogaznačenjaupravosusimboliduha.UStaromzavjetuzvijezdesepokora-vajuvoljiBožjojinajavljujuje.Onenisubeživotne-nadsvakombdipojedananđeo.Upravotakvostanje,takavpoložajposebnopovlaštenognebeskogtijela,uzvišenogiželjenog,želiostvaritiPupačić.Uprvomstihuprvestrofeponavljajuseriječiiznazivapjesme-Zvijezda da mi je biti.Nenaglašenidativnioblikosobnezamjenice1.osobajednine -mi, oznaka je pjesnikove predanosti vlastitog bića, afirmiranje i želja zaostvarajemudrugomobliku.Infinitivnioblikglagolabiti ostavljasnažandojambitka,preobražajaizjednogstanjaudrugo,unašemslučajupreobrazbauzvijezdu.Obliktzv.krnjeginfinitivavidljivjeunarednomstihuprvestrofe,gdjećeautornapisatiživjet,kakobištodojmljivijeizrazioželjuizraženuporedbomkao zvijezda.Vezničkoiprijeinfinitivautjecalojenaodređenjezikistilkakobiseizbjegaojedanvidasonancije.Posljednjistihprvestrofeglasinegdje visoko, visoko. Prilogmjestanegdje kaodanasželiuvjeritiuprostranstvoibeskonačnostnebeskogplavetnila-načijemćebe-skrajuiovazvijezdapronaćisvojemjesto.Tuijesttajsnažandojam-jerpjesnikmje-stoneimenuje,onsamokaženegdje. Reduplikacijapriložneoznakenačinavisoko, visokodočaravaustrajnostpjesnikoveželje,takođerpredočavasvojevrsnusimbolikuiskonskog,čistog,nebeskog.Uvezničkompa nalazisejednostavnostispontanostizražavanjačimesepovezujeneodređenazamjenicanetkoiglagolskiprilogsadašnjibrojeći, izabraniupravosnakanomdapotvrdepjesnikovodnospremasvimstva-rima,pojavama i živimbićima, s kojima je u ravnopravnom i prijateljskomodnosutolikoprisandamujeposvenevažnotkoćebrojitizvijezde,tkoćetobiti.Pokaznazamjenicaonouiskazuono je moja zvijezdasintaktostilematskioznačujepjesniko-


vuustrajnostuostvarivanjuideala, idealaukojimaonnetražismisaozasebe,većnaprotivtražismisaousjedinjenosti,suosjećanju,htijenju,ljubavi.Svojomizrjekomopetujeosobniideal,ponavljajućiinakrajuriječiiznaslova.Tomfiguromponavljanjaiskazujesvojuželju-postatizvijezdomibitinečijazvijezda.Ovapjesma,prepunasimbolikekojućePupačićnjegovatidosamogkrajasvoga

stvaralačkog života, simbolike s kojom je i rastao i živio, povezuje nas s pjesmomOpomenakojojjenasličannačinsimboličkuvizijuiduhuzvišenostiudahnuoA.B.Ši-mić,iukojojjetakođertemeljnasimbolikazvijezda,putovozemaljskogživota,smisaoikonačnakatarza,izraženaimperativnimzazivomposljednjestrofe:Na svom koncu / mjesto u prah / prijeđi sav u zvijezde!Svojudječačkudušu,neprestanogvraćanjaudjetinjstvo,suživljenostsprirodom,

zavičajem-asvetokrozprizmujednostavnogizrazapraćenogprepoznatljivošćustila,naslućujemoiusljedećojpjesmi.

POVRATAK U DJETINJSTVO

Uonomoredubokopobjeććuizsvogmrakaismjelosićiunjegsaštapomčarobnjaka.

Uzvjezdanzelenizdenacštopunjenebaipticadanađemnemirnogsebeuhrpilutalica.

Brzo,ismalopažnje,posaditćujablanuoko,islušatćukakosesmijevjetarugranju,visoko.

Glagolska imenicapovratak unaslovupjesmepobuđujedrugačijeznačenjenegonpr.riječvraćanje.Riječpovratakimadrugustilskuobojenost,pasetakvapredodžba,neovisnooddenotativnogsadržajakojijenastaoodpojmova,javljakrozvrstupojmov-nogizboraiizboraforme,azovesekonotacija.Autorćeunavedenojpjesmirećimore duboko, koristećiseinverzijomsciljemkako

binaglasioimenicumore, stavljajućiisprednjeipokaznuzamjenicu ono, čimesepo-jačava sugestivnostpanamsečini da tomore duboko upravogledamo. U takvimtrenucimaosjećamoseugodnoudruštvuspjesnikom.Grafostilemizraženfuturomsglagolompobjeć ćuukojemsečinikaodasupalatalistopljenijedansdrugimostavljadojam igrenestašnogdječaka.Sintagmasa štapom čarobnjaka snažnonasvodiusvijetdjetinjstva.Pojavatakvesintagmeupućujenasnatodajeusvijetudjetinjstvasvemoguće.Tojesvijetukojemsuvileičarobnjaciglavniakteriubajkama,askojimasedjecatakoradopoistovjećuju.


Upjesmisemorfostilematskirabizdenackaosinonimzarijeku,rabećiepitetzvjezdan i zelen.Umjestoizrazašto pun je neba i ptica,kojiseodnosinarijeku,tj.morfonostilemzdenac,mogaoseuporabitinpr.epitetnebeski, alipjesnikželipojačatiuspomenunarijekutezatorabibogatijiizrazuoblikuskupineriječi.Takosestvarazavičajno-arkadij-skoozračjekojenijesamolijepo,inesamoštostvaradojmljivostiprijatanugođajnegojeidubokoplemenito.Upjesmijeistaknutaisintagmahrpa lutalica ukojojsenalaziinašpjesnik.Ipak,simboličnomsintagmompovratakudjetinjstvopjesnikmožepronaćisamogsebe.Upjesmijespojemepitetaipovratnezamjeniceuizrazunemirnog sebe, slikovito stvorenapredodžbaopjesnikuu tom trenutkubijegaod svakodnevice, izgrada.Silovitonamjedočaranavizijaprostoraukojemsemožeopstatijedinopovrat-komuizgubljenuljepotuiizgubljenusigurnostdjetinjstva.KaodasenaovommjestunastavljajednadrugaPupačićevapjesmakojanosinaslovZaboravljeno djetinjstvo.UposljednjojstrofipjesmePovratak u djetinjstvo javljaseubrzanijiritam,raspoloženjejevedroipomalodječačkinespretno.Pjesnikćeuporabomglagolaposaditi,ufuturura-bećiimenicejablanioko,stvoritijedantakavugođajuporabomalegorije.Izrazposaditi jablan u okootkrivapjesnikovuneodoljivuželjuipotrebuneprestanogpromatranjapej-zažasvogakraja.Aupravonatajnačinstvarasedojamintimnostijersvakiodkrajolikamožebitidubokaiistinskaintima.Pjesnikkažeslušat ću kako se smije vjetar u granju. Umjestoovogamogloserećislu-

šat ću smijeh vjetra u granju, alijeuporabaglagolaumjestoimenicepojačalapersonifi-kaciju;čitajućiovajstihčininamsekaodačujemoiosjećamoradostvjetraugranju.Interpunkcijskaoznakanakrajupjesme(zarezispredprilogavisoko) ostavljajudo-

jambeskraja,mogućnostishvaćanjakakonemadovoljnoriječikojimabisemoglaopi-satiljepotapjesnikovogrodnogkraja.Istitajprilogvisoko, sistimznačenjem,susre-ćemoiupjesmiZvijezda da mi je biti.Atozajedničkoznačenjeostvarujeseuspoznajioveličininebeskogutočišta.SlijedipjesmaZaboravljeno djetinjstvo,ukojojsepridjevzaboravljeno trebashvatiti

kaoupozorenjeonimakojisuskloninatrenutakzaboravitidjetinjstvo,ilipakonimakojinepridajudovoljnovažnostidjetinjstvu.Usamojpjesmidjetinjstvodoistanijezaboravljeno,negojeneprestanoprožetooživljavanjemupjesnikovusrcu,upjesnikovimsjećanjima.

ZABORAVLJENO DJETINJSTVO

Umenidanassu,eto,iskrslidjetinjidani,rođenoselonarijeci,planina,vidicimorski.Ostani,pjesmo,neteci,pupovicvjetajurani,Dolijećupčelenabadem,ivjetarzagorski.

Ostani,pjesmo,neteci,ajaćuupoljesdjecom,majkamijerekladaidem,inećugladanbiti.Napotokususiteipravitćemomline,paćemonakruhuigrizaboraviti.


Napotokususite.Ostavilađe,nekplove.Mrtvajemalažabakrajvodenatravi.Križćemosastavitibijeliodgranejablanove.Ljubiceuberi,igrobjojpozdravi.(…)

PjesmapočinjestihomU meni danas su, eto…donosećinaminverzijuiriječcuetokaoosobinerazgovornogstila, i tobašzatoštose intimnost isuosjećanje izgovaraupravotako,spontano,neshematski,inverzitivno.Našupozornostplijenibliskostgla-gola iskrsnuti iuskrsnuti.Aštozapravomožeznačitiglagol iskrsnuti?Svršeniglagoliskrsnutiznačipojavitiseiznenada,naglosepojaviti,aglagoluskrsnuti(takođersvrše-ni)značioživjeti,povratitiseuživot(Anić,1994.:281.)Upjesmiseselo,tj.danidjetinj-stvaiznenadajavljajuuuskrslomvidikupamćenja.Dvaputaćeseponovitiimperativ,kojijeizrazsnažneželjeuslijedu:Ostani pjesmo, ne teci.Dvaimperativa:ostaniineteciuporabljenisudabiistakliveličinutrenutkaukojemjepjesnikprizvaousjećanjepovratakudjetinjstvo.Glagoltećiodlikajevode,jervodajesimbolkretanjaisinonimenergije, životnosti. Pjesnik u pjesmi rabi frazem zaboraviti na kruh, tj. zaboraviti naglad. Igraponekad tolikoovladadjecomdazaborave inaglad.Takose igradoimakaohrana,kaoduhovnahrana.Sintagmamrtva žabapovezanasasintagmombijel križi imenicom ljubiceotkrivaneutaživupjesnikovu ljubavpremasvemuonomeštonasokružuje,paćetakoimrtvužabuispratitisbijelimkrižemiljubicama.čestozanesen,zaigraniopčinjenprirodom,Pupačićvoliobraćatisetojistojprirodi

izravno-kaodaseobraćačovjeku.Takojenastalasljedećapjesma.

MLADOJ VRBI

Vjeritćusestobomuproljeće,Kadtravenarastu,ipjevatćuukrošnjitvojojozrcalurijeke.Njihatćusestobomkosdjevojkomunaručjupostaklenojlivadineba.Iprenijetćuzemljuunjihajutvomeknama,naoblakebijele.

UPupačićevojpoezijisimbolikastabla je iznimna.Naime,vrbakaostablo,uovojpjesmijeneizostavnisimbolslobode.Aslobodajeonoštoumnogomeodređuječo-vjeka.Napočetkupjesnikrabibudućuradnjuizraženuglagolomvjeritiikaževjerit ću se,

čimepovezujezajedništvosbiljkomdajućinamvremenskuoznakuteradnje.Vjerit ću


se s tobom / u proljeće,ostavljaslikutolikeprisnostiipjesnikoveintimnesklonostipri-rodiukojojjeljubavpremaprirodiasocijativnopovezanasljubavljupremačovjeku.Tosepotkrjepljuječinjenicomkako jevjeridba stvarnomogućasamo između ljudi,točnijeizmeđumuškarcaižene,aovdjejepjesnikvrbupoistovjetiosaženom.Takoćedeskriptivnoizložitisvojeporedbeiuzvišenonapisatirabećivezuglagolaubudućemvremenuiporedbeko s djevojkom.Pojamdjevojka izravnojepovezansimenicomnaručje, aznamokakojetoposebnaintimnost,jerjenaručjeizraznježnosti,aliizaštite,aupravojetosadržanouasocijacijamanamladu vrbu.Hiperbolakaostilskosredstvojavljaseuizrazuprenijeti ću zemlju. TimejePupačićdočaraosnaguljubavipremavrbikojaseuovojpjesmimožepoistovjetitisljubavljupremaženi.Autakvojljubavisvejemoguće,paiprenošenjezemlje.Pomnogima,najljepšehrvatskeljubavnepjesmesuonepjesmeukojimasesje-

dinjujuljubavpremačovjekusljubavljupremaprirodi.TakvesuPupačićevepjesme.UtuskupinuideipjesmaLjubavA.B.Šimića,pjesmaTi koja imaš nevinije rukeVesneParun,BarbaraIvanaSlamniga,KostanjfranaGalovićaidr.PjesmaCetina (naslovljenapoistoimenojrijeci)predstavljaiznimnovrijedanpjesnič-

kiostvarajuPupačićevuopusu.

CETINA(Zapisanonakamenu)

Nijetonikakvočudo,ali,pogledajteje:potopljenoseloiljepšeklisureodbilokojeggrada.Brzajeimirnaje.Pogledajteje,kadsesutonokupa:triovcenaotokuijednomagare.Isvejepotopljeno.Samojedanjablangledasvojstasuvodi…NijetozatoštoCetinuvolim;ali,ovakvoggradjanisamvidio.Božemoj,-Cetina!

Ljepotazavičajnerijekeizraženajevećupočetkupjesmetakođerzavičajnimuzvi-kom,aliuzvikomkojisemožečutikadajeupućenživombiću,ženskojosobiposebnog


izgleda:Pogledajte je!Prebirućiposvomeživotnom iskustvunaćićemokakosmo isamiusličnimprigodamačestoznaliizgovoritiisturečenicu.Međutim,onopočemunasprivlačipjesničkiizraznalaziseutomeštojerečenicaupućenaprirodikojomsmookruženi,anečovjeku.Atarijeka,rijekaCetinaujednojebrzaimirna,bogataisnažnapanaspomalopod-

sjećanaSlamnigovuBarbaru.Samaprirodanampokazuje(apjesniktoizvrsnoprimje-ćuje)neobičankontrastkojisesastojiutomeštobrzinomrijekanenarušavaprirodnisklad,negoostavljaidaljesmirenost,jednostavnost.ZatoćeNikolaMiličevićprimijetiti:“Tielementi(vjetar,kiša,voda,sunce)utombujanjuživotasudjelujukaoplodotvorneidobrohotnesile,anikadkaorušilačkasnaga.Zatovaljdavatrunigdjeinespominje,jeronausebikrijenajvišerušilačkeopasnosti.“(Milićević,1981.:170.)Pjesnikpersonifikacijuslikovitopovezujesimperativnimusklikom,ponavljajućiza-

nosno-pogledajte jeinadodajekad se suton okupa. UtompersonifikacijskomstilskomizražajuizrečenajesvaljepotaCetineunostalgičnojljepotizalaskasunca,jerjesutonutijesnojvezispojmomzapada.Sutonjeovdjeprostorno-vremenskaslika-zaustav-ljeni trenutak.Kretanjepremazapadu jekretanjepremabudućnosti,gdjesepotkrajnoćijavljanadaunovasvitanja.AupravojeCetinatadanajljepša,najprirodnija.Jablanjeponovnopredmetpersonifikacije, tećepjesniknapisati:gleda svoj stas,

praveći opkoračenje nadodavšiu vodi, stavljajući tri točkice na kraju kaografostile-matskuoznaku.Aupravonam tonajavljujepredah, trenutakkadatrebamozastati idoživjetiljepotu.Pjesniknamsenaivno,djetinjastopravda:nije to zato što / Cetinu volim.Dakako,

mimutonevjerujemo.(IstokaoštonevjerujemoniA.G.Matošu,autoruUtjehe kosekadkaže:Nisam plako. Nisam.)Jertonassamopodsjećananaivnodječjepravdanjeuprigodikadanasdijeteželeuvjeritiuneštoštosvividedanijetako.Ipriznanjezatonalazimonakrajuuzanosnomuzviku:Bože moj - Cetina.Aijedanidrugistihpripadajurazgovornomstilupjesnikovaužeg iširegzavičaja. Imperativnizaziv jest jednaduljastanka,štojeipotvrđenointerpunkcijom(zarezomispojnicom),jednodivljenjekojetrajeitrajatće.KaodajeovimusklikomprogovoriocijeliPupačić,dočaravšiipribliživšinamsvojduh,samogsebe,duhsvojepoezije.čininamsekakojeovoključnomjestoautorovog stvaralaštvaopćenito.Nakonusklika i imperativnog zaziva samokratko -Cetina.čininamsedavišeništanijepotrebno,jerdovoljnojesamonapisatiCetina,padanamistogčasaoživepjesnikoveriječi,progovorinjegovaiskonskaljubavpremazavičaju,premaprirodiičovjeku.Simbolikuprirodneljepoteiljubaviprematakvojprirodi,sjedinjenesljubavljuprema

čovjeku,donosinamisljedećapjesma:

MORE

igledammoregdjesekmenipenjeislušammoredobrojutroveliionoslušamenejamušapćemdobrojutromorekažemtihopaopettišeponovimmupozdrav


amoreslušapasesmijepašutipasesmijepasepenjeigledammoregledammorezlatoigledammoregdjesekmenipenjeidobrojutrokažemmorezlatoidobrojutromoremorekažeizagrlimemoreokovrataimoreijaijasmoremzlatomsjedimoskupanažaluvrhbrijegaismijemosesmijemosemoru

Vezničko iponavljaseupjesmivišeputa, ili točnije:odpetnaeststihova isekaoveznikponavljaudesetstihova.Tojerezultatsvojevrsnerazigranosti,ali i jedneudiv-ljenosti ljepoti idubljiosjećajvezanuzmore,ali iuzsveštopjesnikaokružuje.Takospontanozvučionoikadpjesnikponoviispredglagolai gledam more, i slušam more,tenadodajei ono sluša mene.Kasnijećesedvaputaponovitiiskazi gledam more kaoneprestanapjesnikovatežnjadasediviuvijekiznovamoru,daganeprestanopromatra,štodjelujekaoporuka:prirodiseuvijekiznovadivimo,čovjekjeusvomsvakodnevnomtraganjuzasmislomživotanemožezaobići,negotrebaunjojtražitismisao.I gledam more gdje se k menipenje-onok meniznačigorenabrdonakojesenadomakrodnekućekaodječakpenjaoigledaotamodoljeitamodaleko-more.Uushićenosti,utojdobrodušnosti,djetinjeneposrednoijednostavnozazvučatćeinajobičnijed o b r o j u t r o,gdjejesvakoslovoposebnoistaknuto,takodajegrafemskanaglašenostujednoiznačenjska.Tojeveomavažno-bitiblizaksmorem,ućiumore,rećimorudobrojutro.Pjesnik jesmorem“na ti”.Takoćeu jednomtrenutkuuporabiti glagolšapćem,paprilognačinatihouzprezentskioblikglagolaiskazanoguprvojosobijedninekažem,anakontogakoristisekomparativnioblikprilogatiše.TimtihimobraćanjemoslikanjeiPupačićevosjećajzaljepotu,osjećajzamorekaoosobinuneprolazneljepoteidubokeintimnepovezanosti,pamusestogaiobraćatiho,jednostavnoizrazlogadanenarušiprirodniskladukojemsvetakosavršenopristaje,takosavršenoživi idišejednouzdrugo.Personificirajućimoreusintagmimore sluša,koristećipovratniglagolsmije se,pje-

snikćenadodatipa šuti pa se smije,gdjejeiskazansavršenskladizmeđučovjekaipri-rode,sposobnostdaonijednodrugosaslušaju(štose,također,možeshvatitikaovidtolerancijemeđuljudima,budućidasemorupridajuljudskeosobine).Onopozdravnodobrojutroponovitćeseupjesmičakčetiriputanajedinstvennačin,jerobičnoseponavljanjeizbjegavaalijednanajobičnija,najsvakidašnjijariječopetujesečakčetiriputa.Asvetoiskazanojeutekstukojisedoimakaojednarečenica.OvaPupačićevapjesmajebezinterpunkcije,tesezamjećujekakojetekstispisansamomalimslovima.Većtedvijeosobinečineovupjesmustilskiiznimnom;onajedrugačijaodsvihostalihpjesamainaformalnojrazini.Nijelipjesnikostaviočitateljimadasaminatemeljusvo-gaživotnogiskustvabududrugikrajovepjesme!?Uzdobrojutrokaografonostilemjavljaseimorezlato.Zlato mojese često javljakaosinonimza ljubav.Uhrvatskom jezikunerijetkose

javljasintagma zlato moje. Takoće imajkadjetetu reći zlato moje.” Međutim,valja


samoizdvojitidvosmislenamjestaneodređenosti,paihpozornopročitati,popotrebiivišeputa,svedokneuočimodasvakiputriječmore uMoruneznačiisto.”(Pavletić,1995.:125.).Izaista,pjesnikćenajednommjestuuporabomimenicemoreistaknutii zagrli me

more oko vrata,adrugiputimenicumorekoristiusintagmi i gledam more gdje se k meni penje.Iuistinu,kaodaseradiodvamora.Uočavamodajejednozbiljskomorekojesvojimvalovimazapljuskuje i udarauobalu,adrugomore jemetaforakojomsubjekt tepadjevojci, nazivajući jeuduhuusmene tradicijemore zlato (moje zlato).Potvrdudaseradiomorukaoosobi(djevojci)imamoiusintagmizagrli me more oko vrata, a znamokako jeglagolomzagrlitiočitovanaupravo tadojmljivost i intimnostizmeđudvijeosobe(muškarcaižene).Glagolsjeditiuporabljenuzprilognačinaskupaotkrivanamjošjedanprilog,prilogmjesta,paćePupačićrećisjedimo skupa na žalu vrh brijega.Žaljemetonimijskiizrazzaobalumorasačinjenuodmnoštvasitnogka-menja,iupravotojenajčešćeintimnomjestodvojezaljubljenih.Zapravo,žalnajčešćeimatakvusimboliku.Da se u pjesmiMoremiješa ljubav premaprirodi s ljubavlju premadragoj osobi

najlakšećemouočitiakoriječmorezamijenimosvlastitimimenom.Nekatobudenaj-češćeženskoimeuovomdijeluHrvatske-Mara.PogledajmokakobiutomslučajuizgledalapjesmaMore:

M A R A

igledamMarugdjesekmenipenjeislušamMaradobrojutroveliionaslušamenejajojšapćemdobrojutroMarekažemtihopaopettišeponovimjojpozdravaMaraslušapasesmijepašutipasesmijepasepenjeigledammoregledamMaruzlatoigledamMarugdjesekmenipenjeidobrojutrokažemMarezlatoidobrojutromoreMarakažeizagrlimeMaraokovrataimoreijaijasMaromzlatomsjedimoskupanažaluvrhbrijegaismijemosesmijemosemoru.

Posljednjistihpjesmekojegčiniponovljeniglagol i smijemo se smijemo se moru doimasekaoporuka.Ljubavkojunajavljujeglagolumnožinismijemosečinineraski-divusponuizmeđumuškarcaižene,aliinjihovuzaljubljenostuprirodu,umore,koje-museonineprestanodive.Otudirazlogponavljanjauposljednjemstihu.PotvrduzaizloženipristupovojpjesmiiovakvulingvostilističkuraščlambunalazimouriječimaN.Miličevića:“Utojčudnojigririječi,slikapozdrava,zagrljajaismijehasvejestopljenou


jedanunutrašnjivalljepote,upotpunuzaokruženostukojojzajednoploveisjedinjujuseičovjekipriroda.”(Miličević,1981:174.)Tobibilazaključnaporuka,bezobziradalisintagmamore zlatoasociranadjevojkuilinamajkukojatepasvomedjetetu,kaoštojevećrečeno.Onoštojeneizostavnidioporukejestsjedinjenostljubavipremačovjekuiprirodi.čininamsedajecijelapjesnikovaljubavnalaziusljedećojpjesmi:

ZALJUBLJEN U LJUBAV

Voliosamjekaotravuikaojasenje,kotrstikuikanarinca,kouspavankuimajčinobuđenje.Zaljubiosamseunju,umaludjevojku,unjezineprstenemoćneustrukkosteljemojezelene.

Voliosamje,vodudivljegjezera,dijeteupovoju,vitkuibrzujegulju.Nju,učijimsekosamamigoljilamagla,nju,čijijevratskladnisnopžita,čijijehodšetnjapaprati.

Nazivaosamjevidromilasicom,rijekomipašnjakom,srnomijanjetom.Jersesvlačilakaozora,jersepodavalakaosvijećaiotimalakaoživica.

Voliosamjekaoženu,


kodijete,kobrata,voliosamjekaomirikaopovratak;nju,vodudivljegjezera,dijeteupovoju,vitkuibrzujegulju.

Uprvomstihu(Volio sam je)ubližemobjektusadržanajevoljenaosoba,neimeno-vana,emotivnopohranjenadubokousrcukaoneštoštopjesnikželisačuvatizasebe.Nizomporedbiustihovimaprvestrofe(kao travu, kao jasenje,azatimrazgovornoko trstiku i kanarinca, ko uspavanku i majčino buđenje)gotovojeizjednačenaljubavpremaprirodi s ljubavljupremačovjeku.Trava, jasenje, trstika, kanarinac predočavajunamiskazanu ljubavpremabiljnomiživotinjskomsvijetuuprirodi,azatim jenadodano:uspavanka, majčino buđenje.Znamokolikosimbolikeusebikrijeriječuspavanka,kojajeutijesnojsvezismajčinimbuđenjem.Poredbaukojojprepoznajemotopliglasmaj-keasocijacijajeinatajnajnježniji,najtopliji glaskadamajkauspavljujesvojedijete,a istoznačnica jeza ljubav,požrtvovnost,suosjećanje.Ponavljanjemsamoglasnikaupojačanjedojamzaljubljenosti,dočaranablizinapjesnikovežene.Uepitetimamalu(uzimenicudjevojku),tenemoćne(odnosisenaimenicuprste)stvarasepredodžbaokrhkom,nježnomilijepomženskombiću.Onovolio sam je,perfektivniglagolskioblikkaouvodnistihzatristrofe,simboljesnažnezaljubljenosti,snažnihasocijacijakojejeuljudskomsrcuprobudilaslikaosobekojuvoli.Nabrajajućinaprvipogledkontrastivneizrazezavoljenuženu,pjesnikćenapisati

vodu divljeg jezera,gdjejeepitetdivljegpovezansnarednomsintagmomdijete u po-voju,tekrajnjomsintagmomunabrajanjusepitetomvitku i brzu jegulju,otkrivasnažneemocijeupjesnikovombiću; kontrasti koje ljubavpobuđuje suuočljivi i dovoljno jesamoistaknutiusporedbumaloginejakogdjetetasvitkomibrzomjeguljom.Ovona-brajanjedovelojeidoubrzanogritma,štojeutjecalonaintenzitetljubavipremaosobikojuvoli.Sklonmetaforičkomizričajupjesnikćezavrat reći skladan snop žita,gdjeseveličatjelesnaljepota.Zahodćepjesnikrećišetnja paprati,gdjejepotkoznakojiputsjedinjenaljubavpremačovjekuiprirodi.Jošjedangradacijskinizunabrajanjuuusporedbisvidromilasicom,zatimrijekomipašnjakom,tenakrajuusporedbaukojojsekrijesimbolikabrzineijednostavnosti,bezazlenostiičistoćeuimenicamasrnom i jagnjetom.Prijetoga,uprethodnomstihu,spomenutalasicasimbolizirabrzinuidovit-ljivost.Pjesnikćevoljenuosobunazvatirijekom,štonajcjelovitijesimboliziraživot.Poredbe čine središnji dio pjesme koju je upravonemoguće zamisliti bezdanih

poredbi.Poredbasvlačila se kao zora donosisimbolikuzorekaosvjetlosti,obećanogispunjenja,nade,životaisvihobećanja.Iuporedbipodavala se kao svijećanalazimosimbolživotakakvognampjesnikslika.Poredbaotimala se kao živicaoslikavanaravženekojasjedinjujesmirenostiplahovitost.Uposljednjojstrofipjesmeporedbesuupečatljive,aunjimajesadržanaporuka

cijelepjesme.Pjesnikkaže:volio sam je kao ženu, kao dijete, ko brata, kao mir i kao povratak.Navedenimporedbamaizrečenajejednasveobuhvatnaljubav.Jer,znamo


dasenarazličitnačinvoležena,dijete,brat,mir,povratak…No,sveljubavisuupjesni-kupronašleistouporište,tesejavljajukaoodgovornapitanještojetosveobuhvatnaljubav.ZavršnistihoviposljednjestrofezornopokazujukakojePupačićevaljubavujedno

ljubavpremačovjekuipremaprirodi.Rezultattakveljubavisuradosniživotnitrenuci.Nakrajupjesnikkaže:volio sam je kao mir i kao povratak,štoznačigašenjenemiraistrastitenamotkrivapjesnikovudušuustanjublaženstvakojesesastojiupovratkuizvoruživota.Riječpovratak povezanasglagolomuprošlomvremenuvolio sam jeoslikavaneutaživupjesnikovuljubav.Pritomeseriječipovratakimirjavlajukaoisto-značnice:miranebibilobezpovratkanitipovratkamožebitibezmira.IščitavajućiPupačićevpjesničkiostvaraj,stječesedojamkakojesvakapjesmanikla

neposrednoizsnagedoživljaja.Tanjegovasnagaunutrašnjegživotajačajeodsamesklonostikaoblikovanjuforme.PrvijeopjesništvuovogautoraprogovorioNikolaMili-čevićuVjesniku1955.naglasivši:“Javiosenaivnočistimilaganimstihovimaukojimasu ljudi odmahprimijetili svježi dahprirodnog i elementarnog talenta.” (Preuzeto iz:MijovićKočan,1998.:5.)Uprvimpjesmamaosjećasepovezanostspejsažomdjetinj-stva,nezaustavljivousmjerenopremavelikomsvijetu,svijetuodraslih.Svojomritmično-šću,jezičnomtoplinomiemotivnomobojenošćuslika,pjesniksenalazinapragumla-dosti.Jeziknjegovepoezijejavljaseuneobičnoelementarnimtonovima,štomudajekarakternostprepoznatljivogpjesnika,različitogoddrugih.Nekikritičarićeupjesništvuovogautoraprimijetitipreviranjeitraženjevlastitogizraza,krozjošnesavladiveproble-meforme.Zamjećujesenedovoljnoizbalansiranodnosizmeđumotivaiforme.čitajućipjesmedolazisedozaključka,kakosunajuspješnijerealizacijesazavičajnimmotivima,okojimajepjesnikpisaonaivnimirazdraganimjezikomtežećizajednostavnim,dječjinaivnimizrazom.Paiukasnijimzbirkamauočavasemalen,netakoširoksvijetmotiva.ZlatkoTomičiććenapisati:“Poezijaovogmelankoličnog“Mladića”uglavnomjeizvorkojizračijednostavnost,kojipriprostoživi,kaoisviizvorikojisunaravni,kojinisusinte-tičkidovedeniusvijet,većnagonski.”,tezavršava,“čistoćanjegovelirikeimasvojko-rijenunjegovojreflektivnosti(nerefleksivnosti),njegovirefleksi(nerefleksije)sukratki,izraženiizsnažnihistrelovitihamplituda.”(Preuzetoiz:MijovićKočan,1998.:8.)Upjesničkomjezikuuočavajusepjesmeuformistrofeipjesmeslobodnogstiha.

IzraznapatetikajeunekimpjesmamagrađenaizražajnimsredstvimalirikeStarogza-vjeta, zamjećujuseponavljanja,nabrajanja, specifičnesintakse, karakterističnazazi-vanjairetoričkapitanja,žalosnivokativi.kakosuzaizražavanjedubokihpatnjiriječinedovoljne,potvrditćeipjesničkiizrazkojiseodnosinagubitakpjesnikovebraće,kojiseizjednačujesgubitkomdjetinjstva.“Znapromatratipejzaž,avoligapatrijarhalno”istaknutćeDaliborBrozović(Preuzetoiz:MijovićKočan,1998.:14.).U nekim pjesmama do izražaja dolazi ritam, dok u drugima nalazimo specifične

personifikacije(primjerice,pjesnik“personificira”more).VećinakritičarasložitćeseutvrdnjikakosuPupačićevepjesmeosvojilečitateljeprijesvegajednostavnošćuizraza,metaforikomvezanomuznjegovkraj,južnopodručje,područjekojenijeuzsamomore,negovišeuzrijeku(Cetinu).UnovijimPupačićevimpjesmamauočavajuseindividualnepjesničkevizijeusnaž-

nojmetaforici,zamjećujeserečeničniizrazugrču.Dominirajuustajaliibolećivimotivi:noć,soba,tišina,bolest,anerijetkoimnogotežaznačenjaprepoznatljivaizleksema:


krv,rane,umiranje,smrt,grobovi.Uočavasereligioznatematika,štoseosjećaikasnije,apričitanjunailazimoinaarhaizmeizhrvatskogjezikakojiseprepoznajupojačemsenzibilitetu u odnosu na govorni jezik. Susrećemo i pjesnikova lutanja u simbolici,formi i filozofičnosti.Neki sučakprepoznavaliu tomesličnostPupačićevihpoetskihostvarajaspjesmamaA.B.Šimića.UposljednjimPupačićevimpjesmamadoizražajadolazilirskipesimizam,iakonig-

djenepadapodutjecajizražavanjasklonogironijiilisarkazmu.Najvećidiopjesamajeuslobodnomstihu,bezrimeiuglavnomastrofičnoorganiziran,premdasezamjećujuipjesmepravilnijegtipaorganizacije,srimomistrofnimgrupiranjem.Takvihpjesamajemanje,uglavnomsugrupiraneukatrene(abab)ilitercete(abb).Tepjesmesuidrugači-jegsemantičkogobilježjairedakimarasponodtrinaestercadošesnaesterca.NetrebazanemaritiutjecajnarodnepoezijenaPupačićevopjesništvo,aposebicebugarštica.Daustihovimamožebitiiznimnovrijednesimbolike,tekakosepozornostnepokla-

njasamoformalnojstilizaciji,većismislusamihriječi,potvrditćeposebicepjesmeizposljednjeposmrtnezbirke“Mojkrižsvejednogori”.Izuočenogsemožezaključitikakoje“…izražajnostosjetnaprisutnostoznačenog(signife)uoznačitelju(signifiant),kadaznak(signe)pobuđujeunamaosjećanjeanalognoosjećanjunakakvonaspotičedatiobjekt.”(deSaussure,Lepoetique,1963.:72.,preuzetoizPranjić,1991.:10.).NedjeljkoMihanoviććeistaknuti:“Pupačićevstil jegrčevit,nemiran,ponekaddra-

stičanisilovit,utrzajimaistrastvenojnemirnoći,aliutomstilskomtitranjuočitovalisuseunutarnjinemiri,trzajisrca,pobunemisli,živeerupcijeduhakojisepropinjaopremasadašnjemplamenusvemira.”(preuzetoiz:MijovićKočan,1998.:39.)Mnogiseslažuutvrdnji,kakosepjesnikukasnijimpjesničkimostvarajimapokušao

izrazitidrugačijeodbitneneposrednostigovora,“urbanizirajućiiintelektualizirajućisvojizraz”,čimećezakoračitiupodručje“egzistencijalnogpjesništva”.JezikistilJ.Pupa-čićaostvarujeseunjegovimpjesmamagradećivlastitistvaralačkiput-nenametljivouvišestilovaopravdavajućitodubokohumanimrazlozima.OdnajranijihpjesamaJosipaPupačićavidljivajesuživljenostsprirodom,sljudima,

aukasnijimpjesmamascijelimsvojimnarodom;svemuseistinskiradovao,davaoupotpunosti.Prepoznatljivajeprofinjenaduhovnost,kojajeiglavnaodlikaPupačićevastvaralaštvaopćenito.Kaosimbolteduhovnosti,autorizdvajakriž(Moj križ svejedno gori),kojijeprijesvegaosobni,alijenanjemuiimenjegovasvijeta,imeljudizakojeseživiiizgara.Otudaionajednostavnostizraza,aliiistovremenadubinaprogovoraodjetinjstvu,zavičaju,moru-uopćespomenojednojnepresušnoj ljepotikaoživomvrelu,kojemusepjesnikneprestanovraća,uvijekiznovatražećismisao.usvomezanosuPupačićjeuvijekostaomladić,alivišeodtogaonjeistinskičovje-

koljubac,zabrinut iodgovoranzahrvatskusudbinu,sudbinuzemlje i ljudi.Naivnost,ponavljanja,nabrajanja,specifičnasintaksa,prepoznatljivazazivanjairetoričkapitanja,uočljivivokativi-izdvajajusekaobitnazajedničkajezičnaistilskaobilježjaraščlanjenihpjesama.Koristećisemalimbrojemriječi,pjesniknegubi toplinukazivanja.Usuprottome,pjesnikseovdjeponiopoonojnarodnojizreci:volimmanje,abolje.čitanjePupačićevepoezijeuvijekjesnažanpoticajsvakomčovjekudapronađesvo-

jemjestopodsuncem.Pupačićjenaprimjerusvojepoezije,vlastitimjezikomistilom,uspiouidiliitragiciživotnesudbinepronaćisvojuzvijezdu.


Literatura:

VladimirAnić,Rječnik hrvatskog jezika,Noviliber,Zagreb,1994.JeanChevalier,Rječnik simbola,NakladnizavodMH,Zagreb,1983.Institut zahrvatski jezik, književnost i povijest iPedagoški fakultet,Mostar,Sto godina A. B. Šimića,Mostar,1998.DubravkoJelčić,Povijest hrvatske književnosti,NakladaPavičić,Zagreb,1997.StijepoMijovićKočan,Josip Pupačić u književnosti i novinarstvu,Školskenovine,Zagreb,1998.NikolaMiličević,Riječ u vremenu,IzdavačkoknjiževnaradnaorganizacijaMladost,Zagreb,1981.VlatkoPavletić,Kako razumjeti poeziju,ŠK,Zagreb,1995.VlatkoPavletić,Panorama hrvatske književnosti XX. stoljeća,Stvarnost,Zagreb,1965.KrunoslavPranjić,Jezikom i stilom kroza književnost,Školskaknjiga,Zagreb,1991.JosipPupačić,Zvijezda da mi je biti,Hum,Mostar,2000.StjepkoTežak,Teorija i praksa nastave hrvatskog jezika,Školskaknjiga,Zagreb,1998.VladimirVidrić,Božanstveni plakat,Mozaikknjiga,Zagreb,1996.


TeaRogićMusa

formacijskotumačenjepoljskepjesničkeavangarde–putokazizanovačitanjaUpolonističkojknjiževnopovijesnoj literaturinepostojipreciznaperiodizacijaprve

poloviceXX.st.,arazdobljemeđuraćanadajesekaoosobitapoteškoća,iakojenužnodefiniratiobilježjarazdobljaipravacakakobiseolakšaouvidupojedinačneopuseidjela.Nespretnajeokolnostštojerazdobljemeđuraćavremenskiomeđenodruštve-nim,aneknjiževnimdogađajima,pasmoprisiljenigovoritioknjiževnostimeđuraćaodkrajaI.svjetskogrataiostvarenjadržavneneovisnostiPoljskedonacističkoganapadanaPoljsku1. IX.1939.,dakledopočetka II.svjetskog rata.Tesugraniceknjiževnojperiodizacijinametnuteinepodudarajusepotpunosonodobnimpromjenamauknji-ževnojprodukciji.Nemasumnjedajepovratakneovisnostiradikalnopromijeniouloguknjiževnostiudruštvenomeživotu,paječinisesnažnijeutjecaonaknjiževnetrendoveoddogađajanasamojknjiževnojsceni.Poljskaseknjiževnost11.XI.1918.napokonoslobodilasvojenacionalnobudničarskemisijeipridružilaeuropskimknjiževnimtoko-vima.Pjesništvojepreuzeloprimatuknjiževnomeživotu.Dvadesetegodineostavilesuuknjiževnonaslijeđegolemupjesničkugrađukojuje

pratilaplodnaknjiževnokritičkaprodukcija.1Udvadesetimasesuprotstavljajumnogo-brojneknjiževneskupinerazličitihknjiževnihprogramaivizijarazvojapoljskeknjižev-nosti,štootežavamogućnostnjihovaujedinjenjapodistiperiodizacijskinazivnik,po-gotovoakosetražesrodnostimeđunjimanaosnovikritičkihtekstovasamihsudionika.Pjesnici1920-ihgodinaujedinjenisubilijedinousvojemotporupremapjesništvukojeimjeizravnoprethodilo,daklepremalirskomizrazuMladePoljske.Debitantipočetkom1920-ihmahomsuodređivalivlastitupoetikuusuprotnostispoetikomMladePoljske.2

1 Razumije se, izdanašnje književnoteorijskeperspektive, književnakritika kojaneposrednopratiknjiževnuproizvodnjunijeosobitoupotrebljiva;poputsamihknjiževnihdjela,iknjiževnokritičketekstovetrebatumačitikrozknjiževnopovijesnuvizuru,sasviješćuonjihovojumreženostiukonkretandruštveniiknjiževnoperiodizacijskitrenutak.2 NeuobičajenozaostatakEurope,upolonističkojjeknjiževnojpovijestiuvriježenodaseknjiževnost


Dvadesetesunajizrazitijeobilježenesukobom(kojijebionavrhuncuoko1925.,kadsuvećbiliartikuliranipjesničkiprogrami)dvajudominantnihpjesničkihorijentacija,skupi-nepjesnikaokočasopisaSkamanderiKrakovskeavangarde,pričemuskamandriti(tzv.tradycjonaliści)nisu izbjegavalioslanjanjenapjesničkutradiciju,doksuavangardistizastupaliradikalanprekidspjesničkimnaslijeđem.3Dinamiciknjiževnogaživotadva-desetihsugodinapridonijeliinekipjesniciizrazdobljaMladePoljske,kojisunastavilipisatiumladopoljskomduhu(većinajemladopoljskihknjiževnihakteradvadesetihjošbilaaktivna,anekiautoritzv.prvegeneracijeMladePoljske,primjericeJanKasprowi-cziKazimierzPrzerwa-Tetmajer,uživalisustatusknjiževnihklasika,premdasenjihovknjiževni rad izdvadesetihgodinanedamjeritisdjelimanastalimaprije I.svjetskograta).Pjesnicitzv.drugegeneracije,iakoproglašavani„starima“(„stary poeci“),nasta-vilisuknjiževnudjelatnosttijekommeđuraća,štoinečudi,budućidaihvećinazapravonijebila„stara“(LeopoldStaff,BolesławLeśmian).4Reakcijajezapočelasvojknjiževniistupsloganom„Przeciw manierze“ /„Protiv manira“/, kojijeisticaoodlučanodmakodpjesničkihmaniraikonvencijakojisuobvezivalipjesnikeprethodnograzdoblja(toseponajvišeodnosilona impresionizaminjegovkarakterističanvokabularukojemusudominiralitzv.poetizmi,danasprepoznatljivikaotipičnipjesničkiklišeji).Odbačenojebilo iekspresivnorazumijevanjepoezijepokojemuonaslužiprenošenjupjesnikovihosjećaja(urazdobljuMladePoljskepoezija,shvaćenakao„mowa uczuć“ /„govor osje-ćaja“/,bilajeekstremanprimjernaglašavanjaekspresivnefunkcijepoetskogajezika).Odjednompjesmanijesmjelabitisoliloquium,pjesnikovmonolog.Odpoezijeseza-htijevao„izlazaknaulicu“ („wyjście poezji na ulicę“), obogaćenjepjesničkogavoka-bularakolokvijalizmimasvakodnevnogagovora(„szamocę się bulwarami“)5iskidanjemaskeuzvišenostislirskogasubjekta,koji jeuesteticističkojpoezijiMladePoljskeupravilubiouduševnimstanjimakojapogađajusamo„izabranepojedince“.6Povrataksvakodnevici(„zwrot do codzienności“)biojeizravnareakcijananjezinopotiskivanjeiomalovažavanjeumladopoljskojtradiciji.formuliranjepoetikepočetkomdvadesetihbilojeuvelikeovisnoostajalištupremaMladojPoljskoj,ateksepolovicomdesetljećaartikuliraorazmjernohomogenpoetičkisvjetonazorkojijeimaouporišteuvlastitomedruštvenomtrenutku,aneuprethodnomerazdoblju(pjesnicikojisudebitiralipotkrajdvadesetihipočetkomtridesetihjedvadasuseuopćereferiralinaprijeratnupoeziju,ajošsurjeđepremanjojiskazivaliantagonizam,tipičanzapočetakdvadesetih).Suprot-nopojedinačnimnastojanjima,rezizmeđupoezijeMladePoljskeipoezijeavangardenijebio,nijenimogaobiti,oštar.Uvećinejepjesnikakojisustvaralioko1920.primjetnostanovitopoetičkokolebanjeizmeđukonvencijeiinvencije(ponajvišeuekspresionista,

MladePoljskenaziva„modernističkom“,pabisepoljskimodernizamdoneklepodudaraosmodernomusrednjoeuropskimknjiževnostima.3 Danassečinidarazlikemeđunjimanisubiletakooštrekaoštosuonisamiposvjedočili,pakaoštojeinačeslučajueuropskimavangardama,samisusudionicidonekleodgovornizanastanakinterpreta-cijskihstereotipaonjihovuknjiževnomstvaralaštvu.4 Nekisumeđunjimanepravednobilimarginalizirani,pogotovoLeśmian,itekimjenovijaknjiževnakritikadodijelilazasluženupozicijuuknjiževnojpovijesti.5 Glagolszamotać się / hrvati se, koprcati semetaforajeizsvakodnevnogagovorauliceuznačenjutumaranja,lutanja,dezorijentiranogapotucanja,štojePrzybośiskoristioupjesmiCztery strony(1938).6 Premdasuknjiževniklasiciuglavnombilinedodirljivi,avangardističkaoštricanijeihuvijekpošteđi-vala;utomjesmisluindikativanpamfletJulianaPrzybośaChamuły poezji, protivJ.Kasprowicza.


alinijemimoišloniskamandriteifuturiste).Mladopoljskapoezijanijebilapoetičkimo-nolitna;novijasučitanjapokazaladajenajavljivalatendencijeprihvaćenetekuzrelojavangardi(osobitomiješanjevisokogastilaikolokvijalnogagovora,prepoznatljivimo-tiviizsvakodnevice,napuštanjeustaljenesimbolikeimitologijekojesusedodržavneneovisnostimahomoslanjalenakorpussvenacionalnihmotivauslužbi jačanjanaci-onalnesvijesti).Nesumnjivosepoezijanakon1918.oslobodilasvojeslužbeza„naci-onalnustvar“,apjesniksvojeulogeučiteljaneprosvijećenanaroda(iakosuimlado-poljskipjesnicineradoprihvaćalitradicijushvaćanjapjesnikakaonarodnogaproroka(tzv.wieszcz),iznimnojakuidesetljećimasveprisutnuupoljskojkulturnojsvijesti).NopoljskejeavangardistezateklaistateškoćakaoipjesnikeširomEurope-onakokakosuselakooslobodiliprijeratnoganacionalizma,takosuseteškooslobađalisimboliz-makaokrovnogapoetičkogasvjetonazora;simbolizamjeponajvišeutjecaoupravonanajglasnijeantitradicionalisteKrakovskeavangarde.Oko1918.skamandritisubilinajcjenjenijaknjiževnastruja(skupnusučinilipjesnici

JulianTuwim,AntoniSłonimski,KazimierzWierzyński,JanLechońiJarosławIwaszki-ewicz;prviječasopisukojemusuobjavljivalibioPro Arte, 1919.,apotomsuosnovalimjesečnikSkamander (1920-28) tenajtrajniji iponajboljimeđuratniknjiževničasopisWiadomości Literackie(1924-39)kojiimjeosiguraodruštveniutjecajkakavdrugeknji-ževneskupinenisunipribližnoimale.Avangardisti(ekspresionisti,futuristi,tenajvažniji,pjesniciokupljeniokokrakovskogačasopisaZwrotnica)pojavilisuseuknjiževnomeživotukadjevećdjelovalapjesničkaskupinakojajepreuzelaulogunovoganaraštajakojejeunijeloživostnaknjiževnuscenu.Nebiliseistaknuliinametnulijavnosti,biojenužansukobsaskamandritima(usput,oko1920.skamandritisuuprosjekubiliudvadesetimgodinamaživotapanjihoviprotivnicinisumogliračunatinaskoriprestanaknjihovaknjiževnogadjelovanja,avodećipredstavniciavangardneorijentacije–TytusCzyżewski,TadeuszPeiper,StanisławMłodożeniec,AnatolStern,BrunoJasieński,Ju-lianPrzyboś,JózefCzechowicz,JanBrzękowski-bilisuodnjihtekneštomlađi,štopokazujeda izmeđunjihnijebilogeneracijskogasukoba– to jebilaborba„mladih“protiv„mladih“).Sukobinijeimaopolemičkikarakterbudućidaskamandritiunjemunisuaktivnosudjelovali–tajefingiranaborbaimalaznačajasamozaavangardistekojisu, baš u suprotnosti prema skamandritima, nastojali definirati vlastiti književni pro-gram,pritomnjimapripisujući konzervativizam,a sebi originalnost i inovativnost (zaavangardnejeknjiževneskupineinačekarakterističnostrateškopozicioniranjepremaprogramukoji im jeneposrednoprethodio;većina ih jesvjesno izazvanimsukobomušlauknjiževniživot).Niavangardnaskupinanijebilapoetičkiujedinjena–uzLechońa,čijajepoezijapredstavljalatzv.tradicionalističkokrilo,koegzistiralajeismjela,zasićenaneologizmimaikolokvijalizmima,zaonodobagotovoskandaloznetematike,poezijaJ.Tuwima,bliskafuturističkojimaginacijiA.SternaiB.Jasieńskoga.7Kolikosuavangar-distibilirazjedinjeniponajboljesvjedočiprimjerT.Peipera8,idejnogavođeKrakovske

7 Međudeklarativnoavangardnimpjesničkimskupinama,ekspresionistisusenajmanjeuklapaliuavangardističketendencije–podutjecajemS.Przybyszewskoga,njegovalisumladopoljskepjesničkekonvencije,osobitoutematici,poputstrahaodtehničkecivilizacije,odmakaodsvakodneviceikozmič-kihtema,tekatastrofizmaimističnogozračja.8 Udrugojpolovici1950-ihpojačaoseintereszaPeiperovopjesničkoiteorijskostvaralaštvo–uča-sopisuTwórczość ZbigniewBieńkowskiapeliraojenarevitalizacijunjegovepoezijeiesejistike,aapelje


avangarde,kojijenastojaoformuliratiumjetničkikonceptčasopisaZwrotnica, itotakodabudebitnorazličitodfuturističkihtendencija(krakovskaseskupinanastojalapodsvakucijenuosamostalitiuknjiževnomeživotu,pajepremaostalimpjesničkimgrupa-cijamapokazivalanetrpeljivostipolemičnost,čemujemogućeuzrokbiouPeiperovuosobnomneprihvaćanjuavangardnogapluralizmaiuvjerenjudasamonjegovapoezijatepoezijanjegovihsljedbenikaodgovaraaktualnomdruštvenomiknjiževnomtrenut-ku).Iupojedinačnimautorskimopusimarazlikesuznačajneizmeđupjesamanastalihpočetkomdvadesetihodonihnastalihutridesetima(najizrazitijijeprimjerpoetičkogazaokretameđuavangardistimapoezijaJ.Przybośa).Potkrajdvadesetihavangardajeizgubilaznačajkoji jeimalanakonI.svjetskograta;ekspresionizam,formizamifutu-rizamvišenisuimalisvojihsljedbenikauPoljskoj;živjela jeestetikaKrakovskeavan-garde,ali višekaoknjiževnokritička tema(potkrajdvadesetihnastupila jegeneracijatzv. Druge avangarde koja nije bila osobito naklonjena ranim avangardistima) negokaokonkurentnapjesničkaorijentacija.Mladipjesnicispočetkatridesetih(„generacija1910“)vlastitisupjesničkiprogramnastojaliformuliratiusuprotnostipremaprogramuPeiperoveZwrotnice (ipak,golemjeutjecajnekihavangardista,osobitoCzechowiczaiPrzybośa,napjesništvotridesetihgodina).Početakdvadesetihobilježiojekolektivni istupmladihpjesnikakojisusenastojali

svrstatiunekuskupinukojabipotomformuliralavlastitiideološkiiumjetničkiprogram,upravilubitnorazličitodostalihaktualnihumjetničkihprograma;suprotnostisunajče-šćebilesamodeklarativneivišestvarknjiževnemodenegosvrhovitakonfrontiranja;onolikokolikojebilovažnopripadatinekojskupini,jednakojetolikobilovažnoigajitinetrpeljivostikritičnostpremaostalimumjetničkimskupinama.Nonisusviimaliformu-liranprogram–skamandritisuizražavalisusvojevrsnu„programofobiju“,pokušavajućiizbjeći poetička i ideološka svrstavanja. Neke su pak skupine, primjerice Kwadryga(1926-31),otvorenozastupaleeklekticizam,pasuskupinučinilipjesnicivrlorazličitihizričaja(W.Sebyła,K.I.Gałczyński,S.flukowskiidr.).Krakovska jeavangarda, iakoninavrhuncunije imalamnogopripadnikapazato

valjdainijedugotrajala,ipakutodobabilanajhomogenijapjesničkaskupina,spje-sničkimprogramomkojijeobvezivaonjezinesljedbenike,skolektivnompovezanošćupjesnikakojisujojnominalnopripadali,štojeomogućiojasnokoncipiranteorijskinacrtulogepjesnikauknjiževnomeživotu,zamisaooulozipjesništvaudruštvuirazvijenasvijestospecifičnostimapjesničkogajezika,štojeponajvišepridonijelozajedništvunje-zinihčlanova.UnutarkrakovskeskupineisprofiliraoseTadeuszPeiper,kojijepresudnoutjecaonasvojeistomišljenike,višesvojimteorijskimspisimaopjesništvuipjesničko-mejeziku,negosamompjesničkomprodukcijom.Metapjesničkapublicistikautosedobaprviputnametnulakaosamostalanžanrkoji

nijetekdodatakuzpjesničkezbirkeilinjihovkomentar,većutjecajanipoticajanputo-kazipjesnicimaičitateljima.Krozpublicistiku,anekrozpjesničkupraksu,nametnutjebioiimperativnovosti,invencije,originalnostipodsvakucijenu;utomsuzahtjevuosobitoagresivni i isključivibili futuristi (kaouostalomiuostatkuEurope, tamogdjejefuturizamimaoodjeka),bezrezervnonapadajućiknjiževnekonvencijeiukuspubli-

ponovioZbigniewHerbertuznamenitomNeizgovorenom govoru o Tadeuszu Peiperu („NiewygłoszoneprzemówienieoTadeuszuPeiperze“,Tygodnik Powszechny, 1957).


ke.PeiperiPrzyboś,kaoteoreticiKrakovskeavangarde,provodilisusuptilnumetoduborbestradicijom–bezspektakularnihnapadaigrubihpolemika,nastojalisuoptimal-noignoriratisvekolikoknjiževnonaslijeđe,štosuisamiprepoznalikaoknjiževn(ičk)autopijakratkadaha,iakoneobičnočestuiprodornuuavangardnimpokretima(samjePeiperpriznaodajebiopodutjecajemStaffa,WyspiańskogiBrzozowskoga);njihova„novapoezija“,avangardnapar excellence,bila jeunaprijedocijenjenanadmoćnomuodnosunatradicijujerjeizravnokorespondiralasaktualnimdruštvenimtrenutkom,poslijeratnimosjećajemcivilizacijskoganapretkaitehničkimnovotarijama,štonijebioslučajsprethodnimnaraštajima,kojisusezamaraliobnovompotrošenihizastarjelihtema,budućidaimnjihovaepohanijenudilatakvukoličinunovostikakvujeavangar-distimanudilanjihova.Oštrica jedeklarativnobilauperenaprotivsvihustaljenihknji-ževnihkonvencija,aliseponajprijeodnosilanaromantičarskuimladopoljskutradiciju,osobitonanjihovuzvišenstiliretoričkiinstrumentarij,kojisudvadesetihgodina,katkadvrlogrubo,bilipredmetompjesničkeparodije. Iz„novepoezije“prognanesu,nekoćnezaobilazne,metafizičke,ontološke,povijesne i religiozne teme,auvedene,nekoćneatraktivne,temeizsvakodnevice,situacijesgradskihulica,kavanskedogodovštine,pučkezabave,velegradskipejzaž.Takvimjetemamaodgovaraouličnigovor,reklamnisloganiusredpjesničkogateksta,umetnutistihovipopularnihnarodnihpopjevaka,ci-tatiizusmeneknjiževnetradicije,poznatinajširojpublici.Parodičnost, grotesknost, jezičnadosjetka i izvedbena atraktivnost postale su tako

estetskesastavnicepoezijeavangardistadvadesetihgodina.Pjesmajepoprimilastilpu-blicističkogafeljtona;odpjesnikasezahtijevaoduhiritamživogagovora,unevezanustihu,čimesenaglašavalapraktičnanamjeraprevrednovanjaversifikacijskihkonvencija.Nijebilozadanametričkoguzorka,zaštoseposebnozauzimaousvojimesejimaT.Pei-per.Utematicisubilapopularnaiprogramskipoželjnatripodručja–grad,velegradinje-govpejzaž,nova,tehničkacivilizacijainjezinetekovine,tekrajolikkaogeografskakon-stanta;tesusetemevrlobrzokonvencionaliziraleiizgubilenasvježini,budućidasubilevišestrukoeksploatiraneuopusimapjesnikarazličitihorijentacija.Gradjeavangardnogumjetnikafasciniraokaopoprištesvakodnevnihdogađajaukojimasepakprepoznajunesvakidašnje,začudneizadivljujućesudbineiavanture,ukojimaseogledaimpresiv-nadinamikagradskogaživota i njegovihstanovnika; lirski jesubjektaktivansudionikgradske vreve, njezin obožavatelj i glorifikator; kao karakteristični znakovi sadašnjosti(i,vjerovalose,boljebudućnosti)veličanisusimbolitehničkoganapretka–automobil,tramvaj,kino,telefon,zrakoplov,radio.Tehničkasudostignućaukidalaosjećaj lokalnepripadnosti,otvaralapoljskisredinuinjezinkulturnihorizontpovezivalasasvijetom,pajeutomsmjerurazvijenaigeografskatematikakojajeimalazadaćuistaknutiširinuprosto-rainoveperspektivekojabitaširinatrebalaomogućiti(tajjespecifičankozmopolitizamkarakterističanzaavangardnisvjetonazorucjelini,iakoserazgradioiiznutraurušiopodteretomdruštvenihpromjenakojedakakonisudonijelenajavljivanepromjenenabolje).Novesutemepotisnulestare,udomaćeneupoljskojpjesničkojtradiciji,poputseoskogaživota,netaknutaruralnogakrajolika,domoljublja,kultanacionalnogidentitetaipoljskosti–avangardnomepjesničkomizričajutakvepreokupacijekaodavišenisubilepotrebne,bilesumučakisuvišne,opterećujuće;trebaloseosloboditijakeitadajošuvijekdjelatneupoljskojkolektivnojsvijestiromantičarskevizijepjesnikainjegovedjelatnosti,trebalojepoezijupročistitiodafektiranihemocijaiprilagoditinovimdruštvenimuvjetima.


Tridesetesusegodineopozicioniralepremadvadesetima, iakonijebilo formalnihprosvjedaprotivnekogpjesnikailiknjiževneskupine;odbačenjesvjetonazorprethod-nogarazdoblja,fasciniranurbanimmotivimaicivilizacijskimoptimizmom.TridesetihsujošdjelovalinekisljedbeniciSkamandra(T.Hollender)iavangarde(L.Piwowar),prihva-ćajući izazoveestetike tridesetih(nekisuskamandritiobjavilisvojeponajboljezbirkeupravoutodoba,poputTuwimaiWierzyńskoga,štootežavanjihovoperiodizacijskosvrstavanje,aliobogaćujenjihovepojedinačneopuseičiniihinterpretativnoizazovni-jima).Dogodioseibitanzaokretuodnosupremapjesničkomejeziku–inovacijavišenijebilaprogramskiprioritet,jezičnaarhaičnostipoetizmivišenisubilipassé,čaksusmatranikonstruktivnimpovratkompjesničkimizvorimakojesuavangardistinepromi-šljenoodbacili(primjerjevrsnasnalaženjautakvujezičnompreokretupjesničkiizrazJ.Czechowicza,kojijemajstorskieksploatiraokakokolokvijalizmeizsvakidašnjegago-voratakoizaboravljenearhaizmekojejeupotrebljavaouposvenovim,neočekivanimkontekstima,postižućipritomugođajzačudnostikojiisuvremenogčitateljaiznenađujesvojomsvježinomioriginalnošću).Avangardnoodbacivanjetradicijenijeseodržalokaopjesničkiprogram.funkcional-

narehabilitacija iafirmativnoprevrednovanjebilisunužni,osobitopremapjesnicimaMladePoljske,kojimasuavangardistiporicaliumjetničkuvrijednost(indikativnojedajetridesetihnastalagolemaknjiževnokritičkagrađaoS.Wyspiańskom,anjegovajesim-boličkaimaginacijapostalaknjiževniuzora,paipjesnicimameđusobnotakorazličitimakaoštosuWierzyńskiiCzechowicz;urazdobljuprijetećegatotalitarizmaizaoštravanjadruštvenihsukoba,pjesniknijepristajaobitikorifejmase,onjojseosjetiopozvanimisuprotstaviti, i to tamnom,antimimetskom, intelektualističkompoezijomkoja se višenijebavilaljudskomgomilominjezinomsvakodnevicom(ponovnootkrićeC.K.Norwi-dazasigurnojebilozaslužnozaironijski,iautoironijski,zamahterafiniranimisticizampaipesimizam,kojisudvadesetihbiligotovoeliminirani).Dvadesetihjegodinapreokrenutahijerarhijameđupjesničkimtemama;nijebilone-

poetskihtemakojenezaslužujuumjetničkuobradu,pričemujeinauguriranpostulatkoji više nijedna pjesnička struja neće odbaciti - poetičnost nije uvjetovana temom,bitanjenačinnakojijetemaobrađena–akonemapoetskihinepoetskihtema,ondapostojesamouspjelaipromašenapjesničkaobrada.Avangardistisuobnovili intereszadruštvenuzbilju isvakodnevicu,dotadatipičnupainepoželjnuupoeziji.Zarazli-kuodproze, osobito romana, niske, banalne ljudske situacije teško su seprobijaleupjesničkiobzor,uskladusuvjerenjemdasuneprikladnezaumjetničkipristupidačitateljutoboženemoguomogućitiestetskidoživljaj.Nijeriječopovratkutematskomnaturalizmuilireprodukcijikolokvijalnogagovoraupjesničkomediskurzu;pjesnikovjeciljbilootkrivanjepoetskogučinkaugovoruuliceinjegovimidiomima,štosepodu-daralostendencijomdemokratizacijetemaistilova.Lirskisubjektavangardnepjesmenajčešćejesocijaliziranistanovnikvelikogagrada,unovimdruštvenimokolnostima(upjesmiColloquium niedzielne na ulicyJ.Tuwima).Umjestopojedinca,funkcijulirskogasubjektapreuzelajegradskagomila,kakojeproglasioPeiperuprogramskomčlankuučasopisuZwrotnica1922.,osmislivšikrilaticu„3M“–Masa, Miasto,Maszyna.Gradza-pravonijebionovapjesničkapreokupacija9-upoezijujenavelikavrataušaojošsBa-

9 Usp.ParyżJ.Słowackoga.


udelaireompolovicomXIX.st.,auPoljskojgajeinauguriraoC.K.Norwid.Interpretacijagradaobičnojebiladvojaka–ilijeleglosvihzala,mjestoiuzrokotuđenjapojedinca,ilipoprištecivilizacijskoganapretka,tehničkihnovinakojećeosiguratiboljubudućnost,mjestosocijalizacijenekoćotuđenapojedinca,isl.Uekspresionistajegradkaotičan,zastrašujući,uzrokstrepnjeinesigurnosti;uranimpjesmamaskamandritaiavangar-distagradjepakpredmetfascinacijeioduševljenja;primjerjepromjenljivepercepcijeogradupoezijaK.Wierzyńskoga,ukojegajeuranimpjesmamagradidiličan,dinami-čan,pozitivancivilizacijskidoseg(zbirkaWiosna i wino, 1919),zarazlikuodpjesamanastalihkasnihdvadesetih,ukojimajegradizvorstrahaicrnihslutnji10.Ambivalentanodnospremagradunijebiosamorezultatpromijenjenedruštveneperspektiveudu-ljemvremenskomodsječku,kaouWierzyńskoga;dvasusesuprotstavljenapristupajavljalazajednoibilazastupljenaravnopravno,poputvizijaistodobnoizastrašujućegaiidiličnogagradauJ.Tuwima.UtakvujegraduživjelaPeiperovamasa,kojapjesnikunijebilanistrananidaleka,kaoupjesništvuprethodnograzdoblja,kadajenasuprotneprosvijećenupukustajaonadahnutipojedinac.Međutim,temastrojakojujeupoezi-juuveoPeipersvojimprogramomo„triM“doistajebilapravanovostupoljskoj(paiueuropskoj,gdjejetakođerušlasavangardnimpravcima)poeziji.11Peiperjepomirioumjetnostitehniku,uvjeren,vjerojatnopodutjecajemfilma,kako

sujednoudrugomenapokonnašlisavršenapartnera12.Strojjepostaoglavnapreoku-pacijakrakovskihavangardista(skamandritisenjimenisuoduševljavali).NajvrjednijimsudoprinosomostrojuranepjesmeJ.Przybośa13.Utehničkojsecivilizacijinašlanovaljepota,čovjekjeustrojunapokonnašaosaveznika.Takvasuuvjerenjaoblikovalapo-etiku„stiskasasadašnjošću“(„uścisk z teraźniejszością“),naglašavajućineraskidivostpoezijeiaktualnezbilje.Svakodnevnavizuranijeuvijekznačilaiprogramskirealizam;ekspresionistisumiješalisvakidašnjebanalnemotiveskozmičkim, iracionalnimvizi-jama(iakosepoljskiekspresionizamnije formiraoukonzistentnupjesničkuskupinui imao jemarginalandruštveniutjecaj,pionirski jenajaviospajanjedotadnespojivo-ga–kolotečinusvakodnevnogaživotaobičnogačovjekaifantastičneprojekcijeubu-dućnost,štojereprezentativnoobilježjecijeleavangardneformacije).Odpresudnajeznačajazanjezinusuvremenurecepcijuokolnostdaavangardanijeotkrilasvakodnevi-cukaotemu,negootprijepoznatopodručjeknjiževneimaginacijepodvrgnulanovomstilskomkompleksu i svjetonazorukoji jeupozoravaonaestetskepotencijalenekoćneprikladnihmotivakojesupjesnicizaobilazilinenalazećiunjimanadahnuće(kom-binatorika realija iz svakodnevice i fantastike karakteristična je za pjesništvoAdamaWażyka;njegovesupjesme,nekepoputnovinskogizvještaja,genološkiopisanekao

10 Usp.ciklusPieśni fanatyczne (1929).11 PoznatajePeiperovametaforaizpjesmeRano(A, 1924),kojajeiposljednjistihpjesme:miasto się rozśpiewa, jak rozmarzona maszyna (cijelijestihzapravozačudna,aliteracijompotkrijepljena,uspored-ba,ametaforičnosuupotrijebljeniglagol„rozśpiewaćsię“(doduše,uslabojmetafori),alijeinovativnaatribucija„rozmarzona“,konvencionalnoneprimjenljivanaimenicu„maszyna“.12 S.Jaworskijepisao(1980)okarakterističnompeiperovskomparadoksu–poezijamorabitiauto-nomna,alinikadposveneovisnaozbiljijerjeumjetnostsvojevrsnametonimijazbilje,dokjePeiperme-taforipripisivaoantirealističnostpokojojmetaforastvaranovuzbiljukojaječistoumjetnička(Metafora teraźniejszości, u:Tędy. Nowe usta. 1979).13 ZatujetemureprezentativnazbirkaindikativnanaslovaŚruby (Vijci,1925).


„fantastičnareportaža“,štoupućujenanjihovueklektičnost14).Uljubavnojierotskojte-maticidogodiosezaokretpremaeksplicitnojseksualnostiiopsesijiljudskimtijelom(tajetendencijapostojalajošodTetmajera,arazradilisujeTuwimiPeiper).Nijeslučajnodasetematskazaokupljenostnijezadržalakaosignalprivrženostiavangardi,budućida su avangardisti i programski i praktično zastupali stilsku liberalizaciju i tematskuotvorenost (Przyboś je od početničke fascinacije velegradom završio na temama izseoskogaživotaiurbaniambijentzamijeniopastoralnimugođajem).15Poezijadvadesetihgodinanijebilamimetičnauonojmjeriukojojjetonjezinpro-

gramnajavljivao.Pjesniknijenasljedovaoneposrednuzbiljukojagaokružujenegojenastojaounjojaktivnoparticipirati;pjesmajeipakautonomnakonstrukcija,imaginarnirezultatpjesnikovemašte,aneprepisivanjaioponašanjazbilje;konstruktivističkakon-cepcijagradnje16poetskogiskazaimalajestatusaksiomauKrakovskojavangardi,aPrzybośjujenastavionjegovatiitridesetih.Natajsenačinoblikovalatzv.fantastikasva-kodnevice(fantastičnokaosrodnogrotesknomu,ukojemupjesničkaimaginacijalakoostvarujesvojezačudneciljeve).Groteskasvakodnevicespojila jenaokonajobičnijesvakidašnjemotivasazamislimanagranicizdravarazuma,čimesepostizaoapsurdanučinak(omiljenuTuwimaiSłońimskoga).Przybośugroteskanijebilaosobitobliska(utomjeduhunapisaojedvanekolikopjesama,itonaprijelazudvadesetihutridesete,kadjeionakomijenjaopoetičkismjer),alisezatopotvrdilaupoezijiJanaBrzękowsko-ga(primjerice,uludističkojimaginacijiElephantiasis izzbirkeW drugiej osobie, 1933).Groteskasepojavilapočetkuavangardneformacijeiostalajednomodnjezinihtipičnihznačajkidopočetkatridesetih(iznjesudjelomiceproizašliludizamikatastrofizam).17Ukrakovskihseavangardistagroteskaoblikovalakao„općidojam“,anekaopjesničkaslika,proizvedenmiješanjemfunkcionalnihstilova,neobičnihfrazeološkihkonstrukcija,osobitoosebujnommetaforikom.Tajesporadičnaineautentičnapoetičkacrticaobilje-žilatipinovacijepjesničkogajezikakrakovskihavangardistadotemjeredajesklonostjezičnomekonstruktivizmupostalaključnoobilježjeavangardneformacijenapoljskojknjiževnojscenidvadesetihgodinaijamacnjezinazaokruženogidentiteta.Kanonpjesničkihvrstaavangardnipoetičkisustavnijeuključivao,smatrajućiihspo-

rednimaspektompjesničkogumijeća:svakajepjesmabilashvaćenakaoneponovljivaiautonomnakonstrukcija,pasuknjiževni rodovi i vrstebili suvišne iograničavajućekategorije.Kakopotpunanegacijaknjiževnihvrstaupraksinijemoguća,probranepje-

14 Velik je interpretacijski interespobuđivalaWażykovapjesmaTramwaj (Semafory, 1924),aovdjenavodimosamopočetakpjesmeizkojegasejasnovidieklektičnatendencijaspajanjamotivaizsvakod-neviceipoetizama,kojajerezultiraladvamagotovopotpunometaforiziranimstihovima:Iskra zaświeciła na lirze tramwaju / gwiazda uwięziona w czułym sercu lunet.15 ZaPrzybośa jekarakterističan još jedanpresudanavangardističkimotiv–epistemološki smjernjegovepoezije,zamišljenenadvlastitimizražajnimiizvedbenimmogućnostima,osiguraoje,iakodis-kretno,programskizanijekanuontološkudimenzijupoezijiKrakovskeavangarde.16 Metaforagradnjepjesničkogiskazanijeslučajna,budućidajeukonstruktivističkojdoktrini(jošjedanomiljenpojamizavangardneteorijeiprakse)poezijadoslovnoshvaćenakao„sztuka budowni-cza“.17 Sredinomdvadesetihueuropskojjepoeziji,ponajprijefrancuskoj,dominiraonadrealizam,kojise,kaosveobuhvatnateorijakultureanesamokaopjesničkiprogram,nadahnjivaogroteskomiapsurdom;paipak,sobziromnapoljskedruštveneokolnostiiunatočočitojprisutnostigrotesknihmomenataupoljskihpjesnikatijekomcijelogarazdobljameđuraća,nadrealizamnijeimaoosloncaupoljskojkultur-nojsredinipakaoknjiževniprogramnikadnijezaživio.


sničke forme ipaksuseponavljale,bezobziranapostulatoneponovljivosti; razlikeizmeđu,primjerice,romantičarskeopisnepoemeiavangardneopisnepjesmegolemesu;avangardnijeopissličnijireportažiizdnevnogatiskanegoafektivnoj,nabijenojemo-cijamaopisnojlirici,kojajestoljećima,apogotovouromantizmu,smatranavrhuncemestetskogizražavanja;Peiperječakosmislionovuvrstu,„rascvjetanupjesmu“(poemat rozkwitający, rascvjetana pjesma, zaštojeponajboljiprimjernjegovapoduljapjesmaNa plaży izzbirkeRaz, 1929);avangardistimanisubilestranebašsvekonvencionalnepjesničkevrste(primjericeodaihimna,iakosuih,naravno,dosljednonjegovaliska-mandriti,poputIwaszkiewicza18).Međuavangardistimajeprevladalofunkcionalističkoshvaćanjeknjiževnihvrsta,kojesezadržalododanas–tradicionalniistrogigenološkisustavnemožebitirehabilitiran,aliniknjiževnavrstakaokonstitutivnielementknjižev-nogoblikovanjanemožebitiukinuta.Zanimljivajesudbinaode(primjerisufunkcional-neobnovestarihpjesničkihvrstaPeiperoveodeOdezwa iKsiążka).Za razlikuodpodručjapjesničkihvrsta,krakovski suavangardisti imali razmjerno

teorijskirazvijenukoncepcijupjesničkogajezika;tajjeaspektnjihovedjelatnostiizrav-noutjecaonapotonjenaraštaje(čestpredmetoštrihrasprava,odbeskompromisnognegiranjadooduševljenogprihvaćanja).Koncepcijanaimenijebilahomogena–njezinisusezagovarateljimeđusobnoznatnorazlikovali,ponajprijePrzybośiPeiper;odnjihsepakjošvišedistanciralaosebujnaiautentičnaestetskavizijaJ.Brzękowskoga,nakojegajepresudnoutjecaofrancuskinadrealizam,inačedalekostalimavangardistimaizkrakovskeskupine,aisvremenomsebitnomijenjalaiprilagođavalanovomukusuipjesnikâipublike;najdosljednijijeostaoPeiper,zarazlikuodPrzybośa,kojijeuvelikeevoluiraoodranefazeokoZwrotnice dozbirkiiztridesetihgodina.Koncepcijapjesnič-koga jezikabila jeoblikovana trojako–krozpjesničkupraksu,u teorijskimčlancimaineštosažetijeieksplicitnijeumanifestima,međukojimasuvećunajranijojfazibilevidljivenapetostineusklađenost(cjelovitostsujojosiguralateknaknadnaknjiževnopo-vijesnatumačenja,osobitonakon1956.,kadajecijelorazdobljemeđuraća,pogotovoprvafazadvadesetihgodina,bilopodvrgnutoafirmativnomprevrednovanju).Premda tonikadnije izrijekompotvrđeno, avangardna je koncepcijapjesničkoga

jezikabilapodutjecajem francuskogasimbolizma,osobitonjegovekasne inačiceupoezijiP.Valéryja;utojjetradicijizapočeoprocesredefiniranjapoetskefunkcijeprilago-đenavangardnojformaciji,štojePeiperoduševljenoprihvatio,anjegoviistomišljenicirazvijali upraksi.Poezija jebiladefiniranakao „jeziku jeziku“,određen,uvjetovan ipodložanjedinovlastitimzakonimaimogućnostima.Bitnajepostalairazlikaizmeđupoezijeiproze,pričemusepodprozompodrazumijevaosvakidoslovan,„prozaičan“govor;poezijanijesmjelabitinarativna,eksplicitnoopisnailirefleksivna,nikakvamo-ralističko-didaktičkaporukanijebiladobrodošla.Svakadiskurzivnanitkoja imenuje,opisujeilivrednujepredmetodudaralajeodavangardnihtežnji(štoviše,njihovjeciljbiodapredmetbudejedvaprepoznatljiv,akogaseuopćemožeregistrirati,ilidasebaremnedaprepričatiodnosnoparafrazirati).Toštogovoripjesmanedasenikakodrukčijereći,adanebudeznačenjskihgubitaka;smisaoostajepovezansasamimtekstom,bezobziranačitateljevu imaginaciju iuvjerljivost interpretacije;poetskafunkcijanemorauvažavatiapelativnu, jošmanjespoznajnu(uužemobavijesnomsmislu,budućida i

18 Usp.njegovuzbirkuPowrót do Europy(1931)ilioduDo prostego człowieka J.Tuwima.


poetskafunkcijamožeimatispoznajniaspekt).Značenjskaautonomijapripisanapje-sničkomiskazuimalajenormativnikarakter,iakojepjesničkapraksapokazalaidruk-čijezamisli;neovisnoosemantičkojautonomiji,riječinegubekontaktsizvanjezičnomzbiljom,kojeseavangardistinipoštonisubilispremniodreći;tajjesporriješioPeiperpojmompseudonima, pjesničkogaznaka,oslobođenanjegovekomunikacijskeiobavi-jesnezadaće,podređenogestetskojsvrsikojanijedužnaprenositiobavijest,uvjeravatiilizabavljatiprimatelja.ZatosunekePeiperovepjesmečitanekaočistieksperimenti,rezultatinjegovihteorijskihpromišljanja,aneksizadanojpoetičkojputanji,anekaoplodpjesnikoveimaginacije.Ipak,utomsmjeruPeiperzapravonijeimaodosljednihsljed-benika,iakosunjegovezamislibileusvojeneiizvanKrakovskeavangarde,ponajvišenjegovepostavkeopjesničkojmetaforici, kojesu jedanodnajznačajnijihdoprinosaKrakovskeavangarderazvojumodernepoljskepoezije.Avangardna jekoncepcijapjesničkoga jezika izvanrednonadahnutorazvila teoriju

pjesničkemetafore.Uknjiževnopovijesnimpregledimagovoriseoavangardnoj„ide-ologijimetafore“(pojamideologijeukrakovskihjeavangardistaoznačavaoipoetičkismjeridruštvenisvjetonazor).ZaPeiperametaforanijebilatekjedanmeđumnogobroj-nimtropima,negotemeljninačinuspostavljanjaznačenjaiostvarivanjapoetskefunkci-je.Opisaojujekaoantirealističnutvorevinukojaimasposobnostoblikovanjaobjekata(imaginarnih,dakako,nipoštomaterijalnih,štoneznačidamaterijalnipredmetinisuuavangardistapronašlisvojemjesto,naprotiv)koji imajuautonomnoznačenje,aopetnisuneposrednoprepoznatljiviuizvanjezičnojzbilji.Metaforanajpotpunijerazvijapjesničkuimaginaciju,inovacijuikreativnostjernjezina

strukturadopuštabezgraničnokombiniranjemeđusobnonajrazličitijihsemantičkihsa-stavnica–zatometaforamožespojitiinajudaljenijapodručjazbiljekojanigdjedrugdjenisuspojenaosimupjesničkomiskazu.Kaokreativanspojnespojivogaiekonomičnopjesničkosredstvo–metaforasmaloriječiprenosibezbrojznačenja,osigurava„šted-ljivu“ uporabu riječi (za razliku od proze, od poezije se očekuje lapidarnost izraza ipregnantnostznačenja) imaksimumaluzijasminimumomriječi19.Metaforanije riječštopjesnikuutrenutkunadahnućapadnenapametiplodjeisključivonjegovemašte;dobrametafora je „napravljena“,ona jeoriginalnapjesnikovakonstrukcijakojomondokazujesvojepjesničkoumijeće,anjezinajeupotrebanajneposrednijiinajpreciznijinačinestetskirelevantnogoblikovanjastanja,osjećajaimisliupjesničkomiskazu,alitakavdasetastanja,osjećajiimislineimenujunegoseperifrastičkizbijajuokosvojihekvivalenata20.Peiperjebiouvjerendasemetaforičkoznačenjeneiščitavanarazinipojedinačnih

riječinegonarazinivećihjedinica,sintagmi,stihova,tenarazinipjesmeucjelini.Iakojenaglašavaovišeznačnostsvakeriječiponaosob,imaojesvijestomogućnostimaaktu-alizacijevišeznačnostiuiskazu,štojenazvao„organiziranomvišeznačnošću“(zorgani-zowana wieloznaczność), ukojojriječiuspijevajumaksimalnorealiziratisvojsemantičkipotencijal.Zatojemetaforasavršeno„međuriječje“(międzysłowie), značenjskasferau

19 „Maksimumaluzjiwminimumsłów“poznatajemaksimaJ.Przybośa,aspominjejuPeiperučlan-kuMetafora teraźniejszości(1930).20 „Ekwiwalentyuczuć“,takojePeipernazivaosastavnicemetafore,semantičkiautonomneuodno-sunaizvanjezičnuzbilju,međusobnonespojiveposvojimdenotacijama,aupjesničkomiskazuključne„proizvođače“značenja.


kojojseneočitujuleksičkaznačenja,ninaparadigmatskojninasintagmatskojrazini,negoisključivoznačenjanadiskurzivnojrazini,kojasurezultatnjihoveinovativneiza-čudnemeđusobnekombinacije,zahvaljujućikojojnastaju„lijeperečenice“,kakoihjezvaoPeiper(svojstvo„lijepoga“nijeseodnosilonasintaktičkiustroj,negonaseman-tičkoispunjenje).Dvijesutemeljnemogućnostisintaktičkogustrojametafore–prvi iscrpljujekrajnje

mogućnostisintaktičkearhitektonike,razvijasloženeparalelizme,ponavljanja,grada-cije,inverzije;drugiseslužielipsomkojaskraćujeisažimaiskazsabirućiznačenjskupotkuusvegariječilidvijeipritommaksimalnointenziviraznačenjskiučinakiznena-đenjakojemetaforaproizvodi.Tesudvije izvedbenemogućnostikrakovskiavangar-distiuzornorazvijali–Peiper jebioskloniji razgranatojmetafori21,doksumetaforeuPrzybośa,vjerojatnonajuspjelijeucijelomerazdoblju,vrsniprimjerieliptičnihiskaza22(elipsajekarakterističnaizaCzechowicza,kojemujebilaplodnosredstvoiscrpljivanjasemantičkogapotencijalariječi).Strategijagradnjeiupotrebemetaforeutjecalajenaorganizacijuavangardnogapje-

sničkogiskazaucijelosti.Metaforajekoncentrat,ekstrakt,poetičkogotklonakrakovskihavangardistauodnosunakonvencionalnuupotrebupjesničkihsredstava,osiguravaimznačenjskuotvorenostiraznolikemogućnostireinterpretiranjaidopunjavanja(tajeokol-nostkatkadtumačenakaonamjernozbunjivanječitateljakojinikakoneuspijeva„uhvatiti“značenjejerbaškadpomislidajeobuhvatiocjelinu,jednariječ„ispadne“izsintagmat-skoganizaionjeponovnonapočetku-ovatipičnapoteškoćasavangardnimpjesničkimtekstovimaosnovajenjihoverecepcijskeiinterpretacijskesvježine,ametaforabitnopri-donosiučinkusemantičkeotvorenosti).Urazumijevanjunaravipjesničkogiskazaipje-snicisubilipodijeljenimeđudvjemarazmjernooprečnimtendencijama–premaprvoj,pjesmajezaokružen,dovršen,autonomaniničimizvanauvjetovaniskaz(iakojenjegovotumačenjepovezanosizvanjezičnomzbiljom,onsamnijerezultatinterakcijepjesnikoveimaginacijeikontaktasazbiljom;akojepjesnikibiopodutjecajemzbilje23,uprocesudiskurzivacijetajsemomentbrišeidiskurzseodnjegaodcjepljuje).Premadrugojten-denciji, inastanak i razumijevanjepjesničkogiskaza izravnosupovezanisasustavomreferencijaizvannjegasamoga.Katkadjetajnadređenireferentbiopojednostavljenpasupjesnicizahtijevalidasepjesmeneizdvajajuizciklusa,daopusostanenerazdvojnacjelina,dasepojedinačanpjesmatumačisobziromnapjesmesuvremenikainapodlozinjihovihteorijskihtekstovaisl.Takvesuhipotetičkecjelinesrodnistilskikompleksi24,kojiimajuvećuknjiževnopovijesnunegointerpretacijskuvrijednost.25

21 TakvajeposljednjastrofaPeiperovepjesmeRano,kojasesastojiodnekolikoumreženihmetafora(dvijejake),aglasi:Chwila, brzask opadnie, srebro dnia przepłynie miastem, / człowiek wstanie, spojrzy na świat jak na syna, / a z tem / miasto się rozśpiewa, jak rozmarzona maszyna.22 Jakom eliptičnommetaforompočinje Przybośeva pjesmaGmachy (1930):Poeta, / wykrzyknik ulicy.23 Budućidasuavangardistibiliupućenina„optimalnuprojekcijuubudućnost“(A.flaker,1984),bilisuskloniiutopističkimzamislima,kakvajevjeraumogućnostpotpunerezignacijeodzbiljeistva-ranjeradikalnoautonomnogapjesničkogajezika(usp.Paradigme 20. st. Avangarda i postmoderna, D.OraićTolić,1996);krakovskisuavangardistiuzahtijevanjuautonomijepjesničkogiskazabilirazmjernoumjereni,vjerojatnozatoštojenjihovvođaT.Peiperbiouvjerendaseavangardnostnjihovaprogramaisastojiuuravnoteženojipoticajnojsprezisazbiljom.24 SintagmujeprviupotrijebioA.flakerudjeluStilske formacije(1976).25 StilskikomplekspjesništvaKrakovskeavangardeipakimanekolikočvrstihodrednica(usp.Poezja


Danasjepoljskaavangardnapoezijadioknjiževnoganaslijeđaikulturnetradicije,dioformacijeneponovljiveposvojimključnimosobinama,bitnorazličiteodepohekojajoj jeprethodila,apogotovoodepohekoja jenakonnjeuslijedila.Ta jeperspektivas vremenompostalapresudnaunjezinu tumačenju,budući da su tekdanas vidljivinjeziniutjecajinapotonjepjesničkenaraštajeteulogakojujeimalausvojemudruš-tvenomtrenutku.Nemožejojseporećimodernostiestetskaosviještenostuskladusasvjetonazoromformacijekojojjeinominalnopripadala;njezinisunajboljipredstavnicirazmjerno ranopostigli status književnih klasika, što nije čestapojavameđueurop-skimavangardistima,koji sudesetljećimabili osporavani, apotom im jepriznavanatekoriginalnost,noupravilususeteškoprobijalidopublikeiprimjerenogtretmanauknjiževnopovijesnimpregledima.PjesništvoKrakovskeavangardenastajalojeusporednosknjiževnomteorijomkoja

gajemjestimicenadopunjavala,apjesništvojeteorijukadštoopovrgavalo;teorijapse-udonimaiekvivalenatakojujeosmislioPeiperičijisurezultatividljiviunjegovimzbir-kama,odnosilasezapravonaopćunaravodnosapredmetaijezikainijeimalastrogoprogramskikarakter,anjegovisujemladiučenicirazvijalisvatkonasvojnačin,upraviluotkrivajućipotencijaleposrednoga,metaforičkogagovorakojePeipernijepredvidio.Krakovskajeavangardabilatolikoutjecajnatridesetihgodinadasepripadnostavan-gardnomepokretuočitovalakaoštovećasličnostsPrzybośemkojijenehoticepreuzeouloguvođenovihpjesnikaavangardista(atakvisubiligotovosvikojisudebitiralipo-četkomtridesetih),premdanikadnijepredvodionekuknjiževnuskupinu.Upravokao

polska okresumiędzywojennego,str.76-81):a)jukstapozicija(usporednipoložaj)značenjskiheleme-natauzajamnonepovezanih;konstrukcijskonačeločestouA.Ważyka,štonekenjegovepjesmečiniizrazitoznačenjskineprozirnima,iakosusintaktičkibesprijekorne;običnojesvakariječnositeljauto-nomnaznačenjaitrebajučitatinatajnačin,anenužnokaodiosintagmeilistiha,budućidajojnjezinnajbližikontekstznačenjskinijekomplementaran;b)segmentacijateksta,kojanijeposljedicarazvijanjateme,negorezultatpromjenjiveperspektivelirskogasubjektakojisvoje„ja“artikulirauzamišljenudi-jalogusapostrofiranim„ti“,iakonemapravihsignalarazgovora,budućidataj„drugi“nemasvojglas,većslužiportretiranjuisamoispovijedanjulirskoga„ja“;c)trećajeodrednicasvojevrsniCzechowiczevizum,aradosujeprimjenjivaliipjesniciDrugeavangarde–postupakpribližnoodgovarastrujisvijestiuprozi:slobodnoinaokonepovezanonizanjeasocijacija,snatrenja,dojmova,kojiseneodnosenaistipredmet(pritomsuredovitoizostavljenimodalnikonektorikojibinajavilisan,halucinacijuilicitat;utakvimjepjesmamateškoodreditipredmetisubjekt,budućidasupolifone,smnoštvomglasova,paječitateljprisiljenstalnopostavljatipitanje„Tkogovori?“,inanjegamijenjatiodgovorizstihaustih;d)upotrebakonvencionalnihfraza,uzrečicaisvakodnevnihkolokvijalizamauzanjihneobičnimkontek-stima,štoukidanjihovudoslovnu,aintenzivirafigurativnuupotrebu;uovojjedomenimetaforaizrazitofunkcionalna,štojenajvišeiskoristioPrzyboś,pasunjegovepjesme,sastavljeneodnaokonajobičnijihriječi,zasićenemetaforičkimznačenjima(semantičkisuotklonividljivinaraziniriječiinjezinanajbližegakonteksta,pasustogaPrzybośevemetaforeprikladnezavećinumodelatumačenja,budućidasejednametaforajasnoodvajaoddruge,štoihčiniuočljivijima).Nijednaseodovihodrednicanijeupotpunostirazvilausvihpripadnikapjesničkoganaraštajaspočetkadvadesetih;razvilesuseznatnokasnije,pajetakousporednipoložajznačenjskiinkompatibilnihriječirazradioT.Różewiczinaraštajpodnjegovimutjecajemkojijestvaraonakon1956(takvajekonstrukcijskaosočitosavršenoodgovaralaoblikovanjukaotičnihstanja ipredodžbi kojesenedajuotprvemeđusobnopovezati i svjedočeodezintegracijilirskoga subjekta); lirskimonolog kao imitaciju toka svijesti koristio je ratni naraštaj na čelu sK. K.Baczyńskim;naPrzybośaseoslanjalatzv.lingvističkapoezija(prijelaz1950/60-te–Z.Bieńkowski,M.Białoszewski,T.Karpowicz),kojajegradilasemantičkupotkuispražnjavanjemiogoljivanjemustaljenihfraza,klišeja,žargona,štoje1970-ihpostaloglavnopjesničkooruđeuborbiprotivsemantičkiokoštalaiispražnjenajavnogagovoramedija,politikeipropagande(pjesništvoNovogavala–S.Barańczak,R.Krynicki).


rezultatinterpretacijaPrzybośevapjesništva,trisuseznačajkenametnulekaoprepo-znatljivesmjernicecijeleKrakovskeavangarde:Lirskimonolognikadnijeizravan,doslovangovor–njegovajenaravmetaforička,a

glavnimujejedinica„metaforičkarečenica“,mjestoneočekivanihsemantičkihobrataiishodištevišeznačnosti.Višeznačnostsemožeočitovatikaosudardvajuinkompatibil-nihkonteksta,odnosnokaoujedinjavanjeumetaforuriječiizrazličitihpodručja,štoječestslučajuPrzybośa.Metaforičkodefiniranjeprikojemsepredmetimenovan,nakončegaslijedinjegovometaforičkoobjašnjenje,postupakjekarakterističanzaPeiperaiPrzybośa.Peiperjeudaljivaoriječiodstvaritakoštobiumetaforinaglasiosamojednuosobinustvari,itoonukojanijetipična(Czyli).Upjesmijenjezinastrukturaneovisnaotradicionalnimversifikacijskimpravilimajer

avangardnapjesmaposjedujevlastitukompozicijskulogiku,patakostihmožebitisa-mostalnarečenica,sintaktičkibesprijekorna,štojeuobičajenokodPeipera,amožebitiisintaktičkajedinicaproizvoljnoprekinutairascjepkana,čimesesugerirajunoviodnosimeđuriječimadvajususjednihstihovakojinisuteksukcesivnesekvence,negosume-đusobnoznačenjskiovisniireflektirajuemocionalnostanjelirskogasubjekta.Zahvaljujućinovimodnosimakojeuspostavljametafora,pjesmaoblikujepredodžbu

ostvarimakojaserazlikujeodstanjauzbilji,štoznačidasubjektformiravlastituzbilju,jezičnu, jernjezine jedinicepostojesamou jeziku,onenemaju izravneekvivalenteurealnomesvijetu.Lirskijesubjektdinamičnakategorijainjegovojegledištepromjenji-vo,konstituiraseusamomiskazu,itosobziromnanjegovodnospremapojavamaipredmetimaokojimagovori.Toznačidanijeonatajkojiodređujenjihovkarakter,negojeobrnuto–drugimriječima,nesamodaonpreoblikujezbilju(metaforama),negoiodnos izmeđunjega iopisivanezbiljeodređujenjegovunarav (tasedvaplanakodPrzybośauvijekravnopravnoočituju).SvojomvizijompjesničkogajezikaKrakovskaseavangardaizdvajaodostalihknji-

ževnihpravacaurazdobljumeđuraća.Njezinasezaslugaponajprijeočitujeupokuša-juusklađivanjaumjetničkogaprogramasaktualnimdruštvenimprocesima,akadajetridesetihdruštveniutopizampostaoneodrživ,njezinseutjecaoogledaoisključivonaknjiževnomplanu, osobito zahvaljujući Przybośu koji je realizirao ideje konstrukcije,funkcionalnostiiposrednoga,metaforičkogagovora,spojivšiihskarakterističnimslo-bodnimstihomukojemusumetaforeisprepletene,sintagmeprepolovljene,rečenicenepotpune.TajprzybośevskiavangardizampostaojetridesetihgodinaknjiževnamodaivećinasemladihpjesnikaprofiliralasobziromnavlastitiodnospremapostavkamaKrakovskeavangarde,okojimapakdiskusijenisu jenjavalenikada jeavangarda iz-gubilaprvenstvonaknjiževnojsceni.Doduše,književneskupinekojesusepojavilepolovicomtridesetihgodinaposlijesunazvaneDrugaavangarda,premdajenazivraz-mjernološiukazujejedinonanjihovumeđusobnusličnostkojaseponajprijeočitovalakaosuprotnostpremaKrakovskojavangardiiskamandritima.U trenucima rasplinuća društvene utopije koju je njegovala Krakovska avangar-

da i kadasePeiperupočinjuspočitavati formalizam i izgubljenosjećaj zapovijesnuimetafizičkuperspektivu, novi naraštaj avangardista inzistiranaprimatu imaginacijeivizualnosti(tosuuostalombile inovepoetičkepozicijePrzybośa iBrzękowskoga).KaoključnaumjetničkafiguraudrugomevaluavangardnogapokretanametnuoseJó-zefCzechowicz(1903-1939).Zahvaljujućinjegovuosobnomangažmanu,uVaršavije


1934.organiziranaknjiževnavečerpodkarakterističnimnazivom„NajazdAwangardy“(„Napadavangarde“)nakojojsusudjelovaliumjetniciizcijelePoljske,štojebiopoka-zateljširokogazamahaavangardnogapokretakojivišenijebioograničennačasopiseinjihoveautore,većjepoprimioopćepoljskikarakter,štojerazlikakojaseobičnoističeuusporedbamaavangardedvadesetihitridesetihgodina.ZarazlikuodPeipera,Czec-howicznijebioteoretičarpoetskogajezika,nobiojeiznimnoplodanpjesnik.SvojimsemalobrojnimteorijskimčlancimapozivaonaZwrotnicu ipojmovekonstrukcije,stvara-lačkedisciplineinanužnostpostojanjasvijestioumjetničkomepostupku;idejaomaštikaoglavnompjesnikovunadahnućuodrazjeCzechowiczevaosobnogsenzibilitetakojije bio sklon velikim temama,metafizičkomnemiru i katastrofičnompoimanju svijetaokosebe.Katastrofizamgajepribližiopoetskomejezikasmnoštvomsimbolaimitemakoji suodražavali autorovapesimistična stanja.NakonPeiperapapotomPrzybośa,kritikajeCzechowiczudodijelilamjestokreatorazasebnogaiautentičnogavangardno-gapjesničkogobrascaiautorakojijeizgradiovlastitipoetskisustavoslanjajućisenaavangardnistilskikompleks.Czechowiczev„umjereniavangardizam“(Jaworski:119),umjerenjedinopotomeštoseoslobodiorigoroznogpostulataoorganizacijiistruktu-riranostikojegsusepridržavalikrakovskiavangardisti,običnosepripisujeknjiževnojskupini koja je nazvanaAwangarda Lubelska, kadšto se naziva i „Czechowiczevomškolom“(nazivsenepreciznopripisujeavangardnojpoezijidrugefazekojaseopćenitobavilapitanjimaljudskogapostojanja,egzistencijalnimnemirom,temamasmrti,povije-sti,civilizacijskekrizeiglobalnekatastrofe,nozapravojeriječoprirodnomotklonuodpeiperovskogakanonakojijeprevladaotridesetihgodinainijenužnopovezansCze-chowiczevimstvaralaštvom,štodokazujeikomplementaranstilskikompleksskupineŻagary).časopisŻagaryizlaziojeod1931.do1934.uVilniusui,ponovnonatraguZwrotnice,

njegovisuautori(HenrykDembiński,CzesławMiłosz,JerzyPutrament,TadeuszByr-ski)pisalioidealimaekonomičnostiikonstruktivizma.Štoviše,opširančlanakStefanaJędrychowskogauprvomebrojuumnogomejepodsjećaonaPeiperovotumačenjefuturizma.NajočitijajesličnostsPeiperomnaplanudruštveneulogeumjetnostiiumjet-nikovezadaćedausmjeravanaroduduhovnomesmislu.Upućenostnakolektivneinte-resepovezivaleježagaristesKrakovskomavangardom,osobitosasamimPeiperom,anjihovjesporpovezansčasopisomLiniakojemusuzamjeralipretjeranonaglašavanjeorganizacijenaštetupoetskeporukei,štojeMiłoszotvorenokritizirao,tematskuupu-ćenostna tehničkaotkrića–novinaraštajpjesnikadruštvenu jeperspektivu injezinodnossumjetnošćushvaćaomnogošireodprihvaćanja i iskorištavanjapromjenaudruštvenimprocesima;žagaristenijezanimalasvakodnevicanegopovijest,izatoseto-likorazlikujenjihovpojamdruštvenestruktureodistovjetnogpojmauteorijiKrakovskeavangarde.Katastrofičnavizijapokojojćenestatisveštopostojiusadašnjostiiuzne-mirujuća svijest o ljudskoj prolaznosti obilježile supjesništvoDrugeavangarde kojeseobičnopoistovjećujesdjelovanjemJerzyjaZagórskoga,AleksandraRymkiewiczaiCzesławaMiłosza.Miłoszjetridesetihgodinaobjaviodvijepjesničkezbirke–Poemat o czasie zastygłym

(1933)iTrzy zimy (1936).Pjesmeizprvezbirkeautorjeposlijeredovitoizostavljaoizsvojihsabranihdjelasmatrajućiiheksperimentomizvremenakadagajezanimalako-lektivnasudbinakojojjedinkanemožeumaćiunatočsvojimindividualnimnaporima.


Pojedinacseneumitnojsudbininemožesuprotstaviti realizacijomsvojimpraktičnih,svakodnevnihciljevanegovisokimmoralnimporetkomkojemujestransvakipragma-tizamikoristoljublje–takavherojskimoralniautoritetkarakterističanjesubjektranogaMiłoszakojijeucijelomesvojemstvralaštvuzadržaometafizičkikonceptrazumijevanjačovjekovenaravikojemujeciljbiodefiniratineprijepornemoralnekategorijekoječovje-kupomažudaopstaneusvijetuizloženomkatastrofičnimpreokretima.Miłoszjezamje-raoranimavangardistimaštosuodreklinaslijeđaMladePoljskeitimeposvenegiralimetafizičkuproblematikuinzistirajućinaobjektivizmuiracionalizmukojejeupoezijine-mogućepostići,aistodobnoseskrivajućiizakolektivnoga„Mi“ireducirajućiosjećajenafunkcionalnumjerukojaodgovaraformi,anesadržaju.Miłoszevoglasno„Ja“bilojeprosvjedprotivpeiperovskogasakrivenogasubjektakojiosebinikadnegovoriizravno,aiodrugimagovoriposredno,krozneštotreće–vođamase,onajkojipokazujeput,apeliraiglorificira,rijetkosegdjeukazujekrozvlastituosobnost.IPeiperoviMiłoszevsubjektparticipirajuudruštvenombiću,aliMiłoszevsenemožesvestinakategoriju„jednogameđumnogima“,onseželirazlikovatiodsvakedrugejedinke.Dok jeKrakovskaavangardanaglašavalasličnostikojesu jojbileadutu izgradnji

društveneutopije,Drugajeavangardarazgrađivalakolektivniduhnaglašavajućirazlikeirušećibilokakvumogućnostopstankapostojećedruštveneorganizacije.Peiperovskise subjekt samoodređivao kroz sudjelovanje udruštvenimprocesima, u odnosunavlastitutjelesnostifizičkikontaktsmaterijalnimsvijetom;miłoszevskisesubjektsamo-određujeumoralnimkategorijamaipostojisamoumetafizičkojsferi.Homo metaphori-cus (Jaworski:124)nijespoznatljivizravno,nužnesupoveznice,objašnjenja,definicijekojesenikadnemoguiščitatidokraja;premdasuiMiłoszevitekstovimetaforičkisloje-viti,njihovotvoreniitransparentnisubjektsugeriračovjekudaogolisvojunaraviprogo-voriusvojeime,aneuimevećine.Tajetendencijakasnijeprepoznatakaozaokretkaproblematicičovjekakaojedinstvenogabićainjegovuantropološkomimetafizičkomodređenju,štojebilanovasmjernicavećinepjesnikakojisudebitiralioko1935.KrakovskiknjiževničasopisNasz Wyraz (1935-39)ivaršavskiknjiževniklub„S“otvo-

renosukritiziralinaslijeđeKrakovskeavangarde.Klubu jepripadao iJanKottkoji jejavnoistupaoprotivPeiperainjegovakultatehničkecivilizacije,protivCzechowiczakojijenavodnooživio infantilizam,govorećioumjetnostikojamorapreispitatičovjekovumoralnuodgovornost,asrodnisusemotivipojaviliikodZbigniewaBieńkowskogakojije govorio o „prometejskim idealima“ (Jaworski:124) i propovijedaooslobođenjeodpravilapoezije„lijepihrečenica“.Naraštajmladihpjesnikakojisusepojaviliuknjižev-nomživotuuočidruogasvjetskogaratanijemogaorazumjetinadahnućakrakovskihavangardistainjihovesuihpostavkeasociralenaposvedrukčijedruštvenemehanizmeodonihkojimasePeiperzanosionakonsvojegapovratkauPoljsku1921.Avangardajeurazdobljuneposrednoprijeratavećbilasteklastatustradicijeokojojsetrebaizjasniti,alijenetrebanasljedovati.Ratjeujediniosveumjetničkepravceiraznorodneknjiževneskupinepod jedannazivnik, papremda je neprecizan i doneklenepravedanpremanaraštajunakon1935.,pojam„književnostimeđuraća“idanasživiuknjiževnojhistorio-grafiji,ananjegaseizravnonadovezujejednakoproblematičanpojamneoavangarde.Većoko1930.avangardnomejevaluuEuropioslabiointenzitet;tajjeprocesdugo

trajaoinijesedogađaousvimdijelovimaEuropeistodobno.Razloziopadanjainteresazaavangardnuumjetnostčestosubilidruštveno-političkenaravi,akadštosubiliizrav-


nopovezanisasudbinomistaknutihavangardnihumjetnika.Društvenisukobiipočetakdiktatorskih režimauneposrednojbliziniPoljske (uRusiji iNjemačkoj)nametnuli sudrukčijiodnospremazbiljiodonogakojijeavangardapromoviralapočetkomdvadese-tihgodina.Jednostavnost,izravanstav,povrataktradiciji,realizamkojinimaloneuljep-šavazbilju,općestanjenemiraipesimizma,tosuodjednompostalenoveumjetničkepozicijekojenisuzaobišlenipjesništvo.Osimtoga,nijedanonodobnirepresivnirežimnijeodobravaoavangardneidejejerimjebilamrskasvakapomisaonainovacijeiorigi-nalnost,bezobziraštojeavangardaveličaladruštvenetemeljekojisuomogućilinasta-nakvelikiheuropskihsila(iznimnosnažanosjećajkolektivnepovezanosti,afirmativanodnosprematehničkojcivilizacijiukojojjepojedinacsamodjelićvelikogadruštvenogastroja teapologija rada i kompetitivnogaduha ideološke su smjernicekoje je zduš-nopodupiralaiKrakovskaavangarda,kaouostalomivelikdioavangardnogapokretaodkrajaPrvogasvjetskoga ratadokrajadvadesetih, a koje su iskorišteneudrugojpolovici tridesetihza jačanjeksenofobije inetrpeljivostikojesupakbilepreduvjetzamobiliziranjemasaudestruktivnesvrhe–iakonanjezinutlutakvedruštvenestrukturenisunastajaleprirodnimputem,upravojePoljskatrpjelapogubneposljediceisključivihideoloških sustava koji su svoje vrhuncedoživjeli uoči početkaDrugoga svjetskogarata).Iteoretičarikojisusenakonrataisticalisvojimotvorenimduhomikritičarskomsvježinom,međuostalimaiGyőrgyLukács(Jaworski:126),oavangardisuisprvapisalikaooantirealističkoj,dekadentnoj,malograđanskojumjetnosti(Lukacsjegovoriouvi-jeko„takozvanojavangardi“).UPoljskojjeudobastaljinističkogozračja,kadajejedinapriznataknjiževnostbila

onastrogorealistička,avangardnaumjetnostizjednačavanasizvještačenom,iskvare-nom iopasnomnastranošću.TridesetihsugodinaMarianCzuchnowski i IgnacyfiknazivaliprogramZwrotnice „ideologijommodernogagrađanstva“,alidjelomicespri-mjesomshvaćanjapojmagrađanstvakaoisprazneburžoazijekojasedivionomeštonerazumije.fikjenastupaospozicijapolitičkeljevicekojajezahtijevalaodumjetnikaizravanpolitičkiangažman,apojamavangardepovezivaojenadruštvenomeplanusklasnomborbom,aavangarde„eksperimente“držaojedijelompomodnogatrendakojijekratkotrajaoinijeostavioznačajnijegatraga.PočetakDrugogasvjetskogarataoznačiojekonačankrajavangardneparadigme,

povrataktradicionalnimvrijednostimaiizraženupotrebuzapopularizacijomknjiževno-sti;utakvukontekstu,prirodnojedajeoptimizamZwrotnice biopotisnutizaboravljen,apunujeafirmacijudoživjelakatastrofičnapoezijaDrugeavangarde.Međutim,nitajtrendnijepotrajaosobziromdajeuporaćuzavladalaisključivaparadigmarealističkogdiskursa,autjecajiuonodobadominantnogafrancuskogegzistencijalizmaslabosudopiralinaeuropskiIstok.Ipak,unekihjeposlijeratnihpjesnikaavangardnonaslijeđebiloitekakoživo,primjericeuTadeuszaRóżewiczačijijeimpersonaliziranisubjektpod-sjećaonapeiperovskuredukcijuemocionalnosti(S.JaworskiopisaojeRóżewiczevstilkaopodvrstuavangardnogadiskursa,nonarav tesličnostidodanasnijeadekvatnoistražena).Povratak avangarde u literarne diskusije nastupio je polovicompedesetih godina

kadasejavilapotrebadaseavangardnisustavtemeljitoistraži,opišeivrednuje,pasetajprobuđeniintereszaavangardukadštonazivaineoavangarda(premdasepojamnerijetkopoistovjećujestendencijomotklonaizasićenjaodsocrealističkepropagan-


dne književnosti i nije uvijek u izravnom suodnosu a avangardnom formacijom). ZarazlikuodPeiperakojiuporaćunijebioaktivanuknjiževnomeživotu,Przyboś tadadoživljavanovuetapuafirmacijesvojegastvaralaštva, istodobnopokušavajućispojitinaslijeđeavangardesasuvremenimknjiževnimpojavama,štojenastojaoprimijenitiiuvlastitupjesništvukojejeitematski ipoetološki jednostavnijeiprozirnijeodnjego-vaprijeratnogopusa.KodBrzękowskogajeprevladaointereszafantastikuiludizam,kodKurekapejzažnilirizam.UlogubaštinikaKrakovskeavangardenisudaklepreuzelinjezininekadašnjisudionicinegopredstavnicitzv.lingvističkepoezije,međukojimajenajvišeodjekaimalostvaralaštvoTymoteuszaKarpowicza.Naglasaknaneistraženimaspektimapoetskogajezika,odnospremamasovnojkulturiiponovnoafirmiranjepo-stulataoriginalnosti i jezične inovativnostiobilježili supojavuuknjiževnomeživotuskrajapedesetihipočetkašezdesetihkojajeproglašenaneovangardom.Posrijedijebiozaokretpremasvakodnevici(kojinijebiostrogoegzistencijalnenaravinegojeimaoiprepoznatljivedruštveno-političkeciljeve)iupletanjeumjetnostiusvesfereljudskogadjelovanja,štojenesumnjivopotaknuoibrzprodornovih,masovnihmedijaukulturniživot,sčijimseutjecajemknjiževnost,dakako,nijemoglanositi.Neoavangardaiavangardnistilpridonijelisutumačenjuavangardneformacijeizvan

granicaumjetnosti.No,unutarlabavihokviraknjiževneavangarde,pjesništvojebezoz-biljnekonkurencijedodanaszadržalostatusključnogamedijaavangardnekulturekojajeafirmiralaslobodnistih,fragmentarnost,otvorenustrukturu,metaforičkuimaginaciju–onoštojeXIX.stoljećetretiralokaoprolaznuknjiževnumodukratkadaha,avangar-da jepremetnulaupoetološkikanon.Kaošto jeuočioGrzegorzGazda (1987:239),avangardnojepjesništvozaslužnozapojačanintereszapjesničkoumijećeitehniku,zaistraživanjemogućnostipjesničkihsredstavai„jezičnogamaterijala“–tajsvojevrsniautotematizampotaknuo jepjesnikenapropitivanjeunutrašnjihpoetskih struktura spomoćujezičniheksperimenatakojimajepakodgovaraoslobodnistihiotvorenastruk-tura.Taseotvorenostponajprijeogledausemantičkojslojevitostikojaonemogućujefinalističkeinterpretacijeinaformalnominasadržajnomplanu.Avangardnosepjesniš-tvoipaknedatumačitiizdvojenoizformacijskogaokviraukojemujenastajaloiuvišesesmjerovanadovezujenadruštveniikulturnikontekstrazdobljameđuraća,premdasuseunekimknjiževnostima(ruskoj,talijanskojifrancuskoj26)avangardnetendencije

26 UfrancuskojjeGuillaumeApollinaire(1980:739-752)pisao1918.(uočisvojesmrtiodposljedicaranjavanjauPrvomesvjetskomratu)kakoje„duhnovogadoba“zavladaocijelimsvijetom,anajvidljivijijeupjesništvu,itoufrancuskoj.PionirskuuloguuavangardnomepokretuApollinairejedodijeliofran-cuzimazbognjihove„intelektualnediscipline“zahvaljujućikojojistražujuživotusvimnjegovimpojavno-stima,svjesniulogekojuumjetnikimauvremenukojepostaje„svjesnosebe“;pjesništvoseoslobađasvihregulaiprepuštasesamoograničenjimavlastitamedija.Apollinairejegolemuvažnostpripisivaoformalnimeksperimentimakojejedržaoključnimsredstvomuistraživanju„mišljenjailirizma“,alinijeodobravao,kaouostalomnivećinapjesnikaonodobnefrancuske,futurističkogeslo„slobodariječima“jerjedržaodafrancuskijeziknepodnosikaosislučaj(izrazitojakaklasicističkatradicijadiojefrancuskejezičnekultureipreživjelajesvestilskeformacijekrozXIX.iXX.stoljeće,čakionekojesujeosporava-le).Poputvećineavangardista,Apollinairejebiofasciniranbrzinomkojomseprolazegolemaprostran-stvazahvaljujućitehničkimotkrićimakojasuumjetnicimapromijenilaperspektivuinametnulaobzorširinegoikadprije;svjestandaseduhnovogadobamnogimačinio„kompliciran,neurasteničan,umjetanihladan“,držaojedaumjetnostipaknemadrugogaosloncaidajestvaralaštvosvakogapjesnikaodrazsredineukojojdjeluje(timejeApollinairepobijaotezuopostojanjutzv.kozmopolitskeknjiževnostikoja,ikadabipostojala,nebiimalanikakvukomunikacijskuvrijednost,štosenajočitijevidjelonaprimjeru


pojavile većprijePrvogasvjetskoga rata.UPoljskoj sepojam„klasičneavangarde“(Jaworski:133)upraviluodnosinaknjiževnepravcenakonratatenaKrakovskuavan-gardu,iakojetzv.Drugaavangardaimalauspješnijuibogatijurecepciju.

filmakojijeposvojemmedijubionamijenjennajširojpublici,aopetnijebiolišenetničkih,jezičnihipo-etičkihposebnosti).Progovorivšiprotivdekorativnostiiimpresionizma,azauzimajućisezaoslanjanjenazdravrazumuotkrivanju„istinenoveepohe“,Apollinairejekaotipičanavangardiststaonastranuumjetnikakojisuseoduševljavalitehničkomcivilizacijomsmatrajućidajeposrijedinovostparexcellen-ceidaavangardniumjetnikmožedoživjetiiskustvanakojanjegoviprethodnicinisunipomišljali.Kakonarodnamasajošnijeosjetilatanovaiskustva,umjetnikjetajkojionjimatrebaprogovoritiprvi inainovacijuodgovoritiinovacijom,atuseupoezijipojavljujušokiiznenađenje,štojezaApollinaireabioglavnisignalmodernostiipripadnostinovojparadigmikojaseupravoposvojemaspektuzačudnostirazlikovalaodsvihparadigmikojesujojprethodile.Kultpjesnikakojidjeluje,kojijeangažiraniotkrivanovuistinutepotičemasenadjelovanje,identičanjepotonjempeiperovskomidealupjesnika-inženjerakoji,kaoštoradnikradisastrojevima,„radisriječima“.


fabijanLovrić

PomicanjegranicamoderneParadigma istoznačnosti i vremenska distanca

Sažetak: Ciljradajestocrtatiiistražitibitnesastavnicerazvojnihputovaunutarirskogihrvatskogmodernizma,tepoveznicemodernističkihpjesničkihostvarenjaurazličitimvremenskimdistancama.Dvijevremenskedistancedajubliskostpoetika,uponuđenimpjesmama,HopkinsaiMatoša,gdjesunekaobilježjasuvišebliska.Temeljnapokazivostjeidejnastruktura,misaonislijedkompozicijeinedvojbensažetakuposljednjemstihu.

Ključne riječi:Irska,Hrvatska,Hopkins,Matoš,U krletci(Hopkins), Maćuhica(Matoš),poetika,povijest,sonet,forma.

Ciljevi istraživanja:Glavniciljjestotkritištorazdvaja,aštospajarazličitevremenskezoneukojimapjesnicistvaraju.Zatimustanovitikakotosonetostajeizvanodređenetrajnostiikakomuseidanas,kodmnogihpjesnika,vraćaugledirastestvaralačkina-gonzaovomstrogomformom.Očekujesedaćeradrezultiratinizomprijevodakaoikritičkomocjenomknjiževno-teorijskihkrugovakodnasiuIrskoj,teproširitiintereszaoveknjiževnestvaratelje.

Pomicanje granica moderne

KaoštojeakademikAnteStamaćustvrdiouknjiziPjesnici druge moderne,ohrvat-skimpjesnicima,takose iuvremenskomodmakumogupronaćionipjesnicikojisupisalimodernističkimstilom,kompozicijskiisadržajno,kaoštojetoirskipjesnikGerardManleyHopkins,jedanodpretečaengleskogmodernizma.VećprijeYeatsajavljajusemoderniduhipostupciuengleskojpoeziji.Međutim,dokTennysoniSwinburnepred-stavljajuvišekrajjednograzdobljanegopočetaknovog,dotlenajvažnijimvjesnicimamodernogdobapripadaGerardManleyHopkins(1844.–1889.)koji-iakopogodina-maživiposveuXIX.stoljeću,služećiseosebujnim,napolaslobodnimstihomigrčevitimritmom-kaodanaočigledrazbijatematskekonvencijeipjesničkeoblikesvogadoba.Međutim,tajnezamislivi revolucionar stiha(jezuitiprofesorgrčkog)nijeobjavioknjiguzaživota–sabranepjesmeobjelodanjenesumu1918.datektridesetihgodinadoživelaskavutituluavangardnih.Njegovulijesuulazakumodernu(kroznakladništvo)bilježi


sekaoprepoznatostmodernističkogpjevanja.Gledajućikomparativno,kodnasjevećodređenlučonošamoderneAntunGustavMatoš(13.lipnja1873.–17.ožujka1914.)kojijeinačinompisanjaivremenskimodrednicamapravilnousustavljen,dokjekasnijepomicanjeudubinudvadesetogstoljećasvojimradomuzrokovanoskupinompjesni-ka,međukojimasuIvanSlamnig,AntunŠoljan,JureKaštelan,SlavkoMihalićiVesnaParun.AkoustvrđujemokakojeHopkins,vremenski,početakmoderne,ondajeMatošnjezinistinskivremenonosac,dokjenavedenaskupinahrvatskihpjesnikaotjelovljenjeinastavakmodernističkogpjeva.Pokazivostjedostatnakaouvidupomicanjegranicamoderneinjegovanjejednogastilapisanjakojiostajeprepoznatljivojasanidostatnorazumljividopadančitateljskojpopulaciji,aliiuzorakmlađimpjesnicimauizrazu.Jasnojekakojenašinteresusmjerennadvaspomenutaknjiževnavelikana.Za Hopkinsasegovorikakojejedanodnajvećihpjesnikaengleskogjezika,kojije

rođenuStratfordu,okrugEssex,ubliziniLondona,kaonajstarijeoddeveterodjece.Otacmujebioanglikanac(vjernikprotestantskecrkveuEngleskoj),engleskikonzulnaHavajimaipjesnikamater. Hopkins jebioveomadobaručenik.Studirao jeklasikunaBalliol fakultetu (koji

jepripadaoOxsfordu),gdjeje,također,pisaopoeziju.GanutprimjerimaJohnaHenryjaNewmanainjimenadahnutimpokretomnaOxfordu,Gerardjepostaokatolik–štojebilonavelikužalostnjegovihodanihanglikanskihroditelja.NewmangajeprimiouCrkvu.Veomacijenjennafakultetu,Hopkinsjebionaputukaostvarenjubriljantneakadem-

skekarijere–ali,poputNewmana,odlučiojepostatisvećenikom.Navelikočuđenje,postaojeisusovcem.Kadajezapočeo1868.godinesasvojimpripremamazaredov-ničkozvanje(novicijat),odrekaosepjesništvadržećiganedostojnimreligijskogživota–iakojenastaviospisanjemčarobnog,poetičkogDnevnikaukojemjeslaviokrasotuprirode iuključiopropovijedi i filozofskarazmišljanja.Njegovnovicijatzapočeo jenakoledžuSv.BuenouSjevernomWalesu.Tujestudiraovelškijezikipostaooduševljenvelškomtehnikompjesništva imenomcynnghaned,:stilasonance ialiteracije,koji jekasnijeimaovelikiutjecajnanjegovupoeziju.Utovrijemeponovnosevratiopjesniš-tvu. Kada je 1875. godine glavna vijest bila smrt pet franjevačkih sestara u jednombrodolomu,HopkinsjekomentarisusovačkognadstojnikaprimiokaopoticajkakobipisaootomdogađajuiishodtogabiojespjevPropast Njemačke.HopkinsseoboružaopristupompouzorunafranjevcaJohnaDunsaScotusa,štojesmatraovrloprivlačnim.Zbogtakvefilozofijenijebioomiljen.Zarediose1877.godineislužiojeisusovačkimžupamauLondonu,Oxfordu,Liverpoolu(gdjesesusreoiupoznaosmnogimirskimimigrantima,žrtvamarazdobljaVelikegladi)iuGlasgowu.1884.godinepostaojeprofesoromgrčkogjezikanaUniversityCollegeu–štočini

početakNewmanovakatoličkoguniverziteta–i1885/1886.godineživiuAt.StephensGreen.Emocionalnointeligentan,natprosječnoblistavauma,poniojesudbinumnogihosamljenika.Ostalisuuzoritiknjiževniradovi,stvoreniuIrskoj,tenjegovavitalnost,pje-sničkaenergijairazbuktanapotrebitostsvegaštojeBogstvorio,aonprepoznaokaovrijednostusuživotuidivljenjufenomenimaprirode,kojujevolioipoštivao,nesebičnotkajućistihoveizriznicedoživljajnogsvijeta.Umrojeodtifusnegroznice8.lipnja1889.godineučetrdesetčetvrtojgodiniživota.PokopanjenaisusovačkomgrobljuGlasvelinuDublinu.Danasnjegovodjelozadivljujesvježinomisuvremenošću,ekološkomosvi-ješćenošćuidubokomvjerskompripadnošću.


Najznačajnijasumudjela:Začaran vidovnjakinim lišćem (Spelt from Sibul’s Leaves), Soneti očaja (Sonnets of Desolation), Strvina utjehe (Carrion Comfort), Probudim se i osjećam (I wake and feel), Nema goreg.... (No worst..), Orač Harry (Harry Ploughman), Tomov vijenac (Tom’s Garland), Priroda je heraklitska vatra (That Nature Is a Heraclitean Fire), i Ti si, Gospodine Bože, doista pravedan (Thou art indeed just, Lord ).

Matošjeparadigmasvihpolemika,bilodaseradioknjiževnosti,politici,domolju-blju, izgnanstvu,glazbi,kritičkompogledunasocijalnusliku,napravodostojanstvaislobodupojedincaudruštvenojsrediniipodložnostinjezinimgibljivostima...Pisaojeizpotrebezakomunikacijomipotrebezajavnimmišljenjemjasnoizražavajućisvojsud.Rođenje13.lipnja1873.godineuseluTovarnikuzapadnomSrijemuubrakuAugustaiMarijerođeneSchams.Matoševotacbiojeučitelj,podrijetlomizselaPlavnauBačkoj,amajkajebilarođenaNašičanka.KadajemalomMatošubilodvijegodine,selisesro-diteljimauZagreb,gdjejenjegovotacradiokaoučitelj,aneštokasnijejebioiorguljašucrkviSv.Marka.UZagrebujepohađaopučkuškolu,anakonzavršenepučkeškoleupisujeseuGornjogradskugimnaziju.Zanimljivojespomenutidajeugimnazijipaosedmirazreditoiz,čak,tripredmeta-Propedeutike,fizikeiHrvatskogjezika.Cijelovrijemeškolovanjaglazbenoseobrazujeiučisvirativiolončelo.NakonzavršenegimnazijeuBečućeseupisatinaVojniveterinarskifakultet1891.go-

dine.No,zastudijnećeodvećmariti,tećezboglošihrezultataizgubitivladinunovčanupotporuzaškolovanjeibitiprimorannapustitistudijivratitiseuZagreb.Naredne,1892.godineučasopisu VienacobjavljujesvojunoveluMoć savjesti.Godine1893.unovačenjeiposlanuKutjevonaodsluženjevojnogroka.Godinudanakasnije(1894.)premještenjeuZagrebuvojnuškolu,alinakondvamjesecaprovedenauvojnojškolidezertirajernepodnosivojnustegu.Mjesecdana lutapoHrvatskoj,dabigaaustrougarskevlastikonačnouhvatileuSrijemskojMitroviciisproveleuzatvornaPetrovaradinskojtvrđaviuNovomSadu.Odlučandaneostanenipodkojucijenuzatočen,bježiizzatvorauSrbiju,točnijeuŠabac.UbrzoizŠapcaodlaziuBeograd,gdjećeprovestinarednetrigodine.UBeograduživiboemski,sviraukazališnomorkestrukaočelist,pišezanovineknjiževnekritikeibaviseknjiževnimradom.Usrbijanskojprijestolnicizapočinjesvojufeljtonističku,esejističkiikritičarskudjelatnost.Početkom1898.godinenapuštaBeogradjerjeobjavionepovoljnukritikuoromanuHajduk StankosrbijanskogpiscaJankaVeselinovićaitimeizazvaonegativnureakcijusrbijanskihkulturnihkrugova.NakonBeogradaikraćegzadržavanjauMünchenuiBečuodlaziuŽenevu.UŽenevi

jeprimoranprodatisvojeviolončelo.Tojeglazbaloneobičnovoliokaosamoglazbalo,aliikaosvojevrstanalatkojimjezarađivaozaživot.IzŽeneveputujeuParizpočetkomkolovoza1899.godineitamoostajesvedo1904.godine.Ufrancuskujeušaokoristećisebratovljevomputovnicom,aufrancuskojprijestolniciživinarububijede.Kakonijeredovitoplaćaostanarinu,stanodavacmu jeskrivaocipelekakobiga timenatjeraoplatitionoštojedužan.Parizgajeprivukaojerutodobajesredišteeuropskogkultur-nogživota.Tusesusrećesknjiževnimdjelimaipiscimakojićeutjecatinanjegovrad.UpoznatćesesdjelimaPoa,BaoudelaireaiGautiera.PišućiizPariza,jednomćeseprilikombolnoiskrenoosvrnutinaranukojagajedubokopekla-prodajuviolončela.NazočitćekoncertuEduardaGriegaijaujednomtrenuizorkestraćesezačutiviolon-čelokakoplačei jadikujetećesvojomsvirkomporučiti,kakojetoMatošopisao:...ah, zašto si me u Ženevi prodao? Kao Juda Krista si me prodao, nesretniče! A bijah ti


jedini prijatelj, hranitelj i tješitelj. Grijao sam ti hladne sobe, prikraćivao sam ti dugačke dane...PoslijepetgodinavraćaseuBeograd1904.godine,avećnarednegodinepotajice

boraviuZagrebuipotomseponovnovraćauBeograd.Austrougarskevlastiodlučilesugapomilovati1908.godine,teseonistegodinevraćauZagreb.Popovratkupolažeispite zaučiteljaVišepučkeškole,ali nigdjeneuspijevadobiti stalanposao.Ubrzootkrivadanijedobrodošao.Nakladničkekućeodbijajutiskatinjegovadjela,anovinskeredakcijeneobjavljujunjegoverukopise.Svjestansvojesituacije,zapisaoje:Zbog pro-klete te kritike ima me već u nosu tri četvrtine Zagreba, i ja ću nastojati da se posvađam i s ostatkom... Godine1913.pojavljujuseprviznacirakagrla.Unadidaćepromjenaklimepozitiv-

noutjecatinanjegovozdravlje,putujeuItalijutegodine,međutimtajnjegovpoteznijedoniopozitivanučinaknanjegovozdravlje.IstegodinevraćaseuZagrebi27.prosincahospitaliziranjeuzagrebačkojbolniciSestara milosrdnica.Umire17.ožujka1914.go-dine.SahranjenjenazagrebačkomgrobljuMirogoj.Najpoznatijadjela: Iverje, Novo iverje, Ogledi, Vidici i putovi, Umorne priče, Naši ljudi

i krajevi, Tri humoreske, Moralist i druge satire, Život za milijune, Pečalba.

Križ velikih autora

Štogodpripisalivelikimumovima,jednojesigurno:velikiumovioduvijekživepodteretomnesuglasjaokolineiosobnogtalenta.Onividedrukčije,komunicirajudrukčije,situacijuukojojsenalazerješavajudrukčije.Vječitiprognanicikolektivizmasamodo-statnoiusamljenolutajuprostorimaneba,odakle,poputorlova,jasnijevideiboljesesnalaze.MeđuovakveautorespadajuiHopkinsiMatoš.Vrijemeihnijemazilo,naprotiv.Jasnojetovidljivoiizbiografskihcrtica:prvijepromijeniovjeru,drugijebiopolitičkiprogonjen;bilisunanebuuspjehaizemnomblatu;bilisuomiljeniinarubuzakona;borbazapokazivostintelektualnihpregnućadovelaihjedoborbezaživot;vrijednostživotanadživjelisuvrijednošćudjela....

O pjesničkim vrijednostima

Obadvaautorasukoristilaritamgovora.Nikakavusiljeni,umjetnostvorenrimovanistih,nisupriznavali.Tematskiokviriodišupedagoškimučinkom,životnomfilozofijomkojadjelujeokrjepljujućekroz tečanslijed riječi složenihu jasneslike.ZaHopkinsaDesmondEganpiše:Vrijedno je uputiti se u svijet Hopkinsove pjesme, jer, kao što svaka pjesma zaslužuje naslov, u njoj postoji svijet; iskustvo; potraga; bočni pogledi kroz neki drugi prozor; djelomično otkrivanje; tjeranje riječi gotovo izvan njihovih granica.Izvantihgranicaneslućenesumogućnostinovihotkrivanjainovihsvjetova.Tinovisvjetovi,jošneotkriveni,izazovsuzaznanost.ZaMatošajeustvrđenokakojemnogopresudnogzapjesnički,književnisvijetusvo-

jioizfrancuskeknjiževnostikoristećisepritomritmikomivrijednostimahrvatskogajezi-ka.IvofrangešpišeoMatoševompjesništvu,kakojeprvi osjetio i primijenio privlačnu


simboličku pouku sinestezije. Audition coloree ( ... )postaje tekovina Matoševa pisanja.Utojtekovinijeiodređenimisticizam,tejasnoprihvaćanjebiološkihciklusaukojimapronalazimetaforičnepoučkeosmisluivrijednostimaživota,asmrtneodbacuje,negojuprihvaćakaoslijedživotnogtrajanja,kaoneštoštoje,samoposebi,razumljivoini-kakosmrtnetrebaodbaciti,plašitisenjezinenazočnosti,negodaonabudeodređenikorelativiopomenaljudimazahumanijiodnosčovjekapremačovjeku.

Komparativna analiza uzorka

ZakomparativanuzorakanalitičkogpogledauzetćuHopkinsovupjesmuU krletci(uosobnomprepjevu)iMatoševuMaćuhicu.Zašto?Kako bi semoglo krenuti u analizu, najprije treba imati izravan uvid u navedene

pjesme.

U KRLETCI

Poputševeuhvaćene,zarobljeneukrletci,duhčovjekovpustolovniizsvojebikožehtiousloboduiprostoreustreptalenemirima.Samo,kako?Nadničarskislijedživotazarobio

svemukretnje,kaopticitunaprečki,ukrletciomeđenojpozornicigdjepjevatitrebaslatko...Kadjojrimaugrobkapne,smrtnoklone;alustane:paizstrahaiizbijesanajljepšimsepjevomsatko

dahtrenutka,usužanjstvu,bezodmora...Alizašto?Slušajpticuudivljini,gdjeugnijezdopadnekadšto,alugnijezdonajmilijesatkanoodvlatisreće...

Takočovjektijelomvezan,izsvogbitkanebukreće...Tekslobodan,gdjelivadauporištetražidugi,kostićemuuskrsnuti,aduhbitiživotdrugi.

Pjesma:GerardManleyHopkins(July/srpanj28,1844–June/lipanj8,1889).Prevela:MilijanaRebac/prepjevao:fabijanLovrić.


MAĆUHICACrnakaoponoć,zlatnakaodan,Maćuhicaćutiispodrosnevaze,Ukadifibajnebojejojsemaze,Misliš:usredjaveprocvjetaosan!Zatojeizovunježno„noć-i-dan“NašegospođicekadaprekostazeStarogparkaljetnesjenesjetnogazeIspodvrelogneba,modrogkaolan.Kaosamrttamna,kaoživotsjajnaMaćuhicacvate,alinemiriše—Koninjezinsusjed,kicoštulipan.Nouhladnojnevičudanživotdiše,Zagonetan,dubok,čarobankosan,Akrozbaršundrhtijednedušetajna.

Oskaru Durru

Pjesma:AntunGustavMatoš(13. lipnja 1873. – 17. ožujka 1914. )Kaošto jevidljivo,pjesnici svojuvizijuzapočinjuopisom.Hopkins točiniopisom

pticeuzarobljeništvu,alineonomizvanjskom,negosimboličkomiosjetilnomželjomzaslobodom,dajućiusporedbusčovječjomdušomivrijednostimaslobode,dokMatošopisumaćuhicepridodajekontrastizmeđuCrna kao ponoćtedodajeutrećemstihuU kadifi bajne boje joj se maze.Oveistovjetnostimotivskihprepoznatljivostiujednosuirazličitostiunačinupjesničkogjezika,različitostimetrike.činećiizsirovogprijevodasti-hovanumožebitnostidejnihželjatvorca,Hopkinsovapjesmamijenajboljezazvučalaušesnaestercu,dokjevidljivokakoMatošsvojusonetnuformunaslanjanatradicijujeda-naesterca,alinepodsvakucijenu,negopoosjećajuglazbenihdobakojenosiusebi,tejelakopronaćikakojekodpojedinihstihovadvanaest,akoddrugihdesetslogova.Ipak,melodioznostnetrpi,negoseljupkooslanjanasnagumislikojejusnažnonose,dooduševljenja.Ševaimaćuhicasuusamljenejedinkeuraskošiživotnihokruženja.Odševeseočekujepjesma,aodcvijetamiris.Ševaispunjavasvojuzadaćuizponosa,neizpotrebeuslobodi,dokmaćuhicacvjeta,alinemiriše.Biološkaravnotežaimjepomaknutaiživeukontradiktornostisokolišemiočekivanjima.Zaštouzarobljeništvuševapjeva,azaštomaćuhicuzovu nježnonoć-i-dan?Pticaželipokazati svojodnossprampotomstva,jerubiološkomokruženjupjevakakobinasebeprivuklagrabljiviceiodvuklaodgnijezda,dokmaćuhicatočinibojama,anemirisom.Ujedno,tojetajnaživotaiželjazanjegovimvrijednostima,štojeponajboljevidljivouzavršnimstihovima,gdjesejasnovrednujemjeriloradakrozunutarnjisvijetuneposrednomizrazupjesniš-tvaivjeriduhovnihtrajnostikrozdjelokaoneuništivostmaterije,gdjeHopkinspjeva:kosti će mu uskrsnuti, a duh biti život drugi,dokMatošistevrijednostiizrazličitogtemat-skogokvirausustavljujestihom:A kroz baršun drhti jedne duše tajna.


Zaključiobih:Ovajkratakradjeodređeniintereskojimsamželioupozoritinavrijed-nosti,datiimpoticajekojeće,nadamse,netkoprepoznatiislijeditiunovimpokazivo-stima.Akonekogapovukunatakavput,bitćuponosanštosamsudionikomotkrivanjatajneugradnjiljepote.

Literatura:

čić,Emil.Zbornik izabranih djela, svezak 1. (Collection of Selected Works Volume 1).Zagreb:NakladaE.čić,2007.frangeš, Ivo.Stil Matoševe novelistike: Studije i eseji. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti iumjetnosti,1967.str.147.Kaštelan,Jure.Lirika A. G. Matoša. //Rad/JureKaštelan.Zagreb:Jugoslavenskaakademijaznanostiiumjetnosti,Odjelzasuvremenuknjiževnost,1957.str.310.Solar,Milivoj.Pitanja poetike.Zagreb:Školskaknjiga,1971.Šicel,Miroslav.Pregled novije hrvatske književnosti.Zagreb:Maticahrvatska,1966. Šicel,Miroslav.Stvaraoci i razdoblja u novijoj hrvatskoj književnosti.Zagreb:Maticahrvatska,1971.

Prijevodi:

Mlač,Krešimir.Prepjeviduhovnelirike: U tlocrt urisan.Zagreb:vlastitanaklada,1970.Slamnig,Ivan;Šoljan,Antun.Suvremena engleska poezija.Zagreb:Lykos,1956.Šoljan,Antun. Antologija moderne poezije zapadnoga kruga (Od Baudelairea do danas).Zagreb:Škol-skaknjiga,1974.Zapadna duhovna lirika/priredioĐuroKokša.Rim:AlmaRoma,1970.



okrugli stol posvećen pjesniku petru gudelju

PetarGudelj















IvanLovrenović

OkruglistolposvećenpjesnikuPetruGudelju,kojijepriređenusklopumanifestacije„ŠopovidaninaPlivi2007.“ (29. rujna 2007.)

PoezijaPetraGudeljadomenejebilapočeladolazitiujednomrazdobljumogaživo-tauviduknjižicakojedanasumomsjećanjuimajujakonaglašenuemocionalnuboju.BilesutoknjigepoezijekojejePetarobjavljivaosukcesivno,mahomuBeogradu,aliidrugdje,isvakaodnjihjeumojsvijet,umojukuću,umojstanuSarajevuupadalabaškaoštoupadajumunjeuPetrovimpjesmama,isvakaodnjihjesadržavalamnogovišeodsvihdrugihknjigakojesuumojsvijetdolazile,isvakajezadržavalasvojezračenjeumojojsvakodnevicipunožešće,punodugotrajnijenego,negodrugeknjige.AkakosusetePetroveknjigemnožile,takosuzauzimaleisvojefizičkomjestonamojimpolica-ma,isvremenomihsenakupiodobarbroj.Janikadnisamimao,moramitoreći,svePetroveknjige,itomijebilojakožao.Doonihranihsenijevišenimoglodoći,jerPe-trovopjesnikovanjetrajevrlodugo,trajeizvremenakadjanisamniznaoštojepoezija.Množilesuse,dakle,izauzimalevrlovidnomjesto-tomjestojemoralobitinadohvaturuke.TakosamjadubokoinepopravljivozagaziousvijetGudeljevepoezije,aondajedošaoratimene,izmeđuostalog,ostaviobezmojihknjiga.Bilabidugaidosadnapričadavampričamštosesvedogađalosamnomistimknjigama,atojestbilacijelaodiseja.Ukratko,dogodilosedasampozavršetkurataipopovratkuupakaoGrbavi-ce,ukojemustanujemidanas,nekimnevjerojatnimstjecajemokolnostivratiovećinutihsvojihknjigazakojesammisliodasudefinitivnoizgubljene.Ikadasamponovnonapravionekakavredmeđunjima,otkriosamdafalionoštomijenajvažnije–izmeđuostaloga iknjigePetraGudelja.Nisammogaoshvatitiočemuseradi,preturaosamponovnoiponovno,sveponovnoredao,klasificirao,badava-nemanijednePetroveknjige!Dakle,onajtkojevršio„selekciju“međumojimknjigama,moraojebitinekive-omaneobičančovjek;ukojimgodsuuniformamabilitiljudi,kojegodsunamjereimaliradećitoštosuradili,štogodsusasvimanamaisamisasobommisliliinamjeravali,


nanekinevjerojatannačin-neznamdaliknjiževanilipotpunoperverzan–znalisuštoodknjigatrebadauzmu!Nikadanisamušaoniukakavtragtimknjigama,idanasbihvoliodatomogurekonstruirati.Tojezamenejednavelikaintriga.

Aondasedogodilodasmosrećomostaliživi–Petar, i ja, imnoginašiprijatelji, ikadajesvetoprošloiprotutnjalo,opetsmosenanekenačineuspjelipovezati.Tajnašsvijetjepropao,naravno,alisnjimenijepropaosavsvijet.OndasedogodilodamijePetarpoklonio,kaonekakvuvrstuzamjenezasvetoočemupričam,svojetroknjižjeGolubice nad jamama,ukojemjePetarsamsabraosvojepjesme.TadasamponovnozadobionasvojimpolicamapoezijuPetraGudelja,iponovnojesvuiščitao.Itoje,eto,bilanekakvazamjenazagubitak,kojiumeniidanasdrživatrunekogposveneobičnogdogađaja-istovremenogubitka,aliinekevrstesnažnogupitnika.

.


MuharemBazdulj

Bajanjeomladosti

ŠTIT (fragment)

Zapalitioči.Zapalitiruke.Zapalitikrv.

Bititrešnja.JanPalah.Bajamucvatu.

(PetarGudelj)

PoemuŠtitPetraGudeljaobjavilaje1978.godinemostarskaPrva književna komuna.fragmentkojićemoovdjeanaliziratifunkcionira,međutim,iizvankontekstacjelinepo-eme;funkcionira,dakle,kaozasebna(nezavisna)pjesma.Pjesmasesastojiizdvijestrofe:tritercine.Nakrajusvakogodšeststihovajetačka.

Šesttačakajedinisuinterpunkcijskiznaciupjesmi.Svatristihaprvestrofepočinjuistiminfinitivom:zapaliti.Objektse,međutim,mijenja:oči,ruke, krv.Prvadvastihaimajupošestslogova,trećiimapet.Prvistihdrugestrofe,četvrtistihupjesmi,takođerpočinjeinfinitivom:biti.Ovajstihimačetirisloga.Upetomstihunemaglagolaisamosutrislo-ga.Svakiodprvihpetstihovaimapodvijeriječi.Ušestomstihuponovnonemaglagola,ponovnojetupetslogova,noprviputimamotririječi.čarolijapjesmenaprvipogledsekrijeurelacijiizmeđuprvestrofeipretposljednjeg

stiha.Slutnjubanalnogmetaforskogkorištenja glagolaizprvestrofepretposljednjistihpjesmepretačeušokdoslovnogznačenja iukonkretnustvarnost.JerJanPalahnesamodase(doslovce)zapalioudvadesetiprvojgodiniživotanegosuinjegovipo-smrtniostacipetgodinakasnijeekshumiraniikremiraniodstranečehoslovačketajnepolicije,abezdopuštenjaisuglasnostiPalahoveobitelji.


JanaPalahauovojpjesmi“grle”trešnjaibajam.Zaštobaštrešnjaibajam?Odgovorje,možda,upjesmiCvijećepjesnikaAntunaMasleizOrašcakodDubrovnika,ukojojsekaže:

Rodiosamseutravi,ucvijeću.Udjetinjstvumijepodprozoromkrvavaružacvjetala,ajošprijenjeružičastabreskva,aprijebreskvebijelibajamiitrešnje.

Trešnjeibajamiprvicvjetaju.Icvatimbrzonestaje.ZatobašonigrleJanaPalaha?Riječ“bajam”AlijaIsakovićnavodiusvomrječnikukarakterističnebosanskeleksike.

Kaoizvorenavodigrađuza“Narodnoblago”Mehmed-begaKapetanovićaLjubušaka,AlijuNametka,HamidaDizdara,HusejnaĐogu,Škaljićevrječnik“Turcizmiusrpskohr-vatskomjeziku”tePetraŠegedina.Nakrajujeiopaskadakodriječi“bajam”uRečnikuMaticeSrpskestoji(v.badem).Ujednojnovijojhrvatskojenciklopediji(Enciklopedija,Općainacionalnau20knjiga,

ProLeksis,Večernjilist,Zagreb2005.)nemanatuknice“bajam”,auznatuknicubademstojisljedećeobjašnjenje:“badem (Prunus amygdalus),bajam,mendula,voćkaizpor.ruža(Rosaceae).Doseževisinuod8do10m,šiljastih je iblagonazubljenihlistova,cvjetovibijeliiliružičasti.Plodjekoštunica:utvrdojkošticinalazisevelikaivrlouljevitasjemenka.PotječeizSirije,odaklejejošustaromvijekuprenesenuzemljeSredoze-mlja,gdjeseodomaćio,pa tako iunas.Dobropodnosi sušu.Podvrstesugorkib.(sadržicijanovodičnukiselinu,rabiseupučkojmedicinikaosedativ,kodneuralgija)islatkib.(rabisezakolače,auljeukozmetici).”Srcepjesmezapravojeuriječi“bajam”.Badem u cvatuubiobipjesmu.Bajamjeu

istovrijemeiimenica,ioblikprezentaglagola“bajati”uprvomlicujednine.JerPetarGudeljsvojompjesmombaja!(IvanLovrenovićuesejuPetar Gudelj ili znanje planineuGudeljovojpoezijiprepoznaje,međuostalim,“pučkabajanjaibugarenja”.)IzatonijeslučajnodasviIsakovićeviizvorizariječ“bajam”(kaoicitiraniMasle)potječuizistoghercegovačko-dalmatinskog areala, jednog – kako bi kazao Lovrenović – cjelovitogmediteransko-balkanskogasvijeta.Gudelj ovdjepjevaoplamenuuočima,ogorućim rukama,o vreloj krvi; pjevao

trešnji,orascvjetalombajamu,oJanuPalahu.Sviglagoliupjesmisuuinfinitivu,aovajzvoniimperativno,mladalačkiimperativno.Ovoje,dakle,pjesmaomladosti,bajanjeomladosti,pjesmaoonomdijeluživota

kojiPalahovsunarodnjakKunderanazivalirskim dobom.


HadžemHajdarević

BilješkenadGudeljevompjesmom“Zemljaijezik”PetarGudelj jeodonihpjesnikačijimsamsestihovimadostačestovraćao.Bolje

reći,čestosamsevraćaoGudeljevuosebujnompjesničkomsvijetu.To jesvijetme-diteranskogbiljaiobilja,kršaiudesa,medovineizmijskogotrova,svijetoštrihrubo-vaibajkoviteidiličnosti,svijetukojemusutankegraniceizmeđustvarnogisnovitog,zemaljskogimitskog,tojesvijetodsvakidašnjegiskustvaiodapokaliptičnogužasa;unjemupjesničkisubjektipamtiiprorokuje.PjesničkisvijetPetraGudeljagledavasotvorenimočimautrenimadok,čitanjemilirazmišljanjem,svejedno,otkrivate pjesmu,apotom,ostavljajući iliprepoznajućitragoveusvomeosobnomiskustvu,stihovivasnimaloneostavljajunamiruikaddovršitenjihovočitanje...Sasvimdobroznamoopćuistinu:dabipjesmaopstala,dabisevišeputačitala,ona

moraposjedovatisvojuosobitu,svojuvlastituunutrašnjumagiju.UpravosuGudeljoevepjesmenačinjeneodnajfinijegjezičnomagijskogtkanja.Unjegovimsestihovimaza-hvalničitalacpenjenanajvišeplaninskevisismisla,putujeprostranimpovijesnoimpre-gniranimprostorimaljudskogaiskustva,sudjelujeuradostimaživotakolikoiusuštimapsurdaima,iistovremenosespuštaunajdubljeinajzatajnijepećineotkamoseizlaziilisotkrivenimblagomnarukama,iliseizlazizauvijekspušteneglave.Pjesničkipredmetbivaispitivan,obuhvaćan,prokušavanizvišestrana.Onseposmatraisvanaiiznutra.Vrlogasečestopropustikrozritamusmenepjesničketradicije,ili,pak,stegneupa-ronimijskesintaksičketjesnace,iliizložiponavljanjima,potomprepustimirnoćignom-skogimenovanjaikonstatiranja,gdjepoetiziraniznakovisamisebiuklesujuvremenitijiprostorismisao.Među temeljnim, odredišnim simbolimaGudeljova pjesništva jesu Zemlja i Jezik.

Zemljaunjegovimversimadolaziodsvuda.Zemljajeiučovjekukolikoiusveukupnimprostornostimaukojimačovjekživi.Ajeziknijesamonačinpoetskogimenovanja,kro-ćenja,memoriranjapokrenuteenergijesvaketvariinetomprepoznatasmisla,negojeutrajnojstvaralačkojfunkciji.Tojejezikkojijeintenzivnoutjelovljenzemljom.Tojezemljakojajeneposrednooživljena,produhovljenajezikom.ZatozaGudeljanemožemorećidaispisujesvojupjesmu,onsvojupjesmuoblikujekaoštobi,recimo,grnčarilivajaroblikovaoželjenipredmet.


NisamneznamkolikosamputapročitaoGudeljovupjesmu«Zemljaujeziku».Po-četnidistisiovepjesmepolazeodkonstatacije:

Imam zemlju u jeziku.Jezik u zemlji.

Zemlju nad jamama.Jezik pun jama.

Nakonprvogadistihaunamasemogupokrenutiasocijacijeomoćijezikakaosve-pokretačkojenergijisvijeta,ozamrlomjezikuljudi,životinja,svjetova,bilja,zaumninā,ojezikukojipjesniknastojioživjeti,ojezikunesamokaosredstvukomunikacijenegoojezikukaosredstvuvlastitogasubožanskogpozicioniranjauvremenuiuprostoru,dabisedrugimdistihomotkriladramanesavršenostiiranjivostiiJezikaiZemlje.Zemljakojaseimaprostiresenadjamama.Jamesugerirajuteškačovjekovaiskustvamemo-riranaupravoujeziku.Slijedepobrájanjačimesesveimaizićiusvijet,štosesveimaponuditiikazatisvjetovima,slijedezapitanostičemusveonoštosevidi,posjedujeiliosjećavodi,dabi,nakraju,nakondrameiujezikuiuonomeštostojiizmeđuNebaizemaljskihzakonitosti,došladvazavršnadistiha:

Ne mogu iskopati zemlju iz jezika.

Ne mogu iščupatiJezik iz zemlje.

Sigurno je Zdravko Zima svojedobno imao jakog razloga ustvrditi da bi baš ovapjesma(«Zemljaujeziku»)moglastajatikaoGudeljova«najvjerodostojnijaestetskalo-zinka».U«Zemljiujeziku»gotovosvejepobrojanoisve,opet,dovedenouizokrenutuslikuuvlastitomsvomezrcalu:

Nebo mi je u ponorimaA u nebesima zemlja.

OnikojitrčezakomparacijamamoglibiunekolikopreciznostiodmjerenostGudelje-vajezikausporeditisjezikomMakaDizdara.Samo,doksekodDizdaraparonimijskosemantičkotrenjeizmeđupoetiziranihriječinastojiprometnutiuopćeistineosvijetuiživotukolikogodonebilebezazlenoizreknuteriječimakamenogspavača,tj.smrtnikapoložena ispodstećka,kodGudelja jeparonimijamogućasamotamogdje jepoet-skoznačenjskineizbježna.U tomsmislupogledajmosamozavršne riječiudistisimapjesme«Zemljaujeziku»,gdjeseudirektnimantirimamarimujesuštismisaoonogaštosedovodiuneposrednumeđusobnuvezu:u jeziku – u zemlji;Mjesec – Sunce;koze –vukovi;očne duplje –pčele;vino – kruh; i hoda – i pliva.Njihovupoetskuekspresivnostnijetrebalostezatinikakvimparominjskimdoskočicamaili,jošgore,rimamaproizvede-nimgotovoslučajnimsudarimariječi,štočesto,čakinarubusuvislijepoetskotvorne


ostvarenosti,srećemouDizdarevimpjesmama.ZapjesnikaGudeljazemaljskepojav-nostiinjihovoslikujezikupostojeonolikokolikotoomogućavaprirodnislijeddogađajaistvari.Riječnajprijemoradaznači,tekposlijedazvuči. Pojamsesamskolutavaokosvogaosnovnogznačenjate,poputzmije,uvlačiurupujezika.Sigurnojedaćupjesmu«Zemljaujeziku»čitatijošvišeputa.Njenamagijskaunu-

tarnjapovezanost,autentičnaharmoniziranostusporedivajedinosnekimdrugimGu-deljovimpjesmama, jednako ćemeučiti nemuštosti, bolje reći nepotrebnosti da seištadodatnogagovorioovojnesvakidašnjojpoetskomagijskojigripojmovainjihovihpoetskotvornihznačenja,kolikoicijelomblijeskusustvaralačkihčitateljskihasocijacijaštoseuspiralnimnanosimanamotavajuokosemantičkeosisvakogtogpoetiziranogpojma...pravapoezijazaistaijestpravasamoondakadusvakomnovomčitanjuostajebitiautentičnapoetskotvornamagija.

(Jajce, septembar 2007.)


MiljenkoJergović

PjesnikBiokova,BeogradaiBaškeVodeUmjesecimapredratuHrvatskususepočelidoseljavatinekiodnajuglednijihak-

terabeogradskeknjiževneiumjetničkescene.Stizalisubezegzistencijalneprisile,povlastitojodluci i izboru,kojise itekakomoraoshvatitikaosvojevrstanmoralničin.TiljudibilisujedinipolitičkiemigrantinakonDrugogasvjetskogratakojinisuizHrvatskeodlazili,negosuknjojdolazili, i tounajtežimčasovimanjezinepovijesti.DoseliosetakoživiklasiksrpskeknjiževnostiMirkoKovač,kojegajenakonKišovesmrti,kasnihosamdesetih,književniBeograddoživljavaonajvećim,uzMiloradaPavića,živimsrp-skimpiscem, čije jedjelo jednakoodisalo ambijentomBeograda iKovačevaherce-govačkog zavičaja. Stigao je iMiroGlavurtić, slikar, pisac, demonolog imistifikator,kultna figurabeogradskeumjetničkesceneodsredinešezdesetih,čovjekkojegasuujugoslavenskojmetropolidoživljavalis intenzitetomkojibi,možda,biousporedivsplanetarnimznačenjemSalvadoraDalija.KojimjesecprijeKovačaiGlavurtićadošaojePetarGudelj,jedanodnajcjenjenijihinajneobičnijihbeogradskihpjesnika,kojegaseumetropolibezzadrškeslavilo,iakojerodombioHrvat,izPodosojakodImotskog,iiakojenjegovimhrvatstvom,obilježenimosobnommitologijomBiokova,kraškihliticaijama,bilaoznačenasvanjegovapoezija.PolitičkeemigranteizBeogradahrvatskajekulturadočekalauglavnomhladno,ne-

zainteresirano imrzovoljno.Kovača, koji je još najbolje i prošao, neće spomenuti unabrajanjuvažnihhrvatskihpisaca,nitićegavodatipofrankfurtuiLeipzigu.Njegoveknjigeuknjižnicamaiknjižaramaizloženesunapolicamasastranimpiscima,njegovemeđunarodnenagradenesmatrajusehrvatskim,bezobzirašto jesampisac,uveli-ke iprekogranicavlastitogadostojanstva, inzistiraonasvojojpripadnosti ihrvatskojknjiževnosti.OMiriGlavurtićuse,pak,ništaneželiznati.Njegoveslikenitkonijevidio,njegoveknjigenisučitali,aumedijimagase,uglavnom,predstavljatekkaonekogeg-zotičnogkatolika,mračnjaka,desničara,skoroparidikula.Naravno,toništanegovorioGlavurtiću,negosvjedočioidiotizmunašihnovina,nekompetencijilikovnihkritičarainepismenostiineobaviještenostionihnekolikohuljicakojesepredstavljajukaoknjižev-nikritičari.AlinajgoreodtrojicespomenutihemigranataprošaojePetarGudelj.Njegagotovodainema.


Ovajneobičničovjek,sbiografijomidržanjemkakvogapjesničkogredovnika,rođenje1933.Nakonučiteljskeškole,kojujezavršiouMostaru,došaojenastudijeuBeograd,oženiose,stekaoobitelj iostao.Odprvihpjesama,objavljenih još1953.panarednihpolastoljeća,Gudeljjepisaouistomtonuijednakimstilom.Kaodaseokonjeganisumijenjalemodeiobičaji.Zarazlikuodvećinepjesnikasvojegeneracije,kojisuitekakobiliosjetljivinapolitičkediktateipovijanjapodvjetrovimaslobodeidemokracije,Gudeljjevazdabiojednakoslobodan.Odprvihpjesamagradiojesvojuosobnumitologiju,učijemjesredištumasivBiokova, ispunjenuzmijamaotrovnicama,mirisimakadulje ivrijeska,jamamadovrhapunimljudskihiživotinjskihkostura,slutnjommržnjeiosvete,bliskomsmrću ikrajolikomkoji jesavživ, lijep istrašan.Prekopedesetgodina,odčegabeo-gradskihčetrdeset,PetarGudeljispisivaojesvojzemljopisniatlasiupjesmuiknjiževnitekstpretvaraocijelijedansvijetsmještenizmeđuImotskogaimora.Njegovaustrajnostifanatičnoinzistiranjenauvijekistommotivuimajuusebineštokniferovsko.Onoštojezaslikarabiomeandar,tojezaGudeljanjegovmitskisvijet.Alikakoknjiževnostnijeslikar-stvo,tajjesvijetnaseljenbezbrojnimmotivima,simbolimaiznačenjima.SamojednomPetarGudeljjenapustiosvojuosobnubiokovskumitologemu.Biloje

to1987,kadajeobjaviošokantnupoemu„Europanatenku“,čijisudijelovi,kaosamo-stalnepjesme,većbiliobjavljivaniuknjiževnimnovinamaičasopisima.Bilajetoknjigakojubi,mirneduše,zabraniosvaki, iolerevan,partijskicenzor,kakozbogantikomu-nizma,takoizatoštojetaknjigačitateljauznemiravalaunjegovomsocijalnommiru,onolikokolikotonekaknjigauopćemože.Autasedobazbognapisanepjesmejošuvijekmoglobaremprenoćitiuzatvoru,štoznači,izmeđuostaloga,idasuljudičitali,aliidasunapravinačinshvaćalipročitano.Gudeljjeu„Europinatenku“stvoriosvijetukojemtenkimasredišnjemjesto.Tenkjebožanstvo,kriterijsvakeizvrsnosti,bićesrazumomiosjećajima,najvažnijakulturnačinjenicauvišemilenijskojpovijesti.„SretninarodiuEuropi./Sunceimujutronakupolamaiznesutenkovi./Sunceimzađezastadotenkova…Europskodržavnoblagostanjepočivanatenku…Kadnemadutenkovskihštala,/tenkovedržeusrcu./Zatoeuropskosrce/Imaobliktenka.“Ujesente1987.godine,kadaje„Europanatenku“bilajedanodvažnijihdogađaja

velikogabeogradskogsajmaknjiga,naosmojsjedniciCentralnogakomitetaSavezakomunistaSrbijedogodiloseneštoštoćeusmjeritinašeživote,anasilnusmrtučinitisvakodnevnijompojavom:SlobodanMiloševićdošaojenavlast.Nijednaknjiga,nijed-napjesmaiztogvremena,nijetakojasnoslutilakatastrofu,kaoonaPetraGudelja.četi-rigodineprijenegoštoćesetodogoditiustvarnosti,tenkjepostaoglavnilikčovjekovaživota.TenkoveuVukovaruionajosječkitenkkojijepregaziocrvenogfićuGudeljjeopjevaousvojojpoemi,tojnajstrašnijojpjesničkojbasnihrvatskogajezika,prijenegoštojeitkozatenkoveznao.SlavnojetadauBeograduodjeknulanjegovaknjiga,tiskanisuonjojhvalospjevi,zasluženi,premdačestoneitočniusmisluiznačenju,aliglasdoZagrebačuoseneštoslabije.Tusuboljeuspijevaliintelektualnijipjesnici,neštoslabijeimaginacije,kojićetek1991.shvatitištoimjetema,alićejeitadasvestinaklanje,mr-žnju,razgledniceizrata,kakogazamišljajupolaznicipredvojničkogtečajaibombašiizumjetničkečete,kojećenakrajunjemačkevlastizabranjivatiuškolskimudžbenicimazastrance,jernjemačkazemljavišenijezatolikumržnju.NisuNijemcishvatilikakonijeriječomržnji,negoonečemuštojebezazlenijeibanalnije,nedostatkutalenta.„Europanatenku“bilajeposljednjaGudeljevaknjigaobjavljenauBeogradu.


UposljednjihšesnaestgodinaPetarGudeljživiuBaškojVodi. Imemusekatkadmože pronaći po niskotiražnim publikacijama i časopisima Matice hrvatske, čestomeđuskribentima iamaterima izprovincije,dokojihhrvatskametropolanikadanijeprevišedržala,adanasdržimanjenego ikad.Povremeno-alini touvijek -njegovepjesmeuvrsteuantologijehrvatskogapjesništva,alipodcjenjivačkiinakapaljku.Dajeikadapristaouzsrpskuknjiževnost,ilidajebaremprisvajaozasebedvojnupripadnost,nakakvubisvakakoimaopravo,Gudeljbiubeogradskimantologijamabiovišestrukozastupljenijinegouzagrebačkim.Tamogasenisuplašili,arazumjelisuonoštopiše.Moždagainisuvoljeli,alitonijebiorazlogdamuoduzmuištaodnjegovepjesničkeveličine.Ovdjegaseplašeinerazumijutoopsesivnokamenjarskopjevanje,ignorirajuga i timemupokušavajuoduzeti sve.Njegovi zagrebački vršnjaci, redomovjenčaniGoranovimvijencemuLukovdolu,paionimlađi,svedogeneracijekvorumaša,učinilisusvedaGudeljauHrvatskojnema.Ilidapostojisamokaotočka-zareziznekedalekejužneprovincije.No,nijekulturniproblemutome.Onjeučinjenici,stamenojkaokakavzabiokovskistećak,dauHrvatskojdanasmeđuživimanemapjesnikakojibistaouisturečenicusPetromGudeljom.Nipovrijednosti,niposnaziknjiževnogauvjerenja.PrijetrigodineŠkolskaknjigaobjavila jenjegoveizabranepjesme,podnaslovom

„Pelazgnamazgi“,štosemožeshvatitiikaozavičajnidugAnteŽužula,alitamandai jesttako,paštaonda!Aprijenekolikomjeseci,uvlastitojnakladi,točnijeuizdanju„MalenakladnekućeSvetiJure“,Gudeljjetiskaosvojunovuknjigu,kojabisemoglanazvatiikrunomnjegovogukupnogdjela.Riječjeočetiristotinjakstranicaprozno-po-etskihstranica,gdjesekratkepriče,pripovijesti,crticeifragmentiizmjenjujuspjesma-ma,itvorečvrstu,skororomanesknustrukturu.„Zmijamladoženja“senzacionalnajeknjiga,jedanodnesumnjivihkulturnihdogađajagodine,proznodjeloizsamogavrhahrvatskeknjiževnosti,apjesničko,većuobičajeno,gudeljevsko,diojednoganepreki-nutogpolustoljetnogkontinuiteta.Jednaodonihknjiga,kakvihjeubitimalo,isveihjemanje,kojebičovjeknakončitanjatakoradoproslavio.„KAZIVANJESTIPETURIĆA:KazivanjeStipeTurića izŽupe./UstašaGudelj izKrstatica./Mojarodica imojastrina./Menijebilodevetgodina./Onskidepuškusramena/ikleče.Ubijednupadrugu./Pa-došeuvinograd/izagrlišeloze./Zališekrvljuimlijekom./GorjelanašakućanaTuriji./Ukućigoriomojbrat.Eto,otome„Zmijamladoženja“govori.


EnverKazaz

DistopizamupoezijiPetraGudeljaPjesništvoPetraGudeljaiznovaskrećepažnjunajednuudanašnjem,pomalopo-

modnom, poststrukturalističkom kontekstu gotovo zaboravljenu odrednicu poezije.Naime, onu prema kojoj je jezikmedij u kojem se ona ostvaruje. Ta tradicionalna,djelimiceokoštala,odrednicapoezije insistirana tomedasenjenumjetničkisadržajgradiprijesvegaujeziku,pajeonatekposlijetoganeštoizvani iznadpukejezičkerealizacije.UGudeljevojpoezijisusrećusearhaičnislojevi jezikasaonimmodernim,skučeni jezik ideologije i savremene tehnološke civilizacije sa blistavim i raskošnimpojmovnikomiprirodeiprirodnihkoncepcijakulture, ironijska,grotesknaisarkastič-nadimenzija jezika saonomkoja sugerirauzdrhtali emocionalni i intelektualni strespredpovijesnimiskustvom.OtudseGudeljavapjesmaotkrivakaopolijezičkastrukturakojanastojiprevazićifragmentarnostsuvremenogsvijetabaziranunaraduanalitičkoguma iprosvjetiteljskom konceptu logocentrizma.Takvapolijezičnastrukturapjesmeneprestanopotencirasvojdeautomatizirajućiodnospremalogocentričnoutemeljenimspoznajama,stalnumoćzačudnostiiočuđivanjaautomatiziranepercepcije,posebicenjenefragmentarneprirode,dabisepokušalonagotovomitskinačinucjelovitisvijet,razbijenuparamparčadlogocentričnimpogledomisnjimusklađenimanalitičkimra-ščlanjivanjemstvarnosti.Ovasvijestopoezijikaojezičkomtkanjuieksplicitnoćebiti izraženauGudeljevoj

svojevrsnojprogramskojpjesmipremakojojćeonpoezijuoznačitipojmomteksta.Tajpojam,analizirajućiavangardnetendencijeuknjiževnosti,nateorijskihorizontubacujepočetkomprošlogstoljećaruskiformalizam,tepotomevropskistrukturalizam,dabiseprekonjegapresudnopromijeniloshvatanjeliterature.Stogaćetekstoznačitipoetikutzv.zrelog,ilivisokogmodernizmanesamonaprostoruinterliterarnejužnoslavenskezajednicenegoinaglobalnomplanu.Podrazumijevajućisvijestopoezijikaojezičkojgrađevini,PetarGudeljinsistiranjemnapjesmikaotekstu,ustvari,nastojiukazatiinasasvimspecifičnukonstrukcijulirskogsubjektaunjoj.Naime,tekstkaojezičkotkanjenaprostotražiodrecepijentadaotkrivaprincipenjegovegradnje,pasesubjektgovorautekstupojavljujeprijesvegakaotekstualnatvorevina,kaokonstrukcijaproizvedenalogikomtekstualnogtkanja,udaljujućisepritomodautorskenadležnostinadtekstomi,pogotovo,njegoveegzistencijalnepozicije.NatojosnoviBartćeusvomglasovitom


eseju iproglasitismrtautora,dabigaotkriokaodiskurzivniproizvod idiskurzivnogproizvođača.AkobiseunekojradikalnojformirazvilesveimplikacijekojepodrazumijevaovaGu-

deljevaprogramskapjesma,ondabisedošlodostavadaonasržnoskrećepozornostnamodelkonstruiranja ipozicioniranostsubjekta iskazaupjesmikaotekstu.Deper-sonaliziravši lirski subjektpjesme,ovaj pjesniknastoji skrenuti pažnjuna tekstualnuuslovljenostnjegovazasnivanja,pasenaeksplicitnojrazinipoetikeneprestanoskrećepažnjana todaon, tajsubjekt,negovorini izkakvogegzistencijalističkishvaćenogmjestaiskaza,većiznizakulturološkihpozicijaikulturalnihkonteksta.Pažljivijeanali-ziranimodelikonstruiranjalirskogsubjektauovojpoezijiupućujunatodajeonkolikotekstualna,istotolikoikulturalnatvorevina,aondaseovopjesništvootkrivakaoosobe-nakulturološkaanaliza,odnosnokaosistemsloženihislojevitihnizovadekonstruiranjarazličitihmodelakulture.BašzatoGudeljevkulturološkizasnovanlirskisubjektnabazimodelasvogstrukturiranjaupućujenaonajkontekstualnivišaknakojempočivajezič-ko,tj.tekstualnotkanje.Upućuje,dakle,nasistemkulturalnihkontekstaizkojinamseobraćaikojetekstusisavausebe,prerađujeih,snjimadijalogizira,polemizira,potvr-đujenjihovesistemevrijednosti,iliihpotpunoosporava.Međutim,takokonstruiranlirskisubjekt,bašzbogneobičnostijezikakojimsesluži,

posjedujeneštoodnačelamitskoggovora,kojinamnastojipribližiti iobjasnitinepo-znatefenomeneonimmanjeilivišepoznatim.Stoganajširikulturalnikontekstizkojegnamseobraćaovajlirskisubjektjestmitinjegovastrukturagovora.Gudeljevomitizira-njepoezijejedistopijskibazirano,aunjojsedistopijskipogledformirapredspoznajomonadolazećojekološkoj katastrofi, o trijumfu tehnologijenadhumanumom,osimu-lakrijskojprirodimaterijalističkeontologije,ospoznajikrvavoglogosapovijestiisadr-žajavremena,otrijumfutotalitarneideologijeisilapolitičkihsistemanadpojedinceminjegovimzahtjevomzaslobodomitd.Toznačidasekulturološkipostmentiranlirskisubjektovepoezijezagledausamitelos,svrhuiciljkakojimajeupućenatehnološkacivilizacijaimaterijalističkikonceptkulturenakojemseonabazira.OtudjeGudeljevopjesništvozasnovanonaaktualizacijimitskognačelagovora,na

vremenitompogledunamitskubezvremenost, teshvatanjudajetehnologijapostalametafizikomsuvremenogčovjeka,areiziraničovjeknašaoseuapokaliptičnomstanjuukojem,kakosepodcrtavaupoemiŠtit - dolaze atomski štakori da pojedu naša muda i kad posljednji naš spermatozoid krikne proboden blejzerskom zrakom, rastvorit će se utrobe Sredozemnih planina, budit će se naši sinovi iz kamena, iz meda i rađati se, izlaziti iz matera, iz maternica, iz Sredozemnih planina vodeći za ruke svoje nevjeste od kamena i od meda.Parafraziranistihoviironiziranjumodelproročkoggovora,dabidekonstruiraliteh-

nološkiumisnjimusklađenkulturnimodel,pričemuseatomsko doba,metofriziranoatomskim štakorima, ukazujeuoblikuprijetnje,odnosnokatastrofičkeizvjesnostipot-punoguništenjaičovjeka,ičovječanstva.NatojosnoviGudeljseukazujekaopjesnikskepse,kojaćenakonmodernističkogoptimizmaiutopijskihkonstrukcijabudućnosti,autopijesu,podcrtavaMihailEpštajn,postaleudvadesetomvijekuokupatorimabuduć-nosti,bitiprokazaneupostmodernojkulturikaoprijetnjakojanasvodiuneizvjesnostbodrijarovskishvaćenogprocesasimulacijeisimulakruma.Optimizamnovovjekovnogscientizma,nakojemjenaukagradilasvojenarcističkouvjerenjedaće,podređivanjem


prirodesebi,humaniziratiiemancipiratičovječanstvo,rastočenjeuGudeljevojpoemi Štitpogledomukojemsezbiraiskustvopovijesnogvremena,samilogospovijesti,oči-tovanukatastrofiNagasakijaiHirošime,ikatastrofičkolicebudućnosti.AtoznačidajeGudelj,kaopjesnikizvanmodernističkihtrendovanaprostoruinter-

literarne južnoslavenskezajednice,pokoličiniskeptičnogtonasvojepoezijedubokozakoračioupostmodernuosjećajnost,paradigmatski lomećimodernističkiutopizam.formaproročko-mitskoggovoratakoseukazujekaodekonstruirajućapjesničkagesta.Utojgestijeprincipmitskoggovora,kojiimanakanudarecepijentupoznatimstvarimapribližiiobjasninepoznatekosmogonijskeprocese,spuštenizkosmološkeupovijesnuikulturološkuravan,dabisekonkretiziraleutopijskezablude,aoptimizamnovovjekov-nogscijentizmabivasvedennaovugrotesknumetaforuatomskog štakora.PoezijaPetraGudeljajestalnaigraočuđenja,stalnadeautomatizacijaidekonstruk-

cijautopijskihnaracija,bilodasuone ideološke,političke,kulturološke, tehnološke,informatičke,ilinekedrugeprirode.PaiondakadajesmještenanaBiokovokaore-ferencijalniilisimboličkitopos,ovapoezijausebeusisavaogromankulturalniprostor.ZatoseGudeljevopoetskoBiokovomožezamislitikaosvojevrsnasimboličkipostulira-naAtlantida,aliinekavrstamodernističke,jezičkikonstruiraneNoevelađekojaplovikrozvrijemedekonstruirajućisvekategorijeljudskogumaisvekulturalnekontekstekojisenalazeunjegovojpozadini.DrugipresudnobitanaspektGudeljevepoetskeupotrebe jezika jeststalnaesteti-

zacijatradicije.OdEliotovihpostavkioodnosuindividualnogtalentaitradicijeznasedapjesničkakreacija,kolikogodovisilaoindividualnomkreativnomčinu,istotolikojeodređenaijezičkimmrežamatradicije.Južnoslavenskikulturniprostordominantnojeobilježenpotrebomdasekolektivnememorijeuprojekcijisvojihsimboličkihimagina-rijazasnujunaherojskojkulturnojparadigmi.Herojskakulturnaparadigmasržnoživiodpostupkahistorizacijetradicijekojasezasnivanatomedaseumitskeiliarhetipskefigureubacujupovijesnisadržajiviđeni izperspektiveaktuelnih ideoloških ipolitičkihsistema.Pritomesezboglogikekonstituiranjaherojasvakioblikdrugostigledakrozsistempredrasuda,odnosnonegativnihstereotipa.Gudeljjejedanodonihpjesnikainterliterarnejužnoslavenskezajednicekojiiekspli-

citnorazarajuideološkešifrehistoriziranetradicijeisnjimausklađenihkolektivnihima-ginarija.Otudjenjegovodnosprematradicijizasnovannapostupkunjeneestetizacije,ukojemsemitska,arhetipskailinekadrugatradicionalnafigurajezičkipreoblikuje.TemeljnifokustogpreoblikovanjaiGudeljevogpogledanasadržajegzistencije,poje-

dinca,društva ili svijetaucjelini jest skepticizam i snjimausklađenaopominjućaetika.Oniotkrivajusvijetunjegovojdvostrukojzasnovanosti,unekojvrstiskeptičnoposuliranedualnosti.Najednojstraniuovojpoezijislaviseenergijamaterijeiprirode,njihovvitalizam,stalniprinciprodnosti istvaranja,anadrugojstranidolazičovjekkaokreatorvremenainištiteljtihrodilačkihvrijednosti.Otudjeovapoezijasvaunakanidačovjekaistrgneizuto-pijskikonstruiranedruštvenostiivratigaprirodi.To,taželjadaseostvarioprirođeničovjek,daseistrgneizkandžimaterijalizma,konzumerizma,merkantilizma,dasečovjekdereiziraivratiuprirodu,podrazumijevasuočenjesazlimlicempovijestikaoosnovnimrezultatomštogajeproizveočovjekkonstruiranuduhuevropskogumaodDekartanaovamo.Akosukulturnimegakonceptitradicijeimodernerazdijeljenipadommetafizikeutehnologiju,akotradicijuobilježavajezikkojimčovjekšapćesaBogovimaimetafizičkikonceptBoga,


amodernuobogotvorenatehnologijaiobogotvorenaideologija,ondajeGudeljevkonceptoprirođenjačovjeka,ustvari,pokušajdaseantropocentričnikonceptsvijetazamijenionimekocentričnim.Atakavoprirođeničovjekkad iznovabudenaseljavaoSredozemlje, kojejeuovojpoeziji,kaoiBiokovo,kolikoreferencijalniistotolikoisimboličkitopos,učitćenesamojezikeljudinegoijezik magaraca, koza, pčela, tj. onih s kojima jedemo toliko godina i koje jedemo toliko godina.Gudeljevapoezijaseukazujekaovanrednamodernističkabajalicanadkulturomi

poviješćukaotemeljnimsadržajimapojedinačneiegzistencijesvijetaucjelini.Nakonšto jemit izkosmogonijskebezvremenostispustiouvrijeme,nakonšto je

opovjesničiopriroduioprirodiočovjeka,Gudeljsezagledaoutemeljnesadržajevre-menailjudskogdruštva.NjegovoBiokovoiSredozemljekaosimboličkeAtlantidekojeplovekrozkulturološkeipovijesnesadržajedoplovljavaju,datometaforičkikažem,dosamogdokaOlujeizpjesme Zameće se Oluja.Oluja bi,zapravo,moglabitimetaforalogosapovijesti,sadržajavremenaikulture,aliimetaforatrenutkadistopijskogosvje-šćenjauGudeljevojpoeziji:

ZAMEĆE SE OLUJA.

Uzametku,vidim:vrtise ljudskimozak.Jedanpojedan,prilazeelementi,liznuljudskimozak,paseuhvateolujnokolo.

Okoljudskogmozgaigrajuelementi.

Međuelementima,igraljudskimozak.

Uponorseprometnemozak,aelementiuprstenelementa.

IzponoraizađeSunce.Sunčeviroditelji,SunčevesestreiSunčevabraća,

sjednunaprstenelementa,umočenogeuljudskimozak,smijuse,jedunaranče.


Izponora,zatim,izađeMjesec,Mjesečeviroditelji,MjesečevesestreiMjesečevabraća,sjednunasuprotSuncuiSunčevićima,navečernjustranu,spustebakrenenogeuljudskimozak,smijuse,jedukruške.

Zanjimaizađustablaizvijezde,godine,zmije,munje.

Međunjima,plavainasmijana,izađeisjedneSmrt.1

Međutim,Gudeljjeipolitičkipjesnikprvevrste.Ali,neonavrstapolitičkogpjesnika

kojiseangažirauimenekogprojektivnogideološkogciljaiideološkihfantazmi.Onjeikaopolitičkipjesnikdistopijskizagledanustrukturumoćikojaprekoinstitucijasistemanaovajilionajnačinmrskaljudskisadržaj.Upravoprirodanjegovogdistopijskogpogle-daiperspektivaopominjućeetikerezultirajudisidentskimpotencijalomovepoezije.DistopijskoglodanjeideološkihfantazmiieksplicitnojeiskazanouKomunističkoj po-

emi, jednojodrijetkihGudeljevihostvarenjagdjejemetaforičkidiskursustuknuopredmodelomdirektnoggovoraiparaboličneslikeokomunističkojideologijikaostrukturizločinainasilja.Gudeljvećšezdesetegodineotkrivakritičkipotencijalpoezijeiknjižev-nostikojićese,zapravo,zaokružitisadisidentskimpismomDanilaKiša,odnosnosaromanomorganiziranimkaopolitičkaparabolao totalitarnojkomunističkoj ideologiji,kakvi sunpr.AndrićevaProkleta avlija, SelimovićevDerviš i smrt itd.Ali,disidentskiodnosspramideologijeinjenihutopijskihprojekcijajošsevišerazvijauzbirci Evropa na tenku, ukojojseuironijskoj,sarkastičnojigrotesknojverzijiEvropehumanizma,Evropekulture,Evropeslobodeitd.tenkpojavljujekaonekadaAtlaskojinosiEvropunesamonasvojimplećimanegojei izgrađuje.Tenksetakopojavljujekaoosnovnigradilačkifaktornašecivilizacije,augrotesknoj,oksimoronskipostuliranojslicitenkov-skog panteonaprozrijevasedajeuideološkipostamentiranomkolektivnompamćenjuisimboličkomporetkuvrijednostitenkzaslužiostatussavremenogbožanstva.AkojeuKomunističkoj poemidekonstruiranaepsko-herojskakomunističkaideološkamatrica,kaonaracijanakojojjekomunizamprikrivaosvojezločineiideološkeobmane,uEuropi na tenkudekonstruiranesusvenarcističkepredstavenakojimajesavremenacivilizaci-jagradilasvojantropocentričnihumanističkimit.Tajsemitukazujeuovojzbircipjesa-makaoogoljenimilitarizam,atamogdjejestanovalahumanističkautopijaotkrivenajeuGudeljevomdistopijskompogledumilitarističkamoć,kaonpr.upjesmi Svaka država ima svoj tenkovski panteon:

1 PetarGudelj:Pelazg na mazgi, izabranepjesme,Zagreb,2004.


Svaki država ima svoj tenkovski panteon, svaki grad svog tenka zaštitnika. Na ulazu u grad podižu mu tumulus,u gradu katedralu i spomenik.

U Europi od romantizma,njeguje se kult neznanog tenka. To je tenk-kadet, tenk-seljak, tenk-radnik, tenk-mučenik.Za grad, domovinu dao sve:život, mladost, ime. Svećenici kažu: nije poznao tenkice,ni kobile, ni magarice, ni žene.

Prve ljubice u njegov dječački top.

U proljeće, na Dan mladih tenkova,skupe se gradske djevice.Obližu ga usminama, užare dahom.

U vječitoj erekciji usvjetlan, uglačan:blista na suncu glavić njegova topa.2

Međutim, tom tenkovskom svetilištuGudeljsuprotstavlja jezikepčela,meda,krša,bajama,jezikeprirodnogizobiljaibilja,tvoračkusnaguoprirođenogčovjekauvrsnoj,potpunosamosvojnojpoetskojrealizacijiikristalizacijijezika.Aironijskipotencijalnje-govepoezije,njegovemetafore,humor,sarkazamigroteske,njegovepoetskeslikeidistopijskiduhpokazujuovupoezijukaonevjerovatnopreciznumetaforičkufotografijudrameutopijskihkonstrukcijakojima jepremrežen inakojemu jeutemeljenkulturnimodelmodernekaomegakulturnogsistema.

2 Istostr.440


IvanKordić

Suhozidina,bogatstvojezikaŠtobihopoezijiPetraGudeljaioPetruGudeljukaočovjekuipjesniku,kaopjesniku

jezika,mogaosadareći,adaneponovimonoštosureklisvikojigadobrorazumijuikojisumubliskiusvakomepogledu!Onoštojeblizumeneionoštojeposvedalekoodmene,tojestjezikPetraGudelja,odnospremajeziku.I jase,eto,bavimtimjezi-kom,ajanikadanebihimaosnageuhvatitisetakoukoštacsjezikomkaoGudelj:ongadoživljavakaočelikkojiukucavauzemlju,kojivadiizsamezemlje,onodprašinepravikameniodkamenaprašinuutomistomjeziku.Ja,dakle,vidim,promišljam,gle-dam,pamtimisanjamjezik,kras,krš,Hercegovinu,nebo,drač,šipakisveonoštosepodrazumijevapodtimnebom,aprijesvega-suhozidinuodkojejesastavljenjezik.činimisedatonijenitkospomenuoupjesnikaPetraGudelja-suhozidinu,a ispodsuhozidinetuprašinuitutravuporedteprašineitajopanakkojidižetuprašinuibacajenatuzelenupasuhutravu.Otomjezikumožeserećidasadržiusebisveonoštosenemožeizbitiizriječiionoštosenemožeuvitiuriječ.Nekijezičar-stilist,poputKrunePranjića,bimoždamogaonaćiriječzato.Tuzakovanostu jezik,gdje jesvakariječtemeljnaoznakazanešto.Dasadneidemuteoretskuraspravu,imapozvanijihkojibiotomemogligovoriti.

Rekaosamidamitajjeziknijeblizak.NaravnodasamjablizakPetruGudeljuposvemuštopredstavljaobzornjegovepoezije,vizijupjesništvaiodnosaprematommenidalekomamenibliskomjeziku.Kadgovorim,jahoćudatajjezikublažimzatoštojeprirodamogpoimanjapjesništva,mogpogledanatajoštriMediteran,punoblaža izmojeperspektive, izperspektiveBlizanaca, jednevisoravni,kojudoživljavamizsvogdjetinjstva.Jastalnosanjamonekošćele isuhozidine, ilidalekoBiokovo ili jošneketamoplanine,isveonedrugekojenitinevidim.Menisesvetočinikaojednavalovitaravankojasepretvarauplavomoreiutajbeskraj,ukojićuijanekadautonutikanoujedanMediterankojinećulovitinitiseboritikaoonajsMobiDikomštoseborisasvojimplaninama,gudurama-PetarGudelj!Isriječimakojeonizoštrava,kojejošvišepremasebiustremljujeisamhoćedakaopjesnikbudejošoštrijipremanjima.Tajodnossu-rovostikojiondržinaspramMediterana,odnoskojigovoriostrašnomodsjajumunja,neverekojajezanjeguporišnatočka,ukojojonotkrivaonoštomisvinosimousebi,alištoželimosmiritiunekomblaženommituoMediteranukojiseunamasmirujeujed-nojdrugojsferikojasvepovezuje-oddalekeŠpanjolskedosanjaneGrčke,idonašeblaženekatoličkebajkovitostikojusmozapamtiliodnašihbakaidjedovaprijenoštosmosišliugradoveidošlinaželjezničkepostaje.


AntunLučić

UatavističkombićujezikaSveikadhoćemoodijalekticistvariupjesništvuPetraGudeljaićiodonihmanjepo-

znatihriječiproisteklihiusmjerenihiznavadestvaralačkogčina,bilobiuputnoizgodnoprimijetitinjegovublizinusastanovitom tradicijompjevanjasMljeta,posebiceonogIgnjataĐurđevića,čijajesklonostuSuzama MarunkovimiliSuzama Magdalene pokorni-ceuočljivaikodGudeljevihsvjetovafiziologaibestijarija.Takođerjedopustivojednomblagom,nenametljivomnijansom,ali ikrozneštočvršćustrukturu,povezatinjegovukazusdramatskimzovomMarinaDržićaiskazanimuevokacijamadružineNjarnjasi.GotovonamjepovjerovatikolikojeĐurđevićkaoopat,aimaneštoiopatsko,po-

bunjeničkikontemplativnouGudeljevuhabitusu–biosklonnezatajiti,otvaratise,od-nosnopitatizasebeUnutarnjegonoštobivaiostajeVanjsko:kakospletprirodnogiživotinjskog,aponajprijeonogaštojevezanozačovjekovonadziranjeatavističkogausebi.Prekofigurakojesujasno,ilijošuzdignutijeprekoTropa(kakosejednaGude-ljevazbirkahtjelanazvati),činimisedajeuputnogovoritiionjegovimkrajnjeuspjelimgradacijama.Zatakvojegomilanjesastajalištastilistikeiknjiževneteorije ispravnoprimijetitidajezapravokumulacijakojomsedolazidopunogaspletaiizražajauGude-ljevučinjenju.OnabisenanekinačindalapovezatiisimperativimaTomeKempencailiKempenskogkojijeutojmjeriradikalan,kaoidrugelatinističketradicijeilionemi-saono-duhovne.KodGudeljajeimperativnost,valjaprimijetiti,samrad,dubokiradujeziku,krozjezikeizabićevitosttogjezika.Moždajenadaljekrik,akrikjenimalostranhrvatskompjesništvu,jednaodtradi-

ranihsastavnicailipopovijesnomnazivukompozitnostikojuknjiževnostovogaizrazamožedonijeti,primjericeustihovima:

Kriknuo sam i ustuknuo,ali prekasno.

Već sam se bio rodioi čelom udario u zemlju.

Nekegotovotangentekojesenadajukrozovakveriječipobadajusekaodireci,kao,recimo,negdjepovijesnokoljekojećebitiilinestatipoputčovjekakojikakogodustraja-vatu,svojimotvorenimčelom.Radiseodijeluglave,kakogasrodnonazivaromanskipjesnikfrensisPonge,inijenimaloslučajnodapoznavateljuPongeovupjesništvu(a


estetaikritičarVlatkoPavletićnasjeuveozapravoutufrankopanskuduhovnost)uoča-vakakosurukebikovi.PosigurnobiseutomtrokutuosvijetliloneštoizmediteranskogozračjakojegnasredozemniibiokovskinačinpronalaziGudeljeviskonskijezik.Tkogod je sklon samo tražiti, povezivati, komparirati, pristajeu završnici i upitati

se zapretresanje zbilje, zemlje, kamenova,predavanjuburama, kao što je snovitimduhommoždazgodnokazatikolikoseideidosamogapraha.OvdjejetosGudeljempunočvršće,posloženokaostarogrčkariječkaldrma–iznjezinaimenskogasvojstvapojavljujuselubanje,tigornjidijeloviponadramena.Oneriječikojesujošogoljenijeodznanjaidoživljajapostajuiskustvočovjekolikostiupućeneizravnopremaonomuštosunašebitnosti,mogućenemanjeinašepreostalebitnosti.


PetarOpačić

MediteranizamPetraGudeljaPročitavajući(sadavećkanonskuknjiguPredragaMatvejevića)Mediteranski brevi-

jarnaišaosamnajednomjestokojebimoglobitiparadigmakadjeriječouopćenojrecepcijiMediterana–govor o njemu trpio je od mediteranske govorljivosti: sunce i more; mirisi iboje; vjetrovi i valovi; pješčane plaže i otoci sreće; djevojke koje rano dozrijevaju; udovice zavijene u crno; luke lađe i pozivi na put; plovidbe brodolomi i pri-če o njima; naranča mirta i maslina; palme pinije i čempresi; raskoš i bijeda; stvarnost i tlapnja; život i san,1-naprvipogled,svejetotočno,alizajednoukalupljivanjepodslovomMunekakvojmanjevažnoj‘enciklopediji’ili‘turističkomvodiču’,posebiceda-naskadnamsenamećejedan,uvjetnorečeno,zapadnjačkiuniverzalno-globalističkimodelkojisesvodinaredukcionizamikoji,zapravo,svojimsimuliranjemživotain-strumentaliziračovjekapretvarajućigaupotrošnimaterijalzaregeneriranjevlastitogmehanizmakoji je,činise,došaodoonekrajnje(Šopove)točkekadmupreostajejedinoobrat–urušavanjedovlastitogpotiranja.Jasnojedaujednomtakvom,virtu-alnom,preživljavanjuukojemudominirajuhibridniartefakti,a(poriječimaGiannijaVattima)‘mogućaistinakasno-modernogiskustvajevjerojatnokolekcionizam,mobil-nostmoda,takođerimuzej;inakraju,tržištesamo,kaomjestocirkulacijeobjekatakojisudemitiziralireferiranjenauporabnuvrijednostikojisupostaličisterazmjenskevrijednosti:nenužnosamonovčanerazmjene,većsimboličkerazmjene,onisustatu-snisimboli,iskazniceprepoznavanjaugrupama’2ili,štoćeopserviratiItaloCalvinonasamonjemusvojstvennačin‘...tojetrenutakočajaukojemudoznajemodacarstvozakojesmomislilidajezbrojsvihmogućihčudanijedrugodobeskrajnoibezoblič-norasulo,dasepokvarenostunjemutolikoproširiladajenašežezlonemoćno,dasmospobjedomnadsuparničkimvladarimanaslijedilinjihovusporupropast’3,dakle,uovimprilično tamnimopservacijamapjesnički jepozivunajmanjurukuupitan, ilimožda,ipak,nije.Bašnaovomumjestukopernikanskogobratajavljasepjesnik,nasuprotjezikume-

dija,kojisvojomsimultanošćuidiskontinuitetombrišusjećanjeibitakvraćajuuzabo-rav,kojisvojimpjesničkimopusompotvrđujeda(heideggerijanskirečeno)...’nijesveizgubljeno jerpjesnik je taj koji svojimdjelompotvrđujemjestodogađanjabitka’.U

1 Matvejević,Predrag:Mediteranskibrevijar,GZH,Ljubljana,1991.str.15.2 Vattimo,Gianni:Lasocietatransparente,str.96.3 Calvino,Italo:Nevidljivigradovi,Ceres,Zagreb,1988.str.9


našemslučaju riječ jeoPetruGudelju, jednomodnajznačajnijih (čitaj:magistralan)pjesnikausuvremenojhrvatskojpoeziji,čijibismoopusmoglisvestinaisposredovaniznakjednakosti(uHegelovomsmislu)kojimsepjesnikobjelodaniousvojojpjesmikaoapsolutnomznanju/istinikojaseodzrcaljujeugeografsko-kulturološkojperfekt(iv)nostiiprezentnosti,ajamačno,stigmatiziraitrasuzapjesničkubudućnost(kojajeusadaš-njemstanjugotovopotrošenaizastarjela)potvrđujućisvojompoezijomonuzavičajnuvertikaluukojojseodčitavauniverzalnost(baremkadjeriječoeuropskojknjiževnosti)–vječitiMediteran.MediteranizamPetraGudeljase izdižeusuvremenojhrvatskojpoezijipoputgo-

lemogmegalitaukojemusedade iščitaticijelagenezaovogaorganskizadihanogtoponima,i/li,akoćemopreciznije,poputPodosojaukojemudominiraplanina–Bi-jakova(takonaimenašPelazgnamazgi(poputJ.R.Jimeneza,kojijašenasvojemuSivcuiispijaonumednukapljuizprezrelihsmokava)ispijaiupijausesvojeBiokovo,‘bilo jezikom,bilogovoromili,pak, tekstom’–oblikujućise ioblikujućiga imenomizprimordijalnihvremena.Uvećnavedenomodlomku izMatvejevićevog ‘Brevijara’vrijedno jespomenuti idrugestigmekojesunašle izrazudjelimačuvenih imanječuvenihpjesnika,bezkojihsenemožegovoritiopjesništvuMediterana,adekvatnotomuniohrvatskojpoeziji,primjerice(slučajnimredom)tubisemoglonaćimjestazaplanine(Zoranić),grožđeivino(Hajjam),masline(Lorca),limune(Montale),šipke(Elitis), rijeke(Ungaretti),školjke(Valery),gorske?vile (DžoreDržić),ali ihajduke iuskoke,vitezoveigusare,predajelegende(Miošić),zmijeiposkoke,ovceiBogočo-vjeka–sinaBožjega,kojijeujednoijedanodključnihsimbolakadjeriječopoezijiMediterana,ašto,svezajedno,pratičovjekaodrođenjapadosmrti,poputkamenanakamenu,nakamenuškriljevcuizŽivogošćakojićezazvečatiupoezijiJobairabaBožjegaPetraGudelja.Našjepjesniksvojompoezijompoputsvojevrsnogmedijakrozsvojedepersonali-

ziranoJAodzrcaliotajitakavMediteran,usveukupnojmijenikulturaicivilizacijakojedatirajuizvremenaizvanpamćenja,ili,gledanojezikomsuvremeneznanostioknjižev-nosti,nestajanjemoznačitelja4,upravooznačioiiznačiteljaipredmetnjegovapjeva,tj.onone/označeno,anačelom trajanja u vremenu5identificiraoseGudeljsPrirodomuonomsmislukakosugarazumjelipredsokratovcii izraziliterminomfizisa,kojićeodHeraklitapreuzetiAristotel,kojijebićepodijelionafizis–bićesporijeklomusebi,inaumjetnabića– techne.Kad je riječ o poeziji Petra Gudelja, onda bismo semogli zadovoljiti Šopovom

sintagmomda jeGudeljevapoezijapoezijasvelika bitka.Uprilog toj tvrdnjimože-monavestizapažanjeI.Lovrenovićakoji jevrlo lucidnodetektiraopjesnikovunultutočku.‘Odsvojegaprvogstihaonseupoezijuzaputioprezvojvodealzakonodavca(SjetimoseTinaUjevića),aakodubinskiusporedimonjegoveprveinjegove,zasad,posljednjepjesme,štosuse,dakle,jedneoddrugihrazmaknulenagolemurazda-ljinuodpolastoljeća,otkritćetedaturazvojanijenibilo,nitigajetrebalobiti’...jer,kakodaljeističeLovrenović,govorećiopjesnikovojprvojpjesničkojzbirciRuke,suzeičempresiiz1956.Gudelj...’govorizapanjujuće(zastrašujuće)zrelimglasom,ukoje-

4 Culler,Jonathan:Književnateorija,vrlokratakuvod,AGM-Zagreb,2001.,str.93.5 Ricoeur,Paul:Osobniinarativniidentitet(uzvornikuAutorpripovjedač,lik)Svjetlagrada,Osijek,1999.str.24.


musevećjasnočujeneopozivoizabranfatumiprokletstvo,zanosirazlog:sudbinajestpjesmaiviceversa.’6

Govoriti,dakle,oodsutnostirazvojausmislutrendovskihpokušajakojiuvijekpratepojedine‘izme’sasvimjelogično,radijebismoreklidajeriječosvojevrsnom‘sazrije-vanju’ilimoždaprikladnijepjesnikovomizričaju,‘bubrenju’ili,štobimoglobitiinajpre-ciznije,riječjeopjesnikovimpreobraženjima.činise,naime,daizpjesmeupjesmu,izzbirkeuzbirkuPetarGudeljfiltrirasvojekazivanje,višedionizijskonegoapolonsko,uvijeknatraguantinomijaeros-thanatos,kaoodredbenicazaonoJednoneizrecivo,štogazapravosvrstavauonerijetkemistikekojimaonounutarnjeokoslužizasagledava-njeipreobražajvanjskogasvijetakojićeseoblikovanvratitiondjegdjemujeimjesto–uljudskimozak.Dakle,pjesniksažima,pročišćavaikristalizirasvojgovorisemantičkiigrafostilističkikakobisvojupoetikuučiniokonzistentnijom,gušćom,azapravo,pišepojedinommogućempjesničkomnačelu:manje–a,zapravo,više.PreobražavajućisepoputOvidijausvojojosobnosti izavičajnosti,Gudeljnegubi

natematskojraznovrsnostiveć,zapravo,stremisvojevrsnojlapidarnosti,izhorizontal-nostipoosobnojvertikaliteživisini,štojeisamuvišenavratanaglasio,težiplanini,iliprevedeno,onommjestuskojegasenajboljedadesagledatimijena/Mediteraninje-govaakvamarinskaopalizacijakojanosiusebi,kakobirekaoŠop,‘odrazizgubljenogizvornika’,akojiuGudeljuživiustanjuprofetsko-nesvjesnog,ritualnogkojegauvijekiskušavakaoobjekt,iskušavajućise,dakle,nasamomesebikaosubjektuilikaosu-bjektkojiseiskušavanasebikaonasvojevrsnomobjektu.Utojigricikličkisepovezujui igrai igrač,međusobnosedozivljuiponavljajupraiskonskotalasanjeukojemunitijedanval,iakojedandrugomesunalik,nijeisti,bilodajeriječomoruili,pak,naletimavjetrovasBiokovaimorakojidonosejedanrazličit,auvijekistiglasizjednihusta–kojasunepojmljivakonstanta.Dakle, i flora i faunaživeuistomzemljoviduisprepleteniuljubavnomzagrljaju,zajednosasmrćuiljudskimdramama,bajalicamainaricaljkama,povijesnojbuciitišini,pšeniciiraži,docimaikršu,naMediteranukaomjestuetičkogpreispitivanjasvijestiisavjesti,naprostorukojijeuvijekstajaonavjetrometini,razme-đu,aliinapoveznicamarazličitih,azapravo,vrlosličnihi/liistihsvjetova,zazapadnogčovjeka,svakako,njegovojkolijevci.Živeupjesnikumitskeosobnostikojeseorfejskiobrćuunatragpremanegativnojapoteoziudesazaronjenogusvojuuniverzalnupod-logukojojjenepoznatasuhoćagovor(iakoopora)gdjeznamenioblikuzajamnoobuj-mljujuonoviđenoineviđeno,naslućenoiozbiljeno,jednomintenzivnomemotivnompercepcijomzemaljskeibožanskedatosti.Ispisujesejednajedina(apsolutna)knjigaili,daparafraziramoJ.L.Borgesa, ‘Tijekomgodinačovjek ispunjavaprostorslikamapokrajina,kraljevina,planina,zaljeva,brodova,otoka,riba,soba,alata,zvijezda,konjai ljudi.Predkrajonotkrivadatajtrajnilabirintcrtaiodcrtavaslikunjegovogvlastitoglika7-uslučajupjesnikaPetraGudeljatosunjegovoPodosojeiMediteran.

6 Gudelj,Petar:Pelazgnamazgi,Izabranepjesme,ŠK-Zagreb,2004.str.87 Burgin,Richard,Razgovori s Borgesom,Dečjenovine,GornjiMilanovac,1981.


Literatura:

Gudelj,Petar:Golubicenadjamama,MH-Split,1993.Gudelj,Petar:Pelazgnamazgi,ŠK-Zagreb,2004.Sorel,Sanjin:Mediteranizamtijela,alfaGAMA,Zagreb,2003.Richard,Burgin:RazgovorisBorhesom,Dečjenovine,GornjiMilanovac,1981.Culler,Jonathan:Književnateorija,vrlokratkiuvod,AGM-Zagreb,2001.Riceour,Paul:Osobniinarativniidentitet,Osijek,1999.VattimoGianni:Lasocietatransparente,Milano,1989.Calvino,Italo:Nevidljivigradovi,Ceres,Zagreb1998.Matvejević,Predrag:Mediteranskibrevijar,GHZ,Ljubljana,1991.


MileStojić

EuropanatenkuProteklogasuvikendauJajcuodržaniŠopoviknjiževnisusreti.GradJajce,ukome

je rođenveliki rapsodsiromašnogBožjegSina,polastoljećabijašehistorijskimsre-dištemdrugeJugoslavije,moćnedržave,koja jeNikolinestihoveprezrivoodbaciva-lakao “recidivprošlosti”,otrovnupilulu “opijumazanarod”.Šop je,dapodsjetimo,zakomunističkeideologeiestetičarebiovjerskipjesnik, izčijihsustihovaodzvanjali“metafizičkizujeviimrmori”(M.Bogićević),ikaotakavneprimjerennovomečovjeku.Doksmokaodjecaili“napredniomladinci”hodočastiliu“avnojevskigrad”,zaNikoluŠopanismomogliničuti.Ali,pjesnikjeponovnobiojačiodsvemoćnedržave:danassunjegovoimeibista

duhovniepicentarživopisnogagradanaPlivi,dokruševniiopljačkani,nekadslavniislavljeni,MuzejAvnojastojiuuglu,nikominteresantan,kaoupotrijebljenibačenpre-zervativ.Komunističkabožanstvasupobijena,njihovimkamenimbistamaodrubljeneglave.Svesepromijeniloustrašnomkovitlacupovijesti,jedinojePlivinslapostaoisti,jedinonasnjegovzaglušljivihukjošpodsjećanatokakosuljudskeidejeinauminištav-niisitnipredhukomvječnostištosesurvavauambis.Šopovo Jajce, iako koncemprošloga stoljeća temeljito srušeno i dvaputa “oslo-

bađano”,danasblještičudesnomljepotom,kaoumornaiiznurenaženakrozčijepr-njeprobijaneopisivaljepotaikrozčijuraščupanukosublještiočaravajućisjajbistrogoka.Dvaplivskajezera,dvaturskađola,toranjsvetogLuke,potomobnovljenadžamijaEsmeSultanije,svetodanaspjevahimnodijupjesniku,čijisustihovinadživjelinjegoveprogonitelje.PredŠopovombrončanombistomsrećempjesnikaPetraGudelja,koje-musubiliiposvećeniovogodišnjijajačkiknjiževnirazgovori.Gudelja sam upoznao prije tridesetak godina; sretali smo se s vremena na vri-

jeme, najčešće na Beogradskom sajmu knjiga, razmjenjivali knjige i pokoje pi-smo. Iako je rođen u Hrvatskoj (Podosoj kod Imotskog, 1933.), nakon školovanjau rodnom mjestu i Mostaru, Gudelja su životni puti odveli u Beograd, gdje je ži-vio sve do početka devedesetih godina prošlog stoljeća. Sluteći apokaliptič-ne događaje, pjesnik 1990. godine preseljava u Bašku Vodu, gdje i danas živi.Kadsam,početkomsedamdesetih,činioprvekorakeuknjiževnosti,Gudeljvećbijašepoznat iafirmiranautor.Njegoveknjigecrplesusnagu izmorfologije ipoetikemogzavičaja(rođenismosvegadvadesetakkilometarazračneudaljenosti),njihovlapidar-ni jezikpodsjećaome jenamudrigovor ilirskihstaracau toplimnoćimadjetinjstva.JasamsekaomladićpomalostidionašegsiromaštvaDalmacije,Hercegovine,aPe-


tar je u njemuotkrivao svjetove obilja, kojime sve više plave umojoj poznoj dobi.Iakojenaškrajrodionekevelikanehrvatskogstiha,nitkoodnjihnijetakokaoGudeljotkrioneizmjernoizobiljeuzavičajnojoskudici,neupavšinikaduzamkekampanilizmaietnološkihpoetizacija,štoje,također,svojstvovelikih.Iakosuupoezijiipoeticiantipodi,moždamedemonmjestainspiriraodauŠopo-

vojiGudeljevojpoezijipronađemsličnetemeibliskeakorde.IŠopov,kaoiGudeljevglavnipoetski “lik” je Isus,aliŠopov jeBogočovjekblagibožanskimladić,koji, kaokakavdobriduh,posjećujebosanskesiromašnekućice idonosiutjehuzaboravljeni-maiprezrenima.GudeljevKristvrištisvojimotvorenimranama,kaožrtvabratoubilaš-tva.“PodanujeIsuspseto:zasobomdovučeuvečersvojacrijeva...posvunoćmupjesnik liže slane rane.” Tubiblijskuparadigmuubilaštvapjesnik proširuje donašihdana,opisujućineviđenazvjerstvabalkanskihoslobodilačkihratova.Slike imetaforetihpjesama,doksamihkaomladićčitao,činilesumiseponekadmorbidnima,alisuratovikojisuuslijedilipokazalidasuonetekdječjaigrapredslikamakojenamjepo-nudilakrvavazbiljadevedesetih.Nasuprot šopovskoj idili u kojoj pogradskim krovovima sipi srebrni prah,Gudelj

istražujemediteranskeratarskeipastirskemitove,kojepovezujesantičkimsagama,grčkimirimskimprispodobama.Slijedećiritamgenijalnihnarodnihbalada(tàunjego-vujekrajunastala“žalostnapjesanca”oHasanaginici!),onsekaokakavspeleologri-ječispuštauvrtlogevrulja,ustoljetnebunareiubezdanejamekrša,otkrivajućiunjimakostiizlato,krvipepeojezika.Poetskirezultatitepotragebitćevidljiviunjegovimnarednimknjigama(Suhozidi-

na,Pas,psa,psu,Ilirika)ukojimaseistražujeto“mitskodoba”,kadječovjekdrugo-vaoskozamaiovcama,vukovimaipčelama,kadjezmijačovjekusestrinskidarivalasvojekošulje.“Mitskojedobatu,krajmene,mogugadotaknutirukom.Ipomilovati.Samotrebapružitiruku:unutra,tamootkudjenikla.”Gudeljsebavielementima,kaopristvaranjusvijeta.NjegovepjesmeposvećenezavičajnimVruljama(takoglasinaslovjednenjegoveknjige)emanirajutuguinostalgijuzakanaanskimvrtovimaDinare:“Lju-ljajnasgoro,velikamajkoSredozemlja,ljuljajnasnadjamama.”ImauGudeljevuopusujednavrloneobičnai,naprvipogled,zanjeganetipičnaknjiga,

podsarkastičkimnaslovomEuropanatenku(Beograd,1986.).Tenk,tosofisticiranovoj-nosredstvo,patentiranoodEnglezauPrvomsvjetskomratu,postaojesimbolomratovadvadesetogstoljeća,ponosomeuropskihiameričkihmilitarističkihpoduhvata.ZaGudelja,pak,tenkjemitskobiće,utjelovljenjekakvamodernogKiklopailiMinotaura,čudovištekojekosiklasjeljudskogaroda.feničanskubožicuEuropu,kojujeZeusuzeouobličjukrave,Gudeljjeposadionatenk,ironizirajućitakouljudbucjelokupnetzv.zapadnesfere.Stavljajući toubilačkooružjeukontekstnajznačajnijihsimbolacivilizacije,on,kao

kakavzlogukiprorok,najavljujedogađajekojićeodbijelogagradanjegovaživotanači-nitiprijestolnicuzlaimraka.Ustihovimaotenkuvariranajegotovocijelaversifikacijskaparadigma–odparafrazalirikeinarodnepjesme,narodnihposlovica,pasvedolirskihproza.Dokjepisaosaguotenkukojirazdraganodočekuju“triBudimkedjevojke”,onnijenislutiodaćezbiljskepohvalnicetenkovimakojisukretalinaVukovarispjevatinekinjegovikolegeisuputnici.Ilije,možda,islutio?Pa ipak,višeod tenka,ovogpjesnikazanimaEros,antičkibog ljubavi, raskalašni

potomakAfroditeiAresa.TajgudeljevskibogErosvodiljubavsvilama,čobanicama,


jabukama,kruškama,smokvama,lijepiminedostižnimnimfamaDinarskogagorja,ru-menimseljankama Imote iLjubuškoga. IznajnovijeknjigeZmijskimladoženjaprepi-sujemsljedećestihove:“Mjesečinomnalilasise,ustamaslinovimuljem...,pozvalamebrati ljubice...Tridanaprovelinaonomsvijetu.Za tovrijeme:okonas,ponamani-kle ljubice.Najmodrije inajmirisnije ispodnjezinapupka.”KnjigaZmijskimladoženjapredstavljajednuobimnupoemuodjetinjstvupodBiokovom,iunjojseranijažestinasvijetautapaubajkovitublagost.Tu se u običnom otkrivaju zagubljeni svjetovi i zamrle harmonije. Pjesnik se iz

svedenborgovskih paklova vraća udjetinji svijet gdje ženemirišupo kozjem siru, amladići uz grlene deseterce gange odlaze u svijet, u potragu za boljim životom.Životjeprotekaokaosan,očisenagledaleblještavilavelegradova,nogeseumorileodputovanjapokontinentimaisvejetonanekinačinbesmislenoisto;jošsejedinismisaonazireuujevićevskimmalenimmjestimasrca–Zadvarju,Podosoju,Zmijavcima,CistiProvo,gorskimočimaImotskoga.Jošsesamostihovimamožerekonstruiratisvijetukomesmojednomdavnobilianđeli.


galerija

AtifKujundžić

UznesenjesvetostidosvjetlostiioslobađanjavjereuBogočovjekaMladen Ivešić, Izložba slika u Galeriji Kristijan Kreković, Samostan svetih Petra i Pavla u Tuzli, 29. svibnja, anno Domini, 2007.

***

PrvopredstavljanjeIsusaKristaraspetognakrižupojavljujesetekuX.stoljeću,jer-premdasekršćanstvonijeprotiviloslici,općenitogledano-nijebilosuglasnoslikov-nimpredstavljanjemBoga.Međutim,IsusaKristakaoKrista Kralja–Krista sa zrakastom krunommožemovidjetinazidnommozaikuuVatikanu,uJulijskom mauzoleju,sprije-lazaizIII.uIV.stoljeće.Izbjegavanajeskulptura,kojajeuBizantijiizazivalaasketsku herezuižestokenesuglasicerazaračaikona–ikonoklasta / ikonoboraca.EvidentnajerazlikaizmeđukršćanskeumjetnostinaZapaduinaIstoku.Uznačajnijojmjerikršćanskaumjetnostjeoslobođenauarhitekturijošodvremena

izgradnjekatakombikaopodzemnihgalerijazasahranjivanjemrtvih.Biojetoarhitek-tonskividprostornogoblikovanja.Katakombesuukrašavaneslikama,zidnimmozaici-maireljefima,kojisunajčešćeimalikarakterpučkeumjetnosti.Slikesubileilustracijepriča izStarog iNovogzavjeta,alegorije iparabolekojeučvršćujuvjeru:Krist vraća zalutalu ovcu u tor,Orfej okružen životinjama,Bogorodica s djetetom i jednim prorokom,čestajealegorijaribekojasimboliziraKrista,alegorijapaunakojisimboliziravječnost,etc.Zapravo, riječ jeodekorativnoj funkcijiumjetnosti koja jeprakticiranaod100.do

420.godine,kadajekršćanstvopostaloslužbenavjeraRimskogCarstva,kadakršćanisvojenekropolepočinjuformiratinapovršinizemlje.Umjetnostkatakombi,slikeireljefi,nemajunikakvevezesneznabožačkomumjetnošćuinjezinimfunkcijama.Odtogvre-menasakralnaumjetnostusvimvidovimarazvijalaseukontinuitetu,alijetrajnoostalo


visokoosjetljivopitanjemjereuprikazivanjunajrazličitijihprizora,jednakozaumjetnikeivjernike.

***

PoprirodisvogadaraMladenIvešićsklonjeapstrahiranjukaoprojiciranjuosnovnog,uopćavanjuioblikovanjuosnovneslikarskezamisli,atakoidonošenjubitnogosjećajamotivaitemeizsvojenutrine.Ukonkretnomprimjerutobivaestetskommjeromsvje-dočenjaprijesvegaoPasiji –Muci Kristovojnakrižnomputu,oKristovom trpljenju, njegovoj smrti i pobjedi nad grobom,oIvanuKrstitelju,SvetomJurajuidrugima.Osnovna odlika Ivešićeva likovnog govora i prikaza u idejnoj razini jest suptilna

stilizacijapoznatihmotiva i likovakaopokretačaumjetnikova inventivno-kreativnogidjelatnogbićaradi likovnogartikuliranjaosnovnenamjerekoja je likovnenaravikojapoticajnodjelujei,razvijajućise,uishodurezultiraestetski.Kakojepričakonstantna,neizmjenjiva,slikarnamjestuapstrahiranjaizlišnihpojedinostiartikuliraestetskobićeslike,koježrtvuIsusaKristauznosidonajopćenitijeg,douniverzalnogsmislasvjetlo-sti.Naime,umjetnikjeprednedvosmislenimizazovom:naslikatibiblijski,dakle,nesamo

općepoznatiipovijesnivećmotivkojijeijednoodtemeljnihuporištavjere,okojemunemadvojbeniti rasprave, jervaljanaslikatielementarnu dogmu, iliseupustitiune-dopustivo.Naslikati,dakle, takodaprikazneudarina ideju ibićedogmatskog,adaslikarostanevjeransebi,svomedaruisvojojviziji, jednakokaoisvetojuputiovjeri,biblijskomtekstu.Kakojeljepotaistinakojanevrijeđa,izlazjeuvijekumogućnostimaestetskogdosega i takoprevođenjadobićauniverzalnog smisla.Dakako, to vrijedisamozatalentirane,obdareneipronicljive.

***

Konkretno,riječjeoIsusuKristuizNazareta,NjegovomRođenjuiKrižnomputu,oRaspećuiUskrsnuću.Sadržajnoshvaćeno,riječjeobiblijskom,izato:idealnomna-rativnompredlošku/konceptukojinedopuštadvojbu,premdauinterpretacijiostavljasvakumogućnostslobode,ili,obrnutoproporcionalnoshvaćeno:svakuvrstuodgovor-nostizaumjetničkičin,slikarskiprikaz,posebno.SlikarIvešićevasenzibilitetainjegovihznanjaovakvomposluprilazistudioznoiprije

negooosnovnojlikovnojzamisliikoncepcijislikemoraodlučitiiizgraditiosobnistavotomeštojeupovodu/predloškusveto,smislenoilijepo.Naime,bićeestetskogzaslikarajemogućnostmimonarativnogsadržaja/predloška,afiguralnisadržajtekjecrtačkanosivaosnovanjegovalikovnogprojekta/iskaza,jeristijezadatodranijeije-danputzauvijek,štoujednakojmjeriobvezujeioslobađa.

***

Kakomožemovidjeti,slikarMladenIvešićseopredjeljujezaljudski,zakrajnjeoso-bandoživljajMukeKristove,ukojemćeestetskobićeslikebitismislenadominanta.Zbogsnagepovijesnog,dramatskogisvetogupredlošku,valjarazumjetikakojeizazov


velikikolikojeumjetnikovoiskušenjestvarnoiveliko.UsakralnomslikarstvuMladenaIvešićaodčitavamoestetskoiskustvosuvremenogčovjeka,atakoinjegovsenzibilitet,kojidrukčijeoduobičajenogdoživljavabiblijskitekstivjeruikoji,iste,isamosvojennji-hovomidejnomrazinom,nedovodiupitanje.Naprotiv,slikarskinačinMladenaIvešićakaovidsuvremeneumjetničke interpretacije i vizualizacijebiblijskogpredloškabitnovitalizirabiblijskinauk,zanavljajućiisnažećistvarnupotencijuvjere.NaIvešićevimslikamakrižni putjeslikarskasagadonijetaurasponuodbezgrješnog

začećairođenjadoprelaskausvjetlostuskrsnuća.Pouzdano,talentinjimepotaknu-ta invencija,nesumnjivaznanja, visokartizam ipronicljivostdiosustvarnemudrostičovjekove pojave u ovome svijetu.Mladen Ivešić jemlad, ali snažno talentiran i zaumjetnostveomaobrazovančovjek. Ivešićpronalazi izvrsnarješenjakakobi likovnoutjeloviosvojuvizijubogo-čovjekainjegovaputa,njegovaveličanstvenogiherojskogčinanesebičnostipremaljudimaiovosvjetskomživotu,općenito.

***

Ivešićseopredjeljujezaplavuboju injezinenijanse,prijesvih!Plavaboja jebojanajveće dubine i pogledmože odvesti u beskraj. Plava boja je nastala kaobeskraj prozira u praznini.Plavajehladnaboja,hladnijaodsvih.Zapažamokakoseplavorađaunevinostiapsolutnebjelineprvogasnijegautrenutkukadaserađaisvjetlo!Dakle,simbolički, imamopravomislitikakobitovihslikadopire izdubinekozmičkogbića iprostora,izoneplave,izkobaltno-plaveiplavo-crnekojazatvaradubinutogzačovjekauvijekizazovnogprozira/neprozira.Ali,taokolnostukazujeinadubinusmislakojina-značavamoputanjamasvojihživota,kojenaznačavaisugeriraiNjegovažrtva.Riječjeostvarnomizazovuzasvakogčovjeka.Izazov jeblizakčovjeku.Savlađivati izazoveznači savlađivati ipotvrđivatisebe,a

takoi izloženostNjegovojkušnji, jednako,kaoslijeditiKristakojinijepitaozacijenu.Pristajanjenaizazovimasmisaodosezanjasebeuvjeri.Nijeriječoizazovunakojibiseodgovaralo,tek:radiodgovora.MladenIvešićtoodbijakaoneprimjerenosvomedaru,osjećanjuiznanju,svojojopcijiviđenjaimogućnostimaiskaza.Nošensnagomvjereiodsutnošćusumnje,Ivešićodgovornoulaziuosobnidijalog

sasmislomkrižnog puta,KristovežrtveiNjegovauznošenjadouniverzumasvjetlosti.Ivešićzna,daje,nedvojbeno,totajizačovjekajediniput.Njemujejasnodasvjetlostpostojiurasponuodiskreživotaiplamenakušnje,douznošenjauopćusvjetlostkaodosezanjaciljainagrade,oslobađanjaodovozemaljskihtereta.Utomeupotrebaplavebojeimavrhunaravnu,sumjetnikovomzamišlju,sasvimpodudarnuulogu.Plavabojajenematerijalna,površineobojeneplavomprestajubitipovršineipostajuprostoruko-jemnaziremobeskonačnost.Utakvomprostorukretanjenakrižnomputu,nošenjekriža,padanjepodteretom,

pasijabivatamnoplavomsjenomkojaurazininajvećedubineplavogpratisvijetliKri-stovlik,kojisveintenzivnijeisijavabijelo.Takoplavopreuzimaičuvatragnjegovapro-laskadobijelesvjetlostiukojućepreći,ubijelokojeinijebojavećdobijelogužarenispektarsvega/univerzuma,pasvjetlostisijavazacijelisvijet.SvojuidejuIvešićprevodiunedvojbenlikovnigovorslikajućiiSvetogJuraja,čijaglava,aliicijelafiguraprelaziusvjetlostutrenutkukadkopljezarivausamoždrijeloaždahe,kaosinonimasvekolikih


iskušenjaskojimasečovjeksusrećeuživotu.***

IsusaKristaisvetenaslikamaMladenaIvešićapratisjajvječnostikaoaureolanjiho-vihlikovaigesta,alisvjetlostnalikuIsusovomuvijekjebaremzanijansujačaidisper-zivnija,štosugeriraiznijansiranostautorskogodnosaspramposlakojegaseprihvatio.NasliciPosljednje večere,već,Kristbiseuzniousvjetlo,danijenarančastihakcenataobjedanastolu!Nakrižnomputu,sKristovimposrtanjima,akcentisusverjeđidopot-punognestajanja.Zanimljivo,svjetlostKristove figurepadapod tamnoplavimkrižemiznadkojegauplavetniluopstajetamnoplavasjena!Isusovažrtvajenazemlji,međuljudima!TeknaraspećuKristovotijelokolorističkipostajediokriža!Pasvijetliikrižkoji,i inače,u svijetusimbolaoznačava izvor svjetlosti! Iskušenjekriža je vječno, Isus jemeđuljudima!Neslučajno,usvjetluKristovauznošenja,kaopetrificiranirelikti,udnuslikeostajuoštrivrhovikopaljaizapanjeniprofiliosobapodkacigamalegionaraPoncijaPilata.IzložbenapostavkaMladena Ivešića u umjetničkoj galerijiKristijan Kreković –Sa-

mostan svetih Petra i Pavla u Tuzli blistava je umjetnička apoteoza, likovno-estetskaparabolaoIsusuKristu,aliiostvarnostičovjekovevjereismisluNjegovežrtvezasveljude.

***

Uistinuinasreću,MladenaIvešićanijezaobišlasvijestotomedajetalentiranizatopovlašten,atakoisasvimprimjerenoodgovoranvišemsmislusvogaprolaskasvijetom.Ili,nesumnjivoibezdvojbe,dajeosobasmisijom.OtomeukataloguizložbenepostavkebašlijepopišedonIvicaPervan.

25.kolovoza2007.


putopis

ŽeljkoBarišić

ŠopuupohodeAt the speed of life

Kišekojesusetihdanaslijevaleipralezadnjeostatkeljetanisubudilenadudaćusvo-jeputovanjeuJajceususretŠopuiknjiževnimdanimanaPliviizvestimotorom.Ali,vrapcikojisutogzadnjegčetvrtkaumjesecurujnuveselocvrkutaliiprelijetalipovrhmojegbal-konanagovještavalisudamojaželjanećebititeksanakpusti.Nebudilijen,nazvaosamsplitskimeteorološkizavodiljubazničovjeknakrajuradnogvremenamijerekao:- Jošnoćas je tramontanakojaćedonijetineštovlažnosti i izlijeti kojihektolitarnagrad,avećujutrosjeveracćesvetootpuhnutiipopodne,kaoicijelivikend,bitćesunčanivedar.

- JestelisigurnidamoguusrednjuBosnumotorom?–pitaosamsjetivšiseonogvicaizNadrealistakadlikovizaistimstolomsjede;jedanskišobranomuruci,adrugisasunčanimnaočalimairazgovarajuovremenutakouobičajnimzaBosnudaseizmje-njujuperiodičasoblačnogikišovitog,čassunčanogivjetrovitog.

- Bezproblema! - rekao je ljubazni inženjer, takoneobičanzadržavnogslužbenikakadgautuuruneštopitaš.Ujutrosamseobukao,spremiostvariikrenuo.MoćniKawasakijevstrojbezproble-

mameizvukaouzKlisidaljepremaSinjuiTriljuukojemseupravoslaviosvetiMihovil,zaštitnikmjesta, ibiosamnemalo iznenađenšarenilom igužvomkoji suza radnogdanavladaliunjemu.Ulicesubilepuneljudikojisuležernošetaliilivozikaliseuauto-mobilima,aokolosubilipostavljeništandovisasvimonimvrstamasajamskogšareniladamejesvepodsjećalokaodasamdošaouBeirutilinekosličnomjestonaBliskomistoku.TakoblizuSplita,asvjetlosnimgodinamacivilizacijskiudaljeno,pomislihdoksamseprobijaokrozmnoštvorazmišljajućijošouljuđenostikojommiuvelikimgra-dovimaživimoikojojseuHrvatskojvolimokititi,atunadomakmojegagradasamotridesetakkilometaraudaljeniljudiživesasvimnekidrugiživotkaodanikadanisučulizaporeze,zakone,EUiostalestvarikojenamsečinezadanim.Pomislihkakobihseradovratioutakavživotničimopterećenijednostavan,aliprometmevećodnioizvanmjestaizatiličassambionadomakgranice.


Shrvatskestranedočekaomepolicajacsuobičajenombojevomgotovošću,nozadivnočudonijetražiodamupokažemkardanmotora,zapravonijemenipretresao,čaknisammoraoskinutikacigu,samojesvojpogledsvožačkeprenionamojviziriunjegovompogleduvidiosamčežnjuodlaska,kreditzaauto,podstanarskukirijuijošštošta,alinijemebrigalo;jasamimaosvojciljihtiosamštobržepobjećiodsvega.Sbh.stranepolicajacjebiouobičajenoljubazankaodamujeneugodnoštodolazim

isamomipokazaodaprođem.Htiosamgapotapšatiporamenuirećikojupodrške,nodigaosamsenazadnjikotačinastaviodalje.Bože,kakojelijepisvjež,čistimirisanzrakkojisamsjekaotamouzBuškoblato,

kako jedivanpogledna jezerokojena jutarnjemsuncusvjetlucausvojimplavo-zelenimodsjajima.Igledaosam,kolikosamutojbrzinimogaouhvatitipticekakoganadlijeću;rodeičaplje,činimiseilisamovrapceikosoveisvetojebilolijepoinestvarno.Onoštonijebilolijeposupustaselaokolonjega,malizatvorenirestoranikojisunekoćradili,asadatamonemanikoga,samokršigoletinekatugakojaseprovlačikrajolikomjersuljudimoraliotići,iščupatiseizsvojegazavičaja,trbuhomzakruhom.Kaostručakcvijetakadagaotkineš.KrozglavumijeprolazioKranjčevićkojijepunogodinakaonastavnikproveouLivnuivolioovajkrajkaodajenjegovrodni igovorioonjemukaohrvatskomSibiru,aliuonomlijepomsmislu,zbogtehladnoćeioštrihzimakojegazakujudanemašiznjegkud.No,vidim,ljudisuseiz tezimeprobili i tikrajevisusadapusti isamodivljikonjišetajuokolokaonekipraiskonskiznakoviporedputa,ičovjekimaosjećajdajevraćenuutrobuzemlje,usamiosvitcivilizacije.PropinjusetedivljezvijeriijaihvidimuVlašićevimslikamakaodasupredamnomikaodasusadiznjihizašliipozdravljajumedokpasupo-redceste.Umenisebudiželjadastanemiprošećemporednjih,aliznadem,akoimsepribližimdaćeteplaheidivljezvijeripobjeći.Odlučihnenarušavatinjihovmiriopetseumenijavionopitanjespočetka;zarsamonekolikodesetinakilometaraodgradaivreveovakavživot?!No,onjebiotu,jasaninestvaran,kaonekiakvarelkojegjenetkonaslikao.Mobitelnemanikakvuvrijednostkadasinamotoru,tesamdogovarajućigdjećuse

naćisdvjemamostarskimljepoticamaipjesnikinjamaVesnomHlavačekiSonjomJu-rić,predložiodasesretnemouKupresuitamopopijemokavu,tenastavimoskupa.- Tićešprednama,neznamgdjeskrenuti,jerjošnikadnisambilauJajcu...Ha,kojaHercegovka!–velimiSonja

- čuj,možemoskupa,alimojamakinjajebržai,kadamidopizdite,jaćudodatigasikrenutiispred.–rekaosamjojdogovarajućidanranijestrategijuputovanja.Nijeminištaodgovo-rila,kaodasamjemalobocnuosumnjajućiunjezinevozačkesposobnosti.Tekjeduvanjskiikupreškikrajdivaninestvaran;tavelikadvaplaninskaplatoaoivi-

čenabrdimaicrnogoricomdajunezamislivosjećajprostoraislobodetesam,uživajućiutomprostranstvukojeseispredmeneukazalokaodagajenetkoprostro,odvrnuogasisvojemisliprepustiobrziniivjetrukojimebočnoudarao,alitamantolikodamenesrušipri200km/h.Aliznaosam;vjetarjetogjutrabionamojojstrani,dočekaomekaodragoggostaiupoklonmidonosiosvježinuimirisbukavasMalovana,miriska-menaipričakojesamnebrojenoputakrozdjetinjstvoslušaoičuo,oslavnimbitkama,ohajducima,slavnojkosidbiiotkosimakojeljetizaIlindanaprošarajupoljeunajljepšimšaramadajućimunestvarnanoblikinekupsihodeličnuvizurusvega.


Vjetarmi jedonosio ipričeokupreškimdjevojkamakojima jeotac išaonasijelo,gangekojesuimpjevalioninjegovprijateljprevalivšipješiceputizRakitnadabipoku-calinanjihovavrataipropustiliradostizsvojegsrca.(Ali,jednogadanavratasuostalazatvorena,ninajljepšaarijaovogasvijetanebiihotvorila.MoždajetajputzapjevaoonuSvete Ante plemenita srca/drži mi je da se ne koprca! Ha,nikadmitonijerekao,znamsamodasevratiouRakitnomojojmajci).Vjetarmijejošdonosiopunotihdetaljaostvarimaidogađajima,pričamailegenda-

makojesuseskoljenanakoljenoprenosiliikojesumenimojidjedoviibakepričali.Sve tepriče lebdjele suokolomene,provlačile i vijorileumilijardeoblika i obličja.Normalnoda ihnisammogaosvepohvatati,usvemutome jasamobiosamomalačesticaupovijestikojapoputneketočkicejuritudaiuskoroćenestatizauvijek...No,baremsamtojutroznao;vjetarjebiomojsaveznikiprijatelj,temezatiličasizniougradKupres.Skinuosamsesmakine,pogledaouzaslonividiodvaSonjinapoziva.Javiosam

se:- Halo,pjesnikinje,gdjeste?- MismovećprošleTunel,jernismovidjelenijedankafićporedceste,anijenamsedaloulazitiumjesto.

- OK.IdemzavamapaćemouBugojnustatiipopitinešto.Opetsamopičiopogasu,krozTunel,izaKupreškihvrata,nizKoprivnicu,prometje

biouobičajenogust,spunokamionanacestikojasezboggustešumeteškosuši,plusjebilaprosutališćem,tesammaloskuliraosbrzinom,nisamhtioriskirati.Doljeupod-nožjukadasesunceponovnoukazaloiasfaltbiosuh,odvrnuosamgas,alitekondasamshvatiookakvojsepaklenojvozačiciradi.Voziosamivozio,alinjihnigdjenijebilonavidiku.Dasenisusakrile,pamezezaju?Nouskoroihugledahkakomiporedcestemašu.Staosam.- Uf,nikakovasstići!- čekamoteovdjetkoznaotkad.–vraćalesumimilozadrago.Ali,kadsamvidiodaseradionovojToyoti,znaosamučemuještos.

- Mazapeosamizanekogšlepera...- Znaškakomisepijekava,nemašpojma.–veliSonjaneskrivajućisvojuneutaživumostarskusklonostkofeinu.–Ali,nevidimnikakavrestoran...Ibilajeupravu;iuokoliciBugojnastanjejebiloslično;svitimaliiljupkirestorani

smješteniuzcestubilisuzatvoreni,jeriovdjejevladalanekaapatijakojaječaknasvo-jimrubovimabilapritisnutabijedom,alismo,nastavivšidalje,ipaknabasalinajedanitustali.Kadnamjekonobarizniosveštonudiusvojemobjektu,uzkavusmojošnaručilipohanešampinjone,pohanetikviceitufahijeipretreslisveminulood‘Mostarskihdanapoezije’.Kasnije, jasampogledavaonasatnebih li ih takoupozoriodabibilodobroda

idemo,jervećsmokasnilinaprozivku.Nodamesuimaletolikotogaispričati,tenisamimaodrugenegoimjednogŠopaodrecitirati;

-Isuse, u ovome kasnom času sad u sve staje ćemo ući. Od nježnosti ti ćeš svu magarad blago za uho povući.


I kada odeš, u doba to gluho, među njima će riječi da kruže: ko je taj koga si za uho držao najduže.I svaki će usnuti opet, s najljepšim snom u duši: Da tvoja meka ruka još miluje baš njegove uši.

Ishvatilesudabibiloboljedaihnepotežemzaušitesmokrenuli.Pustiosamihjednovrijemenaprijed,noovajputništanisamprepuštaoslučaju;dodaosamgas iučassambioisprednjih.JezdiosamkrozBugojno,premaDonjemVakufukrajevimanekada industrijski izu-

zetno razvijenim,pitomim i kultiviranim,ali sad jošuvijekusporomoporavku,nekomgrču.Ljudisemuvajuokolo,neštorade,djecaiduuškoluicijeliprizorodaježivostkojaznačiponovnorađanje.NaulazuuVakufdočekalamepristojnagužva,alisamsvojimmanevarskimsposobnostimaubrzobioprvinasemaforuibrodiolijevopremaJajcu.Ah,boljedaihpričekamnegodakaorakovadjecadolazimogore,pomislih,tesamstaona‘Energopetrolovu’benzinsku,koja je izgledalakaoda jeupravoRatkoMladićnatočiotenknanjoj.Kakomisestalnozaglavljivaoonajpištoljzalijevanjegoriva,ljubazniradnikmijepriskočioupomoć.Svojimosmijehom,kojijebioprošarankarijesomirupamabezu-bostiinakojimabinekizubar(štosam,također,japostruci)mogaozaraditizapristojanskuter,poželiomijesreću,kojamijenekolikostotinametaradaljesvojskizatrebala,jertipjeskretaolijevo,dvojicaizasuzakočila,akakosamjazvjerkaookolonebihlivamsveovodočarao,shvatiosamdaćusezabiti,tesamopleopokočnici;zanioseprvoulijevo,ondaudesno,teopetlijevo,padesno,ondasamsamoklizaoikadasamvećvidiokakosezabijamubranikbemveovetriceikakoćuseđipnutitamodesnougrmlje,najedanputsesvesmirilo,strojseuspravioijasamostaousedlu!Srcemijeudaralokilovatekojisusemoglimjeritisnagomvrbaskihelektrana,kojije,usputdaspomenem,tekaouzvodno,akiselo-slatkastiokusadrenalinamilijepiousta.Alibiosamukomaduitomijebilobitno.PričekaosamcureiuurednojkoloninastavilismoputJajcainašegodredišta.

JAJCE NAŠE DRAGO

SlavnaprijestolnicaHrvojaVukčićaHrvatinića,kojajenekadvladalaiSplitom,doče-kalanasjenekomdostojanstvenomtišinom,nekimblagimhukomPlivskihvodopadakojijeodzvanjaokrozstoljećairazlijegaosegorepobrdima.StvrđavenavrhumjestakaodasejoščujuvapajiposljednjegbosanskogkraljaStjepanaTomaševićakojimolizapomoć,jernemožesvojgradobranitiprednajezdomZmajasIstoka.Osjećamtonjegovookokojepoputokasokolovapratisveštosedogađaitakopripuštadolaznikeugrad,prestravljenprednadolazećomsilomkojajevećuništilaBobovacisjetimsele-gendekojakažekakogajeposlijetihteškihbitakazadotadneosvojivoJajceMehmedII.Osvajačnamjernozakopaoizabrdadaniusmrtinegledasvojprelijepikraj.Koksarajepoputnekecrneudovicestajalaodmahnaulazuikaoparnalokomotiva

davalajedimnesignaleinekimtajnovitimjezikompričalapričuosebiigradukojegje


prviputaosvjetlilajoštamokrajem19.stoljeća,kaoprvainajvećatogadobaujugo-istočnojEuropi.Logičnomijebilodaondaznaimnoštvonjegovihtajni;svemijeneidoba,ratimir,razvojiprogres.No,nisamrazumioštonamtajdanželiporučiti,moždajepričuosebiisvojimstanovnicimaostavilazanekidrugidankadsveovoprođe,kadpročitamosvojepjesme,tećeimondairećikakvaječijabila,jelikojamoždaostalaunečijemsjećanjuizavuklaseudušežiteljaijelinakoncuijednomagarepoželjelodaganetkoodnaszauhopotegne.Kadsevećzađemalodubljeumjesto,huksPlivskihvodopadapostaje glasniji.

Sapiraojeunamasavnataloženiumorimukuputovanja,tesmopolakoušliuGradkojijesvijetaoitih,prošaranalejamadrvećakojasunasunekojsvečanojpovorcido-čekala.LjudisjedeispredljupkihkafićaiispredDomakulture,gdjećemoiminastupiti.Poželjehdasevećsadiskrcamoipridružimoimse,ovdjeilinegdjedrugdjesvratimonakavuiuživamonapopodnevnomsuncu.No,kakosmovrijemetrošilinesmotreno,kakogaobičnoitrošimo,moralismojoškojih8kilometaradaljedonašegodredišta,motelaPlivskajezera,kamoopetbrzostižemoitamozatječemoekipuupunomsastavu.Većsrecepcijevidim,tamourestoranu,došlisumnogistariprijatelji.Vidimkršne

HercegovceMiruPetrovićaiMiluStojića;sarajevskegenijalceAlmiraZalihićaiHadže-ma Hajdarevića, Envera Kazaza, Ivana Lovrenovića; sarajevskog Hercegovca IvanaKordića,HercegovcaizMrkonjićGradaRadmilaRadovanovića,mogsusjedaizSolinaPetraOpačića,JosuŽivkovićaizOrašja,DraganaMučibabićaiAntuZirdumaizVitezaijošnekemeniutomtrenutkuneznanemuškarceižene,akojeću,bezbrige,velimsebi,sljedećihdanaupoznati.Nemamvremenaićigoreusobuostavitistvari,većnatovarentorbom,jaknom,kacigom,ključevima...,trčimtamopunasrcasveihpozdravitiiupitatise.Itamo,poprviputuživotu,srećemseliceulice,pružammuruku,skorodrhturavo,

pjesnikuizPodosojakrajImotskog,ovogodišnjemslavljenikukojemujeiposvećenamanifestacija,PetruGudelju.Pajelimogućedamisetodogađa,jeliovonekisan,uobraziljastvarnosti,štoli?,

rekohsebiipomislihkakomiupotezudvadesetkilometaraimamomoždatrinajznačaj-nijapjesnikasveukupnehrvatskeknjiževnosti,Ujevića,ŠimićaiGudelja!Natakomalomprostoru takvakoncentracijapoezije,morada imanekogvragau

tome!PoslijesamtounekukasnuurugovorioDraganuMarijanoviću,aonmi jere-kao:- Drača,kamenivrtačarijetkoiteškorađa,alikadrađa–rađa!!!Uf,k’opučkoškolacsamstajaopredbardomobjašnjavajućimuštosamitkosam,i

onjesvetopažljivoisradoznalošćuslušao,alikakojesvatkoodnasneštohtiosnjimpopričati,stalnosunasprekidali,aivrijemejevećbilonaizmakuibližiosetrenutakotvaranja‘6.ŠopovihsusretanaPlivi’.Vozačjevećturirao;zaputihseusobu,nabrzinuraspremih,obukohiuskočihubuszajednosostalimanatraguJajcenaotvaranje.


SLUŠATI PETRA GUDELJA…

NakongovoraLjubeLovrića,ukojemnamjezaželiodobrodošlicu,izašlajeHasijaBorićrođenaJajčanka,nekadašnjaprvakinjaDramesplitskogHNK,potomVolksthea-trauBeču,asadaglumicaPutujućeg teatra Hasije Borić,iizdeklamiralananačinkakosamoonatozna,onuistuŠopovukojusamijarekaomaloprijepredonimkonobaromuBugojnu.Nakonnjesupodogovorunastupilepjesnikinje;dvijeVesne, jednaSonja i jedna

Ljiljana,teAlmaizKonjica,svakasasvojompjesmom.Meniseučinilo,slušajućiih,dasuislapovinačasutihnuli,koksarastalaineštopublikenatrotoarunaćulilouši,tesmo,nošenitomdobromvibrom,otvorilijošjedne‘SusretenaPlivi’.Potomse,nakonobilaskarodnekućeukojojjeneštoslika,knjigaiŠopovštap,šešir

iradnistoliugodnogsaznanjadaunjojpostojijednasobakojajerezerviranasamozapjesnikekojeputnaneseuJajce,anemajulovezaprespavati,moguodsjestiunjoj(jedinoseprijetogatrebajujavitigospodinuLovriću),programpreniouDomkulture,kamojebilapostavljenaizložbaučeničkihradova,predstavljenadonacijaknjigakonzu-lataRHkojejeuručiokonzulBuličićkojijeprispioizBanjeLuke,teje,neobičnozapoli-tičaraneštokasnijenavečeriposvećenomPetruGudeljuzajednosopćinskimnačelni-komHrnjićempozornoslušaoštosekaže.A,poredostalog,rekloseiovo:tkojeimaoprilikučitatiislušatiPetraGudelja,tajznakakoje,opčinjeniprestravljen,prisustvovaomanifestacijiorganskogajedinstvaličnosti,jezika-govoraiteksta,itajshvaćadaježivotPetrovihpjesamanapapiru,ukoricamaknjiga–teknekavrstapomnozabilježenogapodsjetnika,grandioznepartiture.U tomu jenjihova tragičkaveličina:samonajvećapoezijaimasretno-prokletosvojstvopostojatinatajnačin.Timesmozavršilinašprvidanapotomnatragunašmotelnazasluženuokrjepu.

IGRA SVJETLOSTI I VODE

A,Jasminjekonobarunašemhoteluimao,nanašusilnuzavist,nekidilspjesniki-njomVesnomVujić,kojubipozvaotamotebimuonapriskočilaupomoćipomoglaopratikojisud.Iztogasedalozaključitidamodernipjesnicinipoštonisupatetičnedu-šice,negosutorealniitrezveniljudikojiitekakobrinuzaproblemedanašnjeradničkeklase.Dobro,nijedasubašsviostaliimaliteporiveirazumijevanjejedneVesne,pogotovo

DraganMarijanovićkojijezahtijevaodagaujutroporedkompjutoranarecepcijičekakavaičokaljšljivovice.Iuistinu,JasminbimusvetodonioistrpljivočekaodaDraganpopijeinapišečlanak,tebimujošmoraoučinitilektorskekorekcije.Normalnodasmo,pripremajućisezanašnastup,krstariligradomotkrivajućisvepoje-

dinostiidetaljekojegačinetakoposebnim.NetrebanirećidasuglavnaatrakcijaPlivskivodopadi,kojivećmilenijimatvoreposebnuigrusvjetlostiivodeidajutajmrmorećihukkojije,pomeni,svakomstanovnikuitekakokoristannaročitouuonimživotnimtrenucimakadanaiđunedaćeiljudimoguotićitamoikontempliratiuznjih,razmišljajućiosvojemživotu,kojipoputvodepadairazbijaseodsadrunedaća.Oninekakoumirujuljudskotijeloiuminakontespasonosneterapiječovjekkaodajespremanzanoveizazove.


NedalekoodnjihjeiMuzejAVNOJ-a,zapravonekadašnjiSokolskidom,kojijesadponovnoufunkcijiiotvorenihvratačekasvojeposjetiteljeogrnuteunjimauvijekdragucrvenuboju,itamosevaljdaprisjećajuboljihdana.AčuvarnaulazunamkažedasumunajvjernijiposjetiteljiSlovenci,kojisudalinajvišenovacazanjegovuobnovuiredo-vitosvraćaju.No,menijebilosimpatičnokakosenamamlađimaobraćaokaodasmonekičlanoviSKOJ-ailinečegsličnog,baremnekadbilipioniri,itomejevratilounekedavnedaneosmoljetkeuRakitnukadasmomoraliučitiprigodnepjesmice,lijepitizid-nenovinenaročitokadabiseodržaonekivažankongresilikadabivoljenivođaneštoepohalnorekao.No,znamokakojetoneslavnozavršilokaodajesveprogutaoovajistiPlivskihukporedkojegjeipočelo.Ali,čovikojinamsnekimnaročitimžaromisjetomsvetopriča,nismohtjelikvariti

zadovoljstvo, i dozvolili smomudanamsvimakaže znanupričuo tomzasjedanju,kadajeiosnovanasocijalističkaJugoslavija.No,tojebilonekad,mismosepozdraviliinastavilidalje.Onoštomijebilootkrićegorenabrduporedtvrđaveiromaničkecrkve(kojusuTurci

odmahpreokrenuliudžamiju,aAustrijauvojnoskladište)jestsjednjovjekovnacrkvapodzemljom!Tzv.katakombaukojojsusenekadaslužilemiseipokapali,sudećiposarkofazimaiprostoruispodoltara,crkvenivelikodostojnici.Izaista,analizirajućiunutrašnjost,došlismodozaključkadajesvenavlasistokaoi

udanašnjimcrkvama;tamojeoltar,sakristijaiispovjedaonica,rečenisarkofaziisvejetoidanaspotpunofunkcionalno,samomalomračnoizastrašujuće,tepomislih,dajetonegdjedrugdje,skojombisepažnjomurediloiprivelosvrsinesamozaturističkepotrebenegoiredovnosluženjemise.No,nismomitesreće.Uočihdajejedinonaulazupostavljenaspomen-pločadaje

tu,pazisad!,drugTito1943.boraviozavrijemebombardiranja!Normalnodasmoobišliitvrđavu(kojaseobnavlja),zapravonjezineostatke,skoje

pogledpucanacijelukotlinuikojijenatomkasnomljetnjemsuncubiočaroban.ItunamjeIvanLovrenovićpokazaoizakojegbrdasepretpostavljadajeStjepanKotroma-nićzakopan.PopodnesmoprisustvovalipredavanjugospođefedoreferlugePetronio,profeso-

riceizUdina,inačeSlovenke,kojajeprevelaŠopanatalijanskiiopćenitioonjemusebrinetakvomjednomzačudnomljubavljuienergijomdajetozadivljujuće.Zarazlikuodovdašnjebrige,kojajeizaživota,znamo,bilamanjkavakadajepjesnikbiozapravopotisnutustranu.Nokakovrijeme,kažu,sveliječiidovodinasvoje,oŠopusedanasvišepišeigovori(kakovidimonaročitoSlovenci),tetakopjesnikpolakozauzimasvojeistaknutomjestoukorpusuhrvatskeknjiževnosti.OvegodinejeusuradnjisaZakladomfraGrgoMartićinjenimurednikom,vrijednimMilomJukićem,izašlapublikacijaonje-mu,gdjeje,poredostalih,zastupljenaiovaautorica.Ikonačno,navečerjebionaš,možeseslobodnoreći,grandiozannastup,gdjesmo

nastupili,svatkospojednompjesmomiučijimnamjepauzamapomagao‘MješovitipjevačkizborNikolaŠop’,kaoibrojnapublikakojanasjepažljivoslušala.NakontogaopetpravacJasminui,dobro,nijenagulaš,negopastrvuzakojususe

potrudiliodnekudjepribaviti,Sinumidasumožda,doknasnijebilo,pecalinaobližnjemje-zeru,nonisamihpitao.Poštosmosvibilipomaloushićeni,rekohveć,solidnimnastupom,svesmoutrensmazaliištodrugo;dugo,dugounoćpričaliiveselilise.


Nakraju je izbiomalinesporazum izmeđuJasmina iAdmiralaMahića okobrojaispijenihloza,ikakoAdmiralnikakonijehtiopriznaticifrukojasemeničinilarealnom,Jasmingajeupitao;- Zaštočovjekčovjekudubibol?- O,prijatelju,svakičovjek jeagregatsvojnaobali...A,ovoštosimi rekao,ovo jepjesma!Ali,tkoćepjesminaručitipiće?Jasminsenačaszamisli,noAdmiralgaprekinu;

- Lirikanekatezagrli,prijateljumoj,pijmedovineiznjenekošnice!Timejezapravosvezavršilo.


čitaonica

fabijanLovrić

ZgušnjavanjeStamać, Ante & Bilosnić, Tomislav Marijan: Molat ( monografija ): ur. Pablo Bilosnić: 152 mm x 214 mm, tvrdi uvez, 47 stranica: Udruga 3000 godina Za dar; Zadar, 2006.

Kadasevišeslojnostautorazgusnenavrhuigle,ukulturalnoj,povijesnojčinjenici,osuzimedonosnakapljicaistinerasipljućizvjezdanemogućnostiunemogućepredjelesvemira.Tako i (samouovom licu jednine)dvaautora:pjesnik i slikar, kojedopunidetaljimastvarnogBilosnićmlađi(fotografijom),otvoriševratakakobizjenicaMolatapogledala licaokosebe, teprogovorilasjajemnesvakidašnjimagovorompoznatim:Tko nije kriv, neka prvi baci kamen.TazjenicauokuplavetnogJadrananašegpostadestrašnoime,postadekrik,roptajicviltisućamamajki,očevaidjece,postadestradališteonihkojiseborišezasloboduDalmacije,grozniCampo concetramento.MilenkaSekulijeulistiuDalmatinka u borbi(god.I.,br.1od15.travnja1943.zapisala:Na Molatu se umiralo od gladi, žege i studeni, od suza, poniženja i bezakonja, od batina i životinjskih postupaka crnokošuljaša. Na Molatu, toj živoj grobnici ljudi, žena i djece, danomice haraju najstrašnije bolesti, koje crpe i posljednju snagu iznemoglih robijaša koje nije dotukao bijedni život i okrutna čizma tamničara...Ovastrašnapričaimaisvjedoke,ajedanodnjihjeiIvoStamać,kojisvjedočiiska-

zomod6.listopada2001.godine:Mene su u logor odveli 28. siječnja 1943. godine, točno na rođendan, noću, s majkom i sestrom. Već prvog dana nije se moglo spavati od stjenica, ušiju i žohara. Ujutro bi nas, čim zatrubi truba, šibama istjerali vani. Stjerali bi nas vani da u redu čekamo dnevnu porciju vode – kutlaču tople kišnice. Dali bi nam i dvije slane srdele, slane kao more, a pokvarene... U podne je bio ručak: jedna kutlača vode u kojoj je plivala jedna jedina žlica riže. Uz to bi nam dali i šest dekagrama kruha, zamisli, šest dekagrama…Eto,itojeMolat!AliirodnomjestoAnteStamaća,danassimpresivnombiografijom,

tesudbinskivezanimzasudvojcaTomislavaMarijanaBilosnića,kojizadivljujućepro-nalazienergijuzarazotkrivanjeznačajkiZadraipozadarja,činećisvojstvenvremeplovkrozprostoričinjenice.


Ljetnimbojamaspriklonommistike,Bilosnićjesuputnikpjesnika,onogakojineosu-đuje,negoonogakojiosjeća,pronalazinemilosnovrijeme:O kamen zalud oštrio sam zube // vjetar me nosi i tako sam cvijetu sličan /...(6.stranica).VidljivojekakoStamaćprepoznajenemoćpojedincatemujedinamogućnostostajeupreobrazbiunevinostukojojpostajecvijetu sličan.Dajućilikovnorješenjeporedovepjesme(I kada nečista strepnja),Bilosnićplošnonijansiramističnostljubičaste,kojauvertikalnomuznosuotr-pipresjekzelenom,plavomiodlaziumatpozicijucrne.Žutikriževiipakdajunadu,kaoigrebeniplavecjeline,kakojeuvijekživotinjegovemogućnosticijenakojunepoznaje-mo,aborbazaopstanakgotovoneiscrpnadoposljednjegsvjedoka.Paletniokvirbojaostajeudomeniodređenjakojemusepriklanjajupoenterskiprostori crvene,okera,smeđe,ponekadekspresionističkiigradbenopodređenihdoživljaju.Upotpunjujućicjelinupjesmom,Stamaćpiše:Sve još ovito tamom / zaplelo se,

iskrivilo u značenjima / rasulo ko dotrajala lađa /...(9.stranica).Kaodaseopravdavailitražipotvrdu,pojašnjavailamentiranadonimštojeprošlo,aliostavilovidljivtragnadnjegovimotokom,nadstanovništvomotokakojeseizmijeniiizgubiuporištetemunemogupomoći:Ni sunce ni mjesec ni zvijezde / ni mrtvaca luči / ni igra plan-ktona / ni svjetlucanje stakla u pijesku / ni san što šumori naborima.Pauistojpjesmislijedi nekoliko stihova temeljaca, zaključak nad svim što se događalo na otokudjetinjstva:Promašeno ljeto promašena puta / kroz dolinu što se smrkla a da ne zna / ni kako ni kada ni zašto ni čime.Nedokučnostčovjekovogdjelovanjanejasnajeunakanizločinai,kolikogodsetrudilishvatiti,oprostjepomirbenorješenje,alinesdrugim,negosasamimsobom.Dajetotako,pokazujeinebrigazadomovemrtvih:Struli križevi / izblijedjela imena / nismo im vjerovali.(13.stranica).Zaštoimnismovjerovali?Jesmolimogli?Tkobinasrazumio?Bilinasosobnosvjetloprevarilo,ilibismosvetovidjeliusjajuočijunekogadrugog?Dragisunašisnovi,aliiunjihjesamo zalutala zvijezda...Stamaćdaljinuželiučinitibližom.Pojednostavljujeproblemskitrenutakkakobismo

ga lakše razumjeli. Predaje semoru i njegovim valerima. Smisao traži u simbiozi sprirodomtekrozbiološkotrajanjenepokazujestrahodsmrti.Zanjegajetouspon u visoko grobište.(14.stranica).Bilosnićevaimpresijajeojedrenjezahvaćenoplamenom(15.stranica)sodrazomuništenja,aliprobijenogcrnilabijelomploštinomjedrakojejošplovi.Ploviunatočsvemu.Životpobjeđuje.Životjeneuništiv!Pjesmasemožegraditiiodkrhotinariječi.Neizvjesnostdajenaslutitinovostvaranje,

nekuvrstpogibeljne slasti,iakopjesnikvidiNad pučinom užas...(17.stranica).Jasnojekakosenepredaje,negoputujeParobrodom prema Molatu.IBilosnićjeoptimističniji.Njegovivertikalniuznosinezavršavajucrnimpremazom,njegovonebosevedriipo-primastvarneodraze.Postajezovnonaslonjenonadprošlost,sadašnjostibudućnost.Bojapružarukukojojsevjeruje.Nazireserješenje:Samo to zgušnjavanje / zadnjih slika / more, bijele grobnice / zvonik u visini,štojevidljivoiustihovima,gdjesugrobnice,bijele.(18.stranica).Uztoi iznadsvegajevjerauBogainjegovakonačnarješenja.Jednoodrješenja jest iputuprošlost,putudjetinjstvokojeuvijekpratimovidljivomsjetomkroz čiji instrumentarij bismo željeli najnježnije ulomkeglazbenih dionica, alidjetinjstvasuobičnobosonogaibezbrižna,paiusiromaštvu,alisamozatoštoimajusvojuistraživačkupriču,imajuneponovljivoučenjenanovimiskustvima,kaoupjesmiDjetinjstvo na Brodarici(21.stranica).UznjujeBilosnićevuradak,nekavrstkoloritne


eksplozije jasnogunutrininejasnogsvijeta,nekotraženje,otkrivanjenovihspoznajakojeimajudjetinjudraž.Iznadsvega,gotovospomenički,lebdiduhMolata.Kaonitijedanodautoradasa-

svimnerazumiju,aliosjećajuduh,osjećajutjeskobuiraskošjednogvremenautre-nutkupamćenja.Poneseni impresijomtogaduha,dajuotokuoživotvorenje,dajumumitsku imeteorskometaforičnudimenzijunježne hipotenuze,kakozapisaStamać,aBilosnićuspomeničkojmanirinaslikatouzrastanje.(22.i23.stranica).Molattozavre-đuje.Molat,tolikonapaćendajeteškopronaćiriječikojimabiseiskazalabol.Odanostsvjetlujejedininačinkojijemoguć:

Na šumnu vjetru puni blage jeze,Odani svjetlu i povijesnoj tami.

(25.stranica)

Uumjetnostijeteškoustvrditigdjejekrajagdjepočetak.Gotovonemogućejepo-stavitigranicu.Tolikosuovadvapojmovnaterminablizudaupravokrajjednogapo-stajepočetkomdrugoga,iobrnuto.TakoiovajnadomjestakStamaćevelirikeskladnonadopunjujepoetikaslikarskepaleteBilosnićeve.Zajednodoplovišedobijelepjenegdjejenekadabiopredak:napustivši prapostojbinu / potonulih amfora punih ulja i dru-gih / dragocjenosti prirode iz kraljevstva...(26.stranica).Utomkraljevstvususretošesepjesnikislikar,spremni:proboraviti pusta stoljeća.

Knin,1.srpnja2007.


Misijana Brkić Milinković

čuićiMarijanovićStjepan Čuić: TAJNOVITI PONORNaklada Alfa d.d. Zagreb, 2006.

Dubokouvjerenjedameništa,amabašništa,nebimoglonatjeratiponovnosevratitiuškolskeklupeipročitatineštonamijenjenopučkoškolskojlektiri,nabrzinujesplasnulonakontekdvadesetakstranica“Tajnovitogponora”,knjigekojunećeteispuštatiizrukuodprvedoposljednjestranice.Vjerujteminariječ!Jer uzbudljiva pustolovna priča o nestaštvu četvorice dječaka koji se, nakon

svegaštosunapraviliuselu,nesmijuvratitiniuškoluakamolidoma,paodluče,trbuhomzakruhom,poćiupotraguzaboljimživotomputdugožuđeneAmerike,natrenutakćevasvratitiudjetinjstvoipodsjetitinanestašlukekojesteisamičinili,tedočaratipričeočudacimaili“babarogama”skojimasunasplašilinašemameitate,djedoviibake.Ante,Mate,JurajiVjekoslavglavnisulikoviovepričekoji,odpočetnihepizodao

jednompadrugomučitelju,u“misiji”donošenjaučiteljevaručkaizsusjednogseladoškole,isami“založe”pahrananetragomnestaje,što,opet,trebaopravdati,utoj“teorijidječjezavjere”izmišljajunajnevjerojatnijepričesčudnimlikomkojinaputuotimahranu.Dječacisunepovjerljiviiizmeđusebe,pajedandrugomeneotkrivajutajnu.Zatosu,zajedničkimsnagamaudruženiuakcijiotimanjaodškrtogtrgovcaPetra,

usavezusvozačemTunom,pravimalivelemajstorikodkojihpoštenjeiosjećajzapravdudolazedoizražaja.Nanjihovojstranijeprvojedan,padrugi-noviučitelj.- Zarnamonnijegovoriodabogatima trebakrasti, adavati siromašnima, svedokseneizjednače?-motoje,zapravo,kojiihpokrećeitjera-odtrgovcaPetraukrastibačvusira,pakomadićeraspodijelitigladnojdjeciposelu,aisamisenajesti.čuićevromanradnjusmještauvrijemeposlijeDrugogsvjetskograta,vrijeme

neimaštineiborbezaživot.No,radnjadostižesvojvrhunackadasedječaciodlučeodmetnutiputAmerike inasvomeputukaJadranskommoru,nasplavukojisusaminespretnonapravili,prolazekrozTajanstveniponorukojemživičudakBokan,samudivljojprirodi.UpravosamnaBokanamislilakadasamspomenulačudake


i“babaroge”kojimasunasodrasliplašili.TakosuinjihroditeljiplašilisBokanom,zakojeg,zapravo,inisubilisigurnidapostoji.Premdaparaliziranistrahom,shvatili suda jeBokan,zapravo,obično ljudsko

bićeodmetnutoodsvijeta,kojenatajnačinizražavasvojprotestpremanepravdiisvimzalimaljudskomuma,živećisamuponoruistvarajućisvojvlastitidomnegdjedalekoodočijuljudskegluposti.Zanimljivojedauovomdijeluromanačuićšaljejakuekološkuporukuopotrebi

buđenjasvijestioočuvanjuokoliša.Bokanjelikkojičovječanstvotrebaupozoritinaopasnostodnemaraskojimseodnosepremasvemuštoihokružuje.- ...samopriroduvaljarazumjeti,valjajepoštivatiinečinitiodnjeruglo...Alionisuštetočine!Uništavajuionoštosamistvaraju,nekmolionoštojenastalosamoodsebe.Štojepriroda.Jerneznaju.Ljudisuvamvelikeneznalice,onimisledajeonodrugouvijekboljeiljepše,aštojeljepotaakonijepriroda?Bokannašemalepustolovepuštaipomažeimdoćidomora,odaklesenamje-

ravajubrodomotisnutiuAmeriku,pasevratititekzatri-četiridesetljeća.PonovnosepojavljujeulikuBarbekoji ihukrcavanabrodipripravljazadugoneizvjesnoputovanje,asve to,zapravo,s jednimciljem.Dadječacishvatekako jenjihovaželjaoputuuObećanuzemljusamopustatlapnjaidaće,kadokusesvenedaćeinevereovogasvijeta,isamipoželjetivratitisedoma.Nakrajuse,zapravo,opetzahvaljujućiBokanu,vraćajudoma,izazivajućiopću

pomutnjuičuđenje-gdjesubilipunadvatjedna.Dospjelisuiunovine,aosvojojčudnojpustoloviniisusretusBokanomkojijesamosvijethtioučinitiljepšim,či-šćim,aliipravednijim,nikomenisupričali.- Doksuljudičitaliiznovinaonevjerojatnombijegučetvoricedječaka,onisuraz-mišljaliotomekakotočitaiBokan,dubokoupoluosvijetljenomponoru,samosdanomzakašnjenja,koliko jepotrebnodamunovinestignurijekom,kad ihnetkobacipročitane.Inasamomekrajučuićšaljeporukukojanamponovnotrebazagolicatisvijest.

Oekološkimnepravdamaovogasvijeta.Inače,ovajpustolovniromanzamladeizašaojeunakladizagrebačkeAlfe2006.

godine.čuićevjezikodlikujepitkaživarečenica.Doizražajaposebnodolazeodličnidija-

lozikojivjernodočaravajuzbivanja,aliiopisiprirode,njezinihljepotaićudi.Osobi-toćevassedojmitiopisimorakaogospodaraživotaismrti.Pisacseuvelikojmjerikoristimetaforamaiepitetima,asvakacjelinašaljezasebnuporuku.KnjigujeilustriraozagrebačkiilustratorSveborVidmar,aupravouztecrtežejoš

boljećeteodlutatiusvijetnašihjunakaičudakaBokanaizTajanstvenogponora.čuićjeromanposvetiosinuIvanu,ajednomjeprigodomispričao:

- Kadjeprviputobjavljen“Tajnovitiponor”,Ivanjehtiodamugapročitam.Bilomijeneugodnosvomdjetetučitatisvojuknjigu,alisammorao.Slušaojepozorno,aondajezaželiodadječaciizromanačineneštodrugonoštočine,daodlazeudrugomsmjeru.Rekaosammu:-Nemožetako,takonijenapisano!Onsenaljutioirekaomi:-Nisinikakavpisac!


Dragan Marijanović: BOSNA KAKVU MANJE ZNAM - Tešanjski putopisCentar za kulturu i obrazovanje Tešanj, 2007.

IpremdaDraganMarijanovićnijekrenuonaputkoji jedugosnivao-onajodruskogJaroslavadoAstrahana,velikimzahrđalimbrodompoVolgi-ipaknasje,riječjuipokojomslikom,poveouistotakoneobičanipričamaipoviješćuprebogatkraj,ubliskonamsusjedstvo, tu,unašuBosnu,aliBosnukakvuMarijanović,abogme,vjerujem,imnogiodnas,manjeznamo.OvojepričaoTešnju,aliiUsori,pričaštootkrivamnogeepizodeizpovjesnica

ovihmjesta,akojesu,sadkadkaoobičničitateljvišeosvemuznam,tvrdim-neo-bjašnjivobilezapostavljaneizaboravljane.Podijeljenau16poglavlja,odkojihsvakostavljanaglasaknanekuosobu,doga-

đaj,biljegizprošlosti,ovaputopisnapričapisanapitkimjezikom,dopadljivimsti-lom,uostalom-Marijanovićjepotompitanjuvelemajstor-čitateljadoslovce,krozriječiirečenice,makarnikadatamonebioačakineprovirio,stavljausamosredi-štezbivanja.Utajkraj,međuteljude,povijesneosobeizbivanjakojiseslakoćomsmjenjujuuMarijanovićevuputopisnomnizanju,asvakikaojedanradidrugog.Dojmljivisuiopisipitomihbosanskihpejzaža.Kažem-pitomihjerovdjese,na

Marijanovićevnačinopisan,ikrajolikupitomljujeisvese,čitačuovihredaka,činidrukčijimiposebnijim.Takoje jedanpjesničkisusretprerastaouvelikisatpovijesti,krozkojudefilira

cijelagalerijalikova,onihkojisuostavilidubokpečatutomekraju,aliionihkojisu,pišeMarijanović,nepravednozaboravljeniilinemaromukutgurnuti.Mjestoradnjeuglavnomjekavana,gdjesvatkoosvakomesvezna,igdjećetečutiinajnevjero-jatnijepriče.IpremdanasvećimdijelomknjigeupoznajesTešnjom,ukojemmujedomaćin

poznatibosanskohercegovačkiknjiževnikAmirBrka,čovjekkojiseneuklapaupro-sječnostjednogmalogbosanskogmjesta,alikojijehtioiostaotuiusnulikulturniživotpokrenuokoliko-tolikosmrtvetočke(načelujeCentrazakulturuiobrazo-vanje),MarijanovićnekolikopoglavljaposvećujeiUsori,njezinimselimailjudima.OndjesumudomaćinifranjoBratićiekipasRadiopostajeUsora,aprevladavajuslikovitiopisiusorskihselaukojimasurascvjetaletrokatnice,balkonipunicvijeća,pročeljaupastelnimbojama.Aljudisudaleko,otišlitrbuhomzakruhom.VrlosimboličnajeepizodaukojojMarijanovićstavljanaglasaknasvojadvado-

maćina - onog iz Tešnja i onog izUsore.AmirBrka i franjoBratić, zahvaljujućidugogodišnjemprijateljstvu,uspjelisuonošto jeuvrijemebošnjačko-hrvatskogsukobauprošlomratubilogotovonezamislivo-ostatipribraniinezapucatijednipremadrugima.Tajjekrajtakoizbjegaoondašnjusudbinuvećinebosanskihiher-cegovačkihmjestaplamtećegsukoba.TešanjskaGradina,musalla,epizodaoAdemagiMešićuinjegovojspisateljskoj

ostavštini,neprimjerenomposljednjempočivalištuMuseĆazimaĆatića(“...grobjednogMuseĆazimaĆatića jošuvijek jepodonakvombetonskompločurinom,napuklomkohercegovačkinar,apodnjomležiprvibosanskieuropskipjesnik?!”),


paUsorasasvojimljudima,fraAntomZrakićemkojiželisačuvati,sakupljenumeđukoriceknjige,franjevačkuiinupovijesttogakraja,pasamoukiumjetnikIvicaBoš-njak, tradicijaškolenaiveuusorskomkraju,kao i folklora inarodnihobičaja, tezanimljivilikovipoputvlasnikakavanePejeĆosićaikćerkemuIvane,prvakinjeBiHukarateu...,svejetodočaranonanekihstočetrdesetakstranicaovogputopisaoBosnikoju,budenamjasno,manjeznamo.Gotovosvakaepizodapropraćenajeprikladnomfotografijom(jergdjećeDra-

ganuputopisnaistraživanjabezfotoaparata?!),dasezna...Inače,knjigajeizašlaovegodineunakladitešanjskogCentrazakulturuiobrazovanje,aautorjepogo-voraIbrahimKajan.Nakraju,citiratćuulomak,djelujemi“lajtmotivski”:-Kakogod,Bosnajekaostaravrbaučijusesjenkuzaljetnihsparinauvlačekos-ci,kojiipakneuviđajudanitavrbanemoževječnobitikrošnjatatolikodasesviskloneunjezinusjenku,anedižupogledainevidedajetrebanjegovati.ABosnajevrbaokojuseradočešaosvatkotkojeprolazioporednje,trgaosnjekolikomutreba,lomioisasijecao,aakobinaišlaimirnijavremena,ondabitavrba,tamankadpomladigranjeiopetnaseliptičjagnijezda,bivalašibanavje-tromigromovima,pasegranjelomilojednoodrugo,elem,rijetkotomkrhkomdrvubisuđenosmiromkorijenjemvodusisatiilišćemkozehraniti...


GradimirGojer

RedateljGeorgijParo(Ili o umjetnosti sinteze...)

GeorgijŽoržParojednajeod„dugotrajućih“činjenicahrvatskogateatra.čovjekkojijeusvomeživoturežiraonastotinekazališnihpredstava,stvarateljkojije

iskušaosvojuumjetničkudalekovidostnaradijuinafilmu,uzoranprofesorzagrebač-kih,aliiameričkihkazališnihsveučilišta,redateljiumjetničkidirektornajvećihhrvatskihljetnih kazališnih svetkovina –Dubrovačkih ljetnih igara, Splitskog ljeta, Histrianskog ljeta naOpatovini,ŽoržjeParo,asobziromdasenalaziuodličnojteatarskojkondiciji,praviprimjerakčovjeka–institucijeuhrvatskom,exjugoslavenskom,paisrednjeijuž-noeuropskomkazališnomprostoru.Odnajranijemladosti,odkarlovačkihdanasvogateatarskogdjelovanja,papreko

gavelijanskeškole,kojujeprošaousvimnjezinimfazama,dointendantovanjasrediš-njomkazališnomkućomuHrvatskoj,ispisivaojejedanumjetničkiživotopiskojisamomože imponiratisredinikojaga„svojata“, iakoseovajstvarateljbujnemašte,rijetkoimpulzivnogživotnogvibrata,teškomoževezatizabilokojiprostor,pačaknitizavri-jeme,jerjenjegovangažman,zapravo,angažmanintelektualcaizvanvremenaiizvanprostorakonkretnosti,aliuvijekdostatnoangažiranukonkretnomprostoruivremenudanjegovaumjetničkaaurapokriva velikeprostore,prostoreumjetničkog, anikadaprostorebukvalnodruštvenoilipolitičkiangažiranog...MoždasunajznačajnijarazdobljapostgavelijanstvauhrvatskomteatruonakadGe-

orgijParopreuzimanekolikoakcijateatarskogtipa...Jednostavno: nemogudrukčije nazvati negoli akcijompothvate koje je Paro na-

praviorežirajućidvijeprekretničko-kultnepredstave-Događaj u mjestu GogiSlavkaGrumaiGrbavicaSlavkaMihalića.Tosubilidaniukojimaustilu„workinprogress“ŽoržParostadafenomenalnom

koreografkinjomimajstoromscenskogpokretaIvicomBobaniskupinomglumaca„za-vjerenika“pravitakveiskorake,estetskogsmisladanemožebitidostatnoshvaćenuuspavanojidokrajainstitucionalno„ušančenoj“kazališnojkonstelaciji...??!!Međutim,Parovepredstave,poputHenrikanaDubrovačkim ljetnim igrama,nastav-

ljajutendencijusuverenogvladanjaautentičnomscenskomlingvom,čijaseversifikacijatemeljinaonomeštosuiskustvaodBrechtovateatra,prekolivingovaca,doteatarskogiskustva„workinprogress“...


Inače, cijelo razdobljeParovaumjetničkogdirektorovanja naDubrovačkim ljetnim igramaostatćezabilježenokaonajpropulzivnijerazdobljeDubrovačkih ljetnih igara,ukojemsumladiljudi,čitavajednageneracijanetomsvršenihstudenataKazališneaka-demije,uspjelizadobitiznačajnamjestaukazališnomživotu,aprijesvegaustvaranjujedneneinstitucionalne, ali snažnekazališne infrastruktureuZagrebu i diljemHrvat-ske.TojerazdoblječuvenihParovihinsenacijaKrleženaDubrovačkim ljetnim igrama.AmbijentalniteatarnanačinAretejaunutarprostoratvrđaBokar,zatimcivilizacijski

mondijalistički intoniran putmorskog sadržaja lađomSanta Marija unutar predstaveprojekta(opetpoKrleži)Kristofor Kolumbo,tenakondesetljećanajedanpostmoder-nističannačinvraćanje temiKolumba,svesu tostvarni teatarskiuskliciDubrovačkih ljetnih igara,kojimajeposlijeMarkafoteza,BrankaGavelleiBojanaStupice,teKosteSpaića,GeorgijParopodarionajznačajnijetrenutkesvogakazališnogangažmana.ValjazabilježitidajeurazdobljusvogaumjetničkogdirektorovanjauGradskomka-

zalištuKomedijaParouniopotpunonovistilkazališnog rezoniranja,odpripremere-pertoara, preko „otvorenih“ kazališnihpodjeladomaštovitih scenskih realizacija, pričemućeParoitekakorespektiratijedankrugsvojihkolegainjihovihestetskihžudnji(Juvančić,Švacov,Štefančić...).OnćenasvojnačinpriprematiklimunesamouKomedijinegoiudrugimkazalištima

zasvojestudente,asistenteisljedbenike,poputpokojnogMarinaCarića.NekadajeGeorgijParoidirektorovaoDramomHNKuZagrebu,anajvećiuspjehs

ovimteatrompostitćepreuzimanjemcijelekuće,uintendantskomsmislu.TosubilegodineukojimajeHNKuistinubiostožernakućahrvatskogteatra,tosu

bilegodinebriljantnihpredstavaiuOperiiuDramiHNK.Bilježimutomrazdoblju,airanijeiposlije,Paroveizvrsneredateljskekreacijeostva-

reneulikovnojsuradnjisaslikarimascenografimaMersadomBerberom(Osman)iZlat-komKauzlarićem-Atačem(Banket u Blitvi).UtimpredstavamaParo,kojijeinačevrlopomnoipreciznobiraosvojelikovnesu-

radnike(naprimjerKamiloTompa,DinkaJeričević...),kaodajedaoobrascesuptilnogpretapanjaredateljskihvizijasaslikarsko-scenografskimvizionarstvomikaodajesvo-jimhrabrim,ponekadheretičnimmizanscenimaParooživljavaoonoštoje„štafelajna“skicailiscenografskinaumširihrazmjera.Posljednjihgodinaiznimnoangažiranuširokomzemljopisnomikulturnomprostoru

odAmerikedoSlovenijeGeorgijŽoržParoseposvećivaorazličitimvrstamateatra,pajetakobionazočaniuvrstamakazališnostimodernihmedija,gdjesepretapanjevizualnihsadržajnostiizvodimaksimalnoneosjetno,azabilježenisuinjegovivrlouspjeliuradciudječjemteatru,odnosnoteatruzadjecuimlade...SvihovihgodinaGeorgijParojepedagog,koji je ibukvalnoodgojio,ali iestetski

ostrastionizgeneracijamladihkazalištaraca...KaoistinskiintelektualacuteatruParonitikaopisaciteatrolognijemirovao...TakouzdrugeknjigeposebnoističemnjegovkazališnirazgovornikRazgovori s Mi-

letićem(saStjepanomMiletićem,reformatoromipreporoditeljemhrvatskogteatra...),ukojemćekrozrazgovordonijetionoštojenajvažnijalogikanjegovekazališnepoetike,aliibrojnabitnamišljenjaonačinuorganiziranjaifunkcioniranjahrvatskogteatraite-atrauopće.


MarkoTokić

Pomninazivnicizaporedbenuknjiževnost

Troknjižje Antuna Lučića Tečevina i otklon (Naklada Zoro, Zagreb – Sarajevo, 2002), Dodiri, smjene (Napredak, Split, 2005) i Veze ljudi, životinja i stvari (Naklada DHK HB – ERASMUS Naklada, Mostar – Zagreb 2007)

IznaslovaprvihdvijuknjigaAntunaLučićadasenaslutititemeljniulazuknjiževnuproblematiku,znanstvenopodručjeauktorauznanostiknjiževnostikojaseidefiniratekkaosasvimodređenoznanstvenopoljeproučavanja.Naime,izpomnobiraneriječitečevinadaseiščitatinasljedovanjeili,jošbolje,bašti-

napaistečevinazaonekojijeuistinubaštine–upućujenasnadugogodišnjepomnopraćenjevječnonašihtemapoglavitoizstarije,aliinovijehrvatskeknjiževneproizvod-nje–aliistotakoiudionašegnasljedovanjausveukupnostinastojanjaljudskogaduhadaljepotomriječi,umjetninomkaotakvomponudiiskustvosvijetakaosvijetprepoznatpričom,ozračendramskomnapetošćuiobjavljenritmičkimgovoromlirikeucjeliniono-gaštoimenujemosvjetskomknjiževnošću.Aupravotomepripadasljedećariječdodiri.Onagovorioplodotvornimsusretima

duha isadržaja ili,akohoćete,duhovaukrugukojine izmičegranicamaonogaštoimenujemočovjekom,usvimnjegovimdimenzijama.Preispitivanjehrvatskeknjiževneproizvodnjeuzrcalusvjetskihpostignućaidometa,

prepoznavanjeuniverzalnogaiopćegaulokalnomipojedinačnom,teprepoznavanjetihdomaćihnastojanjakaodijelazajedničkihljudskihnastojanjausamospoznajiispo-znajisvijetakojaseuranjauljepoturiječikakobionapočestoisamaotkrilajošnesluće-neslojevepostojanja,prepoznalaneizrecivost,aliiiskazalavjeruusvrhovitostživota.Otklone,unasljedovanjuibašćini,osimdavnihuzoritihpreporukanakanonizirane

klasikepostojiimodernapreporukainovacijskognačelakaovrijednostiposebi,za-htjevzaoriginalnošću,posebnošću,neponovljivošću,unačeluzaiskorakomucjeliniLučić prepoznaje i pomiruje i na neki način iznova imenuje jedinstvenim imenom:otkloni.


Jeriuonadobakadasezahtijevalopisanjesukladnouzorimaiuovavremenakadasezahtijevaiskorak(ilikakobitorekliteoretičariteorijerecepcijeestetičkadistancija–razmak),našauktoruviđadasetoipakdaiskazatipomirljivijimtonom,zajedničkimnazivnikom.Smjeneusebisadrže,kakojetodijakronijskomklasifikacijomizrečeno,slijedimi-

jene,prepoznavanjetradicijekaoslojevitih,usebezaokruženihiočitosmjenjivihpa-radigmi kojenazivamostilske formacije, odnosno, razdoblja zasnovanana zasebnoustvrdivimpoetikama.Vezebimogleusvemuovomeimatiitekakovažnuulogu,noLučićihjeradijeimeno-

vaoutomsmisludodirima,aovepakvezeodnosesenaljude,životinjeistvari–ili,akohoćetedrugačije,nametonimijskonačeloustvaralaštvuVitomiraLukića.Šop,Marulić, Shakespeare, Krleža, Strindberg, Andrić, AntoinedeSaint-Exupery.

KočerinskapločaVignjaMiloševića,Zrinski,frankopan,frafilipLastrić,fraAndrijaKa-čićMiošić–dodiriidubine,svjetlaipomrčine.AkojeauktorprepoznaoJuditinsvijetkaoMarulovoduhovnozrcalo,nanamaostaje

ogledatisekroznjegovoočišteipreispitativlastitapolazišta.AkojefrankopanpjevaooČlovičstvu u nestalnosti iuzdizaosebedarjekaoistinsku

vrednotu,hoćemolijenasljedovati-pitanjejekojeisebiinamapostavljanašauktor.AkonamoLastrićugovorećikazujedajePropovjednik kao svjedok, budimosretni

dagainakonovihistisnutihizsrcariječipobjelinipapiraimamokaosvjedokakojegajošuvijekmožemopitatizasmisaorečenoga;inepropustimotumogućnost.Nakoncu,tekusputdodirujućizapisilizapise,redbibioizrećiinekakavsud.Ocje-

ne,kažu,najboljedajevrijeme,alitojebijegododgovornosti,paseipakusudimopi-snoiskazativlastitomotrište.IutojslicićemipomoćiauktorkadajeusvojojraspravioŠopovuprijevodujedne

Katulovepjesme,pripravljajućikonačnusintezurečenog,tupripravuimenovaoPrema završnom alatu. Ovdjeje,dakako,uočljivajošonadavnaAristotelovatezaoknjiževnostikaosvojevrsnomobrtu,vještini.Aupućujućisenaputocjenedotogzavršnogalata,polazimodstareoptimistične

Kvintilijanoveteze:Drž’ se teme pa će riječi slijediti same; onapakopetnijeništadrugonegoprozna,mogućejeiuspjelija,varijacijaistotakooptimističnaHoracija:

...Tko pristalu izabere građuNe će ponestat mu riječ, ni raspored s punom jasnoćom.

Ufrancuskomklasicizmunjihjeuoptimizmu,aliiupromišljanjima,slijedioNicolasBoileau:

Štosedobropojmiiskažesejasnoriječizatoizrećdohodenamlasno

Štoseznaloprevoditiikao:

Što se dobro shvati jasno se iskaže I riječi se za to same nailaze.


Mismodanaspunoopreznijiznajućida jezik lažemisli,ali ih ipremašuje,zavodi,opčinjavaiiskazujeteknaslućeno.Uzapisimanašegaauktoraznasečestodogoditidaumarnombilježenjusvojihaso-

cijacijaislutnjinašauktorodlutaodteme,nekaobesciljnoizgubljeni“putniknamirnik”u nepoznatom kraju, nego kao šetač koji uživajući u kakvu novompogledu, nekomnovompejzažu,nekomnovommotrištumoždaiistihstvari,nežurinapovrataknegopotanjeupijanovustvarnostkakobisetemivratiosnovogočištainovomvizijom.RaspravljajućitakoukonkretnomslučajuoŠopovuprijevoduKatulovepjesmeipore-

dećigasdrugimprijevodima,auktornastekobavještavaoŠopovushvaćanjuKatulovepoetike i onda gotovo naizgled, bez ikakva povoda, otvara raspravu o zavičajnosti injezinojuloziupoeticipjesnika.OtkrivajućiŠopovzavičaj,Bosnu(Jajce)daprostiškaoprepoznavanjeuniverzalnog,

sveopćeg,čovječanskog,astralnogu lokalnomkojebivapjesničkomtvoračkomsna-gompreobraženoumjerustvariisagledavanjebliskosti.Zavičajnojeinspiracija,intui-cija,posebanosjećajiformasvijeta,kakotouočavaauktor.Bosnakojajestionaposvi-ješćena(onakojajetečevina)ikoja,nažalost,ostajebezsvjedoka,kakojetojednomdavnoposvjedočionajumnijimeđunama,pokojniAntef.Markotić.AtajdodirsosviješćenimsvjedocimaBosne,njezinimtečevinama,predajamai le-

gendama,kraljevima i zapisima,stećcima,vilama i junacima,sasvimonim tvarnim iduhovnimštoonabješeijest,počemutrajeiočemusvjedočenjeziniznalci–kaodanestajepredočimaauktorakojiuviđadajesamotakvosvjedočenjemoglodatisnagupjesničkomperu,učinitigadrugačijimiomogućitialatrazumijevanjasasvime:svemi-rom,zemljom.čovjekomivijekom,pairimskimpjesništvom.UtojsezavičajnostikrijeposebnostiskazaisnageŠopovaprijevodainjegovamjerljivostsdrugimidrugačijima,počemusvatkoodnasjestdioniksvemira,univerzalnogiljudskog,onogakojijestuprostranstvimanesagledivihdubinazviježđa,ali iovogakojegagradi ljudskiduhkaorazumijevanjesvijetaipomicanjegranicamogućeg.UpravoonadubokabolzaizgubljenomiponovnonađenomBosnomnašegaauktora

kaooneBosnemjerljivezauniverzalno,svemirskoionovječno,svemirskoiuniverzalnoprepoznatokaoBosna,kaoonajzavršnialatkojimjeŠop,aliisamLučić,mogaoiznovagraditisvijetisvijetdjela.Itakosmolutajući,zajednosauktoromibeznjega,odteme,njojseipakvratiliunovom

svjetlu.Budeteličitalinjegovezapise,vjerojatnoćeteponekadhtjetidasetešetnjeskrate,alićeteiizreći–imaupravoonoštohoćetečuti,onoočemujebilailijestriječ.Nobudeteliimalistrpljenjazašetnjususamljenimšetačem,vjerujtemi,nećetobitiizgubljenovrijeme,svećevambitivraćenoujezgrenomočištustvari,kakotoauktorveli.Toplo vampreporučamknjigeAntunaLučića sposebnimnaglaskomnaonekoji,

mogućeje,voleteorijuknjiževnosti,daseometonimijiteškomoženaćisažetijiiboljizapisodonogauuvodunjegoveknjigeVeze ljudi, životinja i stvari.IkaoštoseujednomsvompodnaslovuoKočerinskoj ploči VignjaMiloševićaojed-

nojnjezinojosobitostiauktorizraziokaodioništvosasvima,mogaobihdodatidaauktornaslonjennaprvenstvenohrvatskubašćinu,ili,kakoontovoliizreći,tečevinu,nikadajenedržiizoliranom,izdvojenom,negojeupravoprepoznajekaotakvu,kaodioništvosasvimaibeznakanedanametnevlastitoočiste,ali...Kaoštojerekaousvomviđenjuulogezavičajnosti,onajetekonanakojojsetakvo

očistemožeizgraditi.Neponovljivoihrvatsko,daprostiš.


ŽarkoMilenić

Poetsko/dramskopromišljanjeLjubica Ostojić, Vidimo se jučer, Zalihica, Sarajevo, 2007.

Kadačitateljuzmeurukenovu,dvanaestuporedu,zbirkupjesamaLjubiceOstojić(rođena1945.iodkoncategodinestalnonastanjenauSarajevu),pomislizbognjeneizvrsneopreme iopsega(120stranica)daseradioknjizinjenih izabranihpjesama.Nećegatajdojamproćininakonštoiščitaovuzbirkuitozbogkvalitetenjenihpjesamakojekaodajeprobralaizprethodnihzbirki.Ipaknije.LjubicaOstojićjeprijesvegapoznatausvijetudramekaoteatrolog,dramskikritičar,

dramatičaridramaturginatompoljujedobilavišenagrada.Daspomenemosamome-đunarodnunagradu„Grozdaninkikot“zadoprinosrazvojudramskogodgoja.Naža-lost,njenodugogodišnjebavljenjepoezijom(prvujezbirkupjesamaobjavilajoš1969.godine)ostalojeusjeninjenogdramskogdoprinosa.Pokušamolinaćiuovojzbircitragovedramskog,možemoihnaćiuformi–pjesme

LjubiceOstojićsupretežnodugeipogodnezarecitaciju.Stimuvezizapažamonajprijeuovojknjiziciklus„Kasandrinsindrom“kojisesastojiodčetiripovezanepjesmeoKa-sandri,četirinjenalirskamonologa(čina)sdramskimnabojem.Kasandranamjeprijesvegapoznatakaolikizstarogrčkihtragedija,odEshilapanadalje.Kasandrajebilanadahnuće imnogimsuvremenimpiscimapoputChristeWolf,kojapotpisujeroman„Kasandra“.LjubicaOstojićuovomsvojevrsnompoetskompoliptihuiznosidojmljivutragedijuženekojaznaštoćesedogoditi,alijojuto,zbogprokletstvabogaApolona,nitkonevjeruje.Pjesnikinjasevraćamitskomu jošnekimpjesmama– „MojbratOdisej“ (uzcitat

izpjesme„Itaka“KonstantinaKavafija,kojijenadahnućenajvišetražioustarogrčkimmitovima),„Karijatida“ i„Mitskarijeka“(oLeti, rijecizaborava).Također jeunizupje-samakarakterističnaupotrebaarhaizamatečakiumetanjeriječičakavskogdijalektahrvatskogjezika.Manjidioovezbirkečinepjesmepisaneuvezanomstihu.NorimaLjubiceOstojićje

pretežitonepravilnaipisanaspontano.Zanimljivjeuovojzbirciiciklus“PjesmezaDanijela”.Tosupjesmeposvećenepje-

snikinjinomsinu,komejevećranijeposvetiladvijesvojeknjige.UovojpakknjiziLjubi-caOstojićsevještopoigravariječju“dan”,sprvatrislovaiztogimena.Uvećemdijeluovogciklusauvrštenesupjesmeukojimasepjevaodanu–“Takavnekidan”,“Danbezdan”,“Blagidan”…Alitusuipjesmeooprecidana–noći,kaoštoje,primjerice,


pjesma“Noćilude”.Cikluspakotvarapjesma“Dnevominoćihodeći”.Atusuipjesmeomjesecukaoštoje“Mladimjesec”.NoLjubicaOstojićgovorinadahnutoomjesecuiujošnekimpjesmamauovojknjizi.Najdužiciklusuovojknjizinosinaslov“Kadnasispišuputovanja”.Unjegasuuvr-

štenepjesmemahomnastaleugradovimakojejepjesnikinjaposjetila–Budimpešta,Varšava,frankfurt…VišepjesamaopjevaPariz–“JardinduLuxembourg”,“ProtječeSeina”,“Notre-DamedeParis-Missasolis”…TusuipjesmezakojejeLjubicanašlanadahnućeubajkama–“Mladikralj”,“Božan-

stvopogansko”,“Nevjestadavna”…Također jeuovomciklusuzanimljivapjesma“Lica”,kojazavršavastihovima:“Ne

želimse/Ponovnoroditi!/Tekpisati,/Dakle,biti.”Anakontepjesmeslijedinjensvoje-vrsninastavaksnaslovom“Pisatidakle”.Slijedikratkiali,također,dojmljiviciklus“Anđelitoznadu”.Unutartogciklusakojeg

činepjesmeoanđelimajeipjesma“Sveanđeliznadu”.Aznadu:“Svegaštobitće./Svegaštobivaloje,/Kružećivremenima…”Onda,ponovno,nastavaknaidućojstranicioveknjigeupjesmi“Štobitće?”.Zadnjauovojzbircijepjesma“Tkosamjakojanapisah(životopis)”,izvrsnapoetska

bilješkaopjesnikinjikojazavršavastihovima:“Patkosam/Kakvajesam,/Ikakvani-sam?//Neznam.//Inperpetuum.Upogovoruovojizvrsnojknjiziprof.dr.MarinaKatnić-Bakaršićspravomzaključuje:

“Riječjeopoezijikojojsetrebavraćati,kojaseosluškujeipromišljaikojaodzvanjaunamajošdugonakončitanja.”AnamapreostajedočekatiiknjiguizabranihpjesamaLjubiceOstojić.


AdmiralMahić

BubnjarkavjetrovaO zbirci pjesama Hodači cestama, Emire Velić-Sundkvist

Sdalekogsjevera,izposljednjegutočištautučenihismorenih,alineporaženih,vra-ćasepjesma.Otišloseunepovrat,jerovdjeništanijeostavljenodomaligradićikojizaglušujučemertehnobukomsaslavenskimojkanjemijošmanja,gluha,selaukojimasesvakidanusebisrećudušeiskasapljenih.Otišlajepjesmadazanoćigoreivišeni-kadseneprobudiuoganjjuga.(Štočovjekdaradisunutarnjimsuncemkojeisklijavacvatljubavičijikonačniplodjestmržnja?)Trebalojerikuprošlostiutopitiusjevernimir,usisatinovijezikiritmovezaborava,jernemaseraštainiuštovraćati.Ali,neumiresekadtijelokrajosjeti,kaoštosenevolikadvoljaodlučidanekojedobar.Iburesedižukadsvejevećpoleglo–tonanjemačkomiengleskomzovesestandstill,tajtrenmirapredoluju,trenuviranjasvegausebe–iondazamećuseuraganinezaustavljivi,onikojitrajučitavživot,jerprobudilisuseoniumrli,ponovnooživjelinadrugomtluivišeihnikakvastranailisurascenografijanemožeupaučiti.Jer,«nastavaksvršetkuslijedi»...Baš takvi, nevjerojatni vjetrovi pušu taktovima pjesama Emire Velić, nedostižni u

svomdostizanjuvrtlogasvijeta.Njenistihovisuhodačivjetrova,pješadinciletova,jernemastankenjenimslikamabaškaonizrenjima.Usvakomstihuvidesekostiskeletaiskrenostiiritmičnostbitnostibezimalokitnjastosti.Samomalokože,patetikeisimbolajenavučenoprekorebarahrtaEmirinepoezije.Njenistihovi«nepitajumnogo,jerdajuodgovore»,onigrabenaprijedulovpotundramamodernosti.Onajebubnjarvjetrova,oni ponjoj sviraju i pušu, ona je zadavač ritmova.Potraga strahovitognapona je upitanju,nemamjestamelankolijiniočajuunjenomrudniku,jezaseprevladavanovimproziranjem,nemavremenazasmrtdokseneiskopazadnjikamen.Algoritamnjenekičmenemoždineusklađenjesodjecimaraznihsferakojisesklapajuujedangovor–njenstih.Onajekao«povratakkojistreminičemu»,tojestsvemu,iondaseneznačemuviše.

Zatoostajesamo–kadvećnikakavonda–suprotanimperativ:«Raspadaj!Kaoprahnadzvijezdama.»Jer,daleko,dalekonasjeveruostavljenjeovajpoj,kaoimeuklesanonasjevernompolu.Samogasetamomožeostaviti,jer«griješnimujezinprevarenerase/kaobaštovangajirojsjenki/nižerase».Isadtu,nazemljiodinja,«poredmene/udu-bljenježalosti/kaosvjedokkrvničkerabote/sapiremrvljivbetonprošlosti».Prošlosti


kojanikomenijedalaprobitidoboljega,alinjenbeton,betonvremenajebiosastavljenodprašinesitnijeodčovjeka.Izatoništaneostajedoda«balegasesuši,igrči,igrči../umomezavičaju/unutarnjem»,idatamogore,naledu,«ostavljenopriziva/neba».Ivoćkasrcapočinjelediti,samojsebisepričinjavati,«odzvanja,uzvrataelektronskih/divova,/IzdahnulaVlas/čekanja.»Ali,ipak,opettisepreporuča:«Zaplješći/Zaonestrahote.../Poenteneke/paina

početkustote/spečenojzemljinudiočimeke./Zasmij!»Alipri tomesvjestanostaj,klikni:«Pljujemmimohodemojihnadanja»,pazatotrebadosljednopljuvatiinatoplju-vanjenada,pa«raskalašenomašemmaramom/djevičanstvadaljini».Izatonesmijebitiponavljanja,niuživotukaoniustihu:«Nedam!/Dameuvijekiste/čežnjegone./...Ružu,ukrvi,/izblijediruka/štobeznadnotraži/trnjeudaljini».Izatopredsmrćukaoposljednja,neprobijenaopnaostajesamojedanvapaj:«zorommeprekrijte».Bilodapljujenadenedajućidajeistečežnjegone,bilodaraskalašenomašenaivnošćudaljinama-zoromjeprekrijete!Početničkizatalasana,ovazbirkapjesama jekaoprvaerupcijamladogvulkana, i

zato insistira na svom unutarnjem ritmu čak i načinom nizanja stihova, koji nemajujasnupočetnumarginu,nosucentriranijedanispoddrugogauzsamookosnicuiossvojevrtnje.Ovistihovisvojimritmomsezaistaodbijajuodsvakumarginuikorito,itajnačinnizanjapojačavadojamdinamičnostiiistinskiunutarnjeritmičnostipoezije,alićesigurnopridonijeti injihovomrazelektriziranjuubilumanjetemperamentnogčitaoca,kojibiuovimpjesmamamogaovidjetivišenedorađenostiiličakpretencioznostinoštoihovapoezijaima.Abašjeobratno-najboljastranaoveprvezbirkepjesmaještojeonapotpunonepretenciozna,onaneinsistiranatonu,ninamineralnostisvogagejzira,nasastavu,štojeizuzetnorijetkokod«nenametnutih»,neetabliranihpjesnika,kojina-ginjudokazivanjubilosvojestilskevještinebilosenzibilnosti.Naime, rafinman jenepotrebanovom jasnompjesničkomsrcu, jeronona jedno-

stavannačinbarataživotom,pasuinjegovapitanjanedvojbena:«dalićebitinekokopristajeleći/ugrobsivila,leševa,krvibezprotoka,/sijena,mrtvila,bezveselihpoto-ka?».Ikadgavišenebude,«ne,recite–nestane/Nekamojinoktirastu/bezstrahazadužinu./nekamikosa,mrtva,svauplastu,/počivamirna./Dopreunuždinu.»Kojajetonuždina,vidjetćemosvi,nakonštoveselepotokezamijeniplastpamakarizagrobni,aumeđuvremenupjesnikinjizatoostajeradosnopotvrditi:«vratarsamulaska/Sunca».Jerodbijalijeganjeusmrtsvimsvojimpotocimaiistražujejesvimsvojimplastovimaiposmrtnimrastovima,prekosvihgranica...Neogrnutamesomsvakodnevljajeovapoezija.Onavrvoriižuborikaopotokuka-

menojplanini,potpunoodijeljenodokoline,žudećidanečemudaživot,dakompak-tnom,čvrstombukomprizoveizsiromašneokolinekandidatezaživotilidapobjegneizpustinje.Tajpotoksezalijećeurukavce,alibrzouviđadatufrazauvire,pasevraćanazadmaticidaštobržetečeiutečeizsvojenepotrebnosti,urađanjedubljihslika.Ipotoknjištidalje,makarseberazdroupukotineizmeđuoštrogkamenjapustinje,idedaljekroz«sveovebijelenoćiruske/umetežu,sgrmljavinom/vjerovanjadapostoja-nje/nijeiznevjerilosvojsmisao».IutomlomatanjunizoštrepadineEmirinaturbinaneposustaje:«Inebolimesrce,/tosamojačekuca/jer,udarilamukrv/posredlica.»Unjenojpjesminemasuputnika,jernemožeseniodkogaočekivatiteglenjeonogaštonoseonikojisakupljajuraznorodneslike,zemljeisudbineusebi.Ionaznada«Usnu


kojegse/ihrastiboje/trnu/tvojeruke».Trebaproćinekolikosudbinaidoćidonjenognemira,kojinijeslabost,novrijenjestapanjasvjetova.Onajetoistoprošlaiunjojnemanestrpljenja:«Pročeprkajpostarini/svakogsmislaiiskustva/pameponovopročitaj/nasvomspiskuzadvoje.»Ne,nestrpljenjanema,alimorabitičvrstine–akosehoće izkaosa togsabiranja

isplivati–imasavršenečvrstineutomnemiru.Naime,odsječenostfrazeodsljedeće,probijanjeuskih tunela značenjaugranitubeznadežjanosiodsječnost iskazaovog,moglobi se rećimilitantnog, lirika.Militantnost jenjenau isključivoj vjeri u vizije i uodbacivanjusvakodnevniceeufemizama,svakodnevnicemodernogsistemaživljenjasigurnosti,ukojojsesveblijediilitihouništavapodmaskamahiljadapozitivnihizgovo-ra,odkojihsvakiimadebeleosnove,alipjesme,prirodailjudiiznašihživotanestajuumaglinebeznačajaiiskorjenjenja.ZatorumeneobrazerafiniranihsintagmiiidebelomesotananeleksikeEmiraostav-

ljaprofesionalnimintelektualnimlamentatorimanadvećodavnoetabliranimislužbenimdilemamasuvremenosti.Suvišejeiskusilamočvarudvadesetogstoljećadabizabora-viladaunjenomnavodnonepokretnommuljunevrebajusomovi.ZakrajvamostavljamodasamisEmiromuploviteutopotonoćeimoždagapre-

plovitekrozpjesmukojaulaziu«Sveštonasspaja/uškrinjamadrevnim/legendomskritom/tlommočvarnim/szubljemobijesnim/skandžamapovijenim/međuhilja-dama/Prokletih/avlija,sevlija,/mostova,lukova,/drina,jasmina,/studa,izluda/izdavnina...»Izatonazdravimoovomžestokomkliktajusuncauzemljipolarnihnoći:dasljedeća

zbirkabudejošognjenija!


AtifKujundžić

PjevanjeupredvečerjeGradimir Gojer: Večernje ispovijesti, pjesme, Hrvatski kulturni centar Banja Luka. 2007.

GradimirGojer,sudećipoonomeštoradiipostižeubh.kulturnomprostoruisvomeživotu,nijesamojednaodnjegovihnajistaknutijihfigura,što,bezsumnjejest,već,nanajprirodnijinačinbivaimeritumom,izvanrednommjeromstvari–kulturnihdogađajaipojavaokojimajenjegovariječvažna,neporecivaibitna.Osimtoga,svojimbrojnimknjigamaGojerispisujeiautentičnukronikuteatarskogi,općenito,kulturnogživotauBosniiHercegovini.Gojerječovjekiumjetniksjajnedjelatneotvorenosti.Komunikacijskiuvijeksuočensa

sobomisvijetom,sdrugimaidrugačijima,posebnoupodručjuteatra,teatarskekritikeiknjiževnosti,aliikolumne,kulturološkog,političkog,teatrološkogipublicističkogeseja.Sadasejavljaikaopjesnik.Njegovslobodnistihkarakterističnogritmaifakture,snažnemisaonosti,artikulirasasvimprimjerenuformupjesmekojaganeupitnokazuje.Ako imamo u vidu kako je Gojer iza svega kontinurano redatelj, autor dramskih

adaptacija,dramatizacija,libretazaoperu,poetskihteatarskihprojekata,ravnateljna-cionalnog tetara,predsjedateljDruštvapisacaBiH,društveni isportskidjelatniketc.,nužnosemoramozagledatidubljeisustavnijeuslikukojutvoriiukojojgavidimosveovegodine,akojuprihvaćamokaopodrazumijevajućurefleksijunjegoveosobnosti.PosvemuštojenamjesvojomknjigompjesamaVečernje ispovijestiučiniodostupnim

istavionauvid,Gojerjebilježiostihovecijelogasvogdosadašnjegvijeka,asada,eto,iobjavljujediotogumjetničkogzahvatakaoknjigudokojeposebnodrži,jerznakakogapjesmabitnosadržavaivišenegoštoželireći!Naime,pjesmajeformakojojsepjesnikdaje,akadtokrene,onaisamaposvojojmjeriuzima,pouzdano,sgodinamasveviše.Naslovovepjesničkeknjigeotomerječitosvjedoči:Večernje ispovijesti.Kaovispren

akter,maštosejoštrebadogoditi,GradimirGojerjeshvatio:prošao je život, doslovno prošao–štokaouniverzalijurečejedandrugipjesnikidrugačijimpovodomposve.ZatoGojerse,pjesničkismislenoikoncizno,prihvatiorekapitulacijeputaiodlučiojeobje-lodaniti.Utompothvatupredstavljasekaopjesnikvisokihliterarno-estetskihnazoraizahtjevapremavlastitojpjesmiiosobnomnadahnućukaoautorsnažnogpjesničkogdara,nadahnutljudima,životomiosobnimiskustvom.Gojerovstihnastajeunjegovomprirodnomodnosus jezikomukojemljudskiop-

staje.Toje,umnogočemu,intimansmisaoinventivnihtrenutakauodnosunastvarii


događajeiznjegovaživota,pajeipoezijauovojknjizinaglašenointimistička,ponekadidobola.Ljubičastajebojaumjerenosti,jednakogomjeracrveneiplave,onajebojapromišljenihpostupakaividovitosti,suštaravnotežaizmeđuzemljeineba,onajelju-bičastadaljina,bojaduhaistrasti,razumailjubavi,ljubaviimudrosti.Simboličkitako.AGojerpišepjesmuRuina ljubičasta.Upjesmisvepadaprednostalgijomiunjojgorikaostišanavatra.Svesemoralosmislenonastaviti,asnatrilo se nad prazninom.I,kadabisemogloizprosinca,makarurujanvratiti.Ruina ljubičasta guta nas promrzle ljubav-nike, rećićeGojer,definitivnoprolazećisdrugestranesvakemjere idajućizapravoživotu,čakiprotivsamogasebe.GradimirGojer je ljudski,umjetnički i kulturalno izgrađena iodnjegovanapriroda,

konstitucijaiinstitucija.Onjeradinivišestrukotalentirančovjek,onjeakteriosobaspunoznanjaivještina,smnogoinformacijaizvišeizvoraigolemimživotnimiskustvom.Onispisujepjesmeuslobodnomstihuisuvremenefakture,anjimaartikulirapostmo-dernomsviješćurecipiranemotiveimisaoneprocese,stvarneireferentnesadržaje.Ali,prolazećiizapredmetnostistvari,ovapjesničkaknjigabivanjegovompobunomprotivsmirajaenergijaiimpulsainteligebilnogučovjeku,patakoiprotivmjere,jer–čovjekdoista,ionako,nemakudizsvojekože.Naime,dokčovjekutvrđujemjeruidoksepo-dešava,najčešćeustanovikakoutomnastojanjuostajesam tražiti ono čega više nema–konstatiratćeipjesnik.Uposveodređenomsmisluovaknjigajealbumblistavihživotnihtrenutakaispozna-

jaokojima,uzsveštojeurazličitimprigodamagovorio,dosadanijeimaoprilikureći.Ovaknjigajesjajnagestačovjekakojijenesebičnoodlučiosčitateljimapodijelitisvojeiznimnovažneidragetrenutkepjesničkognadahnućaizanosa.GojerovaknjigapjesamaVečernje ispovijestiposvejejednakozanimljivakaoinje-

zinautor.Pjesmeobuhvaćeneovomknjigomreflektirajunebrojenaživotnasusretanjainjimaoznačenaosobnaiskustva.Gojerovživotjebogatidinamičan.Ljudski,kulturalnoiumjetničkiovaknjigajebitandioobiljatogabogatogživota,onaomogućujerekon-struiranjemnogihsituacijasnjegovaputaipotičenato.Pjesmekojesureferencijalnooslonjenenaimenadramskihpisaca,konkretnedramsketekstove,teatarskepredsta-ve,glumceinjegovu/Gojerovuosobu,neusporedivosusnažneiumjetničkidomišljene.Povijest ne sniva na / Jelisejskim poljima / Povijest nije zavaljena u fotelju / Menhetna / Povijest je raznolika / Na Dunavskom mostu / Povijest osjećam na / Mostu Drvenija / Ali ona se ugnijezdila / Ona je jednostavna / Tačna / Istinita / Neočekivana / Samo u glasu njegovom / Samo u pokretu ruke / I skoku njegovom / Povijest je zapravo / Mjerena nje-govim / Glasom / ...Jedan bijeli labud / Odlazi gordo sa scene... / Povijest počiva u irisu / Akterova oka. (Akter).Gojerovepjesmenamsugerirajudaisamiuznastojimorekonstruiratiisvoježivote

prevestidotekstakaoovaploćenjaživotnogaiskustvazauvijek.Jer,nijenezanimljivonisamoseprisjetitisčimiskimsmokrenuli,apotomprolazilikrozživot?Nijeliinasuživotuvelaneka,sadavećnevidljiva rukakojaspušta se ponad nas / Tiha i brižna / Sne-na u mjeri našeg lutanja?Štočuvajunašelistine zaboravanakojesmoisamiodavnozaboravili?Gdjebimoglibitibaka, djetinjstvo, zid, roditelji, ljubav, život koji smo živjeli, bitke koje smo vodili?Gdjeikakvesusadatočkeidestinacijenakojimasmosezadr-žavaliustvarnostiiusnu?Gdjesmosveostavilidiosvogaživotaidatognamvremena,dioživotnesnage,nade,srećeiočaja?Životuisebipodnosećiračune,dužnismoto


baremkonstatirati.GradimirGojertočiniljudskiipjesničkiodgovorno,književno-estet-skiuvjerljivo,začitateljezanimljivo.MakolikodobroiosobnopoznavaliGradimiraGojera,bitćenamzanimljivanjegova

knjigapjesamairećićenampunonovogaočovjekukojinamjeuvijekisvimabiotakoblizak,kojiuvijekvedardolaziususret,nudiosmijehipružaruku,bezprenemaganjaširidobrotu,jednakokaoštokaže:Šejh Jujo jutros ustao / Mezar svjetlošću okupan / A prazan // Šejh Jujo me gleda / I mezar me gleda / Prazan // Sve odjekuje Prazninom / I Cernica i Buna / I Musala i Šantićeva // Šejh Jujo me gleda / A ja nedoumijevam: Kuda u neukosti svojoj? (Šejh Jujo me gleda).GradimirGojer jeusvomeživotu iznimnouspješan,anikadanijedopustiodaga

ponesuvileuspjeha.Kaonagraduzaosobnoodricanje isvoju ljudskusamjerljivost,Gojerjesačuvaoupravomogućnostdanapišeovuiovakvupjesničkuknjigukojaomo-gućujerekonstruiranjemnogihpojedinostiiznjegovaunutarnjegaijavnogživota.Takoova knjiga predstavlja, na njegov i njemuprimjeren način, još jednodavanje svimakojejepoznavao,svimakojebitomoglozanimati.Onajeartikuliranakarakterističnimodnosompremaživotuisuvremenicima,premabh.društvuucjeliniikozmopolitskimodnosompremasvijetusvihmogućihrazličitosti.GojerovaknjigapjesamaVečernje ispovijestiartikuliranajeurazininjegovalirskog

doživljajasvijeta,osobnogaživotnogputa ikomunikacijes ljudima izstruke,ali i lju-dima općenito. Kao pjesničko iskustvo, ova knjiga sinkretično i poetički snažno širiprostorkarakterističnimsenzibilitetomiautorskimuvjerenjem,datoštojerečenoovomknjigom–jedinopjesmomijestmogućeučiniti,odnosno,dabimimopjesmeostalonerečeno.Natajljudskizreoiodgovorannačin,uzradnaprojektimapoetskogtetaraibriguoDPBiH,GradimirGojerseiosobnoodužujeipjesmi.

07.listopada,annoDomini,2007.


ZdravkoKordić

ImaginacijadubljinePero PAVLOVIĆ, Laudes Mensibus, Gral-Gral Široki; Široki Brijeg-Zagreb, 2007.

Svejeigraunebupjesme,između sna i jave;igradoba,vremenapovijesti,igramje-seci–sve jeprolaznost:konačnost.Uzaigranostipreobrazbe isamasepreobrazbapreobražavaučeznućezanebeskomcitrom,nebeskomslavomgdjesvislavujislaveživljenjeirast,slaveozor i brzutak.Životjezapravomrvasreće,zračakduha,zaigranatjeskobaisvjetlost,zaiskreniubićevitomvremenu,krozavrijemebićaživotkaoimjese-cipokazujusvojstameniples.Tujeivarkakaotankoćutnaiskricasumnje,kaoprocvalalipa, kao lahorasti i latičast imjeseci proljetno-jesenjskoga razdoblja, kao srpanjsko-kolovoškažega,oganjilikaoprosinačko-bijeloborjekadasvanepro sinac prh.PerojePavlovićpjesnikmijena,pjesnikpovijesnihpredaja,pjesnik„mjesečna“itraj-

nogaprotjecanjavremenakoritombrzaca rijeke.Životodajni kršćanskioptimist svje-tlosnilaudes. Pjesnikprovlačisvojživotkrozkrhkeitanahnenitidanainoći,kroznitigodinaheraklitskiustrojen,tj.:u iste rijeke stupamo i ne stupamo i jesmo i nismo(He-raklit). Heraklitski je shvaćen i ovaj svijet kao vječna preobrazba između svršenogai nesvršenoga, s tim štoPavlović utemeljuje svenazočni transcendentni imaginativnisvijetkojijepratemeljsvega.Dubokomimaginacijompostižeotkupljenjeriječi,hvalopoj,dosegnućeizvanprostor-

noga i izvanvremenitogakoje jeuprispodobljenoupjesmotvorukaozbiljskoozarje,kaozvukbožanstva.Predmetno ipojmovnozalahori u titravojpjesmikrozožujak ilitravanj,krozrujanililistopad.Igrasepjesnikmjesecimavremenitostiivremenommje-secialiocrtavainjihovubit.Siječnjem– Velike bijele plahte prekriju lice zemlje/Leden dah ispuni zrak – itojesmisaoprocesualnostisiječnjevanja.U vedrinu se oblači. Var-kom te zavlači – smisaojevaraliceveljačekojaizvijugauožujak–Kada se prva ljubav probudila – iožujakjeonajkojiosvićeurešenbojamakojesepretačuutravanj.Olistan raspirlitan, buja. Soči – tojetravanjskatlapnjaiuzdahcvjetnemaglovitosti–a:Sunčan slađan širan, zabokorio. Zaromonio – tojesmisaosvibnjakaoprelijepogamjesecakojiumimohoduokrznelipanj–Kada procvatu lipe.Dozri i donese višestruk plod/Riječju žari, žanju, pla mi nja, žamori, žubori – tojesmisaodugotrajnogsrpnjakojiifigurativnoimaoblikdrevnogasrpa.Kolovoz koloteč kolovrz/Kresi krijesi kipi- uzbiljskimžegama


sredozemnogabiljaikamenjara.Dotičeserijekeimora;zemljeineba,doknepristignerujan–Kada u mošt u bačvama zapjeni, tad rujan raste rudi, miriše plodovima plodo-tvorne ljudske ruke. Uvlači se u se/U samoću. U šutnju. U vlastitu zamku – listopadjekaolaganozibanjeizmeđusvjetlostiisjenke,kaolaganozbivanjeizmeđutoplineistu-deni.Sniježnu skaskudugoslovka. Mjesec studeni, koji označuje skrušenost, skraćiva-nje vremena, iskliznuće sunca, utopljavanje sna – uprosinac:Bijeli romar nedo sanjane radosti/I sve što je blagost/Mirboženje.Svejenapočetku,azapravonasamomkoncu,svejeuvrtnjikrugakaonajsavrše-

nijegageometrijskogoblika,svejeuoblikukuglekaonajsavršenijematerijalnosti,paipaksvepoprimabivstvoimaginacije,svejeuzbijegu,upokretu,utalasanjuizmeđuvječnogaživotaismrtikaokonačnostikojojpripadanovipočetak,novopočelo.IovaknjigapjesamapotvrđujePeruPavlovićakaoakribijskogapjesnikaigreizaigra-

nosti;snovaisnovitosti,aliukojojseispuštamitskadimenzijapredanjaipovijesnostihistorije.Sveizgledakaotraglakoće,kaorazborukojemusejezikrasterećujeiraspli-će;sveizgledakaohermeneutikaočuvanjapojavnogaitrajnoga,ujezikubitka,ujezikubića,ujezikutravke,kaosmirnadokučivogainedokučivogaprostorvremena.Većidioovihpjesmotvoramijepoznatodranije,alisadaustrojenu„Laudesmensibus“zvučiposvejezgrovitoujednomkontinuumuvremenaivremenitostikaovječneprolaznosti,alikaoprolaznostiisamevječnostikojadopireunepoznatoinespoznato.Pavlovićjenapraviokratkualicjelovituknjigu,kojanijesamopohvalamjesecima,većjeipohvalasuncu,vremenu,pohvalavječnojmijeni,pohvalaživotnimpotresima,aliiradostveliča-njaljudskosti.čovječnoičovječnostjeubitisvakogavremenapasutakoimjeseciutojsvrsi;jer,danemačovjeka,nebibilohvalopojaživotu,ljubavi,nitihvalopojaBožjemvremenukojenekadcjelovito,skokovitoanekadatihotečemjesecimagodine,itoizgodineugodinu.Kaodobrourađenuidobrouređenu,ovuknjigunampjesnikodašiljakaospomenar

vlastitajezikaizsnovaumiholjskomosmijehu,uzimskojperjanicikaobdijenjekojimokružujesebeisvogačitatelja.


LjiljanaTadić

NikolaŠop,vosakisamoća(Čitajući Izabrane pjesme Nikole Šopa, u izboru Krešimira Nemeca)

Spletsamoće,molitveiboli!Krunidbatišine!Očajanprostorosamljenosti!Pijetao tužna umrtvljena glasa usmjerava čitatelja Šopovim stanom samotnosti,

osluškujućitišinumučnenoćiiucviljenogabuđenja.Dotičućimotiveitemeizsvakidaš-njegaživota,Šopuspostavljakomunikacijusnjimailirskijeoblikuje.Obraćasepije-tlimanazemljitečitateljmorapozornopratitihijerarhijuredanjamotivakakobiuočiodatidenotativnisimboli jesuzapravoportretzasvesamceuzalutalojnoći.Pijetlisusvjedokomsvakojakihdešavanja:strastljubavnikaunoći,povratakispijenihbludnica,mučnitrenucinasmrtosuđenog(„Panegirikpijetlima“).Kaodajejošjedansvijetizme-đusvijetainjega,lirskisubjektdoimaseprognanim;onmolizanjenotijelo,zavedrusmrt,abijelaboja,kojunerijetkoslika,zapravojegrotesknobijela(„Molitvazanjezinotijelo“,„Molitvazavedrusmrt“).Monumentalnispoj,šopovskispojmisaonostiituge,navestćečitateljadastihove

čitauemocionalno–doživljajnimstankama.Tosuonauniverzalnavratausvakomečovjeku,raspodjeladvanedodirljivasvijeta,kojanoćudrukčiješkripeodvlačećiupro-stortame,boli,aliiolakšanja!Tojevećdotičnasamotnost,mukaprelivena„voskomodsamoće“!To je licekojegoriodplamauzavrelebespomoćnosti (“Vrata“). Iondaobrnutaperspektiva:podsvojimkrovomsamoćebivapognutakaodajekrovsvenižiiniži(„Krov“).Izprizmeograđenaprostorapjesnikpromatrasvijetokosebe;ustanususmirajizatišjeisavkozmosogledasekrozokno.Nebojetolikokolikojeono,asvijetrefleksijanutarnjegastanjalirskogasubjekta(„Okno“).Tojepredvečerjeulirskomesu-bjektu,vrijemekadječovjekogoljenosam,sputan,tužan.UŠopovojpoezijiuočavamoistančanuvizionarskusposobnostvađenja„sebeizsebe“ianaliziranjevlastitogasta-nja.Tojestmuka,aliisvijetlakatarzapjesnikovaostvarenja.Ondaseopetjavepijetlovi,anoćnipejzažnutrine lirskogasubjekta jepejzažosamepredkojomse„smutivid“.Tosuinterneborbevlastitabićakadplačnejenjavavećporađa„neki“plod,asvakimukomoblikovannagradajeioslobođenvidfutura!Tojepatnjasasmislomisvakajeodvećtakva.Tojestanjekojelirskisubjektpoistovjećujesa„svijetlomnoćirođenjaIsusova“,noćipreporoda,novogaživota(„Postelja“).Ukletiprostorosameukojojselirskisubjektnalazidonosinedragagostakojiškilji

krajprozora,dežura(nijemitat);tojeapstrakcijadiktiranasnagompodsvijestikojase


vještoprikrada,prednjegovimlikomstvarisesusrećupredpotpunimzatišjem.Šopovtatimasnagudadrugizašuteprednjegovimnevidljivimulaskomkrozključanicu.Onjeprikradenivladar,nemilosrdnostrašilokojemrtvipremavlastitomeizboru(„Tatpredvratima“,„Tatovlopov“).Šopovepjesmesuiskrenaispovijestkadsetuga,ijad,ijecaj,imuknemoguskriti

podcrnimrasklopljenimkišobranom.Ikadčovjekjednomsviknenasamoću,svirekvi-zitikojijenesnosnovolenavikomizgarajuitražesvojezadovoljenje(„Kišobran“).Svaučmalatama,ponor,samoćaimirjavljajusekadlirskisubjektzašuti.Tujevje-

čitostimuk,tišineravnoteža,ašutnjagovoriosamotnomeumiranjuusvojemubolu,usmirajudanaobojenomplavimsutonom(„Zašutjelismotakotamni…“).Pjesmeoprošlomobičnozavršavajugrubimpotezomprikazasadašnjosti: „Proš-

lost“;„Naočarimojebake“…Njegovistihovinerijetkoćečitateljuzazvučatipoputmolitve:služećiseveomaneo-

bičnimizboromtema,onmolizasluškinju,zapsa–atosuiscrpljenabića,nanjihovaplećastavljenajetežinagordogausluživanja.Isampjesnikkaodaihjača,daustraju,danepokleknu!„Molitvadanebudemvišepjesnik“,jertoznačipitičašuprokletstva.Istovremeno,tojeiradostibol!Njegovaljubavnapoezijaprofanaje,blještavočista.Unjojježenamadonanapije-

destaluveličanja,čar,smiraj.Svatraženjajenjavajuu„mrakunjenekose“.Nadnjenomnevinošću,djevičanstvomubijelomizvijasekolopletnedodirljivosti(„Svjetiljkazanju“,„Nevinost“).Itaženauvijekjedaleka,bilodajesadailinekada(„Ponoćnavečera“).Ženajezanjeganedostižna.Ikadjojsepribližidovoljnoblizudadotaknenjezinome-tafizičkobiće,drhtiuplašeniodlazijerjestrahprednjezinomblizinomvještigračdagauvijekprivučeksebi,nikakonjoj.Onajedivna,visoka,nedodirljiva,aonzagonetnodalekprednjenimlikomkojigauvijekprestrašidovoljnodajojjeuvijeksvedalje(„Tajnipohod“).Lirski subjekt zna prerasti u „treperasto oličenje bez lika“, dati se tajanstvenome

prisluškivačupodvlast.Podnjegovimprstimamrak jehladan i rešetkast,a lirskisu-bjektispovjednimšapatompokajnozbori.Ionbivaogoljen,tijelosvučeno,duhjepredtajanstvenimprisluškivačemrazgolićen.Ispoznajetajnelirskogasubjekta,atojespo-čitavanjenapaćenih,umornihduša:dokmuispovjedisvusvojubolisavsvojgrijeh,„ubezdnonjegaspuštaseprisluškivačevouho“(„Slušašme,tajanstveniprisluškivaču“).ImaŠopsjajneslikepredkojimćečitateljzastati:„Rukemisetame,sjajsenapr-

stimatrne./Odslutnjenaskorogašenjejezaprožimame.“Kaodaseudaljiodsebeipromatrazapretano,iliuplašeno,ilinesigurnojakojeizranjaiztisućutišina(„Predodla-zak“).Ikaodasevidiumnoštvuobličja;podspomenikomnjemupodignutomdoćićejošživ,ineumornonepredajućise,onćevućisvojusjenu,neonanjega.Akadčovjekgubičakisvojusjenu,tojestanjeoporoganestajanja.Šopovskaosamljenostjeslikapustestijene:„Otakostran,koputniknikomznan./Nastijenitojisamkopustastije-na.“Izborituđimglasomituđimočima,npr.prepoznajemokakogadoživljavaklesar:onslikatugunjegovihočiju,brazdenjegovihbora,usneocrtanejedom.Azatimklesarklešenjegovuduhovnusferu:grudiuzburkane,krikusržitihgrudi,raneokosrca.Isvejeokončanoujesen,suholišće(„Monumentumperenne“).Šop jestručnjakuprepoznavanjupsihologije„malih,zaboravljenih,nebitnih,mar-

ginaliziranih“.Ktomu,onimje iprijatelj(„Prosjakukojinosimojšešir“),onautješna


kolijevka suživljavanja i djelidbe boli.On zapravo srasta s njihovom kožom, umom.Među timmalima je i raznosačnovina.Nisam rekla ništa novo, književnoteorijskoj iknjiževnokritičkojmisliovojesasvimpoznato,ali,molim,tkojetojošprijenjegapjevaonatakavnačinoprosjaku,najmanjemčovjeku,paraznosačunovina…?!(„Pjesmasli-jepomraznosačunovina“).Itajnajmanjičovjeknositeljjeboli!Itusuistančanobliski!Njegovaljepotajeutomejerjeslijep!Itajnagibgdjebimuselirskisubjektpokloniodotaknuvšisvojimčelomnjegovestope...Najmanjijepredmetsprdnje,golicajugajerjeonuvijekbos–tojeelastičnasocijalnaironija(„Pjesmanajmanjemčovjeku“).Šopovebaladeprivlačečitateljevouhovećisamimnaslovima,čitateljjemagnetizira-

noblizaknjegovojpoeziji,npr.„Baladaonedostižnoj“.Mitočnovidimokakoseusuto-nuugasiputkaokadsegasineonskažarulja.Apotomsezačuješum,ionasepribliža-vanjemu,lagano.Onakorača,uvijekzatrenuhvatljiva,azapravovječitonedostižna.Mičekamokadaćesedovoljnopribližitiikonačnomudoći.Autommagnovenju,sviće!„Tajkorakznanislušam,stalnosepribližava./Inikakodamistigneususret.“TakoženauŠopovojpoezijinijedostignućenegohipneuhvatljivosti.Lirskisubjektnerazaznajebojuzbiljeibojusna.Šopsjajnommetaforom(„otrovancvijet“–šopovskisvježafigura)dočaravanjenunedostižnusjenku.ŠopovskinačinpjevanjaoIsususpecifičnostjekojomsehrvatskaknjiževnostpono-

si,kakonatematsko–motivskojrazinitakoinaformalno–strukturalnoj.Isus-prijateljmalih,siromašnih,nezaštićenih!Lirskisubjektnesumnja,nekaže„ako“,nego„kad“Isusdođeunjihovdom.Atojedomsveteboligdjesunjegovinajmiliji.Njegovasestra„punatihe,nebeskesamoće“pokazatćeIsusunjihovoopustjelodvorište,njihovusiro-tinju.Isustješi,jačaibodri,Njegovaglavaspuštasenanjihovaramenaisilnoihoba-sjava(„Isusuposjetukodnas“).Alitupjesmaneprestaje,negosveŠopovepjesmeoIsusumogusečitatikaodijelovijedinstvenogaizaokruženogaciklusa.„Isramimsejersamčovjek!“„čimećumoćidateutješimutomčasu,/stojećpred

tobom,savstidomobuzet?“.LirskisubjektosjećadaIsuspoznatežinunašihljudskih,zemnihgrijeha!Zatimčitamo i vizionarskipercipiramostrašanprizorboli - slikakadIsusostajetužanišutljivsagledavajućisveljudskegrijehe(„Isusčitanovine“).PotomŠopvještospajaskorosvetematskesegmentesvojihstihovaujednupjesmu:pijetao,njegovglasnijevišeglasjutarnjegakneza,negoonpredgradskomčađibivasvecrnjimicrnjim.Paondamagnovenjenerazaznavanjajelitopijetaoiligavran.Agavranslutiružno(„Isusijapredgradskimpijetlom“).TojemolitvaIsusukojegdoživljavakaoprija-teljakojemumože,ismije,iželikazatisveštotištinjegovegrudi.PričaobiIsusukakoživiživotommalim,punjedapoputnjegovebraće.Opušten,pričaobimuuzdimobičnecigare,osocijalnojnepravdi,ojednoobraznostiživota,kakoseživipredbolomživotasvakogajutra,dana,noći(„PozivdragomIsusu“).Ovdjesecjelinazatvaragdjesusviobični,malisIsusom:krojač,obućar,čovjekkojišiješešire„saspuštenimobodom,daskrijubol“(nerijetkaslikauŠopovimpjesmama).PotomćeodvestiIsusaukrčmudavidiupravotekojiplačupredpijanstvomzaborava.Zatimjetubiblijskimotivkakojeranaboljelakadjepijetaotriputazakukurikao(„KudabihvodioIsusa“).Ustanitepijetli i još jednomzazovitesvuraskošnaše ljudske,zemneraskoši,svih

patnji,boliinadakojeusebinosisvaki,bašsvakičovjekprepoznatupoezijivizionaraNikoleŠopa!


AnteMatić

čitaonicaISPIT SAVJESTI U POVIJESTI ISPOVIJESTIGradimir Gojer, Večernje ispovijesti, HKC, Banja Luka, 2007.

Najnovija knjiga pjesamaGradimiraGojeraVečernje ispovijesti došla je kao zreoplodpaosvelikairazgranatastabla.Pjesnik,pisac,esejist,teatrolog,kolumnist,kaza-lišnikroničarikritičar,prevoditeljiredatelj,ovomzbirkompjesamapotvrdiojeonoštoseiočekivalo,dobrepjesmeuzrelodobaživota.Utrinaestciklusa68pjesama:Listinezaborava;Baka,djetinjstvo,zid;Trećikonjanik;Ioneskunabiciklu;Poznanjskinoktur-no;KrležaserukujesTinom;SvetiNaum;HotelEuropa;Očiodmora;MladamisazaJasminu;Lipasrpanjska;RuinaljubičastaiPlanetukaosu.Uzaludsamlistaoitražiopjesmukakojenaslovljenaknjiga.Nisamjenašao,kaoda

mijenedostajala.Moždaupravotapjesmaokojojgovorimnedostajeovojzbirkipje-samadabudekompletna.Ondamisinulo,kadsamiščitaopjesme(recenzijenečitamzatoštomislimdasuuzdobrepjesmenepotrebneištetne),dasupjesmeunaslovuinaslovusvakojpjesmi.Gojerjepjesnikvremenaukojemživiinjeganezanimaonoštojeprošlouprošlosti,

većonoštojesadašnjeifantastičnoizprošlostiusadašnjosti,kaoionoštonijeprošloustvarnosti i,dakako,onoštojeodprošlostiprošlousadašnjost iostalozauvijekumemorijiipredvorjuumaisnu.Nijesveštosedogodiloprošlouprošlostiizgubilosenaputukrozsadašnjostubudućnost.Nemaništasadašnjeuprošlosti,nitibudućeusadašnjosti,a jošmanjebudućeuprošlosti ilisadašnjosti,alizatoneštood toga ili,bolje,sveiliništaštočovjekjest,bivaisanja,bljesneusnuijaviinastaniseupjesmipoputjekeuplaninipunojnoćiisamoće.Gojerovepjesmenastajalesuistoonakokakonastaježivot,kadsejavaisansljube,takoserađajuriječijednazadrugomipjesnikihoblikujeupjesmukakodolikujeiugrađujeusvojukućujezika.Svakiioleznačajanpjesnikpodigaojesvojukućujezika.Kojitonijekadaručiniti,nijepjesnik.IzatojeMilj-kovićbioupravukadjegovoriodaćepoezijusvipisati,alijedodao:„Koneznaslušatpesmu,slušaćeoluju“.Lošasepjesmapretvaraunevrijeme,uneštošto jeopasno,neštoštokidišenaonogatkojeviševolioriječiodsebeisvojesudbine.Ubiti,odpje-snikaostajupjesmeiništaviše.Kaodajetomalo.Mnogimajestalodaostaneneštodrugoizatosutakvizalutaliupoezijuinjihovekućejezikasustraćare,kojenevremenasravnjujusazemljom,jernisunatvrdutemeljuinisuozidaneodriječikojejepjesnikrađaoistoonakokakomajkauljubaviistrastizačima,strpljivonosipodsrcemidonosi


nasvijeturadostiiboli.Takotočiniipjesniksriječima,stihovima,pjesmom,knjigom.Nemože svatkobiti pjesnik.Nisuuzaluddrevni Latini govorilipoeta nascitur.Gojerimamalu slabostpoput jošnekihpjesnika, paneke svojedobrepjesmeposvećujulošimljudima,aizgledadaneznadasuloši.TojemoždazatoštojeBrankoMiljkovićiovogaputaupravu,kadjenapisaodajedanloščoveknemožebitidobarpesnik.Jednaposvetamezasmetala.Srećom,malojetakvihpjesama.Bezposveteizadnjegstihapjesmabibilakudikamobolja,dorađenija.Tojeistokaodazidatezididodatenakrajunepotrebnuciglu.Svakaprava,dobrapjesma imasvojodređenbroj riječi istihova.Dodalisestih ili riječ,gotovo,pjesmanijeonošto jepjesniknaumio.Svakisepjesnikkatkadmorazapitati:zaštomujejednapjesmakraća,drugadužainijednanijeistadrugoj,svakajesvijetzasebe,kaoljudiiliživotinje.Odšestmilijardiljudisvakijerazličit.Takojeispjesmama.Svakajerazličitaposebiizasebe.Akonekojtakvojpjesmipjesnikdodasuvišnuriječ ilisuvišanstih ilinekolikosuvišnihstihova,pjesmanijevišepjesma,onajeneštopoputabortusa,neštokao,oprostitenaizrazu,isprdak,ispljuvak;jednostavno,ništazaništa.Kadtakvonešto,štojeništa,veličajunekislijepcizapoeziju,menisekosadiženaglavi.Akouživatedokčitatenečijepjesme,znajtedajetodobarpjesnik.Dobarpjesniksvojompoezijomučovjekubudinajdubljeinajljepšeosjećaje.Takosamija,čitajućiGojeroveVečernje ispovijesti,uživao,kadštosemaložacnuo,kodonesuvišneriječiiliposvete.Sveusvemu,dobrapoezija,kojajeizišlaizperavrsnadramaturgaiesejista.Večernje ispovijestipročitaosamjednogpopodnevaipovečerja,osvježioseplemenitimmislima,odmorioislatkozaspao.GojerovapjesmaPlanetukaosudonekle jeproročka.Svakipravi, istinskipjesnik

biojepomaloiprorok.Usnukojitraje,pjesniknakrajuotvaraškrinjunespokoja.Znasekadse i zaštootvaraškrinjauspomena,kadblaga,kadnespokoja.Ovopotonjedajeovojzbircipjesamaposebanpečat,vremenskipečatkojićeodgonetnutionikojićedoćis„trećimkonjanikom“,poputEveiAdamakojisevraćajuuizgubljenraj.NekeGojerovepjesmeistrgnutesuizživota,izbiografijeipretvoreneumaleznakovepokrajputa,kojimprolazepoluslijepci,zanesenjaci,opsjenariikojekakvadrugabratija.Gojerpišečistimhrvatskimjezikom,bezglumatanja,dodavanjaioduzimanja,bezkombini-ranjaipreuzimanjariječiizdrugihjezika,što,nažalost,podostapisacaipjesnikačini.Stihovisustameni iodmjerenikaokućnipragovi.PokućnompraguAndrićjemjeriosvojekorake.činimisedatoistočiniipjesnikGojer.

Isusovamukasmedijimaikritičarevesprijateljima

LIVANJSKA KNJIGA MRTVIHMarijan Karaula, Knjiga bola, Svjetlo riječi, Sarajevo – Zagreb, 2006.

Nisamodavnopročitaotužnijuknjigu.Smrtdosmrti-jaddojada,nevoljadonevolje,zlodozla,stradanjedostradanjaiboldoboli,pasetonakupiloiumojojdušidoksamčitaoKaraulinuknjiguostradanjuLivnjakauDrugomsvjetskomratuiposlijerata-tre-bačitatisljubavljuipijetetom.Kadsepročitaodkoricedokorice,zaistajepogođennaslov–Knjigabola.Polastoljećašutnje,polavijekabolaistrahadaseprogovorioonimakojihnemaza

blagdanskimstolomukući,nanjivi,utvornici,ucrkvi,nasvadbi,nakrštenjuiprošte-


nju,uživotu.Polastoljećakomunističkogzlauhrvatskimkrajevima,udušama,kojesumoraleskrivatiistinuostradanjusvojihnajmilijih,najbližih,najdražih,onihpokrviitlu,kojisunestalislicazemljeuvelikompartizanskomikomunističkomzluuratuiporaću.Tkojesmiorećijavnodamujeubijenotac,brat,djed,majka,baba,sestra,tkojesmiokazatidamujeotacnoćunestao,dajelegaoinijeosvanuo,prekonoćisugaodvelioznaši inikadsenijesaznalogdje je ikakomučen,gdje jeubijenizakopan.Takvihtajnovitihsmrtijenatisućeuhercegovačkimibosanskimselimaigradovima.TritisućeLivnjakaiLivanjkinaraznenačinestradalojeuDrugomsvjetskomratuiporaću.fraMarijansesilnopotrudiopredočitinamtemukeismrti,pasetacrnakronikadoimaza-strašujućomiopominjućom,dasenikadvišeneštosličnonedogodiljudimarođenimnapadinamaDinare,TušniceiKamešnice,naLivanjskompolju.KakvimsvesmrtimanisustradavaliLivnjaciuDrugomsvjetskomratuiposlijerata.

Knjigabolavrvinjihovimzlimsudbinama.Oništosuubijaliu imenekakvabratstva ijedinstva,uimenekeinternacionale,uimenekogmarksizma,lenjinizma,staljinizma,uimenekekomunističkepartije,posijalisuvišesmrtiodikogaiikadakrozpovijestovogakraja.Usporedberadi,uDrugomsvjetskomratuiporaćustradalojetritisućeLivnjaka,aunedavnomobrambenom ioslobodilačkom ratustradalo je94Livnjaka i 15 ljudikojinisuizLivna.Odtoga14stradalihuprometnimnezgodama,devetoricasuumrlaposlijeranjavanjanaprvojcrtibojišnice,11ihjepoginulouborbiprotivSrba,23protivMuslimana,17ihjestradalonesretnimslučajem,desetoricauborbiipetoricasudiglirukenasebeisvoježivote.Uvelikomsvjetskomratu,kojijetrajaood1941.1945.,Livnjacisuginuliposvuda;na

ratištuistratištu,ukući,nanjiviililivadi,uzarobljeništvu,nakrižnimputovima,ukaza-matimaTitoveJugoslavije;gubilisuživotekaociviliikaovojnici:ustaše,domobraniipartizani.Unedavnomratunijebilotragičnihpodjelanatrivojskeinadvijeideologije.UDrugomsvjetskomraturatovalisuiginulizadvijedržave,HrvatskuiJugoslaviju.Uovom,pak,raturatovalisuzasloboduHrvatskeiBosneiHercegovine.Nijetomala

razlika,kaoštonijemalarazlikaubrojumrtvihuonomiovomratu.Kadsegledaposelima,uDrugomsvjetskomratuiporaćunajvišejepoginuloljudiusamomgraduLiv-nu,173vojnikaicivila,aodselanajvišeihjepoginuloizRujanaDonjihiGornjih-163,uPriluku127,uPrologu77,anajmanjeuzaseokuGlavice-trojica,dvaĆurićaijedanMišković.IuovomratunajvišejepoginulihmladićaizRujanaiPriluke.PotojtragičnojstatisticiispadadasutadvaseladalinajvišežrtavaizlivanjskogkrajazasloboduHr-vatskeiBosneiHercegovine.Akoseusporeditacrnastatistika,dolazimodostrašnespoznaje,kojakažedasu

partizani,odnosnoTitovikomunisti,nekakvi„antifašisti“zapetgodinarataiistotolikomiraubilivišeLivnjakanegoTurciutristagodinavladavineizulumauovomkraju.Dakle,partizanisuuovomkrajupočinilizločinebezpremcaupovijesti.Asvesutoči-

niliuimenekakvabratstvaijedinstva,komunizmaiJugoslavije,kojajeubitibilatamnicahrvatskognaroda.ZahvaljujućivelikomtrudufraMarijanaKaraule, imamokaonadlanusvemrtveuII.svjetskomratuinedavnomoslobodilačkomiobrambenom,kojegsunazvaliDomovinskirat.KadbismousvakojopćiniučinilištoifraMarijan,znalobisetočnokolikojepoginuloljudi,vojnikaicivilauobarata,pabisvebrojkeoJasenovcuikrižnimputovimabilevjerodostojneipovijesnotočneiutemeljenenaimenimaiprezimenimaljudi.KadbiistoučiniliSrbiiMuslimani,točnobiseznalokolikojekojihpoginulihuobarata.


KaraulinaKnjiga bolazaistajepotresnaknjiga,jerunjojpišekakosupojedinci,bilodaseradiovojnicimaicivilima,stradavali.Nekisustrijeljani,nekibačeniživiilimrtviujame,nekiobješeni,nekizaklani,nekizadavljeni,nekinestalinoćuizsvojihkuća,anekisutakookrutnomučeniikasapljenidasečovjekudižekosanaglaviiledikrvužilamadokčita.KadsamiščitaoKnjigu bola,odkoricedokorice,osjetiosammučninuusebiinekutugu,kojamedugodržala.Okrutnostljudskanadilazisvaostalaživabićanazemlji.IzgledadajeAristotelbiou

pravukadjerekaodaječovjekživotinjakojasebavipolitikom.Trebadodati–ratom.

PJESNIKINJA SNOVA I DOBROTEMalkica Dugeč, Sve dalje od sebe, KKrešimir, Zagreb, 2006.

Do1990.godinezapjesnikinjuMalkicuDugečnijeseznalo,ničulouHrvatskojiBo-sniiHercegovini.Živjelajeutuđini,takodaleko,aopettakoblizuhrvatskeriječizbogkojejemoralabježati iživjetiuprogonstvu.UHrvatskusevratilaposlijeprvih izbora1990.godinezajednosvijećnicimaHrvatskognarodnogvijeća.UbrzobivaprimljenauDruštvohrvatskihknjiževnika,ovegodinedobivauglednuiprestižnuknjiževnunagra-duzapoezijuAntunBrankoŠimić,kojudodjeljujeDruštvohrvatskihknjiževnikaHBuMostaru.Porukesastećaka,pjesmaoptici iženi,postati iostatizagonetka,Gospinaslika,

imajednaHrvatska,iverjemijena,razapetistihovi,svedaljeodsebeiranilameptica,znakoviiznamenjesuMalkičinezbirkeSve dalje od sebe.OvoječetvrtaknjigapjesamaovepjesnikinjeteškeičudesnebiografijezakojuvažeoniTinovistihovikadjeposum-njaousebeisveokosebe,pajezavapioBoguzlopatećiseuParizu:Nisamlipjesnik,ondasampatnik...ŽivotnapričahrvatskepjesnikinjeMalkiceDugeč(Zavidovići,1936.)nosipečatsud-

binehrvatskihkruhoprognanikaiseljenika,emigranata,ljudikojisudalekooddomajeiblizuslobodikojazanjihkaodainijesloboda.Dugečsukomunističkižbiribrzouočilijoškaomladuprofesoricukao„opasnu“zabratstvoi jedinstvoi„silnu“bratskuljubav„našihnarodainarodnosti“uTitovojsatrapijiJugoslaviji.Prošavšismužem,takođerpro-fesorom,Požegu,Lobor,GrackodDrniša,DonjiMiholjac,gdjedrugovi„uočavaju“nekenjezineizjaveolažiu„komunističkomraju“,pajeprate,uhode,priređujujojraznemanjeivećeneugode,Malkicahrabroprkosinjihovuzlosiljuiboriseriječjuidjelomzasloboduhrvatskogčovjeka.PrednasiljemiterorombježismužemprekogranicekadjenasamrtibiloHrvatskoproljećeisvedo1990.godine,doneklezaštićenapolitičkimazilom,živiiradiuNjemačkoj.Objavljivalajepjesmeuhrvatskimglasilimadiljemdijaspore,asvedo1990.godinezanjusenijesmjeloznatiuHrvatskoj.Od1960.godine,kadajeuPožegiobjelodanilaprvuzbirkupjesamaCrveni biseri,paprekogolemetuđine,gdjejojje1984.godineizišladrugaknjigapjesamaZemlja moja nebo moje,desetgodinakasnijeuZa-grebuizlaziKriška dobrotei,konačno,četvrtazbirkapjesamaovepjesnikinje,kojaječitavsvojživotposvetilaborbizahrvatskuriječislobodu.PlatilajeprognaničkimživotomsvojuvelikuljubavpremahrvatskomjezikuiHrvatskoj.Takoseživotomipoezijompridružujehrvatskimvitezovimaidivamaduhaipera.Malkicaiovomzbirkompjesamapotvrđujedajedobrapjesnikinja,kojaljubi,njeguje,čuvaiobogaćujesvojhrvatskijezik.


USPOMENE TEŠKE KAO OPOMENE Mijo Jurić, Osamnaesto proljeće, Hrvatsko kulturno društvo sv. Jeronima, Zagreb, 2007.

NatristastranicaMijoJurićispričaojepričuosvommalom,ljudskomživotuistrada-njuuvrijemeTitovetiranijeuJugoslaviji.MoždabiMijinapričabilaobičnainezanimljivadanegovoriotisućamasudbinasličnihnjegovoj.Mukepočinjuupučkojškoliinastav-ljajusetijekomčitavogškolovanjai,dakako,kasnije,kadjenekakouspiopobjećiprekograniceiz„komunističkograja“na„truliZapad“,kakosuTitovikomunistizvalidemo-kracijuiblagostanjenazapadnojstraniZemljinekugle.KojeliironijesudbinedabašJurićutaj„truliZapad“pružipristojanživot.No,Titovikosovciiudbašipružalisusvojepipkeposvuda,pajeMijoprošaosvojkrižniputiuAustrijiživioodbijegaizJugoslavijevišeodtridesetgodina.Maltretiranja,zlostavljanja,ispitivanja,mučenja,zatvaranja,ro-bijanjairaznetorturefizičkeipsihičkeJurićjeprošaosamozatoštosedeklariraokaosvjesniHrvat,kojijetražioonoštomupripadapoBožjimiljudskimzakonima:sloboda,pravonaradiživotdostojančovjekadvadesetogstoljeća,najkrvavijeginajmračnijegstoljećaupovijesti ljudskogroda.Nesmijesezaboravitidasuu tomstoljećuživjelinajvećikrvniciodpostankasvijeta:Staljin,Hitler,Musolini,Mao,Tito,PolPot...Jurićevaživotnapričaopominještosvečovjekaočekujeakonemasvojedomovine,

akoneživiuslobodikaopojedinaciudemokracijislobodnanaroda.Gorkeuspomenesvjedoče o stradanjuHrvata u Titovoj crvenoj, komunističkoj tiraniji. Svoju potresnuživotnupričupopratiojedokumentima,zapisnicimasasaslušanja,ispitivanjaipresuda-ma,imenimaiprezimenimadoušnika,javnika,dojavnikaimučitelja.VrijemeisudbinekojeopisujeJurićizazivajuučovjekupodjednakosažaljenjeiudivljenje.UspomenenagodineprogonaitamnovanjaJurićjepribližioidanašnjemčitatelju,

kojiće,nadamse,otkritistrašnucrvenunit,kojajemnogedošlapatnje,apodostanjihiglave.

BOL ŽIVOTA U LJEPOTI STIHAStjepan Svedrović, Vječni šapat, Organika, Zagreb, 2006.

Mnogisupjesnicipokušavalipjevatioljubavi,amalojenjihuspjeloostavitipotom-stvudobrepjesme.Oništonisuznalipjevatioljubavi,nisuznalidajeljubavpoezija.Dajeteškoizahtjevnopjevatioljubavi,dokazsurijetkipjesnicikojisuutomeuspjeli.OdnajljepšeljubavnebiblijskePjesme nad pjesmama,paprekoDantea,Petrarce,Ne-rudeijošnekihpjesnikačitamopjesmekojeslaveiveličajuljubav.Moždajenajdublja,najljepšainajkraćapjesmaoljubavikojujenapisaoPavaoapostoluPoslaniciKorin-ćanima.Pouzorunavelikepjesnikekojisuznalipjevatioljubaviiboliistodobno,Svedrović

jesvojuzbirkuobogatiocitatimaDantea,Petrarce,Marulića,Držića,Matoša iVraza.Nevelikazbirkaopsegomgovorivišenoštoočekujeobični,prosječničitateljililjubiteljpoezije.Svihsedamdesetpjesamagovoreoljubavi.Poputmitskog,tragičnogOrfeja,kojinijeizdržaodanepogledasvojuljubljenuiraditogabivakažnjenodbogovaisilapodzemlja,Svedrovićstihovimaprogovaratiho iprodornooživimineživimstvarima


kojesnjimžalujuzaizgubljenomženom,kojujevoliovišeodsvega,pačakiodsvojihpjesama.Svedrovićevaljubavnemaimena,kaoštoseneznaimetragičnojženiunaj-ljepšojinajtužnijojhrvatskojljubavnojpjesmi-Hasanaginici.Onjenigdjenijepostvarioipretvoriouljudskuranjivuslabostžalovanja.Dakle,nijejepostvarioibanalizirao,kakotočinemnogikojipokušavajupjevatioljubaviužalosti.Onajepostalapjesma.Pjesnikjebolživotapretvoriouljepoturiječiiskladstihova.Usvakojpjesmitiha,moćnatugaisamozatajnabolispreplećuseusvesiljuzbiljeiodzvanjapoputdalekejekeuplaninipunojnoćiisamoće.Pjesnikjetihusvomjauku,nježanisnažanušapatuijakuzato-mljenukriku.PjesniknakrajupjesmePismo,poslijesvegaštosujednodrugombili,da-rovali,govorilištosujednodrugomradostiisebedali,odkadsuseupoznaliizajednoživjelipodistimkrovominebom,kažetihoibeskrajnoiskrenosebi,svojojmrtvojženiiživojljubaviičitatelju:Bilojeneizrecivo.Pjesnikžalobnoitihopozivapčelicudamusladommirisnihđurđicazacijeliranui

srceslomljenoodbolinepreboli,kakojetogovoriovelikipjesnikMakkadjeneutješanoplakivaosvojumrtvuKosaru,anašpjesniksvojuĐurđicu.Svedrovićopisujemačkakojilutadvorištemtužan,mijaučeneutješno,odbijapitiijestiodkadagazdaricedoma-ćicenema,Svedrovićpriklapaupjesmiposljednjimstihomkomaljem,kojinikoganemožeostavitibešćutnim,hladnimiravnodušnim:Našmačakneprede.Ibolitajnaprasniinenadaniodlazakuhladno,nemilosnokrilozemlje,usmrt,pje-

sniknemožeprežalitisvoju jedinu ljubavkoja jeotišlaprerano izživota.Smrtmujevoljenuženuistrglaizzagrljaja.Pasnagrobupjesnikuližesuznolice,acvijećeveneiostajetajna,dajenajljepšionajcvijetčijaodsutnostpodjednakomirišeujaviiuspome-ni.Pjesnikovžalosnišapatčujesesvedaljeiprodiresvedubljeusrcaonihkojigovoresrcemivoledušom.Svakastvarkojudotaknepodsjećaganavoljenuženuikamogodide,nosijeusebikaobolestijedinozdravljeukrvištogoriibeskrajnoboli.čovjekjeusamljenkadodviševoli.Svedroviću,kapadolje!NekepjesmeizTihog šapatabudilesuumeninajljepšeinajdubljeljudskeosjećaje,nekipakdirljivistihovi,poputnevreme-na,nagnalisumeuStjepanovukućujezika,pasamkrišomproplakao,danitkonevidiinečuje.Ljudimapusta,hladna,tvrdaikamenasrca,toplopreporučujemTihi šapat,ukojemnemasuvišnih,praznihibanalnihriječi.Upravojeutomeljepotaitajnadobrepoezije.

VJENČANJE S MEDITERANSKOM LJEPOTOMBoris Jovanović Kastel, Vjenčanje sa sipom, Graf, Podgorica, 2007.

NemožeJovanovićbezmediteranskestarineiljepote,panemože.Iuovojposljed-njojknjizipjesama,kaoiuonimaprijeove,kojujenasloviopomaločudno,Vjenčanje sa sipom,Kastel prekozatamnjenogerosagradisvojukućucrnogorskog jezikanapredjelumediteranskogkrajolika.PrvomzbirkomKad zamirišu kajanjaidrugomPrstenje pomorjaKastelsenajaviokao

ozbiljanpjesnik,kojinepodliježetrenutačnimeksperimentimaumodernojcrnogorskojpoeziji,većizgrađujesvojpjesničkisvijetnačvrstimtemeljimamediteranskogapoet-skognasljeđainedokučivommistikomcrnogorskeprošlosti.PjesnikseosjećadomaisjedneisdrugestraneJadranskogamora.Onzapravošećeuzobalu,zalaziutajna


mjesta,zavirujeustare,napušteneiosamljenedvorceukojimaoživljujeonekojisu,po-putnjega,prolazilidavninomistarinom,pričasamsasobomistvarimakojegadotaknui,svetako,odjednedodrugezaboravljeneinapušteneljepote,morehodacprolaziistoonakokakopromičusati,daniigodineusvakojstvariiusvakommjestupodsuncemmediteranskim.Posljednjicikluspjesamanosinaslov Ispovijesthistorije.Dovoljno jemalodubljezaviritiuprošlost,otkritćeteKastelakakoprebirestareknjige,zagledaseudrevnefreskeičitasasvegaiodtogagradisvojepjesme,kojemogumirnedušebitikratke,tajnoviteimetafizičkepričeoonimakojihvišenama,akojisu,poputpjesnika,usvojevrijemeživjelisvojmali,kratkiljudskiživot.Kastelseobraćamorukaostarijembratuidružisesasvimštojenekadsjaloibitisaloisonimštoiskriživotomitajnompostojanjaumediteranskomkruguizkojegneželinikamootići.Mediteranaciposvudapomalostranacosimuzobalumora,gdjesegnijezdezvijezde,grliistokizapad,sjeverijug,čovjekivijekukojemjepjesnikživećiumiraoodljepoteistrahotetrajanja.Kastelotkrivamalupikanteriju izživotavelikogpjesnikaNjegošaonekojbalerini,

kojagajeoduševilauTrstu1840.Citati,posvetei fusnotečineKastelovepjesmezanimljivijimzaonekojimajestalo

dodobrepoezije.

DOBAR PISAC I STRAŠAN PSOVAČRobert Roklicer, Kako se ubiti, A. G. Matoš, Samobor, 2007.

Posveslučajno,naravnoakoslučajpostoji,dopalamijeurukeknjigakratkihpričaKako se ubitiRobertaRoklicera.Nikadčuozatogpiscaikogagodsampitaotkojetajnovi,nepoznatipisac,nijemiznaoreći.Izšturihpodatakanakrajuknjigenemožeseništadoznati.Naime,ponekojnavadi,kakotovećinačiniunas,takosamijanajprijepogledaoživotopispisca,patekondapočeočitatištojenapisaoištojepisachtioreći.Kadjesvojedobnojedanpisacobjelodanioknjigupodpseudonimom,svisusesilnotrudilisaznatitkosekrijeizapseudonima(RaulMitrovich),pasutakozaboraviliotkritištosekrijeizmeđukoricaknjige.Nekislavnipseudonimiostalisuupovijestisvjetskeli-teraturepoznatijioddjelakojasunapisali.ZoranprimjertomusuNerudainašĐalski.RobertRoklicer,tkojetaj!?Ništaseonjemunezna,osimštopišenakoriciknjigeda

gasemožezatećiunekojbirtiji,zašankom,udruštvulakihženaidroga,vječitopripitilipijan.Roklicerkažedasunjegovepričeistiniteidaihjepisaopodgasom.Moglobiserećipričejednogpijanca,kojidobropiše,ajošboljepsuje.Pijanacnemožedokpijenapisatidobruprozu.Velikajelažopijancima,proznimpiscima.Opjesnicimapi-jancimaotompotom.Dobra,ozbiljnaprozanenastajeualkoholnombuniluilimamur-luku.Alkoholiromanneiduzajedno.Nekiproznipiscipilisuprijeiposlijepisanja.Uvrijemenastajanjaknjiževnogdjelabilisudalekoodalkohola.Premdapriznajedapije,Roklicerovaprozajedobra.Teškojepovjerovatiupričekojepišupijanciupravozatoštopijančovjeknijekadarnapisatidobrupriču.Ovepričesuzanimljiveiprihvatljivezasveonekojivolelakežene,pićeilascivnescene.Dijalozisuuvjerljivii,jezičnogledano,fantastični.Pričepaksuutemeljene,izgleda,naistinitimdogađajimaizpiščevaživotainjegovihprijatelja,poznanika,prolaznika,pijanacaitrijeznihbudala,kakvihje,uosta-lom,punsvijet.JezikRoklicerovjeplastičan,dinamičan,moderan,svakidašnji,kadšto


onakavkakosegovoriubirtiji,naulici,uredakciji,utvornici,akadštoonakavkakosegovoriubolniciiškoli.PonekimriječimadadesezaključitidajepisacknjigeKako se ubitinegdjesjuga

Hrvatskeiliizpriobalja,tamonegdjeizkrajaVlaja,kakobitokazaliSplićani.Sudećipojezikuunekimpričama,moždajeiznekebosanskeilihercegovačke,oprostite,vukoje-bine.PrijećebitidajeRoklicerovopisanjenekakavmišungiposljedicagovoranjegovarodnogkrajaigovorhrvatskeprijestolniceukojoj,izgleda,Robertživi,pije,psuje,vodiljubavskimstigne,drogiraitrošisenaporoke.Ondamusinulo,tkoznanakonkojerunde,daopišesebeioneskojimaživiuodređenomvremenuiprostoru.KatkadRobertuveličaizavalja,kaoupričiVikenduplaninama,kadsuotišli...uobli-

žnjikafićipopiliosamlitarabijelogvina.PočestesulažiuRoklicerivimpričama„obo-gaćene“psovkama,prostotamaigrozotamadnaživotauvelegradu.PremdajeRobertpriličnopismenidarovitpisac,omaklisumusemanjiprevidiujeziku,patakorabiriječdupeumjestostražnjicailiguzica,kakoHrvatigovoreipišu;stativaumjestogreda;tra-kaumjestovrpca,ijošnekeriječikojesuuvrijemesrbizacijeuskočileuhrvatskijezik.Imariječikojejeteškorazumjeti,štoznače,primjericeriječ–pizdunjavo.Roklicerovuriječrabikadnekojsvojojtrebiželilakunoć,ilikadganetkopitazazdravljeikakoje,onodsijecakratko:pizdunjavo!UpričiNasamUskrsmožesepročitatiiovarečenica:Slušaj,debiluidiotski,propali

abortusu,kraljusvihgmizavaca,alkoholičarukojemujeizadnjamoždanastanicaotišlaupičkumaterinu,kretenukojegseirođenamajkaodrekla,pizdonarkomanska,ušljivitvore,smrdljivi...„Raskoš“psovkiipogrdnihriječimožetepročitatinastranicamaoveknjige.Izgleda

dajemladiitalentiranipisacRoklicernasjeonekakvommodernomtrendupisanjazači-njenogsočnijompsovkamaivulgarizmima.Tkoželinaučitidobropsovatiivrijeđatipri-jatelje,poznanike,slučajneprolaznike,pogotovuneprijatelja,nekapročitaovuknjigu.SvakiioleboljipoznavalachrvatskogjezikamožezaključitidaRoklicerponegdjebes-potrebnokrajpričezasolioduplim,sočnimpsovkamaiprostotama.Evotogprimjera,pričaPočeosampisatidnevnikzavršavarečenicom:„Goniseulijepupičkumaterinu,ajasasvojomdjecomidemnapivo“.Nakonoverečeniceidezavršnarečenicakaopostscriptum,ionaglasi:„Prvoćusekvalitetnoiskenjatiiobrisatidupetobom.Napušimisegovna.“Zamislitedaovopročitate,amativaszovenaobjed.Izgubilibisteapetitodtihbljuvo-

tina,sranjaipizdarijakojimaobilujeovaknjiga,kaoštosličnimpsovkamaiprostotamaobilujuknjigerelativnomlađihimlađihhrvatskihpisaca.Svisedaliubeštimkeipsov-ke,uopiseseksualnihnastranosti.Svijetpijanaca,drogeraša,razvratnika,zgubidana,bludnika,lopuža,krivokletnikaiprokletnika,pozadinaca,šupakmeraklija,kakotokažuuBosni(odakleje,činimise,ipisacoveknjige),neradnika,izgubljenihslučajeva,neu-spjelihprimjerakaljudskevrste,Roklicerjeopisaousvojimpričamapriličnouspješnoiumješno.PrikrajuknjigeRoklicerupričiUnutarnjimonologzaistajepretjeraonapisavšiovugrozomornuibogohulnurečenicu:„Bogločeunekojbirtiji.“Terminologijanekihdanašnjihpisaca,međukojesvakakospadaiRoklicer,jestza-

strašujućaiponižavajućazasveonekojivoleljepotuičistoćuhrvatskogjezika.Osobitose toodnosinavjernike i ljudekojinepsuju ineprostače.Svegadosti igluposti iz


života,suliceibirtijeprenesenesuukoriceknjige,patisadauživaju„ljepotiibogat-stvu“hrvatskipsovki!Akojesuditiporječnikuijezikusuvremenihhrvatskihpisaca,povulgarnostimaipsovkamauknjigama,nemaimpremcanastaromkontinentu,amoždainaplanetu.Danijeponekesuvišnerečeniceprikrajuilinakrajupričeipsovki,ovaknjigabise

radočitala.Moždaćemlađihrvatskipiscishvatitidaprostoteipsovkenisuukrasihr-vatskomjeziku,većživerane,kojelakonezacjeljujuiostavljajuožiljkenadušionogakojičitaikojinikadništanijeopsovaouživotu.Aimaitakvih!Njimanepreporučujemovuknjigu,apsovačimaiprostacimapreporučujem.Nekavidekakotoizgledakadsebespotrebnopsuje,kuneibesmislenoprostači.Velikipisciipjesnicinisupsovaliiprostačili.Toradeonikojisuzalutaliuknjiževnosti

koji,uhladnoćisvogsrcaipustošiduše,nemajuništanikomulijepogaponuditi.Šteta,dobarpisac,apsovač!

ZATRAVLJENA STAZA I PUT BEZ PUTOKAZABranimir Žuvan, Trenutak molim, HKD Napredak Split, 2007.

NaslovprveŽuvanoveknjigegovori,gotovoobjašnjava,bithaikupoezije.Kadne-komukažete„Trenutak,molim!“,značigovoritemuuhitnjinešto jakovažno,štonemožedugočekati,ajošmanjemožeseprekonjegaprijećiilizaboraviti.Haikupoezijanemožečekati,onajeljepotatrenutka,popublicafotoaparatom,kadškljocneteiza-ustavitenaslicinekolice,pejsaž,kuću,štosvene.Toistočineslikarii,dakako,haikupjesnici.Rečenipjesnicisuputnicikoji,putujućiputombezputokaza,gdjegdjezastanu,dive

sesvemuštoihokružuje,uzdahnuikrenudalje.Haikupjesmajezapravouzdahodu-ševljenja, divljenja ili sažaljenja. Haiku pjesme su bez naslova,male i počesto takolijepedabljesnukaokrijesniceutamiilizaslijepepoputmunjeiligroma.Haikupjesmajezaustavljentrenutakuriječi,aživotseljudskisastojiodtrenutakaugodnihineugod-nih.Pjesnikhaikupoezijeprikazujestvarnostonakokakvaje,katkadjemalouljepšaioplemeniuškrtimriječimaizkojihćeteteškootkritismisao.Žuvanovepjesmeiuopćehaikupoezijupjesnikjenajboljepredočiostihovimakap

pokap/curitajnakamena/vječnikristali.Gotovodajeovimstihovimasverečeno.Trebaproćimilijunegodinadaseoformikristal,istotakočovjekilidobrapjesmailislika.Putdosvakestvariizpratvari,živeilimrtve,dugjeistarkolikoizemlja.

CVRKUT U KASNO DOBAMarela Mimica, Cvrkutalice, HKD Napredak Split, 2007.

KadjeMarelaotišlaumirovinu,počela jepisatihaikupoeziju.Mnogipropišukadprestanuraditi.Nijetovaljdaploddosade.Dakle,godinamajeMarelapisalapjesmeiproznesastavkei,sada,kadjeizvilasvojradnivijek,dalaseuhaikupoeziju.Zanimlji-voiistodobnoznakovitosobziromnabrojumirovljenikauHrvatskoj.Kadbisvipočelipisatipoeziju,tkobitostigaočitati.Zatovećinapjesnikaumirovinipišupjesme.Haiku


pjesmajeodsamotristihainemaviše,doknekipjesniciraspalepjesmeipoeme,bezkrajaikonca,kakonećekadsubesposleniioniionikojiihčitaju.Pjesnicihaikupjesa-manasprisiljavajudazapažamodetalje,posebiceposebnedetalje,kaoštojeMarelinapjesmaomuhi,kojajelijeposjelanavrhoštricenožaigostiselubenicom.Niztobogansekližudječjiosmijesi,dokmačićukojisenacugaomlijekanabrčićimasepoznajedajepio,jersuostalekapljicepoputrosenavlatimatrave.Marelaznabiticiničnakadkažekakojestaroj,raspalojcipelidodijalakiša,pazijeva,jerjojništadrugoinepreostaje.UpoljupcususpojenekazaljkasatakadjeNovagodinaikadotpočnecmakanje.Staripauksmještasvojkrevetićuhladovinu,kaodamladipauknečiniisto.Međutim,meneseposebnodojmilapjesmaotrešnjiizkojejepobjegaocrvglavombezobzira,kadgapjesnikinjazubomtakla.Akostepraktičanvjernikipostite,nijedobrojestitrešnjepet-kom.Marelinepjesmemogusečitatiusvakodobadanainoći.Posebnudražnjezinimpjesmamadajuciklusi,kojisuudeminutivima:proljetnice,ljetnice,jesenčice,zimčice,humornice izMarlenineCvrkutalice. Možda je jedino šteta štoMarelaovako kasnopočinjepisatihaikupjesme.Dosadajepjesnikinjapisalauglavnompoezijuzadjecuipričezaodrasle.Ovazbirkajezasvakogaimoždanizakoga.

DRAMA HRVATA U BOSNI I HERCEGOVINIFranjo Topić, Opstanak bosanskohercegovačkih Hrvata, Hrvatsko kulturno društvo Napredak , Sarajevo, 2005.

KnjigakolumnifranjeTopićaotkrivabolnetočkestvarnostiu„ničijojzemlji“BosniiHercegovini,kakojeovulijepuinesretnuzemljunazvaojedanbosanskiredatelj.Re-čenekolumneTopićjepisaouDnevnomlistuod2002.do2004.Uproslovupisacveli:„HtiobihdaKolumnamačitateljiprepoznajumojuželjudasdrugimstupimurazgovor,aliimojuvjeruudobrubudućnostBosneiHercegovinezakojusemoramosvizaložiti.Onesuprotestprotivočajaimirenjasonimnegativnimokonasiunama,suprotstav-ljanjepisanomriječjuonimaštošireduhigovorkakouBosniiHercegovininemanizakogabudućnosti,osobitozaHrvate.OnesupoticajdastanemouzsveonoštojedobrouBosniiHercegovinikakobionabilamjestoblagoslovljenaživotazasvenjezinegrađane.“OvaTopićevaželja,posvemusudeći,čistajeutopija.Naime,napočetkuknjigeonse

pita:HoćeliHrvatiopstatiuBosniiHercegovini?Dabiodgovorionaovoključnoimučnopitanje,Topićpišeosolidarnosti,Daytonskomsporazumu,mukamapohrvatskomjezi-ku,ekumenizmuidijalogu,haškojtragičnojpričizaHrvate,restitucijiipovratkuotetog,južnoslavenskojideji,vatikanskojpoliticipremaBosniiHercegovini,obrazovanjuijeziku,tragedijiBleiburgaiJasenovca,kulturnomidentitetu,iračkomratukojiseodražavainaBosnuiHercegovinu,dabinakrajukonstatiraoda,nažalostvećinamislikakouBosniiHercegovinisveštojenacionalnonevalja,asvedrugovaljaibudućnostovisionama,odnosnouovomslučajuosamimHrvatimauBosniiHercegovinu.Kakosuopstalikrozstoljeća,takobiseisadatrebaliboritizasvojaelementarnaprava,naživot,radiostanakuzemljikojajenjihovakolijevkaigrobnica.Topićdolazidoonenarodne:čijeovce,ono-gaplanina,pazaključujedanemaBosneiHercegovinebezljudi,bezHrvata.


VEDRINE ISPOD JUŽNIH ZVIJEZDAAnica Grubeša – Nikolić, Gnijezdo ispod majskih zvijezda, Udruženje „Obrazovanje gradi BiH“, Sarajeva, 2007.

TridesetakAničinihpjesamaidesetakcrtežaučenikačineovuknjigupjesama.Cr-teže na koricama narisala je Anita Andrić. Pjesme su popraćene crtežima i slikamaubojiEldineHuseinović,AdeGoralije,AmineŠljivo, JasmineMulalić,ElmeSpahić,HajreteVejzović,HateOrejlićiHarisaŠemića.Vremešnojpjesnikinjiovojeprvazbirkupjesama,amoždaijedinaknjigapjesama.Zanimljivojedasuvećizišladvaizdanjaoveknjige.SlijepapjesnikinjaAnicaGrubešagodinamajepisalapjesme,katkadjepoka-zalakojuprijateljiciisvesezavršavalonatomu.Ondajekonačnoodlučilatiskatisvojepjesme,pajetouspjelaprošlegodine.Nitkonebirekao,dakakotkonezna,kadčitaovepjesmedaihjenapisalaslijepaosoba.Drevna kineska izreka kaže damirisomgovori cvijeće, tako i Anica gleda svojim

pjesmamauljepotuživota.Premdajeumrakuiidekrozmrak,nigdjenemažaljenja,nikukanja,većnaprotivsilnaradostnadodirrukusvegaštojeokružuje,posebicenadodircvijećaidrveća.Anicaseradujesvemuštojeunjojiokonje.GnijezdojeključnariječuAničinuvokabularu,jerjetozanjukolijevka,dom,grob’život.

NASMIJEŠI SE I KAD NEMAŠ ČEMUNada Far, Smijeh s gumenjaka, Vlastita naklada, Zagreb, 2006.

Smijehanikaddosta.TosemožerećikadčitateknjiguNadefarSmijeh s gumenjaka.Budućidanemabiografijenakrajuknjige,nemoguseotetidojmudanijeposrijedipseudonim.farježmigavac,zarne.Uztajžmigavac,kojižmigaikadtrebaikadnetre-ba,pjesmesuEnesaKiševića,MajeGjerek-LovokovićiVojeŠiljka,ailustracijeslikarakojisuizlagaliugalerijinazagrebačkomautobusnomkolodvoru.PredgovorjenapisalaglumicaislikaricaVlastaKnezović,apogovorStankoŠpoljarić.Nekesvojedojmove,jerjezamoljenadaihiznesekakokaže,napisalajeLjiljanaVodopijaPeršinec.KnjigukojaistodobnoizazivasmijehisuzeilustriralisuslikariZoricaTurkalj,MladenVeža,Vla-staKnezović,JosipDraženPavić,IvanLovreković,AlmaOrlić,DonatOrlić,DanielŠo-kec,SergijeMihić,ZdenkoŠlibar,Jadrankoferko,KrešimirIvić,VjekoslavAlojzBosnar,JosipZanki,ŽeljkoUremović,NivesMissoni,MorenaBrnčić,VlatkoBlažanović,AnteVlašić,AnaGuberina,ĐuroSeder,ZlatkočulariKrešimirNikšić.NadaŽmigavac,opro-stitefar,zahvaljujeizpetnihžilailustratorimaisponzorima,azaboravilajepjesnikečijejepjesmeuvrstilauzsvoje.OvaknjižicaseprodajenakioscimanaKolodvoruidijelipo-slovnimpartnerimaistrankama,kaoislučajnimgostimakojinavraćajuukolodvorskeurede.Nadafarznarađukakoseprodajezajedničkiproizvodisvestavljausvojdžep.ŠtojenajtužnijeuNadinuknjižuljku,nemapunohumora.faricauopćenijeduhovitainekecrticesuispodsvakekritike.Svakačastnekimcrtežimaiautorimapjesama.


PORUKE SMRTNIKA U ZEMLJI PREDAKADragan Mučibabić, Dlanovi od vremena, Napredak Vitez i Matica hrvatska Zenica, Vitez, 2006.

Nekipjesniciipiscipateodnužnostiivažnostirecenzenata,patkookupijačaimenaiukoričiuzsvojtekst,tajjeboljipjesnikiliprozaik.Malomorgen.Dobrojproziipoezijinetrebajuuopćerecenzenti.Pisaosamojednojzbirkipjesamakojujerecenziralose-damrecenzenata.Mučibabićimatrojicuijednurecenzenticu.Mašala.čitajućiDlanove od vremena,zaustavilasumeioduševiladvaposljednjastihaukratkojpjesmiIliri.Oniglase:čudnisubili /čudnonestali.Radiseonašimprecima,o18 ilirskihplemena,kojasuprijedvijetisućegodinaživjeliisRimljanimasestoljećimaborilinapodručjimadanašnjeHrvatske,BosneiHercegovine,CrneGore,Albanije,Makedonije,Slovenije,jednogdijelaSrbije i Italije.Mučibabićkažekakosučudnonestali.Nisuoninestali,negosuseutopiliuonekojisudošlinanjihovaognjišta,pokoriliihsilom,pasu„milom“postaliRimljani,Latini,pajenekolikorimskihcarevaipapabilopodrijetlomizilirskeDalmacije,primjerice,DioklecijaniAleksandarIV.PjesmaprijerečenaoIlirimagovoriozemljipredaka,paseutojpjesmimogupročitatiiovistihovi:naovimprostorima/ležitajnaprokletstvailira.Pjesnikotkrivatajnu„nestankaIlira“izpovijesti,kaoštosunestaliAsteci,Majiinekadrugadrevnaplemenainarodi.

STRAHOTE KNJIŽEVNIH PSOVKI Damir Karakaš, Eskimi, Profil, Zagreb, 2007.

KadsamsvojedobnoboraviouTorontuposlijeknjiževnognastupa,doksampotpisi-vaoknjiguLijepanašatuđina,prišaomiječovjekpedesetihgodinairekao:Jaćukupitidvijeknjige,jednusebi,ajednukumu,akounjimanemapsovkikaouvašojObjahanoj zemlji,kojuimamdoma.Dasamznaodaonakogadnopsujete,nikadvašuknjigunebihdonioukuću.Oprostiteštosamiskren.“Nakontihriječibiosamzatečen,iznena-đen,zbunjenipomalouvrijeđen.Podigaosamsesastoliceistupiosnjimurazgovor.čovjekmebrzospustionazemljuiotvoriomioči.Rekaojeotvorenoibezuvijanja:Oprostite,alivimojudjecuučitepsovati.čitajućivašuknjigu,mojadjecasupočela

psovationakokakosuuknjizinekijunacipsovali.Oni,znate,odmeneimojesuprugeiodokolineukojojžive,nemogučutiteružnepsovke.Mislimdasutepsovkeuknji-gamazlouhrvatskomjeziku.Morampriznatidasamnapovratkukućičitaosvojuknjiguuzrakoplovuiužasnuo

seodstrahotepsovkikojimajeobilovalamojaprvaknjigaObjahana zemlja.Bilojetoprijedvadesetakgodinaitadasambiojedanodrijetkihhrvatskihpisacakojijepisaoonakokakoseustvarnostigovoriuuredništvu,ubirtiji,napijaci,ugradu,uselu,natrgu,uvukojebini...Suvremeniirelativnomladihrvatskipiscikaodasenadmećuupričamairomanima

tkoćesočnijepsovati,bogohuliti,prostačiti.Kaodasvimorajuznatidasmomipsovač-kinarod.Tomuje,nažalost,podlegaoidobarprozaikDamirKarakaš.ferićasunagradi-lizanekupričuonajmanjemeuropskomkurcu,aTomićaijošnekepisceiznekeklapeobjavljuju posvuda. Prostački jezik ulice, birtije i rulje preselio se u knjige hrvatskih


suvremenihpisaca.Psujugotovosviodreda,psujukaokočijaši,pačaknekiizmišljajupsovkeiliubacujuusvojeprozepsovkekojesejošmogučutiuzaostalimsredinama,divljinama,udalmatinskomkršu,ubosanskimihercegovačkimi ličkimbrdima.Nekisupisciponijelisasobomtepsovkeizdjetinjstvaisadučegradskudjecupsovatiponjihovu,paserazmećuriječimakurac,palac,pičkaipizda,drkanje,jebanje,prčenje,majkujebalisvoju,lajukaopsiipsujugorenegokočijaši,dajebobog,dabogjebo,dajeboBožjumajku,bogimjebomajku,pičkaimmaterina,svojeseonimajkenajebali,pušekurac,jedugovna,prostaciidivljaciuhrvatskojnovijojknjiževnosti.Kažem,tomujepodlegaoisjajanproznipisacLičaninDamirKarakaš.čitajućinjegovupričuOsvaja-njeselaizakojegnemaničega,uknjiziEskimi,užasnuosamseodstrahotepsovki.UztoKarakašrabinekeriječi,kojenisuuduhuhrvatskogjezika.Datoganemaupričama,Karakaševaknjigabilabijednaodboljihprozaunovijojhrvatskojknjiževnosti.Ovako,srednjažalost.

SJAJNE RADIODRAME STJEPANA ŠEŠELJA Stjepan Šešelj, Dvije smrti i otok, Hrvatska kulturna zaklada Hrvatsko slovo, Zagreb, 2007.

Tri radiodrameizdvojene izcjelokupnogŠešeljevadosadašnjegknjiževnogopusačineokosnicunjegoveproze.Smrt u ParizuiOtok sudrametipičnezaonovrijemeuko-jemsunapisane,aradiodramaovelikompjesnikuAntiŠimićuizdvajaseoriginalnošću,svježinomjezika,dubinommisli iskladomrečenica izostalihŠešeljevih radiodrama,kojihnijemalibroj.MožeserećidajeŠešeljjedanodponajboljihnašihpisacaradio-drama.Običnoseradiodrameslušaju,arijetkočitaju.JasampročitaosvetriŠešeljevedrame.Uprvojopisujevrijeme,ljudeistanjeduhaisvijestiuhrvatskomnaroduuvri-jemeubojstvaBruneBušićauParizu.PoznatihrvatskiumjetnicionogadobaakterisuoveŠešeljeveuspješne radiodrame (Hegedušić,Meštrović,Supek,Plančić,Bušić...)HrvatskajetadautišinioplakalasvogvrlogsinaAntuBrunuBušića,kojegsuubiliuParizuTitovikileri.„TihdanaZagrebiHrvatskašapatomsugovorilioBušićevojsmrti“,kaženapočetkuŠešelj.ŽivotnedramenekihhrvatskihslikaraipjesnikadalesupovodismisaoovojŠešeljevojradiodrami.PišućiosmrtislikaraPlančićauParizu,ŠešeljjemislionamučkoubojstvohrvatskogdomoljubaipiscaBrunuBušića,kojiseizrijekomuradiodraminigdjenespominje,alisezatouuvodnomtekstukazuještojeprethodilonastankuoveŠešeljeveuspješnice.Šešeljzaistapišedobreradiodrame.Nekeodnjihmoguposlužitipiscimakakosepišuradiodrame,anekimakakoseživiiginezaLijepunašupodjednakouZagrebu,Parizu,Berlinu,Melburnu,Torontu,BuenosAiresu...Ra-diodramapakoživotuismrtiAnteBrankaŠimićajeneštoposvedrugoodonogaštojerečenouprvojradiodrami.Akoseboljepogleda,usvatrislučajajesmrtupitanju,smrtpublicista,piscairodoljubaismrtpjesnikaislikara.Dvojicasurođenauimotskojdolini, jedannapadinibrda,adruginapregibuuvale,kojaobrubljujeImotskopolje.Tu jenegdjeblizu rođen,došaonasvijet iživiopjesnikAsanaginice. I jedna idrugadramaprogovaraosudbinihrvatskogčovjekauporobljenojDomovini i lijepojnašojtuđini.Trećaradiodramagovoriohrvatskomiseljeništvuipustoši,kojuizasebeostavljahrvatskadijasporauHrvatskoj,posebicenaotocima,kaoštojeSusaktipičanprimjer


raseljavanja.Zaštosesele izaštonapuštaju ibježe iz rodnihkrajeva,ŠešeljopisujeobjektivnoipomaloganutljivoidodajenekogSrbalja,kojipoputlešinaragrabištojeostaloodonihkojisuotišliprekomora,utuđinu.Srbaljkupuještosedakupiti,otimaštosedaotetiinaseljavasvojimaonoštojenekadbilonaše,hrvatsko,bodulsko,pri-morsko,dalmatinsko...

DIORAMA PLAVOG PLANETALana Derkač, Tko je postrojio nebodere, Altagama, Zagreb, 2007.

PjesnikinjaLanaDerkačpjevaosvemuisvačemu,apjevasvakomuinikomu.Nekesupjesmebezinterpunkcije,anekejezičnoigramatičkidovedene(dotjerane)dosavr-šenstvadanašnjeghrvatskogknjiževnogjezika.NemauLaninimpjesmamapunoobič-nog,svakidanjeggovora,kaoštoimaupojedinihpjesnikanjezinegeneracije.PostiluijošnekimdetaljimaLanaseizdvajaizsvojegeneracijeipredstavljakaonajboljipupo-ljakizkojegćeprocvjetatiprelijepcvijet,bogatpjesničkisvijet.LanaDerkačnadišlajenekesitnicenaplanetu,pakaodapišenekomneznancuizvanzemaljcu,ideporedu,nekimsvojimsmislomi redoslijedom,odHimalajadoKordiljera,odBudedoIsusa iMuhameda,odrokairokenroladoBethovena,odrimskogkoloseumadomodernognogometnogstadiona,odMojsijaiOdisejadoukletogHolandeza,odkulebabilonskedoPetronsTwinsTowersuAzijiisibirskihprostranstvauRusiji...stihompričasvojupri-čuosvijetuiplanetuusunčanujatu.Lanajekrenulanadalekput,poputvelikogŠopa.Doklećestići,saznatćemoubudućimpjesmamaiknjigama.IstoonakokakosupostrojenineboderinalicuZemlje,takoLanapostrojavariječiu

stihovepjesamaoprošlosti,sadašnjostiibudućnostinaZemlji.Odvlastitogproblemaiživotnihsitnica,bitnihinebitnih,LanačitateljavodiizavodidouniverzalnihvrijednostiKantovakategoričkogimperativaizajedničkesudbinepojedincainarodananebeskojgaliji.IzosobnogipojedinačnogLanahitauuniverzalno,iznestalnogustalno,izgeni-jalnogubanalno,iobratno.KadbinekisvemiracizdubinesvemiraznaohrvatskijezikipročitaoLanine„postrojenepjesme“(nebodere),imaobipredodžbuozemljanima,oonomuštojenaZemljiištosedogađa.Planetarnapoezija.Zarazlikuodvećinepjesni-ka,kojigradezemunice,potleušice,prizemniceikatnicejezika,Lanajepočelagraditineboder u kordonu poredanih neboderamaestralnih graditelja pjesnika. PjesnikinjaLananadobromjeputunastanitiseuneboderuhrvatskogjezika.

ISKRICE IKAVICE VRCNULE U CRTICEZvjezdana Čagalj, Štorije o životu, Napredak, Split 2007.

IzživotopisaZvjezdanečagaljmalosesaznaopjesnikinji,aizpjesamapunooika-vici.Nemagodinekadjezbirkaizišlaiztiska,nitkojezapravopjesnikinja.Uzaludsampokušavaonaćigodinu izdanjaoveknjigedebelihkorica i tamnocrvenihslova.Višeodstotinupjesamauglavnomikavicom,možesekojapročitatiinaknjiževnomjeziku.Zvjezdanaimasvojjezik,svojstil,svojsvijet,svojživot,svojukućicujezika.Takućicanaobalizaključanajezasveonekojimisledoćiugoste,nažderatise,nalokati,iskrasti


sepodokriljemmraka i ostaviti neredukući.PutovidoZvjezdaninekuće jezika suzatravljeniiizgubljenizasveonekojinevoleikavicu.IkavicaZvjezdanečagaljjepitkakaomlijekomajčino,nježnapoputbrižnihrukumajke,dragakaoprvaljubav,bliskakaoneboumoru,kaooblakuvodiiputeljcikojivijugajuizmeđuvinogradaimaslinika.Tačudesnaslikajezikaipejsaža,pjevaitihogagnjevaizmjenjujeseustihovima.Dražesnaknjigapunanježnostiuvrijemeopćezlostiizavisti.

NOVA DUHOVNOST SPLITSKOG PISCAJurica Pavičić, Kuća njene majke, Europapress holding, Zagreb, 2006.

NovinaripisacJuricaPavičić,rođeniSplićanin(1965.),gdježiviiradi,autorjetrijuobjavljenihromana:Ovce od gipsa, Nedjeljni prijateljiMinuta 88.PremaromanuOvce od gipsaVinkoBrešansnimiojefilmnaslovivšigaSvjedoci.Pavičićpišeizakazalište.NjegovadramaTrovačicanagrađenajenagradomMarinDržić1999.godine.četvrtimromanomKuća njene majkePavičićjeučiniokorakunoviknjiževnižanr–

obiteljskumelodramu,kojomzadiredubljeuživotesvećenikaicelibat.TakopričaJuricaPavičićkakoseujednomsplitskomprigradskomnaseljupriprema

gradnjanovecrkve.Dabisecrkvasagradila,trebasrušitikućuukojojživisamohranamajkainjezinakćerVedrana.Majkakrijetajnuzbogkojeneželiprihvatitiponuđenistanilinovac,jednostavnoneprihvaćaselidbuiznadajojnemoguništa,pogotovužupnik.Zašto su župniku vezane ruke u podizanju crkve na određenoj lokaciji, pročitajte uPavičićevuromanu,ukojem,zadivnočudo,nemapunopsovkiiprostota,kaoštoihjebilounjegovimranimradovima!

DIRLJIVA PRIČA O LJUBAVI I PRIJATELJSTVUEdo Popović, Dečko, dama, kreten, drot, Europapress holding, Zagreb, 2006.

LivnjakEdoPopovićživiiradiuZagrebu.ObjaviojedosadazbirkupričaPonoćni boogie,autobiografskuprozuKameni pas,romanKoncert za tequilu i apaurin,romanPlesačica iz Blue BarairomanIzlaz Zagreb jug.Ovomuje,dakle,šestaknjigaproze,kojasPlesačicomiKoncertomtvoritrilogijuizvelegradskogživotamladihljudiuratuiporaću.Pričatečepoputgorskihpotoka,kojiizviruizhladnogitamnogkrilaplanineiotječu,

grgoljeskamenanakamen,sliticenaliticu,probijajusekrozklisureigustešumevisokoubrdimaispuštajusilovitonizusjekeivododerineunizinedabisestopiliiizgubiliutihojiširokojrijeci,kojaotječetihauvelikomore,kojemsenevidikrajadobeskraja.Popovićuseomaklapodikojapsovka.Ovajpisacnemožesesvrstatiuklapuvulgarnihpisaca,kojisuumodi,utrendu.čakihnekiknjiževnikritičarihvaleineki,sličninjima,nagrađuju,pajejedanodtihpsovačanagrađenzapriču,kojanosinaslovNajmanjieuropskikurac.Daseposlužimnjihovimjezikom;matonjihovopisanjejeubitikuracodovce!KakojedošlodotakvevulgarneprozeuHrvatskoj,pričajezasebe.Očemuseradiuromanu?Žestoki istarinavijačDinamovasjeveraNikovratioseizzatvora,Mašaprostitutka

pobjegla iz javnekuće,folonačelnikuopskurnogpolicijskogodjelanamještaaferu,


Darkotražisvojemjestoupodzemnojeliti,glavnisu junaciovesumornepričekrozkoju se očituje i prelama tragikomična hrvatska zbilja.Niko traži posao i izgubljenoprijateljstvo,folostarupoznanicuiljubavnicu,Darkobivšuzaručnicu,Mašasenekakoizvlačiizklopkeukojujebilaupala.Problemnastajekadjednidrugimastojenaputu,štouspjehjednogponištavauspjehdrugog.RadnjajesmještenauNoviZagreb.Pričajetooljubaviiprijateljstvu.

POVIJESNA SUDBINA HRVATSKOG NARODAIvo Brešan, Tri života Tonija Longina, Europapress holding, Zagreb, 2006.

Najstarijiuklapifakovaca,kakojeprozvanaskupinapisacauZagrebu,kojupredvo-deRadakovićiJergović,dramaturgipisacIvoBrešan(1936.),napisaoje23dramskadjela,šestromanaizbirkupripovijedakaPukotine.PoznatajenjegovadramskakomedijaPredstava Hamleta u selu Mrduša Donja,koja

jeizvođenamnogoputauHrvatskojiinozemstvu.OvajnajnovijiBrešanovromansa-stojiseodtridijela,odkojihsejedandogađauvrijemenedavnogratauHrvatskojineposrednonakonrata,drugiu9.stoljeću,zavladavineknezaDomagoja,itrećiunašedoba.Krozsudbinuglavnogjunakainjegovaduševnogstanja,gubljenjaidentitetaine-volje,pisacpropitujepovijesniusudhrvatskognaroda,odnjegovanastankadodanasipokušavanaćiodgovornapitanjazaštojeneprekidnohrvatskinarodmoraobitinamarginamavelikihpovijesnihzbivanjaiuvijeknjihovobjekt,anikadsubjekt.Pričazani-mljiva,izazovnaidobroobrađena,onakokakotosamoznaiumijepisativrsnidramskipisacIvoBrešan.

BOSNA OSTALA U SRCUStjepan Tomić, Bosna koje nema, Karista, Zagreb 2007.

SedampričaoBosniizperaStjepanaTomićajošjedansudokazdajeBosnabilaiostalazemljapripovjedača,aHercegovinapjesnika.Hrvatskajebogataijednimaidru-gima,pogotovukadseuhrvatskuknjiževnostpribrojepisciipjesniciizBiH.OvojepetaknjigapričaStjepanaTomića.Prvečetiribilesunamijenjenedjeci.Ovajezaodrasle.UsvojimpričamaTomićsevraćaudjetinjstvoionovrijemekadjeBosna„uživala“u„ko-munističkomraju“.SudbineljuditakveBosneuonovrijemeprijeratno,ratnoiporatno,prokletokomunističko,opisaojeTomićusvojimpričama.GledajućiživotuBosniočimadječaka,TomićnampredočujeBosnuzakojusemožerećionaMakovakakoima,daprostiš,jednazemljaBosna/igolaibosaigladnaižedna/daprostiš,prkosnaodsna.UBosniprkosečakiusnuvelikomljudskomzlu,kojejedošlosistočneizapadnestraneuovulijepuinesretnuzemlju.OdteBosnekakvujedoživioTomićostalajeBosnakojenemanigdjeosimunjegovusrcu.ManisrcekojeBosnenema!


PRIČA ZECA S MJESECAHrvoje Šalković, Zec na mjesecu, V.B.Z., Zagreb, 2007.

Vazov laureat, londonskimagistrat,psovačkikapitalacunagrađenojprozi,HrvojeŠalkovićnedavnojeizdaonoviromanujednojspornojizdavačkojkućiuHrvatskoj.Utojčudnojkućijošnijeobjelodanjenaozbiljnaknjigaproze,adesetakihjevećnagra-đeno.Zaštonagrađujuvulgarnuliteraturu,znajuvaljdaonikojisupobrkalivrijednosnelončićeimjerilaprosuđivanja.NovostoveknjigejeutomuštounjojŠalkovićnepsujeineprostačikaouprethodnimsvojimknjigama.HrvojepričakakonekiLeo,bageristivlasnikgrađevinsketvrtkesdiplomomkompa-

ratistaknjiževnosti,krčmisvojutvrtkuusilnojželjidapostanepisac.Pričajućioprodajitvrtkebagerist-pisca,Šalkovićopisujezagrebačkušpicu, ljepotice izvijeri,snobove itajkune,tajnaijavnamjestaokupljanjasvakojakebratijeusnobovskimkafićima.Nakonpričeodečkimaipucamasašpiceiurnebesnihmomačkihvečeripiščinajeskoknulamalkodo Londona i otamonamdonio priču o nekoj vraški zamamnoj i pomamnojstriptizetiidruženjupozadinaca,šupakmeraklija,kakotokažuuBosni.ToijoškoještaopisujeŠalkovićusvomnovomromanuna190stranicasitnotiska.OvaolakočitljivaknjigaipaknamotkrivajednogdrugogŠalkovićainjegovliterarnisvijet,kojičitateljadovodiustvarnicirkusživotauvelegradu,kaoštojeZagreb,gdjeseidogađaradnjaromana.Odsvegaštojenapisanoirečenouovojknjizi,menesenajvišedojmilami-sao,zapravorečenicaOskaraWildeanapočetkuknjige.NijelošanionaŠtulićevanaposljednjojstranici.Punopričeozecu,amaloozečici.Itojeto!


ljetopis

Prof.dr.sc.LjerkaOstojić,dekanicaMedicinskogfakultetaSveučilištauMostaru

PromocijaV.generacijestudenataUgodnoje,ivišeodtoga,vidjetinasovakoskupaiuovomozračju.Utoime,draga

sveučilišnaobitelji,poštovanigospodinerektore,cijenjeniuzvaniciigosti,roditelji,rodbi-noiprijateljinašihdiplomanata,dragidiplomantiisvinazočniprijatelji–sretnasamštovasvidimištovasmogupozdravitiovimdragimpovodomiuovojprigodi.Dobrodošlinanašunajdražugodišnjusvečanost,ovogaputapetu–jubilarnu,nasvečanost,kadaslavi-monašzajedničkiuspjehikadaovemlade,lijepeipametneljude,vašudjecuinašestu-dente–studenteMedicinskogafakulteta,promoviramoudoktoremedicine.Sretnasamisretnismozbogtoga.JednakotakoizbogovogaprelijepogugođajaiispunjenedvoraneuHrvatskomedomuuMostaru.Natomuizbogtoga,dobrodošlicaizahvalasvima!Osobitaječastbitinačeluustanovekojaobilježavadesetgodinasvogapostojanja.

Kadsetompostojanjudodaepitetuspješnoga,ondasezadovoljstvouvećavaupravoonolikokolikojetajuspjehvidljiviprihvaćenodnjegovihizravnihineizravnihkorisnika.Desetgodinanijedugorazdobljekojemožeupotpunostipokazatislikujednogapro-jekta.Ako,pak,neštotrajedesetgodina,ondazaslužujepozornostuonojmjerikolikajemjeranjegovebitnostiuokruženjuukojemujenastalokaorezultatiskazaneiverifi-ciranepotrebe.Cijenećidajevažnostiznimna,jerjepotrebazaovakvimškolovanjembilavelika-danasobilježavamoiproslavljamodesetuobljetnicupostojanjaiuspješno-garadaMedicinskogafakultetaSveučilištauMostaru.Danas-poslijedesetgodinanapora,predanogarada,entuzijazma,razumijevanjai

nerazumijevanjaodprijateljaiprotivnika,poslijepotporaidvojbi,nakonpohvalaioma-lovažavanjanašihsposobnosti,mogućnosti,vjereinadeuuspjehiurezultat-možemosponosomrećidasmouspjeli.Učemusesastojinašuspjeh?Štojetoštojezaslužilonašezadovoljstvo?Jeliimalo

smislauprovinciji,dalekoodvelikihurbanih,industrijskihikulturnihsredištaosnivatizahtjevnuvisokoškolskuiznanstvenuustanovu?


Svatapitanjagubeopravdanostpredljudskimpotrebamakojejednakotakoneu-mitnopostojeiumalimmjestima,kaoiuvelikimsredištima.Jer,iovdjeuMostaru,Her-cegovini,uBosniiHercegoviniljudižive,imajuzdravstveneproblemeisukladnotomuodgovarajućepotrebekojetrebazadovoljiti.Toje,međutim,tekjednastranicauknjizirazlogazanaštrudkojaimamnogostranaikojubitrebalopročitatidokrajaiprihvatitinjezinsadržaj.Naovomemjestunebitrebaloiznositisvemogućerazloge,nitiihobra-zlagati,jersetotrebaraditinapočetkunekogaprojekta.Sadaimamorezultatkojinijepukodesetogodišnjetrajanje,negorezultatmjerljivbrojemislovom,brojemdoktoramedicinekojisuuspješnozavršilistudij,kojiuspješnoobavljajuliječničkupraksu,kojivećspecijalizirajupojedinegranemedicine,kojisuprihvaćeniodpacijenataiiskusnihstručnjaka.Možemoslobodnoisponosomkazati-uspjelismonapravitipravustvar.Vođeniozbiljnošćuzadaćakojenamećestruka,moralismoprevladatisumornerealiz-

menedovoljnostistručnogakadra,nedostatkanastavnogaprostora,opremeisredstava,uprvomeredufinancijskih.Kolikijetoproblemusvakompogledu,znajusamoonikojisuizravnosudjelovaliunošenjuosnivačkogabremena.Pokretanjenastavnogaprocesa,međutim,tekjemanjidioukupnogaposla.Glavnidiotekdolazispostizanjemkvaliteteodgojaiobrazovanjamladihliječnikaiodržavanjemdostignuterazinekvalitete. Našakvalitetanijesamouprijamunajboljihučenika izsrednjihškolanastudij

medicine.Kvalitetajeiudjelotvornostistudija,dakle-uprovedbiplaniranoganastav-nogplanaiprograma,stručnojzastupljenosti,teusporedivostisdrugimsveučilišnimsredištimagledeosnovnihidrugihelemenataobrazovnogaprocesa;asvakakoiupro-laznostistudenataodnosnodjelotvornostinjihovastudiranja.Privilegijprijamanajboljihučenikaizsrednješkole,uzponuduodgovarajućihmetodičkihpostupaka-možemoslobodno reći, iskoristili smopametno, jer nismogasili vrhunskumotiviranost našihpolaznika. Zato je, uz ostalo, prolaznost na teškomstudiju „Medicine“Sveučilišta uMostaruiznimnovisoka.Primjerenostprogramakojesmoodabralipokazalasekaopravorješenje.To jeu

suvremenojdinamici-kakoživotnoj,takoistručnoj,teznanstvenoj-sasvimpokazalosvojuopravdanost iotvorilonoveperspektivestudiju.Našisvršenistudentisudanasuspješnimladiliječnici,radoviđeniipouzdanidoktorikojiobavljajusvojuprofesionalnuinadasvehumanuzadaću.GlavneodrednicedjelovanjaMedicinskogafakultetasu jasnoopredjeljenjezado-

sljednimpoštivanjemHipokratovihnačela,provedbomzakonaiopćihakataSveučilištaifakulteta.Uoperativnompogleduzanašopstanakirazvitakvrlojevažnosustavnofinanciranjedjelatnosti,održavanjedinamikereformskihprocesa–poticanjeiustraja-vanjenaznanstvenoistraživačkomradu,tedaljnjeunaprjeđivanjenastavnogaprocesausmislupodizanjadjelotvornostistudijaiuvođenjanovihnastavnihmetodaodržavanjastalnekomunikacijesdostignućimaznanostiistruke.Tu,svakako,uprviredprioritetadolazi iskrbostudentskomstandarduusvezis

čimširadruštvenazajednicatrebaučinitinesve,negodoistasveštoikolikomožedabinašojstudentskoj iakademskojmladežidanasisutraomogućilatakvepreduvjeteiuvjeteuzkojebionauspješnostudiralaitakodosegnulaizvrsnostnesamotijekomškolovanja,nego–štojejošznačajnije–itijekomobavljanjasvogaiznimnoodgovor-nogaposla,odnosnoliječenjaiizlječenjaljudi.Društvenazajednicaukojojjesmoisvinjeziniodgovorničinitelji,naravno–skupasnama,trebajuprepoznatiicijenititujasno


izrečenuopredijeljenostnašihstudenatazamedicinskomznanstvenomizobrazbomiusavršavanjeminatoodgovoritijednakokvalitetnimmjerama,potporomiosigurava-njemmnoštvapogodnosti,kojebi,ukonačnici,iznimnopomogletimmladimljudima,ali još ivišedruštvuucijelosti ikvalitetizdravljanaovimprostorima. Evo,ovamla-dežkojudanasskupagledamo,kojojdanasčestitamoikojupromoviramoudoktoremedicine,zalogjenašesadašnjostiibudućnosti.Onajetemeljijamstvodaćenašezdravstvostalnobitiunaprjeđivanoiosuvremenjivano.Onajepotvrdanašezajednič-keuspješnosti.Ovamladost,obrazovana inapočetkusvoganajstvaralačkijegdijelaživota,spremnajeiosposobljenazasvojuzadaću,zazadaćukoja,ugolemojmjeri,dajesigurnostsvimanamaicijelomdruštvu–atoznačidavjerujemounjihinjihovusposobnostdanasliječeiizliječe.Tosuželjeli,tosunaučiliitoćesadaraditi.Naovommjestu,sposebnomradošćuipoštovanjem,obraćamseroditeljimanaših

diplomanata.Hvalavamzasvakivaštrenitrudkojestenesebičnoposvetili idarivalisvojojdjeci!Svismovamzahvalninatomu,jerdobroznademokolikisuvašaljubaviodricanje.Hvalavamnanašojzajedničkojsuradnji–vasroditeljaizužeobitelji,sjedneinasučiteljaizšireobitelji–obiteljiMedicinskogafakulteta,sdrugestrane.Ovamladež,ovidiplomanti,ovidoktori–ponajprijesuvašadjecaivašedjelo,aliinaše.Zbogtogasviskupamožemobitiijesmoponosni,aponajvišeiponajprijevi!Zato,uimesvihnas,primiteovumojučestitkuiznajtedajedanasinašaradostvelika,jerovemladeljudesmoimiodgajali.Onobezčegaovogafakultetanebi,zasigurno,bilojestgolemapomoćisuradnja

sRepublikomHrvatskom,odnosnoodgovarajućimdržavnim,visokoškolskim iznan-stvenimustanovama.Iuovojprigodiizražavamdubokuzahvalnostzasveučinjeno,aosobitonastalnostipotporeipomaganja.OpredjeljenjezameđunarodnomsuradnjomnašegaSveučilišta,anaposenašega

Medicinskogfakulteta,jepotvrdastanjanašesvijesti,našeopredijeljenosti,ali,ponaj-više,ispoznajeotomukakosamosuradnjom,kontaktima,razmjenomiskustava,uče-njemoddrugih,prepoznavanjemdobrogaivrijednoga,uzimanjemidavanjem–bezzadrške,bilokakvaizoliranjaisamoljubivosti–možemoviše,jačeibolje.Jedinotakomožemobitionoštoželimo–prihvatitidrugogaidrugačijegaibitiprihvaćen,asamimtimeobogatitisenovimznanjima,vrijednostimaiiskustvimai,dapače,svojaprenijetidrugima.Takopostavljena i izvornoprihvaćenameđunarodnasuradnjanašihstude-natainastavnika,našegafakulteta,zalogjedaćemoimativišeobveza,učenja,radaitruda.Ali,ijošnečega!Ponajprijeiponajviše–ZNANJA!Znanjaomedicini,medicin-skojznanosti,očovjekuopćenito,onjegovimtegobamaibolestima,onjihovuliječenjuiizlječenju.Zbogtogaokoovoganemainemožebitinidvojbi,nipremišljanja.Znanostisvijetidudalje.Oninečekajusumnjičave,manjehrabreiuskogrude.Snjimaukorakmoguićisamoonispremni,samoonikojiželenajvišeinajizvrsnijeionikojiseznajuodrećimnogočegazaradstjecanjanovihznanjaivještinakojimaćeovladatiikojećenesebičnostavitiuslužbucijelogasvijeta,aliisvojezajedniceisvakogačovjeka.Navedeneodrednicesunašputokaz,ali ipraksakojasepokazalavrlodjelotvor-

nom.Nakoncu,moraseizrećidužnaivelikazahvalnostsvimakojisuprinijeliutemeljenju,

raduirazvitkuMedicinskogafakultetaSveučilištauMostaru.Izato,uovojprigodi,nekanamjesvimanaumukakojegotovo„dojučer“,doprijedesetgodina,biosamomali


brojonihkojisuvjerovaliuovoštodanasimamo.Aimamojaki isvejačiMedicinskifakultetnašegaSveučilištasdesetogodišnjomtradicijom!Ljudskijeprihvatitidajemalotkovjerovaouovo„skoropačudo“.Alije,jednakotako,ljudskiičestitatiipružitirukutimvizionarimai,jošivišeiakosmoumogućnosti,nastavitidograđivati,širitiirazvijatinjihovodjelo.Uimeopćegadobraiinteresa!Desetirođendannaše„Medicine“znakjedaidemotimtragom.Dubokimi jasnozacrtanimtragomkojinampokazujekuda,zašto,kakoiuimečega.Ne!Nepitamose,naravno,višeosvrsiicilju.Jasnisunam!Nismoniukakvojdvojbi!Samoželimonasvevasiusvevasprenijetiiudahnutisvojeoduševljenještosmouovomprojektu,štoimimožemodatisvojprinosidiosebe.Ali,također,pozvatiivasdanamsepridružitenaovomputukojizrcalijasnoću,predanost,znanje,humanost,čovjekoljublje,dobrotuirazvitak.Nekanamje,zato,„nazdravlje“i„uzdravlje“našihinjegovihprvih10godina–10godinaMedicinskogafakultetaSveu-čilištauMostaru!HvalavamiBogvamdaosvakodobro!

Mostar,17.studenoga2007.godine,HrvatskidomhercegaStjepanaKosače


ŽeljkoBarišić

WestHerzegowinafest–pričakojatrajeWestHercegowinafest jeurbani festivalkojievovećpetugodinuzaredomkrstari

Hercegovinomunaročitojželjidarastjeramaglekojesuseuovojzoniniskogpritiskai rijetkog raslinja u našim dušama nakupljaleminulih godina.Nastao kao protutežaslužbenojnazdravičarskojkulturi,patetičnojdržavotvornojpoetici,zarobljavanjuumaitotalitarizmukojisebionanovoinstalirao,aliimaterijalizmukojisvenemilosrdnoždereištoostavljateškeposljedicenamentalnesklopoveljudi,anaročitomladihčijimozgovisuizrazitoranjivi,WestHerzegowinafestnastojipotaknutimladekreativceiautorekojisukoliko-tolikoostaliimuninaovenedaćeisačuvalizdravrazumimaštudastvaraju,teprezentirajućisvojadjelapotičuidrugetočiniti.Akakočovjekodprethistorijedoda-našnjihdanaimapotrebuzaizražavanjemsvojihnutarnjih,duhovnihdimenzijainjihoveprezentacijesvojojokolini,bilotounekojpećiniilinekojgaleriji,naWHf-usuodlučilitojvrstikojadanasživi(ikoja,nasvusreću,nijeizumrla)datiprilikudaseslobodnoizrazi,ispljuneekspresijuizsvojedušeubilokojemmediju,bilokojojslobodnojvještini,umjetnosti,pačakibanalnosti.Organizatoriovajfestivaldoživljavajukaojednuvrstuzabaveirazbibrige,gdjesesvatkomožeokušatiuonomeštozna,ali,sdrugestrane,nimaloparadoksalno,vrloozbiljnotajnepresušnikreativnislapčovjekovedušeusmje-ritiuispravnompravcusmislenogiozbiljnogstvaranja.Dakako,samozaonenajbolje.Netrebanirećidasunekiodpobjednikausvojimkategorijamaizminulihljetapostalirespektabilniumjetnici ižare ipalepustopoljinamaumjetničkescene.Zapravo,kakokažutivrijedniširokobriješkineimariizidejnejezgrefestivala,najvažnijejesvojkreativniduhpokazatidrugimakakobiionidobilibarmalidionjegovogotkucajaduše.Onipri-tomsamoosiguravajuinfrastrukturu,dokprogramuglavnomoblikujuiupotpunjavajuupravomladikreativcisvojimradovima.Natajsenačinnestavljajunavodnicinaoblikivrstumedija,negonastvaralaštvosamoposebi,zbogčegarečenipregaocinaglaša-vajudaovonijenifilmskiniglazbeni,anifestivalknjiževnosti,većfestivalstvaralaštva.Osnovnazadaćafestivalajeosiguratidasvakioblikkreativnostistupiukomunikaciju

spublikomiizazove,nadajuse,pozitivnupovratnureakciju.festivaljenastaoizpo-trebedapovežeipotakneljudeizsvihdijelovaregije(išire)nameđusobnusuradnju,teslijedomtogagostujepocijelojHercegovini(prvedvijegodineodržavaoseuŠiro-


komBrijegu,trećugodinuuLjubuškom,četvrtuuPosušju,aovegodineuGrudama).Ostvarivanjemideje‘festivalaupokretu’,ostvarilabisekomunikacijaisuradnjamladihkreativacaizcijeleHercegovine,atastrategijasenakoncupokazalaispravnom.Tusenitkonefuranaelitizamkojinastajeuinstitucijama,nikoganemučepravilanikanoni,ljudiželebitisamoiskreni,makolikonaivnozvučali.Tojeonaistaiskrenostljudiama-teraiznašihkrajeva,kaoštojekodSofijeNaletilićPenavušeiliBlageKaračića,akojajedokazkolikojeiskrenostustvaranjubitna.PenavušineskulptureiliBlagineslikeupravosuiskreniičistiotkucajidušeitajritamnjihovatihogagovoradoprojedomnogihnaloptizemaljskoj.ZatosenaWHf-uipotičeamaterizamdaubudućnostieruptiraune-štopunoviše.Potičeserazvijanjekritičkograzmišljanjakodmladih,razvijanjekritičkogstavaistavauopćekakonebibilikaoovčicekojeslijeposlijedeovnasvelikimmudi-ma,kojiihvodiupogrešnomsmjeru.Aznamokakojetobilouonomvremenuvizijaiekstazakadasemislilodaćesvanašaflora i faunaprocvjetatiupunomcvatukaonikadadotada,aliubrzoseuvidjelodaslaboitkoištazalijevaiodcvjetanjanic.Pače,bilaserazmnožilaposebnasortaglodavacakojisubrstilisvepredsobomimalotogaosimpustošijebiloostalo;nomladekreativnesnagemalopomalorazbijaju‘opsadu’iplodovisuponovnonagranamafriškiislasni,osebujniiobilati,takodasenašedušeinašasrcananovoimajučimehraniti,pojitiiradovatise.NetkorečeuGrudama:DajeBrankoŠimićsadaživ,ionbibiosnama!Pa,naravno

dabibiosnama,jersveštosevidiičujetamo,dolaziizonenajskrivenijeHercegovine,izonihnajnevjerojatnijihkutaka,izsjenaštoihpravitonašeprkosnoizdravosunce,slapovivreleiljekovitevodekojinikakoneprestaju,tajneskriveneuvijugavimtokovi-maUgrovače,LišticeiTrebižata,skriveneušipražjuNeretvekojačekadaogulisvojuzmijskukožuirastjerarečenemagle,slapoviKravicakojinassvenoseusvojemhuku,mandarinskapoljačeljevaisnježnivrhovičvrsniceiPrenja,vjetrovisVeležikojitvorepametnu ibistruvodu,kristalnumisao ipregrštkreacije.Sve to ipunovišeod togajestWestHerzegowinafest,utomsvojemgermanizmunimalolišenomgastarbajtersketugeiželjezaboljim,želisvetoprikupiti,okupiti,privitiusvojanjedraiizgraditiuigruizajedništvo.Potpomognutizvrsnommedijskomlogistikom,učemuprednjačivećlegendarnipor-

talwww.poskok.info,festivalzajednosjošnekimpojavamakojesusenanašemob-zorjuukazaleuzadnjihnekolikogodinačiniigradiusvojpuninisadvećrespektabilnuurbanuscenuHercegovine,nasuprotrečenojruralizaciji,prigodničarstvuitupostikojajeprogramskivladala.Paradoksalnoonojeirabi,jerakopogledamoštojesvenastaloizfestivala,vidjetćemodasenpr.uglazbidogađaspojtipičnohercegovačkog(gan-ga,ojkalicaitd.)iurbanog,recimo,kodovogodišnjihglazbenihpobjednikaSOWOTH.IstaovakvaforakombinacijatipičnohercegovačkogĆavarovoBrdoiengleskogPictu-resitakoserodilamalaproducentskakućaĆavarovoBrdoPictures.ĆBPjenastupiona40-tak festivala i2005.predstavljalisuBiHnaUnicinomfestivaluuBelgiji.DanasĆavarovoBrdoPicturesodržavavideosekcijuuširokobriješkojgimnazijiirješavasveprobleme nastale za video, koji su vezani zaWHf.Ovogodišnji pobjednik s filmomMozaikMarkoMarijanovićjepolaznikvideosekcijeičlanĆBP,atakođerIvanMandićiJosipBogdan,kojisuodnijelidrugomjestosfilmomWAR,polaznicisuvideosekcijeugimnaziji.Možemosamozamislitištoćesesveunjihovojradioniciubudućnostizaku-hati,alinapomenimodaimnakonsvihtihuspjehanitkonedaloveidanemajunisvoja


računala.DobrotomirazumijevanjemravnateljagimnazijeMireBošnjakaustupljenaimjeinformatičkaučionicaukojojračunalanisupredviđenazaobraduvidea,alisekrpajukakoznajuiumiju.Noplodovibrzorastu,tesupouzorunanjihnastaliLjubuškiPic-tures,SorilasezidinaPicturesitd.Prvipobjedniciglazbenogdijelafestivalabilisumostarskareggae-skaskupinaZo-

ster,danassuonirespektabilnisudionicibh.glazbenescene,aišire.NjihovispotovisevrteinaMTV-u.Prošlogodišnjipobjednicipunk-bandAndrijaizLivnagradeuspješnukarijeruitd.BrojnisubandoviizHrvatskeiinozemstvakojisugostovaliilibiliužestokojkonkurencijizanagrade.Posebnapričasužirijiukojimasuuvijekljudiodstruke,priznatiipoznatiumjetnici,

radilibezikakvoghonorara,alisvizijomuboljesutrailjubavizastvaralaštvodanakon-cuimtonijenitrebalo,negosamonapitiseradostisizvorazvanogWHf.Brojninovinari,kamermani, ljudi izkomunalnihpoduzećapomagalisu imkadabi

naišlevremenskenedaćeisl.Znaniineznanikojinaizravanilineizravannačinpoma-žu-svejetoWHfinjegovdobriduh.Ali,nebudimomaliciozniispomenimoiljudeizopćinskihvijećakojinisuslaliredarstvonegosuuzsveteogradeistrahoveodnovoginepoznatogipakizlaziliususretikoliko-tolikopomogli.PačaksuiizcrkveslalimladenakonpučkemisenaWHf.Književnidiofestivalamoždapomalokaska,alijeipakdonionekolikoimenakojisu

svojimradovimabilizapaženiinagrađeni,alinijedosegaoonurazinudabisemoglogovoritiopoplaviautora,kvaliteteilinečemtakvom.No,brojautorakojiprijavljujusvojeradoveizgodineugodinurasteiovegodineuGrudamavećihjebiloprekočetrdeset,takodanisusvidospjeliufanzinWHf-a.


VesnaHlavaček

RadiodnevnikZATEČENI LJEPOTOM

Objavljeno7.7.2007.

Galerijski prostorĆorovića kuće uMostaru bio je pete srpanjske večeri osunčansvjetlošćuštojeunjprodiralaizdesetinaumjetničkihfotografija,desetinaprozorčićaštogledajuusvijetiu,ljepotomtogsvijeta,zatravljenudušuRisteMilićevića,majstorafotografijeizTuzle.Na11. samostalnoj izložbiumjetničkihuradaka togautoraokokoje smose, za-

hvaljujućiSrpskomprosvjetnomikulturnomdruštvu„Prosvjeta“,okupili–svepočinje„Uritmu“,ukojemuurijekuživotauskačudvamladabića–djevojčicaubijelojhaljini-ci,zalepršanojokolonjezinihnoguuskokovitompokretu,idječakkoji,gotovomiran,svečanopružarukenakojećeseonaosloniti;uzamagljenojpozadini,pak,bdijenadnjimavijećesastavljenoodmamaibakapitajućise–hoćelipotomciznatinastavitiigrukojaćeim,neumitno,naizmjeničnodonositisrećuibol…Svesenastavljaučasstišanom,časrazigranom,panamahoveistrastvenomritmu

smjenjivanjaprizora,životnihpostaja,odkojihsvakanosisvojupriču:natemeljuizloža-kakojimasmookruženimoglabi,možda,nastaticijelazbirkakratkihpriča–iliromanspunozanimljivihpoglavlja.Našupozornost,primjerice,privučeslika„Vatre“kojasvojimžutocrvenimplamenom

sveguta,sveproždire–ilipročišćava,i–grijeistovremeno,bašpoputljudskestrasti.Nedugopotomnaiđemonafotografiju„Impresijevode“naplaninskurijeku,divlju,

snažnu,štosesilovitoobrušavanizstijenjei,činise,višejevodeuzrakunegoukoritu,baškaodasesvojimraspršenimkapljicamarijekakušasjedinitisasuncemuvisini–suncemkoje je isamo,zapravo,velikavatra; i tako,vodaivatra,dvaelementa,hrlejedandrugomekakobiseuneminovnomsrazuburnosjedinilei,možda,stvorilenovuljepotu-uviduduge…Našumjetnikkasnijeuvodiupričujošjednogdječakakoji,sjedećinazidu,„NaNi-

jagari“,uzširoku,siloviturijeku,uzmaticuživota,promatradalekozoromdaljine,zagle-danubudućnostkojagačeka,prepunaobećanja;trebajojsamopožuritiususret…Ali,štoćetabudućnost,kojojsvihrlimo,donijetinjemu,aštoonomzaigranomparu

spočetkapriče?Hoćelimalenidvojac,nakonštoseburno,poputvatreivode,susret-neusvojojneposrednojbudućnosti-paiznjedriraznobojnuduguljubavi-živjetiidaljesvojuidilu,simboliziranurascvjetalim,crvenimibijelimvoden-cvjetovima,oslonjenima


nazamamno-tamno-zelene,široke,zaobljenelistovekojinafotografijama„Vodenicvi-jet“i„Balnavodi“mirnoiradosnoplutaju…Moždaćenakonrazdobljavoden-cvjeto-važivotniskladnašeghipotetičnogparadosećivrhunaczrelosti,štojeutjelovljeniu,kompozicijomibojomosvojenoj ljepotikrajolika,uhvaćenogobjektivomMilićevićevekamerenaslici„Prviotkos“;moždaćedoživjeti„Zimskuidilu“,dočaranunaistoime-nomuratkunašegumjetnika,idilubjelinesnijegomprekrivenihproplanakanakojimasuveselorazbacanedrveneplaninskekuće,štopružajutoplinu;moždaćeimsutonživotadonijetismirenostimudrostkojuiščitavamouzlatnosmeđimnijansamaispucalekorestarogadrvetaštobudepomisaonavječnost,kaonafotografijama„Vremešnost“,„Ožiljci“,„Obliciiboje“….Moždaćesvojživotzavršitimirnoivječnipokojpronaćinagrobljunačijemulazustražare„Dvajasena.“Aonajdječak,kojegasmoprivremenoostavilisdvogledomuruci,naziduuzNijaga-

ru,čijiseslapoviobrušavaju,teškipoputsudbine–štoćesenjemudogađati?Hoćeliratprekinutinjegovodjetinjstvoiobećanjaštoihjebudućnostmilostivonudi-

la–pretvoritiuiluzije?Hoćelisvinjegovisnovipostatiruševinamaštosablasnostrše,bašpoputonihuseluNenovićinaistoimenojMilićevićevojfotografijiitisućamainihselaigradovadiljemdomovine?Hoćelisesljubavljusjećatisvogrodnogmjesta,onakvogkakvojezabilježenonadrugomuratkunašegumjetnika,nazvanom„Bojepejzaža“-onihbrežuljakaizaravniokićenihkućicamascrvenimkrovovima?Hoćeli,jošsasvimmlad,spoznati istinukakočovjeknaizmjeničnogradi i ruši ionda taj slijeddogađa-njasvečanoipompeznoimenuje„poviješću“?Kontrastpitominesela,štoživiidišeuozračjumiraipustošimjestakojejeuništiorat,punonamgovoriočovjekuopćenito,bićukojeod„učiteljiceživota“nikadaništanijenaučilo…Hoćelitajdječakbitiprisiljenuratu,ilinakonnjega,napustitidomovinuiotisnutise

usvijet?Hoćelimu,možda,usobicinakakvojvelegradskojmansardijedinusvjetlostdonositiMilićevićev „Prozor“ štogleda visokounebo?Hoće li se tamosjećati bijelihproljetnihpupovanarodnim,proljetnimlivadama–poputonihnaslici„floraVlašića“,ilivrtuljkanjegovadjetinjstva,kakavjeprikazannafotografiji„Uplaniniringišpil“?Hoćelimu,dokmoždamalenisitanbudekročiopremaulazumonumentalnogLouvra,predočimalebdjetislikagrobištanjegovebakeMare,Marinbiljeg,nakojemusu,sjećaseondobro,ukamenikrižuklesaneriječi:“OđepočivarabbožiMare,majkaĐuraMilićevića,prestaviseg.1899.“,ihoćeligašutnjapredaka,kojagovorivišenegotisućeriječi,po-vestijednomnatrag,kaouinozemstvuškolovanogumjetnika,urodnikraj;očemućerazmišljatidokbudeuzrakoplovuplovioiznadoblaka„Nakrilimavjetra“-poigrajmosejošmalonazivimaMilićevićevihfotografija-kakvećesnovetaj„Nebeskipejzaž“prizivatiusjećanje?Hoćelisvojomumjetnošćunastavitisvjedočiti,usvomkraju,baškaoMiliće-vić,o„Vodenomsvijetu“,učijemserazlivenomzelenilunazirutamneškoljke,prionuleuzstijene,otajnovitosti„Pećinskogoka“,omiromivedrinomnatopljenomprizorukošnicaipčela„Naispaši“,oraznobojnimcvjetovima,„Draguljimalivade“-kojirastuunašojblizini-trebasesamomaloodmaknutiodzahuktalostigradskogživotaipronaćiih…Hoćelise,dokbude„Upotrazizamotivom“,ukakvomdalmatinskomilihercego-

vačkommjestu,njegovputukrstitisputanjomonogparaspočetkapriče?Moždajedvojemladihumeđuvremenuizraslo:on-u„Pjesnika“(poputAtifa,sMilićevićeveslike,nasmiješenogisvojomblagomdušomokrenutogdrugima);ona-uslikaricu,kojaćepozirati“Poredsvogadjela“…


Hoćelinašizmaštaniumjetnik,kistomilifotoaparatom,ovjekovječiti,kaoiRistoMi-lićević,„CrkvuGospeodŠkrpjela“, takoprisnuiživopisnu, ili„Crkvusv.Đorđa“štopružazaklonodsvijeta?Iondaćemoždaprireditiizložbu,adokjebudemoovdje,uĆorovićakući,ilinegdje

drugdjerazgledali,prožimatćenassvevišeivišeosjećajkako,baškaoupjesmi:

POKRETI

Pokretisenižu,praćeniglazbomtišine,razliveneosunčanimstaništimanašeskupnosti,micajiprepuniznačenja,štodopiruizdubineiklizezrakom;kretnjepuneblagosti

svečane,trajuiztrenautren,odajućiTajnu,štopretačeseusvjetlostsimbola,štoploviprostorom,kojijeveliki,trepćućibalon;tragoviplesanašegablistaju,trajući

tihoidugo;tajodmakodstvarnosti,štodarivajojaureolusvetosti,tauronjenostuprividdosegnutogbeskraja,

tajdandugi,obgrljenmekimbrežuljcimanoćiokojuseoslanja–svojomčudesnommoćinasobuhvaća,zatečeneljepotombeskonačnogsjaja…

Zatečeni ljepotomMilićevićeve umjetnosti, očekujemonjegovu sljedeću izložbu snestrpljenjemiradošću.

GLAS Objavljeno8.9.2007.

Sjalesuzvijezde,imirisalajezemlja,aživotjenalikovaodugačkomblagdanu,doksmo,godinama,plovilinavalovimaglasaLucianaPavarottija,najvećegatenoradanaš-njice,koji jeu71.godiniumrourodnojModeniučetvrtak,6.rujna,svladanteškombolešću.No,ostalisutonskiiinizapisinatemeljukojihjemogućerekonstruiratinjegovživot-

ni iumjetničkiput:Većprvomotpjevanomulogom,onomRodolfauPuccinijevoj„LaBoheme“,uTeatrodiReggioEmilia,1961.godine,postigaojevelikiuspjehitimesebiotvoriovratasvihvelikihopernihkućauEuropi…Godine1965.krenuo jeupohodeAmericis„LuciomdiLamermoor“,apotomse

otisnuouAustraliju,načijimjepozornicamanastupaosvelikomsopranisticomJoanSutherland.


OsvojiojezahtjevnupublikuumilanskojScali,njujorškomMetropolitanu…Partneri-cesumubileMonserratCaballe,KiriTeKanawa,Mirellafreni…No,nezapamćeniuspjehpostigaojenastupajućidiljemsvijetasPlacidomDomin-

gomiJoseomCarerrasom…TritenoraidirigentZubinMehtaučinilisuzapopularizaci-juoperevišenegoitkoprijenjih,premdasuCaruso,GigliiLanzaimalivelikiutjecajnacijelegeneracijemladihpjevača,kojisupošlistopamavelikihumjetnika…Oproštajnu turneju, započetu 2004. godine, Pavarotti nije završio – bolest je bila

brža.Cijelisvijetžalizapjevačemkojijesvojimglasompokušavaootključativrataonostra-

noga;tajglasbivaojeistovremenousvemu–tražećiTvorca-doknebispoznaodajestuNjemuidapjevaNjim…Inadovimtekstomlebdiglaskojipjeva„Nessundorma“-arijukojajegotovopostalaPavarottijevimzaštitnimznakom…Otišaojenasmijaničovjekkojijepokušavaospasitičovječanstvo(sjetimosenjego-

vihhumanitarnihkoncerata);ostaojeGlas,zabilježennanosačimazvuka,zabilježenusrcimaisjećanjimasvihnas,upilisugausesviprostoriukojimajePavarottinastupao;biojetoglaskojijemijenjaosvijetimijenjatćegaidalje.

IŠČEKUJUĆI JUBILEJObjavljeno16.9.2007.

„Nadesetom, jubilarnom„Mostarskomproljeću2008.“predstavit ćesegradovi skojimasmouproteklihdevetgodinaimaliuspješnusuradnju;susrestćemose,dakle,sumjetnicimaizSarajeva,Tuzle,BanjeLuke,Kotora,Beograda,Zagreba,Zadra,Šibe-nika,Splita,OmišaiDubrovnika“-kazaojepredsjednikMaticehrvatskeMostarJosipMuselimovićnakonferencijizanovinare,priređenojumostarskomhoteluEro,nakojojjepredstavljenakoncepcijasljedećegizdanjaMatičinihdana.Dometnuojekakoćenafestivaluodidućegodinebitidodjeljivaneinagrade–Kristalnematice,kojećenositiimekraljiceKatarine,zanajboljafestivalskaglazbenaidramskaostvarenja.IzvršniproducentDanaMH–MostarskogproljećaMiljenkoPuljićistaknuojekakoće

uskorobitiverificiranoistručnopovjerenstvokojećenagradedodjeljivati.Osobitonaglašavajućivrijednostdosadašnjihprogramamanifestacije,kojauskoro

slavidesetirođendan,intendantDubrovačkihljetnihigaraIvicaPrlendernajaviojesu-djelovanjefestivalskogdramskogansamblaIgaranaDanimaMH2008.svećkultnompredstavomEkvinocijemIvaVojnovićaurežijiJoškaJuvančića,kojaćebitiambijentali-ziranaujedanodmostarskihscenskihprostora.“NašasuradnjatrajevećšestgodinainatekzavršenimIgrama2007.okrunilismojeUgovoromosuradnji,kakavimamojošsamosnajuglednijimsvjetskimglazbenimnatjecanjem–„čajkovski“,izMoskve-na-glasiojePrlender.„DaniMHMostarsusepotvrdili,etabliraliibitćemičastpotpisatisporazumsfe-

stivalomkoji svojimumjetničkimdometimapotvrđuje visoku razinu, kakvu i uSplitupreferiramo“ - pridružio se već izrečenimpohvalama intendantHNKSplit i direktorSplitskogaljetaMilanŠtrljić.„Nastavitćemograditimostizmeđudvijudržava,kakotovećgodinamačinimo,dolaskominadesetejubilarneDanespredstavom„LibarMarkaUvodićaSplićanina“…


AIvicaŠarić,istaknutiopernipjevačidopredsjednikSkupštineSarajevskežupanije,izraziojemišljenjekakosaSarajevomnijepotrebnopotpisivatiposebansporazumosuradnji, jer većgodinamauMostar redovito stižuOpera,Balet iDramaNarodnogpozorištaSarajevo…“NašajedužnostdoćiuMostar,kaoiuostalegradoveuBiH…Realiziralismovećnekolikovećihkoprodukcijskihprojekata,poput„Eresonogasvije-ta“,vjerujemkakoćeuslijeditijošjedan,aprireditćemo,nadamse,na„Mostarskomproljeću2008.“iiznimnovrijedankoncert“-zaključiojeŠarić.Anamaposjetiteljimaostajesnestrpljenjemiščekivatideseto,jubilarnoizdanjefe-

stivala,kojiMostaruvraćasjajrespektabilnogkulturnogsredišta,kakvimjekrozsvojudugukulturnupovijestslovio.

MATICA I GRAD Objavljeno20.9.2007.

„GradMostaruključitćeseunajavljenopotpisivanjeSporazumaosuradnjiMati-cehrvatskesdvanaestgradovakojiimajurespektabilnukulturnutradiciju;svigradovikojipošaljusvojeumjetnikenadesete,jubilarneDaneMH-Mostarskoproljeće2008.sudjelovatćeu troškovimanjihovogagostovanja.OnoštoGradMostarmožeučinitijesttehničkoopremanjeprostoraukojimaćeseprogramiodvijati.Takoćeinašigostiotićizadovoljniji,agledateljićeuživatiu,primjerice,boljojrasvjetiirazglasu“–istaknuojegradonačelnikLjubo Bešlić,obraćajućisenovinarimanakon posjeta izaslanstvaGrada-ukojesubiliuključeniivoditeljicaSlužbezakulturuIngaDragojeMikulić,tenačelnikOdjeladruštvenihdjelatnostiBožoĆorić-PredsjedništvuMHMostar.AJosipMuselimović,predsjednikMHMostar,jošjednomje,obraćajućisepredstav-

nicimamedija,naveoimenagradovaskojimavećjesuilićebitipotpisaniugovoriosu-radnji,TosuZagreb,Split,Dubrovnik,Sarajevo,Tuzla,Omiš,Šibenik,Osijek,Beograd,BanjaLuka,ZadariKotor.“MislimkakosmonavrijemezapočelipripremezajubilarnoMostarskoproljeće2008.,nakojemućenastupitinajboljiumjetnici izMostara,BiH iregijeikakoćemoikvalitetomprogramadesetihDanaMHMostaropravdatipriznanjekojesmoprijedvijegodinedobilinaMatičinojskupštini-Zlatnuplaketuzanajvećikul-turnidogađajudvostoljetnojpovijestiMaticehrvatske“-zaključiojeMuselimović.

VEČER BAROKNE GLAZBEObjavljeno25.10.2007.

Vivaldi,VanhaliAlbinonibaroknisuautoričijasudjelaizvedenanaprvomkoncertuGudačkogkvintetaSimfonijskogorkestraMostarusezoni2007.-2008.,kojijepriređen22.listopadskevečeriuGalerijikraljiceKatarine,ugradunaNeretvi.Nakonsuzdržano-plemenitihiljupko-razigranihstavakaVivaldijeve„Simfonijebr.1uC-

duru“,igustihprepletajaVanhalova„Allegromanontropo“uslijedilajeVivaldijeva„MalasimfonijauG-duru“,skojomje,činilonamse,zlatnajesen,kojukalendarskiživimovećpunimjesecdana–upunomsjajukročilaiuglazbomispunjenigalerijskiprostorHrvatsko-gadomahercegaStjepanaKosače–zahvaljujućimaruinadahnućunašihglazbenika…


A„Koncertbr.7,op.5“TomasaAlbinonija,djelojošjednogvelikogmajstoračijomsuizvedbommostarskisimfoničariokončalisvojnastup,zarobionasjesnažnim,čistimzvucima„Allegra“irazlivenošćuelegičnog„Adagia“…„Nastojatćemodanašprogramubudućebuderaznovrsniji…Onćese idaljeza-

snivatinakomornojglazbi“ -kazao jezaRadioHercegBosnedirektorSimfonijskogorkestraMostarDarkoNikolić,nakonštojeutihnuopljesakpublike…“NaškvintetčineVasilijBuzmakoviSnježanaMarijanović–prvaidrugaviolina,jasviramviolu,navio-lončelujeElinaGvozdićazakontrabasomŽivkoKljuče…PopotrebićenampomagatiglazbeniciizDubrovnika,SarajevaiSplitakaoštoimipomažemonjima…UpovodublagdanaSvihsvetihiDušnogadanaizvestćemodjelodonDraganafilipovića„Donaeisrequiem“uSarajevu,MostaruiŠibeniku;uprosincuslijediBožićnikoncert,apoku-šatćemoprireditiionajNovogodišnji…“DirektorSimfonijskogorkestraMostarDarkoNikolićsenadakakoćesebrojglazbe-

nikauorkestrusvremenompovećatinačetrdeset,kolikoihjetoglazbenotijelobrojaloprijerata…Utojlijepojnadi,pozdravljamoprviovosezonskikoncertnašihsimfoničarairadujemoseonimaštoćeuslijediti.

MUZIČKA ŠKOLA I. i II. STUPNJA U MOSTARUObjavljeno25.10.2007.

„MuzikologinjaUbavkaPrusinaPrašo,ulazećiuizuzetnosloženuproblematiku,odzaboravaotimamnogotogaznačajnogaidragocjenogapokušavajućinamponuditiinformacije koje nisu isključivo faktografske niti znanstvene, ali koje tretiraju upravočinjenice,zbivanjaiživotopisepoznatihidragihlikova,nastavnikaiprofesora,kojisusvojevrijeme,znanje istrpljenjeugradiliumuzičkukulturuMostara“–riječisuAlmefazilObad,savjetniceuUpravigradaMostara,izrečenetijekompredstavljanjaknjigenašeglazbeneznanstvenice,objavljenepodnaslovom„MuzičkaškolaI.iII.stupnjauMostaru,1947.-1993.“-štojeuponedjeljak,22.listopadapriređenouGalerijikraljiceKatarine.„AšezdesetogodišnjineprekidninizdjelovanjaMuzičkihškolaunašemgradupokazateljjebogatstvairaznovrsnostiumjetničkogaživota,kaoinaporaizalaganjadasesviljudiosjećajubogatijimazajedanneponovljivdoživljajštoga,možda,ponajvišemuzičkakulturanudi„–dometnulajefazil–Obad,prisjećajućisepritomosobazasluž-nihzautemeljenjeglazbeno-obrazovnihinstitucijaugradunaNeretvi:PaulineLooseiSafetaĆišića…Uzimajućiriječupredstavljanjuknjige„MuzičkaškolaI.iII.stupnjauMostaru“,pro-

fesorica VesnaĆubela naglasila je kako „nemožemo zaboraviti KUDAbrašević, izkojegajesunastaleglazbeneškole…“ProfesoricaĆubelase,također,prisjetilakakoje„Muzičkaškolauožujku1993.jošjednompočelaispočetka–muzičkavilicabilanamjetadajediniminstrumentom“–kazalaje–„adanasvećimamooko250učenika–tojebrojsličanonompredratnom…“VesnaĆubelaevociralajesjećanjanasedamdesetegodineprošlogastoljeća,kada

suoformljeniglazbeniodjeliuŠirokomBrijegu,čapljiniiStocu,aod1993.godineGlazbenaškolaimaodjeleiučitluku,MeđugorjuiLjubuškom…


„Zahvalnasamisretnaštodanasdijelimoistiosjećajpoštovanjapremadjeluonihkojisubilipredmetomoveknjige–njihovkontinuiranikreativniradinaporikojisuulo-ženiustvaranjejednevrijednostiodopćeg,zajedničkog,dobra,činimise,sgodinamakojeprolaze,dobivajunavažnosti“-zaključilaje,govorećinasvečanostipredstavlja-njaknjige,autoricamuzikologinjaUbavkaPrusinaPrašo,kojaseradoodazvalapozivudaseobratiislušateljimaRadijaHercegBosne:„UuvoduknjigepišemopjevačkimdruštvimakojasuuMostarudjelovaladoosniva-

njaMuzičkeškole“-pojasnilaje-„apotomorazdobljuradaškoleod1947.do1993.Osvrnulasamsenaživotopiseljudikojisuobilježiliradškole–profesoraiučenikakojisusvijetompronijelislavu teustanove,donijelapopispredstava inastupanekihod-sjeka,apisalasamioobiteljimakojesuiznjedrileponekolikoglazbenika…Nakoncuknjigenaićićetenapregledsudjelovanjaškolenanatjecanjima,popispriznanjakojejedobilado1988.,kaoipopissvihučenikadočijihsampodatakamogladoći,kojisuzavršiličetvrtirazredSrednjemuzičkeškoledo1993.godine.“Premavlastitimriječima,UbavkaPrusinaPrašonećesezaustavitinavećobjavljenoj

knjizi.NstojatćeidaljeprikupljatigrađuzamonografijuoMuzičkojškoliuMostaru,kojabimoglabitiobjavljenaupovodu60.obljetniceutemeljenjateglazbeneustanove.

DONA EIS REQUIEMObjavljeno2.11.2007.

„Onajkojijeotišaoprekomodrerijeke,susrećesesBogomimoli:sjetise,čovjeksam;onuživauBožjemmiru,onsediviBožjojljubavi–itosamkušaoizrećiučetiriinstrumentalnastavkadjela;ačovjekkojijejošnaovojobaliživotamolisvagdanjumo-litvuzapokojne,zadruge,zasebe:Očenaš,ZdravoMarijo,Slavaocu,Vjernimmrtvim–itesumolitveuglazbljeneujoščetirivokalno-instrumentalnastavka“-pojasnionamjedonDraganfilipović,autordjelaDona eis requiem,što jesinoć,nablagdanSvihsvetih, izvedenouMostarskojkatedrali.No,nasamompočetkuglazbenevečeričulismopraizvedbuskladbe„Zbogom“,posvećenevatrogascimapoginulimau tragedijinaKornatima.Novoizvođenjefilipovićeva„Requiema“,ukojemususudjelovaliAkademskizbor

Promusica,sopranisticaAmiraVoljevica,pijanisticaMarijanaPavlovićiKomornisastavSimfonijskogorkestraMostarpodravnanjemJulijaMarićapružilonamjemogućnostjošjednom,nakonprošlogodišnjepraizvedbe,uživatiuglazbiiznimnevrijednosti,otkri-vajućije,istovremeno,nanovnačin…Jošjednomsmoshvatilikakosmosviponaosobkamenčićiuvelikommozaikusvi-

jetaukojemživimo,karikeubeskrajnomživotnomlancu,ikakorukuisprepletenihsasvimaonimaštosudisaliprijenas,ali isonimakojiće tekstupitinaživotnuscenu– trajemo, zapravo, istovremeno…Trajemo, osupnuti užasom i ljepotomstvorenoga,hvatajućidah,tražećisvjetlonosnunitkojaćenampokazatiput(Jestelije,možda,pre-poznaliudionicamafilipovićeva„Requiema“skladanimazaflautu,vikojistesesinoćzatekliumostarskojprvostolnici?).


Ulomci,tamniiblještavi,tvoresvijetuvremenu–asnagaumjetničkogdjelakakvojestDona eis requiemdonDraganafilipovićadovodinasdonovihrazinaspoznaje,pabljesneprednamatajprostorno-vremenskikontinuum,tajsvijet,poputamalgamakojitrajesamoujednom,sveobuhvatnomtrenuili,boljerečeno,postoji-bezvremen:svejetu,prednama,zgusnutouvječnom„sada“…filipovićev„Requiem“izvedenje31.listopadaiuSarajevskojkatedrali,adanas,na

Dušnidan,čutćegaljubiteljiglazbeiuonojšibenskoj–uzsudjelovanjesopranisticeNereGojanović.Mostarskiglazbenici„osvajaju“sveteprostorediljemBosneiHercegovine,Hrvatske,

paisvijeta(sjetimosenjihovihnastupanaBleiburgu,uRimu…)–amiih,ponosni,pra-timopunimsrcem,magdjeonipronosilislavuBoga,slavuMostara-gradaumjetnosti,slavuljubavi.

DESILO: GVOZDENA SJEKIRA STARA 800 GODINA PR. KRISTAObjavljeno12.11.2007.

Dugotrajni imukotrpniradstručnogatimamr.SnježaneVasilj,kojivršiarheološkaistraživanjanalokalitetuDesilouHutovomblatuunedjelju,11.studenogokrunjenjejošjednimvelikimotkrićem.Togadana,oko16sati,pronađenajegvozdenasjekira,staraoko800godinapr.Krista.Mr.Vasilj,urazgovoruzaRadioHerceg-Bosne,vođenimuemisiji„Svjetionik“istogadanaoko22sata-nijemoglaskritivelikouzbuđenjeiradostizazvanunovimpronalaskom.„Nakonizvađenihstotinačepovaamforanašejezerodanasnasjeiznenadilo:jedanod

ronilacaizroniojeprviputgvozdenusjekiru,takozvani„kelt“.Tajesjekiratakoočuvanakaodajeuovomtrenutkuizišlaispodčekićanekogkovača!“-kazalajemr.Vasilj.„Nemamriječi…DijelimdioradostisVamaiVašimslušateljima–takvisenalazirijet-

kosreću“–zaključilajenašasugovornica.ZapodvodnearheološkeradoveuHutovomblatutijekomkojihsu,kakojevećpo-

znato,uožujkupronađenadvailirskabroda,zanimanjepokazujuznanstveniciucijelo-mesvijetu,aonjimaće,vjerojatno,uskoropisatii„Nationalgeographic“-saznalismoodmr.Vasilj.

ZAJEDNIČKI CILJEVIObjavljeno17.10.2007.

Uzajedničkojizjavizapredstavnikemedija,danojnakondanašnjegasusretauKlu-buMaticehrvatskeMostar,konzulicaRepublikeHrvatskeuMostaruMarijanaMikulićipredsjednikMaticehrvatskeMostarJosipMuselimovićbilisusuglasniuuvjerenjukakoćeMatičiniodnosisKonzulatom,kojisuidodanasbilidobri,bitipodignutinajošvišurazinu.„Konzulicu smodetaljnoupoznali sa svimonim što će sedogađati na jubilarnim

DesetimdanimaMHMostaruproljeće2008.inadamsekakoćemonatomprojekturaditizajednokakobiudaneMostarskogproljećanašgradbiokulturnimsredištemna


ovimprostorima“–naglasiojeMuselimović,akonzulicaMikulićdometnula„kakoimjezajedničkiciljpredstavitihrvatskegradoveigradoveizdrugihregijauštoboljemsvje-tlu“–izrazivšipritomnadukakoćesvemalepoteškoćekojesenaputukaostvarenjutogciljabudueventualnopojavile-kakojekazala–„sasmiješkom,prebroditi“.


MiraPehar

Kronikakulturnihdogađanjasrpanj–studeni2007.02. 07. U okviru Mostarskog kulturnog ljeta u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače održan koncert komornog sastava Camerata academica pod ravnanjemjednogodnajvećihdirigenatasovihprostoraTeodoraRomanića.Publikajeuživalauklasičnimdjelimanjemačkihskladatelja.

03. 07. Predstavljena knjiga «Psihološke posljedice reforme osnovne škole» dr. Lidije PeharuUmjetničkojgalerijikraljiceKatarineKosača.Knjigusupredstaviliprof.dr.ŠimunMusa,prof.dr.MladenBevanda,IvanSivrić,gl.urednikSuvremenihpitanja,iDraganPrusina,direktornov.izd.poduzeća«Službenilist»uimenakladnika.Organi-zatorMHMostaričasopisSuvremenapitanja.

04. 07. Održan koncert «140 godina valcera Na lijepom plavom Dunavu».SudjelovaliSimfonijskiorkestarSarajevskefilharmonije,Bečkomuškopjevačkodruštvo,solisti:In-HyeKim-sopran,StefanThanner-tenor,HanneloreLaister-citra,ChristophWutscher-bariton,dirigentiAntalBarna’siEmirNuhanovićuHDhercegaStjepanaKosače.

05. 07. Predstava «Prvi put s ocem na izbore» Abdulaha Sidrana,urežijiSulejmanaKupusovićaizvedenauHDhercegaStjepanaKosačeusklopuMostarskogljetnogfe-stivala.GlavneulogeN.Đurevska,J.PejakovićiI.Bajrović.

06. 07. Predstavljena knjiga «Al Qaida se kalila u Bosni i Hercegovini» Ivice Mli-vončićauUmjetničkojgalerijikraljiceKatarineKosača.KnjigusupredstavilifraGabrijelMioč,gl.ur.Našihognjišta,VladimirŠoljić,predsjednikGlavnogvijećaHZHB,iJosipJović,novinaripublicist.

07. 07. Suvremena umjetnost u orijentalnom ambijentu -IzložbaGalerijeizSarajevapodnazivom«Dadada»ufrancuskomkulturnomcentru(čejvan-čehajinomhamamu)uMostaruuokviruMostarskogljetnogfestivala.


08. 07. Predstava HNK Mostar «Bljesak zlatnog zuba» autora Mate Matišića,urežijiNineKeflinnaMalojsceniHNKMostarodigranausklopuMostarskogljetnogfestivala.

09. 07. - 16. 07. Otvoren Sajam knjigauUliciRadeBitange.Nadesetakštandovaizloženasubrojnadjelaizrazličitihoblastizanimanja.

10. 07. U organizaciji Film kluba Mostar i OKC Abrašević otvoren 5. Festival krat-kog filma,nakomejeprikazano28filmova.

10. 07. Grand prix Mostar 2007. Izložba Anale crteža BiH usklopuMostarskogljet-nogfestivalauCentruzakulturu.AkademskislikarNikolaVučkovićdobitnikjeGrandprix,najvećegpriznanjana10.jubilarnojgodišnjojizložbiBHcrteža.

16. 07. U organizaciji Muzeja «Hercegovina» otvorena je izložba o pjesniku Aleksi ŠantićuunjegovojSpomen-sobi.

16. 07. U sklopu 32. Šantićevih večeri poezije održana «Večer mladih pjesnika» upredvorjuSpomen-kućeĆorović.Sudjelovalo10mladihpjesnika.

17. 07. Središnja manifestacija Šantićevih večeri poezije u Narodnom pozorištu Mostar.Sudjelovalisu:A.Kebo,V.Puljić,A.fazilObad,I.Kajan,S.Sarić,M.Petrović,S.Trbonja,D.Marjanović,N.Maksumić,N.Omerika.NastupilesuiMostarskekišeapoezijujegovorioglumacŠerifAljić.

19. 07. U atriju MC –a « Pavarotti» održan koncertni dio programa ovogodišnjeg jubilarnog 5. Mostar Blues Festivala,kojiseodržavausklopuMostarskogljetnogfestivala.PoprviputjeorganiziranprogramOpenStage,nakojemusunastupilimladidemobendoviizregije.

21. 07. U Centru za kulturu otvorena izložba trojice autora: Mirsada Begovića (BiH), Rusa Mešića (Norveška/BiH) i Julia Silve (Norveška/Portugal). Izložbu jeotvorioNedžadMaksumić.

21. 07. Na Španjolskom trgu koncert je održao slavni gitarist Pink Floyda Snowi White.Koncertjeodržanusklopu5.MostarBlusfestivalaikaopoklongrađanimausklopuobilježavanjatrigodineodobnoveStarogmostaidvijeodupisanaUNESCO-vulistusvjetskebaštine.

23. 07. Premijera filma «Dnevnik graditelja» u povodu treće godišnjice obnove Starog mosta.Znanstveno-popularnifilmdvijegodinepratirekonstrukcijuiizgradnjunovog-starogmosta.

23. 07. U Umjetničkoj galeriji kraljice Katarine Kosača otvorena izložba «Lica ljud-skih prava»autoradvojiceŠvicaraca,profesorapravaWalteraKälinaiurednikapoli-tičkogdnevnikaLarisaMüllera.


27. 07. U Umjetničkoj galeriji kraljice Katarine Kosača otvorena izložba fotografija »Poniženje ljepote»uokviruMostarskogljetnogfestivala,autoraSalkeŠarića(ideja,prostor, dizajn) i VladimiraKolopića (fotografije). fotografije nastale od kolovozadostudenoga1992.

01. 08. Premijerno izvedena predstava »San Ivanjske noći»udvorišturuševneSve-učilišneknjižnice,uprodukcijiYouthBridgeGlobala izEngleske iMostarskog teatramladih.

06. 08. Koncert pod nazivom «Za kraljeve i plemiće» u Muzičkom centru «Pava-rotti»izveojeBarokniorkestarEuropskeunije.Orkestarokuplja25mladihglazbenikaiz11europskihzemalja,podravnanjemLarsaUlrikaMartensena.IzvodiojedjelaJ.S.Bacha,J.J.fuxaiRameaüa.

12. – 14. 08. Drugu međunarodnu konferenciju «Jedinstvo i razlike u Europi» orga-niziraojeMeđunarodniforumBosnauzsuradnjuvišeorganizacijaizzemljeisvijetauhoteluBristol.Natriokruglastolatematskepodcjelinesubile:«Religijaicivilnodruš-tvo»,«PitanjeRomauEuropi»i«Religijaijavniživot».

14. 08. Predavanje o temi «Muslimansko-kršćanski odnosi i europski identitet»održaojeprof.ClaudioLangeizBerlina.

16.08.Otvorena izložba fotografija «Bosna1905.na fotografijamaRudolfaBruneraDvoraka»uGalerijiSpomen-kućeĆorović.OvuizložbuMoravskogzemaljskogmuzejaizBrnaorganiziralojeVeleposlanstvoRepublikečeškeuSarajevuusuradnjisOKC-omAbraševićiSrpskimkulturno-prosvjetnimdruštvomProsvjetaMostar.

20. 08. Izložba slika «Paxa me ju»Josipa Mićkovića uCaffegaleriji«Mala»,štonaalbanskomznači«Mirsvama».OizložbijegovorilaiizložbuotvorilalikovnaumjetnicaIvanaGalićŠantić.

26. - 29. 08. 28. međunarodni festival autorske poetike u organizaciji Teatra mladih Mostar.Dodijeljenesučetirijednakovrijednenagrade.

27. 08. Knjiga «Milost oblaka» autorice Olge Bihar,promoviranajeuvrtuĆorovićevekuće.PromocijajeodržanauorganizacijiSrpskogprosvjetnogdruštvaProsvjetaMo-stariDruštvaumjetnikaMostar.

01. 09. Otvorena je zajednička izložba minijatura Dragana Janičića i njegova po-kojnog brata Aleksandra AceuGalerijiProsvjeteuSpomen-kućiĆorović.

01. 09. Okrugli stol pod nazivom «Javna riječ i javna laž»uUmjetničkojgalerijikra-ljiceKatarineKosača,uorganizacijiMaticehrvatskeMostar.Sudjelovali:GoranMilić,IbrahimKajan,UgoVlaisavljević,MiroPetrović,IvanVukoja.


06. 09. Koncert održali Esma Redžepova i Caffe SevdahuorganizacijiWorldmusiccentraiBH-telekomauVelikojdvoraniHDhercegaStjepanaKosače.

07. 09. Prezentacija vodiča pod nazivom «Okusi Hercegovinu»,tradicionalnihpre-stižnih hercegovačkih proizvoda u sklopu projekta nevladine talijanske organizacijeUCODEPuHDhercegaStjepanaKosače.

07. 09. Koncert grupe Biber, grupe Terrafolk i Irina KapetanovićuorganizacijiWorldmusiccentraiBH-telekoma.

08. 09. Predstava «Labirint»uizvedbiMostarskogteatramladihuorganizacijiWorldmusiccentraiBH-telekomauUmjetničkojgalerijikraljiceKatarineKosača.

08. 09. Koncert održali Martin Lubenov i Arleta ČehićuorganizacijiWorldmusiccentraiBH-telekomauVelikojdvoraniHDhercegaStjepanaKosače.

09. 09. Otvorena izložba 100 portreta Međunarodne galerije portreta TuzlauUmjet-ničkojgalerijikraljiceKatarineKosača.

29. 09. U organizaciji Goethe instituta održan «Simfonijski koncert» Državnogomla-dinskogorkestra(Nordrhein-Westfalen)uVelikojdvoraniHDhercegaStjepanaKosa-če.

04. 10. U Galeriji Aluminij predstavio se prvi put mostarskoj publici Antun Boris Švaljek,sokodvadesetuljavećihformata.Onjegovimdjelimajegovorioiizložbupro-glasiootvorenomfraVendelinKaračić,voditeljfranjevačkegalerijeuŠ.Brijegu.

06. 10. Predstavljen novi dvobroj 35/36 časopisa za dramu, teatar i odgoj Tmača-Art u MTM.Nakondevetgodinatiskanjeunovomredizajniranomizdanju.

08. 10. U Narodnom pozorištu u Mostaru premijerno izvedena predstava «Derviš i smrt» u režiji Erola Kudića.NaslovnuuloguAhmedaNurudinaodigraojeglumaciravnateljN.P.ŠerifAljić,kojijeovomulogomproslavio30godinaumjetničkograda.

12. 10. Promocija knjige Pere Pavlovića «Laudes Mensibus»naMalojsceniHNKMostar.PromotorisubiliIlijaDrmićiZdravkoKordić.

15. 10. Izvedena kazališna predstava «Ženidba» uUmjetničkojgalerijikraljiceKatari-neKosačauorganizacijiGimnazijefraGrgeMartića.

16. 10. Otvorena izložba pod nazivom «Naši buketi danas» Zijade Zekić i Marice BostandžićuCentruzakulturu.KritičkiosvrtjedalaiizložbuotvorilaAlmafazilObad,savjetnicazakulturuGradaMostara.


17. 10. Promocija knjige «Tragom bosanskih kraljeva» Ibrahima KajanauGradskojbibliotecinaLuci.Uzautorasudjelovalisu:prof.dr.ElbisaUstamujić,doc.dr.MirjanaPopović,mr.sc.DijanaHadžizukićimoderatorSanelaKuko.

22. 10. Promocija knjige «Muzička škola u Mostaru» Ubavke Prusina PrašouUmjet-ničkojgalerijikraljiceKatarineKosača.

22. 10. Održan koncert Simfonijskog orkestra MostaruUmjetničkojgalerijikraljiceKatarineKosača.

24. 10. Otvorenje izložbe «Jesenji likovni salon» Društva hrvatskih likovnih umjet-nika FBiHuUmjetničkojgalerijikraljiceKatarineKosača.Povodizložbije25.listopada,dansmrtikraljiceKatarine.

25. 10. Osmi Humski dani poezije u MostaruzapočelisuIkavskimskupomuUmjet-ničkojgalerijikraljiceKatarineKosača.Sudjelovalisu:S.A.Bago,I.Budimir,K.Krešić,A.Lučić,I.Nuić,M.Matić,D.Marjanović,M.TokićiŠ.Novaković.

26. 10.Pod nazivom Sveknjiževna večer održana završna večer Humskih dana poezije.Prvidio,Spomenimoseprijatelja,posvećenpreminulimkolegama(JureJur-ković,MileMaslać,DraganŠimović, IvoĆurak).Drugi dio, Za naraštaje, i treći dio,Afirmiranihrvatskipjesnici.

26. 10. U Caffe galeriji «Mala» otvorena samostalna izložba pod nazivom «Egzibi-cije» Megi Kunštek.

26. – 27. 10. U sklopu projekta «Mostovi prijateljstva» održan festival istoimenog naziva.festivaljezapočeokoncertomuklubuOxygen.DrugikoncertodržanuMuzič-komcentru«Pavarotti».

29. 10. Predstavljena zbirka pjesama «Početak daljine» pokojnog književnika i no-vinara Valentina Borozana.KnjigusupredstaviliZdravkoKordić,fraVendelinKaračićiGrgoMikulićuimenakladnika.

01. 11. Izvedeno djelo don Dragana Filipovića «Dona eis Requiem», u prijevodu «Daruj im pokoj»umostarskojkatedrali.NakoncertusunastupiliakademskizborPromusica,solisticaAmiraVoljevica,korepetitoricaMarijanaPavlović,KomornisastavSim-fonijskogorkestraMostar,tezborovođaDraganfilipovićidirigentJulioMarić.

05. 11. Otvorena izložba slika i skulptura Wieslawa SzuminskoguUmjetničkojga-lerijikraljiceKatarineKosača.IzložbusuorganiziraliAmbasadaRepublikePoljske,ga-lerija«Martino» iPoljskakulturnaudruga«Mieszko»upovoduNacionalnogpraznikaRepublikePoljske.


05. 11. U antikvarijatu «Škrinja» upriličeno je predstavljanje poezije Marije Perić,dobitnicenagradeIvanaMerzailektoricenaInstitutuzaslavistikuuBeču.

12. – 17. 11. Lutkarska revija na Maloj sceni HNK MostaruorganizacijiLutkarskogkazalištaMostar.

13. 11. Predstavljanje knjige «Doktrina Hrvata u BiH» autora Lea PločkinićauUmjet-ničkojgalerijikraljiceKatarineKosača.KnjigusupredstaviliJosipJović,novinar,prof.dr.BožoŽepić,MiroslavŠilićiLeoPločkinić.ModeratoricajebilaAnaMarijaDedić.

14. 11. Predstavljeno troknjižje Antuna Lučića (Tečevina i otklon;Dodiri, smjene;Vezeljudi,životinjaistvari).SudjelovalisuMilePešorda,MiljenkoStojić,MarkoTokić,RajkoGliboiautor,temoderatoricaSonjaJurić.

14. – 16. 11. Pod simboličnim nazivom «Varijacije MO-ZG-a « održan prvi festival sveučilišne suradnje studenata Mostara i Zagreba.

14. – 16. 11. BH FASHION WEEK,modnarevijauorganizacijiUdruženjamanekena,modnihkreatoraiagencijafBiHizTuzle.

15. 11. Promocija fotomonografije Lutkarskog kazališta Mostar «U susret 55. obljetnici» naMalojsceniHNKMostar.

15. 11. Lutkarsko kazalište Mostar izvelo svečanu premijeru predstave «Kad se ženi kralj Vrdalj» Ismeta Bekrića,naMalojsceniHNKMostar,upovodu55.obljetniceLutkarskogkazalištaMostar,usklopuLutkarskerevijeuMostaru.

16. 11. Dječje pozorište Banja Luka izvelo predstavu «Pinokio» i Hrvatsko kazalište Pečuh «Zlatnu ribicu»naMalojsceniHNKMostarusklopuLutkarskerevijeuMosta-ru.

16. 11. Predstavljanje knjige «U riječ unjedrena» Malkice Dugeč,dobitnice10.ju-bilarnenagradeAntunBrankoŠimićuMalojdvoraniHDhercegaStjepanaKosače.SudjelovalisufabijanLovrić,AntunLučićiMalkicaDugeč.Predstavljanjeknjigeido-djelunagrade«AntunBrankoŠimić»organiziralojeDruštvohrvatskihknjiževnikaHBiOrganizacijskiodborŠimićevihsusreta.

17. 11. Hrvatsko kazalište Pečuh izvelo predstavu «Zlatna ribica» i Bosansko na-rodno pozorište Zenica «Zlatna jabuka i princeza paunica» naMalojsceniHNKusklopuLutkarskerevije.

19. 11. Koncert pod nazivom »Zauvijek prijatelji»uVelikojdvoraniHDhercegaStjepanaKosačeuorganizacijiagencijeStelaMedia.Sudjelovalisu:JosipaLisac,BendmaestraJoš-kaBanova,LidijaHorvatDunjko,IvoGamulinGianni,plesniparoviizPKRomantikizSaraje-va,teSandaKrgoSoldoiMiroBarnjak,glumciHNKMostar.VoditeljjebioMirkofodor.


Barišić, Bazdulj, Brkić - Milinković, Gatalo, Gojer,

Gudelj, Hajdarević, Hlavaček, Hujdur, Ivanković, Jergović,

Karić, Kazaz, I. Kordić, Z. Kordić, Kristić, Kujundžić,

Lovrenović, Lovrić, Lučić, Mahić, Maslać, Matić, Milenić,

Opačić, Ostojić, Palada, Pehar, Popović, Radanović,

Rogić - Musa, Sarić, Stojić, Šetka, Šop, Tadić, Tokić, Vrljić,

Vučić, Vujić, Zekić, Zirdum

39-40

15. PROSINCA 2006. SVEČANI BOŽIĆNI KONCERT, velika dvorana Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, Mostar, Splitski liječnici pjevači, Zbor medicinskih sestara i prvaci opere HNK Split, Nelli Manuilenko, sopran, Sveto Matošić - Komnenović, tenor, Stefan Kokoškov, tenor i Ratomir Kliškić, bariton; Rajmir Kraljević, dirigent, Mira Đukić - Milašević, dirigentica, Domagoj Mijić, solo gitara, Rozarija Samodol, glasovir, dr. Ivo Urlić, voditelj i Toni Janković, posebni gost.

Documents

Motrista br. 39-40