Motrista br. 64-65

časopis za kulturu, znanost i društvena pitanja • ožujak - lipanj 2012. • issn 1512-5475

64-65Baković, Berbić, Drmač,

Guidacci, Glibo, Grahovac, Gräf, Hanjalić, Ivić, Jukić, Kljajo Radić, Kujundžić,

Lovrenović, Lovrić, Lučić, Mikić, Milišić, Mojžita, Musagić,

Muselimović, Nedić, Nezić, Nosić, Omerbegović, Palameta, Pavlović, Pehar, Radovančević, Romac, Šetka, Šubašić, Talić, Topić, Vego, Vladić, Vukoja

Č a s o p i s M o t r i š t a r e f e r i r a n j e u C e n t r a l a n d E a s t e r n E u r o p e a n O n l i n e L i b r a r y / Fr a n k f u r t a m M a i n / - h t t p : / / w w w. c e e o l . c o m

br. 64-65, časopis za kulturu, znanost i društvena pitanja

Za utemeljitelja i nakladnika: JosipMUSELIMOVIĆGlavni i odgovorni urednik: MiroPETROVIĆTajnica: VanjaPRUSINAUredništvo: fraAnteMARIĆ,DraganMARIJANOVIĆ(zamjenikglavnog iodgovornogurednika),MiraPEHAR,MisijanaBRKIĆMILINKOVIĆLektor i korektor: JagoMUSAGrafičko oblikovanje: SHIfTkreativnaagencija,Mostar

Telefon/faks: +38736323501E-mail: [email protected]: UlicakraljaZvonimirab.b.,88000MostarŽiroračuni: 3060210000038226kodHYPOALPEADRIABANKd.d.Mostar, 1610200011500030kodRAIffEISENBANKBiH

Cijena: BiH10KM,RepublikaHrvatska50kn,Europa7,5€

Mišljenjemfederalnogministarstvaprosvjete,znanosti,kultureišportabr.08-91-4/97.od3.3.1997.glasiloMotrištaupisanojeuevidencijujavnihglasilapodbr.661ioslobođenoplaćanjaporezanaprometproizvoda.

Ovajbrojjetiskanuzpotporufondacijezanakladništvo,Sarajevoifederalnogministarstvaprosvjeteiznanosti,Mostar.

br. 64-65, časopis za kulturu, znanost i društvena pitanja

rukopisBerkaNEZIĆ:Crnišal . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

književna radionicaBerkaNEZIĆ:Pjesme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9MatoNEDIĆ:Posrnulaptica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12NerminaOMERBEGOVIĆ:Pjesme. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16KrunoslavŠETKA:Auslaender . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20LjerkaMIKIĆ:Pjesme. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26RajkoGLIBO:Tusam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30AmirTALIĆ:Pjesme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32franoVUKOJA:Jesenjelišće . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36

prijevodiDieterM.GRÄf:Tripjesme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49MargheritaGUIDACCI:Spjevočetiripočela. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53

učilišteMiroslavPALAMETAiBranimirROMAC:NemčićevKvasbezbezkruhaigovornakarakterizacijalikova . . . . . . . . . . 57fabijanLOVRIĆ:AnteStamać–Paradigmarasutostiujedinstvutijelapjesme. . . . . 63MiroslavPALAMETAiZdravkoMILIŠIĆ:NovainterpretacijaVidrićevepjesme„Mrtvac“ . . 76AtifKUJUNDŽIĆ:Pripovijednažanrovskaodrednicaljetopisepribližavapovijesnojistini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .81MilanVEGO:NezadovoljniHrvati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91

mozaikIvanLOVRENOVIĆ:Verković . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107LjubomirRADOVANčEVIĆ,EduardPAVLOVIĆ,PeroTOPIĆ:KlimtuRijeci:StropnadekoracijauriječkomKazalištu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110MarjanDRMAč:LegendaoZvonimirovojsmrti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124

čitaonicaMiroslavMOJŽITA:Pričeizživotajednogodvjetnikasvelikimljudskimsrcem. . . . 139AntunLUčIĆ:Suncokreticanakriluživota. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142MarinaKLJAJORADIĆ:Dugaplovidbariječi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146MiloJUKIĆ:Pjevatiostvarimakojesenespominju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149AtifKUJUNDŽIĆ:Krikknjigeizsjenetiranije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151MatoNEDIĆ:Poetskiherbarij . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155JasminaHANJALIĆ:Dvanaestdobrihmisli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157MujoMUSAGIĆ:Pjesmiceipričicena„micijeziku“ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159fabijanLOVRIĆ:PjesmovitaprozaživotailiDobrojebitičovjek . . . . . . . . . . . . . . . 162ŽeljkoGRAHOVAC:Prozorširomotvorenkačudesnom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167JasnaIVIĆ:Emotivnestijene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171SafetBERBIĆ:Poezijabezšminke. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174MiraŠUBAŠIĆ:Odškrinutavrataprohujalogavremena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 177VesnaNOSIĆ:Promatranjestvarnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179IvanBAKOVIĆ:Slobodajesmjetikašljati. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183

ljetopis JosipMUSELIMOVIĆ:Bosanskohercegovačkinobelovci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 187VladoVLADIĆ:Prosvjetnidjelatnicikaožrtveprosvjetnihstruktura . . . . . . . . . . . . 193MiraPEHAR:KronikakulturnihdogađanjauMostaruožujaktravanj2012.. . . . . . . 213

Motrištabr.64-65,časopiszakulturu,znanostidruštvenapitanja | 9

književna radionica

BerkaNEZIĆ

KAO LIST JESENJI

Srcemilebdikaolistjesenji;Sanjajedanpredioproljetni,DaseustabloukorijeniPodkojimsmobilisamiisretni.

BREZINA BJELINA

Kadsuncesjaikrošnjatreperi,Sobiljemlistovabrezaradostmjeri.Vrijemeleti,brezaruhomijenja,Alinikadnekažedoviđenja.Samanemožedokkišepadaju,Svinjenilistoviplaču,tebisenadaju.

ŽUTE SVIJEĆE

Kratkenoći,danecijele,Mračnonebo:gromistrijele.Gdjejesvila,bijelocvijeće?Zapalimožutesvijeće.Svjetlanekogdrugoggrada:Slatkaljubaviznenada.Rastinamjetuisada!Vitakjavor,brezamlada.Kapljamedariječjesvaka.Blistavosmijeh,kožaglatka.Zagrlimecijelimsobom:Ljubitisehoćustobom.

10 | Motrištabr.64-65,časopiszakulturu,znanostidruštvenapitanja

JUTARNJA MIRISNA

Kava,crnozlatonašegajutrenja.Svimirisinoćnivrteseukrugu.Uprozorskomoknujutroruhomijenja.Vedradušapjeva,k’opticaulugu.

Jutrokaosvako,alisvježe.Dočekanasreća:jedancvijetuvazi.Poputkrdakonjanašisnovibježe.Iskrasjauoku,rukarukumazi.

Tihiobredkave,riječipovjerenja.Negdjejeunamasatnatornjustao.Željelismodasebašništanemijenja.Maslačakkrajputakaozlatniksjao.

Prođenašeljeto,bezkajanjaposve.Trajalajeljubav,srećaimilina.Sadkadjesenjiselistpjegamaospe,Cvijetmaslačkavećjekaopaučina...

KRUHOKRUG

Protrčasmozeleniokrug,Tadzamirisaizpećnicekruh.Skrivalicastadeidodrugadrug;Obgrlinasmamintopliduh.

Nastolusepušiipicok.Mirdjeco,nepravitepropuh!Ostavitenatrenigruiskok.Ah,nevičite,nitkonijegluh.

Molitvuzahvalnostizačuh,Rukauruci,sjelismoukrug.Nestrpljivozavapigladnitrbuh;Radujuseitijeloiduh.

POEZIJA I PROZA

Ljudiseuzbujajućeglukoze,Izperspektiveograničenosti,Trijumfuljubaviuzmržnjugroze.

Dajteimsnageiotvorenosti.Nematrenutačnogzadovoljenja;Nepomažunimetodehipnoze.Zaljubavtrebaimatistrpljenja;Iromantičnepoezijeiproze.

DLANDajmisvojdesnidlan,DavidimjelikodtebeSkrivensvakimojdan.PratimmrežulinijaTvojegaživota,Aligdjesamtuja?Teknakrajuputa,PronađesecrtaRubomutisnuta.Nijeduga,al’treperiživa:Dubokairavna,vječnoneizbrisiva.


POLJUPCE SAČUVAJ

Poljupcenešaljisvakamoisvagda,onisuvalutazatvojživotcijeli.Toštodanodnese,ponekadmrakda,al’šakomikapomtoblagonedijeli.

Poljupcesačuvajkodukatetvrde;zaoneštotebesvedozvijezdakuju.Nedajsvima,štotežalosteisrde,isvakomsetvomejaduobraduju

Poljupcisukaoružerascvjetane,aneriječi,kojevjetarnosi...1Tosutuđeriječi,zanaszapisane;Tipoljupcečuvajnausni,ukosi.

1 SergejJesenjin

TVOJA RUKA

Dotaknemetiho,skorobezpokreta;Znajućzačimžudidušaženska.Pišenakožinajljepšebajkesvijeta.Da,tojeona;vječna,bezvremenska.Mudra,malaksala,malopovijena;Odlučna,čvrsta,istodobnomeka.Nanestašnogdječakapodsjećasnena,Poetičnobliska,atakodaleka.

TAKVI SATI MENI VRIJEDE

Dobrajevečerkadknjiguotvori,Dokmojisnovitvojetihoslijede.Kadgrozdustihudosladadozori,Jedinotakvisatimenivrijede.

Uprividesesvaplavetuvuče,Inemavišezebnjinidilema.Uplaštodmaglesavsegradobuče;Blaženavečer,štonamležajsprema!


MatoNEDIĆ

Posrnulaptica«Nadamnomsevećodavnonadvilasjenasmrti»,misliojestaracSebastijansjedeći

umrtvačnici pored lijesa svojegapreminulogprijatelja. Lijes je bio okruženhrpamasvježegacvijećaodkojegasepoprohladnojprostorijiširioopojanzadah.PokojnikjedovratabiopokrivensvilenimpokrovomiSebastijanjesmjestanakojemujesjediomogaovidjetisamovrhpokojnikovanosa,malootvorenaustaiponekipramičaksijedekosekojasepokojnikuprilijepilazačelo.Promatrajućiovajprizorokruženljudimaucrnom,Sebastijanjesvevišezaranjaou

sebe,trgaojekomadićesvojihosjećajakojisuležalinadnunjegovedušeipokušavaoseohrabriti.«Ovojevećčetrnaestisprovodovegodine.četrnaesti.Barsampreturioitunesretnu

brojkutrinaest!Iuvijeksepitamčijijesljedeći.Tkojenaredu,moždaja?!Moždamijeovoposljednjisprovodnakojemusamgost;moždaćunasljedećembitidomaćin.»Pokojnikovaseudovicanadvilanadlijesigorkoplakala.Crnijojveo(kojisespuštao

sašešira)smetaopribrisanjusuzapasujojsuzevrločestopadalepoprsima.Bilajepunomlađaodpokojnika,udovicaministravanjskihposlovakojujepokojnikupoznaonaplažiuMakarskoj.Većjeimaladijete,kćer,kojujedovelasasobomubrak.Sadajepodrugiputudovica.Ali,ibogatanasljednica.Pokojnikjezaistabioimućan.Udovicasezagrcnulaplačući,aSebastijanse,sjedećipodaljeodnjeipromatrajućije

polusanjivimpogledom,prisjetiosvojemladostikadajezajednospokojnikomišaonaplaninarenje.Uključilisuseutajplaninarskikrugneizljubavipremaprirodi–kojeim,uzgredbudirečeno,nijenedostajalo–nenizbogželjezausponimanaplaninu,nizboglutanjaponedođijama,većzbogdjevojakakojesubilečlanicekluba.JednuodnjihzvalisuMedenaizanjusezanimaopokojnik,adrugasezvalaVera–okonjejeoblijetaoon,Sebastijan.Medenajebilastasita,crvenokosa,aVerajebilapomalosramežljivaplavuša.Uspinjućisepoplaninskimstazama,njihsudvojicaskorolipsali,adjevojkesudobro

napredovaleprednjima.Planinskomdomunitraganiglasa,odmorištavećdugonig-dje,djevojkeuspaljenonapredujukaodaihnakrajuočekujeposebnanagrada,anjihdvojicasamoštoneizdahnu.-Zastanimomalo,djevojke!Odahnimo!–usudioseizrećipokojnik.Onesusepretva-

raledaganečuju,smijalesuse,pjevaleinastavljaledalje.Napokon,nakondugoghodanja,stigli supredplaninarskidom,gdjesusemogli

maloodmoritiiokrijepiti.Djevojkesuimsesmijaleštosuumorni;počelesuihzadirki-vati.Tusuvrknuleprveiskre,tujeplanulavatra.


Poslijesusedjevojkeraspomamile.Medenajesjelapokojnikunaramenaizahtije-valadajenosiuzbrdo,premaobližnjojšumici.Kadajujepokojnikupitaoštoćetamo,krozsmijehmujeodgovoriladaželibratijagode.NosećiMedenunaramenima,pokoj-nikjeteškouzdisaoistenjao,astenjanjesemogločutiikasnije.SebastijanjeizazovnogledaoVeru.Kaodajeionhtiopoćipokojnikovimstopama

–uberbujagoda.No,Verajebilaumjerenijausvojimzahtjevima.Uzelagajezarukuiodvelaupozadinuplaninarskogadoma.Tamomujepojasnilakojesvedražiimaplani-narenjeikakveonokorističovjekudonosi.Prisjećajući seovogadogađaja,Sebastijan jeopet svratiopozornostudovici kojase,

zbogplača,nijevišemogladržatinanogamaporedpokojnikova lijesapa ju jenjezinakćivodilasjesti.Bilomujenekakodragoštojepokojnikapoznavaoprijenegoštoseonupoznaosudovicom.Radogasesjećaonakvogkakavjebioutomvremenu,uvremenumladosti.Otkadajeupoznaoudovicu,pokojniksejakopromijenio,prestaosedružitisastarimprijateljima,nijesevolioprisjećatidogađajaizmladosti;ženidbomkaodajezatvoriojednavratazasobom.Postaojepovučen,tih;udruštvusugovorili:postaoješmokljan.Sebastijannijesasigurnošćuznaokolikojepokojnikovbraksudovicombiosretan.

Predsvijetomsuobojeizgledalisretni,zadovoljni.Ponekadjeispodtogazadovoljstvaizvirivalaponekazlobnapričaonesrećijadnogapokojnikakojijeupaourukepohlepneinezasitneženekojagajeokovalauodvojenost,samoćuiposlušnost,kojadajetražilaavantureiizvanbraka,alinitkonijemogaobitisiguranjesulitakviglasitočni,istiniti,ilisumoždapukanaklapanjazlihjezika.Većnaidućojkazališnojpredstavi,naidućemkoncertu,izložbiiliknjiževnojpromocijiudovicajeuzdignuteglavestajalauzpokojnikadržećigaispodruke,osmjehivalasesrdačno,auočimajojjebljeskaonekakavstišaniprezirkojijojse,poputpaučine,vukaoizdubineduše.Pokojnikje,kolikojesvijetznao,biopotpunovjeranudovici;onnijenipomišljaoda

jeprevariidatakosvojbrakdovedeupitanje.Ipak,višeodostalogasvijetaopokojnikovomjeunutarnjemživotuznalajedna,od

svihzaboravljenaženačijajepojavaumrtvačnicizaprepastilaisamogaSebastijana.Bilajetoženanjegovihgodina.Većsijeda,licanapudrana,usanadiskretnonarume-njenih,ušeširićustamnimobodomicrnoj,naglašenodekoltiranojhaljinilaganimje,alinekakootmjenimiponositimkorakomlijesupristupilaona,Emica.Urucijenosilapropupalucrvenuružukojujepoložilanapokojnikovaprsa.Crveniloružerazlilosepopokrovuumaglisuznihočiju.NizEmičinjeobrazkapnulasuza.Prisjetilasepokojnikakojijejednekišnenoćizalutaounjezinusobutražećirazonodu

kakvumuškarcitražeubordelima.Ležalajeuružičastimplahtamapušećineznanisamakojucigaretuuovojdosadnoj

kišovitojnoći.Vrijemejoj jesporoprolazilou iščekivanjumušterija,u iščekivanjuna-stavkanjezinesvakodnevice.Znalajedaćeiovanoćbitijošsamojednaepizodaunje-zinomživotuprostitutke.Jošjebilamladaisvježa,poželjnaiudušipomalolomna.Jošježalilasebeštojeupalauovubordelskurupu,ali,kadajevećtu,željelajeodživotakakvimživiizvućištogodjevišemoguće.Ponekadseznalaradovatinoćijersenadaladaćeupoznatičovjekakojićejeizvućiizovakvogaživotaiuvestiuvisokodruštvo.Akoništabolje,nadalasedaćepostatiotmjenakurtizana.No,tajizbaviteljnijedolazio,aonajebilaprinuđenautapatiseudosadiiduhanskom

dimu.


Idoksujojmislilutaleunikotinskojmagli,navratimasepojavioon,pokojnik.Njego-vajujepojavatrgnulaizpospanosti.Pogledalagajeiočisuimsesusrele.Prepoznalisuse.Onsekaomalozastidio.Napolaseokrenuoivećjeudesnicidržaobravuhotećiizaći,kadmujeonapriskočilaipozvalagadaostane.Trenutaksedvoumio,aondajekoraknuonaprijed.Ostaoje.TasenoćzaEmicupre-

tvorilauneradnu.PokojnikjeostaviohrpunovacanablagajnibordelakakobiizmiriodugštojecijelunoćproveousobitraženeprostitutkeEmice,anitkonijeznaodamuEmicatenoćinijeiznajmilasvojetijelovećsvojduh;onajebilaosobakojojsenakondugovremenaprviputizjadao,onakoiskreno,ljudski.Istina,bioseiznenadioštojujezatekaoubordelujerjujepoznavaojošizškolskih

danainijeznaodajetako«nisko»pala.Emicasenijezasramilazbogsvojegapoložaja.Odavnosenanjegabilapriviknula,iakojojnijebiodrag.Tejojjenoćipokojnikotvoriodušu;onajepostalanjegovimintimnimprijateljem,nje-

govomsavjestiiispovjednikom–uonojmjeriukojojženanjezinogapoložajatomožebiti.Poslijetenoćidugojojnijedolazio,aondajojjepočeodolazitiredovito,kadgodbigazapeklatugaizagušilanevoljavlastitogživota.Emicajejošjednompogledalastisnutepokojnikoveoči,udušiseoprostilasnjim,a

ondasepovuklapremaklupamaisjelajedoSebastijana.Sebastijanjenakonpunogodinaponovnoosjetionjezinoustreptalotijelouzsebe.

Osluhnuojedrhtajnjezinogadahaiuhvatiojesebeuvrućicikojamujeudušiuzdizalaplimuosjećaja.Emicajebilanjegovanepreboljenaljubavizmladihdana.Bilojeljeto.Sparinasedizalanebu,asuncejeneumoljivosjaloizvlačeći izzemlje

njezinesokove.Emica je jošnapolabiladjevojčica i teksuseprviznacidjevojaštvajavljalinanjoj,anionnijebiopunostariji,zrelijipogotovune.Voliojujegotovodječački,stidljivoiizprikrajka;pomnojepaziodazanjegovuljubav

nitkonedozna,anijenislutiokakosečudnoponašaikakomuseljubavzrcaliuočima,nijeznaokakvimognjenimpogledompromatraEmicuikakomuseobrazižaredokonagracioznokoračaisprednjega,dokmugolicamaštuiraspaljujeosjećaje,raspirujestrasti.Emicajetihgodinabiladjevojkakojaseoddrugihizdvajalanesamoljepotom,već

ineobičnošćusvojegaponašanja.Naime,bila jespremnaučiniti svedanađesvojezadovoljstvo,daostvarisreću.Iizgledalojedajebilasretna.Ponekadjeznalabitiprevišeizazovnazasredinuukojojježivjelapasujuljudiveć

uzimalinalošglas;udrugimje,međutim,prigodamaznalaizgledatikaoanđeoprepunblaženstva–pogotovokadajepjevalaucrkvenomzboru.(Zlisujezicikasnije,kadasečulooEmičinom«nemoralu»,čestogovorilikakosunajgorelažnesvetice,mislećipri-tomnanjezinuangažiranostucrkvi,aizatihsekritikanajčešćekrilagredauočimakri-tičarajersujoj,dokjejošpjevalauzboru,zavidjelizbognjezinogaprekrasnogglasa.)Emicaje,izgleda,osjetilažarkeSebastijanovepogledenasebitemujedalapovoda

daseizjasni.Kadajeontoučinio,upustilasesnjimukratkotrajnuvezučijijevrhunac,aliikrajbilalivadanakojojmujeuzelanevinost.Poslije je unjegovomživotubilopuno veza, ali taprvaostala je nezaboravljena i

nepreboljena.Emica je, sjedeći u mrtvačnici pored Sebastijana, osjećala njegovo tiho disanje.

«Bože,»mislilaje,«poslijetolikogodina,naovomturobnommjestususrećemmuškar-cakojegasamvaljdajedinogauživotustvarnovoljela.»


Ujednomjojjetrenutkupredočimaprohujaocijelinjezinživot,mnoštvopoznatihinepoznatihmuškaracakojejepokušavalausrećiti,neizsamilostipremanjima,većizželjedasamabudesretna;prisjetilasesvihsvojihtraženjasmisla,lutanjaispotaknuća,neuspjeha,padova,suza;prisjetilasegorčine,muka,mržnje,ljudskeprljavštineibijedeskojomječestobilaudoticajuičijimjedijelomnerijetkobila;pogledalasesadaiza-pitalasegdjeje–predvratimasmrti,kaopokojnik,ilipredvratimaživota,kaoudovica,jerudovicanastavljaživjetiusprkossmrtikojajepohodilanjezinukuću,nastavljaživjetimoždabolje,veselije,punijepairaskalašenijenegoštoježivjeladokjepokojnikbioživ,aona,Emica,gdjejeonaijelinašlasrećuilićeidaljelutatiprkosećisvijetu,hoćeli više,ugodinamakojedonosestarost,bolest i samoćumoćipronaći radost,moćipronaćisnaguzanovikorak,noviprkos,novotraganjeinovorazočaranje?Gdjebibilaonadajeumladostiživjeladrugačije,dajeostalasaSebastijanomkoji

juje,znalajeto,iskrenovolioikojegajeionavoljelavišenegoštojevoljeladruge?Jelijunjezinapustopašnanaravnatjeralanaživotkakvimježivjela?BiliSebastijanmogaogasitiplamennjezinihnemirailibiionizgorioutomplamenu,ilibiseunesre-ćiovolećinju?Pitanjasumnoga,aodgovoranemajerživotjeodrediodasvebudeonakokakoje

bilo,asadaihjeiznekogarazlogadoveoumrtvačnicupredlijespokojnikakojegasuobojevoljeliisadautišinislušajuuzdahejednodrugoga.Tišinuprekinušezvucilimeneglazbeipokojnikbijašeiznesenizmrtvačnice.Otpoče

obred.EmicaiSebastijanstajahujednododrugoga.UtrenutkuspuštanjalijesaugrobEmicaprihvatiSebastijanazarukuinasloniglavunanjegovorame.Onjeblagopoljubiučelo.


NerminaOMERBEGOVIĆ

PROBA

Naslonisenamene.Poigrajmiseprstima.Pređimiuznogulagano.Dotaknimivrat.Iondaćuznatiželimlite.Samobudiuporan...

OD SEVDAHA

SrebrenibriknemamNibunarNišadrvanRumen-ružusadilaNisamNijemimomčeudaraloUtamburuNivješaloseomomvratuNizaokuzlataProdalimenisu...

JEDNOM

Jednomćuijaizvaditirodnilistdamisenađesreditipapireodstananaćielektričara,moleraiostalemajstoreotićibilogdjedalekoodradova.

Jednomćuobavitisveonepregledezakojeuputnicedržimuladicama.Završitiknjigu.OtićiuAmsterdamitamosesmijatisdragimljudimauLimburgu.

Jednomćuijabitisnekimonakoanedasezaljubimkotuka.Jednomćuijaodrasti.


SVI PUTEVI VODE DO….

GrudiminisukaorahatlokumiNijeminitridesetaNećešbitimojmužniotacmogdjetetaAnijanisamSeverina.Ipakkaoupjesmiidemodokreveta…Iznašgdjesidošao.

REPRIZA

Vođenjeljubavije...jedinifilmukojemsudopuštenibezbrojninastavci.(višeiodRambaiUmrimuški)SapunicabezpatetikeKomedijakojojsesmijemoiizsrcaiizgrla.Tragedijazbogkojepišemopjesme.Dramasponovljenimčitanjem.Krokizaživot.

SKORO PA SAVRŠENA...

Ljubavnica...Netražimskupepoklone.Slušamkadsegovori.Nemamproblemasorgazmima(Da.Množina.)Samnomsemožečakirazgovarati!!


NISAM LORKA

Iodvedohganarijekumislećidajeslobodan,aimaoježenu.NaugluMidodirnunebašzaspaleVišePolubudnedojkeiotvorišesekaogranezumbula.NeosjetihNikadjeuspioDaskineSvuonusilnuOdjeću.AgrudnjakNekakoSetuspetljao.PaJedva.BježaoMujeizrukuVišenegobedraOnasusefinoPonašala.DiooKobiliOdsedefaPreskačem.IjošNeznamZaljubihliseIlikaoupjesmiEtobašneću.

HTJELA BIH

Uzetitezaruku.Odvestikući.Damezagriješuzimskunoćdamiproradicirkulacija.Damenebolezidoviodsamoće...

ONAKO

Tišutišajatećutim.


ŽENSKA PJESMA

TrebamicrvenigrudnjakdeterdžentzavešmlijekozatijeločipkanegaćicesredstvoprotivmoljacaCrveniružzausnenoviusisivačlubrikantkava,ulje,brašnokremaprotivboranovatavavibratorbijeliwanishmožeiroziionajzazavjesepaizatepiheKremazapodručjeokoočijudeterdžentzasuđepakovanjeprezervativaDomestosilimoždaCilitBodiitocrni.Amožeicrveni..Sredstvozaskidanjemasnoće

kremazadekoltenovecipelezavjesecrnaposteljinasvijećešampon,regeneratorkrpazaprašinu.Jagodezatenizube.Majonezaimaslinovouljezakosuamožeseiručaknapraviti..Ananaszavitkost.Gemištzasamopouzdanje.Trebaminovaja.zategnutabezborabezbivšihljubavnika.Damogumirnoponovitistaregreške....


KrunoslavŠETKA

Auslaender1

MajdujeAlenupoznaourujnu‘93upodzemnojKonstablerwache2,ufrankfurtu,dokjesjedilanaklupičitajućinekuknjiguičekajućiU–bahn3zaRoemer platz4.Bilajeobu-čenakaonekačetrnaestogodišnjadjevojčica.Jedinoseponjezinimmladimboramanalicuiblagimpodočnjacimadaloprimijetitidajeovalijepadjevojkaipakneštostarijaidavjerojatnovodineurednimladenačkiživot.Ilijeuživotuvećtolikopropatiladasujojsezaranapočelestvaratiboreipodočnjaci.Simpatičnojojjestajalarokerskateksasjaknanabaroknojrozakošuljicisvolanimanakragnama.Imalajeuglađenoiotmjenodržanjeselegantnimpokretimaruku,kojejeAlenupijaosvakogpojedinačno,kaoinje-zineodsutnepogledeprematolikimprolaznicimaupodzemnoj,ilipremaU-bahn-imaiS-bahn-ima5,kojisusesmjenjivalitakočestodasuvišepodsjećalinanekudječjuigru,dječjevlakiće,negonastvarniživot,kojiseodvijaoiovdjeinegdjetamounekomseluuBosni,nazivaGrabovčevo selo,načijojsupostaji,utovrijeme,moglipristajatijedinoteškičeličnitenkovi.UpijaojeAlenlistanjesvakenarednestranicenjezineknjigedže-pnogizdanja,zabacivanjedugekoseunatrag,obuhvaćanjeipodizanjekoseotpozadi,sobjeruke,dokuusnamadržišnaluiondajudesnomrukomotragaubadaupunđu,kojujeumeđuvremenupridržalalijevomrukom,iAlenprimijetinjezinlijepi,savršenooblikovanitananivrat,kojijeunjemuprobudionagomilanučežnjuzadodirominostal-gijuzabliskim,zasrodnim,dokjeknjiga,cijelotovrijemeritualavezanjakose,stajalaodloženanakoljenimakojasubilapoprimilaXformu,alisamonakratko,dokknjiguopetnijeuzelaurukeipočelačitatiuprijašnjemzanosu.AlensetadvraćaosposlaizMc’DonaldsasKonstablerwache,čekajućiU-bahnza

Willy Brandt Platz6,jednupostajuprijeRoemer Platza-a.Iskolačenihočijunapotamnje-lomlicu,prekrivenimtankimslojembiljnoguljakojejeisparavaloizfritezazaprženjepomfritaipećizaprženjemesazahamburgere,cheesburgere,big’mc-eidrugesendvi-če,glavompognutompremanaprijed,uspiojepročitatinaslovknjigekojuječitalaikoji

1 (Njem.)DasAuslaender–stranac;dieAuslaender–stranci;(staronjem.):Auslaender,(novonjem.)Ausländer2 (Njem.)Konsti–sastavni,Wache–straža;3 (Njem.)Vlakovi/tramvajikojiprometujukrozpodzemneželjeznicenakratkimgradskimrutama4 (Njem.)Rimskitrg5 (Njem.)Vlakovi/tramvajikojiprometujukrozpodzemneželjeznicenaduljimprigradskimipodruč-nimrutama6 (Njem.)TrgWillyBrandt,nazvanponjemačkompolitičaruidržavniku(1913.-1992.),dobitnikuNo-belovenagradezamir1971.


jebionanjemačkomjeziku,alinijeuspioostatineprimijećen.UprvimahjepomisliodajetoNjemica,aliNjemiceobičnoimajukristalnojasneikristalnohladne,kristalneoči,beztoplineisjaja,dokjeizočijuovedjevojkeprštaloblještavilonasvestrane,upod-zemnojKonstablerwache,pavozačimavlakova/tramvajanebi trebalonikakvodrugosvjetloutamnimtunelima,osimnjezinogpogleda,akobiseAlenapitalo.Kadmusepogledsusreosnjezinim,moraojeneštoprogovoriti,adane ispadne

previšenapadaninepristojan.Ustaojeiprišaojoj,otirućiznojnedlanoveofarmerke,kaodapristupakolonizaodstreluGrabovčevu selu kojojsupristupiligotovosvičlanovinjegoveužeiširerodbine,njihjedanaest.JedinojepreživionjegovmlađibratStjepan,kojijeutomtrenutkubionosiopodjaknomskrivenuštekucigaretatatinomprijateljuIbriciususjednoselodanitkonevidi,ikogajenakonmasakrauGrabovčevu selu,po-sredstvomUNPROfOR-a,udomilanekanjemačkaZakladazaratnusiročadizBerlina.MajdajesadprestalasčitanjemknjigejerjojseAleniprevišepribližiodabiostaoneo-

paženisamojestajaoizuriounjuborećisesasvojimslabimnjemačkim.Vidnozbunjen,ipakjeneštoprogovorio,alitonomkojimkondukterodputnikatražidamupokažekartu:EntschuldigenSie,waslesenSie?7Onajenadostaboljemnjemačkomodgovoriladačitaroman„DieWandhinterderWand“8mladenjemačkeautorice,kojajeuposljednjevrijemejakohvaljena,anjojčitanjepomažedapoboljšasvojnjemačkijezik.Dajetimtonomibezonogobveznog„Bitte“9uz„EntschuldigenSie“10Alenupitao

nekuNjemicu,ovanesamodanebiodgovorilanegobitojošsmatralaijednimpro-stačkim,seljačkimponašanjem,ilibijojbilodostatihAuslaendera.Tovjerojatnonebirekla,alibipomislila,čistećipritomsvojemisli ikrv,nadojenumnogimmasnoćama,podrijetlaMc’Donaldsa,PizzaeHut,BuergerKinga,KentuckyfriedChickena,štosuimAmerikancinametnulikakobiimmaloonečistili krviučiniliihtromijimainesposob-nijimazabrzadjelovanjaikretanjapobojišnicikošnicapodzemnihinadzemnihželje-znica,anjihovimBratwurst11iliRindwurst12,utonskimkoličinamainasvakombožjemuglu,pružadodatnogastronomskozadovoljstvo,skupasPommesfritesomirijekamaBitburgera,Warsteinera,Weizena13,tebezbrojnimkaloričnimumacima,odkojihsvakakućauNjemačkojproizvodisvojuvlastituvrstu, ivlastituvrstupeciva, ivlastituvrstupiva,ivlastituvrstusira,ivlastituvrstukruha,ivlastituvrstupiva,ivlastituvrstu.No,MajdanijebilaNjemicainijeseAlentrebaoplašitinjemačkekompliciranostiu

mnogostrukostimanjihoveuštogljenosti i čvrstoodređenihpravilaobraćanja i življe-nja.Majdajejednostavnoiponiznoodgovorila,neimajućiusvomebićuprogramiraneobrasceponašanja,odkojih,akoseslijeponeslijede,možeotićiglavaunekimbur-nijimvremenima,aumirnijimvremenima, isticat ćese jedna riječdoopasne izbru-šenosti,Auslaender,odkojesečovjekudižekosanaglaviispopadagajeza,kaoodnekogkonclogora,kaoodnekogselauBosni-otvorenogopen airkonclogora–pilotprojektavelikihsila,atakveriječiunormalnomjezičnomrječnikuuopćenemajutakvu

7 (Njem.)Oprostite,štočitate?8 (Njem.)Zidizazida.9 (Njem.)Molim!10 (Njem.)Oprostite!11 (Njem.)Svinjskakobasica12 (Njem.)Goveđakobasica13 NekeodnajpoznatijihvrstapivauNjemačkoj


oštrinubodljikavežicenimiriszlokobnerđe,kojaubijavišenegofermentiraniurinkojiisparava,mantaiopijaokoklupazasjedenjeiuzzidovepodzemneželjezniceKonsta-blerwache,središtagradafrankfurta.Majdijebilodragoštojeutimburnimvremenimaunepoznatomsvijetusrelanekoga

„svoga“,nekogaiznjezinogkraja.OnajeuNjemačkuizbjeglaizsela CarevićiinjezinajeobiteljdoživjelasličnusudbinukaoAlenova.Snjomje,kojajebilajedinica,uspjelaizbjećijošsamonjezinamajka,doksuotacidrugičlanovirodbinebiliubijeni.Poslijećesvevišenašihprognanikaiizbjeglica,sličnihsudbina,izbjećiuNjemačku,aNijem-cimaćeonibitisviisti,Auslaenderi,iNijemcićesepitati:ZAŠTO?kaoimnogiBosanciiHercegovcikojićeprihvatitiNjemačkukaosvojunovudomovinu,iakoćetuuvijekbitisamoAuslaenderikojićegovoritikakoimjedobrojernisuuratu,bijediineimaštini,apritomćeuvijekmislitijesulidobroizgovorili,toštosumislili,nanjemačkomjeziku.KadmujeMajdaodgovorilanapostavljenopitanje,Alenseboriosasmišljanjemna-

rednogpitanjananjemačkom,stojećiiznadnjeunekomneprirodnompoložaju,takodasuseljudiuprolazuosvrtalinanjega,jerseprimijetilodaimanekenamjereidaseočiglednomučistimnamjerama,alinisuznalidatonisunikakvenečasnenamjereka-kvesuuobičajeneupodzemnimželjeznicama,pokojimasekrade,dila,drogira,siluje,aliisviravjerojatnojedinaiskrenaiodsrcanastalaglazbauličnih,odnosnopodzemnihsviračakojiodmilostinjeslučajnihprolaznikaslučajnopreživljavaju,avećinajenekadimalablistaveglazbenekarijere,pavjerojatnotakoistariisijedipogurenisaksofonistkojije,vidnoumoranodživota,naslonjennazidsastrane,sviraopredivneevergreene.IMajdajeprimijetilaAlenovusmušenost,pamujepomogla,upitavšiga:Wokommen

Sieher?14,aonodgovorioodprve,jerjetobiloprvoštosugaučilikadjedošaouNje-mačku:AusBosnien!15

-Paondamožemopričatinašimjezikom–progovorilajeMajdaradosno.-Da,naravno,super,jasamAlen,bašmijedrago–sjeojeodmahdonjeipružiojoj

ruku,kojajemirisalapolukuičešnjaku,kiselimkrastavcima,grilanommesuidrugimsastojcimakojisuproslaviliMc’Donaldsičijibimirisiostajalipodkožomjošdugovre-menanakonpranjaruku.OnaseblagonasmiješilairekladasezoveMajda.Tadjeijednoidrugopomislilo:

ovaj/ovamoradajenaš/naša.UskorosuzajednootišličimjestigaoU-bahn.Uskočilisutako,puninekezajedničkemladalačkečežnjeinade,uU–bahn,štoih

jevoziousmjeruRoemer Platza i Willy Brandt Platza,ikomentiralizlokobnušutnjuljudiponjemačkimU–bahnima,kojisusjedilijedniporeddrugihkaobeskrvnelutke,bezglasa,mirisaipokreta,isvisuneštočitali:knjige,novine,poslovnebiltene,svakojaketekstove,samokakobiostalimputnicimadalidoznanjadaihostavenamiru,daihni-štanepitaju,idapomogućnostinebudunapadnutiodnekihhuligana,jeronitonećeprimijetitiinećeimatiobvezureagirati,jerćebitizaokupljenisvojimčitanjem,zapravosvojimvlastitimproblemima,kojisunegdjedrugdje:naposlu,kodkuće,jernjihovipro-bleminisuuU–bahnima,jersuU-bahnitusamozabrzutranzicijuproblemaodkućedoposlaiodposladokuće,pasveproblemekojiseeventualnodogodetijekomtetranzicije,trebamaksimalnoignorirati,patakoikadjemladiMarokanacpredsamoza-

14 (Njem.)Odakleste?15 (Njem.)IzBosne.


ustavljanjeU-bahnanasljedećojpostajiistrgaotorbicuizkrilanemoćnojstariciinestaounepreglednojgužvikojaseodjednomstvorilanapostajiuslijedizlazakastotinaljudiizraznihU-bahnaiS-bahna,tihnjemačkihkošnicapodzemnihželjeznica,spčelamaradi-licamakojezujenasvestranenerazumljivimljudskimjezicima,čijićemednaposljetkuuvijekpobratinetkodrugi.ZatihnekolikominutazajedničkevožnjeAleniMajdasenisuimalivremenapobliže

upoznati,alimujeprijesamogizlaskanaRomer PlatzurekladajemožedoćinekadposjetitiurestoranuKeiser Hof16gdjeradi,naštojeAlendodaodaionamoženekadnavratitikodnjegauMc’DonaldsnaKonstalberwache:daćeončastiti.-Vidisedasejošnisinavikaonanjemačkukulturu–oninikognečaste–reklaje

Majda,sasmiješkom, izlazeći izU-bahna imahnuvšiAlenunapolaokrenutakošnicipodzemneželjezniceukojojjeodjednomnestala.Alennijestigaoodgovoriti.OstaojestajatiuU-bahnujošjednupostajuiizašaona

Willy Brandt Platzu,gdjejestanovao.NarednihjedanapunomislionaMajdu.Nadaosedaćejemoždaopetsrestinaistommjestu,alisetonijedogodilojersuobojeradiliusmjenama.Nikaduživotunijenaprvipogled,iprvirazgovor,uspiotolikozavoljetinekuosobukaoštojebioslučajsMajdom.MoždaizbogtogaštojeAlenbiousamljenutuđemsvijetupajeondačežnjazanekimbliskimbilapunointenzivnijaidublja.OdlučiojujeposjetitičimsevratiizBerlina,gdjejeotišaoposjetitisvogamlađegbrataStjepana,kojijošnijebiopunoljetanikojijeuPrihvatilištuzaratnusiročad,potpomognutimzakla-dom„HeinrichBoell17“,pohađaoDeutsche Untericht fuer Fluechtlinge aus Ehemaligen Yugoslawien.18 BratumujebilodobrouBerlinuiodsvojejesocijalnepomoćimogaoživjetibolje

odnjega,komesmještajihrananisubiliplaćenikaonjemu,apričaojenjemačkivećsnjemačkimakcentom.ProšlasudvatjednaotkadjeAlenupoznaoMajduiželjadajeponovnovidisesve

višerasplamsavala.IzBerlinasevlakomvratiokasnousubotunavečer,avećune-djeljuujutrosetuširao,brijaoispremaootićidonjeurestoranKeiser Hof na Roemer Platzu,iakonijeznaoradiliuopćetajdan.Noveććemutonetkourestoranurećikadstigne,paakobudetrebaodoćidrugiput,nećemubititeško.PrethodnoćeotićinamisuipomolitiseBoguzanjegaiMajdu.NaRoemer Platzusenalazilahrvatskakato-ličkacrkvaiodmahjenakonmisesvećenikaupitaoznalizarestoranKeiser Hof,naštomujeovajodgovoriodanemožepromašitiakosamoodcrkvekreneravnopremarijeciMainiiprvirestoransdesnestrane,nakojinaiđe,jeKeiser Hof.NedugozatimseAlennašaopredtimrestoranomisjeozajedanstolvani.Nosiojeta-

mnenaočaleoddesetmarakakojejekupionauličnomštandu,naputuzaovamo,anajednomodstakalasejošnaziraoblijedioblačićodljepilatekskinutecijeneod9,99DM.NijehtioodmahbanutiunutrairužnimnjemačkimpitatizalijepuMajdu,negojesjeoi

čekaodasepojavikonobarizrestorana,kodkojegćenaručitipićeikogaće,diskretno,uznaručivanjepića,pitatizanju.Polastolovajebiloprazno,aostalisubilipopunjeninjemačkimobiteljimasrazmaženomdječurlijomkojasuvrištalaokostolova,doksusenjemačkiumirovljenici,kojima jebilodosadnozastolovima,smješkali tojdječici,

16 (Njem.)Carevdvor17 DobitnikNobelovenagradezaknjiževnost1972.18 (Njem.)PredavanjananjemačkomjezikuzaizbjegliceizbivšeJugoslavije.


pretežitozbogizučenegeneracijskeučtivosti.Sulicesudopiralislatkastimirisislatkišaspravljenihnalicumjestu,odnekoglokalnogdomaćegproizvođača.Djecasunahrlilanadrugomjestogdjeseprodavalašećernavuna,aizrestoranaseširiovonjpečenogmesa, dok su zvuci raznih uličnih sviračapodjednakooduševljavali koliko i smetali,kaoiteškaalkalnazračnamasanošenaspovršineMaine,težinetankerakojisunjomeplovili,akoja jesasvimispunilaAlenovenosniceionjekihnuopunimplućima,takodajetajzvukutrenutkunadjačaoibukusuliceibukudječjegrajeokostolovapredrestoranom.Odnekud je došlo neočekivano “Gesundheit“19 i Alen je to spremno dočekao na

“Danke“20jersugatoodmahučilikadjedošaouNjemačku–dasetemeljnjemačkogjezikainjemačkekulturezasnivanarelaciji“Danke–Bitte“21.Bila je toMajda, obučena u neku njemačku tradicionalnu nošnju kakvu su nosile

svekonobariceikonobaritogrestorana,kojujesadaAlenjedvaprepoznao.Tolikoseprethodnobiozaniousvojimmislimadanijeniprimijetiokad jeMajdabila izašla izrestorana.Alenjeuzbuđenoskinuonaočaledajesadmožepromatratiupunomsjajusunčevihzrakakojesubljeskaleponjezinojplavojkosikaopomorskojpovršini.-Došaosi–prozborilajesadananašemjeziku,nakonštojeopetzateklaAlenazbu-

njenogkaoprijedvatjednaupodzemnoj.Urucijedržalatacnupunupokupljenihpraznihčašaipepeljarasastolovaičekala

daAlennaruči,jerjemoralabrzonatragzbogdrugihnarudžbi.Glumilajeravnodušnostkakomunebiodmahstaviladoznanjadajeionamislilananjegasveovovrijeme.Pomislilajekakobiseradoposlijeposlanegdjesnjimnašla,alisadmoraraditiinemavremenazarazgovor.-Evo,upravosambionamisi,pasamsvratiodatevidim…Majdagajezaprepaštenopogledala,stojećiiznadnjegakaoprijedvatjednakadje

onzbunjenstajaoiznadnjeupodzemnojKonstalberwache,samosadajepovodbiodrukčiji,samosadajeMajdasmišljalakojeriječirećinanjegovomhrvatskomjeziku,adaontorazumije.-…E,ijabihklanjala,samonisamjošnašladžamiju,alimorabitinekosvetomjesto

ovdjeizanas…-reklajeizaputilasebrzimkoracimanatragurestoran.Alenjeinstinktivnonapolavećbioustaozastolomdapođezanjomikažejoj…nije

znaošto…paseondazavalioopetnatragupletenustolicuodprućaizapaoumučnemisli.Mislio joj jepredložitinekogzajedničkogBoga,Budu,ali tonebibilouduhunjihove,nijednenidrugetradicije,aimeMajdajezvučalotakohrvatski,aimeAlenjezvučalotakobošnjački,pomislilajeMajdadokjeulazilaurestoranKeiser Hof,načijemje trijemuglupopremavanizuriovelikiprepariraniorao,kaodasebaš tajnalazinasvakomnjemačkomgrbuikaodasebojidaganekiAuslaenderSrbinneukradejerioniimajuorlanasvomegrbu,alitajjeneki„niže – rasni“slavenski,kojinemadisciplinuleta,pagasvatkomožeustrijelitiizbogtogajeboljeukrastinjemačkog,jeronvećiživizgledakaoprepariranibudistrahopoštovanjeiuvijekječvrstipostojanunadziranjuDeutsches Vater Land.22

19 (Njem.)Nazdravlje!20 (Njem.)Hvala!21 (Njem.)Hvala–molim!22 (Njem.)Njemačkedomovine


Panijevaljdadaćenasrazdvojitionoštojenajboljeunašimživotima–Bog,adanasjespojiloonoštojenajgoreunašimživotima-rat,razmišljaojeAlen.Kavujenaručiopodrugojkonobarici.Postolujenervoznopomicaovelikupepeljaru

odpunogstakla,kojagajepodsjetilanasnježnukuglukojujeprijenekihdvadesetakminutazavrtiokodonoguličnogprodavačakojimujeprodaonaočale,aunjojsusenazirali romantični špicevi gotičkegradnje zgradaRoemer Platza, sa šarenimbordofasadama,inatrguusamljeniparkakopleše,kojejeAlenzaprašioumjetnimsnijegomsnježnekugle.Dobio jekavukoju jenaručioodautomatiziranekonobariceNjemicekojanitijednomsvojomgestomnijeodavaladaimaimaloljudskespontanostusebi,negosamoprogramiraneaktivnosti,poputtočnosročenogMicrosoftovogsoftwarekojiobavljasamostrogoprogramiraneradnje.Posegaojesadzanejakom,prozirnomibe-zukusnomDeutschen Filter Kaffee23kojujeispionaekskaodomaćušljivukojasetočilanakonmisepredcrkvom,noovakavanijepobudilareakcijukaošljiva-kadgrloiželu-dacpekuicijeliorganizamseodjednomosjetidezinficiranim,jakimizdravim,gotovokaokodkuće,aAlennakonteispijenekavenijeosjetioništaosimčemerijad,potpunoauslenderski.Nakontogasezagledaopremaprethodnosunčanomnebuiznadglave,nakomesusesadapočelinavlačitibijeliineštotamnijigustioblaci,sličnipjenišlagauMajdinomkapučinukojegjeonasada,sasuzama,pilaurestoranuzašankom,irekao„Bože,tipomozi,bezobzirazvučalotiimemalovišebošnjačkiilimalovišehrvatski,ilimoždanajvišenjemački“.UskorosuAleniMajdapostalikaopraviNijemci:čitalisuuU-bahnuinisunikoga

častili:nisvojomprisutnostiniriječima,aposebicenepićemjersenovciunjemačkimkošnicamamukotrpnozarađujuinepoklanjajusenikome,kaojeftiniljudskiživotiuBo-sniiHercegovini,kojesubosanskohercegovačkemajkemukotrpnorađale,neznajućidanasvijetdonosesveAuslaenderdoAuslaendera.

23 (Njem.)Njemačkomfilterkavom


Pokliznuća zacrtanog puta

Presijecamradostsijekućitugu.Moždasenađeotvorzanadu.Gavranislijećunasuhegrane.Uhrastovojkorigubeseimena.Svježiokusuvelihsokova.

Kidamveseljekidajućibol.Dobrozdravljeotvorenihrana.Neimaštinaplavekrvi.Darovanismisaoukradenihsati.Pokliznućazacrtanogputa.

Jednomćebitisvjetlomodjevenatugakojadušuubijaihrani.

LjerkaMIKIĆ

Biram Slobodu

Brišempresudu,uzimamkrižiidemdalje…

Jošmoguodlučivatiosvojojsreći.Neskupljammrvicesastola.Blagujemspremljeniobjed.

Danzadanompratimsmjerokazdocilja.Nezbunjujemekružnitok.Uvijektražimpraviizlaz.

Spotaknemse,padnem.Ništastrašnoinemoguće.Važnojeustati…Ićidalje…

Brišempresudu.BiramSlobodu.


Bremenit put

Najgorajepraznina,ravnodušnost.Ništaizničega.Ništazbogsvegaisvih.

Ništasenedotiče,asvakidodiroganjkojisagorijevakamen.Nipepela,nitidima,adimnazavjesapokrivazemlju.

Najtežejemrtvilo.Mrtav,aživ.Sporemisli,utrnuliosjećaji,tromikoraci.

Odnikudanikamo.Odnikoganikome.Bremenitputpraznenade.

Neprekidno trajanje života

Mojadjeca.Mojekćeriisinoviimajusvojudjecu.Processeponavljainastavlja.

Obnavljanjeloze.Svježikorijeniumladojkrošnji.Stablarastu.Novopošumljavanje.Nježnipupoljciucvatu.

Mojadjeca.Djecamojedjeca.Mojegorelistovi.

Pticeuletu.Slobodaukrilima.Neprekidnotrajanježivota.


Ptice slomljenih krila

Štotražimodtebe???Budućnost?!Mismobezbudućnosti.Bezcilja.

Imamodanasijučer.Sutra,akosedesi!?Svakojutroneizvjesnost.Svakidannepoznanica.Mi,putnicivlakabezvoznogreda.

Štotražimodsebe???Darovanesateukradenogvremena.Putkojivodinikudaisvuda.Sloboduuzarobljenosti.Dragocjenostskrivenihškrinja.

Živimdanaspišućisjećanja.Sutramoždasvanutinećezapticeslomljenihkrila.

Slijepe oči ljubavi

Bitislijepkrajzdravihočiju.Bližnjitrebapomoć.Srcebešćutno,kameno.Tvrdazemlja.Nebobezmilosti.

čovjektrpi.čovjekgleda,anevidi.Imaizoštrenvid,samo,nemadušu.Slijepeočiljubavi.

Bistarpogledgledapatnjuineprimjećujezaslijepljenvlastitimlikom.Nitkodrugiuokonestane.Samoumišljenaveličinamalenosti.

Porednjejednostavnostponiznosti.Nesebičnostžrtve,darivanja.

Bitislijep.Nevidjetibrata.Neosjećatiblagoslovkriža.


Rađanje pjesme

Rađanjepjesmeumukamasmrti.čupariječiizkorijena.Praznimmislimatražismisao.Slovakaomrtvispomenici.Urlikboli.

Klijanjesasušenogsjemena.Ekstremniuvjetizarastirazvoj.Svijetokrenutnaglavačke.Zemljasevrtiokosvojeosi.Patnjarazmnožava.

Nakrajutunelasvjetlost.Atomiucjelini.Rođenapjesma.

Ljepota jednostavnosti

Nekeosobeosvajajujednostavnošćuitoplinom.Postanuboljidionas.

Otkrivajunovesvjetove,upoznajudrugenačine,darivajuizsrcaiduše;prihvaćajusrcemidušom.

Unjihovojsibliziniispunjen,bezstraha,napetosti,žurbe,…SvevrijemeovogasvijetaImajuzatebeitizanjih.Ljepotajednostavnosti…


RajkoGLIBO

Tusam1

Mojastarostzaboravilamujeprezime.Nijeonkrivštosamjasenilan.finojeodgojenčovjekjerumomslučajusvakiputonosenilan zamijenieufemizmomdekoncentriranimalodekoncentriran. Tu smo.Slabogađamslova.Na tipkovnici izbjegavamSMS.Opažaontoi–šuti.Majstorijajelovititrenutkešutnjeibitiuspješanulovu.Tusemojprijateljfabosočitujekaouspješnik.UletiojeonumojuduhovnukućukaodragBožjidar.Uletiojeupravomtrenutkujersumiseprijateljipogubili,ajošneizgubljenimasamsvetežepodnošljivteretpamezaobilaze.Pročitaliteisadatezaobilaze.Značizaobi-lazeteionikojijošjedvamogukakotakodahodaju?Sažaljivomirečepokretimalicaiusana.Pogledommešutkepitaštočinimdasmanjimtusvojuinjihovusramotuibruku.Nebašpuno,prikamoj.Teškopodnosimponiženjamaotkudaonadolazila.Zvoni,jarane!Zvoninamstalnoinasvestrane.Samojednozvonotelepatskisvaki

putpogodim.Ponosimseštodobropogađamčimizslušalicezačujem“tusam”.Reko-šeminakonprvogdodirakakosamtimdodiromudotudobiojednogbrdskogsvata.Šuškaseokolodajepsihopat.Kakogodseuzme,njegasuncegrije.Mafijaškizakonjošgadodirnuonije.Oholostsenjegovaohladila,aonijojjošuvisdižukrila.Kakogoddaseuzme,čimsamupoljunjegovogaglasa,sretnijegčovjekanasvijetunema.Jesilimetitoličzvao?Štotiznačitotvojetolič? Totikodnarodnihnaratoraznačionoštonamapropisujukaoknjiževnomalo prije. Onotoličjepraktičnije,tražimanjeizgovorneenergije.Ma,nelogičnostivrijunasvestrane.Našimjezikoslovnimsveznalicamaonoštojepraktičnijeilogičnijenepašepaganogiraliizrječnika.Recimištosadmudrijaš?Kakotomisliš?Svemisečinikakomudrijašneštotamo-

amopanikamo;gore–dolje,ajadašmisekakotećelaboli.Riječisu,čovječe,kaoljudi.Dotakneših.Sklopeseupet-šestsintagmikojetenovinomiznenade….?Išto?Pobjegošeunarodsnovim imidžom.Nehvale se kakosunovokovanice.Zapravo,mnogekovanicemeninepašujerihkujudunđeri.Slabisutokovači.Prokletstvoještosvakiodnjihumišljasebikakojebašonamahakovač.Glazbommenepozvančasti.Tusam.Menenematkodažali/štomitugasrušidom/

Gore-dolje, tamo-amoda se vratimnemamkom.Tu sam, imitiramga.Nije toništa,upada,samomalikvarukarakteru.Kakosi?Jedangladanosmijehsvojalparitraži.Zarumeni?Gdjestigne!

1 PrvanagradanakonkursuelektronskogčasopisaAfirmator, Beogradizabranaizmeđu200prispjelihkratkihpričaodistotolikoautora.Afirmatorzatravanj-svibanj2012.godine.


Svakovrijemeimalojesvoješkrabatore,narodkaže“dunđere”.Pojamtalentupisa-njusverjeđesečujekaodaganemaIkaodanikomenetreba.Netalentiranopisanjezamarainavlačinasebeauruodbojnostiprijenegoštosmogaizagrizli.


Prazne kućice

VećdugoskupljampraznekućicetoblagoarheološkoizprahistorijeStanarisuprisilnodomnapustiliinestaliupamćenjuSamosemirisnaTajnaiznutraslutiutragovima

Akoseikadiznigdinevratekućicekaoproročanstvočekajudaseunjimaživotprobudiavremenaimanapreteknaovominaonomsvijetu

ŽivotvječitotrajeuputovanjunakojesmoseBožijomvoljomzaputilipostazidavnozacrtanoj

AmirTALIĆ

Panikućicepraznenikadnisubileiluzijajeuviziji

GdjesustanarizalutaliunesrećeniVratitisenećemoćijernikadanisuniotišli

Tajosjećajmedanaspratidokizmeđupraznihkućicaprolazimkaoutvaraprebiramuspomeneukojimasvevišeobitavam


Na hiruškom stolu

KadamputirajuteritorijuskalpelomutvrđujusegranicebesmislaRijekesekaopotrganearterijeorganizmomrazliju

Uglavnomgradugdjesrcepulsirakrvavimtamponomodvrećapijeskautvrđujuoperativnuliniju

Ahirurgjemesarizmetropolesvjetskeštovještonožemnakartigraniceoperira

PacijentvećdugoinfuzijuprimaVizitupredvodipoznataNakazaštovrhovnogBogaoponaša

DalisenarodpitapitajtepokojnikaTita

Đavo u kostimu anđela

Namirisanojeiokićenostaništeđavoljegdjedjecazanesenaigromuhoruvriskaju

Iznjegoverukeslatkišećepozobatidokimseodzanosaobraščićisitinezarumene

AkadsuncenapočinakkrenekostimanđelanačivilukćeskinutiIzškrinjezaključanenožikožavukodlačkaćesinuti

Ušuljaćesevragusnovedječijedaihpobuđenjumajkeneprepoznajuobezglavljene

Vrijeme inkvizicije

Inkvizicijajekasnostiglaunašekrajeveđavoljesjemerasuloseiklija

KadTrubejerihonskeoglaseseinkvizitorovaglavanapanjideiakojeteškodokučitikođavoustvarijeste

JerkoznakakavSporazumjenasnazidokvrijemeneupitnoprolaziSamoseminažrtvuiklanjenavikavamo

kaodajeitonormalno


Autopsija

PrvotrebaumiritisavjestnekimtupimpredmetomIsčupatisrceinadlanuštopericomprovjeritiritam

AkosrcenepulsirapredvamajesvježilešPotomskalpelomizplućaispustitizrakZavjesatadprednogepademrklijemrak

Sadtesteromstudentinastavljajumanuelnirad

LobanjunaizmjeničnopileizmozgapametsrčuDokmrtveočiuogledaluispredajuoživotupričuOdsječenenogeodloženeispodstolaacrijevaseodmotavajukozavatrogasceoprema

SažvakanahranaizutrobeseprosuBaštojepoguzijidošloglaveuhalapljivomzanosu

Zanaukuovajgospodintijelosvojedadeaštoseneiskoristibacićesepsimaprekoograde

Himna na neuropsihijatriji

UamfiteatrudržavnepsihijatrijedirigentsmoćnimhoromizvodihimnuSvakipjevačurucidržidijagnozubolestisvoještohimnanjegovaje

PublikautransuustajesrukomnasrcumelodijamirisapaurinaširinacijauerotskomzanosuonanišezaboravljeniTitinipioniri

UkogalisezaklinjetasvitasadajerzavjerajeuvezenasasaIstokaiZapada

Izastavaštoimiznadglavavihoribilajezavjesadasezamračeprozori

Ubudućnostinasčekajujošcrnjidaniakoidaljebudemouspavani.


Dozvola za nošenje oružja

Dozvoluzanošenjeoružjamožetisamootacimatidatijerodličnoznajukakvunakazuilianđelameđuljudešalju

Kadsatakvompreporukomtaosobakrenepitanjejedalijepištoljurucianđelailinijedaliseluđakizadiplomeprofesorakrije

Toćeseutvrditijednogadanamoždaiprijekadnamseucrnojhronicinekoodovihkandidatanasmije

Kućni odgoj

Garancijudasinormalanmogudatisamootacimatiaonisevišenepitaju

Prvosegenetskagarancijagledašizofrenija,epilepsijailisličnabolestsepikaBezgarancijeibezpovikazatakverezerviranapolitika

Zanaukuidiplomunaučnikazaduženaposebnajeklinikaštopotvrdedajedaškolovanjemožekratkodatrajeakotenekolovaranpodržava

Tvojajejersimoćaniovausranadržava


franoVUKOJA

JesenjelišćeMONOPOLACSposljednjimdanimakolovozapalajekonačnodugoočekivanakišaiumilaVelikiDo-lac.Natopilaježednuiispucaluzemlju,donijelaosvježenje.Nakonkišesunceponovnoobasjaselo.Seljaniiziđošeizsvojihkuća,pustišestokuizštala.Grgo,djelatnikDuhan-skestanice,kojiprocjenjujekolikoćekojanjivadatiduhana,idekrozseloipjevuši:-Pecipile,smanjitćutikile;pecivola,smanjitćutipola!Sveslušajumještaniismijuckajuse.Ljudiizlazeizkuća,ostavljajudnevneposlove,

sviželepopričatismonopolcem.Grgojebioblagenaravi,razgovorljiv,dobrohotan.-Grgo,štositimenimirijoprizidukadsimiprijamisecdanaodređivakilezavagu.

Oklenmeninaosamiljadastrukaosamkvintalalista.Pantišlitivećesušezaživasebe,danepadeovakišaprijadvadni,svebi izgorilo.Daj,Bože,daosušinipetkvintalalista,Amoranisebiostavitpedesetkilapušarine,nemanjaparazacigarekoti–javiseMirko.Grgomuuzvrati:-Imatćešti,Mirko,ovegodinelipikila,ostavijosamtiipušarine,nemorešjepopušit

datijecigarkosolunar.Menenikonerazumi,moramijačuvatsvojeradnomisto.NamimonopolcinsudobropripelilidoliuDuvanjskojstanicidasvakidramprocinimojerbobinasmogliposminjivatizatratkući.Moramijaoninsvojintićindonitkojidinar.Duvanjedržavnimonopol,asdržavomnemašale,mojMirko.OvojeBožepomozikakojebilozavrimestareJugoslavije.Pitajćaćejelismijoodžendaraivilanacazapalitcigardu-vanasasvojenjive.Odmabiupržun.Akotijeujtilopraznuduvanjskukutiju,otišasitrimisecauĆelovinu,brajkomoj.Mojjećaćaproždrazapaljencigarkadjenaišavilanacdaganebiujtijodipušisvojduvan,jerbobinagrajisa.AitipantiškadjeonogGrgano-vićaujtiloscigaronuustintegalipootralouĆelovinuišestgodinamuzabranilosaditduvanpajadanodaodkućedokućepodnevnicannebilidrčinidonijokorukruva.Ajasamtebikočovikuiprijateljuostavio,bratbratu,pušarinuidva-trirusakazaodnituBosnu.Višenisammoga,strame,nesmin,Mirko.NisamvišeostavijonirođenombratuJerkiakoćešvirovat–pravdaseGrgo.-Ljudimoji,akonećesvašta.Mojanjiva,didovina,anisamnjomevlastan.Štaćeš

kadjetako.Nego,ajmopojednurakiju,paneksesvejarca.Jatipilepekanisam,anaćesenekouselu.Nikadnisivodanprošadatenekonijepočastijokočovika–rečeMirkoikrenušeukuću.-Đavatiodnijopile.Neznamkadsamgapojijo.Jatopivanjošoddičinjidana,činsan

zinijonasvit.ZavrimestareJugoslavijejedanjeondašnjimonopolac,vilanac,štalibi,ne


znan,procinjivakilažuduvanapoparceliipivabi:Pecipile,smanjitćutikile,pecivola,smanjitćutipola!Menisetosvidiloijasamkoditeodpetgodinamaštaoćulijakadnarestenmoćprocinjivatkileijistpiletinu.Gladnosebilo,mojMirko.Jasenakošpocam,dilipile,diban,divojska.Ritkomigakoispeče,godišnje,uvrglave,dvaput.Većamiječastpurulučenicupokusat.Undamepotljinjamidrimpabinajrađezaspa.Štaimalipše,nakusatsepurelučenicepazaspatispodmurve–veliGrgoiispičašicurakije.-Jošćemopojednu,Grgo?–nalijeMirkočaše.-Daštaćemo,nadvismonoge,apurusamnaručijokodprijateljaJoze–složiseGrgo.PotomsepozdravisMirkom,krenupremaJozinojkući,gdjegaječekalapuraluče-

nica.No,ipakjezapjevušiosvojuomiljenu:-Pecipile,smanjitćutikile,pecivola,smanjitćutipola!

PARTIJAIkoprošetaodokrčmeKod Mate.-Iko,čujenkakoodašposeluiskupljašpartiju–rečegazdaMate.-Skupljampartiju,skupljan,gazdaMate,alijokonukojajetebinasrcu,negopartiju

zabranjekukuruzauSlavoniji.Imadopartijeikukuruzavrimena,alitribabivećsadznatnačemusam,kobiiša,konebi.Dajedotrattonu,tonuipokukuruza,tribaizaćizzime.Znamjedatebinijepovolji,otratiglavnegosteizbirtije–uzvratiIkoinaručilozovaču.-ŠtetatakvogmomkadapoSlavonijiberekukuruz,dasadišduvan,tribabisetitrcit

kakvogdržavnogposla.Pametansi,jakkomazgov,imazateposla,akonemaovdeunašojžlibini,imaudrugin,većinmistin.LjudiiđuidoNjemačke.MojaVesnazavršilaekonomskuškoluičekadržavniposa.Otišlajedoliuopćinu,neštosujojkobivaobe-ćali,štatijaznan.Adoknenađeposa,pomažemeniugostioni,štaćecura–govoriMatenalivajućirakiju.Ikopotežeizčašeireče:-IšabijaidoAmerike,alimiuUnutrašnjemnedajupasoš.Alimacaknutćujanjima.

Nisanprviiznašegselakojijeutekaprikogranice,enonašiiuAmerici,Kanadi,Austra-liji.Šaljućaćiimateridolare.-KojetojiuUnutrašnjemdatinedapasoš,dušumuzadajen?–upitaMate.-Znaš tikoji,Mate,štasepravišmanit.Žarko,Žarko,sunce limužarko.čovik iz

našega sela, živi u državnon stanu, a svaki drugi dan na prdavcumotoru dođe tuobaććaću imater.Pitanga ja šta sam to ja krivpanemogudobitpasoš,aonćetimenikakoončuvasvojeradnomistouUnutrašnjemida janemogudobitpašošjerbosamosuđivanzašvercduvanonidasamlanizaBožićpivazabranjenepisme.Nećuga javišemolit,akonećumoćspasošom,more inadruginačin,bižatprikogranice,pakomuopanci,komuobojci.Akomeujtenagranici,mogumeošišatnaajnc i strpatdva-trimisecauĆelovinu,koMarkanadvaputa,ali im je trećiputute-ka.EnogasaduSydnyju, imačoviksvojufirmu,radikodržava–odgovaramuIko.

UČITELJICANaprašnjavojcesti,improviziranojautobusnojpostaji,stadeautobus,aondaseizpra-šinepojavilijepa,gracioznadjevojkaikrenuputseoskeškole.filip,zagrebačkistudentfilozofijekojiusvomrodnomseluspremaispitezajesenjiispitnirok,nijemogaoodoljetiizazovudajojsejavi.


-Dobardan,djevojko,neznanko!Odkudtakolijepadjevojkauovojzabiti?–odvažisefilip.-Dobardan,nijeovonikakvazabit,selovamjejakolijepo,nadamsedasutakvii

ljudi.Vjerujemdamiseobraćatesdobrimnamjeramapaćuodgovoritinavašepitanje.Jasamnovaučiteljicauvašojškoli.UčiteljNikolavoditćedrugiičetvrtirazred,ajaprviitreći–odgovoripridošlica.-E,bašsamlošesreće.Umjestodaidemutrećiosnovne,janatrećojgodinufilozo-

fije–našalisefilip.-Oh,vidi,vidi,jeli?–pomalostidljivoprimijetiučiteljica.-Joj,omaklomise,ispastćedasehvalimtimeštosamobičnistudent,rekohtoona-

kodaznatedanerazgovarateskakvimseoskimspadalom.OvihdanaspremandvauvjetazačetvrtugodinufilozofijeiknjiževnostiuZagrebu,bubamdanimainoćimatenisambašprisvojoj,pavasmolimdamioprostiteštoovakoiznebuhavršimverbalnonasiljepremaputnicimanamjernicimailijepim,mladimdamama–ispričavasefilip.-Ma,ništa,ništa,vidjelasamjaonakoodprvedasteusvakomsmisluriječidobar

momak,inačevamsenebinijavila.Ijabihvoljelastudirati,alimiroditeljinisumogliosiguratiparezastudij.Ipaksamimalasrećedobitiposaoučiteljiceuvašojškoli.Nijenitološe–rečeučiteljica.-Kakviloše,odlično.Bašsenapričasmo,anismoseniupoznali.Jasamfilip–pred-

stavisefilipipružiruku.-Marina,mojeimejeMarina–pružirukuiučiteljica.-LijepoimeMarina,Boggaživio–veselouzviknufilip,sretanštojeupoznaolijepu

iljupkudjevojku.-Ivašejeimelijepoidobrovampristaje–uzvratiMarina.-Akadsmokodimovnogstanjaroditelja,nimojinemajuparazamojstudij,astipen-

dijunisammogaodobiti–rečefilip.-Pakakoondastudirate?–znatiželjnajeMarina.-Imamludusrećudasvakogljetamoguraditkaokonobarurestoranućaćinaprijate-

ljauNjemačkoj,akojidinarzaradimiprekoStudentskogservisa-rečefilip.Marinagajepomnogledalaireče:-Krasno,sretanstečovjek.Rođenistepodsretnomzvijezdom.Rijetkisudanasu

našemmjestukojimasetakoposreći.-Upravuste,nadamsedaćuimatisrećeštoprijepostatiprofesorom,aondadobiti

posaoimeđuđake.Moraserećidaivitakođerimatesreće.Dobilisteposaokojivolite,makargaobavljaliunašemselu.Predlažemdapređemonati,iakosmosetekupozna-li.Mladismo,našismo–predložifilip.-Može,može,nemamništaprotiv.Profesoresamuvijekpersirala,abudućegmogui

napertu!–našaliseljupkaučiteljica.-ZatridanaodlazimuZagreb,imamjedanispitzapetdana,adrugizadvatjedna.

Nadamsedaćemosejošvidjetiovadva-tridana,anakonispitaopetsevraćamdoma,dokoko20.listopadaopetnepočnupredavanja.Sadtepozdravljam,vjerojatnožurišdasepredstavišđacimagodineškolske1963/64–rečefilipiodeukrčmupopitipićeučastnovogpoznanstva.


MOTORDŽIJASutradanjefilipprošetaoselom,aispredškolevidimladićanamotociklu.Tkojeovaj,upitase,Marininmomak,netkoodprosvjetnihdjelatnika…Mladićupalimotor iodeprašnjavomcestomusmjerugrada.filipjetrebaougradukupitinekepotrepštinezaputistanenaautobusnupostajupričekatiautobus.PoveseliseštoćeponovosrestiMarinu.Ugodnaizgodnadjevojka,pomisli,anjezinagracioznafigurapojaviseizškoleuzveseližamoručenika.-Dobardan,ijamoramdograda.Vidikakoprometpovezujeljude–rečefilip.-Dobardan,štosemora,nijeteško.Ivožnjaautobusommožebitizanimljiva–uzvrati

Marina-Kakoidutvojiprvidaniunašojškoli?–znatiželjanjefilip.-Ovosuinačemojiprvidaniuškoliusvojstvuučiteljice,adjecakodjeca.Oviizprvog

razredapravisuanđeli,autrećemimašsvakakvih.Usvakomslučaju,ipakzanimljivo.Nikolaradiupopodnevnojsmjenisdrugimičetvrtimrazredom–objašnjavaMarina.Naiđeiautobus,filipiMarinasjedošeskupainastavišečavrljanje.-Jaitisevozimoautobusom,atkoseodvezaonamotoru,akosmijempitati?–zna-

tiželjanjefilip.-A,namotoru?Prijatelj,Omladinac.PaznašvaljdaPetra,svigazovuOmladinac,radi

uOpćini.Biojeuprolazuisvratio,znadasampočelaraditiuvašojškoli–odgovoriMarina.-Znamokomeseradi,aliosobnoganepoznajem.Ma,pustimoprijateljaimotor,

kakoživiš,štoradiškadneradišitako?Oprostištosamovakoprevišeznatiželjan–počneseispričavatifilip.-Ništaosobito,maločitam,malosprijateljicamanapiće i tako– ljupkoodgovori

Marina.-Aštojesbrojnimudvaračima?-Udvarači,udvarači.Našgradjemali,svaksvakogazna,aštoseudvaračatiče,puno

zvanih,maloodabranih.Zapravo,višenegomalo.Akakojekodtebe,kakouspijevašilineuspijevašodoljeticuramanafakultetu–sasmiješkomrečeMarina.-Štojevećaponuda,tojeteženaćisrodnudušu.Asdjevojkamatije,kakonetko

reče–jednapreviše,astotinapremalo!Onerijetkekojesemenisviđajunepokazujuzanimanjezame,iobratno–požalisefilip.-Nemoguvjerovati,iakosemnogižaledajeikodnjihtako–veseloprimijetiMarina.Autobusstižeugrad,afilipseodvažipozvatilijepuučiteljicunapićeuobližnjugosti-

onicu.Nastavilisujošdugočavrljati,aondajedošlivrijemedasepozdraveirastanu.-SutraidemuZagreb,azadva-tritjednaponovnostižemdomapaćemosevjerojat-

noponovosresti.Bašmijedragoštosamupoznaotakodragudjevojku.-Imenijemiloštosmoseupoznali,bitćemidragoponovnotesrestiisretanput–

uzvratiljepojka.Pozdravišese,afilippomisli:Krasnacura,bašpomomeukusu.Samodaseneza-

ljubimjerštolijepozapočne,znairužnozavršiti.KaosaSonjomnaprvojgodinistudija.Biosamsebašzatelebao.DoknisamsaznaozatogNikšuizRijeke.Aondasampolu-dio,sjetisefilip.Niodčeganećupolovine,citiraobihpjesnika,pomisli,amislimuseponovnovratišenaMarinu.Akoseisnjomdogodiljubav,štosemože.Protivljepotesenemože,rekaobiTin.Aprotivunutarnjeljepotejošimanje.Netkojerekaodejeljepota


dubinapovršine,asveminekakogovoridaovadjevojkaimaionuiskonskudubinu.Prvidojamznaiprevariti,aličinimisedabikodovecureizavršnidojammogaobitifantastičan,nastavirazmišljationovoj,lijepojiljupkojpoznanici.U istovrijemeMarina jenaputudokućerazmišljalaomladićukojeg jeupoznala.

Učiniojojsedrukčijimodsvihkojejedosadasrela.Naočitje,pametan,šarmantan,du-hovit,nadaren,uporan.Nadamsedajeimoralan.Momcikaofilipsurijetki,tojedečkokojegradomožešpokazatimateri,pomisliMarina.Joj,samosenebismjelazatelebati,nastavirazmišljatilijepadjevojka.filipstudirauZagrebuprepunomdjevojakakojimaseovakavmomakmorasvidjeti,pomisli.Ma,nijevragdasejatozaljubljujem,upitaseMarina.Slovimkaodjevojkakojanijezaljubljivenaravi,alipoznanstvosfilipompriličnomepotreslo.Nijevaljdaljubavnaprvi,aposebnonadrugipogled,upitaselijepaučite-ljica.Ma,bitćeštoćebiti,pomisliMarina.

GAZDINA KĆERKAfilip i njegov rođakBerislavsvratišeubirtijuKodMate.GostedvoriVesna,gazdinakćerka,stasita, ljupkaisamosvjesnadjevojka.Završila jesrednjuekonomskuškoluičekaposaougradu.-Izvolte,gospodo–odvratisefilipuiBerislavu.-Mislilismopopitiporakiju,aliakosmogospoda,ondamoženeštodrugo.Živimo

uzemljidrugovaidrugarica,alivjerujemdaćeipakjednogdanaovdježivjetigospoda–uzvratifilip.-Načekatćemosemitogaočemuti,filipe,misliš,alibitgospodiniline,nezavisiod

togaukojojdržavitkoživiiliikakvomdruštvenomuređenju–nedaseVesna.-Dobrovladaštomproblematikom,iznenađuješme–rečefilip.-Naučiseneštoiuekonomskojškoli,nijebaškolikonafilozofskomfakultetu,ani

učiteljicenisuzabacit–ironičnopariraVesna.-Kakvevezeimaovapričasučiteljicom?–upitafilip.-čitavoseloznakakosibaciookonanašunovuučiteljicu,aonanatebeudicu–na-

stavljaVesnauistomstilu.-Jasamnašuučiteljicuvidiodvaputauživotuinemoguzamislitidanetkomože

doćidotakvihzaključaka.Pologici,svakizaključaktrebaimatidvijepremise,dvipret-postavke–čudisefilip.-Zaljubavnaprvipogleddovoljanjeijedansusret,netribajutunikakvetojetvoje

filozofskepremise-nastavljastasitadjevojka.-Jasamvišezaonunašu:Berizeljeokosebe–uzvraćafilip.-Kolikojaznam,unašemseluimazeljanaizbor,alisezatebe,filipe,nemožereći

dasinekiberač–Vesnapostajesveironičnija.-Postojeitajnabranja–uzvraćafilip.-Kojalijetobilasretnica,damijeznati?–upitaseVesna.-Nisampunosigurandaniutvomvrtunematajnihbranja.Iakoizgledaštakožesto-

ko,imanježnostiutebekolikooćeš.-Morebitdaiima,amorebitigrubostiikodonikojesu,kobajagi,nježne.Inajnjež-

nijeučiteljiceznajubitistroge–dočekagaVesna.-Opasnasi,mala.Veliksivraginesamovrag,negoiposebnabiljka,danekažem

zelje–uzvraćafilip.


-Akosamzelje,neznačiidasamzelena.Aonikojiberuzeljemorajuznatdameđuzeljemimaipokojakupina,drača,gladišika,sikavica–nastavljaVesnanasvojnačin.-Potpisujemkapitulaciju,nadgovorilasime.čestitamievoruka.Autoime,donesiti

namapojednurakijulozu,biligospodailiobičneseljačine.Uzmipićeizasebe,narav-no–pružifilipruka,Vesnajeradoprihvatiuzobostransmijeh,aubrzostigošeirakije.Dođošenovigosti,Vesnaihpođepodvoriti,aBerislavreče:-Rodijačefilipe,ovamalajekozvrk.Trzlajenatekoluda,nebijojjaoprostijo.Svi

momciuseluludujuzanjom,atibijojmogadatlacu.Ajeljubomornanaučiteljicu,živatiklaka,živavatraiznjesiva.Jetiučiteljicanatralapazar,nemašta.Bacisetinanju,asučiteljicomakoštobude,bude.Berizeljeokosebe,rodijače!-Mapustiženskadiju,rodijače,negokakojenaposluuDuvanjskojstanici,tamosi

nekišefić?–upitafilip.-Paišasamutupoljoprivrednuškoludabibijonekišefić.Nekaćaćeinjegovepo-

štarskeplaćepamemogaslatuškoluuMostar.InekaćaćinakumakojimejeutrpauDuvanjsku.Danijetako,bilobizloinaopako,morabiijarusaknaramenaiuBosnu,iliprikobilasvitazakoriconkruva–objasnimuBerislav.-AtkoteutrpakodpredsjednikovećerkeDanice?–sasmiješkomupitafilip.-Ti,rodijače,volišzajedravatpoštenučeljad.Akojekćerpredsjednikaopćine,iona

jeodkrviimesa.Curasenaozbiljzaljubila,moglobibitipivanje.Onanavaliladaseudaovezime,ormajseti,rodijače,zasvatove–veselorečeBerislav.-Ma,nemoj,Bero,manijemoguće.Kakotakonabrzuruku?Kadsipošasnjom,

nemanitrimiseca–čudisefilip.-Onatijeukastubožićatkomlada,aštaću,istivragovegodineilidogodine,pase

ti,rodijače,ormajzasvatove–odrješitjeBerislav.-Aštakažepunac?-Štaćepunac,tamanseonukućivelepita.Onsepitaucilojopćini,aunjegaukući

drmajuženeićer.Onesunjemuzakon.Punacbibijosritnijidamućeriđezasinakakvaguzonje,alisamjanjimadvimakupijiošejtanaitotijegotovastvar–obrazložiBerislav.-Adićešživitsnjom,nećešvaljdagradskucurudovoditnaselo?–znatiželjanjefilip.-Ma,jok,naććemostanugradu,aspomoćuBogatribabizadvi-trigodinedobitdr-

žavnistan.KadarsamuDuvanjskoj,aipunacćemalopogurat–nasmiješiseBerislav.UbirtijustižeiIko.-Lakomijezavasdvojicu,jedankrajusfakultetom,drugisedočeparađeuDuvan-

skojstaniciipredsjednikovećeri–rečeIkoisjedezanjihovstol.-Vesna,dajiIkipiće.častimjerbotiseženim,prijateljuIko–viknuBerislav.-Oho,jelionupredsjednikovu?–upitaIko.-Je,je,bašnju–umjestoBerislavaodgovorifilip.StižeiVesna:-Izvolte!-DajIkištapije,ainasdvojicamoglibisadpopivu–naručiBerislav.-MenilozuuimeBerinemlade–rečeIko.-Kakvemlade?–upitaVesna.-Ženionupredsjednikovu–odgovoriIko.-Ondamogučestitat–iznenađenorečeVesnaipružiruku.-Hvala,hvala,mladadamo–prihvatičestitkumladoženja.


-Oćeliijedannašmomakoženitcuruiznašegsela–zajedljivoprimijetiVesnado-nosećipiće.-Kakoćekadsecureiznašegselaokrićuzamomcinsastrane–pokušajojobjasniti

Iko.-Nepribacujtinacure,muškipredlažu,aženskebiraju.Janevidimnekivelikipred-

lagačaunašemselu–uzvratiVesnainestadeukuhinji.-OvogaVesnatebisvrdluče,rodijače–primijetiBerislav.-Je,je,oćegacureiznašegsela,aliionbigrackogmesa.Lipajeovanašanova

učiteljica,itisi,filipe,bacijookonanju,aliiovajekometak,nebijabižaodnje–do-dadeIko.-Pustiženskadiju,negokakonapredujetvojapartija?–obratisefilipIki.-Jedralatepartija.Nadamsedamenitkoniječujo,oklenkoznanakojupartijuja

mislim.Neznam,rodijače,štabitireka.Sviseneštonećkaju.MuškiviševoleodnitkojirusakuBosnunegouslavonskomglibutrgatkukuruz.Imacurakojebiradoišleuku-kuruz,alićaćeimaterejišalenepuštaju.Strajidajinebikobeterisaibilaskupljapitanegotepsija.Adasejopetskupitlipapartija,duvannijedobrorodijo,nemedobrećere,štaćeljudi,tribaizićizzime.Kadtidotraštonukukuruza,imašpure,imaškukuruze,imašštakrmkusamlit.Aijabikogrupovođamogadobroproć.Jasemaloogrebemopartiju,alinisamkoonidoliuKomitetu.Alinematukruva,mojrodijače,ovdezamenemalipaposlića,jaseormamprikobilasvita.AkoBogdadneitamouspijemzaraditlipipara,evomenenatragkogospodinčovik.Nemarajadorodnogakraja,nitmilinebezErcegovine!Meniseneštouglavumotadabizadvajestakgodinamogaivamotr-gnutZapad.NemoreniTitoorlovavika.Mojrodijače,janisamškolovankoti,alinisamnibudala.SvebabeuselugovoredaovaJugamorekolikoiTito.Aštobabesmitre,totijetako.Onenisuveleznale,alištoonenaslute,mojbrajko,totijekoprstonunečist.Pasošadobitnemogupaćumoratbižatprikogranice.Ritko jekopribigaodprve,svakogasubaremjednomošišaliistrapaliupržun,alikojeskastijouteć,utekaimje.Ijasamtiukastu–raspričaoseIko.

ZAGREBfilipsepozdravi socemZvonom,majkomJurkom,sestromMarijom,maturanticomkoja jeupravostigla izškole, tedjedomIlomibakomAndromipođenaautobusnustanicusačekatipopodnevnuautobusnulinijudoMostara,kakobistigaonavečernjivlakzaZagreb.-Piši,sine–viknuJurka.-Dajemenidatovadvaispita,etomenezapetnaestakdana–uzvratifilipupruži

korak.UvlakujefiliprazmišljaoosrpnjuikolovozuprovedenomuNjemačkoj,lijepompo-

četku rujnauselu i susretusprekrasnomučiteljicom.Uvjeren jeda jespremioobaispita idaćeuskoroopetdoma.VeseliosenovomsusretusMarinom.Nevjerojatnadjevojka,pomisli.Stigaojeusvojusobuustudentskomdomu,avećsutrapojavioseicimerNikoiz

Makarske.SnjimjeidjevojkaSanja,Splićanka,kćerkapartizanskogprvoborca.Kratkosupopričali,aondasefilipdaonaobnavljanjegradivazaispit.Ušaojeuuobičajenustudentsku kolotečinu, dao prvi od dva uvjeta i počeo pripremati novi. Na fakultetu


sretneIvonukojajejošodprvegodinepokazivalasimpatijepremanjemu.Ivonajebilakćerkavrloutjecajnogpripadnikazagrebačkogpolitičkogestablišmenta.-Gdjesi,ljepotane?–upitaIvona.-Mismotunavek,ljepojko.BiosamdvamjesecaiNjemačkoj,dvatjednaumojoj

Hercegovini,imamjošjedanuvjetzačetvrtuitakoto,aštojestobom?–uzvratifilip.-Ljetosamprovelanamoru,uglavnomsmojimstarcima,malouDubrovniku,malo

naBračuievomeumomrodnomZagrebu.Kudgodpođi,uvijekdomadođi,kajćeš–vragolastopričaIvona.-Ma,lakojevamaizZagreba,studijvamjeprednosom,možeteštohoćete,amiiz

provincijekakosesnađemo–nastavifilip.-No,dobrotiide,lijepoizgledaš,skockalsilijepancug,ženskicetrzajukolude,kaj

bištel.Idemoutoimetuprekputaubircnacugu–uzvraćaIvona.Popilisupopiće,jošmalopročavrljaliiobojenasvojustranu.filipsevratioudomi

zatečecimeraNikukakosespremanavečernjiizlazaksaSanjom.Uzeknjiguipočneobnavljatigradivozanoviispit.PonovoseprisjetiMarine.KodtolikodjevojakauZagre-bumenipadanapametcurakojusamdvaputasreouHercegovini,pomisli.

RAKIJAGrožđeseobralo,vinoodlilo,aondajenareddošloipečenjerakijelozovače.MirkoinjegovsinVeselkovećuranojutropostavilisurakijskekotle,naložilivatruipripremilikominu.Nisuprocuriliniprvikapirakije,aokokotlaskupišeseMirkovisusjedi.Mirko-vasuprugaIlkanapravikavu,donesenatanjurusiraipršuta,asrakijompočeteći irazgovor.-Nemorešjojtiništaznatdokseonamaloneladne.Tribarakijuznatumirit,nitivalja

kadjemeka,anikadjevrložestoka–kažedidDrago.-Nikakvasetebi,kumeDrago,nijeotela.Najgorajenikakva–javiseKažimir.-Ma,pićejelipocvićekomuznanaćmiru.Valjaonoproždritkaprakijeudruštvu,ali

akosepopijevišenegočovikmorepodnit,undanevalja.Tribaznatostatpripameti.Rakijajerazgovorušaoninkojijojznajumiru,alinijezažegarneljude,pobisneodrakijepaundaneznajuštarade.Pametnijejeonopopitčašuvina–uzvratiDrago.Ikultrznučašicu,paće:-Tanijenivinopunopametnije.Dajepametno,tanebiželjezneobručovemećeli

okobačava.čovikmoramalopopitdatugusasrcabaci.Akosenećešmaloproveselit,bacitšegu,štaimašodživota.Dobraovamučenica,sveušiodnježare!-Takoje,dušnjemi.Daštasereče:Zasvirajizadijzapojas–složiseBariša,aodne-

kudsepojaviipoštarAntara.-ValjenIsus,uranilisteilisustali.A,lipiljudi!Vidištikakorakijaokupiljude.E,nebi

sevakookupiliokomotike–pozdravipoštarAntaradruštvookokotla.-Štaimautojtorbi,pišulimomcicuram,šaljeliikoparaizNjemačke?–upitaJuras.-Imasvašta,nijezapriče.Imamizate,Jurase,lipmuštuluk,zovnitćešmiunedilju

poslenmiseugostijonibocunvina–rečepoštar.-MoradajeMarkanustiglogarantnopismoizNjemačke–viknuVeselko.-Pogodijosi,momče,iđi,Jurase,zoviMarkana,moraonovopotpisatjerbojepre-

poručeno.E,utoimeredjepopitirakuju–rečepoštarvadećipismoiztorbe,aJurasžurnimkorakomodekućiposina.


-Neka,neka,nekmujesasrićom.Nekamomaksebitražićaru.NajgoremomIki,skastijoićusvit,anedajumupasoš–rečeIkulipotežeizčaše.PoštariskapičašicupaseobratiAntiši:-Antiša,ditiježenaLuca?-Štatebebrigadijemojažena?–upitaAntiša.-Tanećutijeja,neznanštaćuniodsvoje,negojojstigačekodsestrePaveizNje-

mačke.ZovijeodmaiponesisinuValirazglednicuodcure-obradovapoštariAntišu.-Morašundautoimepopitjošjednurakijuizamezimalo,nakrižatćeženajošmeze

–obratiseMirkopoštaru.-Nesmimvišeđavajedne,dalekjeputpridmenon.Amogabimalozamezit,oduvik

jeovakućabilabogateruke,nijenikadnikoiznjegladanižedanotiša–uzepoštarkomadkruhaipršuta.-Aštaimaposvituiovojnašojžlibini,tiveleodašičitašnovine.Štaćebitodovog

svita?Tebejezapalipdržavniposa,aštaćebitodovemlađarije?Nemaovdekruvazanje,prošlojevrimemotikeiajvana.KosedočepaNjemačke,njemujeupalasikiraumed,koimanekogabližnjegprivlasti,ubacijoganegdinadržavnejasle,njimajelipo,aostaližrnjaju.Velejinijeprispilonigdi.VećjenjidesetakiznašegselapribigloprikograniceistiglodoAustralije–javiseiMatan.-A,štati jaznam,mojMatane.Kakojekogazapalo,alibitćebolje.Sidasanjas

nekinpolitičarin,onikažudaćedržavapravittvorniceukojimaćeljudiraditizarađivat.Kažudaćedopasošamoćsvakakonemakogabližnjegauemigracijiikoganijeva-ćalosduvanon.Imaposlauvećingradovin,kooćebolje,širokomupolje.Koznadiječijasrića.MeniježamomakakoštojeIko,momakbiišatražitposlaposvitu,adržavamunedapasošsebetrusakaduvanaidvipisme.Aštaćebitodovinašicuraakosvimomcioduprikobilasvita.Ištaćebitodnašegselaakosviodu?Vodenbitribalošto-godstvarat.Oćelidoćvrimedaćeovinašištosuotišliprikobilasvitazakoriconkruvatamozaraditlajstruivamootvoritvirme?Namiovdensocijalizamiindustrijalizacijanisudoniliništa,srušilionostaroštojevaljalo,aodnovogaštosuobećavaliniaberanema.Oće liseprominitpolitika,oće livamotrgnitZapad,samodragiBogzna.Jao tojinstvarinnebismijonigovoritjerbonijemojekojinadržavnojslužbikruvzarađujendasolinpametonizinkojimerane.MoremekoizdatodovizištoradezaUdbupanauditisebiisinuBerikojegasamliponamistijodoliuDuvanjskojstanici.Neštogovorikodabiseženijo–upitasepoštarAntara.-Ma,nekomirečedajetojaskojontvojBerosilićerpresjednikaopćine.Jelimogu-

će,Antiša,virnjeti?–upitaMatan.-Eto,kobivaje.Nadugujetojošštapu,nevirujemtijatoništadokjeneutraukuću

–odgovoripoštar.-Onajećerpresjednikaopćine,oćelisetitcrkvenovinčat?–znatiželjanjeMatan.-Oklenjaznan,etojitamo.Jenezgodno,morepresjednikimatproblemaakobise

crkvenovinčali.Taićaćajojsevinčaucrkviićerkrstrijopagajopetmetnilozapred-sjednika–kazujeAntara.-Je,alikadjetobilo,kadnikonijesanjadabimogabitpresjednikopćine.Potljinse

onaverti,baciseupolitikuitojekurseveištatijaznam,liposimoje,idogura,dušnjemi,dopresjednika–umiješaseurazgovoriMirko.


-ImaonjakaleđauSarajevu,nemoremunikoperaodbit.Beroćesešnjomcrkvenovinčatnegdiudrugojrepublikiiustotojžupi,nećeuKomitetunikonikogaotomunipitat.Lakojemenizanje,znajuonisvompetkupost,aštaćebitsjadninsvitomkojemuunašojžlibininemamista–dometnuVeselko.StigošeAntišinasuprugaLucaiMarkanpočekijamstvenopismo,aondasepoštar

pozdraviiode.PojaviseiGrgasinavasglasreče:-Kopobacipuruuzoru,srićumupoljubim?!-E,jesiprožlobast,samonaprknomisliš.Kolikinjeljudinpuradodijalaizatralajiod

kuće,atižališzanjom–uzvratimuMirko.-Ma,čuješ,svejenaspuraodranila.Uvikjeunasobičajbijopurupokusatčimčeljad

ustanu,aundakudkoji,milimoji.Kadtiucvrljašmasla,uspešlučenicu,amoreisasa-mimmaslon,pajesenabubaj,držalabičovikapocilidan.Sadtrgleovenovenevisteiuvelemodernizanponašinkućan.Ujitratidadnumalokruvaimlika,akotezapanekojažmara,budisritan,paundaskomlicajdoručka.Prijajesepivalo:Bogpomogamladustopanjicukojaručkukuvamaslenicu,zaužinisiraikumpira,zavečerukupusaimesa.Ručaktijebijouvrimekadjesaddoručak,užinakadjesadručak,večeraijevečera.Akobisekopaloilištogoddrugotežeradilo,popodnebibijoićindijaš,nakomaloštabilo.Štojestarovaljalo,pobacujese,asvenovoštonevaljakopitisekodaganekozaliva.Štaćeš,sveusvojevrime,Bogzauvike.Svitinasvitusvašta–objašnjavaGrgas.StižeiJurko,seoskilakrdijaš,pjevušeći:-Odrakijenemabolježene,potridanaonaljuljamene!Oj,rakijo,rako,jatevolim

jako…-Nemoreseispećkotarakije,adagati,Jurko,neomirišeš?–rečeDrago.-Anitinisiništabolji,samoštojenamenizvonopakudgodja,onocendrkne.Obiša

sanjutrosposela,nikodamepočasti,nikoneupitajesamlizakaveilirakije,akadnaiđepoštar,učitelj,pratar,šumar,škopiguda,nikomunedaproć.Nemapravdenaovomsvitu.Asvisekunukakosulipiljudi,poštenežene–ljutitoćeJurko.-Nemojtako,Jurko,kadsiumenenaišaadatenisampočastijokočovika.Ajde,sidi

ovdenatrupinu,popitćešrakijuizamezitkočovik–uzvratiMirko.-Nisamzate,Mirko,ništareka.Tisinaoposumčovik,ićaćatijelipčovikbijo.E,da

jetakviljudinazemaljskojkugli,nebisesvakakvačudiladogađala.Idanijetakvi,mojMirko,koštositi,koznanaštabisveovoizišlo–rečeJurko.-Štaimaposelu,Jurko,tinajboljeznaš?–upitaJuras.-Štaćuznat,mojJurase,kadsvakodmenekrije.Alinedasesvesakrit.OnaBlaga-

sovapočelaseudavatzanakvaiztrećegsela,kadodtoganećebitništa.PrivarijenapravdiBoga.Stojizinnjezininmomkomzazbabnilanekacuretinaiznjegovakomšiluka,aćaćajojbojdžijavelik,uviknožzukinovacdržiuguznomdžepupamoranjuženit.NablidovakodtojeBlagasoveoniIvišin,sadjeneće.Imajošraznislučajeva.OniStan-kanovzatraženupagašureujtileidobroizmlatile.PričajudauMarečeštonavrćenekiizOpćine,aionajesvakidanugradu,kokadimaparakošilja.čovikjojJagoizNje-mačkešaljemarakaikapomišakom–počeJurkoprepričavatiseoskedogodovštine.-Okanise,Jurko,Mare,uredjetožena.TojiopćinarnavrćesebetpapirazaJagano-

vupenziju.Imatojiopćinarjakogdokturakojitemladaizdravamoreposlatupenziju,samotribadobropodmazat–usprotiviseMate.


Jurkoiskapirakiju,pojedemalosiraipršutaiodekrozselo.Bilojevrijemezaručak,susjedipomogošeMirkuiVeselkupripremitinovikotao,po-

pišejošpojednuiodošedoma.

AVANSeoskadjecaigralasenavelikojtratiniispazišekakoprašnjavomcestomidemilicionarMilan.Svadjecaodmahprekinušeigruipotrčašeuselovičući:-Iđemilicioner,iđemilicioner!MirkoviknusinuVeselku:-Ajdeodmaavanzakrižanjeduvanaizizbeskloninatavanuambar.Dobrogazapr-

pajudnoambaraužito!Veselkoodmahskloniavaniiziđepredkuća,apojavisemilicionarMilan.-Dobardan,ljudi,štaimauvasuselu?Imališvercera,križaliikoduvan.čujenna

dernekupjevaju:Milicijo,oćešliduvana,uregrutakodukatažuta!Ijabiradozapalijomalotojekokije,a jošbiradijeotkrijokojiavan.Morabi i jaubitdnevnicu,nemožemenedržavaplaćatakojazanjuništaneuradin.Jasandanasskastijonaćjedanavan,pakudpuklodapuklo.Aštometi,Veselko,poprikogledaš.Jatebiništanažaučinijonisan,ačinimisedatidržavijesi.Daseminebisvađali,lijepopredajavan,nikotesudskinećegonit.Miustaniciznamosveonekojiimajuavanzakrižanjeduvanaiko-mandirnaredijodaihsvemoramootkritinareditvlasnicimadajipredajuustanicu.Kosebudeoglušijoinepredaavan,sudskićegagoniti–govorimilicionarMilan-Oklenmeniavan,družemilicioneru!Nemamtijapara,nigdineradim,oklenmeni

parezaavan–pravdaseVeselko.-Ajde,bolan,Veselko, ikusavranaznadaimašavanidanosišduvanuBosnu. I

nisamtijaništakriv.Nekotejeodvašiuseluprijavijo.Tražitionogakotejeizda,ajamoramraditsvojposa.Akodragovoljnonepredašavan,odetinasud,aundauzatvor.Boljetigajeodmapredatidoviđenja–uvjeravaVeselkamilicionar.PojaviseiMirko.-Oklentebe,milicioneru,dušnjeti?Dobardan,štatojemojmaliučinijo?-upitaMirko.-Dobardan,gazdaMirko!Ma,evodošasampoavanizvašekuće.Imamoustanici

popissviučitavojopštini,kojiimajuavanzakrižanjeduvana,amenezapalodaobra-dimvašeselo.Jakojanemamništastim,mojejedasvimaspopisalijepokažemdasvojeavanepredajuustanicu.Kogaodmadragovoljnopreda,nećemunikoništa,akoseogluši,sledujegasud–odgovaramilicionarMilan.-Kakoćegapredatakočoviknemaavana?–upitaMirko.-E,toćemoratdokazatnasudu–pojašnjavamilicionar.-Jasammislijodaprvosudtribadokazatdanekoimaavan,aneobrnuto–rečeMirko.-Mirko,državajedržava,nisamjadržava,nitisamjejapravijo.Akotvojsinnepreda

avan,jaodo,aondaneksekrčumasasudom.Janemamviševremenačekatvašavan,imajijošuvašemselu,moramjisveobaćpabivasjalijepopozdravijo.Mibilikoibiliiajddoviđenja–nastavimilicionarikrenu.-Sramota,ništanisipopijo,aode–viknuMirko.-Nepijemkadsamnarađi,popitćemokoljudikadsesretnemoubirtijivanradnog

vremena.Ponovodoviđenja–rečemilicionariode.Kadjeodmaknuo,dotrčasusjedVinkoskojimVeselkoskuparežeduhaninosiuBosnu.


-Štaćešsad,Veselko?-Neznam,dušnjemi–odgovori.-Jabiganatvommistuprida,padanemašposlasasudom, jerboćešgamorat

najposlepridatizaraditizatvor.Iskrižatćemonamomavanudvarusakaduvana,odnituBosnuiodtiziparakupittebinoviavanigotovo,nemadruge-predložiVinko.-Pametnogovoriš,Vinko,svakatičastkokolegiičoviku.Odopotrčatzamilicionerom

damurečendasamsepridomislijoidaćulipopridatavanustanicu–složiseVeselko.VeselkopotrčakrozseloistižemilicionaraMilana.-Milicioneru,milicioneru,jasamukastupredatavanakomidašričkočovikudame

nikonećesuckiprogonit–predložiVeselko.-Pametnosisepridomislijo,momče.Naš jekomandirdobarkokruv,alionmora

provoditzakon,stiglatakvadepeša,ćaćajezakarta.Štaćečovjek,čuvasvojkruv.Nemoramsejavraćattvojojkući,pozdravićaću,lijepoodnesiavanustanicuidoviđenja–rečemilicionar.Veselkosevratikući,uzeavanizambara,strpagauvrećuisnjimprekoramenau

pravcumilicionarskestanice.Kadsevratiokući,oniVinkozapočešekrižatiduhannaVinkovuavanuipripremati

sezaputuBosnu.Jervaljanabavitinoviavan.

U BOSNUVeselkoiVinkonarežudvaruksakaduhana,asnjimauBosnukreneiŠime.SvratišenaBlidinjekodprijateljaAmbrozijačijičlanoviobiteljiodtravnjadolistopadakaonomadiprovedunaobroncimajezera,čuvajućistadoovaca,kosećitravu,uzgajajućikrumpir,žito.UAmbrozijinojstajiručašeiodmorišetekrenuusmjeruRame.Suncejevećpoče-lozalazitikadsudošlidojednegustešume,aondasučuli:-Stoj!Stoj!No,trojkasedadeubijeg,advamilicionarapotrčašezanjima.-Bacaj!Bacaj–vičučuvarireda,abjeguncisusvebržiibrži.-Dasepridamo,ilidabacamo?–zadihanoutrkuupitaŠime.-Kakvopridavanje,kakvobacanje,dobrosmoimodmakli,višenasnemogunaću

ovojšumi–odvratimuVeselko.Stadošesvatrojica,spusteruksakenazemljudamalopredahnu.-Nemogunasovdennać–rečeVinko.-Aštaakoodupoćukenja?–upitaŠime.-Kakvaćukenja,većpadamrak,onićelipokućiženanulogu–dometnuVeselko.-Aštamislišjesulinaspripoznalikojismo?–plašljivjeŠime.-Mučno,onisuvidililjudesrusacinimislilidaćemosepridatilibacitduvan–objasni

Vinko.-čudimedanisupripucaliizmašinke–čudiseŠime.-Nesmijunionišalepucat–javiseVeselko.-Morebitdasupotrevililipiljudi,iumilicijiimadobriljudi,nisusvinaopaki–dobaci

Vinko.-Jašta,morešjinaranuprivit.Vodijikući,dalekojinodmojebila–gorkosenasmija

Šime.Počepadatimrak,aVeselkoreče:


-Ti,Šime,znašstarikonjskiputpaćemopolako.-Nekamalo,Veselko,dasenisuukurviliipostaviliklopku–primijetiŠime.-Ma,kakvi,plašljivusuoni,znanjija,odkojemujevratatpoovinbetinan,onisuti

stabiloodavnonaputukući–rečeVinko.-AjmomipolakodoRame,paundausmjeruBugojna,rešitovoduvanainazadkući

–predložiVeselko.PomrklojnoćinastaviševećpoznatomstazomputRame.UVarvariuspijuprodatipo

tri-četirikilogramaduhanasvojimstarimkupcima.KodprijateljaMarkaneštopojeduinastavišeprekobrdausmjeruBugojna.Odumoraipospanostipočešeimsesklapatiočiteodlučeprenoćitiujednojstarojnapuštenojštali.Izruksakaizvadišekruhaisla-nine,pojedošeiutonušeusan.Ujutroserasporedišepobugojanskimselimakakobiprodaliduhan.Dogovoresedaćeseponovnonaćiuistojstarojštali.(IzromanaJesenje lišće,kojiuskoroizlaziiztiska)


prijevodi

GRUPNA SLIKA S NEPOZNATIMA

Vukkojisunceproguta;

stopostavljenzamuškarce.

Bjelinadopirejošdopsa&potom

dalje:teškonavučenazavjesa,bockava

bjelinakragne,vodoravnabjelinacigar

eta.Crnabocanasredinistola;

tamnipolukrugokoonog

kojinaglavisjedi:ovčarskipas,njegova

svezacrnjujućapjeganalicu.Njemu

sepokoravat,dokpokoravanjeneprestane.

DieterM.GRÄf

Tripjesme


-MUČKE

svjetlosnokube.Stubovidima,

voćnjacinaperiferijigrada;

okojednogblagoguzdignućavodiseogorčenaborba.

Zastaveodprašine;od

mrkožutestepsketraveispleteniadventskivijenci:

plaviHristos,Spas

itelj,povremenokrvarećikalež,

unutrakapljúćiizabraninarod,ondaizbirajúći.

Korbačzapse,vučjigrb.

Konjištoskapavajuodgladi,njinožvakanjedrveta;

podjednimvelikimdrvetombreskveskrivenapokretnabornakola,

mitraljeskagnijezda.

Može se napraviti ježi onda sebe u glavu.

Violetnastopala.Ishlapjelimiris

drugarâ,crneusne,bjelinaokakoja

seprebojiljubičasto;umanjivanje

srca,mokraćno

žutiled,polizanakondenzacijskavoda.Ratten

huber,Todt,(v)ujkoWolf,

ovdjesuvašifricovi,utisućljećima:ulje.


R.H.: MORAO SAM (NISAM SMIO)

dok se jedan mladiću kabini, čija prednja strananedostaje, svlači, kupaćegaćice navlači, pritom djelujekao da se radi o životu i smrti,iznova se uvjeravada su vrata i stvarnozatvorena (strana što nedostajene ukazuje mu se),rukuje uzrujano peškiromza kupanje, toliko zabrinutda ne može da ga drži, etc., jedan muškarac ide u oštećenomuličnom odijelu, u prostoriji s bijelim kaljevim pločicama,prema umivaoniku, pere predmete, vrlo savjesno,igračke (gumene patkice, šarenekofice), između togaiznova svoje ruke.

moraosamse,dabihučesnikeprisiliodapsihičkiizdrže,pokazatinepokolebljivouvjerenimunužnostsprovođenjaovejezivo-okrutnenaredbe.Svisugledaliume.Kakavsuutisakčiniletakvescene(...)namene,kakosamreagovaonanjih.Potomsambiotačnoposmatran,svakaizjavasmojestranepretresana.Moraosamseveomapribratidasečakniuuzrujanostiupravopreživljenimneprepoznaju

mojeunutrašnjesumnjeipotištenosti.Hladanibezdušanmoraosamdaizgledamkodpostupakakojisusvakomjošljudskiosjetljivomkidalisrce.Nisamsmiočaknidaseokrenem,kadsusesuvišeljudskaosjećanjauzdizalaumeni.Moraosamhladnodagledamkakosumajkesdjecomkojasesmijuiliplačuišleugasnekomore.–Jedanputsedvojemaledjecebilotolikoudubilouigrudaseodsvojihmajkiapsolutnonisudalaotrgnuti(...).Preklinjućipogledmajkezasamilost,kojajeizvjesnoznalaštasedogađa,nećunikadzaboraviti.Oniukomoribilisuvećuznemireni–moraosamdjelovati.Svejegledaloume–daosamznakdežurnompodstarješiniionjeuzeodjecukojasuseoštroopiralanarukeismjestioihsmajkom,rasplakanomdasrcepukne,ukomoru.Najradijebihodsažaljenjabionestaosavidika,alinisamsmio


S njemačkog preveo Stevan Tontić

O PJESNIKU:DieterM.Gräfjerođen1960.uLudwigshafenunaRajni.ŽiviojeutomgraduiKölnu,2004/05. uRimu,Njujorku i Vézelayu, potom se nastanio uBerlinu. Tokomoktobra2011.boraviojekaostipendistauSarajevukojomprilikomjeposjetioiMostar.AutorjevišepjesničkihzbirkiodkojihjeKnjiga četiri/Buch VierobjavljenanahrvatskomjezikuuprijevoduBorisaPerića(DurieuxiHrvatskiP.E.N.centar,Zagreb2008).

pokazatininajmanjeganuće.Moraosamistotakosvepostupkegledati.Moraosambiodanilinoć,gledatidobavljanje,spaljivanjeleševa,moraosamtakođesatimagledatičupanjezuba,šišanje,svutugrozotu.Moraosam,čakuzgrozan,strašansmradštoseširiopriiskopavanjumasovnihgrobnicaispaljivanjusatimatustajati.Moraosamtakođekrozprozorčićgasneprostorijeličnosmrtgledati,jersumeljekariupozoravalinato.Moraosamsvetodačinim–jersambioonajnakogsusvigledali,jersammoraosvimadapokažemdasamnesamoizdavaonaredbepreduzimaomjere,većbioispremandasvudabudemličnoprisutan,kaoštosamtojamoraodazahtijevamodonihkojimasamkomandovao.


MargheritaGUIDACCI

Spjevočetiripočela(Canto dei quattro elementi)

Nikoli Šopu

Zemaljska proturječja

(Antinomie della Terra)

Zemljanaspodupireizemljanasrastače.

Zemljaježivimapodastropmrtvima.

Sadržiljuvenevizije:bijelevolovenapašnjacima,stabla,navjestitelje,sela.

Aliklizneliiznenada,uzaptinasuuzakimračančetverokut.Takojetadateška,aunjojimitakoteški!

Mnogojenačinadaseizgubimouzemlji,asamojedan,vjerujem,dasenađemo:onajkojemunastipoučavaš(blagoslovljenbudi,Nikola):kadasvomeuzništvudaješznačenjeiprostranstvozvijezde.


Ljubav dolazi zrakom

(Amore viene attraverso l’aria)

Jelitonekadrugaljubav?Da,čakiista–onadrevna,onavječna.Jerkadserazdvojetjelesaljubavnika,ostajenestvarnanitkaospona:pogled,uzdah,aondasjećanje.StojetadajednonaspramdrugogaisvjetlostsujednodrugomeivjetarkojijeDuhpaživionkrajrastočeneputenine.

Pjesma o vodi u Jajcu

(Canzone dell’ acqua a Jajce)

VodajeotjecalaiskakutalaulicamaJajca,spuštalasenasmijanapoputdjeteta,grleno–šalilaseprotječućisvijetlabasamcima;skrivalase,poskakivalauvrutcimaplesalaslapićimaupodnožjukućâ.

Poznavalasujesvadjecakaodruga:najveselijega,najslobodnijega.Kakogazaboraviti,štogoddasugodinedonijele,premdanikakvavodavišenijepostojalaunjihovojdebelojprašiniosimgorkogatragasuza?

VodajegonilasvojestadoulicamaJajca:Bilajepastirstisućusretnihjanjčića,lelujanjehrptenicâsuvojcimamekanepjene,izmjenjivanjeodražajanatekućimrunimaunedužnuhodu.

Pređaodvodeivunesvijalaseusrcimajajačkedječiceupotkišutljivihpastorala:kojaujednom,napokon,nađošeglas,jertomsupređomParkepreleusudpjesnikov.


Napomenaprevoditelja:Potaknutprelakomnamzaboravljivostikadajeriječookruglimobljetnicma(smrti)našihvelikanapisaneriječi,sjetiosamseMontaleove,Krležine,paevoiŠopove.MargheritaGuidacci(firenca,25.4.1921.–Rim,19.6.1992.),profesori-caengleskeiameričkeknjiževnosti,ausputiprevoditeljicadvijuboginja(E.DickinsoniE.Bishop)anglofonskepoezije,nikadanijebilauJajcu,alijeprodornošćusvojepoet-skeintuicije,uzŠopovbolesničkikrevetuzagrebačkojVoćarskoj,dokučilasveonoštonamanepjesnicimanijedatodadokučimo.

TrudiosamsedatoosjeteisvikojiradošalabajzajuAjfelovimmostom!(tk)

TvrtkoKlarić15.10.2011.

Bezbroj vatrenih točaka

(Miriadi di punti di fuoco)

Palelisenavelikimrazmacimailisvjetlucajuiznenadnepodnašimnabranimvjeđama,crvenozrnjepritješnjenoumogranjukrvi?

Kakoodgovorititimznakovima,uobličitiihunoveabecede?Ijesmoliisamivatrailinjezinamračnapozadina–meteoribačeniunoćilicrniletizmeđuosvijetljenihpristajanja?Stalanjetekplam,kaoštostalanmujerubvječnogibljiv–višeništaotomenerazumijem.Alinetkomutemeljitijepoznajebitiistraživaojevlasitogorljivosrceirojevezvijezda.Stoganjegoveriječi,ionesameprofinjenavatra,izazivajučuđenjekodslušača,paukratkurazmakuprizivajucijelisvemir:kaosadausobigdjeslušamote,razmišljajućiotvojojpobjedi,Nikola,iopočinkuputnikameđuzvijezdama.

StalijanskogpreveoTvrtkoKlarić


učilište

MiroslavPALAMETAiBranimirROMAC

NemčićevKvas bez bez kruha igovornakarakterizacijalikova

Podrazumijevajući kvalitetni doprinos stvaralaštva Antuna Nemčića romantičarskim proplasajima hrvatske književnosti tijekom narodnog preporoda, članak „Nemčićev Kvas bez bez kruha i govorna karakterizacija likova“ zanima se ponajprije komedijom Kvas bez kruha ili tko će biti veliki sudac?. Uzimajući kritičku recepciju djela kao svoje polazište, to se zanimanje usredotočuje na piščev stilski postupak karakterizacije likova njihovim diskursom koji za svoju osnovu uzima štokavski standard i kajkavsko narječje.

Tematskeriječi:komedija, karakterizacija likova, diskurs, štokavski, kajkavski.

CijelaknjiževnazaostavštinaAntunaNemčićaGotovinskog,sačuvana iprikuplje-na nakon njegove prerane smrti 1849., nije opsežna.Ona bi semogla promatratiunekomdrugomkontekstuiokolnostimasamokaonaznakakojaupućujekakobisepisacbiorazvijao.Ipak,ukontekstunovijehrvatskeknjiževnosti,kojaseupravoutovrijemenacionalnogbuđenjazapočelarazvijati,prinosNemčićevastvaralaštvaocjenjujesevrlovažnim.JedinaknjigakojujezaživotaobjavionjegovesuPutosit-nice, nedvojbeno najkvalitetnija proza iz vremena hrvatskog narodnog preporoda.Njezinasintetičkarečenica,intonirananadmoćnomintelektualnomperspektivomnadsvojim predmetom, jamči da joj ishodište nije u usmenoj tradiciji, kao kod većinesuvremenika,inastanovitnačinvećtadaanticipirabujnuisnažnuKrležinurečenicu.Napisaneužanrovskojmanirionodobnihpoznatihputopisa,pokazujusePutositniceidanaszanimljivomireceptivnomlektirom.PremdaslijedepoznatiitinerarijodKriže-vacaprekoZagrebaiRijekedoVenecije,PadoveiVeronepaprekoLjubljaneiGracanazaduzavičajkaojasnukompozicijskunit,Putositnicesuistodobnoivirtualnopu-tovanjetragovimahrvatskeknjiževnostiiumjetnostiodsamogsvogpočetka.Iakojelirskapjesmaoblikukojemsenajprijeogledao,kaoisvinjegovisuvremenici,općejemišljenje da nije u tom području ostavio većih ostvarenja. „Gore nebo visoko“,


jednaodzapaženijihcjelinaobjavljena jeuPutositnicamakaonjihov integralnidio.Nekoliko još članaka i feljtona, jedan vrlo kvalitetanesejopjesnikuBlažeku (Život Tome Blažeka),nedovršen romanUdes ljudski ikomedijaKvas bez kruha ili tko će bitiveliki sudac?bilobisvešto jezaNemčićemostalo izahvaljujućinjegovuprija-teljuknjiževnikuMirkuBogovićunavrijemesačuvano.Dvaposljednjanaslova,bezobzirananedovršenostodnosnopiščevusamokritičnostiodlukudaihneobjavljuje,predstavljajuvažnenasloveupovijestihrvatskeknjiževnosti:-Udes ljudskismatraseprvimpokušajemromanaunovijojhrvatskojknjiževnosti(Nemec,1999,62),aKvas bez kruha, kojomsezanimaovajčlanak,prvomizvornomkomedijomnahrvatskomštokavskeosnoveinajkvalitetnijimostvarenjemutomžanrutijekomXIXst.doŠeno-ineLjubice.(Batušić,1976.263)KomedijaKvas bez kruhanadahnutaježupanijskimizborimazavelikogsuca,kakvi

susečetrdesetihgodinaXIXst.odvijaliuHrvatskoj,odnosnopredizbornimaktivno-stimaineizostavnimspletkarenjimaokotedužnosti,uobičajenimusličnimprilikama.Upovijesnojzbiljiprovincijenarubucarstva,kakvajeondabilaHrvatska,tosubilivažni društveni događaji koji su podrazumijevali uz izbor glavnog suca i mogućuizmjenujoštridesetakadministrativnihmjestaupojedinojžupaniji,pasuseinazivalirestauracijomili,premakroatiziranomlatinizmu,„reštauracijom“,kakogasamilikovikomedije izgovaraju.Utuglavnutematskuokosnicupisac jeutkao idvije ljubavnepričekojećeserazriješitizarukamauistovrijemekadisamiizbori.Pisacjeistaknuokakoseradnjaodigrava„uvarmeđinskomjednomgraduHrvatske“sugerirajućitomneodređenošćudasuobrađenisadržajitipičninesamozajednomjestovećzanajširinaznačeniprostor,premdaNemčićev„Dopisizkriževačkevarmeđe“,objavljen1846.uNovinamahrvatsko-slavonsko-dalmatinskim,posverazvidnosugeriraimjestoivri-jemekaoidrugestrukturalneelemente.Kakotajnovinskitekstspominjeisamnaslovizvornogkomada-„Kvas bez kruha ili Tko će biti veliki sudac?–veselaigraučetiričinaodGotovinskoga“,nijebiloteškozaključitidajeotprilikeutovrijemekomedijaibilanapisana.Usprkostojosobitojnajavi,komadjeipakostaoneobjavljenzapišče-važivota,aupovodupetogodišnjicenjegovesmrti tiskaoga ječasopis„Neven“unekolikosvojihbrojeva1854.Nadužnostvelikogsuca,kojuobnašastaridomoljubĐuroStarotinovićiželiponovo

osvojiti,pretendiraumišljeniipriglupiferdoBezobrazić,konformistaiosobabezpo-litičkihuvjerenja.NjemupomažuspletkarošSlatković,takođerplemić,iadvokatŽivkoVrtoglav,rođakvođeprostihplemićailikorteša,kojisuukomedijipredstavljenilikovimaPoderanića,Nenasitića,Gladnića,TuriceiBrglesa.ZauzvrattražionodBezobrazićadaoženinjegovusestruHildegardu,inačeusidjelicu.Sdrugestrane,mladifranjoDo-brovoljić,udvarasučevojjediniciŽeljki,bistrojimoralnojdjevojci.NjegajevećglavnomsucupredstaviospletkarSlatkovićkaoglavnog ipotajnogprotivnikana izborima,alivlastelinSrdenić,sučevprijatelj,sgrupomnižihplemićadolaziugradiupropastinaka-neprotivnika.StogaoniprihvateHildegardinuzamisaodauvinokojećeponuditiSta-rotinovićevimpristašamapomiješajuprašakzaspavanje.Međutim,natubačvicuvinanavaleupravonjihovikorteši,opijuse,pozaspuukritičnomtrenutkuicijelipoduhvatupropaste.StogasuSlatkovićakortešiizbatinali,Vrtoglavnijedobiosucakojimmožemanipulirati,Bezobrazić,kojisezaboraviokandidirati,morasezadovoljitikvasom bez kruha,jerjeibezsudačkestoliceoženiousidjelicuHildegardu.Sretansvršetakvećjeiz


togvidljiv.Starisudacjepostaožupan,afranjoDobrovoljić,kojisenijenikandidirao,aklamacijom jepostaoveliki sudac iŽeljkin zaručnik.čaksu ibijednikomešidobilizadovoljštinu–obilnopićespobjednicima.Taj jednostavniscenarijsdvostrukimnaslovomkomada i likovimačijasu imenau

funkciji njihove društvene ili psihološke karakterizacije prepoznao je Antun Barac uonodobnoj njemačkoj komediji (Barac,1964, 258). Slijedeći njegovumisao i tvrdećidajeKvas bez kruhaNemčićpisaousvjetskipoznatojmanirikakvunjegujekomedijazablude,nekisuanalitičaritukomedijudovodiliuvezisbečkimkrugom,poglavitosKotzbueom,poznatimiprerađivanimpiscemusjevernojHrvatskoj,gdjeupravointrigazamjenjujeistančanijuidubljupsihološkuanalizulikova(Donat,1965,22).Utomprav-cuŠicelidedaljeinaglašavabliskostNemčićevatekstasnajpoznatijimpredstavnikombečkogteatraJohannomNestroyem,tvrdećidajeNemčićeva»veselaigra«upravonaj-bližatipunestrojevskepolitičkekomedije(Šicel,1994.159). Međutim,zarazlikuodtetradicije,Nemčićseusredotočionasuvremene,njemupoznateiautentičnedogađajezahvaćajućiihizhumorneiironijskeperspektive.Njegovilikovisvisuodredapripadnicionodobnogsitnoghrvatskogplemstva,osiromašenadokrajnjebijede.Njihovrasponodneobrazovanihpojedinaca,podložnihnajjadnijojkorupciji,doškolovanihsiromaha,naivnihpoštenjačinaimoralnihvertikala,grotesknajepanoramaonogdijelahrvatskogdruštvakojijedotadabioobraznjegovanacionalnogbića.KomedijajeprviputizvedenauZagrebu27.veljače1855.sizmijenjenimnaslovom

kojijeglasioTko će biti veliki sudac? Ili Varmeđijska restauracija.Izgledadajetekstzatuprigodui“prekrajan”.Kritikajebilasuzdržana,apublikajekodsvakogmjestanakojemjenaglašenodomoljubljesoduševljenjemreagirala(NarodneNovine2.ožujka1855.). PovodomstotegodišnjiceNemčićeva rođenja 1913. godineupriličene su triizvedbetijekomsiječnja.MilanOgrizovićjedjelonazvao“izvrsnomsatiričkomslikom”,aBranimirLivadićautoranaziva“izvrsnimkomediografom”dokzadjelokažekakoje:“oštraikrepkasatiraiumilna,čistolirskapatriotskanotanaćićesebivazdazahvalnupubliku”(Savremenik,br.127).Komadjeikasnijesuspjehomizvođenkao“pučkapred-stava”ukazalištuuTuškancu(10.listopada1927.),potomuMalomkazalištu(1939.)spozitivnimkritičkimosvrtima.Ipak,jošutomvremenupostojalesuidrugačijeocjeneizperspektivekritičkihstajalištasnaglašenijimestetskimmjerilima.(KrešimirGeorgijević,1934,13).Šicelističekakoježivotnostitedruštvenekomedijepridonio,poredaktualneisuvre-

menedruštveneproblematike,posebicejezik,sčimećesesložitisvakičitalacilislu-šalac.Međutim,njegovaeksplikacijakako„Nemčiću»direktivni«štokavskiknjiževnojezičnistandardubacujekajkavizme“doneklezbunjujućedjeluje jeru takvomoblikusugeriranekimakaronskikajkavsko-štokavskiiskaz,azapravopojedinilikovi,predstav-nicinižegplemstva,govoresamokajkavskim,kojijedinoipoznaju(Šicel,1994.159).Dajetobioizazovuonomvremenu,neizravnoupućujeikomentaruredništvaNevenauzprvoobjavljivanjekomedijekojeimapotrebuobrazložitizaštosu„udijaloguprostihplemićauovomigrokazuhrvatsko-provincijalnonarječjezadržali“.Međutim,Nemčićevpostupakpredstavljanjatrebalikovekaoosoba„kojeseslužeurbanim,svakodnevnim,prirodnouvjerljivimgovorommalograđanskehrvatskesredine“ostvarujeistodobnonji-hovidentitetiugodnohumorističkoozračje(Šicel,1994.159).


PRIZORDEVETI

Vrt kod „Zelenog bora“. NENASITIĆ, PODERANIĆ, GLADNlĆ, TURICA dolaze s jedne - DOBROVOLJIĆ i SRDENlĆ s druge strane, u sredini pozornice se sastanu. PODERANIĆ(približavajuć se i glavom kimajuć):Adeberdanimbogdaj,gespensu-dec.(Otkriju se svikoliki korteši.)SRDENIC(potiho Dobrovoljiću):Tosuplemićiodprotivnestranke.NENASITIC:Mismetakkričalizanjih,gespensudec,danamjemalonevgrluzaselo.SRDEN.(za sebe):Ejlažljivivigladuši!DOBROVOLJIC:Kažitemidakle:nakojojštacijisamjasudac?NENAS.(tiho Poderaniću):Morti,paktonijevarmeđijskigespen?PODER.(tiho):Akajnebibil-kajnevidišdaimasabljuikalpak?NENAS.(tiho):Alimortinijesudec?PODER.:Abesgajaši-nekkajbipakbil-vemjesucevnajviše.DOBROV.:Amojiljudi,znatelikakosezovem?NENAS.:Okajtonebiznali!PODER.:Tejajihdebrepoznam.DOBROV.:Nu-kadmetakopoznate-kažitekakosezovem.KORTEŠI(gledaju jedan drugoga u smetnji, te se laktom trkaju.)DOBROV.:Nujavećvidimkolikojeovdjeudarilo.Jasam,daznate,velikisudacDobrovoljić.PODER.:PODER.:NENAS.:Jebegmeje,gespedinmalisudecDobrovoljić.TURICA(trkne ih laktom, potiho):Nemalisudec-velikisudec,akajstetakbedasti!PODER.(kaodasejesjetio):Darečem:velikisudec.DOBROV.:Dobro,dobro;padamebudeteubudućeboljepoznali,ajteamonačašuvina.DOBROV.:Hejkrčmaru,četiriokestarogvinadajteovamo!TURICA:PODER.:NENAS.:Allepinašgospenvelikisudec,alatisudebri!GLAD.:Dečaki,begmenebibilinigdarboljegazebrali.Tojedrugičovjek,mojPodera-nić,nekvašskupisvujčekBezobrazić.PODER.:EjmojJendrek,vemznašdasečovekvurodunajteže”fkani”.(Krćmardone-sečetiričašeivino.)DOBROV.(točivino):Nuder,plemenitabraćo!Bogpoživinašunarodnost!Živila!NENAS.:živio!PODER.:Livat!”TURICA:Bogživi,mojagespeda!GLAD.:Adajboginjim,gespedinvelikisudec,srećuizdravlje!(Korteši trknu čašami i piju.)

Sudarslužbeneštokavštine,kojomseslužepravnici idržavnislužbenici ilionikojisuobrazovani(Zorica)iliželeostavitidojamobrazovanosti(Hildegarda)itradicionalnezavičajnekajkavštinekojomgovoreprostiplemićiodnosnokorteši,svakakojemarkiranobrazovnim razlikama.Kadoni izgovarajuuobičajene latinizmepravneprovenijenci-je,ondajenjihovizgovorhumornopreobličen (reštauracija (restauratio) - reštalacija ili supremuškomeš (supremus comes) – premuškomeš.Hildegardu,kojasetrudiostavitidojamobrazovanedameizvisokogdruštva,odatćenjezina“triketa”umjesto“etiketa”.JandrekPoderanić,kojisejedinoslužikajkavskim,kaoiostalikorteši,sestrićjeBezo-brazićev,aonisključivorabištokavicuusvojimreplikama,ukojukaoidrugipravnici


unosilatinskefrazeilikroatiziranelatinizme.TojediskurskojićemokasnijeprepoznatiiugovoruŠenoinihili,jošizrazitije,uizričajuĐalskijevihlikova.Međutim,kadtkogododnjih izgovorikrivoneki latinizam,ondajetoufunkcijidrugačijekarakterizacije iusvakomslučajustvarrazrješenjakomičnihsituacija.KadPoderanićuprilikamazdraviceizgovora„livat“umjestouobičajenog„vivat“,dokdrugikorteši,njegovekolege,govore„živio“,kaou9.prizoruposljednjegčina,ondatonijeismijavanjenjegovenakanedarabinerazumljividiskursobrazovanih.To je,prijesvega,duhovitokarikiranjekojesetemeljinagovornikovometimološkompovezivanjuusklikashrvatskimglagolomlivati-lijevati.Svakako,pritomsemislinaponovnonalijevanječašanakonzdravice,paćesnjegovimpoklikom„Livat,dečki,livat!Lepinašhrvatskilivat!završitikomedija,kaoblagaironijanazdravičarskoghrvatstva,komeNemčićneoduzimaukonačniciblagusimpatiju.Pojedinisusepisci i interpretatorikomedijeuzalud trudiliuspostaviti vezu između

Nemčićaiprijašnjihkajkavskihpisacakomedija,tražećivaljdaneketragoveutjecajailinadahnuća,neprimjećujućidajakajkavskidiskurssiromašnihplemićanajčvršćainaj-kvalitetnijavezastomtradicijom.Tajnjegovpostupakposvejelogičan.Ukrajnjemslu-čaju,njegovajekomedijaponajprijeadresiranajavnostikojarazumijeinovistandardistarizavičajnigovor.Nemadvojbedasuselikovikortešatojpubliciposebnodopadali,nesamozbogtogidiomavećizatoštosuizvanosnovnepolarizacijenadobreilošelikove,onemoralneinemoralne,stogaštosetijekomtekstanjihovepikarskefizionomi-jespočetkamijenjajuulikovesmoralnimopredjeljenjemiuosobekojeimajuživotnupraktičnumudrost.Prisutnostkajkavskoggovornogidiomaiknjiževnogštokavskogstandardaureplika-

malikovajednogteistogkomadaposvejemotiviranainesumnjivopridonosikonkreti-zacijisameproblematike.Tojeposvevjerodostojanumjetničkipostupakkojićeuhrvat-skojknjiževnostibitistidljivoprihvaćentekurazdobljurealizmaitokodonihpisacakojiprikazujulikoveizistihsredinakaoiNemčićusvojojkomediji.Kakosepiscivrednujuiponjihovojulozianticipiranja,ondaNemčićevpostupakkarakterizacijelikovagovoromkojimsesluže,bilo intelektualnimštokavskim ili ruralnimkajkavskim,anticipiranje jejednogvažnogsegmentarealističkepoetike.Dasetauloganeiscrpljujesamonatojravniiprimjeru,bilobizanimljivousporeditikreacijunjegoveŽeljke,idealnegrađanskedjevojke,iusporeditijesŠenoinomBrankom.

LITERATURA:Barac,Antun.Antun Nemčić.U:Hrvatska književnost, knj. I. Književnost ilirizma.Zagreb,1954,Batišić,Slavko.Kako je putovao Antun Nemčić,Zabavnabiblioteka,Zabreb,1932.Batušić,Nikola.AntunNemčić,uknjiziHrvatskadramaodDemetradoŠenoe.Zagreb:NakladnizavodMH.1976.Bobinac,Marijan.Puk na sceni : studije o hrvatskom pučkom komadu.Zagreb:Zavodzaznanostoknjiž.filoz.fak.Sveuč.uZagrebu,2001.Donat,Branimir,„AntunNemčić“(predgovor),Antun Nemčić,Petstoljećahrvatskeknji-ževnosti,Zora,Zagreb,1965.Dukat,Vladoje.Nemčićev Kvas bez kruha ili tko će biti veliki sudac?,Rad269,Zagreb,1940.


frangeš,Ivo-Živančević,Milorad.Povijest hrvatske književnosti: Ilirizam i realizam,Li-ber,Zagreb,1975.Georgijević,Krešimir.Novija hrvatska komedija,Beograd,1934.Jelčić,Dubravko.AntunNemčić,uknjiziHrvatskiknjiževniromantizam.Zagreb:Škol-skaknjiga.2002.Nemčić,Antun.Djela (Predgovor - Slavko Ježić),Zora,Zagreb,1957.Nemčić,Antun. Izabrana djela (Uvod: O životu i radu Antuna Nemčića - Milivoj Šrepel), MaticaHrvatska,Zagreb,1983.Novak,Slobodan.Povijest hrvatske književnosti (svezak III),Marjantisak,Split,2004.Šicel,Miroslav.Povijest hrvatske književnosti XIX. stoljeća : knjiga I. : od Andrije Kačića Miošića do Augusta Šenoe: (1750-1881).NakladaLjevak,Zagreb,2004.Šrepel,Milivoj. Iz ostavine Antuna Nemčića,Građa zapovijest književnosti hrvatske,1899.Šrepel,Milivoj.Sitnice iz ilirskog doba,Građazapovijestknjiževnostihrvatske,1901.str.244-310.


fabijanLOVRIĆ

AnteStamać–ParadigmarasutostiujedinstvutijelapjesmeStamać, Ante: Sabrane pjesme: gl. ur. Božidar Petrač: 135 mm x 212 mm, tvrdi uvez, 530 str. : ALFA d.d. Zagreb; Zagreb, 2010.

SažetakCiljmi je ukazati na nekeosobne stavove kroz pjesničko tkanjeAnteStamaća, na-vodećipri tomešto višeočitihprimjera iznjegovogapjesništvakaopotkrjepusvojeopravdanostipriprosudbi,možebitnih,pjesničkihpreokupacijaautora.PritomesamsenastojaoslužitirelevantnomliteraturomdostupnomuGradskojknjižniciKnin,aliiosob-nimknjiževnimiskustvom,kojemije,ponekad,dopuštaloslobodu,imajućipredložak,Sabranepjesme,AnteStamaća.

Ključne riječi: Ante Stamać, rasap, jedinstvo, pjesništvo, intelektualnost…

1.Stamać,akademikAnteStamać1,nezaobilaznojeimehrvatskeieuropskeknjiževnosti,kaoteoretičarknjiževnosti,pjesnik,sveučilišniprofesor,čiji rad jevrednovanbrojnimnagradamaipriznanjima.Kaootočanin,bodul,poletiojeusvijetkaoinjegovalastavica:

1 Ante Stamać (otok Molat, 9. listopada 1939.) je hrvatski pjesnik i akademik HAZU, teoretičarknjiževnosti,biojeredovitimprofesoromnaOdsjekuzahrvatskijezikiknjiževnostnafilozofskomfakultetuuZagrebu;esejist iprevoditelj.Bio jepredsjednikomDruštvahrvatskihknjiževnikaudvamandataod1995.do1999.GlavnimjeurednikomčasopisaRepublikaod2002.DevedesetihjebiopolitičkiangažirankaočlanSredišnjegaodboraHDZ-a.Rodiosejeuobiteljigimnazijskihprofesora.DjetinjstvojeproveouDubrovniku,Križevcima,Daruvaru,Molatu i Zadru.Gimnaziju i srednjuglazbenu školupolazio je uZadruiZagrebu(sviolinomkaoglavnimpredmetom).Ugimnazijijezaškolskogakoleguimaokasnijegaakademika,dirigenta iskladatelja IgoraKuljerića.Studiraojekomparativnuknjiževnost iengleski jezik,diplomiravši1963.godine.MuzikologijujestudiraouLjubljani.UBečujestudiraofilozofijuigermanistiku.UZagrebujemagistrirao1970.,a1978.stekaodoktorat.Biojestipendistomdvijuzaklada:HerderoveuBečuiHumboldtoveuBerlinu.Pisaojepjesme,eseje,sastavljaojezbirkeiprevodionjemačkeklasike(Goethea,Nietzschea,Rilkea,Hoffmanstahla),Joyceaiine.Napisaojeidjelaknjiževnoznanstvenemislikoja su znatno pridonijela oblikovanju hrvatske znanosti o književnosti (Hocke, friedrich, Jakobson,Huizinga,Halle,Nietzsche,Noth,Hjelmslev,Steiger idr.).U jednomsvomgovoru je istaknuodasunanjegovknjiževni radutjecaliŠimeDunatov,MarijanMatković iJureKaštelan.Nahrvatski jezikprevodii pjesme s makedonskog jezika. Tako je preveo i neke pjesme makedonskog pjesnika KonstantinaMiladinova.


…„napustilajeotokeiuvale/punasmrtiploviplavomkobi/tomneslobodomslije-pihisnenih/timpaklomvidovitihkojisvemoguizreći“2…Žalzaostavljenimzavičajemjevječna,samo,ponekadenergičnije izražena,pone-

kadtrajnonostalgična,ponekadtrezvenorazumna,aliuvijeksaželjomzadrukčijommogućnošćuviđenjaučinjenogaimogućnostimadasetomoglodrukčijeučiniti,dasemoglozavičajubitibliže.Sada,sodmakomod50ivišegodina,jasnojekakoodlazaknijebiodefinitivan,baškaoštoilastaviceupornodolazenamjestasjeveraijuga,imaju-ćisposobnostspavatiuletuprekomorskihširinaipustinjskihprostranstava.Stamaćnespava.Uronjendubokouprostranstvaknjiževnosti,onrazotkriva,stvarasvijetprijemčivčovjekuinjegovojnormi,svijetopćegdobraistrgnutogizkrilaknjiževnosti,vraćajućigauobličjustihova,metafora,pjesničkihslikaponajboljelirikeuHrvata:„Opetsmolovcibiserjauronjeniuplavilo/algeimeduzedodirujunašsan“.3

Slučajnostjeodavnoizuzetaodnemogućeg,negojojsepodastirurazornespojivostiumaukojimaposjedujutrajnodokazivevrijednostiitrajnospojiveodnosekojihsenemoguodrećizbogponovljenihpostupakakojidajuisto,baškaoureakcijamakemijskihprocesaukojimaunaprijedznamoštoslijedi,akodStamaćevepjesničkeopsjednutostislijedipropovijed iskustvakroz filozofijuživota inagomilavanjapoučkakrozesencijupjesama:„U takvompoetičkom i filozofskomobzorupostaje jasnodadekodiranjenaslovne

sintagme,apotomicijelestihozbirke,zahtijevamnogovećiinterpretativniangažmanodobičnogprepuštanjačitateljskomdoživljaju.Riječ je,dakle,osloženomsemiotič-komsustavu,prepoznatljivojpoetskojkreacijiučenapisca,akademika,teoretičaraknji-ževnosti,prevoditeljaiesejista.“4

Kakoseradioknjiževniku(isvemurečenomizbiografije),možemosesložitikakojeStamaćpostaoodređeni,jasansinonimteorijemetaforekodnas,štoupjesničkome,uporabnom,činiskladformeislika,skladpraktičnosti:„Ipaknajvažnijimsečinimehanizamfunkcioniranjametaforenadiskurzivnojrazini.

Tajmehanizam,činise,posve jesuglasanStamaćevojopćoj težnjiza formalnimsa-vršenstvompjesme, tenjezinojmnogoslojevitosti.Takobisemoglorećida jesvakaStamaćeva pjesmametafora u čijoj se temeljnoj jezgri prepoznaje neka tema-znak.Ključnariječumrežavaseuznačenjskapoljasdrugimriječimabilokrozoksimoronske,sinestezijske,fonološkeilikojedrugemetafore.Značenjskasepoljameđusobnona-dograđujuišire.“5

Ovog,ovakvogautoranemožemopromatratiizvanokviraintelektualca,uronjenogane samo u književni život nego u sveukupnost organizacijskih, političkih, društvenoaktivnihtemakojeintelektualacnemožeinesmijezanemariti,pustitidaporednjegaprođuneprimijećeneibezreakcijenanjihovugibljivost.Osjetilnost,osjetljivostintelek-tualcamorabitisenzibiliziranaikreativnaudomenihumanosti.Ovomora,nijetoliko

2 A.S.–Sabranepjesme,str.9.(UdaljemtekstuA.S.…).3 A.S.–Isto,str.11.4 Meić,Perina:Znamen(oknjiževnomiznanstvenomdjeluAnteStamaća).Synopsisd.o.o.Zagreb–Sarajevo,2011.str.16.(UdaljnjemtekstuM.P.…).5 M.P.-str.27.


bitnobitiintelektualac,bitigenijeuuskosvjetlosnomsnopuuzlaza,aliosjećatidubokosvegibljivostiorganizaciječovjekovogživota,trebalobibitipoljedjelovanjaintelektu-alca,radiopćegadobra,kaoonoštoiznjegaizvlačinajhumanijereakcijeipraktičnadjelovanja.Upravotumožemo-ipronalazimoStamaća.Zatonjegovetekstovemože-mopronaćiulistovimaičasopisimasjasnoodređenomdruštveno-političkomtemomukojojjeetikanužna,ukojojjezanemarenainačijuvrijednosttrebaupozoriti(častje služiti velikanimaduha).6Uovakvim tekstovimaautorpropituje, vrednuje samogasebe u odnosima koji ga nisu ostavili ravnodušnim i na koja je djelovao kreativnimodgovorima,upozoravajućinaopćeljudskevrijednostiuskladuetičkihiestetskihko-deksa.Akouzmemouobzirdugogodišnjisveučilišni,profesorskirad,ondajejasnodatakavodnosiziskujeodređeniobziriodređenuuljuđenostusvimživotnimdomenama.Vremenazamaksimalnoopuštanjenema.Stvaratiidjelovatinapromjeneprihvatljivihodnosaiziskujuosobuucijelostiibezrezerve.Takojestvorenprepoznatljivpsihološkiprofilonogakojičinikakobipromjenečinileumjestonjega.Istotomožemoustvrditiiupjesničkomopusu.Njegovlirskiopusimasnaguintelektaipraktičnosti,paspravomustvrđujemkakoseradiopjevanjukojejeizrasloizpsihološko-filozofskihznanjaspramtematskih izazovakoji sepojavljuju kaoplod intelektualnogdjelovanjanaodnoseukomunikacijimetafizičkogalikakoji,vizionarskidosanjan,sučelicestojiautorutražećiodgovor.Tajodgovorjestvaralačkičin,pjesmakaonajiscrpnijiinajsažetijiidiomme-tajezika,atujeStamaćnasvomterenu,napozicijinakojojstojepobjednicidubokocijenećipobijeđene,upozoravajunadrugoidrukčijedjelovanje:„Ugorućemraskolu/nestalojestrujanje/Miivikaodvaoblaka/nošenasvjetlomi

pomrčinom“.7Igrasvjetlaisjenavječitojetrajanje,iuprirodnomiuumjetničkomsenzibilitetu.Na-

ravnodajeStamaću,kaovrhunskomintelektualcu,svetoblisko,poznatoiuporabljivoupravomtrenutku ipravojumjetničkojkreativnosti,uslužbiukojojseostvarujepo-najboljasinkronost funkcije riječi,metajezikkojidonosinovo,drukčije,oplemenjenoslikamakojerazbuktavajudoživljajnisvijetčitatelja.Utomsvijetuvećodavnojeusvo-jenaterminologija„rasapa“,štojeunekurukuiodrediloStamaćevuliriku,pjesništvoucijelosti:„Jedanodonih na koje upozorava većina kritičara i povjesničara književnosti jest

motivrasapa.Tumačećiganarazličitenačine,uzimajućiuobziručestalostpojavljivanjainačicamotivarasapa,kritičariipovjesničariknjiževnostiradosugaisticalikaosvojevr-sni„zaštitniznak“Stamaćevapjesničkogrukopisa.“8

EvoprimjeraiizStamaćevepjesme:„Umijenitiuzgon/irasap.Tamnogvinatok/skrivaklicupada/upunini.“9Kaoiupjesmi,rasapkodStamaćačinipuninumisliiizraza,jezičnihosvježenjaza

kojejenadogradnja,usvojenostsuvremenih,uporabnihriječividljivaištosenikakonesmijeuzetikaovišak,aizaštobinekeekološketeme,zaštobinekeriječi,kaofreon,

6 Stamać,Ante:častjeslužitivelikanimaduha,Vijenac,br.415,28.siječnja2010.7 A.S.–Isto,str.13.8 M.P.–Isto,str.39.9 A.S.–Isto,str.30.


bile tuđepjesništvu,akosustilskizaokružilemisao istvarnošćupripadaju tematskojodrednici?Iovdjesemožegovoritio„rasapu“štojemetaforaneskriveneželjeljubo-pitljivosti,interesadasesvevidi,svezabilježi,svedovededonajsitnijihdetaljakakobisesimbiozaučinilarealnom.Upravonaslućenarealnostdaježivot,dajedugovječnostovakvompjesništvu:„Dugovamsenisampredavao/neprimjetnoseširiorasap/takojeugašenatažeđ.“10

Žeđzametajezikomnijeugašena,pjesničkiizrazijezičnasvježinaostalisunavidi-cimaznatiželje,sveobuhvatnostiegzistencijalnih;životnihiknjiževnihizazova,gradećiosobnufenomenologijuživotnihpoučakaiztematskihuznemirenosti.Takvatematskauznemirenost i emocionalni slijed oplemenjenosti uma rastresli su svijet pjesničkogviđenja umrežujući ga u zbilju stihovaprepoznatljivoga intelektualnog tkanja, za štoustvrđujemkakojeStamać,pjesnikintelektualnogtkanjapjesničkihostvaraja.Tako„ra-sapnost“i„rahlost“postajusamorazdiobe,elementiodakleseslažeodređenipjesničkilik,određenapjesma:„Datemarahlostiimplicirarasapnost,gotovojesamorazumljivo,alineiobrnuto.Sve

jetoznačajnozaprvufazuStamaćevastvaranja,dokjedrugauznakuznatnijegazao-kretapovijesnim,društveno-političkim,konkretnim,aliiintertekstualnimimetapoetskimtemama.Kronotop je sasvimprepoznatljiv i imenovan, ali je dubinska tema rahlostisemantičkiobogaćenanovijimpovijesnimhrvatskim iskustvima.Zatoonajdiostruč-nekritikekojiinzistirananikakvoj,ilineznatnoj,poetičkojmijeniStamaćevapjesništvanemapoetičkeargumentacije,osimklišeja„općihmjesta“.11

Inakontemeljitogpojašnjenja,zaključka,vrsnogteoretičaraknjiževnostiCvjetkaMi-lanjeostajempritvrdnji(iakotojest)kakojeStamać,uprvomredu,pjesnikintelektu-alnogtkanjapjesničkihostvaraja,imajućiuoptjecajuikoristećisevećrečenim,ikodMeićikodMilanje.Utakvomkontekstusažimanjaizrasapairahlosti,štosemožeuzetikaoraščlambatvari,slike,doživljaja,kakobiseštovjernijepronašaonačindasenaželjenoukaženovimnačinom,metajezikom,koristećiseemocionalnominteligencijompreslagivanjapoznatog,otkrivenog,unoviizraz:„Neurasulu,uprvojokrutnosti/započedanakuzlatuikrvi/začesekletva“.12

Dakle,iStamaćpjesnikpiše„Neurasulu“,tetakopotvrđujerazmišljanjaomoguć-nostimakakosekrozrečenosažimamisaouoštricusmisla.Tektujeonpjesnik,tektujepronađenorješenjezajezik,temuiidejukojimasesluži,kojisusredstvokakobiseostvarioumjetničkičin,pjesma.

2.Uovompodužemuvodniku utkao sam svoje opsjednutosti, raspoložive smislenostikojesusenametalekakobihdošaodopočetka.U lakšemprohoduostaje traženjeljepoteuuspješnicama,aonesenamećuizintelektualnogistručnogprepoznavanjanapisanogakojepobuđujeinteresdaseonjemuneštokaže,dasezabilježi,dapotraje,

10 A.S.–Isto,str.36.11 Milanja,Cvjetko:Hrvatskopjesništvo1950.–2000.,II.dio(str.96.),Altagama,Zagreb,2001.(Udaljnjemtekstu,M.C.…).12 A.S.–Isto,str.45.


atrajeod1962.Odtegodinedjelomjeobilježiosvojevrijednosti:kaočovjek,kaosveu-čilišniprofesor,kaoknjiževnik,teoretičarknjiževnosti,organizator,intelektualackojiimasvojputikojidostojanstvenoslijedi:„SobziromnaprijašnjeStamaćevezbirke,valjanaglasitidajestručnakritikauočila

kako jenjegovanpr.prvazbirka(Rasap)vrijedanprinosnastojanjugeneracijskepo-etike.Premdanijenarazini„spoznajnihdosegaZidićaiDragojevića“(Kuzmić,1962:810.),onaipakdajenaslutitispecifičnepoetikevrijednosti.Također,prepoznavšiHor-vatićevtrag,možeserećidajetakritikaintuiraladvoje,iakotonijeznalaelaborirati:naklonost da se opojavamaprogovori s „ruba“ njihove fenomenalnosti, te elementemotivnostikojibiisključivaomeditativno-kontemplativneznačajke.ObjekarakteristikezapravoodmičuStamaćevupoetikuodHorvatićevegolesupstantivizacijenanjenupre-dikativnost–adaoarhe/mitološkimtoposimainegovorim–zbogčegaćeuStamaćabitisvenaglašenijaetičkakomponenta,svedoveridiktičkihlegitimacijskihiskaza,koji–ustvrditije–nespadajuuinačevisokoestetizantskipjesnikovjezik.Sdrugepakstrane,emotivnost,kojajestimuuskojvezi,osiguravasenzitivnihabituslirskomusubjektu,štoopetdovodinerijetkodopatosa,pai„crnoga“te–psihološki–dopotrebedase„rje-šavaju“problemi„sporaZemljeisvijeta“.Otudnužnopojmovnostignoseologizacija.“13

PotvrduosobnogstavapronalazimikodVjeranaZuppe(1970:39.),štocitiraiMila-nja14na99.stranici.UspostavljeniodnosdopuštakrenutidaljeugonetanjuStamaćevogpjesništvakojeprivlačierudicijskimodmacimaodprosječnosti.Visokadomenakulture,znanosti,dopuštaiomogućavadrukčijipristupidrukčijijezikuizrazu,aupravojezikuStamaćpoklanjavelikupozornost,izbogsebeizbognacionalnogbitkaucijelosti.Zanjega jestvaralaštvo,pjesništvo,opravdanostpostojanostinarodakroz intervencije idjelovanjepojedincaumreženogu taj istinarod.Zatoupozoravanastanjeduha, jerupravojestanjeduha,njegovabjelina,čistoća,jasnostimogućnostopstankačovjeka,njegovevrijednostiizvanopćenitosti:

Prosinac

Svejačeblijedipatnjasvesevišerastvarabićasadnapuštajuoblikštoimstravisrca

kaonaizletumirišuimdušedokihpunetihizvuciorgulja

PredalekosupošliivećnemajuštoskrhatiSvejetučistoiravnomjernovidisetekbjelina,njojsutežili

nedaslaveipate,nidasesmijuizabrinjujunegodaotvoresvojaizmučenasrca

tolikopijanaodnježnostiinijednakušnjakojabiihnagnala

13 C.M.:Hrvatskopjesništvo1950.–2000.,II.dio(str.98.).Altagama,Zagreb,2001.14 C.M.:Isto,str.99.


3.Stamaćunijebilovažnobitinegdjedabisebilonešto,negobitinegdjekakobisesvjedočilonešto,jerjeonsamimaosvojzacrtaniputkrozsvjetovekojisugaopsjedali,odmaterijalističkihdometafizičkihpreplitanja izkojihsepojavljivalastrukturaonogakojistvara,pojavljivalosedjelo,kaospojrasutihkomadakojisudobrodošlizamoza-ik.Zarazlikuodmnogih,znaojeprepoznatikomade(rasap),znaoseslužitinjihovimvrijednostimakakobistvorioriječ,stih,pjesmu.Takojebiouprednostinadmnogima.Emocionalnainteligencijapotiče,dajepotrebuaktivnostiizkojihserađajuslike,ondapotrebazabilježenjem,ondausustavljanjeuoblikmaterijalneprepoznatljivostiodređe-noga.Određenotražimjeru,smisao,stvarnostporukezbogkojeinastajeumjetničkipredložakkaoznakpokazivosti.Strpljivimdjelovanjemdolazisedocilja.TajputizabraojeiStamać,iakojeprepoznatljivostnjegovogintelektabilavidljivausamimpočetcima.Pri tomeneželibiti izvan izabranogmuputa,negosvojumisaousustavljuje izmeđufilozofskih stihova, recimo,AntunaBrankaŠimića i bogatog intelektualnog iskustva.Takavstilpisanja,realizacijeidejedojasnostiporuke,najboljeuspijevaakosebreme-nitemislifilozofijepojednostave,učineprotočnimazaljubiteljapjesništvaistovremenočinećiodmakodpatosaipovršnosti.Rješenjejenegdjeusredini:„Ali,dokjeufilozofijijošmogućeipotrebnotražitiprotustavove,upjesništvujetoilu-

zorantrud.Prirodomnejasnostidanašnjegpjesničkogjezika,svakipjesnikgradipose-bannazornasvijet,alisečinidabismomalodobilikadbismosvakogauzimalipodgo-tovgroš.Stamać,dakako,nijenaivan:onjenačitanidarovit,zaistaozbiljnoobrazovaniupućenukritikuifilozofiju,alicjelinanjegovihmisaonihnaporaipakneizlaziizjedne,većskiciranepopularnemanire.TrudposebnogispitivanjamoždabiizbacionavidjelobitnuosobenostStamaćevapjeva,alijepitanještobinjegovopjesništvotimedobilo.“15

Upravoosobnost(osobenost–I.Mandić)dajeStamaćusmisaoiopravdanostputakojimostvarujesvojpjesničkisvijet.Kakosamvećrekao,negdje između,ali iondjegdje jerasterećentihoprečnosti,ondjegdjeopuštenoisradošćuispisujestihoveudahu idejnihpregnućado realizacije,slažemsesMandićemkako je tek tu, izvornopjesnik:

Nekolikopustihbesmislenihnoćicrnovinoivrliprijateljistihovistarihpjesnika

Toje,živote,tvojasvečanost.16

4.Bliskostfilozofije,samimtimimetafizikeizčijegaokriljaserazvilanajsvjetlijamisaoan-tike,svojstvenojeiStamaću,posebicekaoteoretičaruknjiževnihspoznajakojimaželidatinovo,patakoiupjesništvu,patako,uopće,jersubitrazmišljanjaibitpostankaiopstankaurazmišljanjimaoživotu,potrebamaionomečegasenemožemoodreći,aosjećamogakaovišak,kaoneštoštonamoduzimavrijemekojebismoracionalnije

15 Mandić, Igor:Uhoduha iduhuha.Oknjizi:AnteStamać:Dobaprisjećanja.Naprijed,Zagreb.1968.Uknjizi:IgorMandić:Uzdlaku,str.53.IzdavačkoknjižničarskopoduzećeMladost.Zagreb,1970.16 Mandić,Igor:Uzdlaku,str.54.


utrošilibavećisestvaralačkimradom.Paradigmaegzistencijalnosti jepotrebaspramdrugog idrukčijeg, kao i revitalizacijom i kreativnošćuosobnihpotreba idjelovanja.Promijenitisebe,učinitidatedrugiprihvate,ulazakjeunjihovusvijest,uprostorkojijerezerviranzavoljnoprihvaćanjeinformacijainjihovobilježenjeusustav:„Pjesnikovopostavljanjesubjektautajkontekstbitćeijednaodtemeljnihoslikanje-

govapjevauto–oskudnodoba-,ukojemujeimetafizičkiprostorispunjensamoćom.Nemogućnostdaostvaripuninusvogabićauvremenuiprostoru,činjenicajekojagapritišće,zbijai,nadasve,sužavanjegovupriroduustiješnjenost,zgužvanostegzisten-cijeitekustihovimaostavljatragoveprolaznostikaojedinosvjedočanstvoonepovrat-nomgubitkuvlastitogaidentiteta.“17

Kodmnogihautorase„rasap“vidinasličannačin;ipak,ovdjećupokušatidatikrajnjeishodištetomu,prijesvegaštomislimkakoStamaćizmolekularnihčesticastvarajedin-stvenupjesničkujezgru,aneobrnuto.Dakle,rasapjemetafizičkipristuppoznatomeodčegaonstvaranovo,drugoidrukčije.Tojejedina„tajna“ovogapjesništvaiputakojimrealiziraidejuusmislenitematsko-stilskiokvir,različitihpjesničkihformi,ostajućiizvangrupegeneracijskebliskosti.Ovdjećuseposlužitiulomkom iz teksta„Obranapoezije“18ZvonimiraMrkonjića:„Problemnaraštajakaooblikotvornesredinepojedincailiskupinesamojejedanod

problemakojibisemogli izvestinaovommjestu.Doksu„krugovaši“nastupilikom-paktno,privukavšiusvojdiskursioneneštostarije,drugačijenastrojenepjesnike,„ra-zlogovci“suvećunijeliuhrvatskopjesništvosvojusvjetonazornuipoetičkupukotinuizmeđupojma ipojave,prijepisamisli ipismakojemisli, izmeđupojma i tvorbenogkonceptaitd.Timesusamodalidoznanjakakovišenijemogućenaraštajnookupljanjekaooblikantiideološkoggarda.Nakonrazlogovaškognaraštajapjesniciseokupljajujošsamookopoetičkognaputka(koncepta).Takavnaputakbiojesemantičkikonkreti-zamkojijeokupiolabavimvezamaskupinuoddesetakpjesnikaibiojeposljednjipoku-šajpoezijekaoskupnogprojekta.Štoostajenakontoga?Bezsumnjeindividualcikojisedržejedinosvogpjesničkognagonateodbacujućiposljednjeprimislimodernizmaopreznoreciklirajupoticajenekihsvojihbližihidaljihprethodnika.“Stamaćizreciklažeizvlači,prepoznajepotrebnokakobiugradioujedinstvopjesme,

uformekojemusenamećukrozglazbenedatosti.Upravoglazbenedatosti,pobuđe-nostiinjihovoosluškivanje,prepoznavanje,oblikujuformupjesme.

5.Tematskiokvirjeteškopronaćikaojedinstven,uovimpjesmama,jersumnogobroj-

napitanjakojasuinteresovogpjesništva:egzistencija,životustvarnomiosjetljivomfilozofskombitkuilimetafizičkimpreokupacijama,alibisemoglorećikakoprogramskipjesmeimajuciljupozoritinasloženostisvijetakojijestiukojemživotmoraimatisvojjasancilj,imatiputoptimizmanakojempobjeđujenedaćezbilje:

17 Bešlić,Milan:Molatilipronađenosidrište,str.43.Uknjizi:Molat(AnteStamaćiTomislavMarijanBilosnić).3000godinaZADAR.Zadar,2006.18 Mrkonjić,Zvonimir:Obranapoezije, str. 8.U:HrvojePejaković:Antologija suvremenehrvatskepoezije.Most/TheBridge.Društvohrvatskihknjiževnika,Zagreb,1997.


„Isamotojzbiljijasamsebedao/uskrativšisestvarimagdjemejenajviše/kruhuiljubavi,igriidjelu“.19

Sigurnojekakonasživot,patakoiovogaautora,odvlačiodonogaštoželimo,jeronsam,život,imasvojetokoveisvojepotrebe.Svejecjelinaisvejerasap.Tajproblemnajsnažnijejeizraženuminijaturama,gnomamasjednimstihomkojijeakcentnaonoočemuželireći,štoističeištojezaključakmisli.Evoprimjerajednogatakvoguratka:

ZnaciraskidajesutanašasrcaOnaseslasnootimljuosvojupropastiprazniniostavljajusvojeprazneriječi

Oborena,višesenevraćaju20

Ufizičkomgubitkujedinodjelaostajuprodužetaknašegapostojanja,nassamihkaodokazmaterijalnogpostojanja, života, stremljenja koja smo imali i željeli dokučiti, učemujebiosmisaoiidejasmisladasedokučiiostvarietičkiiestetskismisaoukojemudominiraljepota.Upravoona,ljepota,svojomsnagomotvaraizatvaravratauspješnostikojimaumjetnikmorabitisklon,inačesenikadanećeotvoriti,ačekamomogućnostprolaskakakobismoseosvrnulinaostavljenuljepotukojaodlaziusvijetvječnosti:„Štoodnijelasisobommojebiće/tekudaljinionomožebitistvarno/tekočišćeno

odvidljivetežine.“21

Osjećajstvaralačkedovršenostiodređenogaodređujeisamogaautorainjegovogadjelakrozdovršenost,štojevidljivouodređenom.Takoodređenoodređujeurađeno,dajemuvrijednostipokazivostkojutrebaopravdatikrozljepotuumjetničkogačina.Zatakavčinpotrebnajeriječ:

Jakauživotu,neznatnaukobištotenositiuvrludanju,tizvijezdabezciljaneporecinadunapjeskovitužalugdjećeš,naplavljena,pjenapjenestaštimsvojimbogomgnjiti.22

Zamnogeposloveimamorješenja,možemoihplanirati,udanovrijemeprivestikraju,samosvojpočetakisvojkrajnikakoneuspijevamooznačitinitipočetkomnitikrajem.Tajposaozanasčinedrugi,baškaoda:„Boravećikaovijestbezoslonca/nadsvetompučinom.“23Ipak,krajsenaslućuje.Usvojojsveprisutnostistrahodneminovnogjepokretačsvih

aktivnosti,patakoikreativnog,umjetničkograda,djelovanjakakobisečovjekštople-menitijeizrazio,asamimtimpronašaoodgovorprolaznosti:

19 A.S.-Isto,str.147.20 A.S.-Isto,str.151./Njezinidarovi.10.21 A.S.-Isto,str.160.22 A.S.-Isto,str.165./Ati,riječi,kojatražišpravuzemlju.23 A.S.-Isto,str.178./AufderadriatischenInselgeboren.


„Ali i u putu i u ranijoj predanosti / ista je naša žalost / isti izvor misli, molitve,odustajanja“.24Kaoštoodživota, takonitiodsmrtinemožemoodustati, iakonasopominjeglas

slabosti,glasklonuća,neposlušnosttijela:„Glaskojihodisamojesjećanje/naizvrnutuvječnost“.25Jasnojekakovječnosttrebazavrijediti,osiguratiradomiznojem,aondabitimiranu

čekanjukrajakojićedoći.Zatotrebavjerovati,boritise,nastojatipokazativrijednostiljepotukojajedostupnasvimainasvakommjestu,samo,trebajeznatiprepoznati,tre-baunjojvidjetiljubavoblika,boja,riječi,glazbe,pokreta,ibitisretanzbogtogasvakimdanomisvakimtrenutkomkojispoznajnoutkamouživot:„Dušo,neizreci.Muklosesjećaj/davnihpahulja,rasipnogsvjetla/kojemudomahu-

jeodron/tvojanostalgija“.26Počesto,unostalgijijeizadnjaslikasvihčovjekovihvizijakaoda:„Unjemunijedna/nadanijeboravila“.27

Osjećajzadomovinujestalan:„NiOdisejniEnejanisužudjeli/zatolikoizmaknutimkopnom“.28Tajzanosodlaziudjetinjstvo,pronalazidavneigreuzmore:„aponjembijelalađa/kojupjevahudjeca,idični/PetarLukoranski“.29

Usklopuosjećajailjubavizadomovinuneizostavanjeijezik:„Gradkojimsegazijanazivam/zgarištemjezika“.30

Očemusvepisati?Kojesutemezahvalne,akojene?Štopobuđujeinteresinagoninastvaralačkičin?Moželiseitrebalisesvezapisati:„Kakosetrošiposnoživljenje/ikakosezvijezdemrveubrašno/ikakoseživavre-

menapenje//Okrenuhleđa,prošaptah:strašno“.31Kaodaseosjetiopotrošenim,pjesniksvojunijemostisijavakrozmolitvu:„OsretniBože,tinadmuljavimvodama/otpočini:mismopotrošeni.“32Sigurnojekakočovjekusebinosienergijusvedotrenutkakadavišenemožeprizna-

ti,izgovoriti,kakojepotrošen.Naravno,metaforamožebitislikovnautolikojmjeridasepočestoprevidiistina,ali,gonetajućitematskeiidejno-estetskeprotoke,trebado-segnuti,nastojatibitištobližepraktičnostiistine.Tektadasemožegovoritiovaljanostiposlakojimsečovjekbavi.Istinuprvotrebapriznatisebiipotražitijeusebi.Akojepro-nađemousebi,većsmonaputukakojemožemoprepoznatiiudrugomeidrukčijem:

24 A.S.-Isto,str.195./XV.25 A.S.-Isto,str.205./famavanaest–DodiH.26 A.S.-Isto,str.221./Snijeg.27 A.S.-Isto,str.224./Exitusletalis.28 A.S.-Isto,str.233./Domovina.29 A.S.-Isto,str.247./DuhMolata.30 A.S.-Isto,str.255./Zgarištejezika.31 A.S.-Isto,str.284./Zapisaosam.32 A.S.-Isto,str.306./Duhuponadvoda.


„Putniče,nebijahnikadkaoti/itinikadnećešbitikaoja“.33Vidljivesunatruhedrevnihcivilizacijaunavedenimstihovima,kaoštojesvojefilozof-

skemisliuobličavaoOmerbinIbrahimHajjam34uslavnimRubajijama.35Naravnodajesamomisaonasličnost,dokjeformarazličita.KodHajjamajetočetverostih(katren),kodStamaćajeslobodnaformaiduža,neobveznacjelina,oslobođenarime.Nemogućejenezamijetitipjesmeuprozi,pjesmeoružama.36Različiteboje,meta-

foričnoprogovarajuobitku,osmisluživota,potrebama,vječitimpitanjima:nijelisveništavilo,nijeliništavilosve?Takoipjesničkeopservacijeoružamazavršava:„Amalgamiranausipkojsupstanciji,svaodbivšihelemenata,odakcidentalnesvoje

prolaznosti;sadatrajnozibanjesvijetauširokomzamahuevolucije,iprozračninepo-kret,elejskiseprostirućiusvomsmeđembitku.“37

6.IkodsonetneformeStamaćostajevjeransvomintelektualnomiskustvu,književnomobrascumatematičkihtočnostidajućiposljednjimstihomidejnipoučak:„PovrhgradakojijedočekaoSina/Tihošumećlebdepahuljicedrage/Svedokinjih,

nujne,neuzmetišina.“38

Svakipovratak,usvombitkupredodređenjesjetipočetka.Takoičovjekkojisevraćamjestimadjetinjstvaimladosti,nosiusebislikevremenakojejeprošlo.Svjetlostočijugaizdaiunjemusezrcalivječitaopomena:„Itako,budna,žestokoteljubi/Crnapraznina;svakombićukuća./Tekstalnojzvi-

jezdisvjetlucajuzubi.“39

Prolaznostbezciljajenekavrstautopije,jerciljmorapostojati,samonjegovanamje-nanijeuvijekodređenaopćem,negoosobnom,aakojetako,ondajevrijednostmanja,počesto zanemariva.čovjek, umjetnik, kreativac svoje sudbine k višem, humanijemcilju,kreativacjeizasveukupnostljudskogaroda,jerusvojojneobičnostionnudi,pro-nalazinoviputdoljepote.Upravojeovdjeriječ(kodovogautora),kakojenasamomepočetku,izideje„rasapa“imaovizijukakosvojimzamišljenimputomtrebaićidokraja,osamostalitise,nepodlećiutjecajimalijevoilidesno,isprediliiza,negonasvomputupronalazititragovekojimugovoreoputukojijeisprednjega.Duljinuputanikadaneće-moizmjeriti.Veličinabrojabiunijelapomutnjuunašizračun,pastogaumjetniciznaju,osjećajukakoseputujeizmeđudvijeparalelnedužine,izmeđuživotaismrti,adasenepovrijedigraničniprostornitijedne.Onvidisvojcilj:

33 A.S.-Isto,str.320./Kenotaf,budućnosniku./Kenotaf–prazan,prazangrob…34 OmerbinIbrahimHajjam:GijasuddinEbulfettahOmerbinIbrahim,anadimakHajjamoznačava”čovjekakojitkaigradičadore”,štojebiozanatpjesnikoveporodice.Hajjamjerođen1040.godineugraduNišaburu,jednomodondašnjihkulturnihcentaraIstoka(Perzija-Iran),gdjejeiumrou83-ojgodiniživota.35 Bajić,Ranko:HajjamoveRubajije(ožujak2005.).časopis,Most,br.184./Mostbr.111(200),jula-avgusta2006.36 A.S.-Isto,str.340.-342./Petoružičnjak.37 A.S.-Isto,str.342./Petoružičnjak.38 A.S.-Isto,str.347./Matoševpovratak.39 A.S.-Isto,str.366./Smrtisvemir.


„Itakoseskameniomojzapis:/Potrošenživot,unižennaentu,/Tragičan,crn,nabijelutransparentu.“40

Dakle,opetsmonapočetku,uvječitomkrugukojinasoblikuje,rasipaizgušnjava,odbacuje ipriziva(skuplja)podsvojeokriljekakobinasponovnooblikovaounera-skidivomprotokumaterijeizstanjaustanje,izoblikauoblik,izpsihološkogpojmaupsihologijuotkrivanja,smisaoibesmisao.Trajemo,anismosigurni:trajemoli,ilismovećtrajalipaseobnavljamo:„Sveonokasnijebilojezaludu.//Ubeskrajusemoresnebomslilo/Doksamdječa-

komsnatrionaprudu./Molat.Šumborja.Galebovokrilo.“41

Ukrugukoji jestprirodnislijedprotokabitka, tako istvaralaštvasasvimnjegovimumnim i promatračkim izoštrenostima,mogućnostima emocionalne inteligencije čijeprosudbedonose rezultatebitne zaodluke, spoznajemo i priklanjamosepojedinimzaključcimačijasuvislostdjelujenanašeiskustvo.Utakvomodnosuopravdavamoilinegiramopostojećedajućisvojdoprinosnovimzaključcimailipotvrđujućionoštonamsečinivaljanim.Tovaljanosamojedopuštenamogućnostnašojsvijestidarazumijeidoneseodređenizaključak izpredloženoga.Takočinimo isasamimasobom,takočinimoisdrugimaidrukčijima,takoistekstomkojinampodastireodređenitematskiokvirpomoćukojega,semiotičkimslijedom, tragomriječi,pronalazimo ideju.Tunasopsjeda,razgaljujeizačuđujelakoćaestetskogpristupaodređenome:„Očitopjesmanijebiće,njuje/Stvorilapraznina./Prazninasrca,akonijeprazanum.

/Prazninapovijesti./Ilijednostavno:ispraznabjelina.//AJezikjojjekolijevka.“42

Kakobiserazumjeloodređeno,napisano,potrebanjejezik,znanjeoodređenomejezikukojinampomažedoživljavatiodređeno.Utakvimnastojanjimajezikjesredstvo,alatkojimpomažemosvjesnojradnjiutvrđivanjasvojihstavova.Zajezikusvrsipjesme,Stamaćpišekakoje„Jezik“,„kolijevka“izkojeserađapjesma,odnosno,spomoćukojeserađapjesma,uobličujeuprepoznatljivuformuizraza.Smisaoizrazasustilskaimetanimičkaobilježjakojaslikama iumjetničkimobratimariječiprenoseporuku.UtomsmisluStamaćevompjesništvutrebastrpljiv,lagančitač.Raznolikostideja,tema,formi,bogatstvointelektualnogaiskustvaiemocionalneinteligencijedajeovomautoruraznolikokreativnodjelovanjeudomenipjesničkogasvijeta:

„Predtvojomveličinom,aneznamtiimena,stojimnepokretan,staklen,prozračaninijem.Zraksi,iliužganstup,iplam,aneizgoriv,

ilivodaukojojčeznutljivošumorimodromoreštosekaovlaga

ilisamaprozirnostrasprostirediljemtvojeneprostornosti.“43

40 A.S.-Isto,str.424./Manirističkapreoblika.41 A.S.-Isto,str.427./Početak.42 A.S.-Isto,str.445./Arspoetica.43 A.S.-Isto,str.463./Zaziv.


Krozneprostornostipjesničkihprostora,svekolikeimpresijepjesničkihostvaraja,pre-koranihpjesmaionihkasnijih,prikupljenojeneštopabirakakojiupozoravajunapje-sničkisenzibilitet,naumjetničkidoživljajodređenihtema:„Kolikosnovauočimanavlaženim/natvojojdrhtavojglavi/iutvomdrhtavomtijelu!“44

Snovivječitotrajuusvojojsvježini,tijeloproživljavapreobrazbe,udaljujese,poprimanoveoblikedoneprepoznatljivosti,aligaosjećamokaonaše,kaoneizbrisividiosebe:„Alidoksrodnogotoka,ublizinigrobišta/mutnomotrimponoćnujasnoću/atamna

mimodrinaveli:Bluno,/pazarzbiljanevjeruješume?-/uobzorumiznamen,SiriusovKriž.“45

Biločijikrižjeznamennjegasamoga.Stamaćdostojnonosisvojpjesničkikriž,obli-kujesvojrasapskupljajućipastirskiovčiceriječiupjesničkeostvaraje.

Zaključak:Iakosepojaviouskupinirazlogovaca,ranihšezdesetihgodina(Mrkonjić,Horvatić,Pe-trak,Ganza,Zidić,Sabol,Maroević,Vučićević),Stamaćjeipakbiosamosvojnapojav-nost,štosemožepronaćiiutekstovimaCvjetkaMilanjeoovomautoru.Paradigmatskeodmakepotkrjepljivaosamstihovimaautora,čijijetematskiiidejnirasponsveobuhva-tan,višeslojan,životan,oddjetinjstva,prekoegzistencijalnih,filozofskihimetafizičkihpredodžbiosmisluibesmislučovjekovihodnosaspramčovjekailidruštvenihgibljivo-sti.Prisvemu,najdominantnija jenjegova intelektualnaprepoznatljivost,štopočestoidenauštrbpjesničkelucidnosti,dajućiracionalanpristuptemi,idejiiestetsko-umjet-ničkomdojmu.Nadamsekakosampobudiointereszadaljnjeistraživanje,podrobnije,iscrpnijeo

ovomautoru.

ConclusionAlthoughheshowedupinthegroupofwritersthatwroteintheJournalnamed“Ra-zlog”(Reason)(Mrkonjić,Horvatić,Petrak,Ganza,Zidić,Sabol,Maroević,Vučićević),Stamaćwas still an autonomousappearance,what canbe seen in the texts ofCv-jetkoMilanja about this author. I fortified theparadigmatic detachments by author’sverse’s,whosethematicandconceptualrangeiscomprehensive,multifaceted,lively,fromchildhood,throughexistential,philosophicalandmetaphysicalnotionsaboutthemeaningandmeaninglessnessofman’srelationshiptohumanorsocialmobility.Inall,themostdominantishisintellectualidentity,whichoftengoesattheexpenseofpoeticlucidity,givingarationalisticapproachtothetopic,theideaandtheaestheticandar-tisticimpression.IhopeIhavesparkedinterestforfurtherresearch,morenarrowandmoredetailabout

thisauthor.

44 A.S.-Isto,str.479./Kadkmenizalutakošuta.45 A.S.-Isto,str.501./Nevidimjasno,spazihzvjezdansjaj.


Korištena literatura:1. Antologijahrvatskogapjesništvaoddavninapadonašihdana.Školskaknjiga,Za-

greb,2007.SastavioAnteStamać.2. Bošnjak,Branimir:Mediteranizamkristalnogsoneta;Zadarskilist,9.11.2011.3. flaker,Aleksandar:Stilskeformacije,SNL.Zagreb,1986.4. Jelčić,Dubravko:Povijesthrvatskeknjiževnosti:tisućljećeodBaščanskepločedo

postmoderne,NakladaPavličić.Zagreb,2004.5. Jelčić, Dubravko: Periodizacija i naraštaji poslijeratnog hrvatskog pjesništva (tri-

deset i pet godina: 1945. – 1979.) u:Suvremenohrvatskopjesništvo, Zavod zaznanostoknjiževnosti,Zagreb,1988.Ur.AnteStamać.

6. Jurica,Neven:Opjesnicima,Rijeka,Izdavačkicentar,1989.7. Kohn,ThomasSamuel:Strukturanaučnihrevolucija,Nolit,Beograd,1974.Preveo:

StanišaNovaković.8. Mandić,Igor:Uhoduhaiduhuha.IzdavačkoknjižničarskopoduzećeMladost.Za-

greb,1970.9. Meić,Perina:Znamen(oknjiževnomiznanstvenomdjeluAnteStamaća).Synopsis

d.o.o.Zagreb–Sarajevo,2011.10.Milanja,Cvjetko:Hrvatskopjesništvo1950.–2000.,II.dio,Altagama,Zagreb,2001.11.Mirić,Milan:Rasapnosabiranje,uA.Stamać,Izabranepjesme,Naprijed,Zagreb,

1997.12.Nemec,Krešimir:Postmodernizamihrvatskisonet,u:Mogućnostitumačenja,HNS,

Zagreb,2000.13.Novak,SlobodanProsperov:PovijesthrvatskeknjiževnostiodBaščanskepločedo

danas,Goldenmarketing,Zagreb,2003.14.Pejaković,Hrvoje:Prostorpisanja:bilješkeosuvremenomhrvatskompjesništvu,

RZRKSSOHZagreb,1988.15.Pejaković,Hrvoje:Antologijasuvremenehrvatskepoezije.Most/TheBridge.Druš-

tvohrvatskihknjiževnika,Zagreb,1997.16.Petré,fran/Škreb,Zdenko:Uvoduknjiževnost,Znanje,Zagreb,1969.17.Solar,Milivoj:Predavanjaološemukusu,Političkakultura,Zagreb,2004.18.Stamać,Ante:častjeslužitivelikanimaduha,Vijenac,br.415,28.siječnja2010.19.Stamać,Ante:Teorijametafore.Impresum,Zagreb.Centarzakulturnudjelatnost,

Zagreb,1983.20.Stamać,Ante/Bilosnić,TomislavMarijan:Molat.3000godinaZADAR.Zadar,2006.21.Šicel,Miroslav:Hrvatskaknjiževnost:XIX. iXX.stoljeće.Školskaknjiga,Zagreb,

1997.22.Škreb,Zdenko/Stamać,Ante:Uvoduknjiževnost: teorija,metodologija.Globus,

Zagreb,1986.


MiroslavPALAMETAiZdravkoMILIŠIĆ

NovainterpretacijaVidrićevepjesme„Mrtvac“Među nekoliko Vidrićevih pjesmama koje su interpretirali najcjenjeniji interpretatori hrvatske tradicije može se ubrojiti i „Mrtvac“, pjesma koja je, prema Barčevim mjerilima, savršena. Iako zasebna umjetnička cjelovitost, ona se ne da danas izdvojiti od tih pojedinačnih i vri-jednih recepcija, pa je svako novo interpretiranje razgovor i s Vidrićevom pjesmom i nazna-čenim kritičkim tekstovima o njoj. Uvažavajući upravo to stajalište, ovaj rad pokušava istražiti nude li se sadržaji i struktura pjesme drugačijim i dosad neuočenim vrednotama.Tematskeriječi:interpretacija,diskurs, arhetipsko, oniričko

VladimirVidrić:MRTVAC

CrnomzemljompreoranomRazlilesevodesjajne,AoblacinebomploveUtišineveličajne.

Mirnolebde,tihoploveKsvijetlojpruzinebosklona;TakolebdeponadzemljeOdpočetka,odiskona.

SkamenapocrnojzemljiValsedimapovijava.UkrajžrtveutrnuteOborenistaracspava.

Ubilagarukasilna,Vječnojaka,vječnoživa,ŠtoživoterasipavaIživoteutrnjiva.

Ubilagaisadleži,Unebomugledaglava-Mirnotrune,anadnjimseDimnazemljupovijava.


MeđuVidrićevimumjetničkimostvarenjimakojasuposebnobilaizazovnakritičkojrecep-cijivisokomjestozauzimanjegovalirskapjesmaMrtvac.Premdajeodprvogobjavljivanja(Pjesme,1907.)ubrajanaunajužiizbornjegovihnajboljihostvarenja,prviseodkritičaraAntunBarac„tompjesmompozabaviopotanje“,kakonapominjeIvofrangeš,tvrdećidajeBarcaodsvihVidrićevihuradaka„najvišeimpresioniralaupravotaneobičnosugestiv-naslikaljudskesudbine“(frangeš,1992.161).Običnosuzdržanistrogestetičar,načijeseprocjenemnogioslanjajuidanas,BaracjeusvojstudijiVidrićtriputanaveocjelinuMrtvacisvakiputponeštoonjojgovorio.Pritomzapravonijeskrivaoopčinjenostpjesmomnavo-dećikakomuseonanakonskorosvakogponovnogčitanjanudilaredovitosnovimsmi-slovima(Barac,1985.125-126).Dvijetakveimpresije,posveoprečne,onjeiistaknuo.Prva,utemeljenaupjesnikovomosjećanjupovezanostičovjekascijelomprirodomokonjegapanteističkejenaraviipremanjojjesmrtsamopovratakuživotnoizvorište.Druga,izrazitopesimističnaikakosedaderazumjetiunastavkutekstazaBarcadominantnija,podrazu-mijevakakojeMrtvacumjetničkiizričajkrajnjeljudskenemoćiuodnosupremavječnimibeskonačnomritmovimaprirode(Barac,1968.243).Njemusutidojmovisnažnihduševnihstanja,kojemožeosjetitisvakičitalac,zajednosnjihovomrazličitosti,jamstvovelikeumjet-nine,tipičnovidrićevske:„IzvorjepjesmiuVidrićevuličnomosjećanjusvijetakojemožebitiosjećanjesvakogaodnas:bolno-radosnočuvstvonapogleduzemaljskihkrasota,kadbičovjekkliknuoodzanosa,ikaduistodobaznadekakojeonusvemutomeneznatanikrat-kavijeka.“(Barac,1985.122)Zanesenpjesnikovimdoživljajemsvijetaikakvoćompjesnič-kogoblikovnogpostupka,pričemu„nijeništarečenoniprevišenipremalo“,onjepjesmuocijeniosavršenom(Barac,1940.53).Barčevikomentari,naznakeinedvosmislenoizrečenaocjenaostalisutakonezaobilazni

ukasnijimčitanjimaMrtvaca,moglobisereći,svojevrsniizazoviotvorendiskurs.Dvade-setakgodinakasnijejedanodnajvažnijihpredstavnikazagrebačkestilističkeškoleprof.IvofrangešusvojojinterpretacijiisteVidrićevepjesmekojujenaslovio„Ljepotatuge“snažnosereferiraonaBarčevtekst,ponajprijenanjegovzavršetak,ukomejepisacsamopoin-tenzitetuostvarenihčuvstavadoveouvezusMrtvacem KranjčevićevaPosljednjeg Adama.Premdajetosverazvidnoiucitiranomodlomku,kojijefrangešnaveozajednosazavršet-komKranjčevićevepjesme,onseipakkritičkizačudiozaštojeBaracdoveouvezutadvateksta.Nedvojbeno,radiloseprijeoretoričkojpozicijikojajeosiguravalaprividnoautorskodistanciranjeodBarcačijajeinterpretacijaupravoPosljednjeg Adamakaočovjekovespo-znajeipobuneprotivnepravednostisvemirskogporetkapreraslaufrangešovključnimotivunjegovomesejuopjesnikuPosljednjegAdama.Međutim,nudilosetoprizivanjeuovomslučajuzgodnimiiskoristivimkontrapunktomzapočetakinterpretacijeMrtvaca,pagajefrangešutomsmisluiupotrijebio:„Koreografski,pjesmenemajunikakvesličnosti.Ponajprije,Kranjčevićpjevazamišljeni

krajčovječanstvakojesesvelonasvegajednujedinicu,-zadnjegAdama,nasuprotonomprvom,početnom.StimAdamomumireinjegovapozornica,Zemlja,nakojojjestvorenizakojujestvoren;kaoionazanjega.UVidrićevojpjesmi,naprotiv,starac(kojinipočemunije„reprezentativanuzorak“ukupnogačovječanstva)ležimrtav;zemlja(ili,akoćemokranjče-vićevski,Zemlja)ostajeinetaknutainasvojnačinsamosvjesno,nehajnovedranasuprotsmrtikojaseupravodogodila.Staracje-činise-umromirno:uVidrićevojpjesmiuopćeprevladavadubok,suverenosjećajmira,spokoja,distance;samostalnihzakonakojidjelujunepogrešivo»pravedno«,jednakonezainteresirano,automatski„odpočetka,odiskona“,pasvedoovdjeprikazanaslučaja.TakobiseKranjčevićevabuntovnost,odupiranjenesklo-nojsudbini,samoper negationemdalauzetikaokontekstzadoživljavanjeVidrićevepje-


sme:jerMrtvacizražavavrhovnurezigniranumelankoliju,tolikotipičnuzaVidrića;inemaništaodonespektakularnedramatičnostiKranjčevića,uZadnjemAdamuposebno.po-zornicasmrtiostalakakvajebila:neizmijenjena,»živa«usvomestravičnomnehajupremasudbiničovjeka.“(frangeš,1992.164-165)TosjenčenjeVidrićevesKranjčevićevompjesmomnakrajuzavršavafrangešnjezinim

ubiciranjemuhrvatskojtradicijipjevanjanadijakronijskojokomicikojumarkirajuHaramba-šić,aprijenjegaPreradović.Ipak,njegovidokazinisuutemeljeninaočekivanimdodirnica-maostvarenogsmisla,većnaizrazitoformalno-stilskimpodudarnostimarimarija.Pjesmajesročenautradicionalnomosmeračkomstihučijunaravodređujudosljedno

provedenacezuraposliječetvrtogslogaitonskatendencijaspretežnopotriakcenatskecjelineustihovima.OdstupanjenekolikoputanačetiriodnosnonadvaakcentaosiguravaritmičkunepredvidivostkaoupjesmamaScherzo iliDva pejzaža,ukojimasutakođerstihovitakvezasnovanostiraspoređeniukatrenskestrofe.RimovanjezavršetkadrugogičetvrtogosmercauMrtvacu, kaoiuspomenutimcjelinama,naglašavanajmanjedvijestvaristilskivažnezanajvećibrojVidrićevihpjesama,bezobzirajesulioneispjevaneustrofamaodče-tiriilivišestihova.Ponajprije,zaokruženusintaktičkuimisaonucjelinuuvijekzaokružujudvastihai,drugo,tisestihovi,poglavitoosmerački,sluteusvakomslučajukaoprelomljenidugistihnajčešćešesnaesteracsmanje-višešestakcenatskihmjesta.Takvupseudoheksame-tarskupodlogunesugerirajusamospomenutestilskeodlike,većistotakočestirasporedpriloškihsintagmiujedaniglavnogrečeničnogdijelaudrugiosmerac,upravokaouprvojstrofiMrtvaca.TakvomstrukturomstihaVidrićjeizražavaonajrazličitijaosjećanja:sjajerotskepunineu

Pompejanskoj sličici, snovitunostalgijuzanestalommladošćuuDva levita, duhovituiblaguironijuuScherzu,očaranostmetafizičkimsjajemprirodnogokružjauDva pejzaža,ljudskubolisuosjećanjeuEx Pannonia,zaljubljenostusekstinamaBosketaineuzvraćenuljubavuKipovima,sarkazamuGonzagi…IpakniujednojodnjihspomenutaambivalentnakondicijastihanijesukladnasvijetupjesmekaouMrtvacu. LepršavostilakoćaVidrićevogosmercastonskomtroakcenatskompretežnošćusugeriraobionajdiopredmetnogsvijetakojimseoblikujevrhprostorapjesmeslakimgibljivimoblacima,nebosklonomisvakakomoćnomrukomkojastvaraioduzimaživot,dokbinjegovapseudoheksametarskapodlogasvojomklasičnomtežinomodgovaraladnuizgrađeneokomice:„crnojzemlji“itužnoj,dramatičnojsudbiniubijenogstarcaporednjegoveneprihvaćeneiutrnutežrtve.Izdrugeperspektivespomenutadvojnostmarkiraosobitsudarglagolskihvremenainji-

hovihznačenja,sjednestraneprezenta,kojimseoblikujeglavnaperspektivanabeskrajnipejzažsmrtvimstarcemusredištu,asdruge,glagolskipridjeviiperfektnioblicisnaslućiva-njemobrisabaladnepriče,kojajeupravoprethodilaikojačitaocamamidajerekonstruira.frangeš,kojijesmisaoprisutnostiperfektnihoblikashvatioposvedrugačijeilinijeprepo-znaotuulogu,ipakutomsmisluupozoravakakopjesmagovorionečemštojevećgotovoištosezbilo(frangeš,1992.173),nepropuštajućiupustitiseurekonstrukcijuupravotihzavršenihdogađanjaodnosnozbivanja.SličnojeikodBarcanatojravni.Zapravo,nijedančitalacnećeseoduprijetitakvomiskušenju,kojegamožeodvestiurazličitimsmjerovima,posebiceštosezatečenasituacijapredstavljajasnoposljedicomnečegtekzavršenog,aodupireseistodobnobilokojemjasnijemodgovorukojibiosvijetliospomenutazamaglje-nja.Moždaseupravotuzamećuonapodrhtavanjasmisla,onajritamkojajeosjetioBarackaodramatičnutektonikusvijetapjesme.Iunaslovusamomprepoznajesetadvojnostjermrtvacjenedavno,ilisamomaloprije,

bioživčovjekirazličitapitanjapojavljujuseuistovrijeme,astihovizapočinjukaodaće


odgovoritinanjih,aliseprvastrofakonstituirakaopodlogateočekivanepričeuneočekiva-nimrazmjerima–izmeđuzemljeineba,omeđenimvodamaioblacima.Takoseočekivaniodgovorigubeuspomenutimrazmjerimakaousnu.Upjesmiipaknetrebatražitismisloveizvanriječi,patakoniodgovoreizvannjih.Prvastrofautomsmislupodrazumijevadvavremenskatrenutka,naznačenaglagolskim

pridjevompreoraneiperfektomrazlile se,štosugerirasukcesivnostdogađanjauodnosunaprezentplove.Glagolskipridjev(Crnomzemljom)preoranomuključujeradnjuoranjakojaseizvršilaprijerazlijevanjavoda,alinjezinsubjektnijenaznačen,premdanaravrad-njepodrazumijevanekogpoljodjelca.Nijepreciziranni trenutaknjezinaokončanjaprijenegosuserazlilevode,čijajepojavaudrugomstihutakođerposvenejasnaineodređenakaoinjihovmetafizičkisjaj.Baracspominjeodnekudrijekeusvojojrekonstrukcijipriče,štobitrebalovaljdapodrazumijevatinjihovoizlijevanjeipoplave,premdaoblaciutrećemstihusvojomasocijativnošćunakišunudemogućnostnjihova rasterećenjaudramatič-nompljusku.Završnistih,zapravokadencakojomseritmičkizaokružujestrofa,preoblikujeonuuspostavljenuvertikaluizmeđunebaizemljeuprotežnostbeskrajnasnovitaprostoraiushićenja. Iznjegovepriloškekonstrukcije teško je izdvojitinekadrugaznačenjaosimtogosjećajazadivljenosti iuzvišenosti kojesepunom i jedinomrimompovezujuprekozvukovnepodudarnostisonomsemantičkom,paseupravote„tišineveličajne“zaodije-vajusjajem„razlivenihvoda“aonepakzadivljenošćuibožanskomtišinom.Tesmislovesamoćeučvrstitidrugistihdrugestrofekojisadaone„tišineveličajne“imenujesvijetlom„prugomnebosklona“.Knjojsevraćajuoblacikaosvomishodištu.Njihovatrenutnalakoćaiplov„utišineveličajne“neotklonjivozazivajuoprečneineizrečenesmisloveitekokonča-nazbivanja,premdajedrugastrofaučistojprezentskojformi.Drugomstrofomzasvođujepjesnikproteguprostornogbeskraja,kako to ističeUžarević,adanjezinposljednji stih(„Odpočetka,odiskona“)„aktiviravremenskibeskraj“.Kiticapjevaponajprijeooblacimaioniseupjesmidoživljavajukaoimpresijabeskrajnimpejzažom,međutimudvaposljednjastiha(„Takolebdeponadzemlje/Odpočetka,odiskona“)cijelisetajdojamtrenutkapre-kodirausvevremenost,uarhetipskuslikustvaranja,ukojojsuoblacidjelatnasnaga„tišinaveličajnih“kojesenjimanadnosenadzemljuinjezinevode,kaobožanskiduhuGeneziodnosnoudrugimkozmogonijama.Treća strofamijenja temeljito rakurs, spušta se na samodno naznačene vertikale i

sužavabeskrajsamonauskizemaljskidetalj:nakamen(žrtvenik)sugašenomžrtvomskojesepovijaoblakdima„pocrnojzemlji“inaoborenogstarcakrajžrtvenika.Tihne-koliko elemenata predmetne stvarnosti oblikuje od svojih ulomakamakabrični pejzažnasuprotvedriniiljupkostinebeskogbeskrajauprethodnimstrofama.Svojevrsnilocus horidus(zastrašujućemjesto)zapravojeposljedicatekokončanogpreobličenjakojesesamonudirekonstrukciji.Oborenistaracbiojemaloprijeuspravan,pokretaniživ,posveizvjesnoonaj koji je uprvomstihupreorao crnu zemlju.Dosadašnje se interpretacijeuglavnomzanimajunjegovomsmrću,alinedotičudetalježrtve,kojujeonnedvojbenozapalioučastneizrečenombožanstvukaomolbuilizahvalu,nitigovoreodimukojisepovijasvedokrajapjesme,kaonajjasnijesvjedočanstvoneposrednihzbivanja.Nemadvojbedajeuistomtrenutkuutrnutstarčevživotivećplanulažrtva,njegovakomunikaci-jasuzvišenomnebeskommoći.Dajetobionasilančin,potvrđujuglagolskipridjevi„utr-nuta(žrtva)“i„oboreni(starac)“.Zapjesmuinjezinsvijetnijeuopćevažnojelispomenutipljusakugasiožrtvuikakvajestrijelanebeskapritomoborilastarcailisesvetosvršilonanekidruginačin.čaknijevažnojelionumrospokojno,kakogovorifrangeš,ilijeoborenneočekivanoiiznenada,štobibilovjerodostojnije.


četvrtastrofaopisjesvemoćnerukekojajeubilanemoćnogstarcaupravodokježrtvompaljenicompokušavaostupitiuvezumoždaupravostomrukom.Uznjezinujakostiživot-nostpjesmapovezujeatributevječnosti,moćdavanjaioduzimanjaživota.„Ovdjebise,posvemusudeći,prijemoglogovoritiosvojevrsnompanteizmu(usklađenjusnačelomDeus sive natura)negookakvoj teističkoj (personalističkoj) interpretaciji tevječne ibeskrajnovelikesnage“-pišeUžarević,slijedećiiodržavajućiBarčevaifrangeševarazmišljanja.Da-kako,našlobiseutekstudovoljnopoticajaizaposveoprečnarazmišljanja.AkobisepakpristupiloMrtvacuizperspektivepjesmePlakatodnosnoizpozicijeonemetafore„cimbalsnova“kojiukletivrač-pjesnikstišćenasvojesrce,štosenedvojbenoreferiranaVidrićevuukupnupoeziju,ondabisecijelapričaomoćnojrucidalaiščitavatikaooniričkaprojekcijaopćeljudskepaistarčevežudnjezaneostvariviminemogućim.Kaoda ignorirasva tapitanja iodgovore,peta iposljednjastrofaponavljaoptužbuo

ubojstvunaglašavajućiapsurdnostibijedusmrtiukontekstubeskrajnihivječnihprostora,amrtvistaracmrtvimpogledomgledaunebo,određujućisebekaobićenadeimaštedoza-dnjegdaha,čakidoktrunenacrnojzemljipodvalomdimaumjestopodlaganimnebeskimoblacima.PjesmazavršavaupravostombiblijskomslikomdimasutrnuteineprihvaćeneKainovežrtve.Akojetimesugeriranaodbačenostiprokletostkaopečatnjegovapostoja-nja,ondajesvakakouzroktomuunjegovojžudnjidaprevladasvojezadanemogućnosti.SigurnijejesvakakousvemutomedajeVidrićevpostupakuizgradnjipjesmeodnajširihinajvišihhorizonatadosužavanjatogprostornoglijevkananjegovnajužidonjidiojednaodnajizvornijihiumjetničkiposverelevantnihprikazaindividualnesmrti,kaosužavanjainestajanjaprostora.

Literatura:Barac,Antun,Vidrić,Maticahrvatska,Zagreb1940.(Pretiskanou:VladimirVidrić,Poezija,Mladost,Zagreb1985,str59-234.čolak,Tode,Vladimir Vidrić, Beograd,1964.frangeš,Ivo.Ljepotatuge(UzVidrićevupjesmuMrtvac),“Umjetnostriječi’:Zagreb,br.I,str.39-47.Zagreb1990.frangeš,Ivo,Matoš, Vidrić, Krleža, Zagreb,1974.frangeš,Ivo,Suvremenost baštine, Zagreb,1992.Marjanović,Milan„VladimirVidrić“,Hrvatska književna kritika,III.MilanMarjanović,Maticahrvatska,Zagreb1950.82-84.Matoš,A.G.“PjesmeV.Vidrića“,Hrvatska književna kritika,IVKritikeA.G.Matoša,Zagreb:Maticahrvatska,1952.str.229-236.Milanja,Cvjetko.1998.Vidrićevopjesništvoizmeđuimpresionizmaisecesionizma,“Umjet-nostriječi”,br.3-4,Zagreb1998,str.185-216.Pavličić,Pavao,Moderna hrvatska lirika: interpretacije, Zagreb,1999.Pavletić,Vlatko,Vladimir Vidrić, Dragutin Domjanić, Mihovil Nikolić. Zagreb,1970.Spalatin,Nada,Ugađanje lutnje: [izbor iz književnokritičih eseja], Zagreb,2007.Solar,Milivoj,Vježbe tumačenja: interpretacije lirskih pjesama, Zagreb,2005.Šimić,Branko,Antun,Sabrana djela I., Zagreb,1998.Škreb,Zdenko,Književne interpretacije, Zagreb,1998.Ujević,Tin,Eseji I, Zagreb1979.UžarevićJosip,Vladimir Vidrić i njegove pjesme, Disput,Zagreb2009.VladimirVidrić,Sabrane pjesme,Zagreb,JAZU,1969.


AtifKUJUNDŽIĆ

PripovijednažanrovskaodrednicaljetopisepribližavapovijesnojistiniIva Beljan: Pripovijedanje povijesti. Ljetopisi bosanskih franje-vaca XVIII. stoljeća, Synopsis, Zagreb – Sarajevo, 2011.

Ovajživotisvijet,uostalomkaoidrugeživoteisvjetove,činipunodrugihsvjetovakojiživeifunkcionirajuparalelnobezmeđusobnogprožimanjaidoticaja.Toneznačidaneemitirajuenergijekojihsmočestonesvjesni,akojesu,nerijetko,nanamaneshvatiljvnačinpovodomnašihbrojnihpostupaka.Jedanodtihsvjetova,nadomak,gustinepro-hodanusvomedjelatnombiću,jestsvijetbosanskihfranjevaca.Tekznamozatajsvijet,tekvidimouvijekskromneujakeuprolazu,tekihpozdravimoumimohoduičujemoimriječkaoisvakudrugu,nevidećirazlogainemajućipotrebudaje/ihizdvojimoizsvega.A,tosvezapravojenjihovdobriisamozatajnisvijetljuditrajnoodanihBoguiBosniiHercegovini,kojususvojompoviješćubitnoodredili.StvarnamatricapostojanjadjelatnogfranjevačkogsvijetaiprisutnostiuprostoruBo-

sneiHercegovine,povijesno,jestProvincijaBosnaSrebrenaijesufranjevačkiljetopisikojiotomesvjedoče.Uovompovoduitekstuotomeijestriječ.

***Ljetopiskaohistoriografskižanruvjetovanjeiskustvomantičkogdoba,odakleje

dospiounašusrednjovjekovnuhistoriografiju.Zadržaoje,uglavnom,iste intencijei različit je tekodautoradoautora injihovih inventivnokreativnihmoći.Ljetopisukatoličkimcrkvenimredovimauobičajenjest,akodfranjevacaprovincijeBosneSre-brenenaročitasklonostovojformidolazidoizražajauXVII.iXVIII.stoljeću.čuvenisufraNikolaLašvanin/fojnica/,fraBonoBenić/Sutjeska/,fraMarijanBogdanović/Kreševo/.NjihovraddobijanastavljačeuXIX.iXX.stoljećuzahvaćajućiponekadiširiprostorodmatičnogsamostana,kaouprimjeru ljetopisakoji jepisaofraJakoBaltić.Upravo ljetopisi i jesutekstovikojimaseuovojknjizisustavnoipedantnobavi Iva

Beljaninzistirajućinanjihovomhistoriografskomaspektu.


PišućidoktorskudisertacijuoljetopisimabosanskihfranjevacaXVIII.stoljeća,sasta-novišta instrumenatazaspecifičnosti ljetopisnogžanra, IvaBeljansesusrelaspunopitanjanakojadosadanijeodgovoreno jer, iako ljetopisi iduured franjevačkeknji-ževnosti,nijeriječoknjiževnomžanru.Izsvegajeizašlasizvanrednimpostignućem,osnaženaižanrovskimodređenjemipovijesnomfunkcijomljetopisa,štoizbijaunaslovteksta/rada,tj.dajeljetopis,zapravoPripovijedanje povijesti!Zapravo,autoricaseokrenulačinjenicidatekst ljetopisa, iakonaglašenopripovije-

dan,imadominantnohistoriografskikarakteristvaranpovijesnikontekst,zadatakdabilježiživotljudiiradinstitucija,atimeosiguravapraćenjepovijesnogtokadogađajaitakoistinuoživotuizbivanjima.Dakle,čitajućiljetopis,moramoimatiuvidurazličitevrijednosneaspekteljetopisnog

teksta:povijesno-historiografski,književni–ljepotapripovijedanja,lingvistički–karakte-rističanjezik,bližaknjiževnostukojojnastajuiopstajumeđusoboseprožimajući/npr.bosanska,hrvatska/i,konačno,onoštoihizknjiževnostiizrazitoizdvaja,jestčinjenicaštojeriječonefikcionalnomžanru.Književnopovijesniradoviljetopisenezaobilaze,utomesudobarprimjerHertaKunaiMuhsinRizvić.Vrijednostljetopisajeprvenstvenopovijesna. Tako ljetopisi postaju pouzdanomosnovombrojnih književnih tekstova usuvremenostikojojdajuprikladnoznačenje.PosebnosustavnoiprilježnoljetopisimasebaviofraIgnacijeGavrankojijepodrob-

no,uztransliteracijuiprijevodedijelovatekstaslatinskogiitalijanskogjezika,brižljivočuvajućiizvornike,početkomosamdesetihXX.stoljećaizvršiousporedbesJelenićevimizdanjem,tekstovepropratiomnoštvombilježakaikomentara,terječnikom.Biojetoiznimnosustavaniopsežanradvezanzaljetopise.IvaBeljanviditrostrukuusmjerenostbavljenaljetopisima:kao historiografijom i izvori-

ma za povijest 18. stoljeća – kako opću, tako i crkvenu, a u užem smislu povijest bosan-skih franjevaca; kao jezičnim dokumentima važnima za proučavanje povijesti hrvatskoga jezika i njegovu standardizaciju, i, naposljetku, što proizlazi iz tvrdnje o književnoj vrijed-nosti, trebalo bi se ljetopisima baviti i kao književnim spomenicima, premda nije uvijek jasno u čemu se njihova književna vrijednost sastoji.

***Ljetopisi otvaraju brojne žanrovska pitanja u književnosti kao rubni i nefikcionalni

žanrizmeđuanalaikronikekojitendirajumemoarimaihistoriografijekojaježanrovskinagranicisknjiževnošću,etc.Takoljetopisiupornoizmičurecepciji iopservaciji,ali,istovremeno,autentičnošćuprivlačepozornost.Zatoseiizvrsnouklapajuuodrednicufranjevačka književnost, jer su franjevci na tlu Bosne i Hercegovine najduže kulturnidjelatnicimeđukatolicima,evoiuprvomdesetljećuXXI.stoljeća./Osimsvega,unutartakvogashvaćanjasvegaštopišufranjevačkiredovnici,nalazise

idjelofraMatijeDivkovićakojijeprijevišeodčetiristoljećaimaovrlojasneizahtjevnestavoveipogledenajezikkaonarodnigovor,kaoipremapismu–ćiriličnompismubo-sančici,premapravopisuurazininarodnoggovora,čakiusvojimtekstovimanabožno-didaktičkenaravi.MatijaDivkovićje,općenitouzevši,biovrhunaravnimuzoromstvaranjairazvojafranjevačkeknjiževnostiuBosniiHercegovini,anjegoveidejeojezikuipravo-pisu/paiknjiževnojformi!/živjelesuunjegovoji franjevačkojpraksidvastoljećaprijenegosuihprihvatili,protežiraliiprakticiraliLjudevitGaj/Ilirskipokret/iliVukStefanović


Karadžić.Djela–besjede–MatijeDivkovićasudužeoddvastoljećapretiskavanaičitanauBosniiDalmacijikaonajomiljenijaliteratura.GolembrojljudiznaojeDivkovićevebesje-denapamet.Evidentno,MatijaDivkovićizvršiojenajsnažnijiutjecajnarazvojfranjevačkeknjiževnostiuBosniiHercegovini,atakoinabhknjiževnostopćenito./

***Upravozbognaprijedrečenoga,poslijeuvodnograspravljanjaoknjiževnostiiljetopisu

kaožanrovima,IvaBeljansvojuvrijednuilijepuknjigupočinjetekstom:Vrijeme, mjesto i svrha – ljetopisi u povijesnom kontekstu.BosanskifranjevcisekrajemXVII.ipočetkomXVIII.stoljećaintenzivnijepočinjuinteresiratizapovijest,atadaseuzpraksutiskanjahi-storiografskihdjelajavljaivećibrojsamostanskihljetopisa.fraJulijanJelenić/franjevačkipovjesničar:Kultura i bosanski franjevci,IiII/tomenalazirazlogupostojanjupokretanapoljufranjevačkehistoriografijekojisesnažnorazvijaupravotokomXVI.iXVII.stoljeća.Naime,bilojeodizuzetnogznačenjaštojeuXVI.stoljećunastalaChronica Fratrum

minorumfraMarkaLisabonskogiDe Origine Seraphicae religionisfrafranjeGonzage,djela koja su donijela biografije svetih, popise i opise pokrajina Reda, samostana i oso-ba.PosebnojebiloutjecajnodjelofraLuceWaddingaAnnales Minorum.fraJulijanJe-lenićiztogaspektavidiitumačipojavunizahistoriografskihdjelauXVII.iXVIII.stoljećuidonosipopisodtrinaestljetopisanastalihnapodručjuBosneSrebrene,aliibrojnihdrugihizdalmatinskogiugarskogdijelaProvincije,franjevačkihsamostanauSomboru,Osijeku,Gradišci,Beogradu...Opći interes za povijest franjevačkog reda jedan je od ra-zloga interesa za povijest i u Bosni Srebrenoj, ali ključni se razlog ipak nalazi u tadašnjim prilikama u Bosni i Hercegovini...rećićeIvaBeljan.

***ZnačajnojespomenutidafranjevcikaomisionariuBosnipočinjudjelovativećkrajem

XIII.stoljeća,apolovinomXIV.stoljeća,kadajeosnovanaBosanska vikarijaBosnaSre-brena,prostireseodJadranskogadoCrnogamora.UrazdobljuotomanskeprisutnostiBosnaSrebrenaćeseprilagođavatiuvjetimaimogućnostimasvogadjelovanja,alićese1757.godinepodijelitinaprovincije:Bosna Hrvatska iBosna Srebrena,kadaće ide factobitisvedenanasvegatrisamostana:fojnica,KreševoiKraljevaSutjeska,oddesetkolikojeimalauXVI.stoljeću,pajedegradiranaodstatusaprovincije,napoložajkustodije.Bosanskifranjevcisutodoživjelikaoosobniporazinijekali su pravo slavensko – sri-

jemskim – ugarskim franjevcima na matične provincije, držeći kako bosanski franjevci imaju povijesno prvenstvo nad odcijepljenim dijelovima.Tajodnosiznjedrioješirokupolemikuizkojeseiuzdižeprvobosanskohercegovačko

historiografskodjelo:Pregled starina Bosanske provincije,čijijeautorvrloobrazovaniprovincijal frafilipLastrić, koji ćeu jednom trenutkus tradicionalnom franjevačkomskromnostiiizrijekomkazati:Svjestan sam i ne stidim se iskreno priznati da nisam struč-njak, niti da imam sposobnosti nastupati kao povjesničar (...) Prisilila me, dakle, jedino potreba, spomenuta već prije u predgovoru, da objavim posve sažeti Pregled starina Bosanske provincije.Lastrićevoinzistiranjedalojerezultate.Godine 1758. Bosna Srebrena ponovo je uzdi-

gnuta na položaj provincije s čašću matice i vraćena su joj stara prava. Već naredne 1759.


godine započinje Bonaventura Benić voditi Ljetopis sutješkoga samostana.Inače,Lastri-ćevradpotaknuojeintereszapovijestiuprovincijamakojesuseodijelile.Apovratakstatusa matične provincijenikakonijebilosamopitanjepovratkanaslovne časti,većnizapravakojatajstatuspodrazumijeva:predstavljanje u Redu, školovanje novaka i sl.UdijeluOtomanskogaCarstavaBosnaSrebrenajeimalaposebnepoteškoćejerje

OtomanskiimperijbiotradicionalnouneprijateljstvusVatikanomkaosredištemkato-ličanstvakojejeizvanOtomanskogcarstva.Štoje,kaou pravilu,podrazumijevalodaOsmanlijeimajunegativanodnosspramfranjevacaikatoličanstva.Redovnicisuimalipoteškoćakodulaska izprekosavskogdijela,kao iprilikomprelaskadrugihgranicanagolemomprostoruprovincijeBosneSrebrene.AlisubosanskifranjevciuvijekimalivisokusvijestosvomestvarnompoložajuidovoljnomudrostidauodnosimasOsman-lijamaprevladajusvepoteškoćeipreprekedopostignućasvojihciljeva.Nadrugojstra-ni,upravokaotakvi,nailazenauvažavanje,razumijevanje,paipodrškuOsmanlija.

***IvaBeljansvisokimrafinmanomikrajnjesistematičnokoristihistoriografskiaspekt

ljetopisnegrađekaodokazogenezi tipičnobosanskogfranjevačkogidentiteta inje-govomprisutnostiozračenog/određenogkulturalnogprostoraopćenito.Dakako, fra-njevačkaprisutnostimaneusporedivoširiiprimarnokulturalnisadržajismisao.Iznu-kleusakatoličanstvaioporukesv.franjeAsiškogzrakastoseširisustavnadjelatnostfranjevacakaosvakavrstapomoćičovjeku,širenjuvjereipismenosti,brigeonasljeđuibudućnosti,borbeprotivsiromaštva,karakterističnogodnosapremaumjetnosti,sa-kralnojarhitekturi,etc.Ljetopisisunaslonjeninaneporeciveiautentičneizvoreidonijetikronološkimredom

događanja ibilježenja.Upravozatobivaju intrigantnikaoprvorazrednipovijesni,ali isvakovrsnidrugiiskustveniiinspirativniizvoriusuvremenomživotu.Naprimjer,udje-limanašegknjiževnognobelovcaIveAndrića,aliiusvakompokušajurekonstruiranjapovijesnihzbivanjaipovijestibosanskohercegovačkogprostora.ZaOtomanski imperijXVIII.stoljećevrijeme jedecadence,zaustavljanjaupohodu

naZapadiopćenito:propadanja.ZbogtogaBosnaiHercegovinaćesenaćiumjestonaprvojcrtiosmanlijskognapredovanja,naprvojcrtinjegoveobrane.Zaostalaipod-vojena/pov.SrećkoDžaja/dolaziuposebnotežakpoložajuCrstvukojeuodsutnostiratnogplijenairatomstjecanihbogatstavapovećavanametena vilajetiporezetonućiuvlastitimslabostima.Dakako,tojepovijesnitrenutakukojemeskalirajuipritiscinapro-vincijuBosnaSrebrenaitripreostalafranjevačkasamostana,kojisuusprkosfatihovojahdnami,biliopterećeniobvezamaidavanjimadoapsurda.Naime,ljetopisisusedominantnoibavilifunkcioniranjemvlastiinjezinimodnosom

premafranjevcima.Samovoljaotomanskihvelikašaiposrednikanijeimalakrajaičestojefunkcioniralasuprotnosultanovojvoljiiodredbama.Svakaslobodajeskupoplaća-na.Porezi,ranijeubiranijedanputgodišnje,sadasuubirani3-4putanagodinu.Takosu,de facto,franjevačkaposebna pravaprestalapostojati!Požari,bolesti,parnice,ra-tovi–uništavalisuživikontekst.Sprolaskomvremena,opstanakkatoličanstvaifranje-vacabiojesvekompliciranijiiteži,jersusejavljalaiunutarnjatrvenja:biskupfraRafoBarišić,fraGrgoIlijićVarešanin,nasuprotvladajućemkruguLastrićiBenić...Ljetopisisukroniketihdogađajačijimsvjedocimaioblikotvornimčiniteljimabivaju.


***Ljetopisi sunastali kao institucije koje ćeočuvati vjeru i ljude, njihov rad, prostor,

izgrađeneustanoveinjihovstatus.Usloženimuvjetimaljetopisjeinstitucijakojačuvai pomaže održavanje reda, najozbiljnije pridonosimogućnostima da se ovlada sebipripadajućomprošlostikaouistinuminulimvremenomidogađajima.Ljetopisisepoka-zujupogodnimazarazinusvekolikogakolektivnogpamćenjaieduciranja.čuvajudo-kumenteiupućujunanjihovsadržaj.Ljetopismožespočitavatiminulimaiusmjeravatibudućeakterevjereiživota.Dakako,prošlostjeiznimnoznačajnazastvaranježeljeneslikeosebi.Ljetopisomogućujedaseovladadogađajimaiulogomakteraidjelatnika.Užanrovskomodređenjupotrebnoje imatiuvidudasuljetopisizbornicirazličitog

materijaladominantnohistoriografskogkaraktera.Složenostimeđusobnauvjetovanostljetopisnegrađedijelomseočitujekaonjihovaknjiževna dimenzija.Kronikesuvrlora-širenaopcijahistoriografskogbilježenjakojajeuvjetovanaanalimakojisamosustavnobilježedogađaje, dok ih kronike sažetopripovijedaju.OdTomeAkvinskoga kronikesebilježeudvaopsega/epohe:epohuStarogiepohuNovogzavjeta./Ranijesubileoblikovaneušestrazinaprimjerenozačovjekovihšestživotnihdoba/.IvaBeljanvrlobrižljivoprati razvoj ioblikovanježanrovskihodrednica ljetopisaodantičkihvremenadoXVIII.stoljeća.

***NikolaLašvanin/Marčinkušić/pišeljetopisfojničkogsamostana.PremafraIgnaciju

Gavranu,Lašvaninov ljetopisuključujestarije kroničarske samostanske bilješke s kraja XVII. stoljeća. Nema podataka o početku zapisivanja, a posljednji podatak je zapisan 1750. godine, u kojoj je Lašvanin i umro. Ljetopis ima osam cjelina: Opći ljetopis od stvaranja svijeta do 1690. godine. Fra Ignacije Gavran je utvrdio da mu je izvor Kronika aliti szpomenvszega szvieta vikkov Pavla Rittera Vitezovićaidrugiizvori,kojenatajnačinčuvaLašvaninovljetopis.TujeBosanski ljetopisukojemseLašvaninvraćana1682.godinu,pazapisizaosam

/8/godinatekuusporednosOpćimljetopisom.Lašvaninnavodidasekoristikroničar-skim bilješkama fra Stjepana Margitića Markovca, pisca propovijedi i djela za puk...ali,zasvojedobaLašvaninzapisesastavljasamostalnoprepoznatljivimosobnimstilom.Ljetopissadržava i raspravuna latinskom jezikuKako je Bosna pala u ropstvo,uz

dvamalaprilogapisanabosanicom.LašvaninraspravupripisujeIvanuHenrikuGeiću,azapravoseradioVitezovićevudjeluBosna captivakojeobjašnjavauzrokepadabo-sanskogkraljevstva.Ljetopissadržavagrađuzapovijestfranjevačkeprovincijeuvidupopisaprovincijala

idrugihdužnosnikaProvincijeod1523.do1771.godine.Zakasnijarazdobljadonosisamopopisimenaidogodovštinevezanezaupravupojedinihprovincijala,štojepro-našaoudjelufraAndrijeŠipračića–provincijalaBosneSrebrene:Tabula od ministara i kapitula.

Posebni ljetopisukojemseLašvaninvraćana1300.godinuinastavljado1697.go-dinekadadogađajedonosiparalelnosOpćimiBosanskim ljetopisom.Kaoizvorkoristifojničku kroniku istarijisamostanskicodex iz60ihgodinaXVII.stoljeća.fra IgnacijeGavranzapažakakojeriječoslobodnoj preradi postojećeg teksta... tedaautor sebi dopušta mnogo slobode.


Ljetopissadržavadva dekreta:Dekret kralja Stjepana TomeiSazivno pismo Stjepana Tome, zadnjeg bosanskog kralja,uzopaskuautoricekakojeriječokrivotvorinama fra Luke Vladimirovića,kojesepojavljujuuvišerukopisatogvremena.Tujegrađazaljetopisbosanskohbiskupa/Uspomena od nekoliko biskupa bosan-

skih/-popisbiskupa,podaciizgodevezanezasvakogaodnjih.IuovomprimjerufraIgnacijeGavrankaoizvornavodiFojničku kronikuidrugeizvorekojenijemogućeutvr-diti.OvdjejeLašvaninzapiseosvojimsuvremenicimapisaosam.fraIgnacijeGavranovajdioidržiautentičnoLašvaninoviminajljepšimdijelomljetopisa.Ljetopisčuvaijedanbrojmanjihpriloga:turskeposloviceiizreke,narodnupjesmuo

budimskojkraljiciprevedenunalatinskijezik,bilježenepostajeputovanjapoItaliji,tečajnovcauUgarskoj,uputeopravljenjucrnilaikalemljenjuvoća.

***Ljetopis sutješkoga samostana započeo jepisatiBonifacijeBenić1759. i vodioga

dosvojesmrti1785.godine.Ljetopissesastojiodnekolikihvećihcjelina imnoštvamanjihpriloga.Prvenstveno,tujeOpći ljetopisod730.do1697.godine,naslonjennaLašvaninovljetopis.DrugavećacjelinajeLetimičan pogled nastanka Bosanske provincije i njezinih podje-

la.Riječjeopovijestiprovincijeunekolikomanjihodjeljaka,oodvajanjudalmatinskogdijela,prekosavske,hrvatskeprovincije.čestoseoslanjanapovjesnicufrafilipaLastri-ća.UovomdijelukaoiuPosebnom ljetopisudonosimnoštvoprijepisaraznihdokume-nata,pisama,dekretaSveteStolice,Kongregacijezaširenjevjereiupravefranjevačkogreda,sultanovihukaza,predstavkipaši,sudskihrješenjaisl.TrećacjelinajeO podrijetlu, stradanju i nekim drugim stvarima samostana.Ovajdiose

bavipoviješćusamostanauBosniSrebrenojirazlozimanjihovoganestanka:O poruše-nim samostanima,O samostanima koji su ostali na životu.NajopsežnijidioljetopisajePosebniljetopiskojiseodnosinasutješkisamostan,a

pišeodogađajimakojepratisamljetopisacikojisetičuProvincijeizemljeucijelostiurazdobljuod1524.do1785.godine.DogađajiprijeBenićevavremenapredstavljenisuukratko,alipodrobnooniukojimajeljetopisacsudjelovaoili imnazočio.Tujepopissutjeških gvardijana, bavi se događajima unutar samostana, upravom i odnosima svlastima,općimstanjemuzemlji.Tojeisredišnji,najznačajnijidioLjetopisaukojemdolazidoizražajarasponBenićevihinteresa,njegovasposobnostzapažanjaiznatnopripovjedačkoumijeće.IuBenićevuseljetopisunalaziraspravaKako je Bosna pala u ropstvo./Inače,izo-

stavljenaunovijimizdanjimaljetopisa, jersenalazi iuizdanjuLašvaninovaljetopisa,aizostavljenojeivišesitnijihprilogakojisetičupravaiobvezaredovničkezajednice,biloužesamostanskeilicijeleProvincije.fraIgnacijeGavrannapraviojedetaljanpopisizostavljenihtekstova/.

***Ljetopis kreševskoga samostana koji je vodio fra Marijan Bogdanović obuhvaća

kratko razdobljeodsvegašestgodina,od1765.do1771.godine, ičinegapoglavi-tokronološkiispričanidogađaji.JediniidostaopsežandodatakjeIzvještaj o pohodu Bosanskog vikarijata za 61. trogodište – godine Gospodnje 1768. s dvama propratnim


pismima.Riječ jeo izvješćusBogdanovićeveslužbenebiskupskevizitacije župamabosanskogvikarijata.Pohod jezapočetužupiPosušjeazavršenužupiSarajevo,aizviješćedonosisistematiziranepodatkeožupama,svećenicima,brojuvjernika,dijelje-njusakramenata,općemstanjusobziromnaspecifičnusituacijuuBosni,tedvapismanamijenjenaKongregaciji.

***Iščitavajući iproučavajući ljetopise injihovesastavnedijelove, IvaBeljanseupo-

lazištu iuvjetnoopredjeljujeda toučini izdvajajućicjelinepremanjihovojžanrovskojpripadnosti.Naprvomjestostavljahistoriografiju,nadrugoknjiževnost–shvaćenuuširem,upravofranjevačkom,smisluinatreće:dokumente.Ljetopisijesuprvenstvenohistoriografskagrađa,alisepreplićusknjiževnošćuido-

kumentima,ponekaddo teškorazlučivih formi/oblika.Književni radsrednjovjekovnihfranjevacauformalnomisadržajnomsmislujesumolitvenici,katekizmi,zbirkepropovi-jedi,životisvetaca–takoljetopisiinastajunatraguupravosrednjovjekovnogashvaća-njavjere,povijestiihistoriografije.Unutarljetopisnihkorpusatrebauočititrižanrovskerazlike:anali /annales/ -najjednostavnijebilježeni– registriranidogađaji s isticanjemgodinekaokronološkipopisiporedanihdogađaja.Potom,tusukronikekojetakođerraspoređujugrađupogodinamaiimajumisaovodiljukojanijedokrajazabilježenaineizvodezaključkekaohistoria/historiae/kojesesmatrajusavršenijimaiposveuobliče-nimspisima.Tujeiobičajuključivanjarazličitihdokumenata,povelja,papinskihbulauljetopise.Ljetopisiuključujuimanjehistorije,kakvaje,naprimjer,VitezovićevaBosane captivauključenaiuLašvaninoviuBenićevljetopis.Žanranalasačuvanjeuopćim ljetopisima,itokaomanjibrojzapisa,jernajčešćein-

zistirajunadogađajimakoježeleispripovijedati,pasudogađajipripovjednouobličeni.Štosezapisivišepribližavajuljetopiščevomvremenu,tosusloženijiitežnjakapripovi-jedanjusvejenaglašenija.ZasvakuodrednicuIvaBeljannavodivrlo ilustrativneprimjereikrozcijeluknjigu

sekrećestilskiodmjerenoiujednačeno,krajnjebrižljivoiodgovornospramvremena,žanra,činjenica iautora, jer je ljetopisotvorenaformazaustavljenauvremenu inamjestuprestankabilježenja–baškaokronika.Utolikopriještoljetopisisadržeižanrgestae–izvještajeodjelimaosobakojesuvremenskislijedilejednadrugunanekompoložaju.Svrha im je, dakle, da slijedom nositelja određene časti legitimiziraju trajnost i važnost njihovih ustanova– rećićeautorica.KaoobrazacslužiLiber pontificalis–knjigapapa,kojaprimjerenopapinskojulozi–mostivrijemeizbivanja.Zbogtogajepapa=pontifax.Etc.

***Ljetopisičinespecifičnuiprijelaznuformu–vezuizmeđuknjiževnostiihistoriografije,

bez stvarnemogućnosti da se izvrši precizno i strogo razgraničenje.Autoricaovompitanjupoklanjaposebnupažnju,jerspomenutanemogućnostpreciznograzgraniče-njapovodomje,paseivišeputvodeisteraspraveoistojtemi.Osimtoga,ljetopiscisusklonipripovijedanjudogađajananjimablizakiuvjerljivnačin,uključivanjustihovaicijelihpjesama,narodnihpredanja–štopodrivahistoriografskikarakter ljetopisa,a


naglašavaknjiževniaspektteksta.Književniaspektikarakterljetopisaautoricanastojiidentificiratipratećigaikomparirajućisonovremenomknjiževnosti,štočinivrlouspješ-noirazgovijetno.Radisigurnijegprohodaautoricasevraćainadjelapobožnogpje-sništva,stihovanaprikazanja,pobožno-moralističkaidrugadjelaizXIII.,XIV.iXV.sto-ljeća,pričemusepozivainadjelaPosilovića,Bandulavića,StjepanaMatijevića,MatijeDivkovića,StjepanaMargitića,TomeBabića,djelafilipaLastrićaOćevcaidr.KaoknjiževnežanroveuljetopisimaIvaBeljanizdvajapropovijedi,hagiografije,pje-

sme,usmena predanja,putopis,posloviceiizreke,epigrafiku–natpise u kamenu,prak-tične upute za vjeru,životirad,ipritomnavodibrojneprimjere,čimeknjiževnižanruljetopisudefinitivnofiksirakaoodrednicu.Ljetopiskaozbornik za internu samostansku/iprovincijsku/uporabusadržavaibrojne

dokumentekojiseodnosenasamostanskuzajednicu,franjevačkuprovinciju,atakoinakatoličkuzajednicuuBosniiHercegovini.Trojicaljetopisaca,Lašvanin,BogdanovićiBenić, različito seodnosepremadokumentima i njihovomuključivanjuu ljetopise.LašvaninunosičakikrivotvorenedekretekraljaStjepanaTomaševića.Bogdanovićdo-nosisamoprijepisIzvještaja o pohodu Bosanskog vikarijata iz 1768. godine,aliipopissamostanskihtroškovateračunezagradnjucrkveisamostananakonuništenjaupo-žaru.Benićdonosiipodatkeoplaćenimglobama,porezima,sudskimtroškovima,naimeucjenaimita...I,inače,Benićuključujenajvišedokumenatakojisuvažnizafunkci-oniranjeredovničkezajednice,dekreteKongregacije,imenovanjenadužnosti,davanjeovlasti,papinskedozvole,popiseduša...Ljetopisiokupljaju iodražavaju različite stilove i njihove podtipove.Uznanstvenom

smislu,naprvommjestujehistoriografski.Uadministrativnomstilu–odražavaseutje-cajrazličitihkancelarijaipisarnicauProvinciji,Rimu,Carigradu,kaostilonovremenihdekretaiukaza.Književnistilseodražavaurazličitimvidovima:liturgijski,biblijski,ho-miletički,pjesnički,stilusmeneknjiževnosti.Ljetopis,dakle,kaokompozitnaforma–odražavasvekolikistilskipluralizamjednog

vremena,odnosno–mnoštvostilovakojisu funkcioniraliu tomvremenu.Ljetopis jeskupzapisa–anala,kronika,povijesti,gestae,sudskihspisa,računa,izvještaja,narod-nihpredanja,svetačkihlegendi,propovijedi,pjesama,putopisa,poslovica, ljekaruša,praktičnihuputa,dekreta,pisama,popisažupa,redovničkihpropisa...

***Definitivno,u ljetopisu se surećupovijest i pripovijest.Pripovijedanje se javlja kao

vrijednostposebikojaemaniraizsloženecjelinekojuljetopisičine.Pripovijedanjejeorijentiranosrednjovjekovnomhistoriografijomkojukaoodlikučuvaicjelokupnafranje-vačkaknjiževnost.Historiografskikarakterljetopisaogledaseučinjenicidaljetopisnagrađaomogućavakonstruiranje prošle zbilje.Autoricadoupojedinostiiteorijskirazlažepotencijuhistoriografskogaspektaljetopisa,pričemupokazujezavidnuobaviještenosti načitanost, znanja i stvarnupronicljivost za usporedbu i izvođenje zaključaka.Svevrijemeautoricaseoslanjanavrlougledneineupitneautoriteteteoretskemislipostmo-dernizma.U krajnjoj instanci, svojom izvanrednom i brižljivo ispisanom knjigom Iva Beljan

ljetopisimapribavljastvaranpripovjednopovijesnidignitet.Takoljetopisibivajuuzna-čajnijojmjerionoštojesu:franjevačkaknjiževnost–pripovjednitekstkojipodržava


cjelovit teoretskiaparatzapripovijedanjepovijesti.Takavodnosprema ljetopisnomtekstupodržavaprvenstvenojezikkojimjepisan,kojimjeostvarendominantanizra-žajnipostupak ljetopisa.Ljetopis oblikuje povijesno vrijeme kao niz događaja i po-sreduje ga onima koji nisu u njima sudjelovali – prije svega budućim naraštajima fra-njevačke zajednice.Naratološka analiza pojedinih dijelova ljetopisa sugerira njihovu upadljivu sličnost s fikcionalnim pripovijedanjem–zapisatćeautorica.Osimsvega,ljetopiskaocjelinaregistrirazapletkojinijeostvarenkaoufikcionalnompripovjednomtekstu,alijestkaoodnosrazličitihcjelinakojeljetopispovijesno uvjetujuičine–pričemukaoprimjernavodiBogdanovićevLjetopis kreševskoga samostana,tesloženijiprimjerBenićevogLjetopisa sutješkog samostana.Dakako,zapletitekakoimavezespoimanjempovijesti.

***Autoricaseposebnobavidokumentima,pjesmamaipopisima,pričemubrižljivopro-

cjenjujenjihovuprirodunasuprotpripovjednomizražajnompostupku.Uočavakakostihjestmedij,aliuljetopisumujenarativnostosnovnaznačajka,jerpridonosinastavljanju tijeka globalne priče.Dokumentiuključeniuljetopisparticipirajuuistomposluiimajudominantnonarativnikarakter.Dakle,akoljetopispromatramokaopripovjednucjelinu,svakisegmentlakšesagle-

davamou uspostavi kontinuiteta velike priče o prošlosti, čak od stvaranja svijeta do sadašnjosti, a čuvanju posebnog znanja o Provinciji i pojedinim samostanima, o franje-vaštvu i katoličkoj zajednici u Bosni i Hercegovini.Kadjeriječopripovjedaču,vidimokakojeljetopisacusmjerennapovijesnustvarnost, iakojenjegovapozicijaupućenanapripovjednižanr.Međutim,iakonijeriječofikcionalnomtekstu,ljetopisacdogađajeipripovjednoposredujeoblikujućiihpogledomnapostojećustvarnostkojugledasvojimočima,tj.očimafranjevačkezajednicekojagaimenuje,učijeimeistupaikojuzastupa.To je vrlosloženapozicijapripovjednogdiskursa.autor jepripovjedač,anjegova jepozicijadvostruka.Ljetopisacjesubjekt,iakopišeljetopisčijijesubjektsamostan.Jezično-stilskeosobine ljetopisaodređuju ljetopisac injegovodnosspram jezika i

ljetopisa.LašvaninovstilpripovijedanjajedostasuzdržanuodnosunaBenićv,čijijestilprimjetnorazbarušen.Jezikimjesličan,alisustilskirazličitiiskoropasuprotstavljeni.Benićpokazujemaštovitost,aLašvaninsedržikaoobjektivniizvjestiteljodogađajima,pričemuuspijeva stvoriti blistava jezično-stilska rješenja.

***Lašvaninjeljetopisackojipoštujeičuvakonvencijuipripadajućijojnačinpripovijeda-

nja,atakočuvaineštoodsimboličkogporetkaanalaikronika,općiljetopis,nesudjelo-vanjepripovjedačauispripovijedanomsvijetu,zapisivanjelegendiipredaja,apoložajautorajeglasstopljenstradicijom.UBogdanovićevuljetopisusekruginteresasužavanaonoštosemoženeposrednoiskusitiiprovjeriti.

Samostanski ljetopisi bosanskih franjevaca u XVIII. stoljeću nastaju kao rezultat po-trebe franjevačke zajednice za razumijevanjem sebe i svoga mjesta u svijetu na temelju iskustava iz prošlosti, odnosno kao rezultat potrebe da uređivanjem, pripovijedanjem i shvaćanjem prošlosti zajednica prepozna sebe kao subjekt sa specifičnom povijesnom ulogom–zapisatćeIvaBeljan.Dakle,riječjeofiksiranjufranjevačkogidentiteta.


***Posebandodatakovojknjizinaslovljen je:fRA IGNACIJUGAVRANUUSPOMEN.

POZITIVIZAMUNAJBOLJEMZNAčENJURIJEčI.Riječ jeo tomedaseautorica IvaBeljannajiskrenijeinajintimnijeosjećaistinskimdužnikomfraIgnacijuGavranu,kojijedugo,ustrajnoisamozatajnoradionapriređivanjutrisamostanskaljetopisazatisak,akojeiščitavaIvaBeljan,kakobiispisalasvojuknjiguPripovijedanje povijesti.fra IgnacijeGavran je svojimpredanim radomnjezin radučinio i stvarnijim i zna-

čajnijimnegoštobiponjezinomosjećanju, inače,bilomoguće. IvaBeljanpokazujedubokoi istinskorazumijevanjezapregnućefra IgnacijaGavrana,koje jeobjektivnopostalouvjetomnjezinogaplodnogaiščitavanja.fraIgnacijeGavranseupustiousvojdioposlanadahnutpozitivističkimnazorima,kojisuiinače,širomEuropeprijesvega,tokomXVIII.iXIX.stoljećaunijelinajvećimogućirediuspostaviliporedakuknjiževnojpovijesti,etc.

***Knjiga/doktorskadisertacija/opremljena je IZVORIMAILITERATUROM,pavidimo

kakojeIvaBeljankoristilavišeoddevedesetbibliografskihjedinicadabištokvalitetnijeiščitalaspomenuta tri franjevačka ljetopisa izXVIII.stoljeća.Knjigadonosi i Imensko kazalo,teIzvode iz recenzijakojesupisaliprof.dr.sc.IvoPranjkovićiprof.dr.sc.DeanDuda.Knjigazavršavanapomenomkakojeriječotekstudoktorskedisertacijenaslov-ljenekaoUloga pripovijedanja u ljetopisima bosanskih franjevaca iz 18. stoljeća./Disertacija je obranjena na filozofskom fakultetu u Zagrebu pred povjerenstvom

prof.emeritusKrunoslavPranjić,prof.dr.IvoPranjković/mentor/iprof.dr.DeanDuda/komentor/.


MilanVEGO1

NezadovoljniHrvati

KaonajmalobrojnijinaroduBosniiHercegoviniHrvatisenalazeuneprestanomstra-huodmajorizacije,posebnoufederacijiBosneiHercegovine.URepubliciSrpskojodprijeratnih220tisućaHrvatadanasihimasamooko11,5tisuća2.Inače,brojHrvatauBosniiHercegovini,prepolovljenjeuodnosunaposljednjipopisod1991.g.Problemjetolikoaktualizirandaseuposljednjevrijemeiodpredstavnikadrugadvakonstitu-tivnanarodasvevišečujedasetrebaispravitiovanepravda.StanjejedovedenodousijanjanakonposljednjihizborakadasuSDPiSDAuzpomoćVisokogpredstavnikaizborniminženjeringomformiralivlastufederacijiuzpomoćminornihhrvatskihstrana-ka.Hrvatskinarod jesvojepovjerenjena izborimadaoHDZBiH iHDZ1990.g., alijednostavnonijepoštovanavoljahrvatskognarodaiskazananaizborima.Sličnojestanjeumedijskomsustavuovezemlje,gdjesuHrvatijednostavnopregla-

sani u svim institucijama prilikom transformacije RTV Bosne i Hercegovine. Autoristražujeianaliziramedijenakojimasegovorihrvatskimjezikom,ukazujeinapitan-je opstankamnogihmedija zbog nebrige političkih i drugih predstavnika hrvatskognaroda. Istraživanje jeobavljenouoblastiRTVsustava.Uepistemološkompogleduautorjepostaviotriteze:UBosniiHercegovinijenajmanjemedijanakojimasegovorihrvatskimjezikom,HrvatikaokonstitutivannaroduBosniiHercegovini,posvimeurop-skimkonvencijama,UniverzalnojdeklaracijiUNidrugimdokumentima,imajupravonasvojmaterinskijezikumedijima,tenijeopravdanotonedopustitisobrazloženjemzapretenzijamaza trećimentitetom,konačno,nebrigapojedinihpolitičkihpredstavnikahrvatskognarodadovelajedobrimdijelomdoovakvogstanja.Ključne riječi: Bosna i Hercegovina, elektronički mediji, financijska situacija, odgovor-nost, teška situacija.

UVOD Od1990.g.idemokratskih izbora,medijiuBosniiHercegovinisudoživjelipravuek-spanziju paje1998.g.ukupnobilo4313medij,odčega206 radija,76televizija,138

1 Vego, M. radi na odjelu Novinarstva, a pročelnik je na odjelu Politologije filozofskog fakultetaSveučilištauMostaru.Dugogodišnji jeradijskinovinarkoji jeradionaRadiočapljini(1976.-1988.),RTVSarajevo(1988.-1993.)teodsamomosnivanjanaradijuHerceg-Bosna(1993.-2008.),gdjejeod1995.-2005.g.bioglavniiodgovorniurednik.2 PodatcibanjalučkeBiskupskekonferencije3 PodatciIMC


raznih tiskovina, 11 novinskih agencija. Kada je u pitanju zakonska regulativa, ona,jednostavnorečeno,nijeuopćepostojala.PrvipokušajiregulativnogdjelovanjabilisuodOESS-a,od1996.do1998.g.formiranjemPovjerenstvaeksperatazamedije(PEM),čijijezadatakbioeliminiranjehuškačkogjezikaumedijima.UzpomoćsankcijaPovje-renstvujetouspjelogotovostoposto.Od1998.do2000.g.Regulatornaagencijazakomunikacije(RAK),ranijiIMC,kontrolirajuelektroničkemedije,doksutiskaniprepu-šteniVijećuzatisak.Prvajenaraspolaganjuimalasankcije,aVijećene,većsamokon-trolunovinara.Tojekodnovinaradovelodosamocenzure,štojebilovrlonegativno.Nakonsnimanjastanjauelektroničkimmedijima,prvafaza,tedobivanjadugoročnihdozvolazaradudrugojfazi,uvjetenijeispunilooko100-akRTVkuća.Današnjasitu-acijauBosniiHercegovini:144radija,55televizija,5novinskihagencija,asmanjioseiznačajnobroj tiskovina.Najmanje jemedijanakojimasegovorihrvatskimjezikom.Dakle,možemozaključitidaduboketragovedruštvenogvlasništvaumedijimanećemolakoprevladati.Aktualnavlast,uzpomoćpredstavnikameđunarodnezajednice,morastvoritinormativneakteoradumedijainovinaratedrugezakone,čimebisekonačnoriješilostatusnopitanjemedijskogsustavauBosniiHercegovini.

Radio u Bosni i HercegoviniDanašnjaslikaelektroničkihmedijauBosniiHercegovinijesljedeća:144javnihipri-vatnihradijskihpostaja,odčegaje79privatnih.Bosanskijezikgovorisena64radija,srpskina50,ahrvatskina30radijskihpostaja.4Štosetičejavnihradijskihpostaja,na18jezastupljenhrvatski,na30bosanski,ana17srpskijezik.

JavneradijskepostajeuBosniiHercegovini

1. RadioHercegBosna Mostar2. RadioJajce Jajce3. RadiopostajaVitez Vitez4. RadiopostajaMostar Mostar5. RadiopostajaNoviTravnik NoviTravnik-ugašenzbogfinancija6. RadiopostajaBusovača Busovača7. RadioLjubuški Ljubuški8. RadiopostajaOrašje Orašje9. NezavisniradioTravnik Travnik10. OmladinskiradioX Mostar11. RadioBosanskaKrupa BosanskaKrupa12. RadioGračanica Gračanica13. RadioGradačac Gradačac14. RadioIlijaš Ilijaš15. RadioKljuč Ključ

4 RAK-www.rak.bapodatciodlistopada2009.g.


16. RadioKupres Kupres17. RadioLivno Livno18. RadioOlovo Olovo19. Radiopostajačapljina čapljina20. RadioDrvar Drvar21. RadioRama Rama22. RadioPosušje Posušje23. RadioPrača Prača24. RadioPreporod Odžak25. RadioSana Tuzla26. RadioSrebrenik Srebrenik27. RadiopostajaŠiroki ŠirokiBrijeg28. RadioUsora Usora29. RadiopostajaOdžak Odžak30. RadioSoli Tuzla31. RadioTuzla Tuzla32. RadioBihać Bihać33. RadioBugojno Bugojno34. RadioCazin Cazin35. RadioDonjiVakuf DonjiVakuf36. RadioGoražde Goražde37. RadioKladanj Kladanj38. RadioKonjic Konjic39. RadioLukavac Lukavac40. RadioTuzlanskogkantona Tuzla41. RadioTomislavgrad Tomislavgrad42. RadioUnsko-sanskogkantona Bihać43. RadioVisoko Visoko44. RadioVogošća Vogošća45. RadioZenica Zenica46. RadioBileća Bileća47. RadioGacko Gacko48. RadioPrijedor Prijedor49. RadioNevesinje Nevesinje50. RadioNoviGrad NoviGrad51. RadioPrnjavor Prnjavor


52. RadioSrbac Srbac53. RadioIstočnoSarajevo IstočnoSarajevo54. RadioTrebinje Trebinje55. RadioKozarskaDubica KozarskaDubica56. RadioDoboj Doboj57. RadioGradiška Gradiška58. RadioBrod BosanskiBrod59. RadioVelikaKladuša VelikaKladuša60. RadioBrčko Brčko61. RadioVišegrad Višegrad62. RadioKostajnica Kostajnica63. RadioŽepče Žepče64. RadioJablanica Jablanica65. Radiofoča foča

PrivatneradijskepostajeuBiH

1. RadiopostajaKiseljak Kiseljak2. HrvatskiradioBobovac Vareš3. RadioOskarC Mostar4. NeovisniRadioferal Kalesija5. NeovisniradioTNT Travnik6. NezavisniradioStudio99 Sarajevo7. ObiteljskiradioValentino Bijela8. RadioASK Ilidža9. RadioAvaz čelić10. RadioBetfratello Brčkodistrikt11. RadioBM Zenica12. RadioStariMost Mostar13. StudentskiEfMradio Sarajevo14. RadioBreza Breza15. RadioDobrevibracije Mostar16. RadioGlasDrine Sapna17. RadioGrude Grude18. RadioHayat-StudioSlobodniIgman Pazarić19. RadioKakanj Kakanj20. RadioKameleon Tuzla


21. RadioM Sarajevo22. RadioNaba Visoko23. RadiopostajaMirMeđugorje Međugorje24. RadiopostajaVrhBosna Sarajevo25. RadioSlon Tuzla26. RadioStariGrad Sarajevo27. RadioStudioD Srebrenik28. RadioStudioN Livno29. RadioStudio88 Mostar30. RadioSarajevo Sarajevo31. RadioZos Doboj32. RadioB Sarajevo33. RadioMaglaj Maglaj34. RadioMostar Mostar35. RadioTešanj Tešanj36. freeradio Prijedor37. Nesradio BanjaLuka38. RadioBirač Milići39. RadioBalkan BanjaLuka40. RadioBest Šipovo41. RadioBobar Bijeljina42. RadioDžungla Doboj43. RadioDaš Bijeljina44. RadioEsprite Prijedor45. Radiofeniks KozarskaDubica46. RadioHit Brčko47. RadioKontakt BanjaLuka48. RadioMagic Milići49. RadioOSM Pale50. RadioOsvit Zvornik51. RadioPan Bijeljina52. RadioSkala Ugljevik53. RadioStudioo78 Laktaši54. RadioStudioMTeslić Teslić55. Šikradio MrkonjićGrad56. RadioUno BanjaLuka


57. RadioBig BanjaLuka58. RadioBN Bijeljina59. RadioVikom BanjaLuka60. SRŠradio Šipovo61. RadioIgokea Aleksandrovac62. RadioZenit Zenica63. Antenaradio Jelah64. RadioQ Visoko65. RadioKalman Sarajevo66. RadioSlobomir Slobomir,Bijeljina67. Koronaradio Trebinje68. RadioLjubić Prnjavor69. RadioVesta Tuzla70. Radio303 Rogatica71. Hardrockradio BanjaLuka72. RadioBASarajevo73. RadioPink BanjaLuka74. Običanradio Stolac75. Noviradio Bihać76. RadioPlus Posušje77. RadiopostajaŽepče Žepče78. RadioVelkaton VelikaKladuša79. RadioBIR Sarajevo

Analizirajućidaljestanje,vidimodajesrpskijezikzastupljenna36privatnihpostaja,hrvatskina9,tebosanskina34radijskepostaje.Uepistemološkompogledupolaznateza ovogistraživanjaje:najmanjijebrojmedija

nakojimasegovorihrvatskimjezikom,teseoninalazeuvrloteškojsituaciji,pamno-gimaprijetigašenje.financijskasituacijauelektroničkimmedijimamožeseuglavnomsvestipodjedan

nazivnik-katastrofalnostanje.AkoseznadajeRegulatornaagencijapridavanjudu-goročnihdozvolaimalačetirikriterija:kvalitetaprograma,financijskasituacija,tehničkaopremljenostieventualneranijekaznezbogkršenjaKodeksaIMC-a,ondadanašnjih200-akelektroničkihmedija teškodabi dobilodugoročnudozvolu, naravnoukolikostanjeostaneisto.UradijskomsustavuHrvatinajboljestoje.Hrvatskijezikjezastupljenu30radija.Me-

đutim, istraživanjekojesamproveopokazujeizrazitoteškostanje.Sveradijskekućeodgovaralesunapitanjaobrojusatiprograma,financijskojsituaciji,brojuuposlenih


ženaimuškaracanovinara,razvojnimplanovimaieventualnompritiskunanovinare.5

Broj sati Programa (vlastitog)

Financijska situacija

Broj uposlenih dipl. nov. (žena)

Razvojni planovi

Pritisak na novinare

Radio HB 24 sata, Reemitira 4,30 % programa

Teška 22 stalna, 5 hon., 5 dipl., 4 žene

Digitalizacija,poboljšanje čujnosti

Nije

RadioČapljina

24 sata ukupno, 22 vlastitog

Solidna (plaće redovne)

5, 4- od toga 2 žene

Nema Bilo pokušaja

RadioLjubuški

24, 13 vlastitog

Stabilna, općina djelom

9, 7 dipl. 3 žene

Nema Samo u početku

RadioPosušje

24 vlastitog Jako loša 6, 3 dip. 2 žene

Postoje neki Nema

Radiopostaja Mostar

24 vl. Očajna 2 nov. 2 ž. 1 dip.

Ima Nije bilo

Radio Mir Međugorje

23,30 vlastitog30 min. Reem.

Nije dobra, ali se snalaze

15 uposlenih, 9 nov., 8 žena

Ima Nije bilo

RadioOrašje

9 sati vl. programa

Loša 7 uposlenih, nijedan dipl. 0 žene

Nema Bilo pokušaja

Radio Tomislavgrad

24 uk. 12 vl. Očajna 2 dip. n.. 4 ž. Imaju nešto U manjoj mjeri

Radio Dobre vibracije

24 sata Dobra 11 uposlenih, 2 dipl., žene 1 nov.

Pokrivanje signalom Srednja. Bosna, Internet

Nije

RadioVrhbosna

24 s, 23,30 vl, 30 min. Rad. Vatikan

Nekomercijalni (HNK Napredak) nema

8, 2 dipl. 1 ž. Čujnost kvaliteta

Nesporazumi

Radio Odžak 14 sati u., 14 vl.

Katastrofalna 5 up., 0 dipl. 1ž.

Nema Stranke ih tužile

Radio Jajce 10 vl. Ne baš dobra 4 up., 1 dip., 3 ž.

Nemaj Nije bilo

Hrvatski radio Bobovac

24, 8 vl. Loša 2, dipl. 0, 1ž Nema Nije bilo

5 PodatcioprvihdesetradijaobjavljenisuučasopisufakultetaaupovoduDanaslobodemedija.


Radiopostaja Busovača

24,21,30 vl. Katastrofalna 3, dip. 1, 1ž Nema Bilo pokušaja

Radiopostaja Široki Brijeg

24 vl. Stabilna 8, dipl. 1, 1 ž Nema Bilo pokušaja

Radio Usora 10 vl. Katastrofalna 5, dipl. 0, 2 ž Proširiti program

Bilo pokušaja

Radio Grude 24 vl. Redovite plaće 5, dipl. 2, 2 ž Ima Nije biloRadio Kupres 24, 23,40 vl. Relativno

povoljna6, dipl. 0, 2 ž Ima najava Nije bilo

Radio Livno 24,40 vl. Dobra 8, dipl. 4, 2ž Otvoriti TV Bilo pokušajaRadio Žepče 24 vl. Stabilna 7, dipl. 3, 3 ž Ima Nije biloRadio Rama 10 vl. Loša 9, dipl. 1, 6 ž Nema Bilo pokušajaRadio Soli 24 vl. Relativna 7, dipl. 4, 4 ž Poboljšanje

čujnostiNije bilo

Radio „Studio N“

24 vl. Dobra 5, dipl. 3, 2 ž Nema Nije bilo

Običan radio 24 vl. Katastrofalno 4, 1 ž Čujnost, uposlenost

Nije bilo

Radiopostaja Žepče

18 vl. Teška 3, dipl. 1, 1 ž Proširenje programa

Nije bilo

Radio Plus 24 vl. Dosta dobra 3, 2 dipl., 2 ž Čujnost Bilo pokušajaRadio Kiseljak 24, 23,30 vl. Loša 5, dip.0, 4 ž Nema Nije biloRadiopostaja N. Travnik

Ugašen signal Ugašen signal Ugašen signal Ugašen signal Ugašen signal

Radio Kontakt 24, 14,30 Pozitivna 0 7, dip. 2, 5 ž Nema Bilo ranije (jezik)

Broj sati programaVećinaradijskihpostajaima24sataprograma,ipaktonijevlastitiprogramvećkom-

pjutorskiprogramiranukojemvelikipostotakpripadaglazbi.

Financijska situacijaSa sigurnošćumožemokonstatirati da je financijska situacija najveći problem, ne

samomedijanahrvatskomjezikuvećinasrpskomibosanskom.Istraživanjepokazujedasunajčešćiodgovornapitanjekakva je financijskasituacija: teška,očajna,kata-strofalna,jakološa.Samonekolikomedija,uglavnomprivatnih,imasolidnufinancijskusituaciju.OdjavnihpostajasamoRadioLivno imadobrufinancijskusituaciju,Žepčestabilnu,RadiopostajaMir-Međugorjesolidnu.Upojedinimradijima(RadioHB)novinarinisudobiliplaćuskorodvijegodine.


Broj uposlenih, dipl. novinara, ženaPosljednjihgodinauvećiniradijabrojuposlenihjeprepolovljenzbogteškefinancij-

skesituacije.Ukupanbrojdiplomiranihnovinaraje47,odčegažena30.

Razvojni planoviUglavnomnemajurazvojnihplanovaupravozbognedostatkasredstava.Jedanmanji

broj(9)razmišljaodigitalizaciji,proširenjuprogramaičujnosti,naravno,ukolikobuduimalisredstava.

Pritisci na novinareVećinamedijskihkućakrijestvarnusliku,aonikojisuhrabriji (11)kažuda jebilo

pokušaja.Njih (15)kažudanijenikadabilopritisaka.Međutim, izdrugih informacijamožemodoznatidajesituacijadalekogora.UvrijemeistraživanjaRadioNoviTravnikjeugašen.

Popis TV kuća6 TVKISS JezikhrvatskiHercegovačkaTV UgašenaOskarC JezikhrvatskiMTVIgman JezikbosanskiNezavisnaTVTravnik JezikbosanskiNezavisnaTVICKakanj JezikbosanskiAlJazeera ZastupljenisviNezavisnaTVNINA JezikbosanskiHayat JezikbosanskiNezavisnaTVJasmin JezikbosanskiOBN ZastupljenisviTVŽivinice JezikbosanskiTVBugojno JezikbosanskiTVCazin JezikbosanskiTVBPKGoražde JezikbosanskiTVMaglaj JezikbosanskiRTVMostar JezikbosanskiTVTuzlanskogkantona JezikbosanskiTVUSK JezikbosanskiTVVisoko JezikbosanskiTVVogošća JezikbosanskiTVZenica JezikbosanskiNezavisnaTV101 Jezikbosanski

6 PodatciwebstranicaRAK


TVkantonaSarajevo JezikbosanskiTVtuzlanska JezikbosanskiBeharTVINT. JezikbosanskiAlternativna JeziksrpskiTVBN JeziksrpskiTVRudo JeziksrpskiTVVikom JeziksrpskiBelKanal JeziksrpskiTVKanal3 JeziksrpskiTVSimić JeziksrpskiNezavisnaTVstudio„Arena“ JeziksrpskiTVSlonextra JezikbosanskiTVDžungla JeziksrpskiTVHIT JeziksrpskiTVPrijedor JeziksrpskiTVOSM JeziksrpskiObiteljskaTVValentino JeziksrpskiTVSlobomir JeziksrpskiTVAlfa JezikbosanskiPINKBiH JeziksrpskiTVHerceg Jeziksrpski

Analizapokazujedasesamona3TV(odčegajejednajavnaugašena)govorihrvat-skimjezikom,na16srpskim,na24bosanskim,naAlJazeeriiOBNzastupljenasusvatrijezika.

Stanje u tisku7

DnevnenovineAVAZOslobođenjeDnevnilistGlasSrpskeVečernjilistfokusPRESS

UBosniiHercegoviniima52časopisa.Onoštojeinteresantno-nemanijedannahrvatskomjezikukojisebavidruštveno-političkimpitanjima.

7 PodatciVijećazatisak


Novinske agencije

fENAONASASRNAKTABKBiHNINAVjerski časopisi

SvjetloriječiPreporodNOVIMUALLIMBiltenjevrejskezajedniceGLASNIKKRŠNIZAVIčAJKatoličkitjednikBosnafRANCISKANA

Imaju li Hrvati pravo na medije na hrvatskom jeziku?Drugateza polaziodčinjenicedakonstitutivannarod,premasvimeuropskimkonven-cijama, konvencijama o ljudskimpravima,Univerzalnoj deklaraciji UN ima pravo namaterinskijezikumedijima.UZakonu8ojavnomRTVsustavufederacije,učlanku14.stoji :„U programu RTV

FBiH koristit će se ravnopravno jezici i pismo koji su u službenoj uporabi u Federa-ciji“.Upraksi,nažalost,tajčlanaknemasvojupotvrdu….ili…članak16:„U programskoj shemi RTV Federacije BiH mora biti osigurana ravnopravnost jezika konstitutivnih naroda Federacije a posebice u informativnim programima i programima iz kulture. Jedan od kanala će, u pravilu, koristiti hrvatski jezik a drugi bosanski jezik“.Zaštoseodustaloodtoga,ostajeotvorenopitanje.UmeđuvremenuVladafBiH14.

studenog2007.utvrđujeZakonopravimanacionalnihmanjina,ukojemstoji:„Pripad-nici nacionalnih manjina imaju pravo isticanja i nošenja znakova i simbola svoje nacionalne pripadnosti, pravo na uporabu svog jezika, obrazovanje i informiranje, te osnivanje kulturnih centara i udruga“…ili…članak15:„Pripadnici nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini imaju pravo na osnivanje RTV stanica, izdavanje novina i drugih tiskanih informatora na jezicima nacije kojoj pripadaju.“ Učlanku19.UniverzalnedeklaracijeUjedinjenihnarodao ljudskimpravimastoji:

“Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, što obuhvaća pravo da ne bude uznemiravan zbog svog mišljenja, kao i pravo da traži, prima i širi obavje-štenje bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice.“

8 Diočlankadostavljenje2008.g.SuduuSarajevukadajebilaaktualiziranapričaokanalunakojemćesegovoritihrvatskimjezikom.činjenicajeidavelikibrojhrvatskihpolitičaranijerazlikovaokanalnahrvatskomjezikuodHrvatskogkanala,štonijeprolazilokodmeđunarodnezajednice.


Kakvasu iskustvaBelgijeiŠvicarske,zemaljakoječinerazličitipripadnicinaroda,akojesudalekodemokratičnijeodBosneiHercegovine?UBelgijiValonci,flamanciiNijemciimajuvlastiteRTV.UŠvicarskojpostojipravni

subjektSRGSSR idSUISSEkojiobuhvaća2kanalana francuskom,njemačkom italijanskomjeziku.financiranjejavnihservisaostvarujesenasljedećinačin:6KMmjesečnoodtakse

iodreklama.Tobiupraksiizgledalo85%prihodaodtaksei15%odreklama.Inte-resantnojedaRTVfederacijeimadvaputavišeprihodaodreklamauusporedbisostaladvaemitera.ZakonpredviđadaBHRT,kaodržavniemiter,dobije50%,aRTVRSiRTVfederacijepo25%.Danasodukupno145radijskei43TVpostaje3TVemi-tirajuprogramnahrvatskomjeziku,odčegajesamojedna(HercegovačkaTV)javna(umeđuvremenuugašena).Odukupno145radijskihpostaja30ihemitiraprogramnahrvatskomjeziku.Odtogbroja18jejavnih,a12komercijalnih.Nitijedanmedijkojiemitiraprogramnahrvatskomjezikunefinanciraseodtakse.KakojestavOESS-ada „Europa traži ujedinjeni sustav javnog emitiranja“,automkontekstujepredloženodapreostaledržavne iopćinskeRTVpostajemorajubitiprivatizirane,više jenegojasnodaće tonajvišepogoditihrvatskinaroduBosni iHercegovini jerneće imatinitijednogjavnogmedijanahrvatskomjeziku.Privatizacijaneminovnodonosimanjeinformiranosti,obrazovanjaiedukacije.Ciljkomercijalnihmedijajebiznis.KakoseprijeratafinanciralaRTVSarajevo?Dakle,RTVSarajevo se financirala 80%odpretplate, 20%od reklama, sponzor-

skihugovoraidrugihusluga.Zaključnos30lipnjem1991.g.ukupnaknjigovodstvenavrijednostkapitala, kojima je raspolagalaovakuća, jebila32,5milijunanjemačkihmaraka9.Međutim,stvarnavrijednost jemnogoveća.Svega13,3%moglosesma-trati izravnimdržavnimulogomu ovu kuću.Ostala vrijednost kapitala imala je ka-rakterdruštvenevrijednosti. Tvrdnjada jedržavnaRTVvlasništvodržavenemožebitieksplicitanstav.RTVBiHjekoristilabesplatnofrekvencijekaodiojavnogdobra.Značajandioodašiljačaizgrađenjesamodoprinosimagrađana,aunekimsusluča-jevimasamigrađaninabavljaliodašiljače.TakođerjegodinamaRTVbilaoslobođenaplaćanjaporezanapromet.Dakle,možemozaključitidavlasniktadašnjeRTVBiHnijesamodržava.Premamišljenjuprof.StjepeAndrejića„U Federaciji, čija su politička, društvena

i državna nutrina i ustrojstvo najmanje dvodimenzionalno federalni, federalne je-dinice i suvereni jednakopravni narodi, iskazuje se sva složenost u procesu do-nošenja odluka i njihova ostvarenja. Zajednička „država“-entitet dva naroda i sve osobnosti ta dva naroda, kao i zatečene razlike, potražuju njihovo ispravno uklju-čivanje u proces vlasničkog utemeljenja društvene imovine i svekolikog regulira-nja vlasništva, pri čemu je važno osigurati punu zaštitu vlasničkog prava pojedin-ca, građanina, što je važno za stabilnost zajednice i naroda“. SličnajesituacijaiuRS.Dakle,aktualnavlastćemoratistvoritisličnarješenjakaoiufederacijiodnosnouzpomoćmeđunarodnezajednicestvoritijedinstvenenormativneakteoradumedijainovinaraizakonskelegislativekojaćereguliratisvaovapitanja.

9 DokumentiRTVSarajevo


Pomišljenjudomaćih istranihstručnjaka,udomenimedijanajkrupnije jepitanjekakoureditipodručjeRTVsustavakojićeodgovaratiustavnomustrojuBiH,kaoslo-ženojdržavnojzajednici.???VišegodišnjelutanjeitraženjerješenjapreustrojajavnogRTVsustavauovojzemljinijedaloznačajnije rezultate.Danas jeonopostalopre-prekaputuBiHkaeuroatlantskimintegracijama,asvakonadglasavanjeinametanjerješenjasamoprivremenoprevladavapostojećenezadovoljstvo.PoštujućiUniverzalnudeklaracijuoljudskimpravima,članak19.,Međunarodnipakt

ograđanskim ipolitičkimpravima,Europskukonvencijuo ljudskimpravima,doku-menteOESS-a,međunarodnuRimskudeklaraciju,Meksičkudeklaraciju,PoveljuoslobodimedijaPaktaostabilnosti-kojujeusvojiloVijećeministaraBosneiHercego-vine,Europskupoveljutesvedrugekonvencijeideklaracijeutemeljenenademokrat-skimstandardima-rješenjeovogpitanjauBosniiHercegovinimoglobibiti:ProblemBiH,njenunutarnjinacionalnisastavisvemultikulturnerazličitosti,kadasu

upitanjumediji,moguseriješitinasljedećinačin:pougledunasličneeuropskedrža-venarazinidržaveBiHmorapostojatisredišnjaagencija-servis,kojaćepredstavljatizemljuumeđunarodnojorganizaciji(EBU).UBiHtojejavniservisPBS(makrostu-panj),kojiimauloguprimanjainformacijasmezoimikrorazine,njihovupreraduisla-njeumeđunarodnurazmjenu.Protokinformacijatrebaobiićiiusuprotnomsmjeru.Ujednomzaokruženomkomunikacijskomsustavu,kojinezanimajusamozbivanjaiplasmaninformacijausvijetu,zemlji,regiji,općini-nemožefunkcijuinformatorapre-uzetisamojednaRTVpostajaizobjektivnih,aliidrugihrazloga.Zbogtogasenužnoorijentiratinanacionalne,regionalneilokalneprograme,kojibinadopunjavalijednidrugeistvaralicjelovitsustavizaokružensustavkomuniciranja.Usvimrazvijenijimzemljamaprogramseemitirananekolikonacionalnihkanala,kojisurazličitogsadr-žaja.BudućidauBiHpostojetrikonstitutivnanaroda,pougledunaovezemlje(Bel-gija,Španjolska,Norveška,Švedska)mogaobiserazvijatiregionalni(mezo)stupanjRTVprograma(Bošnjaka,Srba,Hrvata),kojibibiotakoorganizirandazadovoljavasvepotrebenarodaigrađanakojiživenatompodručju,alibiimaoiobvezuprikuplja-nja,selekcioniranjaislanjainformacijapremaJavnomservisu.Međunarodnazajedni-cajeuBiHprilikomustrojaelektroničkihmedija,akadajeupitanjuregionalni-mezostupanj-krenuladrugimputem.Naime,vodećiseunutarnjimpolitičkimustrojemBiH,onajeodlučilastvoritidvaentitetskaRTVsustava.Idok,najednojstrani,imamozao-kružensustavRTVRS,nadrugojstrani,ufederacijiBošnjaciiHrvatigradezajedničkiRTVsustav-akakodanasstvaristoje,većinaHrvatafederalnuRTVnedoživljavakaosvojmedij.I nakraju, lokalni (mikro) stupanj činilebi sveopćinskeRTVkuće, kojebi imale

obvezuprikupljatiinformacijeislatiihpremanacionalnojmreži,aovepremaJavnomservisuiobratno.Temeljno ljudskopravo jepravonamaterinski jezik.Nepostojeargumentikojibi

osporilitopravo.Pogotovosenemožetopravopovezivatisnekimteritorijalnimpre-tenzijama(uslučajuhrvatskognarodauBiHtrećimentitetom).

Odgovornost i nestručnost pojedinih hrvatskih političkih predstavnikaOmedijimauBosni iHercegovinipretežnosurazgovaralipolitičari,bezriječistruke.Zbogsvegatogaoniisnosediokrivicezaovakvostanje.ZailustracijuRadioHerceg-


Bosnekodsudajeregistrirankaoradiotelevizija.Iporedbrojnihupozorenjaodstranevodećihljudiovekućedaovajmedijimapravo,poredproizvodnjeradijskogprograma,proizvoditiitelevizijskiprogramtedamožeposlovatiujoš20-takstavkivezanihzapro-izvodnjutelevizijskogivideomaterijala,jednostavnoseprekotogaprelazilo.Uspostav-ljanesuiregistriranedrugeTVkućekojesuubrzopropale.OvdjenetrebazaboravitičinjenicudajeRadioHBimao15odašiljačaidajesignalompokrivaopreko90postoteritorijaBosneiHercegovine,dajeimaoznačajannovinarskikadari50-takdopisnikaizsvihpodručjaBosneiHercegovine.DrugačinjenicajestpropastHercegovačkeTV,kojase,dajebilomalovolje,mogla

sačuvati.financiranje jedanasvelikiproblemali i nebrigakadasuupitanjumediji.SličnasudbinajezadesilaRadiouN.Travniku,aimnogidrugisunagraniciopstanka.Novinariradepunomparom,anemajuplaćuskoro20mjeseci.Trećačinjenicajestprofesionalnanestručnostutraženjusvojihprava.Usvimprego-

vorimapotenciranoje,iporedupozorenjaodmedijskihstručnjaka,pitanjehrvatskogkanala.Dasenastupalostezomdahrvatskinarodimapravotražitikanalnahrvatskomjeziku,dalekolakšebisedolazilodorješenja.KaodanijedobraopomenaizprošlostirekonstrukcijaSrpskeRTVuRTVRepublikeSrpske.

ZaključakBosnaiHercegovinajemultietničkaimultikulturnazemljaukojojživetrikonstitutivnanaroda ivelikibrojnacionalnihmanjina.Hrvatskinarod,čiji je jezikugrađenuUstav-Aneks4Daytonskogmirovnogsporazuma,kaoravnopravaninatemeljusviheurop-skihidrugihkonvencijaoljudskimpravima,UniverzalnojdeklaracijiUjedinjenihnaroda,imapravonasvojmaterinskijezikzastupljenravnopravnoumedijima.Uovojzemljipostojizakonkojiomogućujenacionalnimmanjinamadaimajupravo

na pokretanjemedija na kojima će se govoriti njihovim jezikom i promovirati njihovidentitetikultura.Velikajeodgovornostnapolitičkimpredstavnicimahrvatskognarodadasepobrinu

daobrazovanje,kulturaiinformiranjenebudunaposljednjemmjestu,daslušajuriječstručnjaka,tedaosigurajufinanciranjemedija.TraženjeTVkanalanahrvatskomjezikujeopravdanoinemožesedovoditiuvezustraženjemtrećegentiteta.

Literatura :•Aspektiradija,Svjetlost,Sarajevo,1978.•Biškup,J.,Osnovejavnogkomuniciranja,Školskknjiga,Zagreb,1981.g.•Brecht,B.,Radiokaosredstvokomunikacije,RTVteorija ipraksa,br.8.,Beograd,1977.g.

•Galić,R.,TehničkirazvojRTV,Školskaknjiga,Zagreb,1986.g.•Gocini,Đ.,Historijanovinarstva,CLIO,Beograd,2001.g.•GodišnjakJRT,IzdanjeBeograd•fletcher,J.E.,HandbookofradioandTVbroadcasting:Researchproceduresinau-dience,programandrevenues,VanNostrand,Reinhold,NewYork,1981.g.

•Krsmanović,V.,Novižurnalizamielektroničkimediji,zbornikPoslovnokomuniciranjeimasovnimediji,Alineja,Zagreb,1992.g.

•KujundžićN./VegoM.,Kompendijradijskognovinarstva,PedagoškifakultetMostar,


HrvatskiforumZagreb,MHogranakčapljina,Mostar,2003.g.•Laznibat,V.,Retorika,Mostar,2000.g.•Malović,S.,Etikanovinarstva,Izvori,Zagreb,1998.g.•Sapunar,M.,Radijskonovinarstvo,u:Osnoveznanostionovinarstvu,Epoha,Zagreb,2002.g.

•Vego,M.,RazvojradijauBiH,RadioHB,Mostar,1999.g.•IMCdokumenti•RAKdokumenti•Mediaplandoklumenti


mozaik

IvanLOVRENOVIĆ

VerkovićBosanskosiroče,franjevačkiđak,zagrebačkistudent,agentsrbijanskevladeiutemelji-teljbugarskeimakedonskeetnografijeStjepanIlijaVerković1(Ugljari,BosanskaPosa-vina,1821–Sofija,1894)zvjezdanitrenutakvlastitesudbineimaoje1874.godine,kadaseuBeogradupojavljujeprvisvezakVedaSlovena2ikadase,ukratkotrajnomzanosu,svaslavenskafilologijaodMoskveiPetrogradadoBerlinaiParizaklanjatim„rodop-skimpjesmama“kaoepohalnomeotkrićuprethistorijskeslavenskemitologijeipoezije.

Ostalesudodanasnerazjašnjenesveokolnostitegrandiozneknjiževnemistifikacije,kojom je izsjene ingeniozno ibeskrupuloznoupravljaobugarskiučitelj Ivan (Jovan)pop Ilijev Ekonomov, pod Verkovićevim utjecajem nazvanGologanov. U VerkovićevživotGologanovulazi 1865.godinenapreporuku svogamlađegbrata,monahaTe-odosija (kasnijegaskopskogepiskopa) i od tadazapočinje stalnasuradnja, koja seuglavnomobavljalapismenimputom.GologanovVerkovićazasipasvenoviminovimpjesmama,zakojetvrdidaihdobivaodanonimnihitajnovitihnarodnihpjevačameđuMarvacima izplaninskihsela istočneMakedonija i islamiziranimPomacimazapadneTrakije.NijednoodVerkovićevihmnogobrojnihnavaljivanjadagaGologanovpovede,daupoznanekeodtihmističnihpjevačaikazivača,nikadanijeurodiloplodom.Izgovorisubilirazni,uvijekefikasni.

1 Iscrpnu i akribičnumonografiju o Verkovićevu životu i radu napisao je, u naše vrijeme, LjubišaDoklestić (Skopje,1929–Zagreb,2005),profesorzagrebačkogafilozofskog fakulteta;objavljena jeposthumno,2007.godine.PoslalamijujeuSarajevoljubaznagospođaOlgaDoklestić,profesorovaudovica,uznapomenudabinjezinpokojnimužvoliodaimamtuknjigu.2 Puninaslov,ućirilici:

VedaSlovena.BlgarskinarodnipesniotpredistoričnoipredhristijanskodobaOtkrilvTrakijaiMakedonijaiizdalStefanI.Verkovič,knigaI.Beograd,državnaštamparija1874.


Poduljiniiversifikaciji,ipoličnostimaimotivima,pjesmekojejeGologanovustrajnoisporučivaouvjerilesuVerkovićaapotom,isprva,imnogeslavističkekrugoveuEuropi,dajeriječoizvornimumotvorinama,kojedokazujuprastaroporijeklobalkanskihSlave-na,aupjesničko-mitološkomsmisludasupandanindijskimVedama.Tajtrenutak,međutim,nijepotrajao,znanstvenicisuseubrzoohladili,isamojejoš

nesretniVerkovićnepokolebljivovjerovaouautentičnosttihpjesamaurušavajućivlasti-tuegzistencijudocrteizakojejejošsamo–propast.

***Stjepan(Stefan,Stevan)IlijaVerkovićbiojesirotinjskodijeteizselaUgljarakodOraš-

jauBosanskojposavini.Kadmujebiloosamgodina,bezocakojijeotišao„unjekomjestodaleko“,vjerojatnoukakvupečalbu,subašakapetanaHuseinaGradaščevića,čijisuVerkovićikmetibili,izbaciojemajku,sestreiStjepana„skandžijomurucisase-lištaidoma“.Nekolikosudana,neimajućikamo,sviživjelipodnekakvim„dobrostivimdrvetom“.Ubrzojemajkaoboljelaiumrla,zanjomiotac.StjepanajeuzeoznamenitifraIlijaStarčević,župnikuTolisi,osnivačprveosnovneškolecivilnogatipauBosni iHercegovini.Takojepočeoškolovanje,kojejenastavioufranjevačkomsamostanuuSutjesci,pauZagrebunafilozofijiiteologiji.Tuse,kaoimnogibosanskimladićinje-govegeneracije,potpunozanioGajem,Babukićem,grofomNugentom3,ilirstvom,sla-vjanstvom.Nizaljubljenostganijemimoišla:izćelijefranjevačkogasamostanagledaojenaprozorkućezagrebačkogapekarafuksa(jesulitodanašnjisamostannaKaptoluiTkalčićevaulica?), skojegaga jegledalapekarovakći, „vilenicapodbočivši senalakat,stakimljubkimčeznućem,kaolisicaubasninagrozgje“.Zaljubioseprijesno,naprečac,teseiposlijepedesetgodinasjećao:„neodolimaubijstvenanapastproizvelajeumenitakoprekuodvratnumetamorfozu...“Rez:napustivšiidejudasezarediipostanesvećenik-redovnikzbogodlukedasesav

posvetiradu„admaioremutilitatemetgloriamcaraeslavicaegentis“4,Verkovićsekaodvadesettrogodišnjimladićpodomoljubno-obavještajnimposlovimakojemudajuGajiNugentotiskujenabalkanskaputešestvija,kojaćegavoditinajprijeuDubrovnik,CrnuGoru,Albaniju,Kosovo,potomuSrbiju,gdjegavrbujuGarašanin,ZachiŠafarik,po-sliječegaćemnogoputaprokrstaritisvebožjeivražjeputovepoevropskojTurskoj,dabisvojživotnipozivisvojfatumnašaoubugarskojMakedoniji.NastanioseuSerezu,bogatomtrgovačkomgradu,oženiose,stekaoobitelj.Ogromnuenergiju,znanjeitruduložiojeuprikupljanjeiobjavljivanjebugarsko-ma-

kedonskihpjesamaipriča,starihrukopisa,aunumizmaticipostaosolidanstručnjakiodtogapovremenozarađivaozaživot.Kaomalotkoupoznaojeputove,ljude,jezike,

3 Kojavojna imperijalnabiografija!AlbertNugent–Wetmeathpotječe izškotskegrofovskeobiteljisposjedimauIrskojiHrvatskoj.Rođenje1816.uNapulju.Njegovotac,generalLavalNugent(1777–1862),rodomIrac,zavrijemenapoleonskihratovastupiojeuhabsburškuslužbu.RatovaojeuHrvat-skoj,kasnijejekupioposjedeTrsatiBosiljevo.BioječlanHrvatsko–slavonskoggospodarskogdruštva,sasimpatijamajepratioilirizam.IsinovigrofaLavalabilisupristašeilirskogpokreta.GrofAlbertNugentbiojeuhabsburškojvojnojslužbi.OdanLjudevituGaju,uHrvatskujekrijumčariopovremeničasopis“Branislav”,kojijeuBeogradupočeoizlaziti1844,akojegjefinanciralakarlovačkagrupanarodnjaka.Nakon1850.postaojepukovnikuaustrijskojvojsci.Šezdesetihgodina19.stoljećanapustiojeHrvatskuiAustrijuinastanioseuEngleskoj.UmrojeuLondonu1896.4 Navećukoristislavudragogaslavenskognaroda.


gradove,običaje togaevropskogdijelaOtomanskogaCarstva.Uspostavio jevezesmnogimuglednimljudimaiustanovamadiljemEvrope,istekaopriličanugledufilološ-kimkrugovima,anekovrijeme,sprvompojavomVede Slovena,uživaojeglasnalazačaipromotoranajsenzacionalnijegamitološkogaiknjiževno-etnografskogotkrićaevrop-skehistorijeicivilizacije.

***Ljutajepetrogradskazima,aVerkovićnemaničestitakaputanasebi.Umjestomje-

sec-dva,kakojemisliokadjestigaouPetrograd1879,uRusijićeostatisvihdvanaestgodina.Davnojebilokadajenapustiosrbijanskuslužbu,abugarskavladajeidaljegluhanamolbedapomognenjegovuobiteljuSerezu.Smrzavaseodstudeni,ludiodočajadokobijapragoveikabinetedržavnihiakademskihpalača,nebiliunovčioštoodsvojihslavjanskihrukopisaizBugarskeiMakedonije,odsvojihnumizmatičkihna-laza.SlavaVeda Slovena,odkojihjeobjavioidrugisvezakapripremaitreći,iukojeidaljefanatičnovjeruje,poljuljanajenamnogimučenimslavističkimadresamauEuropi.UrednikNew York HeraldaJamesGordonBenett,kojegajemoliodanađemecenuzatoveledjelo, vratiomu jemolbus „ćuranskomnaduvenostju“.Ženamu jeuSerezuprodalakuću ipreselilaskćerkomuPlovdiv,sinmuse razbolio iumro,anjihdvijegaoptužujudajezasvekriv.Nevjerujućimu,ionesunapokonstigleuPetrograd,asadasezlopatezajedno.Uzto,„sveštojemenidragocenoisveto,onasmatraglupimiprokletim,aistotakoikćerka(...)natječusesmojimčudovišnimnenavistnicimaikle-vetnicimarusko-bugarsko-srpsko-češkimatkoizmegjunjihdamepredstavi inacertacrnjimipoganijim“,pišeprijatelju1887.Napokon,1890.bugarskavladamuudjeljujemirovinu,300levamjesečno,nidase

živinidaseumre,onza3.000rubaljarasprodajeuRusijisvesvojestarine,međunjimaosobitovrijedanSlepčanski apostoliOrbelski triod,trirukopisašaljefranjiRačkomeuZagrebuJAZU,tese1891.sobiteljivraćauPlovdiv.Neće,potom,poživjetinitrigodine.


Dr.sc.LjubomirRADOVANčEVIĆ,NeuropsihijatrijskapoliklinikaA.B.R.,ZagrebProf.dr.sc.EduardPAVLOVIĆ,MedicinskifakultetRijeka,RijekaPeroTOPIĆ,slobodniumjetnik,Rijeka

KlimtuRijeci:StropnadekoracijauriječkomKazalištu

SažetakDruga polovica 19. stoljeća je doba najblistavijeg usponaRijeke, kako gospodarskitakoikulturno.SecesionističkiduhuEuropiinamaobližnjimzemljamaAustro-UgarskeMonarhijejavljasekrajemosmogdesetljeća19.st.,uRijekustižesmalimzakašnje-njem.OsamdesetihgodinaXIX.st.riječkaKazališnakomisijajeodlučiladasesagradipotpunonov,moderanisuvrementeatar,kojićeodgovaratisrednjoeuropskimstandar-dima.Utravnju1884.većsuserazabiralekontureimpozantnezgrade.VelikiposaookoukrašavanjastropajebiopovjerenslikarufranzuMatschu,kojijeusuradnjisbraćomGustavom iErnestomKlimtom izveoalegorijske kompozicijeoperete,plesa, ljubavi,koncerta,religiozneiratne/vojnemuzike.CiljovogaradajepokušatiustvrditiukojojmjeridanasiGustavuKlimtu(1862-1918;

austrijski slikar i istaknutipredstavnikeuropske i svjetskesecesijepak i likovneum-jetnostiuopće)možemozahvalitinaoživotvorenjuproročanskihriječiarhitektaferdi-nandafellnera,izgovorenihnakonačnomzavršetkuradovanariječkomKazalištu(03.listopada1885.): «Bilobi neotklonjivouništenje kada se za savnarodnebi trasiraliputovizaduhovnuintuicijuistvaralaštvonaintelektualnomplanu».Stogasepristupiloanaliziratikompoziciju,sadržajisimbolikustropnedekoracijeri-

ječkogKazalištanatemeljuizravnogpromatranjaikvalitetnihfotografija.StropnudekoracijuriječkogKazalištačinišestzasebnihslika(uljanaplatnu)uoval-

nimpozlaćenimokvirimaistedimenzijekojeokružujupovećistožastikristalniluster.Sobziromnasvojudovršenostiuobličenosttevizualnuilikovnucjelovitost(pačeikadaseuključiineštovećazasebnaslika/uljenaplatnu,istouovalnompozlaćenomokviru,kojasenalaziiznadsamepozornice),ovastropnadekoracijasemoženazvatiikom-pozicijom.Sveslikesuvećinomobojeneusvimnijansamasmeđebojeuzmjestimičnuprožetosttamnozelenebojepotpomognutebijelomicrnom.Ritamuglavnompočivana


usklađenostiprikazaradnjivećeilivisokedramskenapetostiiprikazuradnjismirenostiili iskazanježnosti. Svaka slika ima svoj stanoviti etički i spoznajni karakter /ilustriraodređeniaspektljudskogbića:iskazivanjemajčinstva,potrebuzaugodom,potrebuzautjehominježnosti,iskazivanjestrepnje,održavanjeprijateljstva,potrebuzauslugamajavnekuće,potrebuzareligioznošćuitraženjesavjeta.Izgledadajošuvijeknismodovoljnosvjesnitrajneprisutnostidjelajednogvelikana

europskogslikarstvapoputGustavaKlimtaunašojsrediniitousredištunjezinog/na-šeg«hrama»kulture-HrvatskognarodnogkazalištaIvanapl.Zajca.

Ključne riječi:stropnadekoracija,HNKIvanapl.Zajca,Rijeka,Klimt

Summary

Klimt in Rjeka: ceiling decoration in Theatre of RijekaThesecondhalfofXIXcenturywasoneofthemostimportantperiodoftheeconomyandcultureofRijeka.ThespiritofsecessionappearedinthemiddleofEuropeattheendofthatcenturybutinRijekasomeafterthat.Inthe80’yearsofXIXcenturytheRijekatheatrecom-missiondecidedtobuildnewtheatreaccordingtothemodernmiddleEuropeancriteria.OnApril1884wasnoticedthecontourofoneimpressivebuilding.ThebigworkonceilingdecorationwasaccreditedtofranzMatschwhowithbrothersGustavandErnstKlimtre-alizedallegoricalcompositionofoperetta,dans,love,concert,religiousandarmymusic.TheaimodthispaperistosayhasGustavKlimt(1862-1918:theAustriansecession/

art-decopainterwithonebigtheEuropeanandworldreputation)beenpartipationinthevisionanddutyofRijekaTheaterbyitsarchitectferdinandfellnerwhosaidatitsopening (03October1885): It shellbenondeclineddestruction if forallpeoplewecouldn’ttracewaystothespiritualintuitionandintelectualcreation.Thereforewecomeuptoanalysethecomposition,issuesandsimbolsoftheRijeka

Theatreceilingdecorationbydirectlyobservationanddueveryqualityphotographs.Theceilingdecorationisconsistedbysixseparatepictures(oiloncanvas)inthegol-

denovalframessamedimensionswhichsurroundoneconecrystallustre.Althoughoneofthepartsisalsosituateduperthanstageitisonecompletedandfiguredcompositi-on.Allpicturesaremadeinbrowntoneswithlessdarkgreen,blackandwhitecolours.Rhytmmakesharmonybeetweenhighpotentionandpacificsituations.Evrypicturealsopresentsoneofexplicitlymoralandethiccomponentsofhumanbeing:maternality,plea-sure,confort,gentleness,anxiety,friendship,concupiscence,religiosityandconsultation.Conclusionisthatwedon’tconsciousthepermanentpresenceworkofonebigthe

EuropeanandworldpainterasGustavKlimtinourenvironmentandinitscentresuchasthetheatre/ourtempleofculture-TheCroationnationaltheatreIvannobleZajc.

Key words: ceilingdecoration,CNTIvannobleZajc

Uvod

1. Što je umjetnost / što je umjetničko djelo Nazivumjetnostpotječeod latinske riječiARS,što je imaloznačitiposebnuvještinuproizvođenja,majstorstvo,spretnost.Toseznačenjenastavljanaantiknotretiranjeum-


jetnostikaopraktičnogumijeća«zgotovljavanja»biloumjetničkidopadljivih,bilozaži-votpotrebnihpredmeta(TEHNE).Tajjepojam,dakle,obuhvaćaoiobrtiumjetnostjersusetedjelatnostimeđusobnodopunjavaleibilenerazlučive.Razdvajaloihjetoštosejednodalonaučiti,adrugonije,bivajućiodpočetkaintuitivnimiemotivnimnačinomgradnje.Takoumjetnostiumjetničkouznačenjusameriječikrijedvijeistine,nenala-zećiseupasivnom,podložnomodnosupremaprirodi,većkaone-prirodno,umjetnoljudskonastojanjeizdižeseuravnopravnoegzistiranjesprirodomsuprotstavljajućijojsvojhumaniziraniilogičkisvijet.Umjetnostzbunjuje.Djelujekaoizazov.Nerješavaprobleme,negoihnameće.Nikad

nijeprostopisstvarnostikaoštonikadnijeniposveotuđenaodnje.Nazadivljujućinačinuvodiiodvodiodrealnog,danikad,akojesamodobraumjetnost,nepređerubkojimseograđujeodrealnogiodirealnog,odnosnobivaobojeodjednom.Umjetničkaslikasvijetajeutopijska,korigirana.Iznajmračnijefabulenekogromana

provirujemitsko,pokušajdasezaobilaznimputemutješiiusmjeričitateljanaželjuzagrađenjemsmislenijegživotanegoštojeovaj,pristupačnijegipoetičnijeg[1].Umjetničkodjelokaorezultat iposljedicačovjekovestvaralačkeaktivnosti javljase

u(umjetničkoj) formi iona(forma)proizvodisve«planove inačineegzistencije»,od-nosno«vanjske iunutarnjeslojeve»umjetničkogdjela.Cjelokupanživotumjetničkogdjelaovisiodforme,svedimenzijedjela,obuhvaćajući injegovopoetskopodneblje,kaoimetafizičkozračenje,potječuodforme.Akosetoshvati,naravnoneformalistički,značenjeformeimazaumjetničkodjelokonstitutivnuvažnostkaoštogauistinuiformi-ra;čulnaegzistencijaumjetničkogdjelaiskazujesekrozformu,djeloživiuformiikaoforma.Živikaoplodiotjelotvorenjeljudskogduha,aliistovremenoikaooduhovljenamaterija.Izbogtakvihnjegovihkvalitetami,promatrači,neostajemopreddjelomsamouperceptivnimgranicama,ugranicamaosjetilnog,većihprekoračujemodoživljavajućiitranscedentneprostoredjela.Jasnoda jepritombitansadržaj forme, formalni sadržajkojinadilazi formalizam jer

formanijeruhosadržaja,većonaobrazujeintegralniživotumjetničkogdjela,odnosnoformaisadržajnerazlučivosačinjavajudjelo.Stogasemožerećiisljedeće:formajesadr-žajasadržajjeforma.Naravno,ovonetrebashvatitikaogoluigruriječivećkaojedinstvoformeisadržaja;zapravo,svakanovaformaznačiistovremenoistvaranjenovogsadrža-ja.Inače,iformaisadržajseneizbježnopodajuistovremenomtotalitetuizraz -sferikojaoznačavapromjenjivopodručjeumjetnosti.Međutim,nezavisnoodpromjeneforme,svaumjetničkadjela(akosuzaistaumjetnička)spajajednazajedničkanit-nitkojuiskazuje-mopojmomumjetničkog.Umjetničkojesvojstvonaosnovikojegprepoznajemopojavuumjetnostiuopće,aprepoznajemojepoprisutnostiposebnostvaralačkog(kaoduhov-neigre),poizvornostikojapredstavljanajšireostvarenucjelinutj.najpotpunijezahvaćaljudskiodnospremaživotuisvijetuiistovremenooznačavanajsubjektivnijiizraztakvogodnosa-utomejenjenaizvanrednahumanaiuniverzalnavrijednost.Upravoporadisvegagorenavedenogsvipristupiumjetnostisu,manje-više,parcijal-

ni(bilodasutologički,gnoseološki,aksiološki,etički,estetički,psihološkiitd.)iubitisuužiodfenomenaumjetnosti,fenomenakojipredstavljajedanizuzetnosloženislo-jevitnačiniizrazegzistencije;zbogtogauvijekkadsepokušavadefiniratiumjetničkoodnosnoumjetnostizostane«prava»riječili«onoglavno»,odnosnozbogtogasusretsumjetničkimdjelom(iakopostojikaomaterijalnobiće)izazivanemoćdagase«dokra-


ja»obrazložijeruvijekostanunekeneobuhvaćeneilimoždaneizrecivevrijednosti,paiporedsvesvojeizvjesnostiono,unekuruku,ostajeineizvjesno-moždamusezbogtogaponovnoivraćamo,valjdaizatoonoživotrajekrozstoljećaicivilizacije.Usvakomslučaju,napitanještojeumjetnost,možeseodgovoritidasusviodgovori

samopribližnijerjeumjetnostalergičnanasveonoštojeprejudiciraaštojeuvjetovanoisamimbićemumjetnosti–bićemkojeserađa,nastajeioblikujeuzrokovanovlastitimpoticajima, razlozima i zahtjevimakojinosemogućnostinepredvidljivihostvarenja tj.umjetnostimasvojuautonomiju.

2. Tko je umjetnik/ što je umjetničko stvaranjeUmjetnik - štoujednoznači i ljudskobićepodložno raznim raspoloženjima,emocijama-promatraidoživljavasvijetnavlastitinačin.Zarazlikuoddrugih,onjesposobansvojaosjećanja,spoznaje,pogledenasvijet,doživljajeprenijeti/priopćitiumjetnički;onjespo-sobanostvaritiumjetničkodjelo.Ibašzatoštojeljudskobiće,mislećeiemocionalno,azatoštonijestroj,onneproizvodiuniformno-serijskiisvakonjegovodjeloiziskujeponovnoangažiranječitavenjegoveljudsko-kreativneaparature. Iupravozatosvakomdjelupret-hodeponovninapori,uzbuđenja;otudajesvakobudućedjelonepoznanica-onojeizaumjetnikaizaostaleneizvjesnost.Ustvaralačkomčinusuuzbibaniosjećajiistrasti,unutrinidušesemeđusobnobore-djelosenalaziustanjuprijerođenjaastvarateljosjećaraspo-loženjeusvojojsvijestisličnoonomkojeosjećačovjekpredjednommoralnomodlukom;toneodređenokolebanje(sadnajednusadnadrugustranu)možepostatitolikojakodadovededofizičkeboli.Uovomraspoloženjumučenjesepojačavastrahovanjemhoćeliištaupotrebljivomoćiiskrsnutiizovogkomešanja.čakiumjetnikkogasuvećčestopotresalasličnauzbuđenjasumnjauvijekiznovahoćeliseizkaosaneštooblikovati[2].

3. Alegorijske slikeAlegorijskeslike(grč.Allegorein-rećidrukčije)spadajuuilustracije-ilustracijesuslikečijeseznačenjeostvarujetekumisaonomodnosuizačijejeprimjerenorazumijeva-njezbogtogaosimpromatranjapotrebnoodgovarajućeznanjepromatrača;utomsusmislunesamostalne.Uvećinislučajevaoneseodnosenanekidogađaj,bilomitski,biblijski,povijesniililiterarni;izbogtogasuoneilustracijeizbogtoganesamostalne.Zaalegorijskuslikujeodređujućedaseonaodnosinaonoštojejezičnovećdanokaonasvojeznačenje.Alegorijesuvećprenošenjenezornogslikovitoujezičnomizrazu.Ualegorijskojsliciulikovnojumjetnostitoseprenošenjemanifestiraslikovno,pajetakoovdjeodnosslikepremanjezinuvlastitomznačenju-uusporedbisilustracijomnekepriče-dan,doduše,prekojezičnoguzorka-alijezatokaoposredovanjošneposrednijinegoondje.Itekjeovdjegledanjuzaistapotrebnapomoćpojmajerseturadiuprvomreduoapstraktnimpojmovimakojiseualegorijskojsliciponajvišeprikazujupomoćupersonifikacije.Naprimjer, trebavećpoznavatialegorijudabiseslikaženevezanihočijushvatilakaoslikaIustitiaeiliSynagoge,amorasejošznatidajeslikavagesimbolIustitiaedasenebizamijenilasaSynagogom.Alegorijskeslikeodnosesekadšto,osimnaapstraktnepojmoveinačitaveskupine

pojmovakao,naprimjer,sedamkrijepostiilisedamsmrtnihgrijeha-inamudreizreke.IzvrstanjeprimjerBreugelovaslika«slikaposlovica»,čijemnogobrojneprizore-kaounekojvrstikviza-posjetiteljiDahlemermuzejauBerlinubardjelomičnoprevodeu


njihovaznačenja,štobi isto takokao ipriložene legendebilobesmislenokadbiseznačenjanasamojslicimoglaneposrednoočitati[3].

4. StropStropjeravnaililaganozakrivljenapovršinakojanatkrivaprostor.Razlikujeseodsvo-daikupoleoblikomikonstruktivnimsvojstvima.Krozpovijesnarazdobljastropjebiorazličitokonstruiran.Takosugrčkihramoviimaliravnekasetiranestropoveoddrvailikamenihgreda iploča,ukrašenihživimbojamaipozlatom,aRimljaniupotrebljavajuslobodnijeoblikekasetiranogstropaspozlatom,ukrasomuštukuislikamaudnuka-seta(nebo,zvijezde,ptice,maskeisl.).Renesansaobnavljakasetiranistrop(op. aut.:stroppodijeljenuzasebnapolja-kaseteukojeseumećuslikekaozasebnaumjetničkadjela/samostalnecjeline),alisejavljairavnistropodgipsakojipružamogućnostrazvi-tkuiluzionističkogstropnogslikarstva[4].

5. Stropno slikarstvoStropnoslikarstvojeposebanvidzidnogslikarstva,izvedenognaravnimstropovima,svodovimailikupolama.Stropmožebitioblikovankaogranicaprostorailioptičkira-stvorenslikama.Stropnoslikarstvodoživljavasvojvrhunacucrkvamaidvorcimaba-roknograzdoblja.Ujužnonjemačkomrokokoudijelomslikapostajeištuko-dekoracijakoja ih jeprvotnoomeđivala, takodatedvijeumjetničkevrstenijevišebilomogućepreciznorazgraničiti;zailuzionističkostropnoslikarstvo(op. aut:jedinstvenaslikovnapovršinakoja,zahvaljujućipoznavanjuperspektive,omogućavapostizanjeiluzionistič-kogpogledauarhitekturu,krajolikilinebo)austrijskogijužnonjemačkogprostoraodznačenjasuprijesvegabaroknaostvarenja[5].

6. Iluzionističko slikarstvoIluzionističkoslikarstvojeprikazivanjedubineprostorailivolumenanadvodimenzional-nojpodlozikorištenjemperspektive,kolorističkeperspektivetemodeliranjemsvjetlomisjenom.Tajnačinslikanjabiojepoznatvećuantičkojumjetnostiavrhunacjedoživioustropnomslikarstvubarokairokokoa[6].

7. OkvirOkvir jeobrubumjetničkogdjela(slike,grafike,reljefa,napetetapiserije,mozaika) iliogledala,vrata,prozoraisl.,načinjenoddrva,metala,mramorailidrugogmaterijala.Okvirštitiiizoliradjelo,ističegailiusklađujesprostoromaujednomuomogućujedaseonopričvrstinaodređenomjesto.Svakastilskaepohaobilježujeiokviresvojimkarakterističnimdekorativnimelemen-

tima.Barokneokvirekarakterizirapokretnostoblika, težnjazaefektima i raskoškojakatkadaprelaziuprenatrpanost.Okvirisubogatoprofilirani,ukrašenibujnimakantovimlišćemidrugimvegetabilnimmotivima,zatimtordiranimstupićima,puttima,vazama,volutamaikartušama;uvećinislučajevasupozlaćeni,arjeđepolikromirani.Rafiniraniukusrokokoamodificiramonumentalnostipompoznostbaroknogokvira,različitiorna-menti(poputvijuga,kovrčica,bizarnihspletovacvijećailišća)postajunježniji,prozrač-nijiivedriji.Motiviokviraaplicirajusenastjenkamaistropovimaprostorija,bilodaseizvodeureljefuištukuiliseoslikavajuipozlaćuju[7].


SecesijaSecesija (njem. Sezession, od lat. Secessio - odvajanje, odcjepljenje) je pokret uumjetničkomživotusrednjeEuropepotkrajXIX.st.nastaokaoopozicijaprotivposto-jećihoficijalnopriznatihstaleškihorganizacija;grupeumjetnika«secesionirale»suseiobrazovaleposebnaudruženja.Uznakuopozicijepremaakademizmupriređivalisusamostalneizložbe,ukojimasudolaziledoizražajatadašnjenaprednije islobodnijetendencije. Secesija se nastojala nametnuti i kao prvi sveobuhvatni «stil» u srednjojEuropi.Jednoodnjenihgesla(simbol,ukras,izražajnasnaga)djelomiceanticipiraka-snijanastojanjaekspresionizmauslikarstvu ikiparstvu, funkcionalizamuarhitekturi iindustrijskidizajnuprimijenjenojumjetnosti.Osnovnesuznačajkesecesijekaostilaplošnost,izrazitaasimetričnost,uzgibanavalovitalinijaistiliziranabiljnaornamentikauspecifičnomritmu.Glavnetemepreuzimanesunajčešćeizknjiževnihifilozofskihdjela.Kaosvojeprethodnike,secesijajepriznavalaA.Boecklina,V.vanGogha,G.Seurata,P.Gaugena,E.MunchaiA.Beardsleya;uvrijemenjenaodumiranjasudjelujunanjenimizložbamaV.Kandinski,f.HodleriO.Kokoscha.Secesijanije,međutim,imalačvršćihiodređenijihidejnihpodlogatejeostalaugra-

nicamadekorativnosti.Minhenskasecesijajeosnovana1892.god.,bečka1897.god.aberlinska1899.go-

dine.Jugendstil (njem. -mladenačkistil)srodan jesecesijisanalognimpojavamaudrugimeuropskimzemljama,akojesuobuhvaćenezajedničkimnazivomstil 1900. [8].

1. Secesija u HrvatskojUHrvatskojseosobitojavljauarhitekturi.God.1897.uHrvatskojdolazidoistupasku-pineumjetnikaizDruštvaumjetnosti.OnipodvodstvomV.Bukovca,R.frangešaiR.Valdeca osnivaju stalešku organizaciju Društvo hrvatskih umjetnika. Borba likovnihumjetnikazaafirmacijujedioopćegpokretahrvatskeModernečijinalettrajeod1897.do1903.Zaovu likovnuskupinukarakteristično jedjelomičnopreuzimanjeestetskihnormaizsrednjoeuropske,ustvaribečkeiminhenske,secesijezauklapanjeunovetokovelikovnogstvaranja.članoviDHUpriredilisunekolikoizložbi,najpoznatijajeonaiz1898.godineznanakaoHrvatskisalon,kojijekasnijekaoputujućaizložbanazočioiSvjetskojizložbiuParizu1900.godine[8].

2. Secesija u RijeciDuhsecesijeuEuropiinamaobližnjimzemljamaAustro-UgarskeMonarhijejavljasekrajemosmogdesetljeća19.st.,uRijekustižesmalimzakašnjenjem.Imaslučajevana-dogradnji,dekoracijafasadailimanjihsecesijskihintervencijavećnasamompočetkustoljećaaliprvuznačajnupojavusveobuhvatnihsecesijskihstilovanalazimoudjelimatadašnjegvodećegriječkogarhitektaEmilijaAmbrosinijaod1902.nadalje.Onosenaj-višeočitujeustambenojarhitekturičijisunaručiteljiuglavnombilibogativeleposjednici(Minach,Dubravcich,Jugo,fabichiPloch)tebogatitrgovci,poduzetniciiindustrijalci,pakisamiarhitekti.Alinaručiteljisubilaipoduzećainovoosnovanaanonimnadruš-tvailizadrugezaizgradnjukuća-nekeodnjihsuizgrađivaleitzv.radničkekućekojesuuglavnom iznajmljivaneboljestojećem ili srednjemgrađanskomsloju.Specifikumriječkestambenekućegrađeneusecesijskomrazdobljupočetka20.stoljećajemostniprilazkućikojijeizgrađennadprocjepomizmeđukućeiulice;širenjemgradskogtkiva


izvanuzobalnogcentranastrmepadineokolnihgradskihbrežuljkaprobijanesuser-pentinskeuliceakućesutemeljeneiliusijecanjemupadinesjednestraneuliceilinastrminisdrugestraneispoduličnogpodzida-paimsemogloprilazitisamoprekotihmostića,pojasa.NajintenzivnijastambenagradnjauRijeciodvijasekrajemprvogde-setljeća20.st.PoslijeI.svjetskogratasepredlažugradnjepojednostavljenihiretardira-nihsecesijskihkarakteristika.Tadaseuočavapojavanekogmonumentaliziranoghisto-ričkogrevivala-onojenegiranjeinternacionaliziranesecesijeioživljavanjeklasicističkihelemenata.Istovremeno,poslijeI.svjetskogrataprimjetnojeiuvođenjeelemenataArt Decoa, pravocrtneiracionaliziraneinačicegeometrijskevarijantesecesije,aliparalelnovećsnastankompročišćenenovearhitekturemoderne[9].

3. Gustav KlimtKlimtserodio14.srpnja1862.godineubečkompredgrađuBaumgartenu.Otac,češkiemigrant,nijeuspiokaozlatartesudjecaKlimtovihraslauneimaštini.Gustavjena-pustioškolukadamujebilo14godina,aliseuspioupisatinaVisokuškoluzaumjet-nostiobrt.BiojetakodarovitdajedobivaonarudžbeiprijenegojezavršioškolutejesklopioposlovnopartnerstvosbratomErnstomi jošjednimumjetnikom,franzomMatchom.TakojepoduzećeKlimt-Matchpočelodobivatisvevažnijeposlove-dekori-ranjavelikihjavnihzgrada.U35.godiniživotaKlimtjepostaoveomapoznatkaoslikardekoratersjajnogortodoksnogstila togavremena;prednjim jebilakarijeraunosnihslužbenihnarudžbi.Međutim,1897.godineKlimtsudjelujeupobuniprotivumjetnič-kogestablišmentakoja je rezultiralaosnivanjemSecesije.Skupinaumjetnikakoja jepripadalaSecesijiželjelajenamodernijiipustolovnijinačinstvaratiiizlagatisvojadjela.KlimtjepostaoprvimpredsjednikomSecesije,alisugajošuvijeksmatralizapouzdanadekorativnaumjetnika,svedo1900.kadajeizložioprvu(Filozofija)odslika(kasnijenastajuMedicina i Pravo)kojejenaslikaoponarudžbizastropvelikedvoranebečkogSveučilišta;slikesuizazvaleoštrekritike(jerjeKlimtunjimadaorazornuvizijuljudskogrodaprepunuboli,seksaismrti)tejenaposljetku(1905.godine)Klimtposudionovacdavratipredujamiotkupivlastiteslike.Nasreću,posvudajebiotraženkaoportretist,takodajeodtihzaradamogaougodnoživjeti ioslobođenteretanarudžbimogaojenastavitisvojimputem,zrcalećijedanunutarnjisvijetživihbojaisenzualnostibuntovni-kakojitonijebio,sveprijenegosvojimizborom.Klimtje11.siječnjadoživiomoždaniudar,desnamujestranaostalaparalizirana.Nadeunjegovoporavaksunestalekadajedobioupalupluća.UmrojeuBeču6.veljače,nekolikomjeseciprijepotpunogslomaAusto-Ugarskeisvijetakakvogjepoznavao.ŽivotseGustavaKlimtapodudarasazlatnimdobomBečaskrajaXIX.st.kojijejoš

uvijekbiometropolavelikogcarstva.UzKlimtaiSigmundfreud,GustavMahleriArno-ldSchoenbergbilisuBečani.IakojeKlimtvladaoumjetničkomscenombilojetujošnjegovihuglednihkolegapoputKolomanaMosera,arhitektaJosefaHoffmannaiJosefaMarieOlbricha;odmlađegeneracijetusubiliEgonSchieleiOskarKokoschka.GustavKlimtjepoznatkaokroničardekadencijeierotizmaBečaskrajaXIX.st.Pamte

senjegoveveličanstvenedekorativneekstravagancijekojeispunjavajuplatnablistavimizapletenimukrasnimelementima.MnogesuKlimtoveslikezajavnezgradeizazvalepraveburenegodovanjaameđunjimaiMedicina –narudžbabečkogSveučilištakojadajeporažavajućuvizijuljudskogroda,prepunuboli,patnje,seksaismrti.Nadrugojje


straninjegovPoljubac,gdjesuosjećajiidekorativnaprekomjernostsjedinjeninajedannenadmašannačin.Ni jedandrugiumjetniknjegovaznačenjanijese takootvorenoposvetioslavljenjuErosa,aiznadsvegaženekaomuze,vampa,seksualnogobjektaikonačnogispunjenjasvrheživota.Istodobno,Klimtovojeslikarstvobiloobogaćenosukobom suprotnih poriva -seksualnosti, u osnovi naturalističkog prikaza erotskog,nasuprot jednom skoro opsesivnom porivu da platna ispuni sjajnim zamršenim de-koracijama.Tasenapetostogledačak iuKlimtovimveličanstvenimportretimaženaizotmjenogdruštvaiunjegovimprekrasnimalipodcjenjivanimslikamakrajolika[10].

4. Franz Matsch franzMatschserodiouBeču1861.godinegdjeje1942.godineuumro.Od1875.do1883.pohađaojebečkuŠkoluzaumjetnost iobrt;učiteljisumubiliMichaelRieser,KarlHrachowinaiLudwigMinnigerode.SnjimjestudiraoiGustavKlimt.SGustavomKlimtom i njegovimmlađimbratomErnstom kasnije osniva poduzeće za slikarske idekoraterskeradove tepotom iatelje.Poznat jenjegovoboluunutarnjemuređenjubečkogBurgtheatera,KunsthistorischesMuseuma iSveučilištauBeču te kazališnihkućauReichenberguiuRijecikaoiAchilleionakraljiceElizabetenaKrfu.PrekinuojesKlimtomzbogslikanabečkomSveučilištu.Od1893.do1902.godineradikaopro-fesornabečkojŠkolizaumjetnost iobrt.OstaojeupamćenpoizradigradskeureuoblikusidranabečkomHoherMarktukaoifrizer,modnikreatorikostimografglumiceCharlotteWoler.Inačejeponarudžbiizrađivaoipejsažeiportrete.God.1912.jedobiotituluplemića[11].

5. Ernst KlimtErnstKlimtserodiouBeču1864.godine,gdjejeiumro1892.godine.RođenjekaotrećeodsedmorodjeceuobiteljiocazlataraErnstaKlimta(1834-1892)imajkeAnnaRosaliafinster(1836-1915).Godine1877.upisujebečkuŠkoluzaumjetnostiobrtgdjejenjemuinjegovomstarijembratuGustavujedanodučiteljabioferdinandJuliusLa-ufberger(1829-1881)kojiihjeupoznaosHansomMakartom.HansMakartihjepoučiokakokoristitizlatoisrebronaposekodizvedbisvečanijihdekoracija.Osimštojepoznatnjegovobolpri izvedbiradovausklopuzajedničkogpoduzeća,akasnije iateljea(sfranzomMatschomistarijimbratomGustavom),pamtigaseipouređenjurumunjskogdvorcaPelesuSinaiai kao ipoosmišljavanjugrobljanskihokoliša.Oženiose1891.godine sestromdugogodišnje bratovljeve prijateljice Emilie floegeHelene (op.aut.:GustavKlimt je učinio nekolikoEmilijinih izuzetnih portreta koje plijene elegancijomčitavestatue).Inače,tihgodinauBečudruštvookoHelenejebilopoznatokaoHeleninkrug[11].

Rijeka u drugoj polovici XIX. stoljećaDrugapolovica19.stoljećajedobanajblistavijegusponagrada,kakogospodarskogtako i kulturnog. Zbog iznimnoga geostrateškog položaja Rijeka je posebno važnaHabsburškomcarstvu.TojeprirodanizlazkontinentalneHrvatskeiMađarskenamore,ništamanjenijezanimljivaSlovenijiiAustriji.Dokjeokolnostanovništvoidalječistohrvatsko,autohtoniRiječaniu19.stoljećučine

podrijetlomzanimljivu,ubitidvonacionalnuidvojezičnuhrvatsko-talijanskuzajednicuu


kojuseuspješno inkorporirajudošljaciskontinentadonosećisasobomnovac i idejekojetunalazeplodnotlo.Spletomodređenihokolnostigradjeod1870.corpus separa-tum podmađarskomupravom.Općigospodarskinapredakseodražavausvimvidovi-maživota.Rijekajepozornicavrhunskihkulturnihdogađanjaaliikolijevkamnogobroj-nihumjetnikaistvaralaca.NapozornicimonumentalnogTeatrecomunale,sagrađenog1885.,nastupajuvrhunska imenasvjetskogglumišta:E.Zacconi,E.Rossi,M.Borelli,EnricoCaruso,SarahBernard…TujeisvjetskaprimadonaRiječankaIrmaGramatica.Odglazbenihdogađajavaljaspomenutinastupevelikiheuropskihfilharmonijskihorkestara,pijanistaigudačakaoštosuB.Huberman,A.GrunfeldiJ.Kocijan.URijecije1832.rođennajplodnijihrvatskiskladatelj IvanZajc,kojiće,nakonstudijauMilanu,1855.započetiblistavukarijerukaovoditeljgradskogorkestraurodnomgradu.Likovniidentitetgradadefiniranekolikovrsnihdomaćihipridošlihslikara,kiparaiarhitekata.Istodobnocvateiznanstveniživot.Iztemelja(nažalost,ukinutogisusovačkogkolegija)razvijajuse,najprijehrvatskagimnazija,potomidrugeškolenatalijanskom,auskoroinamađarskomjeziku.MeđunjimaveomajevažnaDržavnamađarskakraljevskapomorskaakademija.Vrsninastavnicinatimškolamanositeljisuiznanstvenogradaipropagatoriintelektualnihstre-mljenja.Riječkamedicina19.stoljećanastavljatradicijuštosujezapočelivrsnipraktičariiznanstvenici:SaverioGrazianoiGianBattistaCambieri.Odgod.1835.unovootvorenojbolnici«SvetiDuh»djelujuprvipravispecijalistipretežnodomaćisinoviškolovaniistruč-noobrazovaninanajboljimtalijanskimiaustrijskimfakultetimaiklinikamapoputfabrisa,Gelicha,Giacicha-kojegjespunimpravomsmatratiijednimodprotagonistaeuropskemedicine.Burnojeinapolitičkojsceni.Sukobljavajuseinteresiiredente,hrvatskognaci-onalnogpokreta,«mađarona»iriječkihautonomaša[12].

1. Izgradnja i uređenje riječkog kazalištaOsamdesetihgodinaXIX.st.-premamišljenjuKazališnekomisije-OpćinskokazališteuRijecitzv.TeatarAdamićnijezadovoljalopotrebneuvjetezanormalanradasanacijatogobjekta jebilapreskupa.Stoga je riječkoMunicipalnozastupstvoodlučilodasepostojećekazalištesrušiidasesagradipotpunonov,moderanisuvrementeatarkojićeodgovaratisrednjoeuropskimstandardima.Konačnaodlukaotomejedonesenajegod.1882.Uosvit1883.godine,nakonžučnihraspravaolokaciji,odlučenojedasekazališnakućatrebagraditinaprostranomtrgu,odnosnonasadašnjemmjestu.Poraditoga jezastupstvovećuožujku1883.odlučilonaručitiprojektuBeču,uspecijalizi-ranomateljeu za kazališta, kod arhitekataHermanaGottliebaHelmera i ferdinandafellnera.Većukolovozusepočelosiskapanjemtemeljaštojeišlosodređenimpoteš-koćamazbognasutostiterenaiblizinedelteRječinealiupornošćuitadašnjeggradona-čelinikaCiottekrajemgodineseuzstanovitetehničkezahvateijačigrađevinskinadzornastavilosagradnjom.Utravnju1884.većsuserazabiralekontureimpozantnezgrade.Dana28.rujna1884.godinesvečanojeobjavljenzavršetakprvefaze;onajeuključivalaivanjskuiunutarnjudekoraciju:štukature,skulpture,ličilačkeradovespozlatomkaoiuređenjescene-zaovojebiopozvaniglasovitiscenografmilanskeScaleGiacomoZuccarelli.Udrugojfaziseprišlouređenjuauditorijaiukrasanapročeljuzgrade.Po-lovicom siječnja 1885. godine donesena je odluka o uvođenju električne rasvjete ukazališnuzgradu,sčimesejeizapočelovećuožujkuistegodine[13].


2. Izrada stropne dekoracije riječkog Kazališta Istovremenosradomnanacrtuzanamještaj,sradomnaželjeznojzavjesiiplatnenomzastorudovršenesuislikezastropauditorija.TajvelikiposaojebiopovjerenslikarufranzuMatschu,kojijeusuradnjisbraćomGustavomiErnestomKlimtomizveoale-gorijskekompozicijeoperete,plesa,ljubavi,koncerta,religiozneiratnemuzike.OvesuslikeizrađenenaplatnuibilesuizloženeuAustrijskommuzejuuBeču.Tisuseslikarivećproslavili izvedbomstropnihdekoracijaizastoraukazalištuuReichenbergu,auNeue freie Pressepovodomoveizložbepisaloje:«Novesuslikepunemašte,umjet-ničkisukomponirane,aobojenesustolikombravurompajezapoželjetidaovojtrojiciumjetnikabrzobudeponuđenaprilikadaizvedusličnodjelouBeču».čimsuutravnjustigleslikeuRijeku,odlučenojadaihseodmahstavinastropiproscenij,iakojeiuRijecibilapredviđenanjihovaizložbazajavnost.Odzahtjevnijihradovavaljalojejošbilopostavitipetskupinakipovanakrovištuglav-

nogpročelja–radovivenecijanskogkiparaAugustaBenvenutija/kojisukasnijenakonnjegove smrti ocijenjeni kaonjegovanajboljaostvarenja,premdasuovim radovimaprethodiliispomeniciGiorgionuuCastelfrancou,V.EmannueluuVenecijiiGaribaldijuuVeneciji.Nadne.18.kolovoza1885.godine izvršena jeprimopredajakazališnezgrade i iz-

međuKranjskoggrađevinskogdruštvairiječkeOpćine,a3.listopada1885.jepoloženposljednjikamenuzgradiOpćinskogkazališta/umalušupljinuispodulaznihvrataizvestibilapostavljenajeolovnatubasdokumentacijomoizgradnjikazalištasplakatomprvepredstaveinovcimakojisubiliuoptjecaju.Inače,jošulipnju1885.godineKazališnakućaiMunicipalnadelegacijasubiledogo-

voriledaćesezaotvaranjekazališnekućedatioperaAida i Gioconda[13].

CiljPokušatiustvrditiukojojmjeridanasiKlimtumožemozahvalitinaoživotvorenjuproro-čanskihriječiarhitektaferdinandafellneraizgovorenihnakonačnomzavršetkuradovanariječkomKazalištu:Bilobineotklonjivouništenjekadasezasavnarodnebitrasiraliputovizaduhovnuintuicijuistvaralaštvonaintelektualnomplanu»

MetodeAnaliziratikompoziciju,sadržajisimbolikustropnedekoracijeriječkogKazalištanate-meljuizravnogpromatranjaikvalitetnihfotografija.

Rezultati

1. Kompozicija stropne dekoracijeStropnudekoracijuriječkogKazalištačinišestzasebnihslika(uljanaplatnu)uoval-nimpozlaćenimokvirima istedimenzijekojeokružujupoveći stožasti kristalni luster.Sobziromnasvojudovršenost i uobličenost te vizualnu i likovnucjelovitost (pače ikadaseuključiineštovećazasebnaslika/uljenaplatnu,istouovalnompozlaćenomokviru,kojasenalaziiznadsamepozornice)ovastropnadekoracijasemoženazvatiikompozicijom.


2. Unutarnji elementi izraza

LinijaGlavninelinijasujasne.

Svijetlo-tamnoGlavninafiguraizprvogplanasuubijelom,većinomprozračnomruhu.

TonSvimslikamadominiraneštozagasititon.

KolorizamSveslikesuvećinomobojeneusvimnijansamasmeđebojeuzmjestimičnuprože-

tosttamnozelenebojepotpomognutebijelomicrnom.

SimetrijaVećinaslikovnihpovršinasuasimetričneuglavnomzbogdvojnihsadržajasvakeza-

sebneslike.

ProporcijaZamjetnajeizrazitaproporcionalnostnaposepriprikazumnoštvafigurailipriprikazu

različitihmotiva/radnji/događajanaistojslici

RitamRitamuglavnompočivanausklađenostiprikazaradnjivećeilivisokedramskenape-

tostiiprikazuradnjismirenostiiliiskazanježnosti

3. Simbolika stropne dekoracije

Etički i spoznajni karakter/pesimizam-optimizam/ humani karakterSvakaslikaimasvojstanovitietičkiispoznajnikarakter/ilustriraodređeniaspektljud-

skogbića(otvoritiKompozicijauPRIVITKU):iskazivanjemajčinstva/bićebrige(pogledatislikudoljedesno),potrebuzaglazbomiplesom/bićeigre(pogledatislikudoljelijevo),potrebuzautjehominježnosti(nezanemaritiihiuekstremnimživotnimsituacijamapo-putnpr. rata) /bićestrepnje (pogledatisliku lijevosredina),održavanjeprijateljstva(iuuvjetimarazvidnepohote)/društvenobiće(pogledatislikugorelijevo),potrebazauslu-gamajavnekuće(nezanemaritinjihovopuštajući i rasterećujućiučinak)/bićenagona(pogledatislikugoredesno),potrebazaimatisvognebeskogzaštitnika(anđelačuvaranevinošćuovjenčanog)/religioznobiće(pogledatislikudesnosredina)itraženjesavjetailipotrebazarazglabanjemsituacija/formiranjestavovaivlastitogmišljenja/bićekojestvaranorme(pogledati/otvoritiAd KompozicijauPRIVITKU);op.aut.:korištenanizapitanjaŠtoječovjek[14].


Istinitost /dio cjelokupne ljudske istineMajčinstvo,prijateljstvo,potrebazanježnostiiugodom,potrebaza«nebeskom»za-

štitomilipotrebazatraženjemsavjeta/razglabanjemsituacijasudijelovicjelokupneljudskeistine,kaoi,nažalost,samrat.

Estetski karakter - umjetnički lijepo / disharmoničnost ili sklad - izmirenostSveslikeuglavnomdjelujulijepoiskladno.

Funkcija / rješenje i zadatak, reagiranje na svijet i reagiranje sredine i vremenaSvakaslikaimabarjednusvojuposebnuporuku,asveukazujudanitkonijesam.

Umjetnička prevrtljivost/ konzervatizam-progresivnost, «anti-sudbinsko»Sveslikesuprožeteiskazimanade,pak,istanovitomdozomprogresivnosti.

Igra ili radVećinaslikaukazujedanamsevaljaigrati,pak,izbiljuratapokušatishvatitikaojedan

vidigre.

AngažiranostSobziromdasvakaslikaodašiljebar jednuporuku,cjelovitukompoziciju jedržati

iskazomangažiranosti.

Dekadentnost / larpurlartizamCjelokupnakompozicijazbogsvogzagasitogtonalitetailinedostatnelepezebojabi

semogladoimatidekadentno.

Šabloniziran sistem znakova / konvencionalnostZbog tretiranja tzv. «vječitih» tema iuglavnompritomkorištenjaodgovarajućih (od

ranijepoznatihznakova/simbola)cijelakompozicijabimoglabitiopterećenastanovitimšablonom[1].

RaspravaRaspravitijekolikonamoispravnojprosudbigoreprikazanestropnedekoracijevaljaimatinaumu izahtjevnostsvodakaokonstruktivnogelementauarhitekturikojimsezatvarajugornjegraniceunutrašnjegprostora[15].Gledetogavrijedilobipomislitiinaneštomožebitnudrukčijupercepcijuomjerainaneštomožebitnodrukčijespoznavanjeznačenjeznakova/simbolakadasuslikeiznadnas-gorevisokonastropu[16,17].Istotakoraspravitijedalije,iinače,uvijeklakonaćipravubojukojabimoglapomiriti

onoštonamtrebaionoštonamznači,adapritombojanebuderazapetaizmeđufizisaisimbola[18].Ikonačnoraspravitijenijeliidanas(napočetkuXXI.st.)transmedijal-nostsecesijskesimbolikenačindočaravanjačovjekaikaotransmedijalnogbića[19].BilobiinteresantnojošpomnijomanalizomfresakanastropukazalištauRijecinasto-

jatiotkritigdjeiučemujezamijetititragoveutjecajaHansaMakarta(1840.-1884.,au-strijskislikar,poznatpogolemim«neobaroknim»kompozicijama/Makartstil)sobziromdasedržidajeGustavKlimtisprvabiopodnjegovimutjecajem[20].Istotako,naovom


riječkomprimjeruvaljalobiouraspravibarmalodotaćiiznačenje/vrijednostflorealneumjetnosti(jasnokaograditeljskesastavnice).Ikonačno,bilobizaraspravitidaupravoGustavKlimtzbogsvojezanosnesimbo-

ličke idealizacije,svojeslikarskeelegancije tumačenjanekezakučasteženstvenosti iprecioznečulnostinijemogao(međuinim)utjecatiinajednuznamenituekspresioni-stičkugrafičarkupoputKaetheKollwitz (1867-1945)(poznatapo litografijiNikadvišerata,1924.)[21].

ZaključakIzgledada još uvijek nismodovoljno svjesni trajneprisutnosti djela jednog velikanaeuropskogslikarstvapoputGustavaKlimta (umjetnikakoji jeunutarSecesijestvoriosvojosobniisamostalnislikarskiopus)unašojsrediniitousredištunjezinog/našeg«hrama»kulture-HrvatskognarodnogkazalištaIvanapl.Zajca.

Literatura1. Bačić,Nikola.Opća kultura,I.knjiga,četvrtoproširenoizdanje.Rijeka:Visokaindu-

strijsko-pedagoškaškolauRijeci,1968:9.2. Rozić,Vladimir.Umetnost na putevima iskušenja: ogledi o likovnoj umetnosti.Beo-

grad:NIP«Mladost»,1976.3. Asemissen,UlrichHerman.Filozofija slike.U:Miščević,NenadiZinaić,Milan,pri-

redili.Plastični znak: zbornik tekstova iz teorije vizualnih umjetnosti,drugoizdanje.Rijeka:IzdavačkicentarRijeka,1982:83-98./preveoTomislavKurpis

4. Ž.D./ŽarkoDomljan.Strop.U:Enciklopedijalikovnihumjetnosti,4/Potr-Ž,Doda-tak/.JLZ:Zagreb,1966:336-337.)

5. Altmann,Lothar,ur.Leksikon slikarstva i grafike.Begen:zagreb,2006:575-576.)6. Kappelmayr,D.Leksikon umjetnosti,2000:209.7. Lj.Ga/LjerkaGašparović.Okvir.U:Enciklopedija likovnihumjetnosti,3/Inj-Portl.

JLZ:Zagreb,1964:591.8. O.My./OlgaMaruševsky.Secesija u Jugoslaviji.U:Enciklopedijalikovnihumjetno-

sti,4/Potitr-Ž/Dodatak.Zagreb:JLZ,1966:188-189.9. Glavočić,Daina.Višestambena najamna arhitektura secesije u Rijeci /1900.-1925.

U:Martinčić,Julijo;Hackenberger,Dubravka,urednici.Secesija u Hrvatskoj,Zbor-nikradasaZnanstvenogskupasmeđunarodnimsudjelovanjemSecesijauHrvat-skoj,Osijek,22.-24.listopada,1997.:163-180.

10.NathanielHarris.Gustav Klimt/Klimt: život i djelo.Mozaikknjiga:Zagreb,1995.11.www.google.com[10.08.2009]12.Škrobonja,Ante.Medicina zavičaja.Rijeka:EDT,2000.)13.Matejčić,Radmila;Stefanović,Ljubomir,urednici.Narodno kazalište Ivan Zajc Rije-

ka.Rijeka:Narodnokazalište«IvanZajc»-IzdavačkicentarRijeka,1981:13-23.14.Radovanović,Miroslav.Sociologija bede i pauperizacije.GornjiMilanovac:Dečje

novine,1983:338-339.15.Damjanov,Jadranka.Likovna umjetnost.,I.dio/uvod.Zagreb:Školskaknjiga,1979.:

74-114.)16.Pejaković,Mladen.Omjeri i znakovi.Dubrovnik:Maticahrvatska,2006.17.Pederin,Ivan.Grčki putopis.Dubrovnik2005;16(1):90-104.)


18.Pavlović,Zoran.Svet boje.Beograd:Turističkaštampa,1977:24-34.)19.Mesinger, Bogdan. Transmedijalnost secesijske simbolike. U: Martinčić Julijo. i

HackenbergerDubravka.,urednici.Secesija u Hrvatskoj.Zbornikradovasaznan-stvenogskupasmeđunarodnimsudjelovanjem(Osijek,22.-25. listopada1997.).HAZU-ZavodzaznanostiumjetničkiraduOsijeku,1999:245-259.

20.Hrvatskaenciklopedija,5/Hu-Km,gl.ur.AugustKovačec/KsenijaMatanić-Živković,ur.opć.pov.umj.Zagreb:LZMiroslavKrleža,2003:709.)

21.HorstWoldemar Janson., Anthonyf. Janson.Povijest umjetnosti. Varaždin:Sta-nek,1997:811.)

Privitak: Fotografije stropne dekoracije riječkog Kazališta:

Kompozicija (slike oko lustera)

Ad kompozicija (slika iznad pozornice)


MarjanDRMAč

LegendaoZvonimirovojsmrtiSažetak: NeospornojedajeupravoZvonimirjednaodnajznačajnijihličnostikadajeriječopovijestiHrvatauranomsrednjemvijeku.ŽiviojeudrugojpoloviciXI.st,naprijelazuizranogurazvijenisrednjivijek.TojevrijemekadaseuEuropikršćanskezemljespremajuzaprvikrižarskiratitrajeborbazainvestituru.Ujednomtakvomdruštveno-političkomkontekstuautorpratistanjeuHrvatskoj,DalmacijiiSlavoniji.Temaokojojgovorije Legenda o Zvonimirovoj smrti. Dostaprimamljivatemauhrvatskojhistoriografiji,aihistoriografijisusjednihzemalja,ostalajeidodanas.KadasegovorionačinuZvonimirovesmrti,mišljenjameđupovjesničarimauvijeksubilapodijeljena.Prvateorijajedajekraljubijen,adrugadajeumroprirodnomsmrti.Up-ravojeovorazlogzbogčegajeovatemaostalapriličnoaktualnaidodanas.UsprkosbrojnimnaporimapovjesničarakrozXIX.iXX.st.ibrojnimznanstvenimzasjedanjima.dopotpunogrješenjasenijedošlo.Upismenomizlaganjunastojatćeseobjektivnoprezentiratiitumačitifaktualnostizvornegrađenaosnovikojećesepisatirad.Naosnoviraspoloživeizvornegrađeiliteratureuskladustemom,iznijetćeseirazmotritikontroverznostiuizvorimailiteraturiinaosnovitogadonijetizaključak.Naime,autorćesepriklonitijednojodverzijaZvonimirovesmrti.Osimpregledaizvornegrađe,govoritćeseohistoriografiji,pratitinjenrazvojuskladusvremenomnastankai,nakoncu,bitćeobrazložennastanaklegendeosmrtikraljaZvonimira.

Ključne riječi:Zvonimir,Suinimir,Zolomer,kralj,legenda,smrt.

***

Izvori o smrti kralja ZvonimiraNedostatak i kontraverznosti izvora gotovo uvijek otvaraju probleme kada je riječ osuglasnostizvaničnepovijestiuprezentiranjuodređenihtema.Upravoiuovomslučajuimamotajistiproblem.Budućidaupovijesnojscijencijinema„štobibilo,kadbibilo“,možemoseosvrnutinaraspoloživeizvoreinaosnovinjihiznijetiodređenbrojegzak-tnihčinjenica.OnećebitiosnovanakojojćemorazvijatiteorijeuzpomoćkojihćemopokušatizaokružitizadanuformukojusmodefiniraliuSažetku.UkontekstuZvonimirovesmrtiizvorećemosistematiziratinadvanaestdijelova.Izvori

imajurazličiteverzijeZvonimirovesmrti,takodanihistoriografijanikadnijebilausuglaše-na.Pisanesubrojnesinteze,vršeneznanstvenerasprave,međutim,problemZvonimiro-vesmrtijeostaojošuvijekotvoren.Kakosmorekli,radiseotomedaimamodvijeverzije


Zvonimirovesmrti.Jednadajekraljumroprirodnomsmrću,1adrugadagajeubionjegovnarod.2Shodnoovimčinjenicama,otvarasepitanjezaštoimamodvijeverzijenjegovesmrtiikojajeistinita?Uizlaganjuizvorećemopostavitiudvadijelakojinespominjunasil-nusmrtiovekojidaju,pak,suprotnevijesti.Sagledatćemokojisuuvjerljivijiieventualnokoristitireduciranbrojhipoteza,kojećebitismislenepridonošenjuzaključaka.

Izvori za prirodnu smrt kralja Zvonimira

Povelja kralja Stjepana II.OsimproblematikevezanezaZvonimirovusmrt,susrećemoseisproblematikomveza-nomzadatacijunjegovesmrti.Sasigurnošćumožemorećidajeumroizmeđu1087.i1089.g.PoveljakojaposljednjiputzaživotaspominjeZvonimirajeiz8.listopada1087.g.,ukojojpiše3kakokraljZvonimirpotvrđujepovlasticeSamostanusv.Marijei,štojenajbitnijifaktoruovomizvoru,dajeonjošživ.PoveljakojanamdajevijestikakoZvo-nimirvišeniježivjepoveljaStjepanaII.iz1088/89.g.,ukojojpiše4dajesadanavlastinovikraljStjepanII.OvapoveljautranskripcijifranjeRačkogdatiranajena1088/89.g.5TadijaSmičiklasjeusvojojtranskripcijipoveljenaveonjenuužudatacijuna8.rujna1089.g.6VjekoslavKlaićsmatrakakoZvonimirumirenegdje1088.g.,7sčimseslažeiLujoMargetićipišekakoZvonimirumirenegdjeuproljeće1088.g.8Značajnojena-glasitidaovakvepodatkemožemoiznijetiukolikopromatramoovajizvor,međutim,uizlaganjućemogovoritiioostalimizvorimaisagledatištonamionigovore.U samom tekstupoveljeStjepana II. ipak imamo jako značajne vijesti govorimo li

isključivooZvonimirovojsmrti,kojekažu9kako jekraljZvonimirnedavnopreminuo.Uovompodatkunigdjesenespominjenasilnasmrt;akoje ibilanasilna,sastavljačpoveljejeilinijespomenuo,ilizanjunijeznao.Uhistoriografijijebilodvojbaokovje-rodostojnostiovepovelje,jelikrivotvorinailine.10Međutim,bilokakobilo,ipakjepreo-vladalomišljenjedajesadržajovogizvoraznačajanigovorimolioZvonimirovojsmrti,netrebamogaodbacivati.Ovovreloćenambitiodvelikogznačenjakadagabudemo

1 PremaprijevoduOlgePerić,u:Toma Arhiđakon,Historia Salonitana,Književnikrug,Split,2003.,85.2 Vladimir Mošin,Ljetopis popa Dukljanina,Maticahrvatska,Zagreb,1950.,66-68.3 „EtegoSuinimir,rexChroacieDalmacieque,tibiabbatisseCiche,regalijure,tuoquemonasteriosancteMarieeandem,quamprecessormeus,Cresimir rex,subscribo libertatem, firmaperpetuitate,Laurenciarchiepiscopilaudacione.Petruschroatensisepiscopuslaudo.JohanesabbassanctiBartholomeilaudo.firminusnonensisepiscopuslaudo.Etaliiepiscopietcomiteslaudantescomfirmauerunt.Confirmacioista data abbatisse Ciche in Tenono in festiuitate sancti Dimitrii anno dominimillesimo octogesimo“,Franjo Rački,Documenta historiae chroaticae periodum antiqam illustrantia,Zagreb,1877.,145.4 „InChristinomine.Stephanusego,nutudeiChroat(orumetDalmatinorumrex)“, Isto,148.5 Isto.6 Tadija Smičiklas, Codex diplomaticus Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, vol. I, Jugoslovenskaakademijaznanostiiumjetnosti(dalje:JAZU),Zagreb,1967.,188.7 Vjekoslav Klaić,Pripoviesti iz hrvatske poviesti (prvi dio),Društvosv.Jeronima,Zagreb,1886.,132.8 Vididetaljnije,u:Lujo Margetić,Hrvatska i Crkva u srednjem vijeku (Pravnopovijesne i povijesne studije),Grafika/GraftradeŽagar,Rijeka,2000.,364.9 „anuper regedefunctoSuinimiro“,F.Rački,Documenta historiae chroaticae periodum antiqam illustrantia,148.10 Dražen Nemet,„SmrthrvatskogkraljaZvonimira-problem,izvoriitumačenja“,u:Radovi Zavoda za hrvatsku povijest (dalje:RZHP),vol.38,Zavodza hrvatskupovijestfilozofskogafakultetaSveučilištauZagrebu,Zagreb,2006.,75.


poredilisostalimvrelimaukontekstuZvonimirovesmrti.Razlogtomusuostalavrelaizovekategorije(dajekraljumroprirodnomsmrću),koja,kadaseobjedine,ipakima-juargumentiranuformudabudukontroverznaovimsuprotnim(kojigovoreonasilnojZvonimirovojsmrti)idaspravomimamodvojbunakojustranuprevagnutiumišljenju,odnosnosagledatikojanamjekategorijaizvorauvjerljivija.

Bašćanska pločaBašćanskaploča jehrvatskikulturnispomenikpisanglagoljicom,apotječe izCrkvesv. Lucijeu JurandvorukrajBaškenaotokuKrku.11Ukamenu je isklesan tekst kojispominjekraljaZvonimirakaodonatorazemljišnogposjedaSamostanusv.Lucije.SamtekstBašćanskepločeuistinunegovoriništaosmrtikraljaZvonimira,izuzevdajeonzaživotadarovaozemljuCrkvi.Istotakonespominjeninasilnusmrtkralja,kojavjerojatnonijebilatakodavnonakonštojenačinjenapločaiuklesantekst.12UsamomtekstunaBašćanskojpločisesamospominjedajeZvonimircrkvidarovaozemljuudanesvoje.SlovaBašćanskeploče13suoštećenaiteškočitljiva,aliseizkontekstamožerazumjetitekstsploče.Dakle,naosnovutekstaBašćanskepločeuočavamoda jeZvonimiruvrijemesačinjavanjapločebiomrtav.DajeZvonimirnasilnoumro,velikajemogućnostdabitoopatDržiha(kojijedaoisklesatiploču)spomenuo.Datacijapločeje,također,bitnaukontekstuZvonimirajer,ukolikosupločaitekstnastalidostakasnije,većajemogućnostdasenespomenenasilnasmrt.

11 Josip Horvat,Kultura Hrvata (kroz 1000 godina),Nakladafran,Zagreb,2006.,210.12 OdatacijiBašćanskeploče je takođerbilokontraverznih teorija, jer jediopločegdje jepisalagodinaoštećen(gornji lijeviugao,nakoninvokacije),LujoMargetićsmatradajepločanastala1105.g.gdjenapominjekakoopatDržiha(kojijedaonačinitiploču)sastavljapredložakzapločunavedenegodine.L. Margetić,Hrvatska i Crkva u srednjem vijeku (Pravnopovijesne i povijesne studije),351-386.Vrlo jevjerovatnoda je1100.g.,uzetasimbolično (iakopreovladavauhistoriografijimišljenjeda jevrijemenastankapločebaštagodina).13 „+1100v’imeotcais(i)nais(ve)togaduha.Az’opat’Dr’žihapisah’seoledinejužedaZ’v’nimir kral’ hr’vat’sk(i v’) dni svoje v’ svetuju Luciju; i sve(dok’)mu župan’Desi(?) ra Kr’bave.....v’ LucePrb’nebga;s’poslaVi....le...vavotoce,daižetoporečekl’niibo(g)ib(la)ženar(odite)l(nic)ai4eva(n)gelistiis(ve)tajaLucija,am(e)n’;daižesdeživet’molizanjeboga.-Az’opat’D(o)brovit’z’dah’crek’v’siju(i)svoejubratijus’devetijuv’dnik’nezaKos’m’taobladajućagov’suk’rainu;ibešev’t’dniMikulav’Otoč’cis’svetujuLucijuv’edino“,PremačitanjuVjekoslavaŠtefanića,u:Jaroslav Šidak,Historijska čitanka za hrvatsku povijest I. (do ukidanja feudalnih odnosa u hrvatskoj g. 1848),Školskaknjiga,Za-greb,1952.,33.


Bašćanskaploča

Povelje iz XII. stoljeća Godine1102.Ugri zauzimajuHrvatsku.Upravo iz tog razlogasagledat ćemokolikoiukojemkontekstujesačuvanoživosjećanjenakraljaZvonimiraikakvenamvijestidajupoveljeizXII.st.ImamosačuvanošestpoveljaizXII.st.ukojimasespominjekraljZvonimir.Usvimpoveljamaugarsko-hrvatskikraljevipotvrđujuimanjaCrkviihrvatskimvelikašimakaoštojetozaživotačinioZvonimir.Prvapoveljajeiz1168.g.,14adrugaiz1188.g.iizdajejuBelaIII.15Trećaje,pak,iz1198.g.,16ačetvrtapoveljajekraljaEme-rikaiz1200.g.,17ukojojseutekstuponovnospominjeZvonimirovodarovanje.18Petapoveljajeiz1187.g.19iposljednjaodpoveljaXII.st.ukojojsespominjekraljZvonimirusličnomkontekstu je ipovelja iz1188.g.20 Iznavedenog,kao idosada,nemamopodataka o okolnostimaZvonimirove smrti, ali očito je da ugarski kraljevi potvrđujuodređeneprivilegijeCrkviihrvatskimvelikašima,kojeimjesvojevremenodavaokralj

14 „Stjepan,sinkraljaGejze,kraljhrvatski iugarskipotvrdjujesamostanusv. IvanakodBelgradadarovanje Rogova, Vrbice i Kamenjana sa svima pripacima, kako mu ih darovaše kraljevi hrvatskiKrešimir iZvonimir“,T. Smičiklas,Codex diplomaticus Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae,volII,JAZU,Zagreb,1904.,106.15 „BelaIII.kraljhrvatskiiugarskipotvrdjujeSamostanusv.IvanakodBelgradadarovanjeRogova,VrbiceiKamenjanasasvimapripacima,kakomuihdarovašekraljevihrvatskiKrešimiriZvonimir“, Isto,225.16 „Andrijaercegilitivelikibanhrvatskipotvrdjujesamostanusv.KuzmeiDamjanasavonajposjed,štosumugadarovalihrvatskikraljeviKrešimiriZvonimir“,Isto,293.17 „Mirko (Emerik) kralj hrvatski i ugarski potvrdjuje Samostanu sv. Ivana kod Belgrada posjedzemalja:Rogove,VrbiceiKamenjana“, Isto,358.18 „donacioneCresimiretSuemir(!)“,Isto.19 „PetračaNjegomirsamostanaczadarskisvjedoči,dajeZvonimirkraljhrvatskinekosvojezemljištedarovaonekomusvomu„magistru“pradjeduŠestaka““, Isto,211.20 „GrubešaknezSpljetskičininagodbumedjuVučinomVitovim iSamostanomsv.Benediktazanekezemljeivinogradeštosubilipodparbom“,Isto,221.


Zvonimir.Također,niujednojodovihpoveljanemaspomenakakojezemljuiposjededavaokraljkojijenesretnoskončao.21

Historia Salonitana Tome Arhiđakona TeškojegovoritioHrvatimauranomsrednjemvijeku,aneuzetiuobzirdjeloHistoriaSalonitana,TomeArhiđakona.22Djeloposjeduješirokspektarinformacija,međutim,naszanimakakvenamvijestidajeTomaukontekstuZvonimirovesmrti.TomaspominjeZvo-nimirauXVI.poglavljuHistoriaSalonitana,kaoposljednjeghrvatskogkralja.23Naosnovidrugihizvoraznamodatonijetočno,jer jeposlijeZvonimiravladaoStjepanII.PotomjenavlastibioPetarSvačić(kaopredstavnikhrvatskogplemstva) i,nakoncu,kraljeviizdinastijeArpadovića,Anžuvinacaitd.,kojisuporedugarskeimaliprimatinahrvatskukrunu.NaosnovitogamožemosasigurnošćurećidaZvonimirnijebioposljednjihrvatskikralj.Ovospominjemojerponovnoimamotezuposljednji,aneiubijenikralj.UXVII.poglav-

ljuovogdjelaizprvihrečenica24vidimodajeTomabioupoznatisključivosprirodnomsmrćukralja,štoizizvorakojisubiliprednjim,štoizjošuvijekživeuspomenenakralja.IakojeHistoriaSalonitanapisana177godinaposlijesmrtikraljaZvonimira,teškodabisebilokakavčinubojstvakraljamogaotakolakozaboraviti,posebnonakondolaskaUgarauHrvatsku.OčitojedaTomanijeništaznaoonasilnojsmrtikralja,jer,dajest,takvoštobivjerojatnospomenuo.Vrlojemogućedaonsimboličnogovoriposljednji, jerjeZvonimirostaoiusjećanjuiu izvorimavelika ličnost.Onjeunaroduostaozapamćenkaopo-sljednjivelikihrvatskikralj.UbrzonakonnjegovesmrtiuHrvatskojnavlastdolazeugarskivladarikojisuzanarodbilituđini.UtomsmislujeZvonimirbioposljednjihrvatskikralj.

Chronicon pictum VindobonenseUgarskailiBečkakronikaiz1358.g.,takođerspadaukategorijuizvoraoprirodnojsmrtikraljaZvonimira.SastavljačkronikeukontekstuukojemspominjeZvonimiranegovoriniokakvojnasilnojsmrti.25PoznatojedanakonZvonimirovesmrtinahrvatskoprijestoljedolaziStjepan II.kojinijebioZvonimirovsin.ZvonimirovaženaJelena jebilaugarskaprincezaihrvatskivelikašisusmatralidaonanemožeštititihrvatskeinteresekaonetko

21 NapominjemodasmozapoveljeizXII.st.citiralisamoregeste.Tosmoučinilijerjenaovommjestutosasvimdovoljnozakonteksttumačenja.22 TomaArhiđakonjesplitskiteolog,pravnikipovijesničarizXIII.st.napisaojedjeloHistoria Salonitana kojeopisujeprošlostsalonitanskecrkve.Ovodjelojenezaobilazannarativniizvorzapovijesničare,kojisebaveranimsrednjimvijekomuHrvatskoj.23 T. Arhiđekon,Historija Salonitana,81.24 „UtodobajepreminuohrvatskikraljZvonimirneostavivšisvogapotomkakaonasljednika.Budućidaseugasiosavrodkraljevskekrvi,uhrvatskomkraljevstvunijebilovišenikogatkobiponasljednompravutrebaopreuzetiprijestolje“,Isto,85.25 „Onje(Ladislav)prviDalmacijuiHrvatskusvojojdržavivječnimpravompodložio.Kadjenaimeumro kralj Zolomer (Zvonimir) ne ostavivši djece, žena njegova, sestra kralja Ladislava, gonjenamnogim nepravdama od dušmana svogamuža, zamoli u ime IsusaHrista pomoći od svoga bratakraljaLadislava.NjezinejenepravdekraljljutoodmazdioipovratiojojčitavuHrvatskuiDalmaciju,kojujekasnijekrozspomenutukraljicusvojojdržavipodložio.Topakkraljnijeučinioodpohlepe,negoštojesebibaštinuprisvajaopokraljevskompravu.KraljZvonimirnaimebijašenjemuuprvomstepenurođak,abaštinikanijeimao“,D.Nemet,„SmrthrvatskogkraljaZvonimira-problem,izvoriitumačenja“,u:RZHP,77.


oddomaćihljudi.Zbogtogasevlastelapočinjeotvorenobunitiprotivnjenog,eventual-nog,uzimanjamuževekrune.ZbogtogajeonapozvalasvogabrataLadislavakojijebezoklijevanjasakupiovelikuvojsku,tedošaoibezikakvaotporazauzeočitavuzemljuodrijekeDravedoplanina,kojesutadanazivaneŽeljezne.26Onjezapravoibioosobakojaje1091.g.slomilahrvatskuvojsku,nakončeganjegovisinoviAlmošiKolomannisuimalivećihproblemapriučvršćenjuugarskevlastiuHrvatskoj.Ovogovorimoizprostograzlo-ga,jerdajeJeleninmužkojimslučajembioubijen,onabitovjerojatnobratuspomenulaitobibiovjerojatnododatnirazlogdaLadislavjošbržereagiraupomoćsestri.

Parnica za KarinParnicazaKarinjepoveljakojuje28.studenog1360.g.izdaokraljLudovikplemićimaLapčanima.27Naime,plemićiLapčanisusvjedočilidajeVnihaLapčanin(njihovpredak)oženivšiseKlaudom,kćerikraljaZvonimira,odtastauposjeddobioKarin.KakojeVni-haumrobeznasljednika,Karinjeprešaonanjegoverođake,čijisugapotomci1360.g.jošuvijekdržali.28UpoveljijejasnodaLapčaniželevratitiposjedekojejekraljZvonimirsvojevremenododijelio(svomzetu,anjihovompretku)Vnihi.Niuovojpoveljinemapo-datakakojibinabilokakavnačinaludiralinanasilnusmrtkraljaZvonimira.OvapoveljasezapravomožetretiratikaoprethodnovećobrađenepoveljeizXII.st.

Izvori za nasilnu smrt kralja Zvonimira

Dodatak „hrvatskoj redakciji“ Ljetopisa popa Dukljanina LjetopispopaDukljaninajejedanodnajznačajnijihvrelazapovijestjugoistočneEuropeuranomsrednjemvijeku,asamimtimiHrvatske.PremaVladimiruMošinu,Ljetopisjeiz1149.g.Međutim,hrvatskaredakcijaLjetopisapopaDukljaninajeprijevodslatinskognahrvatskijezikinaknadnoumetnutidodatakslegendomoZvonimirovojsmrti.29Okodatacijetekstahrvatskeredakcijetakođerjebilovišemišljenja.30Povijestovogtekstanamjevažnadabismosagledalikakvujesudbinuimao.Imamočinjenicezabrojneprijepiseipotencijalneizmjeneusamomtekstu.Hrvatskuredakciju,kojujeDominikPapalićprona-šaonapočetkuXVI.,datiratćemouXV.st.a,ponekima,nastalajeiranije.VrijemekadjeprevođenaslatinskogvažnonamjedabismoeventualnomoglirazmotritizaštoikakojeprevođenateizkojegrazlogajedodanalegendaoZvonimirovojsmrti.

26 T. Arhiđakon,Historia Salonitana,85.27 „Ljudevit(Ludovik)kraljugarskiihrvatskipotvrđujepoželj’isvojemajkekraljiceElizabeteplemićimadeLapuchzemljuKarin,osimposjedaKocligiane(Kokićani),kaoplemenitašu;ovaj’jeposj’eddobionadarnj’ihovpredakVnychaodhrvatskogkraljaZvonimira“, T. Smičiklas,Codex diplomaticus Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae,vol.XIII,JAZU,Zagreb,1915.,69.28 Ivan Majnarić,„RodKarinjanakrajemXIV.itijekomprvepoloviceXV.stoljeća“,u:Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,vol.25,Hrvatskaakademijaznanostiiumjetnosti(dalje:HAZU),Zagreb,2007.,29.29 D. Nemet,„SmrthrvatskogkraljaZvonimira-problem,izvoriitumačenja“,u:RZHP,78.30 Hrvatska redakcija prvi put je pronađena početkom XVI. st. u kući kneza Jurja Markovića izplemenaKačićauMakarskomprimorju,apronašaojujeDmine(Dominik)Papalićkojinapraviprijepis(naosnovunađenogteksta)1509.ili1510.g.,odPapalićevaprijepisaJerolimKaletićnačinijošjedanprijepis1546.g.,kojijedošaodoIvanaLucića,aongadadeVatikanskojknjižnici.TajprijepisizVatikanaje1874.g.izdaojeIvančrnčićkaohrvatskuredakciju,V. Mošin,Ljetopis popa Dukljanina,14.


LegendapočinjepričomkakosulijepavremenabilazavrijemekraljaZvonimira.31DaljesegovorikakoZvonimirdobivapismoodpapeikakotrebaskupitinarodipročitatipismoprednjima.RadiloseotomedajeZvonimirbiopozvanodpapeUrbanaII.napohoduPrvikrižarski rat.32Zvonimir jepotomsazvaoskupštinukodpetcrkavanaKosovu.33Godine1939.jeuspjeloarheologuStjepanuGunjačiupodručjuzvanom„Biskupije“kodKnina,napotezuodjednogkilometra,pronaćiuzdosadapoznateostatkečetiricrkveitemelj,dosadaneznane,petecrkve.34Ovecrkvesedovodeukontekstspet crikvah u Kosovi.ferdoŠišićtakođersmatradasetihpetcrkavanalazilonaKninskompolju.35StogmjestaZvonimirječitaopapinopismo,nakončegagajenarodubio.36Dokjeumirao,ZvonimirjeprokleohrvatskinaroditakojenastalapoznatakletvakraljaZvonimira.OvajizvoroZvonimirovojsmrtijebiovjerojatnoključanustvaranjukontroverznostiusu-

vremenojhistoriografiji.PrepoznataječinjenicadajepapaUrbanII.održaočuvenigovoruKlermonu1095.g.ipozvaonarodukrižarskipohod37sciljemoslobađanjaKristovagrobauJeruzalemu.Međutim,Zvonimirjeumro6-7godinaranije.HipotetičkakonstatacijaJosipaHorvatagovorikakojediplomatsko-političkopripremanjezaprvikrižarskiratmoralopočetiranije,tedajepozivZvonimiraukrižarskiratipakispravanpodatak.38Usvakomslučaju,razmotrilismoprviodizvorakojigovorionasilnojsmrtikraljaZvonimiraishvatilismood-mahnapočetkuzaštoimamokontroverznostiuhistoriografijiuveziskraljevomsmrti.

Ugarsko-poljska kronikaZanimljivojedaseutekstuUgarsko-poljskekronike(kojajezapovjesničareizvorzaZvonimirovusmrt)spominjeimeKazimir,aneZvonimir.Utrećempoglavlju,nepoznatiautorUgarsko-poljskekronikenamspominjekraljevasmrt.39NavodnoseKristobratio

31 „IzadobrogakraljaZvonimirabiševeselasvazemlja,jerebišepunaiurešenasvakogadobra,igradovipunisrebraizlata“,Isto,66-67.32 J. Horvat,Kultura Hrvata (kroz 1000 godina),213.33 „upetihcrikvahuKosovi“,V. Mošin,Ljetopis popa Dukljanina,67.34 J. Horvat,Kultura Hrvata (kroz 1000 godina),214.35 Ferdo Šišić,Povijest hrvata u vrijeme narodnih vladara,NakladnizavodMaticehrvatskeZagreb,Zagreb,1990,586.36 „kako psi na vuke lajući kada idu, tako oni na dobroga kralja Zvonimira, komu ne daše niprogovoriti,nerezbukomioružjempočešesićinjegaitilonjegovoranitiikrvprolivatisvogadobrogakralja igospodina,koji ležućiukrvi izranjenvelicimbolizniprokle tadajnevirneHrvate iostataknjihbogom i svetiminjegovimi, i sobom, i nedostojnomsmrtjunjegovom, i dabi većeHrvati nigdarneimaligospodinaodsvogajazika,negovazdatujujazikupodložnibili. ItakoizranjenležećeaHrvateproklinjućeizdahnu“,V. Mošin,Ljetopis popa Dukljanina,67-68.37 Henri Pirenne,Povijest Evrope (Od seobe naroda do XVI-og stoljeća), Kultura-Zagreb, Zagreb,1956.,135.38 J. Horvat,Kultura Hrvata (kroz 1000 godina),215.39 RyszardGrzesiksmatradajeovakronikanastalaizmeđuXI.iXIV.st,ionkronikudijelinatridijela.SmatradajekronikapisananaosnovuizgubljenogdjelaGesta Ungarorumiusmenepredaje.PrvidiogovorioUgrimaupretkršćanskomperiodu,drugidiogovorioLegendiSv.Stjepana,atrećidioohistorijiUgaranakonsmrtiSv.Stjepana(prvikršteniUgarskikralj), Ryszard Grzesik,„SourcesofaStoryAbouttheMurderedCroatianKing in theHungarian-PolishChronicle“,u:Povijesni prilozi (vol. 24 No. 24),Hrvatskiinstitutzapovijest,2003.,97.


Akvili(Atili),40kojidođenapodručjeizmeđuSaveiDrave.41Upadljivojedasespo-minjeAkvila(Atila)kaovojskovođakojiporaziHrvate.TogovoridajehunskivladarkrozcijelisrednjivijekostaokodUgarazapamćenkrozusmenupredaju injegovoseimekoristilopriopisuugarskihpobjeda.ErnestSwieżawski,poljskipovjesničarizdrugepolovine19.st.,smatradaosobaKazimirsimboliziraosobuPetraSvačića,dokferdoŠišićiStjepanGunjačasmatrajudaseradiupravooZvonimiru.42NadaKlaićjemišljenjaErnestaSwieżawskog,gdjekažekakojevjerojatnoZvonimirzamijenjensPetrom(jerjePetarSvačićbiotajvladarkojijepoginuo).43Usvakomslučaju,samizvorjedostakompleksan,jerimamnogoelemenatausmenepredajeilegendi,takodagajeteškotumačiti.Istina,kronikaspominjeubojstvohrvatskogkraljaodstranenaroda,alinemožemosasigurnošćutvrditidajetobiobašZvonimir,ili,sdrugestra-ne,dajeAkvilaeventualnobiougarskikraljLadislaviliKolomanskojimasuseboriliHrvatipotkrajXI.st.

Historia Salonitana maior HistoriaSalonitanamaior jedopuna,odnosnodoradaHistorieSalonitane (TomeAr-hiđakona)nepoznatogautoravjerojatnoizXVI.st.ukojuje,izmeđuostalog,dodaoilegenduoZvonimirovojsmrti.IuHistoriaSalonitanamaiorkaoiuHR44LjetopisapopaDukljaninaspominjesepismokojejeSuenomirdobioodpapezapozivnavojnunakončegaHrvatiubišekralja.45UtekstuHistoriaSalonitanamaiortakođerpišedajeZvonimirbioposljednjikralj,46očemujevećbilogovorausuprotnomkontekstu,47idajenakonLadislavovazauzećaSlavonije1091.g.vlastdodijeljenaJeleni(njegovojsestri),48štotakođernijetočno.Ladislavjestrazbiohrvatskuvojskuiuradioznačajankorakzaus-postavuugarskevlastiuHrvatskoj,no tose ipakzbiloneštokasnije.Odnosno,akojeLadislavidaovlastJeleni,onanijeimalastvarniučinak.LadislavsemoraovratitiuUgarskuistegodinejertamoprovaljujeplemeKumani.49UskorouHrvatskojintereseplemstvapreuzimaPetarSvačić,aneJelena,kakopišeuHistoriaSalonitanamaior.

40 „osvetimogizabranogkraljaKazimira,kojijekraljevimaSlavonijeiHrvatskezaživotavijernoslužiosvimžaromsrcaiduše,(osvetise)onimakojisugaizdajomsramotnoubili.Onisunaimerekli:nikadanećebiti kraljnadnama,negoćemomisamivladati“,D. Nemet, „SmrthrvatskogkraljaZvonimira-problem,izvoriitumačenja“,u:RZHP,79.41 „DođošemuondjeususretprvaciHrvatskeiSlavonije,uredišebojneredove,aodsijevalojesuncenazlatnimštitovimaisjalasubrda,ivodilisuvelikubitkuosamdana,aliihjeBogporedaourukekraljaAkvilezbognjihovakraljaKazimira,kojegasuizdaliisramotnoubili:poubijanisuSlaveniiHrvati,nekipobjegoše,adrugisuodvedeniuzarobljeništvo“,Isto.42 R. Grzesik, „Sources of a Story About the Murdered Croatian King in the Hungarian-PolishChronicle“,u:Povijesni prilozi (vol. 24 No. 24),99-100.43 Nada Klaić,Povijest hrvata u ranom srednjem vijeku,Školskaknjiga,Zagreb,1975.,394.44 KraticaHRćeseunastavkuradakoristiumjestosintagmehrvatskaredakcija.45 „navališe na samog kralja i ubiše (ga)“,D. Nemet, „Smrt hrvatskog kralja Zvonimira-problem,izvori i tumačenja“,u:RZHP,80-81.Nemetdaljeu tekstudajeopširnijipregleddijela teksta izdjelaHistoriaSalonitanamaior koji je priredila:N. Klaić, Izvori za hrvatsku povijest do 1526. g., Školskaknjiga, Zagreb,1972.46 „i taj jeSuonemirbiozadnjiukraljevstvuHrvatske. I takoposlijenjegaHrvatinikadanisu imalikralja“,D. Nemet,„SmrthrvatskogkraljaZvonimira-problem,izvoriitumačenja“,u:RZHP,80.47 Stranabr.8.48 „ItakozadobivšikraljevstvoHrvata(Ladislav),predadegasvojojsestri,ženipokojnogSuonemirija“,D. Nemet,„SmrthrvatskogkraljaZvonimira-problem,izvoriitumačenja“,u:RZHP,80.49 Ivo Goldstein,Hrvatski rani srednji vijek,NoviLiber,Zagreb,1995.,438.


UkontekstulegendeoZvonimirovojsmrtizanimljivisupodatci izHistoriaSalonitanamaiorkojigovoreoepitafu(tobožnjimstihovimanaZvonimirovugrobu).Stihovikažu:„Tkoćemoćisuzdržatinarod,daneuzdišekadabudegledaoovajgrob,doistavrije-

danoplakivanja?Jeruovojtamipočivasvijetlazvijezdauzvišenapodrijetla.Kakolisečudnotrne!Jernjezinasedivljačkasmrtmožesproklinjanjemtumačiticrnimzločinimapokvarenognaroda.Bijesnipopustišedokrajnostisrcuinajtežimumorstvompogubišekraljakrepke snage, rukom moćnoga pobožnoga Zvonimira, beskrajno poštenoga koji je bio njihov štit protiv dušmanina, navikao da satire neprijateljska vrata. Oplakujte, prvaci, već jednom glavara časti, starci i mladići hrvatske zemlje, jer što bijaše prva svečanost kraljevstva i ujedno čast i slava, sad je propalo“50

SâmsadržajlegendeoZvonimirovojsmrtiizHistorijeSalonitanemaiordostapodsje-ćanasadržajizHRLjetopisapopaDukljanina,sodređenimvarijacijamautekstu.Po-stavljasepitanjejeliuzTominupovijestautorHistoriaSalonitanamaiorpridoradikori-stioiHRLjetopisapopaDukljaninai,eventualno,drugesličneizvore.Zaštone?!Velikajemogućnostzato,stimdaopetimamodvojbuokomotivaautorovogdjela.Vjerojatnoje postojala određenapotrebada seHrvatimananeki način opravdaugarska vlastnahrvatskomtluidasekrozlegendusačuvaslikatobožnjihsvijetlihdanahrvatskogsrednjovjekovlja.Štosetičeepitafa,onjemusemnogoinegovoriuhistoriografiji,jerječakdiskutabilnogdjejesahranjenZvonimir.PoJosipuHorvatu,tojevjerojatnoknin-skastolnacrkva.51Usvakomslučaju,promatramolistilpisanjastihovaepitafa,uvidjetćemodaimarenesansnihelemenataupisanjuizvremenaMarkaMarulića,štododatnogovoriookvirnojdatacijiHistorieSalonitanemaior.Dakle,uzspomentutiepitaf,ovojejošjedanunizuizvorakojinamdajevijestionasilnojsmrtikraljaZvonimira.

Anonimna splitska kronikaOčito je,kaošto isamnaslovnavodi,daneznamoimeautoraovogdjela.Kaoidosada,javljajuseproblemiokodatacijeiovekronike.HrvojeMorović,kojijujeprviobja-vio,datirajeuXIV.st.Morovićjeprepričaosadržajkronikejerutekstunedostajuodre-đeneriječi.52Promatramoliovajizvor,jedinastvarkojagadajeukontekstsizvorimaonasilnojZvonimirovojsmrtijetajštosespominjekakosugaubilinekirasrđeniSlaveni.Ostalečinjenice je teškopratiti.ZapočetakznamodaZvonimirnijebioživ1092.g.,kakotopišeukronici.UPrvikrižarskiratnijeišaofrancuskikraljfilipI.negonjegovbratHugoodVermandoisa,53aniAndrijaI.Ugarskiuovodobanijebioživ.Nakrajukrajeva,

50 D. Nemet,„SmrthrvatskogkraljaZvonimira-problem,izvoriitumačenja“,u:RZHP,80-81.51 J. Horvat,Kultura Hrvata (kroz 1000 godina),215.52 „UdobakraljaZvonimirabilajegodine1092.g.na1.martvojnanaSaracene,ukojojsusudjelovalifrancuskikraljiAndrijaugarskikojijeposlaoposlanikeZvonimiru,pozivajućigadasudjelujeutojvojni.Onjetoobećao,sazvaovelikiskupnapoljezvanoPetrovoPoljeiobznanioHrvatedasespremezatrimjesecanavojnu.Međutim,onisestanuizgovaratipomanjkanjemnovcainevještinomputovanjamorem.Kraljihzatimpozovedapođukopnomzajednosugarskimkraljem.TadanekiSlavenirasrđeninapadnunasvogakraljaZvonimiraipobjegnuostavivšigapolumrtva.ZvonimirpozovenotaraSimonaidadepredkninskimbiskupomidrugimanapisatioporuku. Izmeđuostalogpovjerisvojedvijekćeri(plemiću)Snazach,ahrvatskokraljevstvopodvrgnepodUgarsku,prihvativšiugarskogkraljakaosinadabiseosvetioHrvatima.Pokopanjeumanastirusv.MarijeugraduBribirukojipripadaepiskopatusv.Marije“,D. Nemet,„SmrthrvatskogkraljaZvonimira-problem,izvoriitumačenja“,u:RZHP,81.53 H. Pirenne,Povijest Evrope (Od seobe naroda do XVI-og stoljeća),137.


zvaničanpozivzaPrvikrižarskiratbiojetek1095.g.SpominjesePetrovopolje,kojeseeventualnomožedovestiukontekstsPetromSvačićem.Usvakomslučaju,ukontekstuZvonimirovesmrtiovojedostasumnjivizvorzaobradu,kompliciranajekronologijainepovezanesuličnosti,alibudućidasespominjeubojstvokraljaZvonimira,stavljamoiovajizvorukategorijuizvoraonasilnojsmrtikralja.

Chronicon breve Regni CroatiaeOvukronikunapisaojefranjevacIvanTomašićuXVI.st.služećiseizvorimakojiopisujunasilnukraljevusmrt.Kronikajesličnaprethodnimizvorima(ovekategorije)stimdaTomašićspominjeiimečovjekakojijeubiokralja.TomašićnampišekakojeZorobel(posljednjikraljHrvatske,SlavonijeiDalmacije)ubijen1057.g.54U kronici je zanimljiv jedan detalj, spomenuto je ime kraljeva ubojice. To je Tadija Slavinac i to je ličnost koja se spominje samo u Tomašićevoj kronici.55 IzvorkojimsejeTomašićkoristionamajenepoznat,međutim,ponovnojeupadljivo

imekraljauovojkronici,aonojeZorobel.ferdoŠišićzaovukronikutvrdikakojeonakompiliranaodmnoštvastarijihpodataka,međukojimaimaveomadobrihipouzda-nih.56Kolikosupouzdani,teškojegovoriti,međutim,doistajeupadljivodajekronikasastavljanaodvišeizvora.UUgarskoj(Bečkoj)kronicionsespominjekaoZolomer,auUgarsko-poljskojkaoKazimir.Dakle, imeZorobelaludirananekuodugarskihkronikakojomseTomašićeventualnoslužioprisastavljanjusvojekronike.Kakomo-žemo uočiti, ponovno imamo problema s datacijom. Zvonimir nije umro 1057. g.,kakopišeTomašić,a iLadislavdolazinaugarskoprijestolje tek20godinaposlije.Zanimljivoje,također,kakoTomašićzakraljeveubojicekoristiterminSlovinci,aneHrvati.Tomašićujeuvrijemesastavljanjakronikeočitobilauvjerljivapričaonasilnojkraljevojsmrti,asobziromdasuuHrvatskojbileprisutneOsmanlijeuXVI.st.,tojebiododatanrazlogdaseunarodnusvijestunosipričaoubijenomhrvatskomkraljuitoodstraneSlovinacakakobisenarodujačaomoralutimteškimvremenima.Ovakronikauistinuje(kakoferdoŠišićkaže)punamnoštvazanimljivihpodatakaigovorionasilnojkraljevojsmrti.

Catalogus ducem et regum Dalmatie et Croatie OvajizvorjepronađenutrogirskomarhivuinudinamodređenepodatkeukontekstuZvonimirovesmrti.57Izvorjejakozanimljivjerje,zarazlikuodprethodnih(izovekate-

54 „1057.Godinegospodnje tisućupedesetsedme.ZavrijemesvetogkraljaLadislava,sinaBelePrvog,tajseuzpristanaksvihpodanikauznaklonostbožanskeblagostiokruni.IstejegodineumrokraljZorobel,posljednji(kralj)Hrvatske,DalmacijeiSlavonije“,D. Nemet,„SmrthrvatskogkraljaZvonimira-problem,izvoriitumačenja“,u:RZHP,82.55 „KadsuseSlovinci,zbogžena idjece,suprotsta¬vilizapovijedima inaredbamakralja,govorilisu:'Storaditajkralj:nikadvišenećemovidjetidjecu,ženeisvojudomovinu;zaštonasnagovaradaprijeđemoprekomora'.TadaoniprevrtljiviSlovincinagovorekraljevogtajnika,dagaubi¬je,idrugog,peharnika,kojisezvaoTadijaSlovinac;iovasudvojicaušlanoću,dana20.travnja,podkraljevšator,ubiliganagorerečenompolju,kodcrkvesv.Cecilije,a(kralj),prijenegojeumro,sazvavšisvepodani-ke,predsvimajeprogovoriooveriječi:Ovjerniibraćo,mojiHrvatiiDalmatinci,izdubinesrcažalimštostemibilibraćaiveomavjernesluge,bitćuvašposljednjikraljjerćeteodsaduvijekbitipodložnituđimkraljevimaivladarima'.Govorećito,izdahne“, Isto.56 F. Šišić,Povijest hrvata u vrijeme narodnih vladara,588.57 „XXVII.ZvonimirPrvi,koji(sezvaše)iDmitar,odkarinskogžupanaučinjenkraljem(i.)uzdopuštenje


gorije),realnijiudataciji.IzvorgovorikakojeZvonimirokrunjen1076.g.Ovajpodatakuhistoriografijinikadnijepreciziran.NevenBudaksmatradajepapinlegat,opatGebizon1075.g.uCrkvisv.PetraiMojsijaokrunioZvonimirazakraljaHrvatskeiDalmacije.58GodinaZvonimirovesmrti (1087.g.)nije isključena,noprijeda je tobilo ipakneštokasnije.PohoduPrvikrižarskiratje1096.g.biozaistapočeo,jerjekrižarskavojskauskupinamavećbilastiglauCarigrad.59Ovepodatkeiznosimojerspomenuteličnostipristajuuzdataciju,izuzevdajeZvonimir1096.g.ubijenodHrvata.

Historiografija o smrti kralja ZvonimiraNećemosemnogoosvrtatinahistoriografijuXVII.iXVIII.st.,izuzevštoćemospome-nutidaseovimproblemombavioiIvanLučićTrogiranin.KrozXIX.st.kadaseodvijaoprocesstvaranjamodernihdržavausvijetu,buktiipotrebazapisanjemidokazivanjemnacionalnogidentiteta.Iztakvograzlogauhrvatskojhistoriografiji(aliišire)temaoZvo-nimirovojsmrtinijebilazaobiđena.PratimolistanjeuHrvatskojtogdoba,uvidjetćemodaodIlirskognarodnogpreporoda1830.g.dolazidopotrebehrvatskogintelektualnogdruštvazapisanjemaliizačitanjemokvazislavnojhrvatskojprošlosti.HrvatskajekrozXIX. st. političkomborbomskidala dugotrajnuugarsku vlast uHrvatskoj, u čemu jeuspjelateknakonPrvogsvjetskograta.Shodnoovimčinjenicama,trebapratitiihistori-ografiju,gdjesestvaralaosebujnatežnjazadokazivanjemugarskimintelektualnimkru-govimakakojeHrvatskaoduvijekbilasvoja.IakojejošTacitgovoriosineiraetstudio60(bezsrdžbeipristranosti),netrebazanemaritidajeupravotogauvijek(paidanas)bilozbogodređenihideološkihtežnji(kodpojedinaca).KrozhistoriografijuXIX.st.bilajezastupljenatezadajekraljZvonimirumroprirodnom

smrti.franjoRački,TadijaSmičiklasiVjekoslavKlaić(kaojedniodistraživačaovogpro-blemautomrazdoblju)suipakvjerovalivišesrednjovjekovnimpoveljamanegougar-skimkronikama,štosmomoglividjetikrozrad.Godine1905.nastajukontroverznostiokoovetemekadaferdoŠišićobjavljujeraspravu„OsmrtikraljaZvonimira“,61gdjeoniznosisuprotnestavove,ajedanodnjegovihistomišljenikabiojearheologStjepanGunjačakojijetutezupotkrjepljivaoarheološkimiskopavanjimanaKosovupoljukodKnina,očemujeipisao.62UXX.st.jetakođervišepreovladavalomišljenjeoprirodnojsmrtikraljaZvonimira,takodasuNadaKlaić(PovijestHrvatauranomsrednjemvijeku,Školskaknjiga,Zagreb,1975.g.),IvoGoldstein(Hrvatskiranisrednjivijek,Noviliber,Zagreb,1995.g.)iNevenBudak(PrvastoljećaHrvatske,Hrvatskasveučilišnanaklada,Zagreb,1994.g.),izmeđuostalih,usvojimsintezamazastupalitezudajekraljZvonimir

GrguraVII.uSaloniokrunjenvrlosvečanimobredom1076.iučiniojesvojekraljevstvovazalomSvetogPetra.SuprugaLepailiJelena,sestraSvetogLadislava,kćipo imenu, ilimani,Klauda(šepava-op.prev.), supruga Vinihe iz plemenite obitelji Lapčana. Preminuo 1087. XXVIII. Zvonimir II., drugačijeStjepan također II.,sinTrebelijev,uzpristanaknajplemenitijihdržao jevlast.Godine1096.poslao jeiz župekrbavskečeteu sveti rat, sam (ih) jenamjeravaoslijediti, danijepoginuoubijenodHrvatavarkomkodKnina,ovjenčanmučeništvom“,D. Nemet,„SmrthrvatskogkraljaZvonimira-problem,izvoriitumačenja“,u:RZHP,83.58 Neven Budak,Prva stoljeća Hrvatske,Hrvatskasveučilišnanaklada,Zagreb,1994.,112.59 H. Pirenne,Povijest Evrope (Od seobe naroda do XVI-og stoljeća),137.60 Mirjana Gross,Historijska znanost (razvoj, oblik, smjerovi),IzdavačkiservisLiber,Zagreb,1976.,41.61 D. Nemet,„SmrthrvatskogkraljaZvonimira-problem,izvoriitumačenja“,u:RZHP,84.62 Vididetaljnijeu:Stjepan Gunjača, Ispravci idopunestarijojhrvatskojhistoriji,knjiga I,Školskaknjiga,Zagreb,1973.,3-6.


ipakumroprirodnomsmrti.JedanodzanimljivihprikazajeradJelkeReđep(LegendaokraljuZvonimiru,MaticaSrpska,NoviSad,1987.g.),gdjeautoricanastojilegenduokraljuZvonimirupovezatispropašćusrednjovjekovnesrpskedržave.63

Nijeteškouvidjetidasupovjesničariipak,unačelu,bilinaklonjenijiuvjerenjudajekraljZvonimirumroprirodnomsmrti.Postavljasepitanjezaštosusejavilekontrover-znosti?!JesulizaistaferdiŠišiću(injegovimistomišljenicima)biliuvjerljivijiizvoriona-silnojsmrtikralja,iliseneštodrugokrijeizatoga?!Teškojereći.Mismosačiniliosnovnipregledhrvatskehistoriografijeuvezisovomproblematikom,iakotrebanaglasitidaseoproblemusmrtihrvatskogkraljaZvonimirapisaloširomsvijeta,anadamosedaćesepisatiiubuduće.IstinajedadanaspreovladavamišljenjeoprirodnojsmrtikraljaZvo-nimira,štoneisključujesuprotnamišljenjaidanas,atoautomatskiostavljaovopitanjeotvorenim.Utomsmislusmatramodaoovojtemijošuvijektrebapisati.

Nastanak legende o Zvonimirovoj smrtiVećjeočitodasmoseunašemizlaganjupriklonilimišljenjudajekraljZvonimirumroprirodnomsmrti.Sobziromnato,pokušatćemoobjasnitinastanaklegendeonasilnojsmrtikralja.Krozsrednjivijeknerijetkosuvršenaubojstvakralja,cara,sultana itd.UsrednjovjekovnojHrvatskojsuprijevremenakraljaZvonimiraubijeniknezLjudevitPo-savski,kojegajemučkidaoubitiLjudemisl(Borninujak)vjerojatnoponalogufranaka823.g.,64Zdeslavkojijeubijen879.g.65ikraljMiroslavkojijepoginuoodstranebanaPribine949.g.66Ovepodatkeiznosimokaoobjašnjenjeeventualnogmotivazastvara-njelegendeosmrtikraljaZvonimira,noprijedajeautorHRLjetopisapopaDukljaninanaosnovinekogkasnijegdogađaja(smrtiodređenogvladara)pričustavioukontekstsmrtikraljaZvonimira.PetarSvačić,kojemujeprijestolnicabilaKnin,apoginuojeodUgaranaplaniniGvozd1097.g.67jepredstavljaohrvatskeplemićedosvojesmrti.KaoštosmogovorilikroztekstiNadaKlaićjemišljenjakakojemogućedajeZvonimirzami-jenjenPetrom.68Imamotezegdjesuobojicaostalazapamćenakaoposljednjihrvatskikraljevi,aliPetarSvačićjetajkojijeubijen,aneZvonimir.Sdrugestrane,znamodajePetarstolovaouKninu,alegendasevežeupravozatomjesto.Ukoliko suovi stavovi ispravni (govorimo li u kontekstunastanka legendeo smrti

kraljaZvonimira),pokušatćemosmjestiti iokvirnudatacijunastankatepričeudruš-tveno-povijesnikontekst.BilojeproblemaokodatacijeUgarsko-poljskekronike(gdjejeRyszardGrzesiksmještaujedanveomaširokvremenskiokvir,atojeodXI.doXIV.st.),nomićemosustavomuspoređivanjaizvoraipaksačinitijedanuživremenskiokvir.HistorijaSalonitana,TomeArhiđakonajepisanaudrugojpoloviciXIII.st.inespominjenikakvunasilnusmrtkralja.Ondajevrlovjerojatnodajelegenda(kaoiUgarsko-poljskakronika)nastalanekaduXIV.st.HRLjetopisapopaDukljaninaje,kaoštosmogovorili,čakimlađiizvorodUgarsko-poljskekronike,alijedostaopširnijiizatojakoznačajan

63 Jelka Ređep,Legenda o kralju Zvonimiru,MaticaSrpska,NoviSad,1987.,77.64 F. Šišić,Povijest Hrvata (Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526. prvi dio),Marjantisak,Split,2004.,98.65 Isto,115.66 Isto,132.67 Isto,153.68 Stranabr.13.


ukontekstunasilnekraljevesmrti.čitamolipažljivoUgarsko-poljskukroniku,gdjesegovoriokraljevojsmrti,ipakmožemouvidjetidajeopisanoosvajanjeHrvatskeodstra-neUgara(moždasukobKolomanaiPetraSvačića,gdjesuUgripobijediliilinekabitkakojaseodvilatihgodinaukojojjeishodbioisti).KraljKazimir,kojegaspominjeUgar-sko-poljskakronika,mogaojeeventualnobitinekiugarskivelikaškojijeimaoodređenepovlasticenapodručjuSlavonije,kojegasuHrvatiubiliinaosnovičegaautorukronicigovorio„osvetimogizabranogkraljaKazimira“.Ukolikoprihvaćamoovestavovekojiimajusmisla,imamoikorijennaosnovikojegsupisanenarednepričeonasilnojsmrtiposljednjeghrvatskogkralja.NakonUgarsko-poljskekronikeuvrijemekadajepisanaHRLjetopisapopaDukljanina

uHrvatskojsubilipismeniuglavnomsvećenici,takodajetajtekstsumetnutomlegen-domosmrtiposljednjeghrvatskogkralja izašaovjerojatno izperanekog fratra.U to,vrijemekadaOsmanlijerapidnonapredujupremasrcuEurope,čakjeiodgovaraojedantakavtekst.Onbidodatnobudionacionalnusvijest,nadaneukojimajevladaokraljkojijebiotobožepravikatolikidobročinitelj.Imamodvaelementaprekokojihjemoglana-statilegenda,atosupogrešnobaratanjeugarskimizvorimailieventualnookretanjepričeukontekstkojijebiopotrebanudanomdruštveno-političkommomentu.UHRLjetopisapopaDukljaninajekraljZvonimirprokleoHrvate.69Hrvatisudoistaubrzonakonsmrtikra-ljaZvonimirapostalipodložnistranimvladarima.Tajkontinuitetsenastaviokrozvrijemenastankalegendeinadalje,dabiprestaotek15.siječnja1992.g.kadajeHrvatskanakonbrojnihstoljećadobilameđunarodnopriznanjeisamostalnost.70LegendaosmrtikraljaZvonimirajenastalauXIV.st.,aliživjelajestoljećimaiživi idan-danas(štopotvrđujeisamačinjenicadaonjojovdjegovorimo).Kletva,bilaizmišljenailine,ukolikojestavljamoupovijesnikontekst,dugojepotrajala,skorotisućljeće.

Umjesto zaključkaKaoštosmomoglividjeti,oovojtemijekrozpovijestbilodostagovoraipisanja,me-đutim,sagledamolidruštveno-političkirazvojsrednjovjekovneHrvatske,shvatitćemokakozapravonijevažnojelikraljZvonimirumroprirodnoilije,pak,ubijen.Hrvatskajenastavilasvojprocesdruštvenogsazrijevanjainakon1102.g.,takodanemarazlikeusudbiniHrvatskekadagovorimoosmrtikraljaZvonimiraubilokojemkontekstu.Ugribi(kaoštoijesu)uzeliHrvatskuujedanvidkoalicije,bezobzirananačinZvonimirovesmrti,jersuimalikraljevskopravonatozbogZvonimiroveženeJelene.Kakosmomogliuvidjeti,imismosepriklonilimišljenjudajelegendaosmrtikralja

ZvonimirapričakojajenastalauXIV.st. idajekralj ipakumroprirodnomsmrti.OvalegendanijeništaneobičnoštojenastalouHrvatskojuXIV.st.Legendesunastajaleiprijeiposlijeovekojaunašemslučajugovoriosmrtiposljednjeghrvatskogkralja.SobziromdasmopratiliizvorekojisunamgovorilionasilnojZvonimirovojsmrti,moglismouvidjetidajelegendaimalasvojrazvojupisanimizvorima.Ugarsko-poljskakronika,HRLjetopisapopaDukljaninaiTomašićevakronikasuizvori

kojisumlađiodonihizkategorijeoprirodnojsmrtikralja,štoje,također,impliciralodabudemoopreznipremanjimatedaimpotencijalnomanjevjerujemo.Međunjimasuse

69 „Hrvatinigdarneimaligospodinaodsvogajazika,negovazdatujujazikupodložnibili“,V. Mošin,Ljetopis popa Dukljanina,68.70 I. Goldstein,Povijest 21 (Hrvatska povijest),Europapressholding,Zagreb,2008.,551.


vršilibrojniprijepisi,pričesusenadopunjavale,štomaštom,štosporednimizvorima.Zbogtogajeteškopovjerovatitojstraniizvora.NamasuipakpoveljeizZvonimirovaži-vota,BašćanskapločaiTomaArhiđakon,biliuvjerljivijiukontekstupričeoZvonimirovojsmrti.Stogaćemozaključitinašeizlaganjekonstatacijomdaseovdjezapravoineradiniočemudugomvećolegendikoja,kakorekosmo,živiidanas.

SažetakU radu autor pismeno iznosi izvornu građu i historiografiju vezanu za smrt kralja Zvonimi-ra.Jedna verzija govori da je kralj umro prirodnom smrti, a druga da ga je ubio njegov narod. I danas u znanstvenim krugovima postoje dva gledišta o tome kako je kralj Zvoni-mir skončao. Izvorna građa i historiografija su poslužili kao podloga na osnovi koje autor razvija vjerodostojniju teoriju o načinu Zvonimirove smrti. Upravo je zbog nasilne vari-jante kraljeve smrti u XIV. st. nastala Legenda o Zvonimirovoj smrti. Legenda kaže kako je kralj prokleo Hrvate, da nikad ne imali svog gospodara i da im uvijek tuđin vladao. Ta kletva je potrajala skoro tisuću godina, a izgleda da je prestala vrijediti stvaranjem neovi-sne države Hrvatske 1992. godine.


čitaonica

MiroslavMOJŽITA

PričeizživotajednogodvjetnikasvelikimljudskimsrcemSlovo Miroslava Mojžite, veleposlanika Republike Slovačke u BiH, na predstavljanju knjiga “Probuđena sjećanja”, “Moje odvjetničke godine” i “35 godina u službi pravde i humanizma” autora Josipa Muselimovića, 1. ožujka 2012. u hotelu “Bosnia” u Sarajevu

Poštovanisudioniciovogaizuzetnogskupa,častmiještosampozvanbitiaktivnimsudionikomsarajevskepromocijeknjigagos-

podinaJosipaMuselimovićazajednosostalimapromotorimauključujućiimogakoleguTončijaStaničića.Otvorenoodmahkažem-visokosamcijenioautoraovetriknjigeiprijetogasamih

pročitao.Zasvakogadiplomatajevelikasrećaakoudržavigdjeslužbuje,pogotovonapočetku,sretnejedanograničenikrugljudikojimunadoknadepunotogaštoneznaiznatinemože,makolikoseontrudiodasepripremizadiplomatskumisijuuzemlji.ImaosamsrećudajegospodinMuselimović,kaopredsjednikMaticehrvatskeMostar,poželiodaSlovačka,svojimskromnimdijelom,pridoneseprelijepojsvečanosti-Mo-starskomproljeću.Tusupočelinašisusretiprekokojihsam,kaopredotvorenukapiju,dolaziodospoznavanjaMostara,zapadneHercegovine,hrvatskogintelektualnogsvi-jeta,aliiBosneiHercegovineucjelini.GospodinMuselimović,štosamsenaknadnouvjeriočitajućinjegoveknjige,upravo

govori takokako ipiše–vrlosažeto,sadržajno,pristojno,čaknekakotiho,pri tomesutemeljenjemuhistorijskimokolnostima,sdubokimznanjemopsihologijičovjekauopćeiolokalnommentalitetupogotovo.Ništaminijepružiloovakvuvedruslikuotome-štojeto,zapravo,fenomenMostarai

zapadneHercegovineuovojmaloj,aliišarolikojdržavi,kaonjegovepričeizživotajed-nogodvjetnikasvelikimljudskimsrcem–pravnogstručnjaka,zakojegajeodvjetništvo,kakosampiše,trajnaineprolaznaljubav.


Malonedostajedazavoliteteprijestupnikeilinavodneprijestupnikeskojimaseonsretaoiradiotijekomsvojeodvjetničkekarijere.Kolikoljudsketragedijejeunekimaodovihpriča,kolikovamonidajurazlogazarazmišljanje,gdjejegranicaizmeđunormal-nogčovjekaiprijestupnika,kakoječovjekbespomoćanunekimdruštvenimokolno-stima….Zamenesunjegovekriminalističko-ljudskepričevrlodobrimputokazomostanju

ovogadruštvauraznimrazdobljimazadnjihtridesetakgodina.čitanjeovih-mogu,val-jda,kazati-kriminalističkihreportaža,zamene,dajevišenegoštoseznanstvenopred-stavljausociološkojipolitološkojliteraturi.Zamene,kaostranca,tujejošjednado-datnavrlinauovimreportažama.Zarazlikuodnekihčistonovinarskih,pritomevedrihreportaža,kojesamovdjesazanimanjempročitao,kodautoraJosipaMuselimovićajezameneprisutnavažnapojedinost-uvijeksenavodikadasetočnotajdogađajzbio.Tomidopuštavidjetigaupovezanostiiuspoređivatisdrugimvažnimdogađajimaši-

regznačenja,štobibio,akoovevremensketočnostinema,sigurnoshvaćate,zastran-camaliproblem.Nijeničudoda jeautorprecizan;on jepripadnikpravneznanosti,kojajesigurnonajegzaktnijaodsvihdruštvenihznanosti.Takojeisamautoregzaktančovjek,pritomeosjetljiv,emocionalan,štojevrlovrijednakombinacija.Tijekomčitanjaodvjetnikovihpripovijedakaaliicrticaozavičaju,područjukomepri-

pada,čitateljsemorazapitatiodaklečovjek,kojiživiovakodinamičaniprofesionalanidruštvenživot,uzima,sjednestrane,jošsnagupisati,aliistrpljenje–sjestiiuronitiusebeikreiratiovesadržajneidirljivepriče.AutormijevišenegosimpatičanizbognjegovapoštovanjaiintimnogznanjaAndri-

ćevaopusa.Tojeimojomiljeniautor,kojimestalnovodiupoznavanjedubineovogdijelasvijeta.Mislimdadostaonjemuinjegovomdjeluznam,alisam,čitajućibilješkeJosipaMu-

selimovića,saznaodauTravniku,njegovomgradu,nemaAndrićeveulice.čudno,ausvijetuseznazaTravnik,prijesvega,zahvaljujućiTravničkoj kronici.Imam lošunaviku.Podcrtavam tekstovekojimi se sviđajuu knjigamakoje čitam.

Želimsenjimakasnije vratiti, ane trebamčitati cijelu knjiguponovno, samo listati inailazimnalijepeopise,ideje,karakteristike,formulacije.Premdaminetkorečedatonijepravirazlog.Dasamčovjekkojineradoposuđujeknjigedrugimaitakosistvaramalibidatonečinim.Mogućejeito.IknjigegospodinaMuselimovićasunatakavnačinlišene daljnje „cirkulacije“.U pripovijetci „Tek u zatvoru sampočela slobodno živje-ti“,autoropisujeatmosferupomalousnulogživotanahercegovačkomselupolovicomosamdesetihgodina.formulacijakojunisamodolionepodcrtati.-Najrjeđesedogoditragedija,aliseipakdogodi,utolikoupečatljivijajerjeneočeki-

vana,uvijeknovaiiznenađujuća.Nosipečatljudskekobiusvojojčistojeksperimental-nostijerjeprostaistvarnakaosmrt.Imapunodrugih lijepih sadržajnihdijelova, koje imampodcrtane,pamtimmnogo

štojemigospodinMuselimovićgovoriouključujućinjegoveanalizepolitičkihdruštve-nihprilikauBosniiHercegovini.Vraćamsenašimrazgovorimagodinu,dvije,triivišeunatrag,amoramkonstatiratidasunjegovesažeteocjeneipretkazanjapotvrđeni.Jasamoželimohrabritinašegautoradapiše idalje,asiguransamdasveštopažljivopoložinapapir,budepodjednakovrijedno,kaotoštojedosadnapisao.Diplomati,koji


nakonnekolikogodinaodlazeizBosneiHercegovine,iskrenozavoleovuzemlju,po-gotovozbogprirodnihljepotaišarolikostiprirodnihpojava,kojesuovdjenevjerojatnokoncentrirane.Akobudemodlazioizovezemlje,najvišećucijenitiipamtitiljudekojesamimaočastsresti.MeđunjimasevisokoizdvajagospodinJosipMuselimović-jednaljudska,profesionalna,kulturnagromadaodčovjekaintelektualcaidarovitogkroničarasvogavremena; jednogavelikoghrvatskogpatriota,a isto takovelikogpatriotavašelijepeBosneiHercegovine.Hvalanapozornosti.


AntunLUčIĆ

SuncokreticanakriluživotaVježba bliskosti u slikovnici Sonje Jurić Suncokret pognute glave, iskonski zov za uzajamnost

Usonornomalimstvorenjimapopjevkujenadahnutislavuj,philomena,ptičicakojojseizdavnoga13.stoljećaobraćaengleskipjesnikJohnPeckhamnalatinskomeErgo, pia suppleas meum imperfectum,iliuprepjevuVinkaGrubišićaNemoć, ptico pobožna, nadoknadi moju.Onoštojeslavujuživotinjskomeokrilju,premaozemnojsimbolicijesuncokret;svojomarhitektonikom,kretom,poluzaokretomiskazujeistineočovjekuizbaštineštogabilježiizabranikbilja.JošsestarozavjetnomKainuobiloodglavukadgaTvoracpitazaštojelošeučinio

bratuAbelu,aonsesjednomodponajvećihdvomisliikompromisanaušćupropustaučaspravda:Nisamjačuvarsvogabrata!Iuzetičovjek,kakogapodastirunovozavjetniredci,nebiozdraviokadgaNazarećanindodirnudaganedonesošeizasvjetineispu-stišeskrovačetvorica,onakojasuimalapouzdanjadajeupravomilosnimdoticajemozdravljenjemoguće.Sjednomtankomaozbiljnomslikovničicomupravosetražipotpora,drukčijibrat i

pridruženipojedinacuzčetvoricu,očekujesečuvarenje,čuvanjeivježbanjeuradusasuncokretnimstvorenjimauodrastanju.PjesnikinjaispisateljicarazvedenihivazdapomlađenihvokacijaSonjaJurić(1973.)

redovita je suradnicaCvitka za predškolce i učenike osnovne škole, a ta suradnjaukazujeinanjezinesklonostipremamladimaisenzibilitetuodrastanja.OdranijebivaprepoznatakaosuautoricazbirkeLet u TROstihu,sproljeća2008., isljedećega ljetasamostalnomipoetičkivećdozrelomstihozbirkomNevidljivi prsten.Uspomenutomelistuzasretnodjetinjstvo,ukojemuisamobjavihpodostapričicaistihova,navelajena začudnostmnogamlada lica i njihove roditelje, nemanje i učitelje i nastavnike,ponajprijesvojimumiljatimslikovnicamaUsamljeni lav(NakladaMdesignMeđugorje)iProdo, razigrani bumbar(GralŠirokiBrijeg–GralŠirokiZagreb),aliinovimoslikanimnaslovomvećegaformataSuncokret pognute glave(Maticahrvatskačitluk,2011.).Svedainijeuzagradestavilapodnaslov(povodomSvjetskogdanaautizma,2.travnja),paondaiskromnoupozorenje„djecisposebnimpotrebamaposvećeno“,otprvebinambilarazboritaspisateljičinanakana,azajamčilajetoivjenčićimasvojihtekstićameđukoricama,dapišeojedinstvenimbićimauljudskojvrsti.Pritomusporedniredciteksta,uzhrvatskiizvornikjeinjegovengleskiprijevod,podpisaljkomDraganeRajković,go-


voreosvjetskosti,izričitomskretanjuproblemanaopćezbiljskusituacijunesnalaženjasautizmom.Spisateljicajepoovomuhtijenjuskretničarka,kaonapolaznimidolaznimželjezničarskimkolosijecima.Običnoljudiiprođuukupeimanestižućidatitrenutkezaslabeinemoćne,ovakoilionakoprepuštenesebi,gdjedušaniusnunemožeopčaratijavudasepopravi.Dabislikovnicaipakostalaštojest,vratilasedjecikojojjeprven-stvenonamijenjena,pobrinulaseotomuilustratorica,AnjaBartulović.Takosedobiloimeđunasnastaniloskupnodjelce–polaznespisateljicečijije„maliscenarij“uveouposaoiprevoditeljskimarislikarskeinvencijeurazgranatimpoljimabojaodzemljinapigmentairaskošikakvaseoprimjeruježivahnomeizgledusuncokreta.Otudaplošnaknjižicaovakolaganeigravitacijskenaraviistodobnoje,zadomaćečitateljeSuncokretpognute glave,alijeizaprekograničneljudeSunflower with bowed head, onekojiseposlomilikakvomdrugomnakanomovdjezadržavaju.Izovodobnecivilizacijske(ne)spremnosti tema koja je autoricu povukla i odvukla je poputmirakula, čudesa kojavišegovoresvojomneshvatljivošćuukruguprivrženostinegoproračunatomizjavnošćukojojnidosadanijestrana.UtomduhućeMajinaprijateljicaikazati:“Neznamtoobja-sniti,alinajljepšesamseosjećalaunjezinojblizini”(Idon’tknowtoexplaititbutIfeltthebestinhercompany).Namatrebajuuvremenudodijeljenomeovdašnjemudisanju,daimamosluhazablizinu,zacompanypremačovjekuaneprisvajajućagospodarenjasvakakvevrsteskojimasezasićujemnoštvo.Osuncokretunikadadostapohvale,kaoioriječisuncekojasepojavljujeusredpjesmeJur nijedna na svit vila HanibalaLucića,gosparaodvrtarenesansnesvagdanjice.Slikovnicaćebitijednimodstoijednoganačina,krilapristupapotrebitojdjeci.Slučaj

iliskovanostsvijestiukojojsenalaziMajasamojesinegdoharazrješenjamogućnostidaseonemoćaliispraveibuduspremninositisekrozživot.NjihovalicaiušipribavljajuslušnostkaopjesmaVampirAntunaBrankaŠimićasasonornomfunkcijomglas“o”,promišljenoiskustvo“ongrlimojetijelo”.Polaznislikovničkitekstzapravojenjegovazamjenskainačica,alternativa,podnožna

napomenanosivoga,jedrogteksta.Atoijesttretiranjepodsvijesti,njojseusmjeravavrhSonjinaperainatapasenebeskimnektarima,kaosuncokret,dabiušao,ustanioseutučaksjemenke,naizgledžutogasuncaumalome.Ništatonebipostigladasezadržalauravnodušnosti,kao injezina junakinja,metaforičkiPrometejicakojaodoli-jevapoteškoćama.Svešto je“suprotiva”suncokretučija jeglavapognutaostajenanazivnikuravnodušnosti.PremakrilaticiElieWieselsuprotnostživotunijestogasmrtnego ravnodušnost. S druge strane, na onoj “tamoobali” spram suncokreta, vidnonamještenoj iprisvajajućojsebičnosti,samo jepustinja ravnodušja,nespremnostdasemaknemoizsamodostatnevlastitosti.Zatoovaknjižica,premdapisanautrećemulicuibezdijaloga,štojeautorskaalinemorabitiičitateljskasklonost,budisocijalniikomunikološkipristuppremačetverogodišnjojdjevojčiciuvrtiću (uostalom,sindromautizmainastupinakonnekolikogodinaživota).Noonadnevnoboraviuustanovipasenaprednainterakcijamožepostignutitekkadjeizvannjezinihkvadratapunopravna,izjednačenasasvojimvršnjacima;ikadustonijeizloženaporuziilikosimpogledimaprolaznika.Unjezinopoboljšanje statusaseulaže, i roditelji i odgajatelji to čine,uzpotporusocijalnelokalneskrbi,alijetrebaizlagatiudruštvokakobiuodraslojdobibilabićesposobnosamozastupanjusvojihpotreba.PovučenauobručsvogasvijetaMajajepoizvanjskomeopisuosobita,nezamjećujesetolikofizičkarazlikauodnosunazdravu


djecu,onaima“plavupletenukapicunaglavi ikaput iste,nježneplaveboje”dokjenjezinakosabila“duga,svijetlosmeđa,spletenaudviječvrstepletenice”.RazlistavanjestranicaSuncokreta ilipakKretosuncausličicama,odprvihuspome-

narskih riječi “jošuvijek se sjećamvremenaprovedenog”padopriznanja “crtež sasuncokretimačuvamnaposebnommjestu,nakrilusvogaormara”pomoćiće ima-lišanima i roditeljima, studentimapredškolskogaodgoja ibrižnu raduodgojiteljicauvrtićima i drugim radionicama, seminarima ili srodnim strukovnimposlovima.Ondjegdje bude roditeljsko krilo, ljudska ruka kojuMiroslav Krleža u dramiAretej, premarimskomeliječniku,držinajpozvanijomumedicini,nalazitćeserješenjadasepridigneglava.Uostalom,islikovnicajeproduženaruka,pomoćiskeladaseispravljajuililakšepodnoseautističnenelagodeitegobe,aprihodomćeodprodajeslikovnica,autoricajekrozjavnopredstavljanjenaslova,osobitosredišnjenaMedicinskomfakultetuSveu-čilištauMostaru,bitipomognuteakcijezadjecuiustanove,primjericekupnjakombijazaprijevozdjeceuškolu.PredstavljenacuricajeJob(ica),skrivenapaćenicanasvojskinačin–svejojjena-

izgleduzetodabiostalauparcijalnome,sfunkcijamakojemožeimatiiposjedovatitesesnjimanositiuživotu,uzasveopćenitostikojevrebajučovjekovimokružjem.Onaješutljivcaaipakosebiitebineštoizrekne,zapravošutnjomkazujeiotkazujevezusodbjeglim,nehumaniziranimsvijetom;kaodajepodbečkimpozitivističkomstavkomLudwigaWittgensteina–onoštosenemožerećijasnootomutrebašutjeti.Djevojčicaotprveijestujasnostisvojihmogućnosti,produhovljenajenošenomsvrhomkrzsvag-danjicu.Premaslikovnici,zaslužujeda jenazovemoSuncokretica;nijesasunčanogotokaKrete,ali jeotokzasebekojemumožemodoviknuti,punoposlijeneznanogamornara:Eco la costa!(Evoobale!),kaodajepojedinacmoremoplakano,zaokruženoLastovo,kojeiponesenazivusredpučine.IzmeđudobrodušneMajeimaterijalističko-gapukanepreglednojevalovljeneznanja.Samoakosezalažemoigromkušnječinitizbiljujednakimzasve,apokojojsesjedinjujemostakvimbićem,možemosenadationomeposljednjemuštočovječanstvostavljaukrajsvojeopstojnosti–uzajamnost.Ovakvadjecanisuposebna,onasunaša,svenaša,moja-i-tvojauprisutnosti,kroz

sociološkoodređenje;udječjemusvijetusutolikonašakolikoihprihvatsrcakojenasdržimožeujedinitiuopćemudobru.Onajeosobitanepovanjskimobilježjima,uočavamalapripovjedačicauzslike,negopotomuštoječuva“naposebnommjestuusvomesrcu”.Roditeljima,obiteljimakojimajedarovanatakvadjevojčicaneštojeviše“pripu-šteno”zabrigu ipatnju,usvjedočenjupreddrugima i svakodnevnomepodnošenjunepredvidljivihsituacija.nemislisesamonaoholostdaseljudinjomenekitenegoidaizbjegavajupropuste.Svijetjepundrugebraćekojasuegoistična,neslavujska,zbogiradinebrojenostvarisupresvoja.Krozslikovničkisesadržaj, tekstni iobojeni, iznutraočitujedvostrukostpripomoći:

pričomkojasedogađakaoaktivnostupojašnjenjuiustomalimkazivanjimaMajinepri-jateljicekojojsusvemanjestranenjezineslaboće,makariotputovalaizzajedničkogimgrada.Nikakoovonisuobičneistineodjevojčicinegopunoća,otkrivanjeobolaljubaviza,postarinskirečeno,“prignjato”,poniznoipotištenobiće.Stvorenjaodprvogareda,gotovo“čovječjeribice”našeprisutnostinaozemlju,uvje-

ravajunasdaneživimosebivećosjetnodrugomeidrukčijemu,onostranomupodno-simoračunjersvazbrajanjaupoznatimaritmetikamaipregradcimaisandučićimasu


prolaznaipropadljiva.DabiizmamilaosmijehiuhvatilaMajinpogled,SonjaseJurićpozabavila(malojekazatisamodajezabava)–onasekrozjunakinjurastvorila,otvorilaječudesnuškoljkukojasemilenijskirastvaraodmitskihrađanjaprekogundulićevskihspoznanjadonazovinapredaka.Kazujeneštovišeonamakakvijesmoljudiisveštomožemopostati,uštočakibestragomnestati,amanjepodnošljivousvemujekogasvezanemarujemo.Zatoovoinijetekslikovnicaza“kišnudjecu”,onajeilutkarskakriti-ka,satiričnaslikopričaonicasustava,zovzametafizičkomsponomiuzletomzaodraslekojiseuvježbavajuubrižnosti;kaošto,uostalom,kroznašednevidimoprisutnostmalodrukčijegaMalogaprincakakostižeodonudprekomoraipustinja,gdjeseneslutiglasroga,izmeđunačinjenihkrovovaismjenjiveplaveti.


MarinaKLJAJORADIĆ

DugaplovidbariječiPred otvorenom knjigom Igora ZidićaKost i gozba vidim pjesnika ogoljelog dokosti koji je pripremio obilnu gozbu Riječi od svog duha, tijela i intelekta.

OtrgnutiseizkrutesvakodneviceizakoračitiuneizvjesnostduhovnogmisterijaRi-ječiparadigmatska jeslikahrabrogodlaskamornaranaduguplovidbu,neizvjesnu iiscrpljujuću, ali jedinomoguću – izlaz koji jamči opstanak. Jer, novi su vidici i novespoznaje,novipramciipravci,aliistrastputovanjakojausvomekstatičkomblještaviluduhakrijepiovozemnopropadanje–svakinovidanjekraćiputdosmrtiisvakanovaRiječjeprodužetaktrajanja.CjeloživotnopjesničkodjeloknjiževnikaIgoraZidićaotvaragolemomorskoprostran-

stvosasvojomkristalnoplavompovršinompoškropljenomsitnim,kamenitimotočićima.Potrebnojehrabrostizaisploviti,izaćiizlabirintasvijetaidogađanjaisložitispoznajno-iskustveneslikeumozaičkuigruriječi.NaslovnatematikaknjigeKost i gozbasugeriranastanakpjesme,uoksimoronskoj

svezipredstavljaogoljelibljesakživotauhvaćenunutrinibića,konzerviranriječimaodpropadanjaikaotakavponuđenjeugozbiriječi.Ovaknjigaobuhvaćavremenskiinter-valstvaranjaodpetipoldesetljećaianticipiralajeusebejedanživotkojiserazdaoumnoštvosadržaja,umnoštvoživota,kulturnogidruštvenogmiljea.Kaoljubitelj ipoštovatelj likovneumjetnosti,Zidićjenerijetkoslikar ikiparriječima.

Unjegovomstvaralačkomzanosupjesmepostajučestoslike,aslikepjesme.Cikluspjesamanadahnutslikamailikovnimstvarateljimapjesničkijeraritetuhrvatskojknji-ževnosti.JednaodpjesamaSlika u ruciživojeimpliciralapobješnjelieroszaustavljenupožudnompogledustrastistvaranja,aliiekspliciralakakolikovnaumjetnostisijavasnagusvogatvorca:

Dok u ruci držišgipkost njena tijela,na papiru trud,ti uz bedro rajskoprivijaš se smjernoposve kao lud.


Cjeloživotnostvarajući,Zidićjetematskiimotivskiobuhvatiočovjekausvimnjegovimdvojbama,slabostimaistrastima,priroduinadasveMediteran,Bogakojiravnanadna-šimblatomisjajem,anaposesvojuHrvatsku.Duboko,bolnoproživljavakomunističkuagonijuHrvatskeikaosvjedokdogađanjavidibrisanjesvegaštojehrvatsko.NastajepjesmauproziSirenakoja govori hrvatski(1977./1985.)gdjeseočitujepjesnikovaza-brinutostisamosvijestozatiranjusvegaštojenjegovoinaše–jezika,kultureinarodakojijeprogonjen–kakosvojepostajetuđe,ikakototuđečestoprihvaćamokaosvoje.Sirenaopominjepjesnika:Nema tvog svijeta… osim, ako svojim ne zoveš onaj u kojemu se briše sve što napišeš.Domovinski rat zapjesnikanada jeuuskrsnuće i spoznajadaseprijeuskrsnuća

moraumrijeti,alidasemožeimrtavživjeti.

I mrtvaživiš (Domovinanasnimkuratnogreportera,1992.)

Smrtizgarištaizkojihsepoputfeniksarađaprastara Hrvatska /mati /mrtvihpomirujeupjesnikunjegovodnospremaBogu.Kontemplativno-kritičkidoživljajBogapreobra-žavaseuvapaj,pozivipotpunoprihvaćanje.PomirensBožjimzapovijedima,netražiništazasebe,velikodušanjeisvjestangrijeha:

Nematočkeu menikoju ne ćedosećistrijelatvogaprijekora

(***)

Milosttražisamozasvojebližnje,onekojeljubidobrotomBožjomjerOnihjeposlaoknjemu.ZasebejeosiguraovječnostuRiječiposlanjemstvarateljakojemujeBognamijenio.IgorZidićumodernostisvogaizrazakojijeodnjegovihpočetakaodređenoblikna-

drealističkogizražajnogprojekta,njegujereduciranstihčestoalogičnihineočekivanihslikaali vješto izbjegnutogdiktataautomatskogpisanja, takosvodećipjesnički izraznačist,kristalno jasan ibitansadržaj.Nasljedovatelj tradicijeeuropskog ihrvatskognadrealizmaugranicama razlogaškogpoetološkogkonceptaZidić jeuspioostvaritikonzistentanioriginalanpjesničkiprojekt.Njegovepjesmeusvimmogućimoblicimaodepigramadopjesamauproziupućuju

napjesničkisubjektkojisublimirasvojeemocijeimisliukaluperiječiodlijevajućitrajnepoetskeeksponate.Koristisebojomivišestrukokodirariječkojauepifanijskomzano-supostajeikon:


VijenaccrnihdimovaHrvatskudižeu nebo (Dimovi, 1991.)

Odnospjesnikainjegovihpjesamaočitujesekroznekolikoobjavljenihinačica.Pje-snik,intelektualacglačasvojestihovljeiteškoprihvaćanova,“boljarješenja”(Tvoj svi-jet, San)paihostavljačitateljunaodabiristovremenodokumentirajućimukestvaranja.VelikdiopjesamaIgoraZidićapripadakratkim,sažetim,minijaturnimpjesmamakoje

svojomaforističnošćuilirskomeksplozijomdugoučitateljuodjekujuiusvojojsimbolicikrijubljesakkratkoćesvegaštojelijepo.Ovepjesmenoseusebiiepigramskisatiričniton.Igor Zidić nudi nam otajstven i mističan, koloritno obojen mediteranski krajobraz

(Jugo, Otok, Plavet),svojduhovnisažetakicivilizacijskiprodužetakdjelovanja,misliiosjećaja.Otvorenje,neposredaničestonedorečen,aliuvijektradicijskiičovjekoljubivoodređen.PouzorunaZidićevogprijatelja,jednogodnajznačajnijihpredstavnikaher-metizmaG.Ungaretija,kojijeoopstankupoezijerekao:Bude li u čovjeku živio čovjek – i poezija će živjeti,izaZidićevupoezijumožemokazatidaćetrajnoživjetijerunjojživičovjek.Ovimsvojimživotnim,pjesničkimdjelomIgorZidićpokazujesevještimkapetanom

dugeplovidbeRiječi,štomanevrimaistihprebrođuježivotnebureipozivanaplovidbuuhrvatskeriječiihrvatskomore,poputovih:

More je tvoja RiječI Riječ je tvoja mreža.


MiloJUKIĆ

Pjevatiostvarimakojesenespominju(O zbirci Lutke Aide Šečić, Književna zaklada „Fra Grgo Martić“, Kreševo, 2011.)

UsredištupoetskogprvijencamladepoeteseAideŠečićježena.Nebilokakvažena,negoobespravljena iponiženažena. Iz togabisemoglozaključitikako jeupitanjuprogramiranaiprogramskaknjiga,angažiranaiusmjerenanarješavanjenekihpitanjakojainisuprevišekompatibilnaspoezijomipoetskimizričajem.Knjigatodoistajeste,alisamouosnovi,kaopodloga,poligonkojipjesnikinjakoristizaestetskeakrobacije.Odmahnapočetkutrebarećidajekonceptzbirkegotovosavršen:autoricakroz60

pjesamaportretirapsihološkelikoveistotolikožena,asvejeupakiranoudevetnejed-nakihciklusakojinisuformiranitekzbogtogadasvepjesmenebudu„nagomili“,negosupreciznosmještenesvakanamjestokojejojpripada,itokrozsudbinskupovezanostglavnihjunakinjasmještenihupojedinecikluse.Autoricajekrozknjiguobuhvatilaliko-veizraznihoblastiživota,kakostvarne,takoifiktivne,odEve,prvežene,prekomito-loških,padofilmskih,sportskihibiblijskihličnosti,pačakijednepartizanke,nonajvišejeonihiz„ozbiljnih“književnihdjelaisvimapoznatihbajki.Nisu,naravno,sveženeuzbircioslikanepozitivno;naprotiv,uslikamanekihodnjih

vidljivojeupravoonoštoženenebitrebalebiti,čemuumnogomedoprinoseisame,nekoristećipokatkadnisnagu,kojesunedovoljnosvjesne,niželjudapromijenebiloštouvlastitomživotu.Svakaodpjesamafunkcionirasamazasebeimožebitiprezentiranasamostalno,no

svepjesmesuujednoikockicepoetskogmozaika,tolikomeđusobnokompatibilnogdasemožekazatikakoječitavaknjiga,odpočetkadokraja,ustvarijednajedinapjesma.čitavuzbirkuodlikuju inovativnostpjesničkog izričaja, kakokad jeupitanju riječkao

građevnosredstvo,tako,ijošviše,kadjeupitanjusintaksa,anajvišeusegmenturitma,kojemjesvepodređenobezspremnostinakompromis.Takopjesme,kakooneukojimjekorištenarima,takoionepisaneslobodnimstihom,zvučemelodično,panjihovpokatkadpriličnogoraksadržajutom„omotu“djelujeprimamljivo,kaodaseplašidaćečitateljaod-bitibeztemelodičneambalažekojanijesamovanjska,negojeisprepletenakrozsvakistih.Udobromdijelupjesamaautoricapjeva,makartoparadoksalnozvučalo,ostvarima

kojeuopćenespominje,itotakošto,izbjegavajućiopisnisegment,ostavljaprostorza


radnje,zbivanjaistanjakoji,ugraviraniuformuprvoglica,odličnogradeslikusvakeodjunakinja.Gdjegdjeutojgradnjiimaiautoironije,noneoneklasičnepjesničke,kojuodlikujebespomoćnostinespremnostnahvatanjeukoštacsonimštojesporno,negoautoironijekojapredstavljapoticaj,inicijalnukapisluikojanagovještavakonačniobra-čunsvjekovnom,idandanasprisutnomponiznošćuilojalnošćužene.Izsvegarečenogmogaobisestećidojamdajeautoricaprekomjereozbiljnaian-

gažiranatedajesvepodrediladokazivanjupotrebepromjenestatusažene,nosamazbirkaodaje sasvimdrugidojam:autorica se igra riječima i rečeničnimsklopovima,pjevajući„napreskok“,odnosnoizbjegavajućikonkretizacijuiostavljajućiprostorčita-teljukakobisamnaslutioidomisliopanjenapoezija,akosečitapovršno,izgledakaodajenabacananagomilubezikakvogreda.No,akose,dokseknjigačita,zaboravi„ostataksvijeta“iknjigapostanejedinimsvijetom,čitateljneće,čakiakotoželi,uspjetiizbjećipotpunoutapanjeupoetskuplimukojaprekrivanesamodioobalenegoičitavvećspomenuti„ostataksvijeta“.Slično je i s formom: neke su pisane rimom, neke slobodnim stilom, a posebno

uspjelimmogusesmatratibrojneminijature(Aska, Magdalena, Orleanka, Laura, Ame-lija Erhart, Lolita, Doli Belidruge).Različitostformenekvarimelodičnostknjigenegojeupotpunjujekao,uostalom, i formalnaraznolikost likovakojima jeuosnovi jedinozajedničkotoštosužene.Upjesmejesavršenouklopljenatradicijatradicionalnograzgovornogjezikainarod-

nepjesme,atoje,dakako,posebnoizraženoupjesmamavezanimzabhpovijestimit(Hasanaginica, Umihana Ćuvidina, Avdagina Fata).


AtifKUJUNDŽIĆ

KrikknjigeizsjenetiranijeIvan Sivrić: Vjerujem u Hercegovinu, Matica Hrvatska, Mostar, 2009.

IvanSivrićjesvestranoobrazovanaiakribičnaosobauistinuznačajnihljudskih,spi-sateljskih,uređivačkihipriređivačkihpotencijalaiiskustava.ZaSivrićatekstjeaspektispoljavanjaukojemsedjelatnosusrećunjegovabrojnesposobnosti,znanjaiiskustva.NemožemopomislitidaseSivrićuotelaijednariječprotivnjegovevolje.Sivrićevasinta-gma,sintaksaistil–razvijenisukaosavršenamjeranjegovedjelatnemisliiiskazakojiodbacujesvakuizlišnost.ZatomislimokakounaslovuknjigeVjerujem u Hercegovinu,uz obvezatan pozitivan rodoljubni naboj, IvanSivrić iznosi i nešto stvarne i dubokeosobnezebnje.TakoipomišljamokakoIvanSivrićkaoidrugimislećiljudiubh.kulturalnomprostoru

i takooznačeniprostorucijelosti,živegalimatijassvekolikepometnje ismutnjekojadugotraje,atrujeiharaljudskusvijesti,svremenom,svevišepostaježivoblatoukojekaoubezizgled,svizajednotonemo.

***filozofskauspravnostSivrićevogintelektazapravojevrloosjetljivreceptordruštvene

stvarnosti,njezinihstrujanjaiturbulencija,afilozofijijeprimjerenonjegovostručno ne-ustručavanje.Sivrićevsenzibilitetprepoznajeiidentificiranesuvislostkojanarastakaopritisakna ljudskusvijest, jednakokao ipodmuklostnamjeraonih–kojinesuvislostpotičuizdubineipozadinedruštvenihprilika.filozofuSivrićudetektira iuočava tiranskikarakter i stvarnuprijetnjukojaseširi i

nadvija,kojatendiraoktroiranjumišljenjaipetljanjaunajintimnijiodnospojedincačakipremarodnojgrudi,ukojuvjerujebezostataka.Učovjekovodnospremamaterinskomjezikukojigasadržavauvećojmjerinegolinjegovasvijest.Unjegovubudućnost.Prijetnjaulaziučovjekovoživotnosvakodnevlje,paiobiteljskiživot.Sprolaskomvre-

menapretvaraseuzebnjuistrah.Svakakomunikacijauključujenasiljejerjezasnovananabizarnimoblicimakontrakulture.Poigravanjeznanostisgenetskimmodifikacijamahraneiživotapromijeniloječovjeka.Ljudisevišeuopćenesnalaze.Društvojetotalita-riziranokaonikadranije.Ljudiniočemunemajusuglasnost.KomeunazivuBosneiHercegovinemožesmetatiriječHercegovina?Doista,kome?!

Izašto?KadseHercegovinaniuprimislineodričeBosne,kakobiBosnamoglabez


Hercegovine?Britkotonačinjeiprof.dr.sci.MladenBevandauPredgovoruSivrićevojknjizi.

***Premapersonaliziranomtiraninuusmjerenesuenergije,prijezir,mržnja,otpor,povici,

pogledi,riječi,magdjebio:naBosforuiPorti,uBečuiliBeogradu.TiraninovaPersonainjegovoSjedište–rasterećujudrugeosobeidrugamjestamakarsuieksponentitira-ninovemoćiiutjecaja.No,vremenasemijenjajupatakoitiraniitiranija.Državadržavipostajetiranin.Narodnarodu.Vlastvlasti.Strankastranci.čovjekčovjeku.Vrhovnitiraninnasilanisamovoljanjedalekoi,premdasklonpadu–svemoćanine-

dostižanjest.Vremenasutotalitarnakakvanepamtisvijet.Kakosačuvatisvojuljubavisvojuvjeru,sebeibližnjeizdijeljene,čakiuvirtualnomprostoru?Kakoonestišaneuznanjuiosviještenosti?Kakopoduprteuneznanju?

Lacanovski,nedvosmisleno,IvanSivrićseokrenuotekstuiknjizi.Jer,nepostojiništaosimteksta,postoji samo tekst.Zatim,toštopostojimožeseinaćisamouknjiziidru-gomtekstu.Inteligentančovjekiusvijetupoluinteligenatasamoćesenaknjiguitekstnasloniti.Daseosnažiusebi.Dasestvarnojakodupretiranijisvakevrste.Naime,promijenilosepuno toga i višeneznamočaknidočegasve ljudidržeu

osobnom,obiteljskomidruštvenomživotu.Štomisleopostulatimanakojimasuodra-stali iodgajani?Nakojimasuopstajaleznanostiumjetnost?Štojeshumanizmomidobrotom?Ljudskompameti?Etc.

***PodmoćnulupusvojepercepcijeirecepcijeIvanSivrićstavljaknjiževnostprijesve-

ga.Oonomeočemudvoji,aliionomeuštoje,nedvojbeno,uvjeren.Postavljapitanjavrlouglednimspisateljima,književnimkritičarima,teoretičarima,javnimosobama.Tako,unajprirodnijemprocesu ipostupkuprosljeđuje iosobnuprocjenuostanjukulturi iumjetnosti.SvojimtekstomSivrićinterpoliraiprenosidočitateljainaširikulturniplan–osobnoviđenje.UsvometekstuIvanSivrićpronicljivoposežezaspoznajamadokojihdržečovjekidruštvo,ljudskodostojanstvo,atakoireminiscentno/esejističkiiliesejizi-rajući/zasvečinijasnimaistvaranproblemiosobnipoložaj.PostajemosvjesniSivrićevevisokeljudske,intelektualne,humanističkeietičkeodgo-

vornostipremaživotuukonkretnomkulturalnommiljeu,aliiopćenito,radičegaivršikulturnu inventuruiprocjenustanja.IvanSivrićraspravljaobrojnimpitanjimauneposrednomkomuniciranjusakterima

umjetničkogikulturnogživota,snjihovimpojavamaidjelom.Jasnovidikakoseishodraspravljanjaikomuniciranjaopredmećujekaokrik,uformipjesmeilinekomdrugomžanrukojićeipak–stvaripokrenutiizsredišta.Pritome,kaoštobiznalisamorijetkiimalobrojni,Sivrićrazaznajesveelementekojipjesmuiknjiževnost,umjetnostikritikučine.Gradizanimljivuiodrživuklasifikacijupisacautrivrijednosnerazine.Itd.

***SivrićevaknjigaVjerujem u Hercegovinu,nakonPredgovora:Prilog čovjekoljublju i do-

moljublju–prof.dr.sci.MladenaBevande,zapravo,nizjetekstova,studija/zapisa/prikaza


oknjigamaZdravkaKordićaOgledi i prosudbe,MiljenkaStojićaNe dirajte bijelog labuda,JozeJakišeTko porta,InesKudićLux i Veritas,SrećkaiBernardaMarijanovićaDvije treći-ne,VladeSmoljanaO nekim uzrocima siromaštva Hercegovine u prošlosti,franjeBorasaBosanskohercegovački kaos 1990. – 1996.,PereMarijanovićaKaos i determinizam u BiH 2,ZdenkaĆosićaiMilanaIvkošićaOpet ti Hercegovci,JosipaJovićaLijepa naša kolonijo,vlastitiintegralnitekstPitanje tzv. trećega entiteta–kojijepisanpovodomznanstvenogskupaUstavno pravni položaj Hrvata u BiH;LidijaPeharPsihološke posljedice reforme osnovne škole,StipanJanković isuradniciSeminari iz kliničke radiologije,vlastiti tekstJedna obljetnica hrvatskog stradanja;vlastititekst:Obrana i posljednji dani hrvatskoga je-zika u Mostaru,vlastititekst:Stanje kulturnih institucija Hrvata u BiH;vlastitastudija:Kultur-ni identitet u raljama demokratskoga sažaljenja/cjelovitorazvijenaspektakutniproblemaidentitetaunovonastalimdruštvenimuvjetima/;vlastititekstPotreba obrazovne reforme i obrazovanje reforme potreba,vlastititekstBlaga uspomena na Jakova Jurišića;vlastititekstGodine od znanstvenoga skupa Hrvati u BiH – ciljevi i mogućnosti;vlastitastudijaFra Vendelin Vasilj /Neki pogledi na filozofiju komunizma i odnose prema vjeri/;terecenzijerukopisaknjigeVjerujem u Hercegovinu:Stručno neustručavanje–dr.sci.IvicaMusićiVjerovati, voljeti i nadati se – pa što bude–mr.sci.MiljenkoStojić.Zapravo, IvanSivrićsvojuknjiguVjerujem u Hercegovinuorganiziraušestcjelina:

Kulturna inventura,Vjerujem u Hercegovinu,Struka i ustručavanje,Akutno,Sjećanje na Hercegovinu u tri slike,Recenzije.LijepovidimokakoSivrićnanajboljinačinsvoju vjeru u Hercegovinunaslanjanahercegovačkeljude/autoreinjihovodjelo.Starajeipunoputaprovjerenamaksima:U čemu nam slabost, u tome i snaga.IvanSivrićjetogasvje-stan.NjegovodnosspramčovjekaidjelauovojknjiziiHercegovini,konstruktivanjeistvaran,spramljudiizvanoveknjige,uistinu–djelatnopoticajan.

***Knjiga IvanaSivrićaVjerujem u Hercegovinunapisana jemudro iznalački izavrje-

đujepunovećupažnju,prostor,dobrustudijuilirazvijenogled,alisvakakoipunovišeznanjaipoznavanjapojavaokojimapišenegoštojojmojamalenkostmožedarovati.Tonikakonijeknjigazaskromnaznanjaipovršnečitatelje.Ovaknjigaotvaraozbiljnaidubokapitanjakoja ikompetentnivećpunogodinazaobilaze.Krupno jepitanje:ukojojmjeriisamiusvomedjeluprakticirajuvrednoteokojimapišeSivrić.Akosmovećuočiglednojsituacijipamožemorećikakonemaknjiževne,likovne,muzičkeidrugekritikekojabitrebalauvesti red–IvanSivrićpostavljakardinalnopitanjedruštvenom,kulturnomiumjetničkomživotu.Naime,otomeijestriječuovojizuzetnojknjizi.Valjaivrijednojeuočiti,riječoknjizikojausprkossloženostiuočenihproblemainjiho-

vezahtjevneelaboracije–svojimsadržajempogađaživotu sridu–postajućitakobitnimčiniteljemkulturnesuvremenostiiotporanasrnulojtiranijispočetkaovogateksta.

***

NAPOMENAVrlougledni intelektualac,gradonačelnikMostara1934. –1939., apotom iposlanikuprvojSkupštinifNRJ,omiljenajavnaosoba–HuseinHusagačišić–napisaknjigukojuobjaviKulturnodruštvomuslimanaPreporod1990.godinepodnaslovom:Mostar


u Herceg-Bosni !Zarsetomogloboljeiljepšeskrojiti?!Hercegovina,dakle,sBosnomčiniistoimeijednuzemlju,kojojbezuvjetnodarujesvojnajvećiinajljepšigrad–Mostar!Anekome,eto,smetanazivHercegovina!Pa,tojesmutnja!Netrebajojdopustitida

namzaposjednesvijest!

***Rujna,2011.


MatoNEDIĆ

PoetskiherbarijPero Pavlović, vrutak. stručak. sinje blago, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 2009.

KodrijetkokojegasuvremenogpjesnikačitateljmoženaićinatakvoobiljepjesničkihdarovakakvosekrijeupoezijiPerePavlovića(rođenogauGracukodNeuma1952.godine).ToseobiljeponajprijeočitujeujezikukojimPavlovićtkatananenitisvojegapjesničkogatkanja.Njegovjejezikvišeslojan,toznači,višeznačan;onjeponekadnagranicirazumljivoga,sadržiiarhaizmeinovotvorenice,alijePavlovićusvojstven,izrazi-tojenjegovipotomejezikuPavlovićevapoezijamožebitiprepoznatljiva.DrugabitnasastavnicaPavlovićevepoezijejestpjesničkaforma.Zbirkavrutak. stru-

čak. sinje blagopodijeljenajeutripoetskaciklusa:vrutak. stručak. sinje blago, svibizlaćen zir,asvakiodspomenutihciklusauobličenjeposebnostimapjesničkeforme.Takoseprviciklussastojiodnizapjesamaspjevanihudvakatrenakojisunačinjeniodosmeraca;drugijeciklusnapunjenpjesmamarazličitedužineistihovnogaustrojstva,atrećijesvojevrsnimzaključkomtesuunjemupomiješanepjesmekojesesastojeodpodvijuosmeračkihsestinasonimakojeimajudrugačijiformalniustroj.Stvarajućipoezijuukojojsezrcaliiutjecajprošlihpoetika,odromantičarskenadalje,

aliisigurnogavlastitogapjevanastaloganatradicijiusmenoga,odnosno,narodnogastvaralaštva,PeroPavlovićstvaraumjetničkeminijaturekojeodišuljepotomimirisomnekihminulihvremena;onkaodasvojepjesmedugogajiusebi,oneunjemudozrije-vaju,aondaihpjesnikiznjedruje,izlijevausvojpjesničkisvijet,sadiihusvojpjesničkivrt, tuonepupaju,cvjetaju ikadadozre,on ihubire i redaupoetskiherbarijkoji jejedinstvenposvojoj ljepoti,ali iponeponovljivosti takvihpoetskihcvjetovakakvi suPavlovićevi.Kadabitrebaloprogovoritiiotematskimpreokupacijamapjesnikovim,moglobise

rećidasutosan,java,stvarnostživota,sveštonasčinisretnimailizabrinutima;ljubav,bol,razočaranjeionoštopjesnikeinačezanima:smrtiprelazakuzvijezde.Ipak,govoroovimtematskimkrugovimanijeizravan,čestojeuvijenuzvukovneslikeriječi,uono-matopejskesklopovekojimilozvučnošćunajedannačinodvlačepozornostčitateljaodonogaštojeupjesmiglavno,odnjezinogamisaonogasloja.MnoštvojetakvihprimjerauPavlovićevojpoeziji,alikaouzoraknekaposlužestihovipjesmešum:šumnim šaptom zašumori / slapom bistrim zaromori / blagoglasjem zaromoni / i draganjem zabokori // zaromoni zašumori / zaromori zabokori / neka zvijezda sreće gori / ljubav neka progovori.


Naizgledjednostavnapjesničkastrukturaponuđenauovoj,kaoidrugimPavlovićevimpjesmama,neobičnojebogataznačenjimaimogućnostimatumačenja,azavršnopo-entiranječestopodsjećanarazvezivanjeuzla,najasnoćuporukekojaiopet,udubljempromislupjesme,makakoizgledalajasnaijednostavna,možekritizagonetku.UdrugomeciklusuzbirkenaslovljenomesvibpoetskiizričajPerePavlovićaoslobodio

sestrogostikatrenačkeforme,razliosei,reklobise,pojednostaviosedokratkoćetro-stihatejetekunekolikosnažnih,pomnoodabranihriječiprenesenapjesničkaporukačitateljukojimoženastavitisnivatizapočetipjesničkisan,mirisaticvijećeizpjesnikovavrta,divitisesvijetunakojigapjesnikpjesmomupozorava.Završniciklusnaslovljenzlaćen zirdonosipjesmeukojimasesvoderačuninesamo

ovestihozbirke,nego iprijeđenogaživotnoga ipjesničkogaputa.Ciklus takootvarapjesmaprenja, a zatvaragapjesmaprovir.Uzlaćenome zirupjesnikdonosipoglednasamogasebeinasvijetkojigajeuobličiokaočovjekaikaopoetu,onzuriinaziredubineonihpromjenakoječovjekastvarajuumjetnikom.Ključnisustihoviupočetnojpjesmiprenja upravooniukojimapjesniknazirestvaralačkoraspoloženjeusebi:dvoj-be, tvorbe, snena prenja / romon mira, bokor htijenja / žalac, tajac, potom bdijenja / sve do žara uznesenja.Putdopjesmejepuntjeskobeinemirai,štojetajnemirveći,iznjegalakšeizranja

umjetninariječi,izranjapjesmakojadonosiosjećajzbijenustihkojisetekumislimačitateljaširizatoštosečitateljutomepjesnikovomosjećajupokušavaprepoznatiištosevišeprepozna,tojevišeidubljerazumioidoživiosvakupojedinupjesmu.Drugakiticazavršnepjesmeprovirotvaraput želji, adok jeučovjekuželja,dotle

postojeinadekojegaodržavajunaživotu.Pavlovićuznositopjeva:tinja želja preobilje,atotinjajućepreobiljekojeunjemurasplamsavaplamenpoezijejamcemjenovihpje-sničkihiznenađenjakojačitateljimoguočekivatiodvrsnogapjesnikaPerePavlovića.


JasminaHANJALIĆ

DvanaestdobrihmisliLidija Pavlović Grgić, Kišne kapi u piščevoj luli, Zaklada Fra Grgo Martić, Kreševo, 2011.

„Svijetmedavnopočeo inspirirati, a nimomživotu nije bilomane“ (Kišne kapi upiščevojluli),zapravoje,unajkraćem,inspiracijaipreokupacijamlademostarskeau-torice,LidijePavlovićGrgić,kojanaskrozsvojihdvanaestkratkihpričaskupljenihuzbirku„Kišnekapiupiščevojluli“,zbirkekojajeodnijelanagraduzaprozniprvijenacZaklade„fraGrgoMartić“izKreševaza2011.godinu,dobranoupoznajesasvojimaliinašimsvijetom,oslikavanjegoverazneboje,nijanse,aliisjene,mirise,zadaheiudahenjegovihsudionika;onaocrtavaoneoštrebodljekojeparajunjenudušu,dajenedvo-smislenstavibunisesnagomneopterećenesvijestiopravednosti,dobrotiiljudskosti.Autorica,povremenopišućiumuškomrodu,zapravomuškipečatasnobizam,malo-

građanštinu,površnost,ponositobranećisvojupripadnost,kakoženskomrodu,takoikorijenima.Krozizbjegličkoiskustvobuniseprotivstereotipaipredrasuda,iliijasnoodmičeoddestrukcijekoju,makarjošdijete,osjećauprijelomnimtragičnimvremeni-maovdašnjenedavnehistorije.Onase,poputMaksaiz„Pismaiz1920.“,odmičeineželiinvolviratiukolamržnjeizla,„dvaputaokrećekazetubuljećiuzid“(Buljećiuzid),gledajućiubijelo,nesudjelujući, iakouzmuziku “Pištolja i ruža“:pištoljakojimaćeuskorobitiubijenomnogoljudiiružakojimaćeprevišegrobovaunarednomrazdobljubitiprekriveno: „..tu sekrilomnogoonihkoji senisuhtjeliboriti nina jednoj strani“(Paklina),rečenicajekojomustrajavaubiranjuvlastitogkursa,svojevertikalnesredinenepripadanjazlu,očuvanjuljudskosti,jer„Htiosamdoznatinjihovaimenairatneputo-vetevidjetikakavsuobrazdonijeliumir.“LidijaPavlovićGrgićnadaljekažeupriči„Podvelikimzubom“:„Moždabihbiosretniji

dasambezočiju,danevidimsavovajjad“,čimezapravonedvosmislenozauzimastavprotivljenjasvekolikomljudskomepoganluku,akoji jetakočestokoratnihvremena,ionda,isada,izauvijek.Utusvrhupostavljaimladognjemačkogvojnika,momčićaVilma,(Vilm)„kojijeizrešetanostaopodhrastomgdjejesadotpad“,kojinju,nevinuodsvega,pohodiusnu,kaodasebremenitonasljeđevaljaposvimanama.Onjeje-danmladičovjekkojiježelioživjetinormalnimživotom,proživjetimirnosvojumladost,ostvaritise,anenegdjeunepoznatojzemljibitimrskiokupatorkojisije teror ismrt.Dvojemladihljudi,nikrivinidužni,postajujednodrugomnoćnamora,aLidijaufanta-stičarskommaniruopisujetostanje:“Vilmovsepogledzaledio,stiješnjenizmeđudvije


oštremrežepunežirova,aispodnogumujeizbilalava,gutajućiMirinenoge,izkojihje,izbezbrojuboda,liptalakrv”.KroznekolikopričaLidijaPavlovićGrgićseobračunavaisdvoličnim,licemjernimlju-

dimasuvremenogtrenutka:„Kodnasseljudibezobraznookrećuzasličnimpojavamaiglasnokomentirajurazličitostikojestršemimouniformeskrojenepomjerimalograđan-skesredine“(Apartmanzaslavne).Također,autoricapodcrtavaklišeiziranoponašanjesarkastičnospominjućisapuniceinjihovtrivijalnisadržaj,zapravonaglašavajućikakojestvarniživotdalekoodserijaiobmanakojeseservirajusuvremenomčovjekuitrganakomadićemalograđanštinu:„Sigurnobibilisretniidasustavnoistručnonjegujempivskitrbuhi,možda,priležnicu,dajedomilevoljemoguogovaratii,tobože,žalitimojujadnuženupaćenicukojaćesve,itoodnekogpotpunogstranca,posljednjasaznati.“Zapravo,poLidiji,praviživotjeonatrnovitastazakojomnadarenistvarateljiprolaze,

izlažućiseprovlačenjukroz igleneušidabiostvarilisvojesnove,objavilisvojedjelo(Kišnekapiupiščevojluli).Stvarniživotje„...dužulicekojajespajalanjihovadvorištadonebaješiknuovišegodišnjizidtišine“iukojojsu„izgubljenibrojeviiadrese“(Ami-ći),onajukomenemanašihprijeratnihprijatelja,komšija,onihzbogkojihsmoisamiosakaćenizauvijek.Lidijavrloemotivnoiskazuježalzaonimštojenenadoknadivoizgu-bljeno,zasretnimdanimakojisunestalidolaskomrataizlaiskazujućiivlastitunemoć.čitanjemovezbirkedvanaestkratkihpriča,povremenoseurezujuriječigotovoep-

skogsadržaja,iskustvenemudrostiiurođenepravednosti,kojepodsjećajunabiblijskezapovijedi:„Malogovorite,mnogoradite,nehvalitese, trošitekoliko treba isirotinjupomozite“;„Svimogunositiodijeloišešir“;„Kosesvilomuvija,akogladanzavija“,asvekrozgorostasnilikdjedaPere(UPerinojsvili),nozapravoautoricajasnootkrivavlastitanačelaiživotnevodilje.Ovanepretencioznopitka, bistra, isklesana zbirka kratkihpričapredstavlja svježe,

mirisno, ljudsko,ponekadepskoobraćanječitatelju,poputapelazadobrimdjelima,izabiranjempravednosti,poštenja,rada,iskrenosti,tolerancije,umiruiuratu,uodno-susasvojimaituđima,sprijateljimaineprijateljima,sasusjedima,svršnjacima.Onaapeliradanepodcijenimodruge,danemrzimoidajeuvažavanje,odgovornostijasanstavpremaljudskom,aliineljudskom,jedinoispravan.„Svakamisao je nova, jer je neštonovookružuje i formira!“ (A.Blok), a Lidija sa

svojimmislimanekalkulira,negohrabroiizravno,kristalnimizrazominedvosmislenimjezikom,jarkopoputhercegovačkogsuncaioštropoputhumskogkamena,gazipriča-maosvakodnevnomčovjekuinjegovomokruženju,(kaoštoisamanapočetkuovogtekstareče),krčećipritomeputknjiževnogstvaraocabezpodilaženjabilokome.Ovojezbirkapričakojaslavičovjekaunjegovomiskonskomsmisluikojanasnakon

čitanjasigurnočiniboljim...zadvanaestdobrihmisli!


MujoMUSAGIĆ

Pjesmiceipričicena„micijeziku“Ljubica Ostojić: Čitančica za djevojčice i ptice, Međunarodni centar za mir i Planjax, Sarajevo, 2008.

Unašojdomaćojrecentnojknjiževno-kritičarskojpraksisuvišejemnogoprimjeraizkojihsedâzaključitikakoseknjiževnostizadjecu(imlade,kakotomnogi,ispravom,volereći)neposvećujeadekvatnapažnja.čakbiiovakvatvrdnjamoglabititekpuka,blaga,gotovokurtoaznaopaska,akojojnebismododalivrlooštrointoniranumisaodaseovakvompraksomčiniozbiljnagreškaipremaautorimakojistvarajuzadjecu,aliipremaovojvrstiliterarture,jermimodužnekritičarskevalorizacijeostajuiknjigekojenassvojimestetskimdometimaobavezujunapotrebnupažnju.Upravotoijestbiopovodda,sizvjesnimzakašnjenjem,progovorimriječ-dvijeoknji-

zi„čitančicazadjevojčiceiptice“LjubicaOstojić,bezobziraštojeodnjenogizlaskaprošlovećvišeodtrigodine.Prilikajeovo,zapravo,dadomaćojknjiževnojiknjiževno-kritičarskojjavnostijošjednomskrenemopažnjudaseradiojošjednojdobrojknjiziautorice koja,bez ikakve sumnje, spadau rednajplodnijih i najraznovrsnijihbosan-skoherecegovačkihspisateljica,idanjenostvaralaštvozadjecupripadasamomvrhubosanskohercegovačkedječjeknjiževnosti.Ostojićevajedosadaobjaviladvadesetišestknjige,odkojihjedesetaknamijenjenihdjeci.Nasreću,njeneknjige(paiovaokojojgovorimo)nisusamonamijenjenedjeci,podrazumijevaću,pritom,tekdobruvolju,htijenjeiliiskrenuautorskuželju,negosutopjesmeipjesmice,pričeipričice,drameidramicekoje,snagomsvojeistinskeknjiževnevrijednosti,upotpunostiopravdavajuautorskunamjeruiknjiževnuidejuikoje,stoga,slahkoćomkomunicirajusnajmlađimčitaocima.Ostojićevostvralaštvozadjecu,tozaistatrebaposebnonaglasiti,imajošjednupre-

poznatljivu ibitnukarakteristiku.Ona, zapravo,svesvojeknjigezadjecu,pabile topriče,bajke,pjesme,drame,uvijekizvodiizsvojeobiteljskepozicije,reklibismomikro-plana,alinenanačinsladunjave,obiteljske,spomenarskeidokumentarnedeskripcije,negotakoštoseiztogprijatnogidragogmikro-svijetaautoricavrlouspješno,slah-koćomkakotoradepravipisci,dižedouniverzalnihvrijednostiisliterarnimporukamakojemogukomunicaritisaširokimokruženjem.Vratimose,konačno,isamojknjizi–čitančici.Čitančica za djevojčice i pticepočinjeciklusompjesamaRodilišteukojemdjecuna

svijetdonose:


- ptice selice(„Mene je izlegla/ Ptica selica/ Iz modrog jajeta/ Pred sam put...“, - šumska vila(mene je „U jedan sumrak/ Iznenada rodila/ Šumska Vila...“),- ptica roda („Neki opet vele/ Kako me donijela/ Ptica Roda/ Direkt iz lokve/ Ispod

granja/ Pune lokvanja...“), - glavica kupusa („Pričaju Zečevi svukud i često/ Kako je mog rođenja mjesto/ U

njihovu kupusištu...“),- ružin žbun („...jedan ružin žbun/ Časnu riječ je dao/ Da me u svom lišću/ Jednom

pronašao...“), pačaki- morski vali („...kako su mene/ Jedne noći/ Donijeli lagahno/ Morski vali...“).

Aorađanjudjevojčicekruže idrugepriče: teda ju je rodilabaka,dasu jeoplelesvilenebube,pačakidajeizvanzemljakinja(upjesmiI druge priče)ilidaje,prekoMli-ječnestaze,krozzvjezdaniprah,sišladooblaka.UistojintonacijiOstojićevazavršavaovajcikluspjesmomŽenski i muški spolovi,uspješnosepoigravajućimuško-ženskimspolovima,naglašavajućisudbinskutežnjuokonačnomspajanju„muških“i„ženskih“polovicausretnucjelinu,koja,kaoštojetodavnorečeno,činisâmživot.UciklusupjesmicaUspavanke za Ivonu – za dragu malenu Ivonu Vanu,LjubicaOstojić

pokazujepravomalomajstorstvouspajanjuzapamćenihmajčinskihemocijaiempa-tičnograzumijevanjanovihmladihmajkispjesničkimzanatom,ukojemskladanritamipravablagariječproizvodepomalozaboravljeneazasandječjiuvijekpoželjnerime:nina-nana,nina-nana.Bijeguvirtualnustvarnost,potrošački,brziživot,reducirannada-nonoćnutrkuzamaterijalnimvrijednostimagotovodajeizporodičnogživotaisključioonuiskonskupotrebuzamajčinskomblizinomsvomdjetetu,koje,veomačesto,umje-stosnajljepšommuzikommajčinogglasa,usanodlazisviškom„grmljevine“selektro-ničkihmedija.Zatobi,potihojinepretencioznojpjesnikinjojsugestiji,uspavanketrebalipjevatiimamaitataimlijeko,kakobisvedjevojčiceovogasvijetabilesretneivedre:„...Svakenoći/Svakogdana/Nina-nana/Nina-nana...“UPričicama za djevojčice i za ptice,trećemciklusuuovojOstojićevojknjizi,autori-

casejošjednomvraćasvojojdragojunučiciAriel,onojistojdjevojčicikojojjenekadposvetilacijeluknjigu(Knjiga o Ariel)ikojagovorijednimneobičnim„mici-jezikom“.Etaj„mici-jezik“razumijunajboljenjenamamaitataali,svesuprilike,injenabaka,knji-ževnicaLjubicaOstojić,kojajoj je,uostalom,ipoklonila„šajanu“papigu,„olokvicu“,kanticu„Kantju“icijelinizlijepihičudesnihpriča.Tusujošijednazločestaijednastarapričaalii,moždanajljepšameđunjima,Priča o spavanju.U ovoj,malo iskošenoj, priči potpuno je promijenjen uhodani redoslijed odvijanja

životaujednojsretnojporodici.DjevojčicaArieluzelajeodMame,Tate,DjedaiBake„komandu“usvojeruke.Ištoseondadogađautomizokrenutomporetkustvari?Ništaposebno,reklobise,samoštosedjevojčicaArielljutinasvojuBakujernećenikakodazaspi.„čuj,Bako,bašsimedanasumorila!Štoopethoćeš?!“,ljutise,uovojpriči,djevojčicanasvoju„nestašnu“Baku.ABakajecmizdrilaitražiladajojArielpričapriče.Ali,nijesamoBakanestašna.NeponašasekakotrebaniDjed:kasnoje,aonjoš

uvijekgledanekitelevizijskifilm,spucnjavomizlimčikamainikakonećedaidenaspa-vanje.Ikadajedjevojčicakonačno„otpremila“DjedaiBakunaspavanje,kazavšiimfino„pa-pa“,prednjuodnekudizletješeMamaiTata.Arieljeinjihuspješnoposlalanaspavanje,azatimjeisama,zagrlivšisvogMedvjedića,slatkozaspala.Ibašuovojpriči


književnicaLjubicaOstojićpokazujesvojraskošni,bajkovitipripovjedninerv,spojivšiunjojveomauspješnorealnebiografskeelemente(kaodajenjenavlastitaobiteljnaoku-pu)i(ne)očekivanebajkovitezaplete(kaodanapapirprenosinekupotpunoizmaštanusituaciju,ukojojsenašlaneka,također,izmaštana,fiktivnaobitelj.NakrajuovezanimljiveČitančice za djevojčice i pticeLjubicaOstojićjesmjestilaČud-

nu vješticu,dramicuučetiriscene,aukojojGavran,Vještica,ŠeficaVila,VilaBiiKraljpletupričuoslastičarnici ikolačima,kojimateškoodolijevaju ivilinadjeca, igavran,paisamkralj,kojise,bezpratnje,krišomušunjaouslastičarnicudapojedekomadićhavanatorte,malokestenpireaidupluvoćnusalatu.DokčitateovuLjubičinudramicu,isamibisteseradopreseliliubajčicuipojelikakvu

vještičinuslasticu,kaoštobisterado,jošjednom,predspavanje,čulinekuuspavanku,poputovihizLjubičinečitančice,razumijevajući,pritom,i,dosadanepoznati,umiljati„micijezik“.TakonassvojomČitančicom autoricaLjubicaOstojićnaprostomamiusvojbajkovitiknjiževnisvijet,ukojemseona(tojošjednompotvrđujeiovaknjiga)većdugoosjećakaousvojojvlastitoj,rodnojkući.OvihnekolikokratkihnatuknicaoČitančiciLjubiceOstojić,naravno,inisubileufunk-

cijecjelovitijegsagledavanjaliterarnihvrijednostioveknjige.Prijebismoihmoglipri-hvatitikaoiskrenpozivdasemnogopažljivijeiščitavajuiovakveknjigeLjubiceOstojić,kojimaoznake„dječje“nikakonesmijuznačitimanjevažne,kaoštose,nažalost,unašojpraksitočestodogađa.Naravno,ovakavpozivvrijediizaknjigedrugihstvaralacazadjecu,pričemu,svakako,trebaimatiuvidučinjenicudaseiuknjiževnostizadjecuknjiževno-estetskavalorizacijaolahkoutapauvodesveopćekomercijalizacije iuskihinteresanekihnakladničkihkuća.


fabijanLOVRIĆ

PjesmovitaprozaživotailiDobro je biti čovjekOrman, Rapko: Pjesmovita proza života. Ur. Ahmet Burek; 120mm x 199 mm, 120 stranica, meki uvez. Naklada, autor; Livno, 2011.

Autorulogupjesmepodređujeupozorenjimanauljudbu,nasmisaoitolerancijuuod-nosimaljudi,koristećisemetodomkrugovaodbližegaipoznatog(kaoštosufenomeniprirode,štojesamokulisa),aondagradikroztemuidejukojomželipokazatiodnoseispraznostikojebičovjektrebaoznatiprevladatikakobiizbjegaostresneimučnesi-tuacijeukojegaodvodirješavanjenovonastalihproblema:„i/tako/tekurijeke(tvojeimojerijeke)/tekuipritoke/(mojeitvojepritoke)/donoseipronosesvojevode“…(Vodenikrugovipjesme,str.7.).Ovaprolaznostprolaznostjesvegaokonas,alitonijerazlogomostatiizvangibljivosti,negopronaćismisaokakobiseoplemenilosveonoštoutječenaboljuprotočnost,baškaorijekakojaprotječe.Vrijemenemagranicu.Uvremenučovjekograničavasebe,priznajeporazprijekraja,dokjetajnaživotauvječitojborbi.Taborbatrebabitisnošljivasebiisvomsubratu,čovjeku,živimbićimakojazaslu-žujuživjeti,aliineživimelementimakojinasokružujuičineugodusvojompostojanosti,inesamougodu,negosuskupnostnassamih.Tajnaljudskogibožanskogsporazumaizvaniuvoljibitkačinesamživot:„svesetouvodamaprožima“(Vodenikrugovipje-sme,str.8.).Izsvakepjesmeizbijaporukahumanosti,brigazapsihičkostanjeisnaguučovjeku,

aevonaglašenostiupjesmiOglas:„ljupkenježnestabljikeriječi/uzgajamusvomvrtu/blagorodnosjeme/blagorodanplod//(čisthumusčistzrak/čistizvorčistplam)//neprodajem–cijenenema/zamalosrcaimaloduše/mijenjam“(Oglas,str.9.).Važnostivrijednostkomunikacije jeodavnoshvaćena,alikolikokoristimotajučinakuodno-simameđunama?Oblikujući idejnu vodilju riječi kaopticu,u različitimvarijacijama,ondanjezinupreobrazbu(sintaksičnusposobnostriječi)pronalazimouciljupoznatogliterarnogpredloška:„galebJonathanstremiuvisine“.(Krilariječi,str.11.)Stremiriječnovimuspostavamaodnosa jer jenjezinaenergetskamoćživa,sposobnaputovati iprenositiporukeibeznaševolje.Tajenergetskiučinakemocionalneinteligencijeusudjeneskrivenostiporukakoježelimočuvatikaotajnu,našuvječnuvrijednost,alimisaojeodaslananesamonašemsustavuumnihsposobnosti,bilježe je idrugi, takoda i


najvećetajnebuduprepoznate iprenijetenavelikeudaljenosti,adasaminismonitisvjesničinjenicekakosmoupravomibilionikojismoprokazalitajnu:„uostalomzarsvepjesmenepjevaju/osvomtvorcu“.(Rađanjepjesme,str.12.).Rađaihovajpjesnikkaodarodsebeknama,oslobađasvojkomunikacijsko-energetskisustavkoji jeosnovanjegovekomunikacije,dodirnatočkasizvanjskim.Pisati,izgrađivatipjesničkijezik,ostvaritipjesničkukomunikacijuputemsenzibilizira-

jućegučinkapjesme,naobostranuradostonogakojipišeionogakojičita,sposobnostjedarovitih,onihkojiimajuurođeninačinprijenosaenergijemislikrozprostore.Takoihrazumijemonamarginama,razumijemoihizmeđuredova,čitamonjihovemisli,uspo-stavljamonovi,svojjezik,tepamosvojeriječineposrednimrazgovorimaiznapisanoga:„udobamogcvjetanja /dragaWislawaSzymborska /nisamzapazio tvojupoeziju /dajesamimaobihuzor/bilabimiučiteljica“…(Radostpisanja,str.14.).Taradostdržisvesilniceumagnetnomokupuriječikojesenemajumogućnost izgovoriti,negosemorajubilježiti,aondapotrebazakomunikacijomostvarujemogućnostdijaloga,jerseuobličujeuviduknjigeikaotakvatežisvojjezikpokazati,pokazatisvunjegovuzrelost,raskoš,preobrazbuikorjenitost,napose,pripadnostodređenomidiomuukojemuseosjećaukrilumajke:„iznesipjesmeizsebe/prenesiihudrugoutrećelice/kažeglasumeni“.(DobaciMeša,str.16.).Riječi tražeuporište,opravdanjezasvojeznačenje,pa ionoprenesenoznačenje,

jednostavno,riječmorabitičvrstausvojojopravdanosti,ali ipodatnaoblicimapreo-brazbe:„kaonizbedraRamajane/ustihovimaEnesaKiševića“.(Svila,str.20.).Razgo-lićujepjesniktemeunadivišegsmisla,štomuiuspijeva.Iskustvojenanjegovojstrani,čitanjesamoćeodlika,zapamćenostgenetskapredispozicija,samodasesvetopoklo-pikrozidejuiteminemaspasa,onasedovodidociljakakobiiskrilaljepotom.Ljepotatraje,teškojerećikoliko,alitraje,aželjasvakogpjesnikajedatrajeuvječnosti,daseoplođujeinadrastavrijeme:„rijekomsuodtadaprohujale/vodeigodine/ljepotaseneda/hoćedaživi/datraje“.(Pjesniciumodnojkonfekciji,str.30.).Navikadapjesnicibudunekonvencionalniusvimsegmentima,osimuljepotipisanja,odvuklajepjesnikeizvandomašajashvatljivihnormi, te impočestopripisujusamobohemijukaousud inačin,alimukuiljepotupisanjarazmatrajusamonakonsmrti,zavlačeprsteupjesnič-keraneuvjeravajućiidrugeisebekakosubilipretečadruštvaivremenaukojemusuživjeli.NatomtragujeiRapkoOrman,pjesnikkojiupozoravanastanjepočinjućiodbližegakdaljem.Kodnjegajetoočito,jersusvepjesmepočeleodonogadanasisad,aondarazvijatemuuširinukakobiidejuotrježnjenjailihumanihgestadoveodočinauzvišenoga,plemenitoga,onogaštouljudbamoraimatiusvomumnomidjelotvornomobliku. Tako on pretvara računanje vremena u smislenumetaforu borbe čovjeka sasamimsobom,sasvojomsavješćuodkojenitkonijepobjegao:„uovojzemlji/poputnjenihvozovaivlakova/sudoviusporenovozajurazvlače/rukapravdenećenistićinidotaknuti/zločincemnoge/onićeidaljemirnoživjetisve/dokimsjenemrtvihnepro-budesavjest/ivodazločinaneprobijebranu/vlastiteduše//tektadaćezanjihpočetirat/onajiznutrasasobom//(inovoračunanjevremena).(Novoračunanjevremena,str.34.).Akakopočinjepjesma,svojimprvimkrugom:„pokrajtvornicabivšedržave/kaopokrajgroblja/prolazimtihoskrušeno/sblagomdozomsjete/promatramkosturegiganata“…(Zajedničkinekrolog,str.35.);azavršavazadnjimkrugomkojisegubiutragunašeznatiželje,ukapaseunju,oplemenjujespoznajominovimiskustvomkoje


dolazičitanjem,htjelimitoiline:„snjimajeupamćenjepokopanajednaepoha/snjomidiotebe/mene/nas.(Zajedničkinekrolog,str.36.).Iskoristivšitemukakobirealiziraoideju,pjesniksekoristinekonvencionalnimnači-

nompisanja,suvremenomuonojmjeriukojojsesuvremenost trenutkaprihvatikaotakva,jeriupreobrazbipjesničkihformiovdjenenalazimonovokovanice(recimo,pje-sništvoPerePavlovića),alinalazimojednostavannačinprotokamisliodrađanja,po-ticajadasekroztemuostvariidejanovogidrukčijegiskustva,atojeosnovnaodlikaovogpjesništva.Tupjesnikpokazujesvusvojusnaguintelektualneoštrice,pjesničkoganadahnućaiumijećadaobičnooplemenidouzdignućaiznadprosječnosti,damudasnaguismisaonačijemprimjerumožemoupoznatiistećinovokorisnoiskustvo.Zbogtogapjesništvoipostoji.Tojenjegovasvetazadaća,njegovamoćdjelovanjanasvijestčitateljakojompriznajeotkrićenovogiusvajagakaotakvog.Utakvumetamorfozuula-ziipjesničkiostvarajistoganaslova(Metamorfozasvijesti,str.37.):„graktanjezlogukoizepike/jošdolijećedomene/izlirikeEdgaraAllanaPoea/Gavrangrakće–nikadviše/nikadviše//umojojglaviteriječizveče/lažnoioprezno//kaonikad“.Ponekada,nikad imasvojuudaljenunedokučivost kojuupornoželimopodastrijeti

kaodokazistinedokojenamjestalo.Touvijeknijemogućeisvanašaupornostnenalazivaljanouporište.Ostajemodosljedniitvrdimočinjenicomusvimmogućimtre-nutcimainačinimapriopćavanja,pisanoiliusmeno,alinevrijedi.Promijeniti jednomzabilježenunetočnučinjenicumnogojeteženegojeprihvatitikaotakvu.Povijesttonaj-boljepoznaje.Bjesomučnoumnožavanjeneistinepostajeistina,činjenicaneoborivogapostojanja:„nosvamojapisanja/nijedalekodobacila/nipočemusturbu/svijetomnijepronijela/…./mrakjedobaciodaljeodsvjetlosti“.(Sturba,str.41.-42.).Socijalnuidemografskuslikupjesnikosjećaslirskomtugomkrajobraza(Strašilaza

ptice,str.47.).Opisomstrašilaupoljimažita,počinjesvojeopetovanjeonečemštojesadašnjostprihvatilakaourbaninačinživljenja,aonajiskonski,prirodnoljudskiiblizakodnosimabiljaka ičovjeka,blizaksuživotu ipoštivanjusvihelemenataprostoraokosebe,ostavljanamilostinemilostdivljemiotpornijem,ostavljabezusjevakojisuneka-dakrasiliprostranalivanjskapolja:„napoljimatadašnjim/klasalisudomaćiusjevi-/ječamražpšenicazobkukuruz/obitavalepticedomaće-/vranešvrakevrapciševe/(siromaštvoizbija/isnjihovaperja)/strašilatakvihdanas/upoljunema/svemanjejeusjeva/svemanjeptica/čavrljanjaipjeva//kaodasucijelapolja/postalastrašila//nesamozaptice“.(Strašilazaptice,str.47.-48.).Nijepotrebno,ali je istinitokakopostojekritičarisvihodnosaisvegaštosekreće,

svakepromjeneipostupkaljudskog,ilineljudskoga,alipostojeusvakommjestuneo-visnoodveličine.Onisveznaju,oniosvemuimajuvrijednosnenormeukojenitkonevjeruje,ali ihsasluša, jer ioninekadapogodecilj.Nemaonetemekojunepoznaju,kojuneobrazloženasebisvojstvennačin:„kritičarisutuokonas/(zamjeralazakerala)/susrećemoihsvakodnevno/mačisučuusvakomtrenu/oštricuokrenupremasvemu/(kritičariopćeprakse)/ičovjekuiboguiđavlu“.(Kritičariopćeprakse,str.55.).Stvarimaiživotinjamapjesnicisuoduvijekznalidatiuniverzalansmisaokrozporuku.

Takojepjesništvooduvijekproročansko,nedokučivoipredmetomčuđenja.Utakvomtematskomsuportusu:Mušica,Tele,Igla,Stolica,Vrata,ukojimaseopredmećujedu-bokismisaoporuke:„imojesrceimavrata/uvijeksutiširomotvorena//itvojesrceimavrata/kucamičekamdaseotvore“.(Vrata,str.68.).Jednostavnostjenajvećebo-


gatstvoovogpjevanja,gdjeizmotivskih,tematskihiidejnihvodiljaoplemenjujesmisaokakobiidejazablistalaestetsko-idejnimistilskimobilježjima.Takvaprotočnostostavljavidljivtragnačitateljevomzadovoljstvu,onvjerujepjesniku,prepoznajesvojeiskustvoistječenovo:„kadbisamozavirili/umravinjakenašeadministracije/mravibiprestalimrmljati/otjeskobisvojenastambe/pčelebizaledilezujanje/ostrašnojstiscikošni-ce“.(Tjeskobastiska,str.71.).Dubokoosviješten,socijaliziranianalitičkineprikosnoven,autorprogovaraovladavi-

nionihkojijesu,kojibitrebaliikojijesuupravozatokakobinarodubilobolje.Tosupje-sme:Tjeskobastiska,Đačkidom,Itakoneštomislim,Dočekvisokoggosta,Predizbor-na.Anarodusvojimželjamasputaniostavljennamilostinemilostnjihovimosobnimpreokupacijama,samonemoćnogledausvjetlostnjihovihprozora:„dragimojnarode/pozivamtejošjednomimolim/izađinaizbore/uznačajnombrojuuvelikom/puši(u)vuvuzele/kadsuonecijelisvijet/pobijedileuAfrici/moguinašerivale//evouvelikojapušemizujim/pušiizujiiti“.(Predizborna,str.80.).NaodnoseuobiteljisvojpečatutisnuojeiDomovinskirat,alidobriiuljudnoposlože-

niodnosiuhijerarhijiobiteljirješavajuproblemuljuđenomodlukom,kakotuđunevoljutrebagledatikaosvoju,kakotrebabitipopustljiv,kakosetrebaponašatikaodatijesvetoradostzbogžalostionogadrugog,kojinemagdje,zbogdjecekojasubudućnostnassamih:„trebaznamizbacitiporodicu/kojatebinajvišesmeta/tojebezsumnjeonastrojedjece//itoratnikadirnuusrce/razoružapokoleba//tektadashvatidabisetakodjeca/našlanaulici/podvedrimnebom//ocazamolidaizbjeglicenedira/idaihjošboljepazi//odtadaustanu/nikomenijebilotijesno“.(Bajka,str.84.).Jedan,gotovobizarandogađajmožeprouzročitinesvakidašnjeodnose,odnosekoji

dobijusasvimdrugukonotacijuodonekojaustvarnostijest.Posuditiautonijeproblemnitinekiviteškičin,alimnogiusputnipromatrači,akteri,moguzaključitisasvimdrukčijeodnoseilidasedesiloonoštouokvireusvojuuobrazilju.Vidjevšinjihdvojenaben-zinskojpostajikakosenatežuokoplaćanjagoriva,službeniknabenzinskojcrpki,upredvečerje,zaključujekakosedesiloneštosasvimdrugo(Pričasbenzinske,str.85.-86.):„sasvimdiskretnouzsmiješak/podsjetimekakosmose/prošliput/gospođicaijaotimaliiutrkivali/koćeplatitigorivo“.Vječnatemajeinanosodnosakojenašiljudiponesusobomuinozemstvokaoslijed

antropološkihsloboda,alitamonegdje,uNjemačkojilinaZapadu,takvaponašanjasusasvimdrukčijeprihvaćena,sasvimdrukčijevrednovana,stavljenapodlupukulturalnihodnosajednognarodakojinevodibriguookolišu,negoseponašasnagonimakojigapotičunaaktivnosti:„naobaliplaninskogpotoka/stanovaonašzemljak/potokpunriba/zemljakjedanputneodoli–ulovi/dvijepotočarke/(susjediNijemcinisumuništarekli)/noubrzojestiglapolicija“.(Pričaipritoke,str.93.).Epilogjepoznat,alitkobitoučiniounašojzemlji.Nekobigaupozorio,aliuNjemačkojne.Prolazešuteći,kaotajno,alidjelujuubrzanoijavno.Tkojeprijavio,nijebitno.Ovdjesemizgražamonačinuuljudbe,jer,trebalobiupozoritikakosedjelonebidesilo.UNjemačkojdopustedjelo,aondaslijedekazne.Dvanaroda,dvaodnosauljudbe!Upravocijelaovazbirka,većinomlijepenaracijeobičnostipretvarausuvislipjesničkiuradakvrijedanpozornosti,vrijedandasezamislimonadsobom ipromijenimo ili uspostavimonove,uljudbenegraniceinjihoveplemenitemogućnosti.ZatopjesnikputujepodsvjetlomDiogenovesvijećetražećismisao,tražećigdjejetučovjek?Zaštočovjekčovjekuniječovjek,nego


vuk,kakobirekaofilozofThomasHobbesili,„Čovjeknijetvorevinaokolnosti;okolnostisutvorevina čovjeka.“....(HermanHesse:Stepski vuk).Ovajdrugi,Hesseovzaključakjeprimjerenijiodnosimakojenampostaviovazbirkapjesama,veomazrelijaiodmaklijaodonekojuimamusvojojprivatnojknjižnici(JadiNEVujadine,1982.),akojumisamautordarovauLivnutegodine(činimise),aštojerazumljivo,štojeprirodnospro-cesompjesnikovog životnog, intelektualnog, emocionalnog, iskustvenoga zrenja: „uovomtokuplovidbe/normalnobibiloiprirodno/dapredateprostremsunceiravnicu/rijekuilađusmirajvjetrova//alineću//znamdasuvodetemetafore/nosilemnogedušepjesnika“.(Toktiheplovidbe,str.106.).Zaključimo,kodOrmanaživotjepjesma,pjesmaježivot;upjesničkompreobraženju,

samživot;odvojivodpjesništvajeprozakojutrebaopjesmitiiontočini,postavljagra-niceipronalazinajjednostavnijarješenja.Običnailjudska,atojeoduvijekbilonajteže:bitipoetičanijednostavan.OvomzbirkompjesamaOrmanjepotvrdiosvojudugogo-dišnjuopravdanostpjesničkihkreacija,anjegovaemocionalna inteligencijapoprimaobrisenajuljudbenijihodnosa,humanihgestauslužbičovjeka.

Knin,12.kolovoza2011.


ŽeljkoGRAHOVAC

ProzorširomotvorenkačudesnomNova knjiga fantastične proze Kemala Mahmutefendića

Zbirkafantastičneprozezadjecuimlade„Najnježniječudovištenasvijetu“sastavlje-najeoddvijevećeproznecjeline(dvijedužepripovijetkesnovelističkistrukturiranimfragmentima)ioddevetkratkihprozakojejesampisacnazvaobajkama–azapravoje riječo fantastičnimproznimminijaturamakoje senadovezujunaduh i atmosferudvijunosećihproznihcjelina.Umotivsko-sadržinskomsmislu,KemalMahmutefendićseovomknjigomnadovezujenaozračje idoživljenostsvojihranijeobjavljenihprozazadjecu–prijesvegaromana„DjetinjstvopodVrtaljicom“,„PogledsaPećine“,„Ro-manonovčiću“i„Paliizoblaka“;riječjeovizuriiosenzibilitetudječakakojisazrijevaudubokomiprisnomodnosusraskošnomprirodomokogornjegtokarijekeNeretve(piščevogužegzavičaja) ikojiuprvotnom, izvornomdoživljajusvijeta iosjećanjuži-votanužno teži nadrastanju svihograničenja i izobličenja čovječnosti kojaproizlazeizneodgovorne,neutemeljeneiuosnovidestruktivnehomocentričnedominacijenadbožanskimdatostima (ilidarovima)Prirode.Riječ jeo temeljnojpolarnojkonstelacijiizmeđusvijetaprirode,najednoj,iljudskezajednice,nadrugojstrani–kojapredstavljapozadinunakojojseodvijadramasvihprozazadjecuimladežštoihjeispisaoovajautor;uovojpripovjedačkojzbircitasepolarizacijajošoštrijeidrastičnijepostavlja–kaosuprotstavljenostusebezatvorenoghomocentrizma(čovjekusredištusvijeta,asveokonjegamujepodređeno),najednoj,ičudesnooduhovljenogsvijetaprirode(sasvimživimbićima,aliisprirodnimpojavama,energijama,elementima,pačakistvari-ma,kojisvitakođerimajudušu,anemuštijezikkojihusvojojmaštinastojirazumjetiidešifriratiglavnilikovihproza,imenovankaoDječak).Ova jeknjigausvomduhovnompostavuzapravosvojevrsniprozor širom otvoren

ka čudesnom(alitakoitolikootvorendaonovaniionounutramijenjajumjesta!)–naonudrugustranu,gdjesveštopostojizadobijaposvenove,svakodnevnomčulnomiskustvuirazumunepoznateinedostupneboje,oblikeiosobine.Međutim,nijeovdjeriječofantastičnomuonomsmislukakoseonoliterarnoevociraisublimirauklasičnimdjelimaprozezadjecuimladež:fantastičnoovdjenijenikakavotklonnitieksces,nijepriređenoniponuđenočitateljimakaobilokakav izuzetak ili nagoviješteni kontrapolspramnepobitne,prisutne,zadane,nesumnjivestvarnosti–fantastičkojeovdjesama


stvarnost i doživljajnostDječakova,spramkojeserealnisvijetiživotljudskezajednicepotpunopotiskujuudrugiplan,bivajuontičkioslabljeniikompromitirani.Dokuklasič-nojliteraturizadjecuimladerealnisvijetzadržavaprimatuontičkomsmislu,bezobzirakolikosezačudnogifantastičnogusadržajutihprozaponudiločitateljstvu(kaoštojeslučaj,naprimjer,sprozamaMarkaTvena)–uovojknjiziMahmutefendićpokušava(iuspijeva!)obrnuti, izokrenuti tu temeljnu relaciju:primarni,prvi,najživlji i jedinisvijetjestsvijetneobuzdanemašteDječakove–aonoštobi trebalopredstavljati realnostsvakodnevicejedvasepomaljaisamofragmentarnoseočituje,baškaonekastvarnostdrugogreda,baškaonekaproizvoljnostkojanemanikakvihatributapunine,izvornostiibogomdanostipravog,nepatvorenog,uzbudljivogŽivota-i-Svijeta...Pritom,nijeriječoneobuzdanostimašteuonomsmislukakojeonaprisutna,recimo,uKerolovojAlisi u zemlji čuda,ukojojsesadržajima„sdrugestraneogledala“nemoženiprićibezinter-pretativnogključapsihoanalizeurukama:situacija,pozicija,stanjeMahmutefendićevaDječakaimajukarakterarhetipskog,pra-izvornogdoživljajapunineinedjeljivostisvijetaprirode,onsenikamoneudaljavaodtogživogprirodnogozračja–onsamozaranja duboko izaiduboko ispodonogštoseljudskimčulimanadajekaopovršina,kao„gornjisloj“realnostizadatognamsvijeta...Uprvoj,nosećojpripovijestiNajnježnije čudovište na svijetusepojavljujekaosim-

bol sveobuhvatnosti i božanske snagesvijetaprirode–predkojimačovjekosjećanelagoduistrah;uovomtekstujetematiziranipredstavljenrestriktivniidestruktivničovjekovodnospremaizvornojiuniverzalnojsiliživota–odnoskojijedefiniranupra-voljudskimstrahom,nemoćiinespremnostidasesagleda,daserazumijeiprihvatita životvorna sila kao izvorišna i rodna svemu što postoji, pa i čovjeku. Strah oddrukčijegiodnepoznatogčinidaseuljudimaformirajupredstave,osjećenjaisvijestorugobnostiiočudovišnostisvegaonogštoseneuklapauvizuruuobičajenogčul-nogizdravorazumskogiskustva;zatoćesamoDječakbitiustanjuproniknutiutajnutog„čudovišta“,jeron,zarazlikuodsvihostalihobičnihljudi,nemausebitajstrahodnepoznatoginespoznatljivog–naprotiv,njegovjenajdubljiporivdokučitiiotkrititajnuiotvoritisepremanjoj(anezatvoritiseunepovjerljivostiuskučenostbićakojejeugroženosvimonimštojedrugoidrukčije).Ovajepripovijestefektnoliterarnouo-bličenjetematikeiproblematikeideološkeuvjetovanostiiokovanostiljudskesvijesti:upravojebezglavistrahodnepoznatogtoplodnotlosvakeideološkemanipulacijeljudima–utojmjeridasečakisamoZlo(dakle,općenito)možepromatrati,tumačitiidefinirati kaoenergija straha koju ljudinemoguviše (iz)držatiusebi,pa jeondakaodestruktivnost i kao rušilačku stihiju izbacuju napolje, nanoseći jedni drugimabolipatnju.UpripovjedačkomfragmentupodnaslovomObračunautorjepreciznoipotresnoopisaotudestruktivnusilu–tajbezglavistrahkojijesamposebigoriistraš-nijiodsvegaonog„strašnog“i„čudovišnog“štomožebitiproglašenouzrokomtogstraha.NasamomkrajuMahmutefendićjeuformipoetsko-filozofskogzapisasažeoidejuteksta,njegovsukus:„Kadsretnetečudovište/nemojtepomisliti:/To nije ljubav!/čakiakogase,užasnuti,/

prepadnete./Nedajtedatajstrah/postanečudovišteuvama./Jer,nemačudovišta,/imačudovišnosti...“Dakle,riječjeonekojvrstifilozofskeilimetafizičkebajke,ukojojautoruspijevana

pristupačannačinliterarnouobličiti,postaviti,formuliratiirazriješitivrlosloženatemelj-


napitanjaodobruiozlu,oprirodnomiliobožanskomustrojstvusvijeta,teoslabostiiosnazičovjekasuočenogsnedokučivimživotvornimsilamaprirodnimilibožanskim.DrugapripovijestpodnaslovomDjetinjstvo u Vrtaljicisvojevrsnijeautorefleksivniiau-

toreferencijalniotklonMahmutefendićevspramvećispisanogromanaDjetinjstvo pod Vrtaljicom;kaoštojeisamobjasnioukratkomuvodnomzapisu,ovdjeseprijedlogupojavljujekaorazlikovnikodfantastičnogspramrealističnomduhovnopoetičkompo-stavu–jeruovojpripovijestidoslovnojeriječoDječakovomulaskuunutrinuzemlje(štozapravosimbolizirazaranjanjeumračnudubinuvlastitogbića,usmislugonetanjaporijekla, uvjetovanosti i utemeljenosti ljudskog postojanja u dimenziji izvanvremen-skog,transhistorijskogionostranog).Metafizičkoiskustvosilaskausvijetmrtvih,ume-đuprostorekojinepripadajuzadanomnamčetverodimenzionalnomsvijetu,nimalonijejednostavnoliterarnopredstaviti iuobličiti– takodabudepristupačno,blisko i jasnočitateljskojciljnojskupini;Mahmutefendiću topolaziza rukomzahvaljujućiefektnomkorištenjusirovihinepristupačnihljepotaprirode(ozračjačudesnihpećina,podzemnihvodaisedimenata),kojimainačeobilujekrševitikrajgornjegtokaNeretve–akojesuidealneupravozaovakvunamjenu,zadočaravanjeonostranognadčulnogiskustva.Iutim„silascima“Dječakpokazujeprimjernuotvorenostihrabrost,zahvaljujućičemuuspijevaproniknutiutajnedrugimanedostupne:uspijevavidjetiičutimrtve,doživjetienergijuonostranogirazumjetipovezanostimeđuuvjetovanost„ovog“i„onog“svijeta–itotakodubokoipotpuno,kakojeimalokomzrelijemčovjekudatodavidi,daosjetiirazumije.VrhunactihiskustavajeDječakovrazgovorsumrlimocem,kojijepodnera-svijetljenimokolnostimanastradaouratuiokomon,svedoovogsuočenja,nikadništanijenimogaosaznati;naovajnačinautorutekstuvodiimotivtragičnogpovijesnogusudaljudiovogapodneblja–gdjejesvakadrugageneracijastradavalaubesmislenimratovimaštosuodvajkadapustošilibalkanskimprostorima.Ovdje, također,možemopodvućikaoosnovnuidejutekstadubokufilozofskuspoznajuotomedačovjekprven-stvenomoraupoznatisamogsebe,štoviše–dajesvakoznanjeutemeljenonasamos-poznaji:najvećajetajnaonakojajeuvlastitomsrcuskrivena!Socijalnikontekst,tojestsamasredinaukojojživiDječak,tražidajojsepoložiračun

otimneobičnimi tajanstvenimzbivanjima idoživljajima:kakonekomožeusred igrenalivadiiliusredškolskeučionicejednostavnonestati,isparitisekoznagdje–iondaseopetvratiti!?čudonemainemožeimati legitimitetniujednojsredini–osimakosekanonski, ideološkineproglasinespornimpredmetomvjerovanja(kaoucrkvenojdogmi,naprimjer);tuseotvarapitanjesocijalnogstatusa,prihvaćanjailineprihvaćanjapojedinacakojisusvojimsenzibilitetom,dušomiumomotvorenipremaonostranomičudesnom–prvenstvenopitanjestatusaumjetnikauzajednicikojauvijekvećodbijatuitakvuitolikusloboduupropitivanju,udoživljajuiushvaćanjusvijetaiživota.Zatoovaprozanapravinačinpostavljaitajproblem–zaštosuduhovniikreativniljudiosuđeninasamoću,zaštoobičansvijetodnjihzazirečakiondakadusebiiusvojimdjelimanoseporukeljubavi,miraibratstvameđusvimljudima...Naravnodajeusvemuovomeipaknajvažnijastvar–vještina i moć jezičnog izraza:

Mahmutefendićjeispisaoknjiguskojommožeizaćinakrajsamomajstorjezika,onajkomepolazizarukomimenovati,opisati,oduhovitiiizrazitiionenajtananije,neuhvat-ljiveineizrazivetreptajeduše,vizije,pojaveistanjakojisuapsolutnoneobičniifanta-stični–alinatajnačindamikaočitateljipovjerujemounjihovumogućnostiunjihovu


istinitost.Starezahrđalealatkeušupizbiljamoguprogovoritiiposvađatise,gospođicarukasemožeizražavatiidjelovatikaozasebnobiće,kaotakavmoželutatikrozprostori vrijeme i jedannapušteni (odljubljeni, završeni) poljubac, jednadomaćabosanskamuhamožeispričatipovijestsvogputovanjaautobusomdoBečainatrag–alisamoakonađemopraveriječikojimaćemoihoživjetiioduhoviti,akodiosvogizvornogdo-življajasvijetaiosjećanjaživotaugradimoupričuonjima...Upravozatosuoveprozeidealnekaopredložakumetodičkomsmisluzaknjiževnojezičnuanalizunasatimalek-tire:širokidijapazontema,zadatakaivježbiizdomenainterpretacijeknjiževnogdjela,izpoznavanjaleksikaisintakse,izanalizekompozicijeistilanudisenastavnicimaidjeciuobradiovogdjela–zakojesrazlogompretpostavljamodaćenaćisvojemjestouobveznojškolskojlektiri.


JasnaIVIĆ

EmotivnestijeneSnježana Baotić: Stijena uspjeha, pjesme, HKC Domaljevac, 2011.

Zasigurnonemožemousvomživotnomhodunavestinijedanuspjehkojijedošaosamodsebe,adasenismonamučilizanjega.Nijenikakvanovostčinjenicadasetrebamotruditi,daježivotzahtjevan,ponekadbezobrazanitežak,alipriznajmodajeupravotajslatkiizazovonamotivacijakojanastjeradakročimodaljebezobziranapre-preke.Stijena uspjeha-takoglasinaslovzbirkepjesama,prvezbirkeautoriceSnježaneBaotić,autoricekojanamkrozsvojestihoveželiprikazatistijenuživotaizperspektiveženskogoka,aistovremenonesuspregnutopriznatikakoženaosjećapreviranja,sum-njeidvojbenaputudoosobnogostvarenja.Zbirkajestrukturalnoraspoređenaušestciklusakojinemajusvojenaslove,negosu

motiviraniizrekamapoznatihsvjetskihknjiževnikaimislilaca.Uvodnapjesma,Boginja ljubavi,svojimsimboličkimnaslovomikontrastimadobraizla,nevinostiigrijeha,navi-ještanajznačajnijadvamotivauzbirci,atosuženailjubav.Subjektjesvojomintimnompojavomdoživiosvijetizvornoiposredujeganamačita-

teljima.Sadržajibliskihnamsituacijanisuvremenskiograničeni.Pjesmesunastajaleurazličitihživotnimrazdobljima,odmladalačkihuzdaha,odrastanja,pasvedozrelihspoznajnihiskustava.Takomipratimosazrijevaježeneinjezinihosjećaja.Uprvomciklusu,kojijenastaouranijojmladosti,prevladavajuslikeželje,čežnjeius-

pomenaumotaneuporedbeielipsekojenampredstavljajulirskisubjektsodređenimbliskimsenzibilitetom.Većnaprijelazuizprvogudrugiciklusjavljasemotivprirodekojićepjesnikinjiiukasnijimstihovimaposlužitikaoutočišteibogatstvokojepomaženesamopriizražavanjunegoćesvojomljepotomukrasitinoćiipriznatidapostojivelikabliskostipovezanostizmeđuprirodeičovjeka.Većudrugomciklusuupoznatćemoženukojajeosjećalaiskrenuljubavičistunadu,

alijeostalaneshvaćena:Voljela sam ga.Ali ga više ne volim.Od njegovih pogleda ledim se svaOd dodira njegovih ruku bježim.I znam da bez njega moguUspjeti u životuSama. (Sama do uspjeha)


Progovarahrabraženakojaželipostatineovisna,ženačija jebezbrižnamladost islijepopovjerenjerezultiraogorkomspoznajomdaljudiokonjenisutakvikakvimaihjezamišljala:

Moju si ljubav pretvorio u prijevaruI dopustio da me osuđujuJer je tebi tako bilo lakšeOdglumiti žrtvu ljubaviNeuzvraćene.Dopustio si da me kamenuju riječima oniKoji imaju veće grijehe od meneI koji tada svu sreću u meni ubiše. (Nad ruševinama)

Autoricaprogovaraiskreno,njenepjesmesudjelokojemuneosporavamoelemen-tarnostosjećaja.Snažanjetopečatosobnosti,njomejenatopljensvakistihkojiprika-zujetežinu,napor,ali i lakoćuistanjeduše.Pjesnikinjanijenimaloškrtanariječima.Neposrednajeiiskrenasaznačajnomdozomsvježinedoživljaja.Istitajlirskijunaksvremenompostajesnažan,progovaraiskrenoiodlučno:

S očiju ću isprati tugu sa srećomI vratiti im životni izgled.Zaboravljeni osmijeh našminkati i vratiti na lice,Kosu odmrsiti od njegovih prstiju i ispeglatiIgnorirati njegove riječi kakve god one bile.I tako sređena krenuti u novi život.Bez njega. (Pospremanje)

Kaoštosamnapomenulanapočetku,priroda je jedanodmotivakoji jeSnježanajakospretnosplelauosjećajeidogađajekojimjeobogatilaovuknjigu.čestesuale-gorijskeslikekaoštojeslučajupjesmiPles vjetra i zvijezdesuspjelimmotivimaplesavjetra,igreprirodeismjeneuprirodikojametaforičkipreslikavaraspoloženjepjesniki-nje,dokupjesmiLjepota je...slaviživotsasvimnjegovimljepotamakaouditirambu.Dvijesupjesme,posvećenesinovima,takođerblage,nježneiuvijeneuzaštitumotivaizprirodekaoštosugolubizvijezde.Mjestautočištasujasnoprikazanakaoštoiščita-vamo:uspomena,obiteljipriroda.Sintagmamakao što sukuća od pijeska, lanci tuge, provalija života, brod bez ka-

petanapjesnikinjausvojojžudnjizabliskošćupokušavaodgovoritinapitanjagdjejesmisao,gdjeargument,agdjepravdauodnosumuškaracaižena.Odgovorepronalaziuosmijehu,lijepimriječimaizagrljaju,doktajnaženeostajeuspremnostiisnazinjesame:

Te grešne misteriozne misliTe strasne radosti što tijelom ti pružaU zanosu ljubavnih požudaKad istovremeno mrzi i voli, mrvi i stvaraMože samo ona. (Tajna žene)

Oblik pjesama, stofe i dužine stihovaneujednačeni su.No to seopravada različi-


timpristupima,temamateživotnomrazdobljuukojemsunastajaleovepjesmekrozgodine.Neće točitateljaomestiuputovanjukrozvrtlogemotivnihuspona ipadova.Jezikjelepršaviprenositraganjezasmislomljubaviukojojsveživi,ukojojsesverađaiumire.Stihovisutečniičistiodnepotrebnekićenosti,opraniiskustvomproživljenoga.Primjećujesekakojepjesnikinjuvodilaisključivounutrašnjostiiskrenost.PjesmakojomzavršavazbirkazaslužnajeizasamnaslovStijena uspjeha itematski

zaokružujeputovanjedouspjehaiprenosinamačitateljimaporukudaneodustajemoodljubavi,odborbeiodsvojihnačelaidauživamousretnimtrenutcima:

Danas sam pobjednica.Ljepota života u meni danas gostujeVolim i cijenim ljude oko sebeLjubim neprijatelje.Misli su mi nadom prožeteI danas ti, ljubavi, opraštam sve.


SafetBERBIĆ

PoezijabezšminkeĆamil Softić: Zaljubljeni jarac, pjesme za djecu. Ilustracije: Ivica Ćavar. Naklada: „Dobra knjiga“, Sarajevo, 2012.

Jednostavnasloženostumjetničkogizrazasavršenstvojekometežisvakiesteta.No,kakodoćidotogapsurdaiprimjerenoodgovorititomparadoksu?Stilskeepoheižan-rovirazličitimsusredstvimakrčiliputprematomneobičnomsavršenstvu.Imaloihjekojisusepopelinavrh.Umjetnostradiumjetnostisame(“l’artpourl’art”)kidalajevezespoezijomupravouslijedneskrivenetendencijedasebudeposebnim.Nisutopostigliniparnasovci,nidadaistisvojim„smislombesmisla“,nitimnogidrugi.Složitćemoseuglavnomkakobitovogparadoksa leži,zapravo,pohranjenajošu

legendama,bajkamaibasnama,kakojesvakodrugotraganjeuzaludno,tekakosusvesentencijeipjesničkevratolomijezapravočistiplagijatipradavnihmudrosti.Usvojoj trećoj zbircipoezije znakovita i živanaslovaZaljubljeni jaracĆamilSoftić

nehajezaliterarnaočekivanja,čaksestječedojamkakoihsvjesnoignorira.Jezikomdjeteta,Softićseobraćadjetetu,djetetuusebi,vječnoživomdjetetu,najboljeminaji-skrenijemprijatelju,tojnepatvorenojčistoti.čitaosamstihoveSoftićevestihozbirkejednojženiijednomdjetetuiprationjihovu

pažnjuireakcije.Ženasenajpriječudilapersonifikacijikamilekojasebašraspisala,adjetetujesveto,otpočetka,bilosasvimnormalno.Većutrećojpjesmi,ukojojjekamilapisalaosatugeografije,vidiosamdasuseženinezjeniceraširileoduzbuđenjainjež-nosti,skorokaoudjeteta.Dobroje,živojedijeteuodraslojženi,adječakovapažnjajezakovanazastihoveodsamogpočetkabilaneupitna.Iskalisujoš,ajasamživiosti-hovepretvarajućiseusveafričkeživotinje,artikulirajući,onomatopejski,njihoveurlike,personificirajućinjihoveosjećajeikaraktere,sinestezirajućidojmove,zapravouživajućiusvojraskošistilskih figura,kojepredkrajzbirke,nekakokulminirajuasonancamaialiteracijamaupjesmiKokodakanja i kukurijekanja.Usput,pažljivijaknjiževnoteorijskaistilskaopservacijabacilabinaSoftićevupoezijuvjerojatnodrukčijisnopsvjetla,noostavimotozanekudruguzgodu.Nemorapjesnikpoznavatiteorijuknjiževnostikakobivodioračunaostilskojizražaj-

nosti,ometrici,rimiisazvučjima...Znatooskrnavitiljepotuizraza;pjesmejednostavnoizviruizSoftića,lahko,neusiljeno:kamila piše,pisala kamila,kamila prije tri dana javila...hodakamilakrozsveglagolskeoblikeneusiljeno,počinjepjesmupripovjedački,poputŠeherzade,takojednostavno,takoblizutojsavršenojjednostavnosti.Softićevepjesme


nemajukompleksstvaranjapoetskihneologizamakojibida,podsvakucijenu,stvarajunove,aktivneleksike,onesuzapravoskupopćihpjesničkihmjestakojajednostavnoželevani,samounekomnovom,drukčijemredu.UromanuDervišismrtMešeSelimovićanajednomsemjestukaže:“Kadvidišda

mladčovjekstremiunebo,uhvatigazanoguisvucinazemlju.”OvarečenicaprvamijepalanapametkadsamčitaopjesmuKomšinica,ukojojmladodjevojčehoćenaprečacodrasti,apjesnikjojnedâ:„Kupićujojjednulutku/ionaćeskinutšminku“.Tudramupoetskogoneobičavanjananačinživerecepcijemladogrecipijentanajboljećemovi-djetiupjesmi„Protestkosa“:

ProtestiramprepungnjevaRazgovaramsprijateljemoprehranigladnihptića,Ljudikažu:–Tokospjeva–

SasusjedomrazgovaramOpojenjaptićažednihDoknapoljusuncesijevaOpetkažu:–Tokospjeva–

Razgovaramsasuprugom,Mojomdragomcrnorepkom,Milommojomžutokljunkom,Kakoptićeodgojiti,Daselijepoponašaju,Al’damačkunevjeruju,KobajagikadzijevaKažuopet:–Tokospjeva–

Zatoglasnoprotestiram:Kadaimamnekihbriga,Nitipjevamnitisviram,VećozbiljnorazgovaramIozbiljnomeditiram.

čovjekječovjekdokježivodijeteunjemu,imakakotopotrošenozvučalo,tojetako,čovjekjezaistačovjekakomuseraširezjenicedokčitaSoftićevepjesme,anizobrazsenekontroliranoskotrljasuzajersemravčudiglistikako,zabogamiloga,hodabeznogu,žabasečudikakoisamaletibezkrila,aleptirimporučujedasenetrebajuništačuditi,negodajednostavnozovnudjecu,jerdjecasveznaju.Softićjeupjesmamaiučitelj,onnasobavještavaiodgaja,adatogačestonismoni

svjesni,naučimobezpomukezakonitostikruženjavodeuprirodi,crnomorskisliv,paidaljedoSredozemlja,onakokrozstih(Kruženje, Put),moglebiovepjesmeposlužititvorcima novog koncepta obrazovanja kao sjajnamatrica i kao odlična zamjena zadosadnogradivodatouzamarajućimdefinicijama/,Softićjeifilantrop(Mnogo volim,


Mostovi),apologetsuživota(Kad bi lipa mogla da hoda),boraczared,skladimir(Da-mirove igračke),parodist(Na granici)iekolog(Trovači prašume),sportist(Utrka),filozofkojiotkrivakakojelijepotamogdjenisi(Razgovor na obali),mistikštojednostavnomopservacijommorauranjadubokouskrivenezakutkemašte(Plima)...Softićevatrećastihozbirka Zaljubljeni jarac čitaseujednomdahu.Moramobitisretni

štosepojavilajošjednaknjigapjesamazamladeizasvedrugečitateljeu,inače,sveoskudnijemknjiževnomstvaralaštvuzadjecu.Adodalisetomedasuknjigumajstorskiilustriraliilikovno-grafičkiurediliIvicaĆavariBrankaĆavar,ondapjesmezadjecuuZa-ljubljenom jarcu dodatnodobivajunasvojojliterarnojinakladničkojvažnostiikvaliteti.


MiraŠUBAŠIĆ

Odškrinutavrataprohujalogavremenafra Bono Nedić, Razni doživljaji prošlosti, Zaklada „Terra Tolis“, Tolisa, 2011.

AutobiografijafraBoneNedića(Tolisa,1841.–1903.),zagubljenaiotkrivenaslučajnonakonstotinjakgodina,pojavljujesepredčitateljimasnaslovomRazni doživljaji proš-losti pratećiodrastanje i školovanjebudućegasvećenika, kojiposlijeosnovneškoleurodnomemjestuodlaziuKraljevuSutjeskudabistupioufranjevačkired,azatimuĐakovonastudijteologije.AutorpovijesnepripovijestiDva zarobljenika,najljepšegaknjiževnogostvarajabosan-

sko-posavskebaštineXIX.stoljeća,nećenasrazočaratiniuzapisimaosvojemuživotu.Ukompozicijskojstrukturidjelaotkrivamosedamdijelova:1.Tolisa–mojerodnomjesto2.MojodlazakuSamostan3.ŽivotuSamostanu4.KaoNovica1857./8.5.OdlazakuDjakovo1859.6.Narodnostiknjiževnost7.Kaosvećenikg.1864.

Pratećisvojživotoddanarođenjadoslavljenjamlademiseiprvesvećeničkezadaće,autornasuvodiodabranimpotankostimaupolovicuXIX.stoljećabosansko-posavskeibosanskestvarnosti.Elementiknjiževnoumjetničkogaiznanstvenogastilasmjenjujuseudjelu;objektivniprikaziživotauobitelji,samostanu,studijauĐakovustapajusesdušomumjetnikakojiosjećaljepoturodneravnice,aliigorja,Borovičkeplanine,na-bujaleSprečekojamugotovooduzimaživot,studenimaglu,sjevernevjetrovezimskeineprohodnostbosanskihputovanakojimaprijetevuciihajduci,medvjediiTurci.OdTolisedoKraljeveSutjeskenakonjimaisvodičimanekolikojenoćenjavodilokcilju,aliigostoljubljeilimrzovoljažupnikadomaćina.Emotivan,topaoiskazpiscaikadaizričekritiku,samojeblagukoronimakojibinjegovuvoljenuzemljumogliučinitiljepšom.VećuškoliurodnojmuTolisi,uprvojbosanskohercegovačkojpučkojškoli(kojuje

fraIlijaStarčevićosnovaouTolisi1823.godine),primjećujedvaučiteljaidvapristupa


–autoritativnašibaprvogaučiteljaidobrotaipjesmadrugogapristupakojigaodvodiusamostan.Dar za uočavanje pojedinosti i prirođena naracija u izričaju koja od svake sitnice

izvlačisažetostidramatičnost,bitnoizanimljivo,čineknjiguprivlačnomodprvedopo-sljednjestranice.Deskripcija,opissamostanaikrajolikaprirodnimljepotamaobdareneBosne,karakterizacijalikovauminimalističkomokviru,nepodilaženjenadređenima,te-žnjakistinskomprikazutemeljnesuvrijednostiknjige.fraBonoNedićnelibiseizrećikakosunečistoća,bolestiigladnedaćeredovničkogaživota,kakoučenjenaizust,bezrazumijevanja,nedajenikakverezultate,kakonistudijuĐakovunijelišengladnihdanaibespredmetnogaučenja,neplašiseuodlascimaizToliseipovratcimaizrećinesusret-ljivostpojedinihsvećenika.Gubitakobitelji,preraniodlazakroditelja,kaoibraće,sazrijevanjeioslonacnastrica

fraMartinaNedića(Tolisa,1810.–1895.)kojigaupućujeusvesvećeničkezadaćeistojikaostupnadanmlademiseiprvogasvećeničkogiskoraka,kadasemoraprobitikrozneprozirnuplaninskunoćdabiodržaoprvobožićnomisnoslavlje,završnimsudijelomknjigeinajavomradauvinograduGospodnjem.Uvremenuukojemuse,kakokažeautor,moglobititežak,seljak,turskikmetirobilisvećenik,odabraojesvetoposlanje,nakoristsvojegazavičajaizemlje.Dodirsidejamailirskogapreporodaučiniogaje,uzunutarnjuvatruiknjiževnidar,

piscemkoji namsvimaubaštinuostavlja svojadjela kao smjerokaz zadjelovanje iživljenje.Nije ihpregazilovrijeme,naprosto,dodalo im jebojudragestarinekojaseusvakomeiščitavanjurazotkrivaiblistausjajunekadašnjegaživotaiobičaja,izkojihsuproistekliinašisadašnjitrenutci.Služećiseidejamailirskogapreporoda,aliiprvihhrvatskihvukovaca,Nedićevseizrazkrećeizmeđuovihdvijujezičnihkoncepcija,alijevjernijiilirskoj.Primjenakorijenskogapravopisasneizvršenimjednačenjimasuglasnikapozvučnostiimjestutvorbe,refleksstaroslavenskogaglasajatkojijeikavsko-jekavski,sastavljenopisanjeniječniceuzglagole,obiljearhaizama, turcizama,germanizama ilatinizama(kojejepriređivačknjige,profesorMatoNedić,vrijednoobjasnioubilješka-ma),osnovnasujezičnaobilježjaovogadjela,kojamuneoduzimajulakoćurazumije-vanja,ustrojstvorečeniceiozračjeprohujalogavremena,kojenasodprvestranicepo-vlačiusvojsvijetineispuštadoposljednjerečenicespitanjemkrijelisenegdjedrugidioautobiografijeozrelomeživotnomrazdobljufraBoneNedića.ItajbinasdrugidiosigurnopoučioomudrostiživljenjaisnazipouzdanjauBožjeplanove.Ovaprvaknjigaodjetinjstvuimladostiodškrinulajevratačovjekovesrećekojasekrijeuustrajnomeraduispoznajisvojegaposlanjaisvojegamjestapodsuncem.


Mr.sc.VesnaNOSIĆ

PromatranjestvarnostiČitajući stihove Zorana Hrkaća

Napočetku21.stoljećaumapuslavonskobrodskogpjesništvaušlojenovo,dosadnepoznatnoime.ZoranHrkaćstihovejepočeopisatitekuzrelojživotnojdobi.Istodob-nojeispisivaostihovenamijenjeneodraslimčitateljimaidjeci,pajeu2006.godiniautorobjelodaniodvijezbirkepjesama-“Kamenuzemlji” i“Zbirkumojihpjesmica”.ObjeknjigeobjavilajePosavskaHrvatska2006.godine.

“Kamen u zemlji”,prvijenacnamijenjenodraslima,komponiranjeupetciklusa.Zavi-čajno–domoljubnatematikazastupljenajeuprvomciklusukojijedobioime“Zemlja”.Ishodišteautorovogsvijetaje“Zemljaukamenu”.Utojzemljikamensenalazisvugdje:“iudušiiutijelu/iugraduinaselu”.“Golikamen”autorovjeznamen,aliiznamennje-govihpredaka.No,autorovživotnivijeknijevezansamouztuzemljuukojojje“kamensvugdje”,negouzdrugopodneblje,uzgrad“čaplje,korzaikavanâ”.Kamen“uBroduu(pjesnikovom,dodalaV.N.)stanu”predstavljakamenpoveznicuskorijenompreda-ka.Kamenusebisadržisveodrednicezavičajno-domoljubnebaštinehercegovačkeprošlosti;onzaautorajestizvorištenjegovogabića.“Duša”jeimedrugogaciklusapjesamaukojemuautorpromišljaoduhovno-religi-

oznojtematici:Boguičovjeku,darovanimpjesničkimriječimakoje“OdBogadolaze/Krozmojuglavuprolaze/Jaihzapisujemsamo/Onenastajugore,tamo”.Uegzistenci-jalnimnemirima,samoćiiprazniniBogpostajenjegova“jedinautjehainada”.Trećicikluspjesamaposvećenježeniinosinaslov“Srce”.Oslikanaježenauluku

njezinogacjelokupnogaživotnogavijeka,azatimseautorokrećesvojoj“dami”kojajepostalanjegovouporišteukojemuoninjegovosrcezauvijekželebiti(“Odtebenika-mo/srceija/sebenedamo”).Nasljedujućimotiveiizričajetrubadurskelirike,autorupjesmiSTANJAdonosituguisuzejergajenapustila“ružasrajskogaimanja“.Cikluspjesama“Glava”sadržiizrazitorefleksivnepjesme.Ironično-satiričnaoštrinais-

pisanajeuvećinistihova.PjesmaNESMIJEŠprogovaraozabranimišljenjaigovorenja:NesmiješmislitiNesmiješkazatiNesmiješmislitištokažešNesmiješkazatištomislišNesmiješmislitištomislišNesmiješkazatištokažešDoćićevrijemekadaćešslobodnomisliti,agovoritinećebitipotrebno.


Zbirkasezatvaraciklusom“Ruka”ukojemuautorrazrađujetemuživotakaoživotnogkrugakojijeistovremenoizatvorenkrug.Glavnutematikuipjesničkanadahnućaautorjetražiouzavičajno-domoljubnimireli-

giozno-duhovnimmotivima,zatimmotivimaženeiljubavi,te(ratneiporatne)prošlostiisadašnjosti.Cijelisvojpjesničkisvijetutemeljiojenadubokoetičkojsastavniciukojujeutkaokršćanskukoncepcijusvijeta.Pjesnički izrazautorov je jednostavan i jasan, tonalitet smiren, ritam različit, a stih

slobodan ili vezan rimom.Nekepjesmeu izrazu i ritmukorespondiraju susmenomnarodnompjesmom–posebnoonekojegovoreoHercegovini.Bljesneunjimavedronadahnućeipoticajnaporuka,dubokaitopla,sućutnariječ.Uprvojpjesničkoj zbirci autor jošuvijek tragazasvojim izrazom.No,misaonost i

spontanajednostavnostostajutemeljneoznakepjesničkogiskazazbirkepjesama“Ka-menuzemlji”ZoranaHrkaća.Trajnoseznajučuditijedinodjecaipjesnici.Usvompjesničkomprvijencunamijenje-

nomdjeci,naslovljenom“Zbirka mojih pjesmica”,ZoranHrkaćdoniojeneposrednudječjuzačuđenost,predsvakodnevnimsadržajimaizdječjegsvijeta.Autorovpoetskisvijetpunjetopline,dobroteibezazlenosti,znatiželjekakvuimajudjecaudobipredš-kolskogiranoškolskogdjetinjstva.Ovadobpretežnojevezanauztradicionalneambi-jente,situacijeidoživljajedječjegsvijetakojeguokvirujeobiteljski,vrtićkiiškolskikrugtedječjeigreiprveljubavi.Gradeći svijetpredškolskogdjetinjstva,autordonosimotiveširokog raspona–od

bajkovitesituacijekada“bisamodjecabilanaplanetu”,prekoslikaizobiteljskogživotaukojimadjevojčiceučepisatiicrtatidoksedječacivozeu“makinama”,zabunomroneuakvarijuiliodlazeulunaparkicirkus,doigara–pitalica.Isvijetranoškolskogdjetinjstvaautorgradinamotivimaširokelepeze–odprvihdana

uškolikadaseučiabecedaistječurazličitaznanja,prekodječakoveigresMjesecomšetačem,zapažanjazime iproljeća tesudjelovanjaugradskimmaškarama,doprveljubaviipravedječje“prosidbe”.Izmeđuovihdvijumotivskihcjelinanalazesepjesmeoživotinjama.Tematski imotivski izbor zbirke je djetinjstvo. Autor se prepustio izvornimdječjim

emocijama,logiciipsihologijidjetinjstva.Prihvatiojedječjinačinpoimanjasvijetaidječ-jinačinizražavanja.Uovimstihovimanezbivaseništaznačajnoniveliko.Udječjemiživotinjskomsvijetunižuseobične,svakodnevnesituacije;autorsamonižedražesnesličiceizovogasvijeta.ZoranHrkaćprihvatio jekonvencionalnikrugtemaimotiva izsuvremenogdječjeg

pjesništva,aliimjedaoosobnitoniboju–šarmpoetskogpričanjaiopisivanja,spon-tanuduhovitostivedrinu,radoznalostičuđenjepredljepotomživota.Dovoljnoodlikazajedanpjesničkiprvijenac.

“U sjeni misli”,trećaknjigaZoranaHrkaća,donosirukovetaforizama.Knjigujeobja-vilaPosavskaHrvatska2008.godine.“Kadaneštoimašrećisvijetu,ondatonapiši!”savjetovaojeL.N.Tolstoj.ZoranHrkać

imašto“rećisvijetu”pajezatonapisaozbirkumisli.Unjojseotkrivakaonepristranpro-matračživotnestvarnosti.Ovajsveprisutniisveznajućipromatračživotvidiunjegovimdvojbama,zrcalimaiodrazima.Autorovemisliodrazsurazmišljanjaujednomvremenuiojednomvremenu:Kakvovrijeme,takviljudi.;NaBalkanuljudiujednojrucidrženož,


audrugojkriž.Nikadaneznatehoćelivasblagoslovitiiliubosti.;Trčanjenijevišehobinegosvakodnevica.;Danasljudinajviševolečitatinovčanice.;Svevišeljudiživekaopsi,asvevišepasakaoljudi.Većinamisliizričenekuspoznajuilipoukuonamasamima:Roditeljisvevišeizgle-

dajukaobankomati,adjecakaokarticebezpokrića.;čovjekčovjekusvevišepostajebroj.;Brakjepolitika:opstajekaoumijećenemogućeg,aumirekaonemogućnostpre-govaranja.;Bognemožebezčovjeka.Samočovjekmožebezčovjeka.Dokovimaforizmimazbognjihoveaktualnostimožemonadjenutinaziv“aktualizmi”,

onikojislijedeimajusvevremenskoznačenjepaimpridjevamonaziv“univerzalizmi”:Boljejeimatizaleđenegoleđa.;Tkosestalnoklanja,uprašinimuglavazavrši.;Stidseodsramapovukaousebe.Iščitavajućiovekratkerefleksije,zastajemoprednjihovombritkomizričajnošću.Izne-

nadinasautorovaduhovitost ioštroumnost.Zabljesneponekadpučkamudrosther-cegovačkihpredaka, zaiskri lakonski sažetamoralnapouka.Knjigom“Usjenimisli”suvremenaaforističkapanoramauHrvatskojdobilajenovoautorskoime.Promatratisvijetočimadjetetaznačiradoznalogaotkrivatinaivnosečudećisvemu

okosebe.Radoznalostistalnadječjazačuđenost,spontanostirazigranost,vedrinaibezazlenostotkrivajuseinastranicamadrugezbirkedječjihpjesamaZoranaHrkaća“Kada travke ožive”.ZbirkujeobjavilaPosavskaHrvatska2010.godine.Bitiodrastaočovjek,apsihološkisepoistovjećivatisdjetetomusebi(ičitatelju)može

samopjesnik.Pjesnik-dječakuhvatiojetrenutkeizdječjegživota,zabilježiojeponovosvakodnevnedoživljajeizpredškolskogiranoškolskogdječjegsvijeta.Izvorna autorova nadahnuća unutarnjom jednostavnošću predočavaju situacije iz

dječjegživota.Izpjesmeupjesmuredajusecjelovitidoživljaji,ljupkesličiceustihuukojimalirskisubjektmijenjasvojeliceodmalenogdječakaprekoškolarcadoodraslogpjesnika,roditeljaizubara.Bezgraničniprostordječjegsvijetaupotpunjenjeinonsensnimsituacijama.Unekim

pjesmamaispreplićusestvarnostisan,istinailažstvarajućiiznenađenje,začuđenosti smijeh.Razigranapjesnikovamašta i čitateljapostupnopretvarausudionikaovogveselogsvijeta.Pjesmesunapisaneuformiminijaturnihslika,pričaustihu,nonsensnihpjesamai

humorističkihanegdota.Dominirajuidiličniugođajiuobičajenizaidealiziranisvijettradi-cionalnog,aliisuvremenog,djetinjstva.Vedroobrađenetemedonijelesutople,humaneugođaje.Pjesničkiizrazjesugesti-

van,spontanijednostavan,obogaćenfunkcionalnomrimom.Inspiriranpromatranjemstvarnostiočimadjeteta,ZoranHrkaćuzbirci“Kadatravkeožive”

podarioječitateljimarukovetnovihpjesama.Ovomzbirkomčitateljisudobilivedruirazigra-nu,idiličnuinježnuslikudječjegsvijeta,ahrvatskodječjepjesništvonovopjesničkoime.

“Zagledan u nebo”druga jezbirkapjesamaZoranaHrkaćanamijenjenaodraslimčitateljima.IposljednjuknjiguobjavilajePosavskaHrvatska2010.godine.PočetnapjesmanosiznakovitnaslovSAMukojoj lirskisubjekt razmišljaopitanju

osobnog identiteta i životnim izborima uokvirenima granicama tame (“Mrak sam”) isvjetla(“Rajsam”).Svakičovjekovizbornosiodređeneposljedice.Lirskomsubjektuteškojeneprestano

šutjetii“nepravdećutjeti”,skrivatiseispodmaskiiglumiti,živjetiisprazanživot.Stoga


jeodlučio“Poštenimživotomkoračati/Inebeskezakoneshvaćati”.Uunutarnjimpre-viranjimaispunjenimasamotničkomtugomistrahom“čovjekutami”,“dušepotonuleudubinu”obraćaserijecipitajućije“Imalismisla/Ićikamo”.Tegobneživotnesituacijeponekaduzrokujuegzistencijalnekrize, stvore “provaliju

učovjeku”kojagaprimoravadaprijeđecrtu,rubživota i timkorakomodeuvječnupropast.Njegovopostojanječinimusebespredmetnim.No,glasprijateljazaustavljagaispred“Litice/Ruba/Ivice/Crte”tješećiga.Glasprijateljapozivadaseodnoćiokrenekjutru.Izlazjeuvijeknaprijed,uSvjetlu.TrebaokrenutileđatamiizagledatiseuSvjetlo.Onorastapaokovepatnje.“Probuđenaduša”,pronašlajeizgubljenusebeuBogu.Usvijetu,aizdvojenaizsvijetasvojompovezanošćusBogom,čovjekovadušaobdarenajesrećom.Onaželisamojedno:živjeti“vrijemesvoje”na“raspeluukrštenogživota”između“ZemljeiNeba”.Udrugoj zbircipjesamanamijenjenojodraslimčitateljimaZoranHrkać tematizirao

jepostajanjelirskogprotagonistarazapetogizmeđuNebaiZemlje,duhovneisvjetov-ne ljubavi, individualneosame i društvene sredine kojagubi tradicionalni oslonacukršćanskomsvjetonazoru.Doniojezamršenostpostojanjaianalizuunutarnjegživotamodernogčovjeka.Ocrtaojesenzibilitetponajprijeduhovnogčovjeka:osamljenika,ro-mantičnogzaljubljenika,skeptika,sudionikairefleksivnogpromatračaživotnihpojava.Izgrađujućisvojupoetiku,ZoranHrkaćseizdigaodoautentičnog,osobnogpjesnič-

kog izričaja. Izvorno nadahnuće, bogat sadržaj pjesama, razgovijetna sintaksa, re-fleksivnost,funkcionalnoupotrijebljenastilskaizražajnasredstva,impresivnevizualnepjesničkeslike,slobodniivezanistih–značajkesuautorovepoetikeprimjetneupo-sljednjojzbircipjesama.


IvanBAKOVIĆ

SlobodajesmjetikašljatiFra Jerko Karačić, Uspomene iz doba mučeništva, Vicepostula-tura postupka mučeništva fra Leo Petrović i 65 subraće – Široki Brijeg i Nova stvarnost – Zagreb, urednik fra Vendelin Karačić

Uspomene iz doba mučeništvafraJerkoKaračićjepisaoodlistopada1972.dosrpnja1973.uaustrijskomgradićufrohnleitenu,gdjejeslužbovaokaosvećenik,napoticajfraLucijanaKordića,kakotosvjedočifraBazilijePandžić.Uknjizisusvjedočanstvaovreme-nuiprilikamaodtravnja1945.dolistopada1952.g.irazumljivojedadodanašnjihdananisumoglanitismjelabitiobjavljena.UJugoslavijiseizamanjestvariišlonateškurobiju.Vrijemetegobnoinesklonobilokakvojslobodiiljudskomdostojanstvu,poglavitoher-

cegovačkimfranjevcima,kojihjeutodobašezdesetišestvećbiloubijeno,tridesetčetvo-ricasu,kakosvjedočiifraJerkouknjizi,utamničena,naslobodijesamodvadesetsedamsubraćemeđukojimaifraJerkoKaračić.Aitihdvadesetsedamjesvakidančekalosvojredzatamnicuneznajućihoćelijutrodočekatiužupnomstanu,utamnici,iliulokvikrvi.IzmrtvogvremenaničuživeslikepričanefraJerkinimriječima.Stiljednostavanipitak,

pričafaktografskiispričana,beznepotrebnihuvijanja,aliistotoliko,sovimotklonom,iliterarna.fraJerkoneuljepšava,pričaonoštojevidioidoživio,natajinilošenidobro,idanijebolnihrana,bilobizanimljivoanaliziratiovoštivoisknjiževnogstajališta.Naža-lost,krvavazbiljatogavremenaimaprednostnadprenjimaoliterarnostipriče.SvakakotrebazahvalitipriređivačunatomuštonijeuradiopunolektorskihzahvatautekstupanamjeostaoživifraJerkingovorčijiizborriječiboljeodkakvaznalačkogknjiževnogpostupkaocrtavaljudeisituacijeukojimasusenašlinemilommijenomvremenairata.Takosusvojemjestonašleriječikao:odletim(uznačenjuotrčim),vrzala,odalilo(pre-krasnariječ:„Malojeodalilo.“,dakle,prošlojemalovremena),zjala(zjapila),belaj,itd.PričafraJerkoposjećanjima,kojasuiznenađujućesvježaspunopojedinosti,sjetimo

seda supisanadvadeset pet godinaposlije, ponegdje se izgubi i vremenski niz, alisvakapričajepričazasebeuistomokvirumukekojusunarodifranjevciuHercegoviniprolazili.Nižusetakoslikenepovjerenjapukapremanovomžupnikujernisusigurnidaonnijepreobučenipartizan,noćiprovedeneuzatvoru ležeći„naposteljižive ljubavi“,tj.natjelesimadvojicemladićaizDrinovacakojisusepodmetnulitakodafraJerkoležinanjimaanenagolombetonu,narodnogprkosa,zatvaranjafrataraibiskupa,pogibije„škripara“, odvraćanjanarodaodCrkve, svakojakihnosanja sUDB-om,partizanima injihovimodbornicima.


Ugaleriji„velikih“slikaidogađajazavitlanihprocesimavećimiodHercegovineiodčitavognarodahrvatskog,pojaviseslikamalogseoskogžupnika,straha,muke,patnjeipotrebezakašljanjem,aliišalenasvojračun.NakonubojstvadvojicefrataranaKo-čerinu(fraValentinaZovkeisestrićamufraAndrijeTopića,20.svibnja1945.)zabrinutzasvojusigurnost,jednenoćisefraJerkokrioukrošnjibrijestaispredžupnogstana.„Sasvimsamsetihouspeoiuvukaosemeđušiblje,iodahnuo:Smrtfašizmu,slobodanarodu.(...)Sve tiho i mrtvo kao i ova sloboda među granjem(naglašavanjeI.B.).MjesecsepojavioiznadselaMamića.Klepnuletvanakapiji.Ugledamdesetakvojnikakako idupremažupskojkući.Sadćebitibelaj.Vojnicisesvratenačatrnju ipolako,bezšuma,vadekantomvoduipiju.Posjedošepočatrnji ipuše.Mojstomakgladanpaunjemuklokoće.Šuti,stomače,moglabitevojska(„narodnaodbrana“)rasporiti.Nadražilomedasezakašljem.Prigušivaosamtajnadražajiiskusio kolika je sloboda smjeti zakašljati!!(naglašavanjeI.B.)Pijevcipjevajuposelu.Lakovamjepjevatikadnisteljudipanemožetepostatipartizani...“(str.14.).UsvezisubojstvomovedvojicefranjevacanaKočerinutrebapripomenuti,kaoobi-

lježjevladavinekomunista,itodajeŠimaTopić,sestrafraValentinovaimatifraAndriji-na,bilasvjedokomnjihovogubojstva,svojimjetijelompokušalazaštititisinaodpogibliiprepoznalaubojicu,alijetajilanjegovoime,tekjepredsamusmrtjednomsvećenikureklaubojičinoime.Zanimljivojeitodaseubojicapredsmrtpokajao,zatražioiprimiosakramenteumirućih.PotresnojesvjedočenjeoispovijediodsmrtibježećegauLjutomDocu.Krijućiseod

partizana,fraJerkojezavrijemeispovijedisjekaogranugrabadokjegrješnikpotrbuš-keležaoušibljuiskrušenoispovijedaosvojegrijehe,afraJerkojednakosijekućigrabdaoodrješenjeodgrijeha.IlikrštenjedjetetakriomicenalediniizazidakodvrelaBlažuJarama.Polijevajućikrštenikakrsnomvodomzagrabljenomuovnujskirog,kojisetuslučajnonašao.Skojimopasnostimasesusretaosvećeniktogvremena,svjedočislučajgostioničara

izPologakojemususveoduzeli,zatvoriliga,mučiliiživotmuuvjetovalitimdanagovorifraJerkudaiziđeizfranjevačkogreda.Kadnijeuspio,samjesebiuzeoživot.Doduše,niuvremenimaprijeovihnijebilo lakobitisvećenikuHercegovini.Svje-

dočiotomupresudamostarskogsudafraLeuPetroviću(kasnijemprovincijaluHfP)idrugima,kojaje„izrečenadne30.decembra1929.god.AnteSoldo,Dr.fraMladenBarbarićiDr.fraLeoPetrovićkrivisu[zbog]prekršajaugrožavanjajavnebezbednostištojeprvinazabavipitomaca„Napretka“dne21.ov.mj.održaogovorseparatističkogkaraktera,koji jeprožet iantagonizmompremadanašnjemporetku,drugi i trećipakraditoga,štosudozvoliliodržavanjetakvoggovorakaoiprogramazabave,ukojemsenalazideklamovanjepesme„Naozlju(sic!)gradu“ištosemožedvojakotumačiti,teseraditogausmisluzakonaounutrašnjojupravičl.74.i78.te§28.naredbebivšezemaljskevladebroj3304prez.kazne:1.AnteSoldos20danazatvora,nepretvorivouglobu;2.Dr.MladenBarbarićs500din.;3.Dr.LeoPetrovićs250din.novčanoglobeukoristdržavnekase,odnosnouslučajuneutjerivostizatvorom2./10dana,3./5dana...“(Leo Petrović, prvi hercegovački franjevac doktor znanosti,HercegovačkafranjevačkaprovincijaUznesenjaBDM,franjevačkaknjižnica,Mostar,2008.)činisepoznato?Ajde,štojedopaorobijeonajštojegovoriosuprotiva„današnjem

poretku“.Natosmonaviklizasedamdesetjugoslavenskihgodina(članak133.,verbal-


nidelikt),alirobijauslučajuneutjerivosti„što su dozvolili održavanje takvog govora kao i programa zabave“nije,dakle,ovovremeniizum.Tobisedanasnazvalozapo-vjednomodgovornosti.I,naravno,robija.Kaoionda.Zaboljerazumijevanjevremenaokojemgovoriovazanimljivaknjigaevojošjedan

podatak: JosipGrbelja u svojoj knjizi „Uništeni naraštaj“ navodi sljedeće podatke –Hrvatska je1940.g. imala330novinara, a1945. situacija jeovakva: 131novinar jeemigriraoustrahuodlikvidacijeiprogona,100novinaradobilojedoživotnuzabranupisanja,45ihjepromijeniloprofesiju,27jedobilopravopisanja,atočno38novinarauHrvatskojjeubijenodolaskomkomunista.Tolikonovinara,navodiGrbelja,svezajednonijeubijenousvimzemljamakojesuimaleprofašističkirežim.Posebnozanimljivojesvjedočanstvooodnosunarodapremanovojvlasti,iskazivano

naraznenačine.Pjesmom„DružeTito,nemožeseviše,perokopaamotikapiše.“,„DružeTito,štotinabloknijeosimovosunceštonasgrije?“.Otporomsadnjipamuka,sezamaikikirikijauHercegovinitakoštobipolasjemenaprijesadnjeprokuhali,aonoštobiniklosu„potezali“itakotrgalikorijenje.Jezikom,čak–kakosenigdjenijemogaonaćicigaret-papir,popularni„ćati“,duhansezamotavaouobičneubruse,ateubrusenarodjezvao„kliza“jernijesesmjelorećikriza.ItakoredafraJerkozanimljive,nekadšaljiveanajčešćegorkezgodeinezgode,čitatelj

seiznenadikolikoihjeuspioispričatinasamo62straniceteksta(knjigainačesdodatcimabroji96stranica).Uglavnom,knjigakojasečitaujednomdahukaonajzanimljivijitriler.Kadjeupitanjuovakvavrstaliterature(memoarska),ovovrijemeiovikrajevi,zanimlji-

vojeuzovupročitatijošdvijeknjige.KnjigufraJankaBubalaApokaliptični daniiparti-zanaiSUBNOR-ovcaJureGalićaVrijeme i ljudi.Objeknjigegovoreouglavnomistomvremenu i istomprostoru.Osim razlikeupoložajimanakojimasusenašlaovadvaautora,razlikujuseuvremenuzavršetkasjećanja.Galićevaknjigazavršava7.veljače1945.upodne„slavodobitnim“ulaskomuŠirokiBrijeg,afraJankovajošjednovrijemepratitijekzbivanja.PartizanskimulaskomuŠirokiBrijegpatnjefranjevacaiovdašnjeghrvatskogpukateksupočinjale.Jedniugradoveikrvavepirove,drugiutamnicei(ne-obilježene)grobnice.Rekaobinarod:čegasepametanstidi,timsebudaladiči.Nakončitanjaovihtrijuknjigačitateljusesamaotvaraistinaozlusjemenuposijanu

tihdanainjegovimplodovima.Kamosrećedajesijačtogazla,ugledajućisenanarod,polasjemenaprijesijanjaprokuhao,adrugupolu„ispotezao“.Manjebipatnjebilopodkapomnebeskomiunaroduhrvatskom.Inebiplodovi togasjemenaonakokrvavosazrelidevedesetihgodina.Ironijajesudbineislabautjehadaje„velikiVođaiSijačzlasjemena“vrlobrzodobiozasluženupočast.„Ustrašnojhladnoćisiječnjagodine1924.radnicisulopatamaipijucimakopalijamuzaprivremeniLenjinovmauzolej.Jedanjeradnikpijukomprobiokanalizacijskucijev.Alirupazbogsmrzavicenijeodmahopaže-na.Sprvimzatopljenjemcijevjepuknulaisvojimsadržajemzalilamauzolej.Saznavšizato,patrijarhTihon,kojisenalazioukućnomzatvoru,tužnojeprimijetio:‘Kakvereli-kvije,takvaiposljednjapomast.’“(izknjigePartijsko zlatoIgoraBuniča).


ljetopis

JosipMUSELIMOVIĆ

Bosanskohercegovačkinobelovci

Slava ti Bože za kratak život iveliku zagonetnu smrt, i neka su

blagoslovljene odluke tvoje pokojima dolazimo na ovaj svijet

i s njega nestajemo…

IvoAndrić,nobelovac

-Janisamtrgovacsmrćunitisamgenijzla.Radiosamzadobrobitčovječanstva ijediniciljmogaživotabio ješirenjenauke,a time iblagostanja.Patentiraosam365izuma,kolikojeugodinidana-jadaoseslavniAlfredNobelsvojimprijateljimakadajeshvatioukakvesuserazornesvrhepočeliupotrebljavatinjegoviizumiipatenti.Prijesvega-barutidinamit.-Sustiglesumešezdesetegodine,nemamobiteljipotomstvo,zdravljemijenaruše-

no,teškesuzimeruske,švedskeinordijske,BertajeususjednojAustriji,preselitćuseusredišteMediterana-takojerazmišljaoiodlučioslavnikemičaripronalazač.

Nadaose!Blagamediteranskaklimanijemuneštoposebnopomogla.

Ujutrorano,10.prosinca1896.godine,dokjeSanRemospavaodubokimsnom,odposljedicaiznenadnogkrvarenjaumozgu,u63.godiniživota,preminuojeAlfredNobelsinImmanuelaimajkeAndriette,glasovitifilantrop,mirotvoraciindustrijalac.NjegovasmrtuzbudilajeznanstvenuEuropu,aprijesveganjegovenajbližesrodnike.Znalisu


dajeAlfredsocemizrađivaomorskeminezapotrebeCarskeRusijeiKrimskihratova,dajevlasnikželjezareitvorniceoružjauBoforsu.ZnalisudauKarlskomgradivelebnidvorac,očekivalisubogatonaslijeđe.Nedugozatimuslijedilo jerazočaranje iprokletstvo.Svjestanživotneneizvjesnosti,

godinudanaprijesmrti,nalistuobičnogpapiraAlfredNobelnapisaojeoporukuisvo-jegolemobogatstvoostaviočovječanstvu.Odtogabogatstva,odtridesetakmilijunašvedskihkrunailistotinjakmilijunadolara,nitkoodbliskihsrodnikanijedobioništa.Bilisuisključeniodnaslijeđai,naravno,razočaraniodlukombliskogsrodnika.Pričasedatakvekletvenisustigleniživoganimrtvogčovjeka.-Zaprepaštensamišokirannačinomnakojisvijetupotrebljavamoje izume,cijelo

čovječanstvomožesenaćiuponoru.Zatomolimipredlažemdaseodmojeimovinesvakegodinedodjeljujenagradaonimakojisvojimsposobnostimanajvišedoprinoserazvitkučovječanstva-govoriojeslavniizumitelj.OvonjegovotraženjezabilježenojeuŠvedsko-norveškomklubu,uParizu,pase27.studenog1895.godine,moženazvatiidanomidejnogutemeljenjaNobelovenagrade.četirigodinekasnije,nakonštosuraspravljenisviostavinskiprijepori,29.lipnja1900.

godineutemeljena jeNobelovanagrada,kojase,svakegodine,dodjeljujeosobamakojesupostigle izvrsne inajizvrsnije rezultatenapodručju fizike,kemije,medicine iknjiževnosti.Nacijelomsvijetu,onomnaistokuizapadu,jednakotakoionomnajuguisjeveru.DokjeupravaNobelovefondacijeraspravljalaotomezakojaćesepodručjadodje-

ljivatinagrade, iz„prikrajka“susjedneAustrije javilasebarunicaBertaKinsky,životnaAlfredovaljubav,govorećidasenjegovimizumimasvijet„uzburkao“idanagradutrebadodijelitiionojosobikojasesvojimzalaganjem,naposebannačin,kaoštotoisamaradi,zauzimazamirusvijetu.Natajnačinvještabarunicaprikladnomjepričomosigu-ralasvojunominacijuidodjeluNobelovenagradezamir.NadansmrtiAlfredaNobelauStockholmuse,od1901.godinedodanas,dodje-

ljujenagradaosobamakojesuusvomradnomiživotnomvijekupostigleposebnerezultate. Prve nagrade dodijeljene su za književnost, kemiju, fiziku imedicinu uKraljevskojglazbenojAkademijiuStockholmu,aodiduće-1902.godine-ovuna-gradu,upravilu,dodjeljujekraljŠvedske.Kraljevskanagradauzkraljevskiprotokolimilijunskiček.Nobelovanagradapredstavljanajvećeinajprestižnijesvjetskopriznanje.Imausvi-

jetu idrugihnagrada idrugihpriznanja,aliova jeostalanedosegnuta inenadiđena.Njenodostojanstvoničimnijeugroženoiakojeteškobitisudacipravičnoodlučitikome-odsvihkojisenacijelomsvijetunadaju-pripadaslava, tosvevremenopriznanje ivelikikraljevskiček.-NemožeserećidapovijestNobelovenagradezaknjiževnostnijeipovijestneopro-

stivihgrijehova-svojevremenojegovoriopredsjednikfondacije.Jer, od 1901. godinedodanas, u proteklih stotinu i deset godina, jedanaestorica

francuza,devetoricaNijemaca,sedamAmerikanaca,šestoricaBritanaca,četiriŠpa-njolcaitriTalijanapostalisuslavninobelovci.Iako je ruskaknjiževnostminulogstoljećazauzimalavodećemjestouEuropi,ova

nagradamimoišla je velike pisce:Gorkog, Tolstoja, Solženjicina, Pasternaka. SamodvojicaRusapostalisunositeljiNobelovenagradezaknjiževnost.


Malo jepoznatodaseNobelovim lovorovimvijencemzaknjiževnost1953.godineokitio i britanski premijerWinstonChurchill. Iz ovih činjenica nije teško zaključiti davelikoinajprestižnijepriznanje,ipak,lakšedolazidoknjiževnikakojipripadajugrupacijivelikihnarodailinekompolitičkomvelikanuinjegovompolitičkombloku.Kadaovakvosvjetskopriznanjedođeurukeknjiževnikaizmaloganarodakojiusvi-

jestisudacafondaciježivi iza„željeznezavjese,uneprihvatljivompolitičkomokruže-nju,ondajetoposebandogađaj.NacijelomBalkanskompoluotoku,od1901.godinedodanadanašnjega,ni jedanknjiževnik(osimjednog)nijepostaolaureatNobelovenagrade.Makedonija,Bugarska,Rumunjska,Mađarska,CrnaGora,Srbija,HrvatskaiSlovenija,nisuporodilevitezaperatakvogformata.Eto,tajjedaniznjedrenjeusredištunašezemlje.UTravniku,uuliciZenjakbr.13od

majkeKaterođenePejić,radniceusarajevskojTvornicićilimaiocaAntuna,školskogpodvornika-nadan10.listopada1892.godine,rođenjenobelovacIvoAndrić.Rođenjeistinskigenije.Prijenekolikogodina,uvrijemepredahaiodmora,putmejedoveodoTrsta.Nakon

dvadesetljećapoželiosamprošetatidobroznanimulicama,počastitiseizvrsnomka-vomisjećanjimanavremenakadaseodlaziloikupovalosveisvašta.Ujednomčasunebosespustiloiotvorilo,kišajepljuštala,ulicesuzačaspoplivale.

Utrčaosamujednuzgraduiostaoiznenađenonimštosamvidio.Sdesnestraneula-znihvratajednevišekatnice,uvisinigornjegštoka,odbijelogkarerakamena,postav-ljenajepločasnatpisom:-U ovoj zgradi, od 1923. -1925. godine, boravio je i radio nobelovac Ivo Andrić. ZnaosamdajetakvapločapostavljenauKrakowu,gdjejeslavninobelovacstudirao,

znaosamdauGrazupostojispomenikkaosvjedočanstvodajenanjihovomsveučilištuobraniodoktorskutezuotemi„RazvitakduhovnogživotauBosniiHercegoviniuvrije-meturskeokupacije“,znaosamdasubijelemramornepločepostavljeneuMadriduiBerlinu,znamdaseuBeogradu,naplatouispredzgradeVlade,nalazimonumentalnispomenikidajetajnekakoinajljepšidiogradanazvan„Andrićevvijenac“.Poljska,Austrija,Italija,Španjolska,NjemačkaiSrbijaponosnosvijetupokazujudaje

slavninobelovacstudirao,doktorirao,radioiživotokončaounjihovimzemljama.Svakačast!Jer,uvrloteškojkonkurenciji,ispredAmerikancaJohnaSteinbecka,TalijanaAl-bertaMoravije,EnglezaGrahamaGreenaiLawrenceDurrella,jednoglasnomodlukomsudaca,1961.godineIviAndrićudodijeljenojenajvećeplanetarnopriznanje-Nobelovanagradazaknjiževnost.SvremenanavrijemeukažemiseprilikaposlompoćidosudauTravniku.Bezobzira

natoukojejevrijemezakazansudskiproces,kaonanekozavjetnoodredište,urodnukućuIveAndrićadolaziobihsatranije.KadasesmagistralnogputaSarajevo-Travnikizdvojiteudesnuprometnutraku,apotomskreneteuprvusporednuulicu,dočekatćevasteškouočljivznakRodna kuća Ive Andrića. Uprizemljumalebosanskekućicenalazisepravakrčmaukojojsemožepopitikava,pojestidobrićevapi,paprenapljeskavicaipopitirakija,žestokašljivovicakojanikomneoprašta.Problemćenastatiučasuakoputniknamjernikiskažezanimanjezaposjetkatukuće

-katunakojemsenalazisobasasačuvanimslikama, rukopisima inekimknjigamaslavnognobelovca.Tadatrebazvatiključarakata,imatisrećudobitigaidozvatidavamotvorisobuipokažeštosveunjojima.Inače,prometniznakRodna kuća Ive Andrića,


nipočemusenerazlikujeodprometnihznakovakojićevasuputitiuvulkanizerskuradnju,unekumaludiskontprodavaonicuilipremanekomuličnomkioskuukojemumožetekupitinovine,kutijucigareta,šibice.Aubijelomsvijetu, u Trstu,Madridu,Grazu,Krakowu,Berlinu iBeogradu zalegle

bijelemramornepločeispomenicikojisvijetukazujudajetubioiboravioslavninobe-lovac-Bosanac s dna kace, kakojezasebegovoriosamIvoAndrić.Sramotno,danemožebitisramotnije!Njegovrodnigrad,baškaoihercegovačkametropola,nijednojškoli,nijednojulici

nisudaliimeslavnoganobelovca.AnabezbrojmjestaostalisuzabilježenitragoviAn-drićeveljubavipremaBosniinjegovogodnosapremaMostaruiHercegovini.Tako,najednommjestu,piše:-Avionomjamoguputovatiustranisvijet,alipoBosninikako.Biobihnajsretnijikada

bihmogaoputovatipješicejerjauBosniuvijekneštonaučim,čujemividim.JauBo-snumoramdoćidvaputagodišnje,tojemojaduhovnagimnastikabezkojenemoguživjeti…Slavninobelovacsanjaojeprosvijećenurodnudomovinu.TakojecjelokupaniznosNobelovenagrade,cjelokupneiznosedvijudržavnihnagrada-oneznačajneAv-nojevske ioneDvadesetsedmojulske, darovaofonduzabibliotekarstvoBosneiHerce-govine.Nisamnaišaonaovakav,panipribližnosličan,odnosnekogumjetnikapremaBosniiHercegovini.Inemaga!AndrićseradovaodolascimauHercegovinu.KaonitkoopisivaojeNeretvu,Počitelj,

Mogorjelo,Stolac,azahercegovačkumetropolukaže:-Mostarjeodprirodepovlaštengrad,onumalomsličinafirenzu.Tojegradumjetnika,trgovacaizanatlija.PoezijauMostarupopularnajekaouGoetheovomWeimaru.IvoAndrićsvojojdomovinidoniojeslavuiNobelovunagradu.Njojinikomdrugom

darovaojemilijunskeiznose,aonamuuzvratilaneviđenomnezahvalnošćuizabora-vom.ZatoseradujemoštoseusredištuMostaraobnavljajedanzapušteniparkištojeMaticahrvatskapotaklaidejuopostavljanjuspomenika.Odtogasvečanogtrenutkadijelinassamo jedantjedan,amožda isamonekolikomjesecido trenutkakadaćejednamostarskaškolaponijetiimeslavnognobelovca.Jošjedanznanstvenikglobalnihrazmjerapaojeuzaborav.USarajevuje23.srpnja

1906.godinerođenVladimirPrelog,autor400znanstvenihradova,članKraljevskeaka-demijeuLondonu,Američkeakademijeznanosti iumjetnosti,Američkogfilozofskogdruštva, IrskeKraljevske akademije, Sovjetske akademije znanosti i umjetnosti, Tali-janskeakademijeznanostiiumjetnosti,počasnidoktorSveučilištauZagrebu,Parizu,Liverpoolu,Bruxellesu,Cambridgeu,ManchesteruiRimu.Godine1965.VladimiruPre-logudodijeljenajemedaljaMarcelBenoist,najvišešvicarskoznanstvenopriznanje,adesetgodinakasnijedodijeljenamujeiNobelovanagradazakemiju.Godina1975.ostatćezabilježenakaogodinaukojojjeumronobelovacIvoAn-

drićiukojojjeVladimirPrelogovjenčanslavomlovorovogvijencaNobelovenagra-de.Početkom1991.godine,zajednosa109nobelovaca,potpisaojeapelzamiruHrvatskoj.Slavninobelovacumroje7.siječnja1998.godineuZurichu,u91.godiniživota,anjegoviposmrtniostaciprenesenisuipokopaninazagrebačkomgrobljuMirogoj.UŠvicarskojičeškoj,uzemljamaukojimajeostaviogolemiznanstveniopus,Vladi-

miruPrelogupodignutisuveliki,ponosnispomenici.SretnajeokolnostštosuMatica


hrvatskaiHrvatskokulturnodruštvoNapredak odlučiliprigodnimspomenicimaobilježi-tirođenjeslavnihnobelovaca.IjedanidrugibilisudjecaistipendistiNapretka, asvojimrođenjemiživotomvezanizanašuzemlju.Jer,nijenormalno,zapravosramotnojeicivilizacijskiprimitivno,daznanstvenikglo-

balnihrazmjera,akademikameričke,britanske,talijanske,irskeisovjetskeakademijeznanostiiumjetnosti,počasnidoktorrimskog,pariškogipetdrugihnajprestižnijihsve-učilištausvijetu,aktome,poslijeLavoslavaRužičke,sBalkanskogpoluotoka,ustotinuidesetgodina,jedinidobitnikNobelovenagradezakemiju,nemaspomenikilimakarmaluspomenpločuuzemljiukojojjerođen.Putdoobnoveparkaipostavljanjaspomenikabosanskohercegovačkimnobelovci-

mabiojezanimljiv,aunekimetapamaipunapsurda.Iunatočsloženimdruštvenimokolnostima i vremenugrube recesije, poglavarstvoGrada i gradonačelnik osobno,učinilisusveigradupočetkomproljećadarovalioazumiraukojućeseradonavraćati.NakojinačinsuMaticaiNapredakosiguralisredstvazaprovedbumeđunarodnog

natječaja,izradu,dopremuipostavljanjespomenika,upitatćetese.Odgovorjeonakavkakavste iočekivali -donacijamadobrih ljudi idruštvenoodgovornihosobakojesuželjeletrajnoobilježitirođenjedvojicenobelovacaunašojzemlji.Međutim,zanimljivojerećidasenitkoodinozemnihpravnihsubjekata,financijskih,

trgovačkih iproizvodnih,nijeodazvaoovompozivu, iako im jeBosna iHercegovinaglavnotržištenakojemostvarujuznatne,zapravonajvećeprofite.Nasreću,imaidrugačijihprimjera,imaitakvihokojimaiovomprilikomželimpro-

govoriti.Prijepedesetakgodinajednumostarskusrednjuškolunapustilajepametna,odluč-

naiosobanemirnaduha.NapustiojujeCirilZovko,kojićeudalekomsvijetupostatidoktorznanosti,apotomijedanodnajvećihinajpoznatijihkanadsko-hrvatskihgospo-darstvenika.Uvremenukojejenavješćivalakorjenitedruštvenepromjenedr.CirilZovkovratiose

udomovinuiuZagrebuiDubrovnikupodigaonekolikokapitalnihobjekata:Importannecentarnaglavnomzagrebačkomkolodvoru,GalerijunaIblerovomtrgu,anadubrovač-komLapadu-kakokaže-najljepšemdijelusvijeta-nekolikonajkomfornijihhotelaivilu„Elita“.Svojebogatoiskustvo,ujednomčasu,želiojeprenijetinaprostoresvojerodnedomovine,ugradMostargdjejestekaosrednjoškolskoobrazovanje,ugradzakogagavežubrojnaprijateljstvainezaboravneuspomene.Nažalost,nijeuspiounatječajuzakupnjumostarskoghotelaNeretva.Tkoznapokojimjekriterijimahotelprodan„boljemponuđaču“i,nažalost,onida-

nas,desetgodinaodprodaje,stojiuderutnomstanjuiplašisugrađane,prolaznikeituriste.HotelNeretva,kaoukletozdanje,stoji initkoneznaštočeka, ihoćeli ikadaotvoritisvojavrataidočekatisvojegoste.KadavećnijemogaouMostaru,dr.CirilZovkouponedjeljak,19.ožujka2012.go-

dine,nablagdansv.Josipa,uznajvećegradske ižupanijskesvečanosti,počeo jeuBihaćugradnjuvelebnoghotelaspetzvjezdica,tržnogcentra,poslovnihistambenihprostorijaod,zamislite,100.000četvornihmetra,otvorio je investicijskeposlovekojiseprocjenjujunastotinumilijunaeura.Hoćeliseitkoupitatizbogčegasumostarskekapijezatvorene i„zamandaljene“ovakvim investitorima injihovimzdravim ipotpunosolventnimprojektima?


Zarazlikuodonihprvih,odonihkojinaprostorimaBosneiHercegovineostvarujesvojenajznačajnijeprofite,dr.CirilZovko,iunatočtomeštosumuljudsketjeskobeipredrasudezatvorilei„zamandalile“mostarskekapije,prvijeinajznačajnijepomogaopodizanje spomenikabosanskohercegovačkimnobelovcima. I, unatočsvemu!Zato,hvalaVam,plemenitigospodineidoktore.


VladoVLADIĆ

Prosvjetnidjelatnicikaožrtveprosvjetnihstruktura1

…uzemljiukojojsetalentnekomuopraštasamoondaakojekolikotrebanekarakteran

iukojojsegenijnemoženizamisliti.Antun Branko ŠIMIĆ

DanijebioGospoduznas,kadaljudiustadošeprotivnas,živebinasprogutali,kadsenjihovbijesraspalioprotivnas.PS 124, 2-3

...akotoijestdoistadjeloBožje,niSotonanećespavati.

Sv. FAUSTYNANijedovoljnoznatisamokakopočeti,negojepotrebnoznatiikakoizdržati.Vjekoslav vitez LUBURIĆ

Ključne riječi:abnormalnost,bahatost,bešćutnost,boljševizam,bolest,cinizam,im-becilnost,maloumnost,nepravda,patnja,umreženost,umobolnost,zlo,žrtva.

Na početku…OnoštosamproživiotijekompetnaestogodišnjegaradauObrtničkojškolizaosobneuslugeuZagrebu,kaoprofesoretikeivjeronauka,zamenejesvedojučerbilosamoiskustvo.Pozitivnoinegativno.Onajpozitivnidioiskustvavezanjezasamradunasta-vi,dakle,sučenicima.Toseiskustvoumenigomilalo,vršilopritisakdagaizrazimuraznimoblicima.No,kakojeprosvjetnisustavkodnaspostavljentakodaprosvjetnogadjelatnikaninajmanjenemotiviradadadnesve,dakle,najboljeodsebe, jasam tupotrebudasvojapozitivnanastavnaiskustvaizrazimkrozeseje,metodičko-didaktičkepriloge,priručnike,čakiudžbenike(pričuvanozapredodređene!)–stalnoodgađaozaneznasekada.Onajnegativnidioiskustvavezanjezaprosvjetnestrukture,počevši

1 OvajjeradpočeokaokratkoizlaganjenaPetomhrvatskomžrtvoslovnomkongresu,18.–20.lipnja2010.,Zagreb–Voćin;anadamsedaćezavršitikaofilozofska,književnaidokumentarnaknjiga.


odravnateljaStankaBerečkogapasvedogotovosvihinstitucijavezanihzaprosvjetu–zavodi,agencije,uredi,sindikati,inspekcije,ministarstva.Namjernogovorimumno-žini,jertrenutnoneželimreferiratininaštokonkretno.No,nijetakodausvemutomesamoravnateljimaime.Izasvegatogastojekonkretniljudisimenomiprezimenomkojiodprosvjete,alineizaprosvjetu,žive.Zaoslikavanjetoganegativnogadijelamoga(alinesamomoga,negovećinskoga)prosvjetnogaiskustvailiiskustvasprosvjetnimstrukturama/vlastimaključnesu,abecednoporedane, riječi:abnormalnost,bahatost,bešćutnost,boljševizam,bolest,cinizam,imbecilnost,maloumnost,nepravda,patnja,umreženost,umobolnost,zlo,žrtva.Akojegovoropozitivnimprosvjetnimiskustvimabiopotisnutodsutnošćusvakemotivacije(kometotreba?!),ondajegovoronegativ-nimiskustvimaneštoštosamizrazboritostimoraoizbjegavati.Primijetiosam,naime,komugodbihpokušaoneštootomenatuknuti,nitkonijeimaovoljenikoncentracijeuživjetisetolikodashvatištomugovorim,akamolidashvatimenekojimugovorim,negojeposkraćenompostupkupočeomenečudnogledatikaoonogaskojimneštonijeuredu.Kasnijesamshvatiodasamjaispadaočudannezatoštobimojeiskustvobilojedinstveno,negozatoštosampokušavaoonjemugovoriti.Kao:patojesvimasamorazumljivo,a ti o tomegovoriš!Osim toga,govoriti oonomeštosedogađauprosvjetiznačigovoritiotakoprizemnim,abnormalnimstvarima,dajetajgovorveomazahtjevanakoželibitirazgovijetan,smislen,normalan.Onajtkopokušaotomegovoriti,vrloselakomožespetljatiitakosumnjunaabnormalnostprivućinasebe.Nasnaguteabnormalnostikojanedopuštadaseonjojnormalnogovoriprosvjetnisustavprešu-tnoiračuna.Posezanjezabeskrajnoprizemnim,nehumanimmetodamaobračunas‘nepoćudnim’prosvjetnimdjelatnicimazaciljimanesamodaprosvjetnidjelatnicitrpeodmahnegoidaseubijesvakavoljadaotojpatnjiikadaitkouzvišenoprogovori.Teknakonštomijeprosvjetnisustavdaootkazugovoraoradu,uodnosunanjsam

dospio u distancu kojami omogućuje da o njemuprogovorim.Otkaz je ugovora oradubilaonakapkojajeprelilačašuikojajeumeulilavoljudasesaberemisuvisloprogovorimoprosvjetnimdjelatnicimakaožrtvamaprosvjetnihstruktura.Godinama,desetljećimasetok’oništakotrljaškolskimhodnicima,zbornicama,prosvjetnimusta-novama…,asadajedošaotrenutakdasvetoizađevan:uobjektivnost,ujavnost,upovijest.Sadatrebamorazvitikulturugovoraotomefenomenu2.Daonegativnomedijelusvogaprosvjetnogaiskustvatrebamrazmišljatiukontekstu

žrtvoslovlja(viktimologije),postaosamsvjestantekupostupkuuključivanjauradPeto-gahrvatskogažrtvoslovnogakongresa(18.–20.lipnja2010.,Zagreb–Voćin),nako-jemsamizložiosamomanjidioodmislikojeslijede.Prepoznaosamturazrađenkon-tekstukojemimasmislaiznijetisvojanegativnaprosvjetnaiskustvakaoiskustvažrtve.Razmišljanje je trodijelno.Najprije razmišljamomogućnostižrtvenaprosto.Potom

bacamsvjetlonaonoštonazivamredefinicijom(žrtvovanjem)nastavničkogapoziva.

2 Jedinaistogajedinstvenaibeskonačnodragocjenaknjigaotojtemi,zakojuznamikoja,valjda,kodnasuopćepostoji, jeknjigaprofesoraTjelesne izdravstvenekultureMladenaSabljaka,Sumrak hrvatskoga školstva. Kronologija jednog mobinga, Zagreb: Biakova, 2009. Sabljak je 2008. dobiootkazugovoraoraduuPrvojekonomskojškoliuMedulićevojuliciuZagrebu(ravnateljmr.sc.SlavkoTrupeljak,prof.savjetnik).MehanizmiotkazivanjanjegovaugovoraoraduistovjetnisusvemuonomeštosamisamproživiokaoprofesoretikeivjeronaukauObrtničkojškolizaosobneuslugeuZagrebu,Savska23.


Nakoncuosvjetljavamimehanizmekojimaseprosvjetnisustavslužikadaodlučiriješitise‘nepoćudnoga’prosvjetnogdjelatnika.TujejošiPost scriptum,refleksijeoonomeštojeuslijedilonakonotkazivanjamogaugovoraoradu.

Mogućnost žrtveMogućnostžrtvepovezanajesnjezinimuzrokomuzlu.Potrebnojerazlikovatipovije-sneoblikezla,kojimogubitirazličiti,odzlakaotakvogakojesekrozteoblikepojav-ljuje iuvijekje jednote isto.Ujavnosti,udruštveno-političkomživotu,ozlu ižrtvisečestogovorisamouterminimapovijesnihoblikaistvarasedojamdasesvladavanjemodređenihoblikazlasvladavaisamozlo.Stvarasedojamdajezlostvarprošlosti,dajezaostalousvojimpovijesnimoblicimakaoštosufašizam,komunizam…,kaodanedopiredotrenutkaukojemživimo.Toje,dakako,naivnogledanjenastvari.Zlonepre-stajepronalazitistalnonovenačinedabudeprisutnoidadjelujekrozčovjekaidruštvo.Voditipolemikuokopovijesnihoblikazla,apropustitidasesamozloraskrinka,to

jenačinkakočovjekuodnosunazloopetbivaizigran.Kažeseovako:fašizamjezlo;bit komunizma je antifašizam;dakle, komunizam je ubiti dobro, a zla koja su seuokvirunjegadogađalazanjsusporedna.Akakobibilodanetkofašizamdefinirakaoantikomunizamizastupagakao,ubiti,dobarpovijesnioblikkojijeuslijedpovijesnenužnostiomogućioinekazlakaosvojnusproizvod?!Tusevidikakoseljudiiscrpljujuokonebitnoga,aonobitnopropuštaju,ato jeraskrinkatizlo,bezobzirananjegovepovijesneoblike,odnosnoraskrinkatigausvimpovijesnimoblicima,aprijesvegauonimoblicimaizakojihseskrivasadaiovdje.Žrtvaje,zapravo,načinkakosezločinividljivim.Utomeijestsmisaožrtve.Jerzlobi

htjelobitiprisutno,djelatno,aliuistovrijemeiskriveno.Kadasezlootkrijeulikužrtve,ondaimamotemeljzaborbuprotivnjega.Ondamožemokazati:evo,ovakonesmijebiti!Žrtvarelativizirapovijesneoblikeuokvirukojihsedogodila,jeržrtvajeuvijekista,kaoštojeistozlokojejuuzrokuje.Ožrtvisečestogovorinerazlikujući,jeližrtvausvojojžrtviaktivnailipasivna.Razlika

izmeđutadvaslučajajetolikobitna,dabibiloopravdanoustvrditidajeožrtviriječjedinotamogdjeježrtvauodnosunasamusebekaožrtvuaktivna.Tamogdjesežrtvažrtvisamodogađa,bez ikakvaudjelažrtveužrtvi,ožrtvisegovoriti inemože.Tamogdječovjekbivažrtvovanprijenegoštostigneizabratisebekaožrtvu,prijenegoštoseuopćestignežrtvovatizanešto,uimenečega–tamosemožegovoritionesrećikojačovjekasnalazi,alineiožrtvi.Tojerazlikaizmeđustanjaukojemnetkočovjekažrtvujeistanjaukojemčovjekhoćesebekaožrtvu,jerkaočovjeknećeonoštomusenamećekaojedininačindaizbjegnesebekaožrtvu.čovjekznadaćebitižrtvovanakosebenepodčinizlojvolji,aliustrajavanavoljizadobro,štojeistodobnoistovjetnosamožrtvovanju.Kadapožar,poplava,potresnastraničovjekainjegovihdobaraizazovužrtvu,onda

možemogovoritionajnižojraziničovjekovaudjelauvlastitojžrtvi.Tojeonarazinakojasesastojinaprostoutomedačovjekjesttakavkakavjest.Atoznačipodložanpropada-nju,nesreći,negativnosti.Nastraniprirodnihpojavanijeprisutnanikakvainterpretacijačovjekakojeganjihova‘djelovanja’pretvarajuužrtvu.Nastraničovjekajehtijenjedaizbjegnesebekaožrtvuelementarnihpojava,alinebilokakvonačelo.čovjekse,naprimjer,negdjenađeiondagatamoneštosnađeionpogine.Svakod-

nevnapojava.Alikadabisesamotouzelokaotemeljdasenečijapogibaouzdižena


razinužrtve,mučeništvaidasesvemutomepočnenadavatismisaoherojstva–ondabitobilokarikiranjenečijesmrti.Zaštoondatakoneučinitisasvačijimživotom,jersvisuživotijednakosmrtni?!Ispalobidaječovjekžrtvasamozatoštojesmrtan,odnosnozatoštoječovjekitimebisvakigovorožrtvipostaobezrazložan.Kada,međutim,čovjekčovjekažrtvuje,ondajetouvijekponekomeključu.Sukob

interesa ili sukob ideologija. Ako, na primjer, bijelci ubijaju crnce samo zato što sucrnci,ondajetosamozatoštosuonitakvikakvijesu(crni),štoznačidacrncidjelatnonesudjelujuurazloguvlastitežrtvovanosti.Crncinemogusvojimhtijenjemnadvladatirazlogvlastitogažrtvovanja,jerjenastranibijelacaskrojentakavinterpretacijskiključžrtvovanja koji crncima ne ostavlja nikakvumogućnost da izbjegnu sebe kao žrtvu.Crncimogužalitinadtimštosucrnciilizbogtogabitiponosni–itakodatisvojojžrtvirazličitsmisao.Vidimodajeuljudskomsvijetuuvijekprisutanodređeniinterpretacijskiključinastranionogatkožrtvuizazivainastranionogatkožrtvupodnosi.Tuseotvaraprostordjelatnogasudjelovanja,aondaiprostorzaslugeikrivnje,asvetojepreduvjetsmislenogagovoraožrtvi,mučeništvu,herojstvu.Tajinterpretacijskiključ:biticrnacznačineimatipravonaživotibiticrnacznačiimati

jednakopravonaživot–problemsmještanarazinunakojojseljudinedijelesobziromnabojukože,negosobziromnatokakoodgovarajunapitanje:jelibojakožepresud-nazapravonaživotinakakvoćuživota?Jednojebitižrtvomzatoštosicrn,adrugojebitižrtvomzatoštomislišdabojakoženepresuđujeopravučovjekanaživot.Neovisnootomejesilicrnilibijel.Uprvomejeslučajužrtvauznakupasivnosti,jerčovjeknesu-djelujeusamoodređenju,negoseljudirađajuutakvojpodijeljenostinažrtve(crnce)ionekojitonisu(bijelci).Udrugomeslučajužrtvajeonakojasvojimmišljenjem,stavom,zauzimanjemizazivasebekaožrtvu,neovisnoovlastitojpripadnostirođenjem.Jernemožeživjetiusvijetuukojemopravunaživotpresuđujebojakože.Sadavidimodaježrtvaupravomsmisluvezanazapravočovjekanaraspolaganje

sobom.«Jaseopredjeljujemzapravonaživot,neovisnoobojikože»ovdjeznačiistoštoi«Jaseopredjeljujemzasebekaočovjeka».Takojesasvakimodgovoromistavom.Svakoježivotnoopredjeljenjepovezanosopredjeljivanjemzasebekaočovjeka.Asva-koopredjeljivanjezačovjekavodiužrtvu.Nehtjetižrtvovatisebekaočovjeka,istoještoihtjetižrtvovatisebeusvimostalimdimenzijama.Nehtjetižrtvovatisebe,značibitispremanžrtvovatisvesvoje.Onajtkohoćesebe,tajjespremannehtjetiništadrugo.Živjetiovajživotuznakuhtijenjasebekaočovjekaistoještoiživjetiživotpremažrtvi.Provociratižrtvovanost.Samožrtvovanost.Samimtimeštomogućnostžrtvevežemoisključivozačovjeka,ujednokažemoidaje

mogućnostžrtvevezanaisključivozanjegovučovječnost.Zaonoštosedogađasčo-vječnošćučovjeka.Kadačovjekneželižrtvovativlastitučovječnost,ondapostaježrtvom.čovjekuseondaoduzimaononaštokaočovjekimapravo(posao,imovinu,život...),dagasekaznizatoštonijehtiopristatinažrtvuvlastitečovječnosti.A,sdrugestrane,čo-vjekježrtvovanondakadajepristaožrtvovativlastitučovječnostdanebipostaožrtvom(odnosno,danebiizgubioposao,imovinu,život...).Životčovjekaseodvijauznakusa-mosvrstavanjasjedneilidrugestrane–itosenemožeizbjeći.Trenutciukojimamoramobirationoštojevažnijetrenutcisuukojimanamserazotkrivaononajvažnijekaopostoje-će,kolikogodnaskaoosjetilnabićazbunjivalanjegovaneopipljivost,idealnost.Izatosutotrenutcikojinasobvezujuiukojimasamisudimovlastitomuživotu.


Kadaje,dakle,riječožrtvi,ondajeriječnesamooonomeštočovjekupripadanegooonomeštočovjekjestištoćečovjekbiti.Sklonismožrtvupovezivatisamosonimosjetnim:patnja,bol,posao,život,zdravlje,strah,ugroženost…Alinijestvarutome.Tosusamoposljedice.Svebibilolakšekadabibilomogućenavestirazloge.Zašto?Iprostorzažrtvubinestao.Alirazlozinepostoje.Onisubesmisleni.Tojepovrjedačo-vjekakaoumnogabića–iodatleiutomeježrtva.Nijeproblemutomeštosevrijeđanašezdravlje,našaimovina,našposao,našaobitelj,našnarod…negojeproblemutomeštonamseuskraćujurazlozi.Zašto?Kadapokušatenavidjeloistjeratirazlogezažrtvukojupodnositeikaoodgovorvamseponudinesuvislost,ondajesigurnodajena-suprotvasZlo.Jerzlonemarazloge.Izatosezloskrivabilokrozuskraturazloga,bilokroznjihovuprividnusmislenost.Onajkojiuskraćujerazlogeilikaorazlognudibesmi-slicusvrstavasebenastranuzla,adrugoganeprihvaćakaoumnobićekojeimapravonarazloge.Povrjeđujedostojanstvočovjekakaoumnogabića.Umobolnostoznačavastanjebolesnogauma,umakojipočivanabezrazložnosti,besmislenosti,akoji,unatočtomu,potražujedabudeuvaženusvijetuumnosti,kaodajesnjimesveuredu.Akotoprešutimo,akosenatooglušimo,akoprihvatimotuigru«kaodajesveuredu»,akoseneusudimoinzistiratidokrajauraskrinkavanjuumobolnosti–ondausvemutomesudjelujemo.Sudjelujemourastakanjuumnosti.Zloduhbezrazložnostijeušaounasikroznastražiputdalje.Nepomiritisestakvomumobolnošćuznačinapravitiodsebežrtvukrozkojuzlobivaraskrinkano.«Pravitiodsebežrtvu»–toimasmislareći,jerupu-ćujenanašudjeluvlastitojžrtvi.Svakičovjekmoženepogrješivoraspoznatiprisutnostiliodsutnostvlastitaudjelausebikaožrtvi. Ikadaužrtvikojagasustigneraspoznasvojudiounjoj,ondasežrtvapreobraćaunjegovu radost, jerunjemu jeujedno iizvjesnostdajeonoštožrtvujeništa,aonoštomuostaje,štospašava–sve.Jer«štokorističovjekuakodobijesavsvijet,apritomizgubisvojživot»(Mt16,26).«Pravitiodsebežrtvu»–toznačibitiotvorenprozorkrozkojisvatkotkotoželimožegledatizlonadjelu.Žrtvenemabezsvijestiomehanizmimakojijeizazivajuižrtvenemabezotporatimmehanizmima.Otporakojinijeništadrugodoliustrajavanjenarazboritosti,štoukonačnicinužnozavršavakaoraskrinkavanjenerazboritosti.

Žrtvovanje nastavničkoga pozivaKadadođešuškolu,ondajepotrebnoizvjesnovrijemedashvatišočemujeturiječkakobiuopćemogaoodreditisebeuodnosunato.Izvanjska,neiskustvenapercepcijanastavničkogapozivajeneštoposvedrugo,odsamenjegovestvarnosti.Nastavničkipoziv,odnosnoposao,općenitosepercipirakrozsintagmu:odgojiob-

razovanje,avezanozaodređeninastavnipredmet.Natajosnovniposaovezanisujošposlovikojisenazivaju:stručno-metodičkapripremaistručnousavršavanje(individu-alnoislužbeno-obvezatno-organizirano),asveuslužbiizvrsnostiizvornogaposla,kojisuodgojiobrazovanje.Dotlebistvar,recimo,moglabitiuredu–alisamokadabisetustaloilikadabiuodnosunasveostaloštosevežezaraduškoli,odgojiobrazovanjebilionoprvotno.Kadabisveostalobilouslužbiodgojaiobrazovanja.Notujejošneštoštosezoverazredništvoizkojegproizlazerazredničko-administra-

tivniposlovi–ijošnešto,atosufamozniostaliposlovinastavnika(kojeravnateljipoputStankaBerečkoga vole definirati kao ‘ostali poslovi po nalogu ravnatelja’ – dakako,izvansvihzakonskihokvira).


I tako ispadnedanastavnici (osimnastave ipripremezanastavu iusavršavanjaustruci)trebajuispunjatimatičnuknjigu,pisatiiizdavatisvjedodžbe,ispunjatihrputabli-cakojeneprestajustizatiizMinistarstvaiGradskogaureda,potpisivatiuvjerenjaoupi-su,izdavatiizvješćaouspjehu,voditirazrednuknjiguidnevnikradaiimenik,priprematikvartalnu,polugodišnjuigodišnjustatistikuzarazrednainastavničkavijeća,pisatiza-pisnikesasjednicaRazrednogaiNastavničkogavijeća,sroditeljskihsastanaka.Zatim,tusuizapisnicispopravnih,razlikovnih,kontrolnihizavršnihispita,pisatiobrazloženjaiispunjatiobrascevezanezapedagoškemjerepoticanjaisprječavanja.Nastavnikmoradežuratinahodnicima,maturama,upisnimpovjerenstvima…Nastavnikmoraučenikevoditinajednodnevneizlete,maturalnaputovanja,maturalnevečere…Nastavnikmoraodržavatiroditeljskesastanke,satoverazrednogaodjela,komuniciratiscentrimazaso-cijalnuskrb,policijom,odgajateljimaučeničkihdomova,pravobraniteljicomzadjecu…Eto,tojeonoštojazovemrastakanjemiliredefinicijomnastavničkogapoziva.Na-

stavničkisepozivvišenedefiniraiznjegovasmislainjegovihciljeva,negoiztrenutnihpotrebadaseispunezahtjevinadležnogaministarstva,odnosnonalozikojisuuvijekis-hodusmjerenostiistogaministarstvanaopravdanjevlastitapostojanja,anenadobro-bitismisaonastavničkogapoziva.Nastavnikvišenijenastavnik,nitijeučiteljvišeučitelj–onisusamonajamnaradnasnagauslužbinadležnogaministarstvačijajeprvotnabrigaonosamo,aneslužbaopćemudobru.Budućidasenadležnoministarstvomorabezprestankaodržavatiusamoopravdanomepostojanju,onobezprestankaproizvodireforme,pravilnike,kurikulume,hnosoveisvetonaizvršenjeprevaljujenanastavničkaleđa,nevodećiračunaotomejesulinovoproizvedeniposloviuinajmanjemskladusnastavničkomstručnomspremomisasmislomnastavničkogapoziva.Auovomkontekstumožemogovoritiionjegovužrtvovanju.Nastavničkijepoziv,dakle,

rastočen,redefiniran,žrtvovankrozhrpu-masu-gomiluposlovakojinemajunikakvevezesnjegovim izvornimsmislom.Svakiposao je,dakako, jednakodostojan,alinemožejedančovjekkvalitetnoraditisveposlove.Kojibi, inače,biosmisaostručnespreme?!Nastavniksekrozsvojeobrazovanjepripremazajedanpoziv,aondasenalicumjestatoredefinirauneštosasvimdrugo.Uvjetdabinetkoradiouškolijestimativisokustručnuspremuvezanuzaodređeninastavnipredmetipedagoškopsihološkoobrazovanje–alidabinetkoostaoraditiuškoli,najvećidiosvogaradnogavremenaprisiljenjeraditistvarikojenemajunikakvevezesuvjetomnjegovazapošljavanjauškoli.Itakosenastavničkipozivredefinirauneštonemoguće!Jernemogućejedajedan

teističovjekkvalitetnoraditolikukoličinutakooprečnihposlova.Jasnonamjedasenekomusasrednjomstručnomspremomnećepovjeritiobavljanjeposlovazakojejepotrebnavisokastručnasprema.Alikadasunastavnicisvisokomstručnomspremomkrozrazredničko-administrativneiostaleposloveprisiljeniobavljatiposlovezakojejedovoljnasrednjailinikakvastručnasprema,ondatoodjednomprosvjetnimvlastima,azahvaljujućipropagandiiširojjavnosti,postajejakomogućeinormalno.Kažudarazredničko-administrativniiostaliposlovineposrednoproizlazeiznastav-

ničkogaposlaizatoihnastavniktrebaobavljati.Potakvojlogici,sveostaleslužbe(ra-čunovodstvo,tajništvo,pedagog,psiholog...paisamoMinistarstvo)trebalobiugasiti,svrstati podostaleposlovenastavnika. Jer sve te službeproizlaze iz nastavničkogaposla.Školese,nakoncu,definirajukaoodgojno-obrazovneustanove.Stogabisveostaleslužbetrebalebitiuslužbinastavnikakaoonogakojijeposvompozivuzaodgoj


iobrazovanjezadužen.Aovdjesenakaradnostvarizokrećeinastavnikseizrabljujezaposlovekojinemajunikakvevezesnjegovimizvornimpozivom.Akonastavnikispunimatičnuknjiguilisvjedodžbu,jelitimeodgojno-obrazovnodjelovao.Akonije,anije,ondatonemožebitinjegovposao.Anajnovijiplaniranipotez(biser)Ministarstvazna-nosti,obrazovanjaišportaRepublikeHrvatskejest:uškolamasmanjitibrojnenastav-nogaosoblja,dokseuistovrijemeobimnenastavnogaposlapovećava.Štednjakaoprodukcijanemogućeg!Radijasnoće,samojednakratkausporedba,kojazaslužujedasepunovišeonjoj

razmišljaidasepunovišeuvaži.Sveučilišniiškolskiprofesoriradeponaravijedanteistiposao.Nakoncu,spadajuuistoMinistarstvo.No!Zaštosatnicaunastavizasveu-čilišnogaprofesoraiznosi6,azaprofesorauškoli22satatjedno?Zaštoseznanstve-no-stručniradsveučilišnomprofesoruračunauradnunormu,aškolskomprofesorutomožebitinajvišehobi?Zaštojesveučilišniprofesorpošteđenadministrativnihposlova,aškolskiseprofesoristimposlovimaguši?Zaštojestatus(plaća,radniuvjeti…)sve-učilišnihprofesorapodefinicijiiznadstatusaškolskihprofesora?Riječjeobjelodanojklasnojpodijeljenosti,akojajeopćenitopostalasamorazumljivakaoneštonajnormal-nije!Akakobibilodaseliječnicipodijeleuklasenaosnovitogaukojojmjeriježivotnovažanorgankojegliječe–neovisnoosamojstručnostiiusavršenosti!Akojenekomeudanašnjevrijemeklasnapodijeljenostljudineštonormalno,uvišesmislovatrebastavitiupitanjenjegovunormalnost.Kolikojedanas,uopće,normalnihljudiusvijetu,uHrvat-skoj,uhrvatskojznanosti,prosvjeti…?!Atoondazvučiovako:normalnodajeonoštojeumominteresunormalnoidasvakaosudaiborbaprotivabnormalnostimoravoditiomojojtakopostavljenojdefinicijinormalnostiinačenijenormalna!KadajeAmosOzukibucuizraziosvojuželjuzapisanjem,ondasusenadležniod-

mahprepali:štoakosesvipretvoreupisce,tkoćeondakopatiupolju?!Štoakosesvi pretvore umatodičare-pedagoge-nastavnike-znanstvenike, tko će onda ispunjatitablice?!Ariječjesamooizostankufleksibilnosti.Mnogisesamoradistatusauvaleusveučilišnisvijet,bezikakvogaizvornogasmislazatajposao,asustavondapodefinicijiodtakvihočekujedanaszadužesvojimstvaralačkimznanstvenimpostignućima.Dok,sdrugestrane,dospjetiuprosvjetuznačibitizacementiran,zakopansasvimsvojimta-lentima,bezikakvemogućnostidaseostvaruješkaostvaralačkobićekojebikaotakvozatajsustavbilouopćepoželjno.No,zarnijemogućtakofleksibilansustavukojembibilosvejednojesilinasveučilištuiliuškolstvu,jerbiseitamoiovamomogaoostvaritisukladnosvojimnadarenostima,dakle,sukladnoonomeštomožešdati,anesukladnonečijim,rigidnodefiniranim,očekivanjimabezpokrića.Nastavnikje,dakle,dovedenunemogućusituaciju.Onnemožetakovelikukoličinu

takooprečnihposlovautakonemogućimuvjetima–bezradnogamjesta iosnovnihsredstavaza rad– izvršavati kakospada.Bez radnogamjesta.Nastavnikase tereti,osimnastavekojaseodvijauučionici,iposlovimazakojeuškolinemaradnomjesto,negoihmoraobavljatiusput,bilogdje(uzbornici,kodkuće,nakolodvoru,utramvaju–svejetojednakovrijednokaoradnomjestonastavnika!).Bezsredstavazarad.Dokje na pitanje o nastavničkomposlu odgovor kaotičan, dotle je pitanje o sredstvimaradaposvezaobiđeno.Trebapisatipripreme,anačijempapiru?Trebaseračunalnoopismeniti,aligdjejenastavnikuračunalnaoprema?Trebapratitistručnuliteraturu–ahoćelijenastavnikkupovatiodsvojeplaće?Ištojespravomnastavnikanabesplatno


članstvougradskim inacionalnimknjižnicama i,općenito,usvimkulturnimustano-vama?Nakolikočega,odmaterijalnihsredstava,svakinastavnikgodišnjeuopćeimapravo?Prosvjetnisustavtakvapitanjasvrstavauobičnuprovokaciju,anastavnici,kojiuistinutoželebiti,nanjihodgovarajužrtvovanjemdijelasvojih,ionakoubogih,mjeseč-nihprimanja.Nastavnicimaseu istovrijemeuskraćujuelementarniuvjetizarad ioptužuje ihse

daradepremalo.Rješenjebibilouosmišljenom,ciljanompoboljšavanjuuvjetazarad,kakobizahtjevzaizvrsnošćuuopćeimaosmislaikakobisemoglarazlučivatikrivnjaodzasluge.Aline!Stvarsenastojiriješititakodasenastavnikeprisilidaradebilošto,bilokako,bilogdje,samoda ispunesvoju,nipoopseguniponaravi,nikada jasnodefiniranuradnunormu–dakle,bilokoliko.Uslijed tihnemogućnosti, neštomorabiti žrtvovano.Žrtvovana je,općenito, sama

kvalitetasveukupnogarada.Ali,ukonačnici,žrtvovananećebitiadministracija(patosemora!),negosežrtvujeonobitno–odgojiobrazovanje.Žrtvujesesamsmisaoškol-stva.Stručnousavršavanje,kojebi,uznastavu, trebalobitiusredištunastavničkogaposla,potisnutojeuproizvoljnost.Osimtoga,akosestručnousavršavaš,nadnevnibiredmoglodoćiitvojestručnonapredovanje.Atoprosvjetnisustavpodsvakucijenunastojiizbjećiili,štojeisto,beskonačnoodlagati.Izato:kolikoseikakostručnousa-vršavaš;pratišlistručnuliteraturu;sudjeluješliustručnimskupovima;pišešliiobjelo-danjuješli,eventualno,stručneradove;te,napokon,kakvajeuopćetvojnastava–tojeonoštosegledakrozprste.Alikakokomuikakokada!Uslijedsveukupnogatogakaosa nastavnik je u odnosu namoguće-očekivano-propisano uvijek u prijestupu. Iuvijekmožebitikriv.Svimoguzatajiti–idruštvoiobiteljiprosvjetnavlastisocijalnaipedagoškaslužbaiupravaškole–aliakonastaneproblemuučionici,ondanematkobitikriv,doliučitelj/nastavnik.Izato,budisretanštotisekrivica,kojukaodežurnikrivacnemožešizbjeći,gledakrozprste!Nastavniciradeuuvjetimaukojimasuucijenjenisonimnaštoimajupravoiukojimasepozivajunaodgovornostzbogonogaštonisuskrivili.Razapetizmeđuadministracijeinastave,nastavnikseodjednomnađeusitua-cijiukojojizistogaonogapotencijalaizkojegaispunjanekakvutablicu,izvodiisamunastavu.Atajpotencijalnisutrudinadahnuće–negotekrutina.Uslijedsvegatogamineznamokakvabinastavabilaikakvibibiliplodovinastave

kadabisenastavnikudopustilodabudedoistanastavnik.Onajkojiodgajaiobrazuje.Kadanastavnikuslijedredefinicijenjegovaposlanebibiopretvorenunemogućupro-fesiju–bućkurišodkojegatisemožesamosmučiti.Aondakažuovako:utakavsiprosvjetnisustavdošao,akotisenesviđa,tražiposao

negdje drugdje.Nije da nema logike (iako, zacijelo, nema ni truna dobrohotnosti!).Kadasam1995.godinedošaouprosvjetu,svejevećbilo,iakoneoduvijek,takokakojebilo.Uodređenomtrenutku,međutim,predtobomsepočneodvijatineštonovo,atoje

procesuvođenjae-maticeitiodjednomvidiškakojedošlodotogadajeuprosvjetitakokakojest!Bezikakvogakolegijalnogadogovora,bezikakvogapozitivnogapropi-sa(dakle,uzkršenjepostojećih!),bezikakveizobrazbe,bezikakveinformacijeiupute–odjednomimperativ:tosetrebaimoraraditi!Da,alištojeto-to?Toganijebilo,asadajest!Otkudato,zaštoto,podkojimuvjetimato?Tvojasupitanjanamjestu,aliprosvjetnisustavkažedajejedinirazlogzanjih–tvojinat!Uvođenjee-matice,ponaravi


iopsegunovogaposla,prosvjetnijesustavpopratiosasljedećimobrazloženjima:danastavniciionakoradepremalo(značilitodatrebajuraditibilošto?);dasunastavnicito ionakovećradiliupapirnatomoblikuasadasetome‘samo’dodaje ielektroničkioblik(značilitodatrebajuraditibilokoliko?);danastavnicitoionakovećrade(značilitodatoitrebajuraditi?)!Postoji Kolektivni ugovor, postoji zakon,postojepravilnici – ali čemusve to, kada

prosvjetnisustavtomožeriješitiposkraćenompostupku:tekmalozastrašivanja,splet-karenja...itojeto–nastavnicitovećrade!DonesesePravilnikoevidencijama,pokojempristupatie-maticismijusamoovlašte-

neosobe,administratoriaplikacije,koješkole(ravnatelji)trebajuimenovati,štoškole(ravnatelji)propuštajuučinitiicijelovrijemevršepritisakdae-maticuradeneovlaštenirazrednici(nastavnici).Prosvjetnevlasti,potom,vrlojednostavno,uPravilnikonormiposlovee-maticeubaceufamozneostaleposlovenastavnika.Itakosadaimamodvameđusobnoisključujućapropisakojiuređujujednoteistopitanjeoonimakojibitrebaliraditiposlovee-matice.Itakoispadadatotrebajuraditinastavnici,iakonitisuovlašteninitisuosposobljenizato,nitiihijedanpropisobvezujenaosposobljavanjezae-maticu,kojenepostojinikaoosmišljeno,nikaopropisano,nikaoprovedeno.Ponudisenekakvaračunalnaizobrazba,alisenekažečemu(e-maticejošnema)i

nitkojeneiskoristi–akadanavidjeloizađečemu(e-maticusuprosvjetnevlastiistre-sleizrukava),kažu:izobrazbevišenema,jersteimaliprilikuzaizobrazbukojunisteiskoristiliitimestepokazalidavamnijenipotrebna.Dakle,trebašsadaraditionoštoneznaš,jersionoštobititrebalodaznašimaoprilikunaučitijošuvrijemekadanisinislutiodaćetitoikadatrebatidaznaš!Dakle,titoznašitebiizobrazbaninetreba.Snađise,druže!Kroznačelo‘pokušaj-pogrješka’,krozuzajamnonatezanjezarukavi razmjenjivanjeusluga,krozsamoukost,krozsvojevrsnutelefonsko-dopisnuškolusMinistarstvomiGradskimuredom.ApostojiiPravilnikopedagoškojdokumentacijikojinalažedasesvidokumenti(svje-

dodžbe,zapisnici...)pišuustandardiziranimobrascimakojisedostavljajunastavnicimanaručnoispunjanje–aondase,bezažuriranjaPravilnikaopedagoškojdokumentaciji,donesePravilnikonormisnakanomdaseprosvjetnidjelatniciprisilepedagoškudo-kumentacijuispisivatiize-matice,kakoonanebibilanesvrhovita.ItakosunastavnicidovedeniustanjeukojemsuprisiljenikršitijedanPravilnik:bilodapedagoškudoku-mentacijuispisujuize-maticeitakokršePravilnikopedagoškojdokumentaciji,bilodapedagoškudokumentacijuraderučnoitakokršePravilnikonormi.Vidimo,gdjegodzagrebemopopovršiniprosvjetnogasustava,nailazimonaapsurd,

maloumnost,umobolnost,nakaradnost.Nailazimonapovrjeduprofesionalnogailjud-skogdostojanstva.Nailazimonanepravduiklasnupodijeljenost.Nailazimonanemo-gućnost.Isadseupitajmokakojemogućedaimaljudikojičinetakavprosvjetnisustav:kako

onihkojisudioprosvjetnihstrukturaizloizazivaju,takoionihkojikaoprosvjetnidje-latniciistozlotrpe?Prvobi semoglopomisliti da sudionici prosvjetnih struktura i samionakvi kakav

prosvjetnisustavkreiraju.No,mislimdaporemećajnastajeiprijenoštonetkopostanedioprosvjetnihstruktura,odnosnouprilicidakreiraprosvjetu.Problemnastajevećutrenutku selekcije.O selekciji neodlučuje strukanegopolitika. Jednom tamonetko


dobijeglasove,aondasetoutrenprelijeiproširinasvapodručjadruštvenogaživota,painaprosvjetu.Dioniciprosvjetnihstrukturasvojpoložajdoživljavajukaomandatupolitici,aneustruci.Ikadaimnekizanesenjaksastajalištastrukeželirećidasuukrivu,ondatodoživekaonapadnasvojmukotrpnostečenpolitičkipoložaj.Onisu–uztolikaponiženja,usvomuspinjanjuupolitičkojhijerarhiji,napokon,dobiliglasove,odnosnoparticipacijuunjima–atidaimpopuješ!Itako,dabitisastajalištastrukeimaopravonariječ,morašsekandidirati,otićinaizbore,dobitiglasove–inatomputu,naravno,postatiimunnapitanjastrukeiposvesepredatisamojpolitici.Putuostvarenjepravanaglasustrucijeputpolitike,nakojempostaješposvebešćutanzastruku.Jeliravnateljškoleuvijekupravu?Moželiministarprosvjeteikadapogriješiti?Jesuli

nastavniciuvijekzasvekrivi?Odgovorilinatapitanjaovakoilionako,onauvijekispada-juretorička.Nonjimasesmjeranaodgovorkojibitrebaoovisitioodnosupremasamimstvarimausvakompojedinačnom,konkretnomslučaju.Aline!Stvarisu jednostavnoposvezaobiđene.Gledaseipresuđujehijerarhijapoložaja.Zarćeravnateljodgovaratinastavnicima,ma kakav propust u odnosu na stvari napravio?! I zato je ravnatelj uodnosunanastavnikauvijekupravu.Onmožebitikriv,neuodnosunastvari,negouodnosunaoneiznadnjega,uodnosunaMinistarstvo.Pojedineslužbeministarstvaod-govarajuministru,ministarvladi,vladasvompredsjedniku.Bitnojepazitiuodnosunakogamožešiuodnosunakoganemožešbitiupravu.Bezobziranasamečinjenice.Akojeodnossnagatakavdasuoniiznadtebeprotivtebe,ondajeposvenebitnoštosučinjenicenatvojojstrani.Aštojesonimakojišuteitrpe?Štojeshrvatskimprosvjetnimdjelatnicima?Štojes

tisućamavisokoobrazovanihljudi?Nastavnicinimalonesudjelujuudefiniciji vlastitogaposla,nego izvršavajunaloge

onihkojisutemeljempolitičkihizboraprosvjetupreuzelikaopodručjesvojevladavine,adoticajsusprosvjetomdavnoizgubiliiliunjemunikadanisunibili.Naseminarimazanastavnike,uodređivanjunastavnihprogramaimetoda,upisanju

udžbenikaglavnuriječvodeinteresneiideološkeskupinekojeprosvjetudoživljavajukaoterenvlastitogaiživljavanja.Takosunastavniciposveotuđeniodsvogarada.Ononjihovo jedinstveno i jedino

mjerodavnoiskustvo,dokojegakroznastavniprocesdolaze,prosvjetnijesustavpro-glasionepotrebnimikaotakvoucijelostipropada.Velikijenerazmjerizmeđukoličinepatnjekojuunašimškolamaprosvjetnidjelatnici,

posvebespotrebno,trpeikoličinegovoraotojpatnji.Tojehrvatskaprosvjetnašutnja!Nastavnicisutakoprisiljenisvojposaoneimatipredsobomkaoizazovpremakojemsa-

zrijevajuidorastaju,negokaonešto,odradivšiseuistovrijemestihijskiirutinski,štosečimprijeostavljazasobom,azadovoljštinasetražikrozprivatniživotidrugeživotneambicije.Takoseformiraprofilnastavnikakojinereflektiraosvompozivu,niustručnomniu

statusnomsmislu,ikojisvevišetoneuravnodušnostpremaonomeštokaonastavnikjest,svedokjestonajkojidobivakakvu-takvumjesečnuplaćukaojedinuzadovoljštinuvezanuzasvojrad.Ako jeprosvjetnaplaćaonakoja je, zbognjezineneprimjerenosti visokojstručnoj

spremi, iuširojdruštvenoj javnostipercipiranakaopovrjedanastavničkogapoziva iakojeistaplaćausveukupnomkontekstunastavničkogapozivajedinazadovoljštinanastavniku–ondaseuočavanaštosetosvesvelo.


Nakaradnaje,dakle,onaargumentacijakojaizčinjeniceštoimaljudikojivolenastav-niposaoizvodezaključakdajeshrvatskomprosvjetom,manje-više,sveuredu.Tose«razmišljanje»vodipukomtrenutnomekonomijomanebudućnošću.Kadaovdje govorimo prosvjetnimdjelatnicima kao žrtvamaprosvjetnih struktura,

ondaneželimrećidanepostojiidobarbrojnastavnikakojitakavporedakskrivljuju.Dakakodaseuhijerarhijiukojojseunaprijedznatkouodnosunakogamožebitiuvijekupravuilikrivunalazimjestaizanastavnikekojiutomeželesudjelovati–jernijedanseporedaknemožeodržatibezpetokolonaša.Postojenastavnicikojisuuodnosunaučenike,uodnosunaroditelje,uodnosunasvojeradneobveze,uodnosunasvojekolegeuvijekupravu,bezobziranačinjenice–itosamozatoštojavnoispovijedajudasuonikojiseutojhijerarhijinalazeiznadnjihuvijekupravuidanitkodrugitkojeispodnjihnemoženikadabitiupravu.Nomogućnostdauopćepostojetakvinastavniciopetvaljasagledatiusvjetlusveukupnežrtvovanostinastavničkogapoziva.

Žrtvovanje prosvjetnoga djelatnikaSvimanamjejasnokakobitrebalobiti.Odgojiobrazovanjemladih,dakle,samanašabudućnost–tojeciljkojembitrebalaslužitiprosvjetaucjelini.Prosvjetajeonakojasadačinibudućnost.Gledatiutajciljiiznjegaiščitavationoštosvisvakidantrebamočiniti,tojeporedakkojibimogaozajamčitiuspjeh.Iztogaseciljamožeiščitatiikakvibiodnositrebalivladatimeđuonimakojisuzatajciljzaduženi.Noutomporetkuprisutanjejedanvelikilom.Provalija.Sjednestraneprovalijesuonikojineposrednouodgojuiobrazovanjusudjeluju–sdrugestraneisteprovalijesuoničijijeposaostvaratipret-postavkeiuvjeteodgojno-obrazovanogačina.Sjednesustraneprosvjetnidjelatnici,sdrugesustraneprosvjetnevlasti.Odmahbodeuočičinjenicadajeprosvjetnavlastneštodrugoodprosvjetnihdje-

latnika–štoviše,odsamogaprosvjetnogačina.Prosvjetnuvlastimajuonikojinemajuvezesprosvjetnomdjelatnosti.Aprosvjetnisudjelatnicipodložniprosvjetnojvlastiukojojninakojinačinneparticipiraju.Prosvjetnidjelatnicinemajunadsobomvlast.Notkomožeboljeznatikakonekustvarčiniti,kamojeusmjeravati,dolionikojiistustvarčineili,barem,pokušavajučiniti?!Auprosvjetiispadaovako:onikojisuizgubilisvakidoticajsprosvjetnomdjelatnostiiliutomdoticajunikadanisunibili,uprilicisukrojitisudbinuhrvatskeprosvjete,aondaihrvatskebudućnosti.Prosvjetniječinograničenzadatostimakojedolazeodprosvjetnihvlasti,kojesuizgu-

biledoticajsprosvjetnimčinom–isvojimdjelovanjem,umjestodapotiču,tajčinspu-tavajuiometaju.Prosvjetnevlastipostajusveudaljenijeodsmislavlastitapostojanja,auodnosunaprosvjetnedjelatnikezapadajuubešćutnost.Toneznačidauprosvjetnimstrukturamanepostojedobriljudi–negosamotodaudatomtrenutkutadobrotabivapotisnuta,prebrisananeupitnompotrebomdaprosvjetnestrukturedođunasvoje,pabilotoipodcijenužrtveprosvjetnogadjelatnika.Nekisuljudidobri,nekisuljudizli–anekisudobrisamouonojmjeriisamoondakadaodzladobijuzelenosvjetlozadobro.

Kako se možeš zamjeriti prosvjetnim strukturama?Onajtkoprosvjetnevlastizastupauškolizoveseravnateljškole.Ravnateljjeonajpre-kokojegaprosvjetnidjelatnikdolaziuneposredni,svakodnevnidoticajsprosvjetnimvlastima.Ravnateljuseprosvjetnidjelatnikmožezamjeritijednostavnotakodadođeu


kolizijusnekimnjegoviminteresom.Tomožebitimaterijalniinteres.Alitomožebitiiinteresučijemjeishodištunekikompleks,neštoiracionalno.Naprimjer:Neželišvoditiučenikenaekskurzijusagencijomkojupreferiraravnatelj.Ne!Samo

želišdopustitidao tomeodlučeučenici injihovi roditelji,koji to iplaćaju.Pa to jeuskladusnaputkomMinistarstva.Nijevažno.Djeluješsuprotno ravnateljevu interesu.Pokrenutćesemehanizmiprotivtebe.Neželišpriznatiravnateljakaosvogašefa.Ne!Samopredanoradišsukladnosvojoj

savjesti inačelimastruke.Nijevažno.Svojompredanošćuposlu,svojomizvrsnošću,suziosipotrebuzaravnateljemkaošefom,suziosiprostorzanjegovošefovanje,učiniosigasuvišnimidjeluješsuprotnonjegovuinteresu.Jerravnateljjetakavdanemožeotrpjetiautonomijučovjekaiautonomijustrukeikojioddjelatnikasvakodnevnomoradobivatipotvrduvlastitevažnosti,neophodnosti,nezaobilaznosti.Pokrenutićeseme-hanizmiprotivtebe.Neželišbespogovornoizvršitisveštotisenaloži,uduhuglasovitoganačela:izvrši

pasežali.Ne!Samopostavljašpitanje,odaklejenalogdošaoiprocjenjuješnjegovuvrijednostismislenost,uduhunačela:objasnimi,paćuizvršiti.Nijevažno.Doveosiupitanjeautoritetprosvjetnihstruktura,oduzeosiimpravonanepogrješivostilipravonagodine,pačakidesetljećakakobisamiuvidjelivlastitupogrješkuiispravilijedrugom,pomogućnostijošvećom,besmislicom.Pokrenutićesemehanizmiprotivtebe.

Koji su to mehanizmi?UprosvjetnomsustavupostojemehanizmikojimaseprosvjetnidjelatnikmožeizguratinaulicunapravdiBoga,adazatonitkoodonihkojisuutomedjelatnosudjelovalinikadaneodgovara.Bitisvjestantakvihmehanizamaimogućnostidaseokrenuprotivtebe,toseuzimakaostvarsocijalneinteligencije.Imatitakvusocijalnuinteligenciju,toznačiznatidokojerazinekaoprosvjetnidjelatnikmožešfunkcionirati,adatemehaniz-meneizazovešprotivsebe.Datoujednoznačiifunkcionirati ispodrazinevlastitogaprofesionalnogailjudskogadostojanstva,okotogasemalotkouznemiruje,jerdajetakvoštoionakoneminovnostprotivkojeseništanemože.Nečujemoliupravodanasnasvakomeugludajevažnijesačuvatiposaonegolivlastitodostojanstvo?!Kojisutomehanizmi?Prvo,tosumehanizmikojimasesveukupnoučiteljskoinastavničkoosobljenastoji

držatiupokornosti,a toznači ispodrazinesvijesti ihrabrosti,odnosnounesvijesti ikukavičluku.Krozmedijesepustivijest:zaučiteljeinastavnikesepripremajuinspek-cije.Nematuobrazloženjaniplana,negosamotako:pripremajuseinspekcije.Nemaništaučinkovitijeodbezrazložne,dakle,uvijekisvugdjevrebajuće,neizvjesnostikoju,zasvakislučaj,većinauzimakaostvarnuprijetnju.No,usudimose,ipak,postavitine-kolikopitanja.Što je toprosvjetna inspekcija? Iodgovorimo: to jenekolikonekakvihljudi.Atkosuučiteljiinastavnici?Tosudesetinetisućavisokoobrazovanihljudi!Inakoncu:kakonekolikonekakvihljudimožeinspiciratidesetinetisućavisokoobrazovanihljudi?!Zahvaljujućimedijima,blefu,bahatosti,sjednestrane,ilinijimanjegaotpora,sdrugestrane–pokažesekaovrlomoguće,alinesamoinspiciranjenjihdesetinetisućavisokoobrazovanihodstranenjihnekolikonekakvihnegosekaomogućepokažeod-sutnostsvakepotrebezainspiciranjem,jersuovedesetinetisućavisokoobrazovanihstigli prije inspekcijeprovesti samoinspiciranje i takoonihnekolikonekakvihostaviti


bezikakvaposla.Izatoseonihnekolikonekakvihslobodnomožesmjestitiurasponodsvakakvihdonikakvih–ietotisavršenogamjestazauhljebljivanjeonihkojisuzaslugesteklinaputupodobnosti.Drugosumehanizmikojimasedrskostonihkojise,ipak,uspijuprobitikrozmrežu

bezrazložneneizvjesnostikažnjava,danebicjelokupniprethodnimehanizambiora-skrinkankaoblefisrušiosekaokulaodkarata.Akonisispremanpriznatidanekolikonekakvihljudimožeinspiciratidesetinetisućavisokoobrazovanihljudi,ondasespreminesamozainspekcijunegozapunogorestvari.Svajetadatvojakrivnjautomeštoneželišigratidodijeljenutiuloguidiotakojasesastojiutomedasemorašpravitidajemo-gućeonoštojenemogućeidanesmiješglasnorećinemogućnostidajenemoguća.Anonimnapisma;huškanjeučenika,‘kolega’iroditelja;pojačanstručno-pedagoški

nadzor;nezasnovanaupozorenjaoobvezamaizradnogaodnosa;pozivanjenaboljše-vičkerazgovorečijijejediniciljispiranjemozga;usmeneipismeneprijetnjeotkazom…Sadržajno,logički,realno,istinosno–svetomožebitihrpabjelodanihbesmislicai

konstrukcija.Nijevažno.Toćenakoncubitisadržajobrazloženjatvogaotkazaugovoraoradu.Naprimjer:Usredsata«kolegica»tiotvorivrataučioniceihisteričnoupita:«Kakvajetobuka,od

kojesenemožeraditi?»Tijojodgovorišdajesveuredu,danormalnoradiš,danemanikakvebuke.Ništajevišenijezanimalo,negokakojedošla,takojeiotišla–posvebezrazložno.Nakonnekolikodananačuješdaseškolomširi famaotomekakotvojiučeniciusredsatapravebukuodkojenitkouškolinemožepoštenoraditi.Napokonbudešpozvannaobavijesnirazgovorkojiotpočinjeistražnimpitanjem:«Zaštosetvojiučeniciusredsatašetkajuškolskimhodnicimaidižubuku,remetećitakokućniredisveostalo?»Kakvabuka?Ikroztaj«razgovor»shvatišdaposljednjareferentnatočkaustvarnostivišeinijenikakvabuka,negotodajetaita,taditaddošlaktebiuučionicuiupitala:«Kakvajetobuka?»Jelitakobiloilinije?Nemožešrećidanije,dakle,jest!Epaonda,ergo,zaštotvojiučeniciusrednastavecijelomškolomdižubukuodkojesenemožeraditi?Svećeseurednoregistriratiipohranitiutvojdosje.Zlunetrebalo.Iliovo:Nasatusi,zapotrebenastavnogaprocesa,naveostih13.izPsalma49:«čovjekkoji

nerazumnoživi,sličanjestocikojaugiba».Aondaupravaškole(ravnatelj,pedagog,tajnik,«kolege»…)povedu istragu,potaknutunekakvimanonimnimpismom,zašto tiučenicimanasatugovorišdasustoka.Pojavesepovrijeđeniroditelji.Povedusebolj-ševičkirazgovori.Eondatipuknefilmikažešovako!Gospodineravnatelju,kakobibilodanetkokreneškolomuprikupljanjeizjavaovamatedasepotompovedeistragaotome,jesteliviono,štobinekiučenikovama,posvebezrazložno,mogaoizjavitidajeste–recimo,peder?!Stvarsesvevišekomplicira.Akadseuključiprosvjetnainspekcija,nemogućejeadasenenađeonočeganema;

jerondatiseinetražionoštoimaš,kolikogodtobilovelikoiznačajno–negotisetražionoštotinedostaje,kolikogodtobilositnoibeznačajno,štoviše,nepostojeće.TodabinadzormogaoizvršitiiZapisnikonadzorusastavitiboljepijančovjeknegolivišiprosvjetninadzornik,tojeposvenebitno3.Bitnojedatibudešoznačenzaotkazili

3 Pazitesadaovo!NadzorkojimseOtkazugovoraoraduproglašavazakonitimjevršen30.ožujkai07.travnja2010.,asamZapisnikonadzorujesastavljen,ravnateljupročitanisnjimsupotpisan30.ožujka2010.!Zapisnikonadzoruje,dakle,napisanprijenoštojenadzorizvršen!!!


datiseotkazštoprijeproglasizakonitim,neovisnootomeštodrugastranaotvorenoizražavanesigurnostuopravdanostotkaza.Totiidipitatinasud,aumeđuvremenuseprijavinaburzurada.Uočimoovo!Napočetkutomožebitizanemarivprivatni,karakterološkinesporazum

izmeđuravnateljaiprosvjetnogadjelatnika–nakoncu,tijekomvremena,stvarrazrastetolikodačitavprosvjetnisustavbivarobtakveishodišnebeznačajnosti,nečijegakapri-cailikompleksa.Riječjeotomedatimehanizmiuodnosunaprosvjetnogadjelatnikastignuuznapre-

dovatidotemjeredabinjihovoobustavljanjeutomtrenutkuznačilosamodovođenjeupitanjeprosvjetnihstruktura–itadasetouzimakaopresudnirazlogdaseuodnosunaprosvjetnogadjelatnikaidedokraja,atoznačidodiskvalifikacijenjegovaradainjego-vapravanarad.Donjegovaizguravanjanaulicu,naburzu,usudnicu.

Na koncu...Prosvjetnijesustavdaootkazugovoraoradučovjeku(posvejesporednoštosamtoja4)kojije:doktorznanosti,diplomiraotrifakulteta,petstudija;autor,prevoditeljsašeststranihjezikaiuredniknadesetkestručnihknjigainastotinjakčlanaka;ukontinuiteturadipetnaestgodinauprosvjetikojujezavolioiposvejojpredaosvakitrenutaksvogaslobodnogairadnogavremena;očijemuradu,napokon,ovisiživotpeteročlaneobi-telji–asamozatoštonijeobradio(alineiodbioobraditi!5)statistikuuelektroničkomobliku,posaokojinajprijenijebiopropisannikako,pakaotično,posaokojijenastav-nicimanametnutneputemizobrazbeilikolegijalnogadogovora,negoputempritisakaizastrašivanja,teposaokojegjeupapirnatomobliku,kaoiostalinastavnici,obradiovećpetputa(dnevnikiimenikrada;razrednainastavničkavijeća;obavijestiouspjehuiroditeljskisastanci;papirnatamatičnaknjiga;svjedodžbe).Takojecijeliprosvjetnisu-stavupaoustupicuvlastitebešćutnostizasamsmisaovlastitapostojanja.Nije,dakle,problemutomeštotamonekinastavniknijeizvršioapsurdannalog,negoutomeštojepostaootvorkrozkojijenavidjeloizašlaapsurdnostcijelogprosvjetnogasustava.Otkaz,zapravo,doživljavamkaočinosvetenastavnikukojijepetnaestgodinabisvje-dokomapsurda,anijehtionanjdjelatnopristati,negojeuzvelikupatnjuusvakomtrenutkutražioizlazuvlastitoprofesionalnoiljudskodostojanstvo.Kažudaseuprosvjetirijetkodobivaotkaz.Akotoijesttako,ondajetosamozato

štosurazvijenimehanizmikojiprosvjetnogadjelatnikaobeshrabrujudauopćemislioonomštoradiilioonomštomuseradi.Akamolidaneštoučini.Tojeosnovnirazlogzaštosuuprosvjetistvaritakvekakvejesu–nikakve.Onajključnipotencijal–nastavnik–odaklebimoglodoćidobrozanašuprosvjetu,zanašubudućnost,posve jeobe-spravljen,zastrašen,sputan,osakaćen,ugušen.Kaodaganema.Utomesesastojižrtvovanostprosvjetnogadjelatnika.Onježrtvovannanačinkojimsepriječidauopćepostanevidljivomžrtvom.To jeonažrtvakojaseskriva.Kojasebojipokazati.Koja

4 Izjednakoapsurdnihrazlogaotkazjedobioikolega,profesorengleskogajezika,DomagojOrlić.Nojasamseovdjedržaosvojihiskustava.5 CijelovrijemeinasvimrazinamaproturasedasmokolegaOrlićijaodbiliradnuobvezu(pamakarinezakonitu),štojepotpunipromašajistine.Mismonazahtjevdaradnuobvezuizvršimoodgovorilizahtjevomdanamseobrazložinjezinazakonitostizahtjevomdanamseomogućistručnaizobrazba.Natezahtjevenamanijeodgovorenonikako,negootkazivanjemugovoraoradu.


samusebenegira.Zamislimosada:tisućevisokoobrazovanihljudikojesustavpode-finicijisputavadakrozsvojradrazvijajusebekaostvaralačkabića.Kojajetobahatostikojajetorasipnost!Kadaježrtvatema,ondaugovorunemamopravonadistancu.Panionuakademsku,

znanstvenu,povijesnu.Žrtvanijeonakojajebila.Žrtvajeuvijekonakojajest.Pitatise,štoučinitiuodnosunaonužrtvukojajest,tojeneštoposvedrugo,negolipitatisezaneštošto je ‘samo’bilo.Žrtvanijeonauodnosunakojumožemobitipravedni takoda jeosvijetlimoakademskomraspravom.Žrtva,kadgod igdjegodsezbila,uvijekknamadolaziulikuimperativakojimseodnassadaiovdjetražikonkretna,djelatnazauzetost.Raspoznatljivost.Žrtvameđunamaizazivapodjelu.Naonekojižrtvuskrivljujemoionekojisezažrtvu

žrtvujemo.Trećamogućnostnepostoji.Akobudemogovoriliutrenutkukadatrebamodjelovati,bitćeistokaodasmošutjeli

u trenutkukadasmotrebaligovoriti ilikaodasmo lagaliu trenutkukadaseodnastražilaistina.Usvakomodtihslučajevanadjelujezaostajanjezasamimsobom.Ane-kadasestvarirazvijudotledauodnosunažrtvučijismosvjedocivišenemasmislanigovoriti,ničiniti,negouodnosunakojuimasmislajedinoisamtrpjeti,odnosnopristatibitižrtvom.Tojeondasudioništvoužrtvi.Takonakrajudolazimodoonogauvjetakojitrebabitiispunjennasamompočetku

našegagovoraožrtvi.Kadajeuishodištunašegagovoraožrtvisudioništvoužrtvi,zau-zetostzažrtvu,spremnostnažrtvu–ondajenašgovorspašenoddistance(povijesne,akademske...)itakodolazidovlastitogaopravdanjaismisla.

POST SCRIPTUMSveonoštosedogodilonakonmogaotkazaugovoraoradupoznatoje,datakoka-žem,odbiblijskihvremena:odprijetvorneprisnostidoničimzasluženedobrohotnosti.Nemogusenačudititomudasumnogi,bezikakvepotrebe,svojimotvorenimsvrsta-

vanjemriskiralidapadneljaganačitavnjihovživot,dakle,nanjihovupovijesnost(upi-tanjavječnesudbinenebihulazio).Iljagajepala.Ionaostajeudruštveno-povijesnomsmisluneizbrisivom.Moglisuizprikrajkajednostavnopromatrationoštosedogađaičekatiraspletmogašesnaestodnevnogaštrajkaglađu,medijskihraspravairaspravavođenihputemelektroničkepošte.Doistasuiracionalnirazlozipresudilidasusenekisvrstaliprotivmojegapravanarad,aondavaljdainaživot,adauistovrijemeništanisunihtjelinimogliznatiomračnojpozadinimoga(alinesamomoga!) iskustvasprosvjetnimstrukturama.Ioniništaodtoganisumogliimati,osimakonisusvojživotniprobitakbolesnovezalizamojeponiženjeiuništenje.Itakosuposveludosebe,svojebiće,svojmoral,svojauvjerenja,svojedostojanstvovezalizaneštoštojeraskrinkanokaolažizlo.Onisudotogatrenutkakrozsvojživotsvojimtalentimaizgradiliodređenuslikuosebikaodruštveno-povijesno-kulturnimbićima,aondasutuslikusamotakouprljali,zgužvaliiodbacilikaonuzgredanproizvodvlastitogaživotaizamijenilijenjezi-nomnegacijom.Kaodaihuodnosunameneopćeljudskanačelavišenisuobvezivalailikaodaseuodnosunameneistanačelaisplatilokršiti!Drugisupakizprikrajkapromatraliravnodušno,zlurado,farizejski,pilatovski–iličak

sretništojesenapokonnetkopočeorješavatimene,dakle,neštosuisamiodavnopri-željkivaliriješiti,alinisuznalikako.Doksuprvimojpadnastojaliubrzati,štoprijeprivesti


njegovukraju(maštotoznačilo!),ovisusedrugizadovoljiličinjenicomdasamuopćenapokonpočeopadati,pamakartoipotrajalo.Uzrakujevisjelaovakvalogika.Budućidanemasavršenačovjeka,toštosamjatvrdiodanisamskriviosvojotkazugovoraoradupouzdanjeznakmojenajvećekrivicekojasezoveneposlušnost/oholostaondaitogadasamotkazmogaosamojaskrivitiizaslužiti.Takoseizmetafizičkenesavršeno-stičovjekakaočovjekahtjelaizvestimojakrivnjaukonkretnomslučaju,kojisenevrjed-nujemetafizičkim,negotekformalno-pravnimmjerilima.Polaziseodčinjenicedajani-sam,zarazlikuodtolikihmnogih,pokazaodovoljnoumijećedanedođedonezakonita/nehumana/samoživaotkazivanjamogaugovoraoradu–iondasetačinjenicauzimakaodokazdasamsejapreračunaopostupajućikaodanasuprotsebeimamsavršenprosvjetnisustav–kojijenatakobačenurukavicuulicebioprimorandokazatisvojunesavršenost–ispostavivšiminezakonit/nehuman/samoživotkazugovoraoradu.Uzraku jesegotovomogaoopipatiargumentda jepitanjeopćega interesada ja

ispadnemusvemukriv,bezobziranasamečinjenice.Doksammnogimagovorioočinjenicama,nalicimasamimiščitavaozgražanjenadbešćutnošću,nepravdom,sa-moživošćuprosvjetnihstruktura.Alikadasudomalotiistisaznalizaodnossnaga,zamenedakakonepovoljan,istasunjihovalicagovorilaneštoposvedrugo:Pakadajetakavodnossnaga,tkotevišepitazačinjenice!Nije li, ipak,boljeda ispadnemkrivsamo ja negoli da trulost cijelogaodgojno-obrazovnoga sustava izađena vidjelo, akroztoipolitičkihelitakojesugaustrojile!?Nesamoustrojilenegoigodinama,deset-ljećimapodržavalekaodajesveunajboljemredu.Inesamosustava,struktura,elita–negoikonkretnihpojedinacakojisuvodilidvostrukživot:jedanpremavan,premajavnosti,službenipovršinski;adrugikojisemožeiščitatijedinopomnimpraćenjemianalizomonogaštosuzapravočinili–asvejenimaloslučajnoposloženotakodasenikadanepojavivoljakojabinavidjeloiznijelanesuvislost,nakaznostidalekosežnudruštvenuštetnostnjihovaradakojisesaviscrpljujeutomedasepronađunačinidase «opravda»njegovo izdašnohonoriranje.Zamislimosadačovjekakoji sena svimrazinama(međuprijateljima,uobitelji,ujavnosti...)afirmiraokaonormalan,ugledan,imućan,promućuran,zabavan...čovjek–aondaseuodređenomtrenutkupokažedasuplodovinjegoveuključenostiudruštveni (prosvjetni)život razarajućizadruštveni,pravni,moralni,umski...poredak.Granicezaobranulažneslikeosebizatakvačovjekanepostoje,iakonjemukonačniciljinemožebitidobraslikaosebi,negostatus quoupomjeriskrojenomživljenjuidjelovanju.Eto,takvisepojedinciskrivajuizprosvjetnih,alinesamoprosvjetnihstrukturaiusta-

nova.Pogriješikonkretanpojedinac,aondaseodgovornostprevaljujenaustanovu.Stogaustanoveubitinisuništadrugodolinačinusisavanjaosobneodgovornosti,aondaisvakogapotencijalanužnogazazdravdruštveniživot.Ustanovećeradijepočinitidesetnovihdesetputavećihpropustanegolipriznatisvojsamojedanpropust.Takvatvrdokornostsehraniupravoodsutnošćuosobneodgovornostiunutarnjih.Ustanovapojedincuskojimdođeuprijeporkaorazlogmožeslobodnoponuditibilokakvube-smislicu,čimeje isvakakomunikacijapojedincasustanovomunaprijedotvorenazabesmisao.Kolikogodnatvojojstranibilopravoizakonismisaoimoral–tisiuodnosunaustanovuposvebespomoćan,akojeonainstrumentaliziranaodstranenjezinihpo-jedinacakojiizanjeskrivajusvojusamovoljuilisvojinteres.Akopojedinacuodnosunaustanovuidođedozadovoljštinekrozpravosudnisustav,ondateretnećepastina


pojedincekojisukaočlanoviustanoveistuinstrumentaliziralizasvojusamovolju,negonaustanovukaoispostavudržave,daklesvihnjezinihgrađana.Unajboljemslučaju,sviplaćamoneodgovornostpojedinacakaofizičkihosobakojiseskrivajuizustanovakaopravnihosoba.Pravosudnapobjedapravdeseopetgledasmotrištaširegasustavakaocjelinekaopobjedasustava,čimejerehabilitiranaiustanovakaopodsustavtogasustavakojasepokazalafaličnom;aličimejerehabilitiranaineodgovornostpojedinacakojajeukorijenucijeleproblematike–dakle,svejeuredu,usustavunetrebaništamijenjati,idemodalje.Uishodu,predsobomimamomehanizamkojisesamoopravda-vaunjegovojzloporabiuodnosunapojedincekojisupočeliodvećuspravnohodatiičijejekontrastnoodudaranjepostaloodvećiritantnozaonekojibidanjihovoprizemnosvođenjeopćegainteresanavlastitiinteresostanedovoljnoneuočljivo.Jedinotomožebitirazlogzaštosustavtakomalibrojpojedinaca–koji,uzasvesvojeljudskeslabosti,nastojeuodređenomtrenutkuuodređenojstvaribitiposveprincipijelni–nemožezasebeproglasitizanemarivim,negosesnjimaobračunavakaodaonjihovojzgaženostiovisiopstojnostcijelogasustava.Mogućnostdapojedinciskrivajuvlastituneodgovornostivlastitepropusteizausta-

noverazlogjezaštosuustanoveodvećtijesnezaistinu,zadobroizaštoseosvetostigovorisamougranicamapojedinca,aneiugranicamaustanova.Atojeirazlogzaštosecrkveneustanovepokakvoćinimalonerazlikujuodsvjetovnih.Otvorenjeputdapojedinacslabostsvojelaži,kompleksa,zlobe...zaodjeneusnaguustanoveradiobra-čunasdrugim.Tamogdjejenatajnačinunaprijedizigranaistinaidobro,štojošmožeznačitiEvanđelje?!Odjednomsam,dakle,postaonepoželjannamnogimmjestima,umnogimdržavno-

crkvenimkrugovima,unutarkojihsamsvedojučertijesnosurađivao.Alinezatoštobibilaidentificiranabilokakvamojakrivnja,negozatoštosamseprevišepribližioistini–tolikodajetozavećinuljudi,izaovajsvijetopćenito,neukusno.Jerdajeodređenadis-tanciranostodistineidobrauvjetdabiseživotnazemljiusvojimpojavnimdruštvenimoblicimauopćemogaoodvijati.JerkakohrvatskodruštvomožeživjetibezMinistarstvaobrazovanja,bezKatehetskogaureda,bezprosvjetnevertikale?Akosamjaupravu,ondaništanevalja–aakoništanevalja,ondaničeganema,svetrebadovestiupitanje,korjenitomijenjati–atomožesamobeskrajnozamršeninadasvevirtualansvijetpoli-tike.Žrtvasedogađaupravoutočkamakorjenitogaopredjeljenjazaistinu–kaoznakanezrelostiovogasvijetadasesistinomsuoči,daistinupodnese,otrpi;kaoznakakolikosusviovosvjetskiživotnioblicitijesnizaistinu.Mogaosamjadavnoosnovatisvojeudruge inazvati ih«Ured...»,«Društvo...»,«In-

stitut...»–itakounaprijedpripremitiravnotežuuodnosusnaga.Alitkostojiiza«Mini-starstva...»,«Ureda...»,«Agencije...»–akonenekolikonekakvih ljudikojinastupajućiuimenjihzapravobraneonoštokroznjihčine,sprvotnimciljemdaseništaodtoganeraskrinkakaobesmisao,ludost...Adatonikadanisambiosklonučinitijedinisvojrazlogimautome,štobitoopetbionačindakrozovosvjetskeigreistinabudezaobi-đenaiizigrana.Boljajejednatočkaukojojsedotičeistinanegoširokopoljenjezinerazvodnjenosti.Jerštoćenamministarstva,uredi,škole...akosutonačinikakočovje-karazdvojitiodistineidobra.Neračunajućionekojinitisumoglinitihtjeli,ljudisusenajednompodijelilinaone

kojisumihtjelipomoći,alinisumogli,ionekojisumogli,alinisuhtjeli.Stvar,međutim,


trebatočnijeizraziti.Ovdje«moći»i«ne-moći»trebarazumjetiuodnosunarješavanjenezaposlenostimene kao hrvatskoga intelektualca i oca u peteročlanoj obitelji. Oninemoćnisuse ipakpokazalimoćnijimodmoćnih, jersuučinivšištosumogliučinilisve–kolikogodnjihovamoćbilafragmentarna,ipakjezameneznačilaoslonac.Onimoćnisuseipakpokazalitolikonemoćnimdanisumoglinionoelementarnoljudsko(kaogesta,kaoriječ), takodaseproblemiskristaliziraokrozpitanje:Kakodolazidotogadačovjekporastomdruštvenemoćikaočovjekpostajesvenemoćniji?Ikaoodgo-vor:Napredovanjeudruštvenojmoćidogađasenaputurasprodajevlastitemoćikaočovjeka,vlastitečovječnosti.Toštosusejedančovjek(ravnateljStankoBerečki),jednaškola(Obrtničkaškolaza

osobneusluge)ijedansustav(obrazovnisustavRepublikeHrvatske)pokazalinespo-sobnimprogutati/otrpjetičovjekakaoštosamja–tojejednastvar.Adrugajestvardasekrozovihdvijegodinedanaodotkazaugovoraoraduistiduhmogaoosjetitiinasvimdrugimmjestima,ustanovama,kojebi,dasustvarinormalne,trebaleposvojojde-finicijibitisretnedauposlečovjekasmojimkvalifikacijama.Onajzlo-duhukojemsamdobiootkazočitojeraširenposvudairemetispontanoodvijanjestvari,namjestočegapostavljasebekaouvjet.NonazatvorenostustanovaBožjajeprovidnostodgovorilarastvaranjempredamnomsvijetapojedinačneljudskedobrote.Itojezamenebilopo-putotkrića,kojeseneprestajeotkrivatiizdanaudan.Kolikogodjezastrašujućasamačinjenicadasutolikinadležniudržavno-crkvenimstrukturamastolikomravnodušno-šćuiličakzluradošćudvijegodine(idoklejoš!)moglipromatratijednogahrvatskogafilozofa ipjesnika, jednupeteročlanukršćanskuobitelj, kakoživibezegzistencijalnestabilnosti–jošvišejezadivljujućačinjenicadajesvakidansasobomnosioizlaziztako skrojenebezizlaznosti, takoda se kodmnogihnjih već zamjećujenestrpljivostgledajućimekrozsveovedaneuspravnoga.Akobihtrebaoistaknutištodoživljavamkaonajvećupatnjuizazvanuotkazomugo-

vorau radu,ondanebihnaprvomjestostavio lišenostposla imjesečnihprimanja(egzistencijalnunestabilnost),pačakniugroženostvlastiteobitelji–negolišenostmo-gućnostidabudemuučionicizajednosučenicima.Krozpetnaestgodinaradauna-stavijasamseuučionicisusreosoko10000učenikaisasvakimodnjihsam,tijekomtrogodišnjeganjihovaobrazovanja,bioupriliciprovesti102sata.Toštosamtolikovre-menabiospremanprovestistolikonjih,uzasvupatnjukojusumiizazivaleprosvjetnevlasti,svjedočidazatovrijemenisamnaišaonatakovelikodobroninatakovelikozlokojibimebilomotiviralibiloprisililidasesamdadnemupotraguzaizlazomizučionice.Doista,doksamsvevrijemepodnosionahuškanostučenika,roditelja,«kolega»ipro-svjetnihvlastiprotivmeneimogarada,tosamupunojsvijestiprihvaćaouzamjenuzamogućnostdasvakidanulazimuučionicu.Izatomoguslobodnorećidamiuodređe-nomsmislunedostajeitapatnja,jeronasepokazalamojompropusnicomdoučenikaidonastavničkogapoziva,kaoprilikedaučenicimakažem,aliiposvjedočimnekolikoključnihistinaoživotu.Iništaviše.Bezdjelakulturekojaćebitiplodprosvjetnihiskustavanećebitidobrobitizahrvatsku

prosvjetu.Prvouočimodatihdjelanema.Kaodaseunašimškolamanedogađaništaživotnobitno,štobimoglobitiizazovnozastvaralačkiizrazpjesnika,redatelja,drama-turga...Gdjejehrvatskaprosvjetanahrvatskomfilmu,kazalištu,knjizi?Tomožeznačitidvoje.Dajeprosvjetaprostorživotnerazvodnjenosti,bljedila.Aliidasuonikojiupro-


svjetisudjelujuustvaralačkomsmisluisprazni.Daprosvjetaregrutiraljudebeztalenata,bezstvaralačkogaporivakojise,kadagaima,unatoč,aliizahvaljujući,svimnedaćamanemožesuspregnuti. I još,toznačidasusvijetkultureisvijetprosvjetezapaliuus-porednost,nedoticajnostkaonormalnostanjestvari.Daljudistalentimazastvaranjekulturnihdjelaprosvjetuuopćenepercipirajukaoreferentnutočkuvlastitihstvaralačkihunutarnjihpreviranja.Ibudućidaonoštoseuprosvjetidogađaninakojividljiv,osjetannačinneulazividnopoljekulturne-društvenejavnosti,stanjeostajebeznadnonepromi-jenjenokrozdesetljeća.Jerzaštobiseištamijenjalotamogdjesustvari,manje-više,uredu,adasuuredukaodokazseujavnostiuzimaodsutnostsvakogaglasakojibisvjedočioonezadovoljstvuineredu.Samnaslov«Prosvjetnidjelatnicikaožrtveprosvjetnihstruktura»zavodisvojomjed-

nostranosti.Tkoištojetužrtvovano?Prosvjeta,nastavničkipoziv,pojediniljudi,ljud-skost...svetozajedno!Stvariuprosvjetisujadneupravozatoštojemeđuprosvjetnimdjelatnicimaspremnostnažrtvuodvećniska.Prosvjetnidjelatnicinajvećimdijelomsvegorenaznačeneprobleme rješavaju izmicanjem,odnosno takoštoplešunavećza-danuglazbu ipritomzasebe trenutnonastoje izbjeći zlo,a ishoditidobro.Zasebetrenutno–dakle,bezobziranaonouniverzalnoionoobjektivnoionovječno.Oninatopristajuzbogosjećajabespomoćnosti,jersveštonisuoni–okrenutojeprotivnjih.Sveustanove,agencije,zavodi,uredinadležnizaprosvjetupostojesamozatodauzur-pirajupravoprosvjetnihdjelatnikadaimadnupresudnuriječusamodefiniciji,odnosnoudefinicijiprosvjetnogapoziva.Problemsenemože riješiti krozsamoorganiziranje,kojeseuvijekizrodiujalovosamoiscrpljivanje,negoisključivokrozspremnostnažrtvu.Dovoljnojenepristatidakroztebeuovajsvijetprovukuiskrivljene,lažnedefinicije–uovomslučajudefinicijeprosvjetnogapoziva–definicijekojeujednonemoguadanebuduinezakoniteiapsurdneibezumneinemoralne.Prosvjetnidjelatnicikojiprihvaća-junalogravnateljakaozakonineusudesepostavitipitanjeozakonskojutemeljenostionogaštoseodnjihtražisudjelujunesamourastakanjunastavničkogapozivanegoizakonskogaporetka,aondajetoirastakanjeumaimorala.Tolikojestvarikojesusekrozpovijestnametnulekaonastavnikovaradnaobveza,iakosuposveprotivnenaravinastavničkogapoziva i nisu ni na koji način izražene kroz zakonske i podzakonskeakte.Prosvjetnijesustavstogabionaprostozatečenotporomdvajunastavnikasamo-razumljivojnakanidaseiispunjanjeelektroničkematicesamotakoprevalinanastav-ničkaleđa.Jerjevećbilouvriježenodasedefinicijanastavničkogapozivazasnovananapraksi i definicijanastavničkogapozivakojaproizlazi izpozitivnihpropisauopćenepodudaraju.Slijedećipozitivnepropise,nastavnicineispunjajupapirnatumatičnuknjigu,neizdajusvjedodžbe,neizdajuobavijestiouspjehu–aliupraksisvetoijošmnogodrugogaradesamozatoštosetoodnjihtraži.Topokazujekolikajeotuđenostnastavnikaodsvogaposla,kojegaodrađujesamozatodagaseriješi,makartobiloibilošto,anezatoštojeosviještenousmjerenpremaodređenimciljevima,odaklebidošlaiosjetljivostkadaseodnjegazatražiizvršavanjestimciljevimanevezanih(be-zveznih)radnihobveza.Ukojojmjerijenepodudaranjepraktičneizakonskedefinicijenastavničkogaposlauvjetovanobahatošćuprosvjetnihstruktura,aukojojmjerijetoeventualnosvjesnatežnjadaseuzasavneredupraksinominalnadefinicijaočuvapomogućnostibesprijekornom–tonikadanećemosaznati.Noznamodaseveleumovikojidolazedociratiprosvjetnedjelatnikenastručnimskupovimarastapajuodgovora


oodgojuiobrazovanjukaoonomprvomuprosvjetnompozivu,kaodaseonodrugo,administracija,nijevećodavnonametnulokaoprvoitakoonopravoprvo(odgojiob-razovanje)potisnulousporedno.Točnosemožepratitikoncentričnoširenje,danekažemkoncentričnazaraza,pro-

blemakojijedodandanasslužbeno,dokumentirano,zasnovanoostaoneidentificiran.Biojetonajprije«problem»odnosaravnatelj–ja.Odatleseproblempreliounutarškole,a jasamgadoživiokaoproblemuradusučenicima,ukomunikacijis«kolegama»inadasvesonimakojisuslovilikaoupravljačkastrukturaškole.Tusevećproblemželioprikazatikaoproblemkojidolaziizmojihpropustauradu,kojinikadanisuniodkogaidentificirani,negoseočekivalodajaproblemidentificiramusebiidagapriznam,štobivaljda,uzobvezudatobudetrajnostanjesamokajanjaisamopopravljanja,dostajalozaizlječenjaonogaishodišnogaproblemauodnosuravnatelj–ja.Kakotaktikadugo-trajnoga,dugogodišnjegiscrpljivanjanijedonijelaplod,problemseširiodalje.Premaprosvjetnimstrukturama,kojeovdje,budućidasampredavaoietikuivjeronauk,uvijektrebashvatitiudržavno-crkvenoj,auobaslučajaadministrativnoj,podvojenosti.Kakosepropustiumomradunisumogli,auravnateljevunisuhtjelipronaći–svremenomjeipakprevladalalogikaslabijekarike:ocijenjensamkaoslabijakarika,atojeznačilodasesveukupnostproblemamožeriješitiredukcijomproblemanameneirješavanjemmenekaoproblema.Izatosejedvadočekalotrenutakdasesveonoštoseodvijalotijekomnezakonitogauvođenjae-maticeuškoleiskoristikaopovodzamojuelimina-cijuizprosvjete.Stvarseizručilasudu.Kakvojeopćepovjerenjehrvatskogačovjekauhrvatskipravosudnisustav,natonijepotrebnotrošitiriječi.Nopotrebnojeistaknutijednuishodišnunaivnost.Izčinjenicedasusudovizaduženizaizricanjepravorijekaustvarimameđuljudskogasporenjanaivnojeizvoditizaključakdasusudoviuvećojmjeriotporninaonoodvećljudsko,jernasudovimaljudimasudeopetsamoljudi.Odtesenaivnostitrebamoodmahograditi.Aliutomslučajupotragazapravorijekompostajestvarstatistike.Dokseputujesudomsniže,prekovišedonajvišeinstance,želisedati,statističkigledano,većašansaistini,anipoštotoputovanjenemoraznačitiputovanjepremarazmjernovećojizvjesnostisameistine.Kakogodsestvarzavršila,nadjelujeneštoštonijepovezanosamosjednimkon-

kretnimsporomnegosasamimpostojanjem.Stvarsenećezavršitijednimporazomilijednompobjedom–jerživotsenastavljadalje.Stvarjepovezanasasamimčovjekovimpostojanjeminerješavaseprijenjegovaokončanja.Riječjeometafizičkomproblemu.Shvatiti to, značidoćidočvrstoga tla,dna,odakle je tekmogućeotisnuti sepremapovršini,dosvjetlostiizraka,takodajemogućeljudskidisatiiutrenutcimakadanaspritisneneljudskost.


MiraPEHAR

KronikakulturnihdogađanjauMostaruožujaktravanj2012.01. 03. Premijeru predstave «Buđenje kamenog spavača» upriličio ansambl Narod-nogpozorišta u Mostaru. Scenografijuikostimografijujeradiodr.SalkoPezo,dokjeglazbuizabralaAlmafazilObad.

02. 03. Održan jedanaesti put Večernjakov pečat 2012. i jedna je od najglamuroznijih manifestacija na prostoru BiH. Za osobu godine proglašena je misionarka časna se-stra Lukrecija Mamić, podrijetlomizTomislavgrada,kojaježivjelazadrugeinakrajujedalaživotudalekojAfrici.SpektakljeodržanuHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

03. 03. HPD Prenj 1933. priredilo izložbu planinarskih fotografija svojih članovauholuHrvatskogdomahercegaStjepanaKosače.

03. 03. Promovirana nova izdanja knjiga «Laku noć grade» i «Puno pozdrava s Mjese-ca»autoriceMarseleŠunjić, hommageautorici.OautoričinomknjiževnomradugovorilisuknjiževnikHadžemHajdarević,pjesnikMileStojićinovinarGoranKaranovićuhotelu«Ero».

04. 03. Izvedena predstava «Oda radosti» (Deveta nedovršena)u izvedbiMostar-skogteatramladihuGalerijikraljiceKatarine.

04. 03. Otvorena izložba dokumenata autora Zlatka Serdarevića,kojasadržipetna-estakpanoanakojimasupredstavljeniodjeciofilmu«Uzemljikrviimeda»redateljiceAngelineJolie,ugalerijiudruge«Boemi».

05. 03. Premijerno prikazan film «U zemlji krvi i meda» redateljice Angeline JolieuHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

07. 03. Održan prvi «Stand- up comedy show» poznatog hrvatskog komičara Peđe BajovićauNarodnompozorištuuMostaru.

07. 03. U sklopu projekta Vijeća mladih Grada Mostara «Izdaj i ti svoju pjesničku knjižicu»predstavljenesupjesničkeknjižicečetvoroodabranihmladihmostarskihpje-snikauOKC-uAbrašević.


09. 03. Ugledni fizičar i izumitelj prof. dr. sc. Davor Pavuna posjetio je Sveučilište u Mostaru iodržaopredavanjeotemi«Putistinaiživot-očimaznanstvenika».

09. 03. Otvorena prva samostalna izložba mladog mostarskog autora Tonina Tarču-kija pod nazivom «Psihička improvizacija» uCentruzakulturu.

12. 03. Izvedena plesna revija «Snjeguljica i sedam patuljaka»uizvedbišportskogplesnogklubaErigoupovoduproslave10godinapostojanjairadauHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

13. 03. Predavanje o temi «Ideologija Orjune i njezina književnost»održaopof.dr.sc.IvanBoškovićsfilozofskogfakultetaSveučilištauSplitu.UvodničarjebioDraganMarjanović,apredavanjejeodržanouMalojdvoraniHrvatskogdomahercegaStjepa-naKosače.

13. 03. Održan koncert solista klasične glazbe u organizaciji Simfonijskog orkestra Mostar i Fakulteta prirodoslovno - matematičkih i odgojnih znanosti-Studijaglaz-beneumjetnostiSveučilištauMostaru.Uprogramusu,poredSimfonijskogorkestra,sudjelovali:MajaĆorić (flauta), IvanaZrimšekŠaravanja (flauta),TinaKorać (flauta),prof.VasilijBuzmakov(violina)iDamirBunozakaodirigentuGalerijikraljiceKatarine.

14. 03. Premijerno izvedena predstava «Životinjska farma»,kojajenastalakaosvo-jevrstan vid suradnje izmeđudramskesekcijeGimnazijeMostar iMostarskog teatramladih.PredstavajeizvedenanaGradskojsceniToniPeharuMTM-u.

15. 03. Predstavljen zbornik radova s Međunarodnog skupa «Hum i Hercegovina kroz povijest»kojijetiskanunakladiHrvatskoginstitutazajezikizZagreba.Zborniksupredstavilidr.sc.JasnaTurkalj,dr.sc.RobertSkenderović,dr.sc.IvoLučićidr.sc.MiroslavPalametauMalojgalerijikraljiceKatarine.

15. 03. Odigrana predstava «Profesionalac» u režiji Bogdana Diklića. Predstavusuizvelikazališnadružina«GlumciizZagvozda»uzpomoćSatiričkogkazalištaKerempuhizZagrebauHrvatskomdomuhercegaSatjepanaKosače,uorganizacijiHNKMostar.

16. 03. Premijerno izvedena lutkarska predstava «Snjeguljica»uPozirištulutakaMo-starupovodu60.obljetnicepostojanja.RedateljjeAleksejLjeljavski,gostizBjelorusije,jedanodnajznačajnijihsuvremeniheuropskihlutkarskihstvaratelja.

16. 03. – 18. 03. Održane projekcije filma «Parada» Srđana DragojevićauHrvat-skomdomuhercegaStjepanaKosače.

21. 03. Predstavljena knjiga «IN HONOREM, Alessandro D’Errico, apostolski nuncij u BiH»,izašlaunakladiVečernjeglistaiStyrije.SunakladnicisuMaticahrvat-skaMostariHKDNapredak.Uprogramususudjelovali:prof.dr.MiroslavPalameta,bivši veleposlanikBiHpriSvetojStolici,prof.dr.MarijanŠunjić-profesoremeritus,recenzent,bivšiveleposlanikRHpriSvetojStolici,provincijalHercegovačke franje-vačkeprovincijedr.fraIvanSesar,recenzent,dr.franjoKomarica,biskupbanjalučki,


tenadbiskupvrhbosanskikardinalVinkoPuljićuHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

21. 03. Održana književna večer u povodu 60 godina časopisa za književnost «Ži-vot».Uvodničarjebioglavniurednikčasopisa«Život»IbrahimKajan,asudjelovalisuknjiževniciVesnaHlavaček,ElvedinNezirović,NusretOmerika,LidijaPavlovićGrgić,AdnanRepešaiAdnanŽalicauCentruzakulturu.

22. 03. Mostarskoj publici se predstavila turska flautistica Šefika Kutluer uz prat-nju Milana Lucića na klaviruuMuzičkomcentru«Pavarotti»podpokroviteljstvomKon-zulataRepublikeTurske.NarepertoarubilasudjelaMozarta,Morlacchia,Doppleraidr.

22. 03. Promovirana knjiga Fazlura Rahmana «Glavne teme Kur’ana» u prijevodu dr. Enesa Karića.Knjigusupredstaviliprof.dr.HilmoNeimarlijaiprof.dr.EnesKarićuCentruzakulturu.

23. 03. Odigrana predstava «Audicija 4» Željka NinčićaslegendarnimlikovimaMa-rinkomĆutukom,Veselim,DžemsudinomŠimširpašićemiostalimauNarodnompozo-rištuMostar.

24. 03. Promovirana knjiga «Svjedok vremena» autorice Amele Rebac. Knjigu supredstaviliprof.dr.ZdravkoGrebo,tvnovinarkaiurednicaDuškaJurišićiprof.DragoMa-rićuhotelu«Ero».SavprihododprodajeknjigadarovanjeEgipatskomseluuMostaru.

24. 03. Održana promocija knjige «U bionjači jednoroga» autorice Samire Begman Karabeg.OsimautoriceoknjizisugovoriliAlmafazilObad,ElvedinNezirovićiSabahu-dinHadžialićuNarodnijbibliotecinaLuci.PredstavljenjeinovibrojmagazinaDiogen.

26. 03. Odigrana predstava «Eto ih ‘vamo» u sklopu 2. Festivala dramskog stvara-laštva «Jao scene».PredstavusuodigraliučeniciGimnazijefraGrgeMartićanaMalojsceniHrvatskognarodnogkazalištaMostar.

27. 03. U povodu obilježavanja Svjetskog dana teatra upriličena svečanost BH glumišta uHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.Odigranajepredstava«Odaradosti»uizvedbiCentrazadramskuumjetnostMostar,tedodijeljenenagradezanaj-boljepredstavenastaleuprodukcijiBHteatrau2011.,tenagradezanajboljaglumačkaostvarenjaupredstavamaBHteatrau2011.godini.

27. 03. - 30. 03. Održan Tjedan višegradskog filma,kojegsuuBosniiHercegoviniorganiziralaveleposlanstvačeškeRepublike,Mađarske,PoljskeiSlovačke.ProjekcijesuodržaneuOKCAbrašević.

29. 03. Održao koncert španjolski flamenco pijanist David Peru Dorantes. Inače,DorantesspajatradicionalnuglazbuŠpanjolskeselementimajazza,brazilskeikeltskeglazbe,asvakimsvojimnastupompublikuvodinajedinstvenoputovanjeAndaluzijom.KoncertjeodržanuMostaruupovoduotvaranjaŠpanjolskogtrgaiposjetakraljaŠpa-njolskeuHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.


29. 03. Održana promocija zbirke priča «Zlatni metak» srbijanske književnice Dra-goslave Barzul,uorganizacijiKnjiževnogklubaMostariMCPavarotti.PromotoricajebilapjesnikinjaJelicaKisoizBeograda,apromocijajeodržanauMCPavarotti.

30. 03. Održan veličanstveni koncert, po prvi put izvedeno čudesno djelo «Requi-em» čarobnjaka Verdija u MostaruusklopuDanakršćanskekultureukatedraliMa-rijeMajkeCrkve.OvograndioznodjeloizvelisuRenaKarimov(sopran)izNjemačke,JelenaBodražič(mezzosopran)izNjemačke,KimJeong-Kyn(tenor)izJužneKoreje,BerislavPuškarić(bas)izHrvatske,KatedralnioratorijskizborizMostara,AkademskipjevačkizborSveučilištauMostaru,uzDubrovačkisimfonijskiorkestar,uzkorepetito-ricuMarijanuPavlović,tezborovođeDraganafilipovićaiKatjuKrolo-Šarac.čitavimdjelomdirigiraojejedanodnajpoznatijihdirigenatadanašnjiceNoormanWidjajaizIndonezije.

31. 03. U sklopu glazbene inicijative «Sat za planet Zemlju» ambasadori projekta – grupa Zoster nastupilajeuOKC-uAbrašević.članoviZosterapredstavilisupjesmesnovogalbumaipodsjetilinastarehitove.

01. 04. Upriličen koncert korizmenih liturgijskih i pučkih napjeva u organizaciji HKUD Rodoč ukapeliciCrkvesv.PetraiPavla.

01. 04. Održao koncert Massimo Savić s bendom, briljirao je uprepunoj dvoraniHrvatskogdomahercegaStjepanaKosače.

07. 04. Izvedena hit predstava «Ja, mahaluša».Tojeglazbeno-scenskoprikazivanjemuško-ženskihodnosauBiH.PredstavujeizvelaglumicaNelaĐenisijevićuHrvat-skomdomuhercegaStjepanaKosače.

10. 04. Otvorena humanitarna prodajna izložba pod nazivom «Čudnovati svijet»,izloženisuradoviučenikamostarskeOsnovneškolezadjecusposebnimpotrebamauGaleriji«Aluminij».

10. 04. Održana književna večer studenata Sveučilišta u Mostaru u MC Pavarotti.ModeratorivečeribilisuLidijaPavlovićGrgićiElvedinNezirović.

11. 04. Promovirana zbirka poezije «Vrijeme za pamćenje», prvijenac autorice Zija-de Zekić.ZbirkusuuzautoricupredstavileNadaDalipagić,MisijanaBrkićMilinkovićiAlmafazilObaduCentruzakulturu.

15. 04. Svečano otvoreno Mostarsko proljeće 2012. - XIV. dani Matice hrvatskeuHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.PredsjedateljVijećaministaraBiHVjeko-slavBevandaotvoriojeovukulturnumanifestaciju.Prijesvečanogotvaranjamanife-stacijeotvorenjeParknobelovacaiotkrivenispomenicibhnobelovcimaIviAndrićuiVladimiruPrelogu,aposlijejeuslijediogalakoncertdalmatinskihklapasafestivalaklapaOmišusjećanjenaLjubuStipišićaDelmatu.KaogostvečerinastupiojeTediSpalato.


15. 04. U povodu pravoslavnog Uskrsa SPD Prosvjeta upriličilo Vaskrsni prijam i izložbu slika slikara Vase Rupara uGaleriji SvetozaraĆorovića. Prigodan govorodržaojeRatkoPejanović,aoizložbiiautorugovoriojeakademskislikarSalkoPezo.

16. 04. Održan koncert mladog pijanista iz Solina Marina Limića, usklopuXIV.danaMaticehrvatske-Mostarskogproljeća2012.uGalerijikraljiceKatarine.

17. 04. Održan koncert Bossa Nova Story by Catia Werneck (vokal),Vincent Bidal (klavir), Loic Pontieux (bubnjevi), Augusto Mendes (bas gitara),usklopuMostar-skogproljeća2012.-XIV.danaMaticehrvatske,uHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

18. 04. Promovirane knjige o general pukovnicima Mladenu Markaču i Anti Goto-vini autora Mladena Pavkovića,novinaraipublicista,uorganizacijiUdrugespecijalnepolicijeDomovinskogrataHRHB.Knjigusuuzautorapromoviralimr.VladimirŠoljić,ratniministarobraneHVO,MarkoTokić,predsjednik Institutadruštvenihdjelatnosti iZdenkoJurić,predsjednikUdrugespecijalnepolicijeDomovinskogrataHRHBuHr-vatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

20. 04. Otvorena izložba «Restart» Arhitektura u BiH 1995.- 2010. u organizacijiUdrugezaafirmiranjearhitekture,kultureprostoraivizualnihumjetnostifORAuGalerijiAluminij.

20. 04. - 24. 04. Održan Tjedan talijanskog filma,podpokroviteljstvomVeleposlan-stvaRepublikeItalijeuBiHuMuzičkomcentruPavarotti.

20. 04. Upriličena Večer klapske glazbe na kojoj su nastupile poznate klape iz Her-cegovine, kao i klapa Intrade iz ZadraudvoraninaBijelombrijegu.

20. 04. Otvoren Jubilarni X. Međunarodni festival komedija «Mostarska liska » u NarodnompozorištuMostar.PrijeotvaranjafestivalaufoajeuNarodnogpozorištaotvo-rena je izložbapodnazivom«Stađuni»akademskogkiparaVladimiraMićkovića.fe-stivaljeotvorenpredstavom«LjepoticaLenejna»Knjaževsko-srpskogteatra«JoakimVujić»izKragujevca.MaluliskuzanajboljuglumačkuizvedbuvečeridobilajeMarinaPerićStojanović21. 04. Premijerno izvedena lutkarska predstava «Tobija» autora Zdenjeka Flori-janaurežijiansamblaLutkarskogkazalištaMostarkojomovokazališteobilježava60godinapostojanjairada,uLutkarskomkazalištuMostar.

21. 04. Odigrana predstava «Đetići u parlamentu» Nikšićkog pozorišta iz Crne Gore urežijiSlobodanaMijatovića, kaodrugaodukupnosedampredstavanaMeđunarod-nomfestivalukomedije«Mostarskaliska». ZaodličnuiujednačenuigružirijeMaluliskudodijeliocijelomansamblu.

21. 04. Izvedena monodrama «Zoran Radmilović» u izvedbi Ivana Tomaševića, u produkcijiTeatra Scena Maska, Šabac- Beograd,izvankonkurencijeMeđunarodnogfestivala«Mostarskaliska»uNarodnompozorištuuMostaru.


21. 04. Promovirano bosanskohercegovačko izdanje hit romana «Var»srbijanskogknjiževnikaipustolovaSašeStojanovićauMCPavarotti.

21. 04. Održao fenomenalni trosatni koncert Darko Rundek i njegov Cargo trio.PublikajeuživalaunezaboravnomperformansuuHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

22. 04. Odigrana predstava «Kajališnisat» s podnaslovom «Biti ili ne biti» HNK Mo-star,potekstuJasenaBoke, usklopuMeđunarodnogfestivala«Mostarskaliska».MaluliskuzanajboljuglumačkukreacijudobilajeSandraKrgoSoldo.

22. 04. Održan turnir u modernim plesovima «ProDance Challenge 2012.nakojemjenastupilo600plesačaizcijeleBiH,kojisufenomenalnimplesomoduševilipublikuuprepunojgradskojšportskojdvoraniBijelibrijeg.

22. 04. Plesnu predstavu izveo plesni ansambl iz Washingtona STEP AFRIKA!usklopuMostarskogproljeća2012.-XIV.danaMaticehrvatskeuHrvatskomdomuherce-gaStjepanaKosače.StepAfrika!jeprvoprofesionalnodruštvousvijetukojejeposve-ćenotradicijistepovanja,formimodernogplesakojisuizvornostvorilistudentiafroa-meričkihkoledža.

23. 04. Odigrana predstava «Lijepi, veliki, jaki « Narodnog pozorišta Republike SrpskeusklopuMeđunarodnogfestivala«Mostarskaliska».Maluliskuzanajboljuglu-mačkukreacijudobiojeBrankoJanković.

24. 04. Odigrana predstava «Radnička kronika» Petra Mihajlovića u izvedbi Na-rodnog pozorišta Republike Srpske iz Banja LukeurežijiiadaptacijiAneĐorđević.PredstavajeodigranausklopuMostarskogproljeća2012.-XIV.danaMaticehrvatskeuHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

24. 04. Izvedena predstava «Ožalošćena porodica» Narodnog pozorišta SarajevourežijiAhmedaImamovićausklopuMeđunarodnogfestivalakomedije«Mostarskali-ska».MaluliskuzanajboljuglumačkuizvedbuvečeridobiojeAleksandarSaksan.25. 04. Izvedena predstava «Terapija» Teatra Rugantino iz Zagreba u režijiMajeŠimić.Predstava je izvedenausklopuMeđunarodnogfestivalakomedije«Mostarskaliska».MaluliskuzanajboljuglumačkukreacijudobilajeGordanaGadžić.

26. 04. Održao predavanje akademik Josip Bratulić o temi Hrvatski jezik i hrvatska pisma- svjedoci identiteta Hrvata, teodržanaradionica Spomenici hrvatske pisane kulture latinicom, glagoljicom i ćirilicom,kojujeodržaoprof.AntoBičanić.Ovopre-davanjeiradionicaodržanisuusklopuprogramaHrvatskapisanakulturauMostaruuorganizacijiHKDNapredakiDruštvazapromicanjehrvatskekultureiznanosti«Croati-ca»izZagrebauHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

26. 04. Odigrana predstava «Radnja na uglu» Kamernog teatra 55 iz Sarajeva,usklopuMeđunarodnogfestivalakomedije«Mostarskaliska».Maluliskuzanajboljuglu-mačkuizvedbudobiojeMuhamedHadžović.


26. 04. Promovirana knjiga «IN FACTO» autora prof. dr. sc. Safeta Sarićauhotelu«Bristol».OknjizisugovoriliViktor Ivančić,književnik ipublicist,prof.dr.sc.DževadJahić,književnik,GojkoBerić,publicist,teautor.

27. 04. Odigrana lutkarska predstava «Šuma na kraju svijeta» u izvedbi Pozorišta lutaka Mostar.PredstavajeodigranausklopuMostarskogproljeća2012.-XIV.danaMaticehrvatskenaMalojsceniHNKMostar.

27. 04. Dodjelom nagrada najboljima i koncertom tradicionalne bh pjesme u izved-bi Amire Medunjanin svečano je zatvoren 10. jubilarni Međunarodni festivalko-medije «Mostarska liska». Veliku lisku za najbolju predstavuu cjelini premaocjenistručnogžirijadobila jepredstava«Radnjanauglu»Kamernogteatra55izSarajeva,VelikuliskuzanajboljuprodukcijuosvojilojeNarodnopozorišteSarajevozapredstavu«Ožalošćenaporodica»,VelikuliskuzanajboljumuškuulogudobiojeMuhamedHad-žovićzauloguupredstavi«Radnjanauglu»Kamernogteatra55izSarajeva,VelikuliskuzanajboljuženskuulogudobilajeGordanaGadžićzauloguupredstavi«Terapija»TeatraRugantinoizZagreba,predstava«Terapija»osvojilajeVelikuliskustručnogžirijazanajboljidramskitekst,kojajepripalaJordanuCvetanoviću.Plakatu«AhmetObrado-vić»zanajboljegredateljadobiojeGoranDamjanaczarežijupredstave«Lijepi,veliki,jaki» Narodnog pozorišta Republike Srpske iz Banja Luke. Žiri publike najboljom jeproglasiopredstavu«Radnjanauglu»,dokjepoglasovimapublikenajboljapredstava«Ožalošćenaporodica».NagraduStudija88osvojilajepredstava«Radnjanauglu».

28. 04. Održana promocija romana «Knjiga o Uni» autora Faruka Šehića.KnjigusupredstaviliDamirUzinović(izdavač,Buybook),autorfarukŠehićikaomoderatorMarkoTomašuClubuAleksa.

28. 04. Održan humanitarni koncert pod nazivom «I sitno je bitno» na kojemsunastupilibend«BERETTE»izŠirokogBrijegaibend«Brkovi»izZagreba.Koncertjeodr-žanudvorištunekadašnjeSveučilišneknjižniceasavprihodnamijenjenjezapomoćOsnovnojškolizadjecusposebnimpotrebamauMostaru.

28. 04. Tridesetak međunarodnih umjetnika i predavača iz Hrvatske, Slovenije, Sr-bije, Poljske, Bugarske, Irske, Švedske, Velike Britanije i Ukrajine u sklopu pro-jekta Corners,boravilojeuMostarurazmjenjujućiiskustvaslokalnimumjetnicimateizvodećiintervencijeujavnomprostoru.Ciljprojektajedasenečuvenočuje,danevidlji-vopostanevidljivoidaseosvrnemonanaškontinentiznjegovihnajudaljenijihkutova.

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović i odvjetnik Josip Muselimović, predsjednik Matice hrvatske Mostar, u Parku nobelovaca u Mostaru, 15. travnja 2012.

Otkrivanjem spomenika bh. nobelovcima Ivi Andriću i Vladimiru Prelogu u Mostaru svečano otvoren Park nobelovacaU nedjelju, 15. travnja 2012., uz nazočnost predsjednika Republike Hrvatske dr. Ive Josipovića, predstav-nika političkog i kulturnog života BiH, FBiH, Hercegovačko-neretvanske županije i Grada Mostara spo-menik Ivi Andriću otkrili su gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić i predsjednik Matice hrvatske Mostar Josip Muselimović, dok su spomenik Vladimiru Prelogu otkrili veleposlanik RH u BiH Tonči Staničić i predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak dr. Franjo Topić.O bh. nobelovcima govorila je profesorica Mira Pehar koja je prigodnim govorom sve nazočne upoznala sa životima i djelima Andrića i Preloga.

Documents

Motrista br. 64-65