RAUNOVODSTVENE INFORMACIJE ZA KRATKORONO POSLOVNO ODLUIVANJE RAUNOVODSTVO ODGOVORNOSTI

3. Raunovodstveni standardi i harmonizacija izvjetavanja po segmentima

Izgradnja sustava izvjetavanja menadmenta o interno ostvarenim rezultatima, po meunarodno prihvaenim kriterijima, nalae primjenu odgovarajuih odredbi meunarodno prihvaenih raunovodstvenih naela i standarda, kojima se definira izvjetavanje po segmentima, s tendencijom izgradnje sustava globalno prihvatljivih standarda. Naime, zbog razliitih rjeenja definiranih u okviru meunarodnih raunovodstvenih standarda i ope prihvaenih raunovodstvenih naela, kao i u nacionalnom zakonodavstvu, nametnula se potreba prihvaanja globalnih rjeenja. Navedeno globalna rjeenja prepoznaju se u obliku meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja, iju strukturu prikazuje slijedea tablica.

Tablica. : Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja kao globalni standardi

Primjenjuje se od:DonesenNaziv:Br.

primjena od:01. 01. 2009.

ili kasnije

30. 11. 2006.

ED 8ED (Exposure draft) = objavljivanje koncepta /nacrta budueg standarda - javna rasprava od 19. 01. do 19. 05. 2006. MSFI/IFRS 8: Operating segments / Operativni segmenti EU COMMISSION 2007 zadrka objavljivanju!!!

8

01. 01. 2005.03. 2004.Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak

poslovanja5

01. 01. 2005.03. 2004.Ugovori o osiguranju4

31. 03. 2004.03. 2004.Poslovna spajanja (Poslovna spajanja)3

01. 01. 200502. 2004.Plaanje temeljeno na dionicama2

01. 01. 2004 06. 2003.Prva primjena Meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja (aplicira se i na izvjetavanje prema odredbama MRS/IAS-a 1 i 34) ED-1 je stavljen u proceduru 31. 7. 2002.

1

01. 01. 2007.08. 2005.Financijski instrumenti: objavljivanje7

01. 01.2006.12. 2004.Istraivanje i procjena mineralnih resursa6

IFRS (International Financial Reporting Standards) MSFI (Meunarodni standardi financijskog izvjeivanja)

Izvor: Odluka o objavljivanju Meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja, Odbor za standarde financijskog izvjetavanja, Narodne novine br. 136/09.i http://www.iasb.org ; http://www.fasb.org

Prvi znaajan korak ka harmonizaciji kriterija za eksterno prezentiranje interno ostvarenih rezultata uinjen je 18.09.2002. godine potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju1 izmeu FASB-a i IASB-a2 u Norwalku3, a u cilju sustavne izgradnje globalnih raunovodstvenih standarda i ruenja dosadanjih barijera u tom podruju.

1 The Norwalk Agreement, IASB Insight, october, 2002. str. 1

2 FASB - Financial Accounting Standards Bord// IASB - International Accounting Standards Board

3 The Norwalk Agreement potpisan u Norwalku, Connecticut, USA

Globalni raunovodstveni standardi nazvani su meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja (MSFI / IFRS)4, koji e se temeljiti na uvaavanju najboljih rjeenja postojeih standarda. U tom kontekstu je 19.sijenja 2006. godine objavljen nacrta novog standarda 8 (exposure draft 8: Operating Segments) i stavljen na javnu raspravu. Novi meunarodni standard financijskog izvjetavanja 8 (MSFI / IFRS 8) donesen je 30. 11. 2006. s intencijom da bude u primjeni s 01.01.2007.godine. No, zbog odreenih zadrki EU Komisije5 i zbog potrebe da se osiguraju uvjeti za harmonizaciju internog i eksternog obrauna6, sa primjenom MSFI / IFRS 8 zapoeto je tek s 01. 01. 2009. godine. Rezultat ovih aktivnosti, prikazuje slijedea slika.

Slika..: Proces harmonizacije raunovodstvenih standarda na globalnom planu i njihov utjecaj na izvjeivanje po segmentima u gospodarstvu i javnom sektoru

EU Smjernice(direktive) IV i VII

IAS /MRS 14

US-GAAPSFAS 131

IAS /MRS 14

US-GAAPSFAS 131

Nacionalni raunovodstveni standardi iliNacionalni propisi Standardi

djelatnosti uobiajeni u

svjetskoj hotelskoj industriji

USALI

MSFI / IFRS 8

IPSAS 18(javni sektor)SADA

NOVO???

Izvor: Obrada autora

Sukladno odredbama l. 13 Zakona o raunovodstvu7 veliki poduzetnici i poduzetnici ije dionice ili duniki vrijednosni papiri su uvrteni ili se obavlja priprema za njihovo uvrtenje na organizirano trite vrijednosnih papira duni su sastavljati i prezentirati godinje financijske izvjetaje primjenom meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja, dok odredbe l. 18 nalau poduzetnicima da izrauju godinje izvjee koje obuhvaa objektivan prikaz razvoja i rezultata poslovanja poduzetnika i njegovog poloaja, zajedno s opisom glavnih rizika i neizvjesnosti s kojima se on suoava, te obavijesti o zatiti okolia i o radnicima ako je to potrebno za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja poduzetnika i njegova poloaja.

Analogno tome se prihvaa i obveza svih velikih i kotirajuih poslovnih sustava da primjenjuju i odredbe meunarodnog standarda financijskog izvjetavanja 8 (MSFI /

4 IFRS-International Financial Reporting Standards

5 IFRS 8 blocked by EU, CIMA - Chartered Institute of Management Accountants, 2006. prema

http://www.cimaglobal.com/cps/rde/xchg 6 Jones,T.C., Luther,R.: Anticipating the Impact of IFRS on the Management of German Manufacturing Companies;

Some Observations from a British Perspective, lanak u asopisu Accounting in Europe,European Accounting Association & ESSEC, Vol.2, 2005. str. 165 - 194 7 Zakon o raunovodstvu, NN. br. 109/2007.

IFRS 8)8 na globalnom planu. Da bi se razumjela uloga MSFI / IFRS-a 8 kao globalnog standarda, potrebno je sagledati sadraj i ulogu ranije vaeih standarda, na ijim je temeljima ovaj standard i donesen. To se prvenstveno odnosi na odredbe meunarodnog raunovodstvenog standarda 14 (MRS / IAS 149), iju je primjenu podravala Europska Unija, te raunovodstvenog standarda 131 definiranog u okviru ope prihvaenih raunovodstvenih naela (US GAAPSFAS 13110) s dominantnom primjenom u SAD-u.

Temeljna je zadaa raunovodstva odgovornosti, je osigurati informacije za menadment centara odgovornosti po kriterijima, koji osiguravaju pretpostavke da se interni rezultati mogu meusobno usporeivati sa srodnim poslovnim sustavima u lokalnom, regionalnom, nacionalnom i meunarodnom okruenju. Odredbama meunarodnih raunovodstvenih standarda se centri odgovornosti nazivaju segmentima, koji mogu imati karakter zemljopisnih segmenata ili segmenata djelatnosti (MRS / IAS 14), poslovnih segmenata (US GAAP SFAS 131, MSFI / IFRS 8) odn. zemljopisnih segmenata i segmenata usluga (MRSJS / IPSAS 18).

3.1. Raunovodstvene informacije u globalnim procesima

Poslovanje poslovnih sustava je pod snanim utjecajem promjena na svjetskom tritu, to nalae da se i sustav izvjetavanja o interno ostvarenim rezultatima, postavi na meunarodno prihvatljivim temeljima. Svi su poslovni sustavi suoeni s potrebom intenziviranja integracijskih procesa u Europi, ali i sa zahtjevima za potivanje standarda djelatnosti. To namee potreba da se i ire utvrde mogunosti usuglaavanja nacionalnog raunovodstva s postavkama uobiajenim u meunarodnom raunovodstvu, koje je pod snanim utjecajima:11

- integracijskih procesa nacionalnih privreda na meunarodnom planu - procesa globalizacije, harmonizacije i internacionalizacije - zahtjeva za racionalizacijom trokova, - potreba korisnika za standardizacijom uinaka i podizanjem njihove kvalitete, - standarda, naela i propisa u meunarodnom raunovodstvenom informacijskom

prostoru i - povezivanjem i usuglaavanjem veza internog i eksternog obrauna.

Snane promjene u podruju harmonizacije raunovodstvenih standarda prate i nacionalna zakonodavstva, te se oblikuju nacionalna tijela, iji je zadatak da prate, usklauju, objanjavaju i kontroliraju primjenu meunarodni standarda na nacionalnom planu. U Republici Hrvatskoj je u tu svrhu ustrojen Odbor za standarde financijskog izvjetavanja12, a kao struno tijelo, iji je zadatak analizirati, pratiti i razvijati

8 MSFI / IFRS 8 je objavljen u okviru Odluke o objavljivanju Meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja, N.N.

br 136 / 2009.. 9 Vie o tome na: http://www.iasb.org

10 Vie o tome na: http://www.fasb.org

11 Prema Mller,H.: Anforderungen an das interne Rechnungswesen fr die operative Unternehmens-steuerung global

agierender Unternehmen und Konzerne, u knjizi Fortschritte im Rechnungswesen, Gabler, 2.Auglage, Wiesbaden, 2000. str. 385-421. 12

Prema Zakonu o raunovodstvu, NN. br. 109/2007. l. 14

raunovodstvenu teoriju i praksu, donositi i tumaiti Hrvatske standarde financijskog izvjetavanja (HSFI), iste pripremati za objavu, te objavljivati MSFI / IFRS.

Odredbe Zakona o raunovodstvu podravaju primjenu MSFI / IFRS za sve velike poslovne sustave i one koje svoje dionice listaju na tritu vrijednosnih papira, dok se za ostale poslovne sustave preporua primjena hrvatskih standarda financijskog izvjeivanja (HSFI), u okviru kojih nisu sadrane posebne odredbe kojima se regulira izvjeivanje po segmentima. Poslovni sustavi u Republici Hrvatskoj ve dugi niz godina svoje izvjetaje temelje na meunarodno prihvaenim naelima i standardima, te slijede proces harmonizacije, sukladno globalnim zahtjevima. Veina velikih poslovnih sustava u Republici Hrvatskoj primjenjuje MSFI / IFRS i jo uvijek vaee MRS / IAS, no kako djeluju i podrunice velikih kompanija, ije matice dionice listaju na tritima vrijednosnih papira u SAD-u ( NYSE 13 ), stalno je prisutna potreba i da se koriste odredbe i opeprihvaenih raunovodstvenih naela (US-GAAP14 -SFAS), pa je proces harmonizacije veoma znaajan i za ovo podneblje. Situaciju prije potpisivanja Memoranduma o razumijevanju, prikazuje slijedea slika.

Slika..: Podruje harmonizacije meunarodnih raunovodstvenih standarda i naela

ZelenaZelena - zemlje koje su primjenjivale MRS-eve, a sada zahtijevaju ili doputaju primjenu MSFI-a.

PODRUJA PRIMJENE NAELA I STANDARDA FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA U SVIJETU

US GAAP(SFAS) MSFI / MRSIFRS / IAS

PlavaPlava - zemlje koje primjenjuju US-GAAP-ove i od2003. godine ihusklauju s MSFI-ima

Izvor: Obrada autora temeljem http://www.iasb.org i http://www.fasb.org

Cilj je harmonizacije eliminirati ona razliita rjeenja, koja utjeu na razlike u visini i strukturi iskazanog rezultata istih poslovnih aktivnosti a ovisno o tome temelje li se na odredbama meunarodnih raunovodstvenih standarda (MRS/IAS), opeprihvaenih raunovodstvenih naela (US-GAAP - SFAS), nacionalnih standarda (HSFI) ili nacionalnih propisa (Zakon o raunovodstvu), uz naglasak da postoje i standardi djelatnosti (npr. USALI15). Neke znaajna polazita u procesu harmonizacije prikazuje slijedea tablica.

13 New York Stock Exchange

14 GAAP - Generally Accepted Accounting Principle

15 Uniform System of Accounts for the Lodging Industry, kao standard izvjeivanja po segmentima u svjetskoj

hotelskoj industriji (na snazi je 10. izdanje iz 2006. godine)

Tablica ..: Polazine osnove raunovodstvenog izvjetavanja u okviru EU-a i u SAD-u Put od IAS-a do IFRS-a Razvoj US GAAP-ova

1973. - Osnivanje IASC-a 1975. - Objavljivanje IAS-a 1 1978. - etvrta smjernica (direktiva) EU - bilanciranje 1981. - Sporazum IFAC-a16 i IASC-a17 1983. - Sedma smjernica EU - konsolidirani financijski izvjetaji // 13 lanova u timu IASC-a 1986. - Smjernice izvjetavanja u bankama 1987. - Poetak usporeivanja i poboljanja projekta 1989. - Jedanaesta smjernica // Objavljen IAS okvir 1990. - Pojednostavljenje i proirenje IV i VII smjernice 1991. - Smjernice izvjetavanja u osigurav. drutvima 1993. - IOSCO18 donosi IAS 7 (Cash Flow) // zavretak projekta i objavljivanje 10 novih standarda za 1995.g. 1995. - Nove strategije EU-a temeljene na meunarodnim raunovodstvenim standardima (IAS) 1996. - Veza smjernica sa IAS-om / Osnivanje SIC-a19 1998. - Zavrena izrada jezgre standarda 2000. - Strategija izvjetavanja s prijedlogom obveznosti primjene IAS-a do 2005. godine, za sva sloena poduzea koja listaju VP na burzi// Ulaz na burze kroz IOSCO 2001. - Smjernica o izvjetavanju po fer - vrijednosti// IASC se rava u IASC fondaciju i IASB20 zaduen za donoenje standarda // Pristupa se donoenju IFRS-a 2002. - Konsolidiranje IAS-a i IFRS-a za raunovodstveno izvjetavanje sloenih poduzea koja listaju VP na burzi do 2005. odn. 2007. godine// SIC preimenovan u IFRIC21// Objavljuje se nacrt novih IFRS i uvode znaajne promjene u postojee IAS-e 2003. - Moderniziranje postojeih smjernica// Objavljen prvi IFRS i interpretacija IFRIC-a

1918. - Poseban komitet AICP-e22 prvi put donosi preporuku o nainu izvjetavanja 1930. - Zakljuak NYSE i AICP o poboljanju izvjetavanja poduzea koji VP listaju na burzi 1934. - Osnivanje SEC-a23 1938. - Poetak rada ASR-a24 1939. - Osnivanje CAP-a25, koji prvi put postavlja raunovodstvene standarde 1958. - Osnivanje APB-a26, koji kao slijednik CAP-a nastavlja s donoenje standarda 1972. - Osnivanje FASB-a, koji kao slijednik APB-a nastavlja s donoenje raunovodstvenih standarda 1978. - Objavljivanje SFAC-a27 1996. - Donoenje zakona o obveznosti primjene meunarodnih osnova izvjetavanja - kriteriji za priznavanje IAS-a kroz SEC 2000. - Objavljivanje SEC-ovog koncepta meunarodnih raunovodstvenih standarda 2001. - Jaanje kooperacije FASB-a i IASB-a (cilj - globalni standardi) 2002. - Izrada i donoenje Sarbanes-Oxly akta i vea principijelnost u primjeni naela GAAP-a

Izvor: Obraeno prema Wagenhofer,A.: Internationale Rechnungslegungs-standards - IAS/IFRS, Grundkonzepte, Bilanzierung, Bewertung, Angaben, Umstellung und Analyse, Redline Wirtschaft, 4.Auflage, Frankfurt/Wien, 2003. str. 24-56. Proces pristupanja Europskoj Uniji, namee potrebu usklaivanja nacionalnog zakonodavstva i sa zakonodavstvom EU, koja prihvaa meunarodne standarde. Naime, donesena je Odluka kojom se odreuje obveza primjene meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja u Europi, kako bi sva drutva harmonizirala objavljivanje financijskih informacija u smislu odredbi lanka 4., ime se osigurava visoki stupanj transparentnosti, postie usporedivost podataka iz godinjih izvjetaja, te postie uinkovitost djelovanja na cjelovitom prostoru trita kapitala europske zajednice, ali i na

16 IFAC - InternationalFederation of Accountants

17 IASC- International Accounting Standards Committee

18 IOSCO - Interntional Organization of Seurities Commissions

19 SIC - Standing Iterpretations Committee

20 IASB - International Accounting Standards Board

21 IFRIC -International Financial Reporting Interpretations Committee

22 AICPA - American Institute of Certiified Public Accountat

23 SEC - Securities and Exchange Commission

24 ASR - Accounting Series Releases

25 CAP - Committee on Accounting Procedure

26 APB - Accounting Principles Board

27 SFAC - Statement od Financial Accounting Concepts

unutarnjem tritu svake pojedine zemlje.28 Ona obvezuje sve poslovne sustave, koji su orijentirani na EU trite kapitala (svoje vrijednosne papire listaju na burzama EU) i sastavljaju konsolidirane raunovodstvene izvjetaje, duni su prihvatiti jedinstvena polazita MSFI / IFRS-a29, uz uvaavanje onih prednosti koje su nudili tada vaei standard i naela, na slijedom polazita prezentiranih na ovoj slici. Tablica : Prednosti i nedostaci polazita donoenja MSFI / IFRS-a

IAS / MRS US-GAAP - SFAS

PREDNOSTI: - konzistentna i pregledna pravila - primjenu podrava Komisija

EU-a - prilagoava se temeljnim

zahtjevima izrade konsolidiranih godinjih izvjea

PREDNOSTI: - postoje daleko vea iskustva u primjeni - trino prihvatljiviji jer ga prihvaaju burze u

SAD-u - pod snanim utjecajem odredbi koje vrijede za

poslovne sustave koji kotiraju na burzama u SAD-u

NEDOSTACI: - ne priznaju ga burze u SAD-u

bez prevoenja - praznine u odredbama, posebno

u dijelu koji se odnosi na standarde djelatnosti

NEDOSTACI: - detaljiziranja, stoga i nepregledna pravila

(odredbe) - konsolidirani izvjetaji sastavljeni po odredbama

smjernica (direktiva) EU-a nisu usporedivi, zbog djelomino velikih odstupanja u regulativi

Izvor: Wagenhofer,A.: Internationale Rechnungslegungs-standards - IAS/IFRS, Grundkonzepte, Bilanzierung, Bewertung, Angaben, Umstellung und Analyse, Redline Wirtschaft, 4.Aublage, Frankfurt/Wien, 2003. str.47

Nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju intenziviran je rad IASB-a na revidiranju postojeih IAS-a i donoenju novih IFRS-a, kao i rad IFRIC-a na njihovoj interpretaciji. Proces harmonizacije je bio u podruju financijskog izvjetavanja je u punom zamahu. Odmah nakon donoenja odluke o harmonizaciji (2002.), pristupilo se kreiranju nacrta IFRS-a i reviziji veine postojeih IAS-a. Ve u lipnju 2003. godine donesen je i prvi IFRS. Njegov je zadatak bio postaviti koncepciju i pojasniti metodoloke osnove prve primjene IFRS-a, kako kod sastavljanja godinjeg obrauna, tako i kod sastavljanja izvjetaja tijekom godine uz primjenu IAS-a 34. Do sredine 2004. godine donesena su jo etiri IFRS-a kojima se reguliraju odreena podruja financijskog izvjetavanja, a do kraja 2009. godine je doneseno sveukupno osam IFRS-a, dok u upotrebi ostaju i preostali vaei MRS / IAS- i. Memorandum o razumijevanju su obje strane nastojale realizirati sve preuzete obveze, s temeljnim ciljem razvoja visoke kvalitete usporedivih raunovodstvenih standarda, koji bi se trebali koristiti u nacionalnom i meunarodnom financijskom izvjetavanju,30 te da se uloi maksimalan napor da se postojei raunovodstveni standardi uine maksimalno mogue kompatibilnim i da se i tom pravcu osigura koordinacija svih daljnjih aktivnosti i programa. To je nalagalo potrebu usklaivanja strategije djelovanja i ukljuivanju ovih odredbi u propise koji e se donositi dok proces harmonizacije traje. U procesu

28 Odluka Europske zajednice br. 1606/2002 od 19. 07. 2002., lanak 1

29 Prema Tanski,J.S.: Internationale Rechnungslegungsstandards- IAS/IFRS Schritt fr Schritt, Beck Wirtschafsberater

im DTV, Berlin, 2002. str. 1-60; Maukner,H. i Rohatschek,R.: Rechnungslegung nach IAS / IFRS - Grundlagen und Praxisbeispiele, Manzsche Verlag- und Universittsbuchhandlung-MANZ, Wien, 2002. str. III-IV 30

Prema IASB Insight, prosinac, 2002. str. 1 (www.iasb.org.uk )

harmonizacije se poseban naglasak stavljan na povezanost sustava internog i eksternog izvjetavanja. Naime, globalizacija namee potrebu da se eksternim korisnicima uz temeljen financijske izvjetaje, prezentiraju i podaci o ostvarenim internim rezultatima, koje se na odgovarajui nain trebaju prezentirati eksternim korisnicima, a da se ne odaju poslovne tajne.

Pri tom se naglasak stavlja na benchmarking pristup, kao nainu da se osiguraju kriteriji usporedbe globalnih i parcijalnih rezultata poslovnog sustava. Naglasak se stoga stavlja na dezagregiranje stavki iz temeljnih financijskih izvjetaja, kako bi i eksterni korisnici mogli ocijeniti pretpostavke na kojima se temelje ostvareni rezultati. U tom kontekstu se naglasak stavlja na pripremu informacija po segmentima, temeljem kojih se mogu eksterno usporeivati interno ostvareni rezultati i druge znaajne informacije. Uvaavajui navedeno, u nastavku e se prezentirati geneza razvoja meunarodnih raunovodstvenih standarda, kao podloge harmonizacijskog procesa, s ciljem donoenja globalnih raunovodstvenih standarda (MSFI / IFRS-a), na nain kako je to prezentirano u slijedeoj tablici. Slika ..: Geneza razvoja meunarodnih raunovodstvenih standarda (MRS /IAS)

Primjenjuje se (razdoblje 1995 - 2004. godina) IAS/ MRS

Naziv IAS / MRS-a : OKVIR ZA IZRADU I PREZENTIRANJE FINANCIJSKIH IZVJETAJA

Donesen

ili

revidiran 95 96 97 98 99 00 01 02 03 2004 - 2009

1

Modeli bilanciranja i vrjednovanja

1974.

Zamijenjen novim MRS / IAS-om 1

1 Prezentiranje financijskih izvjetaja 1997. 2003.

2 Zalihe 1993.

3 Konsolidirani financijski izvjetaji 1976. Zamijenjen IAS-om 27 i 28

4

Amortizacija

1974. Zamijenjen MRS/IAS-om 16, 22 i

38

5 Informacije koje treba objaviti u financijskim izvjetajima

1974.

Zamijenjen MRS/IAS-om 1 6 Bilanciranje u uvjetima promjena cijena 1977. Zamijenjen MRS/IAS-om 15 7 Izvjetaj o novanim tokovima 1994. 8 Raunovodstvene politike, promjene

raunovodstvenih procjena i pogreke

1993.

9 Trokovi istraivanja i razvoja 1993. Zamijenjen MRS/ IAS-om 38 10 Neplanirani gubici i rezultati nakon

datuma bilance 1974 Zamijenjen novim MRS/ IAS-om

10

10 Dogaaji nakon izvjetajnog razdoblja 1999. 11 Ugovori o izgradnji 1995. 12 Bilanciranje prije oporezivanja rezultata 1979. Zamijenjen novim MRS/IAS-om 12 12 Porezi na dobit 1998.

13 Prikazivanje kratkotrajne imovine i obveza

1979. Zamijenjen MRS/IAS-om 1

14 Izvjetavanje financijskih informacija po segmentu

1981. Zamijenjen novim MRS/IAS-om 14

01.01.2009.

14 Izvjetavanje po segmentima 1997. zamijenjen MSFI/IFRS-om 8

15 Informacije o uincima promjene cijena 1981. Od 1989. nije u upotrebi 16 Nekretnine, postrojenja i oprema 1993. Zamijenjen novim MRS/IAS-om 16 16 Nekretnine, postrojenja i oprema 1998. 17 Lizing (Najmovi) 1982. Zamijenjen novim MRS/IAS-om 17 17 Lizing (Najmovi) 1997. 18 Prihodi 1995.

19 Izdaci za mirovinske planove 1993. Zamijenjen novim MRS/IAS-om 19 19 Primanja zaposlenih 1999. 20 Raunovodstvo za dravne potpore i

objavljivanje dravnih pomoi

1984.

21 Uinci promjena teaja stranih valuta 1993. 22 Poslovna spajanja 1993. Zamijenjen novim MRS/IAS-om 22 22 Poslovna spajanja 1998. Zamijenjen novim

MSFI/IFRS-om 3

23 Trokovi posudbe 1993.

24 Objavljivanje povezanih osoba 1994.

25

Raunovodstvo ulaganja

1985. Zamijenjen MRS/ IAS-ima

39 i 40

26 Raunovodstvo i izvjetavanje planova mirovinskih primanja

1988.

27 Konsolidirani financijski izvjetaji i raunovodstvo ulaganja u podrunice

1988. Zamijenjen novim MRS/IAS-om 27

27 Konsolidirani i pojedinani financijski izvjetaji

2000.

28 Ulaganja u pridruene subjekte 2000. 29 Financijsko izvjetavanje u

hiperinflacijskim gospodarstvima

1990.

30 Objavljivanje u financijskim izvjetajima banaka i slinim financijskim institucijama

1990. Zamijenjen

MSFI/IFRS-om 7

31 Udjeli u zajednikim pothvatima 2000. 32 Financijski instrumenti: prezentiranje 2000. 33 Zarade po dionici 1997.

34 Financijsko izvjetavanje za razdoblja tijekom godine

1998.

35 Prestanak poslovanja 1998. Zamijenjen MSFI/IFRS-om 5

36 Umanjenje imovine 1998. 37 Rezerviranja, nepredvidive obveze i

nepredvidiva imovina

1998.

38 Nematerijalna imovina 1998. 39 Financijski instrumenti : priznavanje i

mjerenje

2000.

40 Ulaganja u nekretnine 2000. 41 Poljoprivreda 2000. Godina: 95 96 97 98 99 00 01 02 03 2004-2009.

Izvori: Meunarodni raunovodstveni standardi 2000,HZRFD, Zagreb, 2000.; International Accounting Standards 2002, International Accounting Standards Committee Fundation (IASCF) London, Wagenhofer,A.: Internationale Rechnungslegungs-standards - IAS/IFRS, Grundkonzepte, Bilanzierung, Bewertung, Angaben, Umstellung und Analyse, Redline Wirtschaft, 4.Auflage, Frankfurt/Wien, 2003. str. 106, te stranice http://www.iasb.org/current/ed.asp, http://www.iasplus.com.standard/ifrs, http://www.standardsetter.de/drsc/news.pp, i www.iasb.org.uk.; Odluka o objavljivanju meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja, NN. br. 13672009, str. 1 - 304

Istovremeno s revidiranjem postojeih MRS / IAS-a dolazi i do sustavnog prilagoavanja sadraja zahtjevima globalizacije na kojoj se temelji koncepcija IFRS-a. Najznaajnije promjene su se desile donoenjem MSFI / IFRS-a 8, kojim je naglasak stavljen na integraciju internog i eksternog obrauna, to spada u zadatak raunovodstva odgovornosti. U tom procesu dolazi do transformacije odredbi MRS / IAS-a 14, koje se harmoniziraju sa odredbama US GAAP-a SFAS-a 131, s naglaskom da se na istim polazitima pripremaju informacije za interne i eksterne korisnike. Pri tome su uvaavan prvenstveno preuzete odredbe sadrane u US GAAP-u SFAS-u 131.

Dakle i na razini eksternog izvjetavanja sve su naglaeniji zahtjevi da se objave relevantne informacije o dijelovima poslovnog sustava koji nemaju pravnu osobnost, ali se mogu diferencirati ovisno o podruju djelatnosti, o zemljopisnom podruju ili nekom drugom organizacijskom kriteriju. Ako su odgovarajue informacije o segmentu objavljene, korisnici e moi usporeivati informacije o internom poslovanju koje su objavljene za potrebe eksternih korisnika, s informacijama o globalnom rezultatu. Definicija segmenta i njegov sadraj ovisi o tome, koji se raunovodstveni standardi ili naela primjenjuju. Naglasak se stavlja na definiranje kriterija oblikovanja segmenata, ali i minimuma podataka koji e se objavljivati u eksternim financijskim izvjetajima, koji e pomoi u procjeni budueg poslovanja poslovnog sustava.

Tako se npr. naglaava potreba povezivanja informacija o ostvarenim prihodima od pojedine djelatnosti s oekivanom stopom rasta te djelatnosti na tritu, povezivanje orijentacije poslovnog sustava na pojedina zemljopisna podruja s informacijama o ansama i rizicima na tom tritu i sl. Navedeni zahtjevi ine sustav eksternog izvjetavanja sloenijim, ali naglaavaju potrebu valjanog ustroja sustava internog izvjetavanja, kao osnovice za novi pristup sustavu eksternog izvjetavanja, to ukljuuje i informacije internog obrauna. Nedvojbeno je da e eksterni korisnici bolje razumjeti globalno prezentirane rezultate poslovanja poslovnog sustava, ako se prezentira njihova

struktura kroz globalne usporedive informacije po segmentima. Da bi se mogla razumjeti sutina novog MSFI / IFRS-a 8, potrebno je poznavati karakteristike odredbi ranije vaeih standarda i naela na kojima se temelji, a to su odredbe MRS/IAS-a 14 i US GAAP SFAS-a 131.

3.2. Izvjetavanje po segmentima

Izvjetavanje po segmentima je naziv meunarodnog raunovodstvenog standarda 14 (MRS 14), odn. izvorno International Accounting Standard 14 (IAS). Bio je na snazi do 01. 01. 2009. godine, od njegova donoenja 1997. godine i primjene od prvog srpnja 1998. godine31. Predstavljao je izmijenjeni i dopunjeni sadraj ranijeg ranije vaeeg MRS/IAS-a 14, koji je pod nazivom Izvjetavanje financijske informacije po segmentu donesen 1981. godine a revidiran 1994. godine. Kljune institucije Europske unije prihvatile su i preporuivale MRS/IAS 14 kao polazite za definiranje sustava izvjetavanja, koji omoguava i eksternim korisnicima upoznavanje sa istom informacijskom strukturom, koja se priprema prema informacijskim zahtjevima menadmenta a pripremljenim na nain da se meunarodno mogu usporeivati. Poziciju MRS/IAS-a 14 u procesu globalizacije raunovodstvenih standarda prikazuje ova slika.

Slika.: Uloga MRS/IAS-a za raunovodstveno izvjeivanje u EU

Povijesni razvoj meunarodnih raunovodstvenih standardaIAS (IFRS) - MRS

1973: Grndung des IASC(Entwicklung erster Standards)

IA S 1 IOSCO International Organization of Securities Commissions SEC Securities and Exchange

CommissionEU Kommission

BIS Basel Bank for Interantional Settlement

1993: Poinje suradnja IOSCO -a i IASC-a

1995: Sporazum IOSC O-a i IASC-a oko jezgre IAS-a (M RS-a)

2000: IAS (M R S) se prihvaa kao standard izvjeivanja za sve poslovne sustave koji kotiraju na burzi i sastavljaju prekogranine izvjetaje (Podrano rezolucijom IOSCO-a,

kao i zakljucim a EU-Komisije i BIS Basel Banke za meunarodna ulaganja)

2005 Vrijeme

prilagodbe

od IAS (MRS) do IFRS (MSFI)1973: Osnivanje IASC-a

Donoenje MRS/IAS-a br. 11973: Osnivanje IASC-a

Donoenje MRS/IAS-a br. 1

Do 2009. je usvojeno ukupno osamMSFI/IFRS-a, s time da se MSFI/IFRS 8poeo primjenjivati od 01. 01. 2009. godine

Od meunarodnih do globalnih raunovodstvenih standarda

Izvor: Obrada autora temeljem http://www.iasb.org i http://www.fasb.org

Karakteristika je izvjetavanja po segmentima temeljem odredbi MRS/IAS-a 14, da se primjenjuje u onim poslovnim sustavima i korporacijama, ijim se vrijednosnim papirima

31 International Accounting Standards 2002. Interntional Accountings Board, London, 2002. str. 14-1

javno trguje. Za ovaj su standard karakteristini su poslovni i zemljopisni segmenti, kao specifian oblik prezentiranja informacija na razini onih centara odgovornosti, koji imaju karakter izvjetajnih segmenata, a ije se ustrojavanje temelji na decentraliziranom obliku organizacije. Pod segmentom se podrazumijeva ona organizacijska cjelina, koja je u mogunosti eksterno prezentirati i usporeivati interno ostvarene rezultate, uz uvjet da ostvaruje 10% ili vie prihoda poslovnog sustava (od ega se najmanje 75% mora biti ostvareno na eksternom tritu), 10% ili vie posto dobiti (ili gubitka) ili 10 ili vie % imovine poslovnog sustava.

Pod pojmom poslovni segment podrazumijeva se onaj dio poslovnog sustava koji se od drugih razlikuje ovisno o razliitim ansama i rizicima na tritu32. Prepoznatljiv je kao odreeni centar odgovornosti, koji ini zaokruenu cjelinu, angairanu u proizvodnji odreenog (ili skupine) proizvoda odn. pruanja usluga, s jasnom orijentacijom na odreene trine segmente ili ciljne kupce, na kanale distribucije, linije proizvodnog procesa ili tipove ponude, koje moraju biti prepoznatljive u poslovnom okruenju.

Nasuprot poslovnim segmentima, mogue je po odredbama IAS/MRS-a 14 oblikovati i zemljopisne segmente, koji se oblikuju po kriterijima utjecaja povezanih sa karakteristikama odreenih zemalja ili regija odn. odreenog ekonomskog okruenja.33 Navedeno se odnosi na slinosti ekonomskih i politikih uvjeta, povezanost u poslovanju razliitih zemljopisnih podruja, srodan pristup izvoenju djelatnosti, istovrsni valutni ili ostali rizici odn. propisi o kontroli teaja.

U donoenju raunovodstvenih politika znaajnih za izvjetavanje po poslovnim ili zemljopisnim segmentima, nuno je jo uvaavati odredbe MRS/IAS-a 7 (Izvjetaj o novanom toku), 8 (Raunovodstvene politike, promjene raunovodstvenih procjena i pogreke), te 18 (Prihodi). Radi to lakeg razumijevanja sadraja pojedinih odredbi MRS/IAS-a 14, potrebno je sagledati znaenje nekih temeljnih raunovodstvenih kategorija koje se u tom podruju koriste, a to su prihod segmenta, rashod segmenta, rezultat segmenta, imovina segmenta i obveze segmenta34.

Prihod segmenta je onaj dio ukupnih prihoda koji se prezentiraju u temeljnom financijskom izvjetaju (raun dobiti i gubitka), koji se moe izravno pripisati ili razumno rasporediti posebno definiranim centrima odgovornosti, koji se prema odredbama MRS/IAS-a nazivaju segmentima. Prihod segmenta nastaje prodajom vanjskim kupcima ili transakcijama s drugim segmentima istog poduzea, pa se poistovjeuje sa poslovnim prihodima. Stoga se pod prihodima segmenta ne smatraju izvanredne stavke, prihodi od kamata i dividendi, dobici od prodaje ulaganja ili otpisa duga (osim ako nije djelatnost segmenta financijske naravi). U prihod segmenta se ukljuuju i udjeli u dobiti ili gubitku u odnosima s povezanim poduzeima, iz zajednikih pothvata ili drugih ulaganja obraunatih metodom udjela (ako su te stavke ukljuene u konsolidirane ili ukupne prihode poslovnog sustava).

32 Prema Tanski,J.S.: Internationale Rechnungslegungsstandards IAS/IFRS Schritt fr Schritt, Beck-Wirtschaftsberter

im DTV, Berlin 2002. str. 121 33

Meunarodni raunovodstveni standardi 2000,(prijevod), HZRFD, Zagreb, 2000. to.9, str. 250 34

Meunarodni raunovodstveni standardi 2000,(prijevod), HZRFD, Zagreb, 2000. to.16, str. 251-253

Rashod segmenta je onaj dio ukupnih rashoda koji se prezentiraju u temeljnom financijskom izvjetaju (raun dobiti i gubitka), koji se moe izravno pripisati segmentu ili koji se moe razumno rasporediti na segment, ukljuujui i rashode koji se odnose na prodaju vanjskim kupcima ili na transakcije s drugim segmentima istog poslovnog sustava. U rashode segmenta se ne ukljuuju izvanredne stavke, rashodi od kamata pa i onih iz internih odnosa, gubici od prodaje ulaganja i od otpisa duga (osim ako nije djelatnost segmenta financijske naravi), udjeli u gubicima kod povezanih poduzea, zajednikih pothvata ili drugih ulaganja obraunatih metodom udjela, rashodi poreza na dobit, te opi i administrativni rashodi povezani s djelovanjem sjedita uprave i oni koji nastaju na razini poduzea kao cjeline (osim ako nisu nastali u ime segmenta). U rashod segmenta se ukljuuju i udjeli u zajedniki kontroliranom sustavu.

Rezultat segmenta je prihod segmenta umanjen za rashode segmenta, uz uvjet da se kategorija prihoda i rashoda segmenta, shvaa na nain kako je to prethodno definirano. Rezultat segmenta se utvruje prije usklaivanja manjinskih udjela. Imovina i obveze segmenta predstavljaju dio ukupne imovine odn. obveza poslovnog sustava iskazane u bilanci. Na razini segmenta se moe iskazati samo ona imovina i obveze koje su realno angairane u poslovnom procesu odn. u odvijanju poslovnih aktivnosti. Za navedeno se vezuje naelo odgovornosti, odn. mogunost da se izravno dodjele segmentu ili po nekom drugom kriteriju (ili na razumnoj osnovi) rasporede na taj segment.

U okviru raunovodstva odgovornosti treba osigurati onu razinu znanja, koja osigurava kvalitetno sastavljanje segmenata, obzirom da treba slijediti organizacijsku strukturu, uvaavati specifinosti djelatnosti, osigurati stimulativan oblik utvrivanja internih (parcijalnih) rezultata i njihovu usporedivost unutar sustava, te u irem i uem okruenju. Naime, informacije po segmentima uz menadment i vlasnika (glavni direktor, predsjednik uprave, nadzorni odbor) moraju biti dostupne i vanjskim korisnicima, koji ele sudjelovati u procesu ocjenjivanja uspjenosti jedinice u proteklom razdoblju i donoenju odluka o buduem rasporeivanju resursa35. Poseban se problem javlja u odreivanju izvjetajnih segmenata, kada se organizacijska i upravljaka struktura ne poklapaju.

Izvjetavanje po segmentima se uspjenije realizira u onim poslovnim sustavima, ija se organizacijska struktura temelji na odredbama standarda ISO 9001 (a u okviru sustava normi ISO 9000:2000ff), koji nalau da se jasno definira naelo odgovornosti (tko je odgovoran, tko je su- odgovoran, a tko samo treba biti informiran), koje treba i operativno provesti u praksi. Na taj se nain podrava proces kontinuiranog poboljanja kvalitete na razini centara odgovornosti i time doprinosi ostvarenju ukupne kvalitete djelovanja poslovnog sustava kao cjeline, ali i kvalitete izvjetavanja na svim hijerarhijskim razinama odluivanja. Ove su mogunosti ve prepoznate u okviru nekih djelatnosti36, s ciljem da se poveu metodoloke prednosti izvjetavanja po odredbama MRS/IAS-a 14 i mogunosti koje osigurava ISO 9000:2000ff a vezano za prepoznavanje, prikupljanje, obradu i prezentiranje podataka o trokovima (pa i trokovima kvalitete)

35 Meunarodni raunovodstveni standardi 2000,(prijevod), HZRFD, Zagreb, 2000. to.31. str. 256

36 Vie o tome Selig,E., Wolfe,F.I: The Uniform System of Accounts for the Lodging Industry, 10th Edition - Executive

Summary; The Bottomline The Journal of Hospitality Financial and Technology Professionals, Vol.17, Number 8, December 2002/ January 2003., str. 8-30,

sukladno informacijskim zahtjevima ciljnih korisnika, na nain kako to prikazuje slijedea slika.

Slika..: Utjecaj normi ISO 9000:2000ff na oblikovanje informacija po segmentima

GLAVA 8 : Mjerenje, analiza i uvoenje sustava kontinuiranog poboljanja kvalitete

GLAVA 5 : Odgovornost menadmenta

DOKUMENTACIJA:

GLAVA 7 : Realizacija proizvoda i usluga

GLAVA 6 : Upravljanje resursima

Prirunikkvalitete

Upravljanje dokumentacijom Upravljanje

zapisima

Opredijeljenost menadmenta

za TQMOrijentacija na

kupca

Politika, ciljevi, planiranje,

preispitivanjeOdgovornost svih

razina menadmenta

Interna komunikacija

Osiguranje resursa Radna

okolina

Ljudski resursi Infra-

struktura

Sposobnost, strunost, obrazovanje,

samopouzdanje

Planirenjeprocesa

realizacije

Oblikovanje procesa prema zahtjevima

kupca

Projektiranje i odrivi razvoj

Na-bava

Proizvodne i uslune

aktivnosti

Kontrola ureaja za mjerenje i

praenje

Zadovoljstvo kupca

Kontrola i mjerenje procesa

Kontrola i mjerenje uinaka

Utvrivanje i ocjenjivanje odstupanja

Internarevizijasustava

Korektivne mjere

Preventivne mjere

Mjere kontinuiranog poboljanja kvalitete

GLAVA 4 : Sustav upravljanja kvalitetomOPI ZAHTJEVI( za menadment na svim hijerarhijskimrazinama odluivanja)

Izvor: Obrada autora prema odredbama norme ISO 9000:2000ff

U oblikovanju informacija koje e se prezentirati po segmentima temeljem odredbi MRS/IAS-a 14, treba voditi rauna o pravilima i ogranienjima, koja su temeljni dio odredbi ovog standarda, a ona se odnose na slijedee: 37

1. Izvjetajnim segmentom se smatra onaj centar odgovornosti ili drugi organizacijski odn. koncepcijski zaokrueni dio, koji veinu svojih prihoda (minimalno 75%) ostvaruje od prodaje proizvoda i pruanja usluga vanjskim kupcima (na tritu), a u ukupnim prihodima poslovnog sustava (ostvarenim na internom i eksternom tritu) sudjeluje sa 10 ili vie posto;

37 Prema: Meunarodni raunovodstveni standardi 2000,(prijevod), HZRFD, Zagreb, 2000. to.34-43 str. 258/60

2. Po istim kriterijima e se izvjetajnim segmentom smatrati i oni dijelovi poslovnog sustava koji sa 10 ili vie posto sudjeluju u ukupno ostvarenoj dobiti (ili gubitku) poslovnog sustava (ovisno o tome koji je vei u apsolutnom iznosu) ili ako obuhvaaju 10 ili vie posto ukupne imovine poslovnog sustava kao cjeline;

3. Za potrebe ostvarenja upravljakih ciljeva pojedine hijerarhijske razine menadmenta, mogue je oblikovati odreeni poslovni ili zemljopisni segment kao izvjetajni segment i za ue organizacijske ili srodne cjeline, pri emu se moe oblikovati samostalni izvjetajni segment ili je mogue oblikovati novi segment spajanjem ili pripajanjem srodnih organizacijskih cjelina, koje nisu udovoljavale prethodno navedenim kriterijima;

4. One organizacijske cjeline, koje po prethodnim kriterijima nije mogue oblikovati kao izvjetajni segment (bilo kao poslovni ili kao zemljopisni segment), tretirati e se kao nerasporeeni, jer ne udovoljavaju nekim temeljnim zahtjevima i stoga nisu proglaeni samostalnim izvjetajnim segmentom ili ih nije bilo mogue pripojiti nekom od postojeih segmenata;

5. Vertikalno integrirane aktivnosti mogu se oblikovati kao poseban izvjetajni segment, kako bi se prikazale uzrono-posljedine veze u internim radnim procesima (npr. povezanost aktivnosti procesa nabave i procesa prodaje), a segment se moe oblikovati i iz ranije nerasporeenih organizacijskih cjelina ako za to postoji poslovno opravdanje;

6. U pravilu se struktura segmenata moe mijenjati, kada doe do promjena u veliini poslovnog sustava ili stupnju koritenja kapaciteta (kriterij 10 ili vie posto) u odnosu na prethodno razdoblje, o emu odluku donosi odgovorni menadment. Ukoliko doe do promjene u strukturi segmenata, potrebno je prethodno iskazane podatke prilagoditi novom ustroju, kako bi isti bili usporedivi (odgovarajui podaci se moraju prepravljati).

Navedeno potvruje da je i u oblikovanju segmenata potrebno slijediti temeljne raunovodstvene politike poslovnog sustava kao cjeline, s ciljem podizanja razine informiranosti internih i eksternih korisnika. Potivanje strogih pravila oblikovanja segmenata ima za cilj, osiguranje pretpostavki za usporeivanje sa okruenjem. No, istovremeno se za potrebe upravljanja internim radnim procesima dozvoljava priprema i objavljivanje dodatnih informacija, no one nisu sastavni dio informacija po segmentima, temeljenih na odredbama MRS/IAS-a 14.

Pored toga je korisno donijeti interne prirunike za one koji pripremaju, ali i za one koji koriste informacije po segmentima (nadzorni odbor, top menadment, middle menadment, low menadment), kao pomo u provedbi raunovodstvenih politika, optimalizaciji rasporeivanja resursa na segmente, procjenjivanju uspjenosti pojedinih segmenata i sl. Upravo su u tom procesu korisne sve one dodatne informacije koje prelaze okvire definirane ovim standardom, ali se vezuju uz ostale standarde (ISO 9000ff, ISO 14000ff), pri emu osnova utvrivanja dodanih informacija treba biti unaprijed jasno definirana i u priruniku korektno elaborirana. Specifinost je odredbi MRS/IAS-a 14 da sve izvjetajne segmente sagledava kao primarne ili kao sekundarne, na nain kako to prikazuje slijedea slika.

Slika ..: Struktura i karakter segmenata i pristup izvjetavanju po segmentima

ANSE I RIZICI U IZVJEIVANJUPO SEGMENTIMA (IAS 14)

prvenstveno u:

Oblik sastavljanja:PRIMARNIHIZVJETAJA

Obliksastavljanja:SEKUNARDNIHIZVJETAJA

ZEMLJOPISNAPODRUJA

daljnja ralamba prema poslovnim poslovnim podrujimapodrujima

POSLOVNA PODRUJA

daljnja ralamba premazemljopisnim zemljopisnim podrujimapodrujima

OBLIK

OBLIK OBLIK

OBLIK

IZVJEIVANJA:

IZVJEIVANJA:IZVJEIVANJA:

IZVJEIVANJA:

Izvor: Prema Tanski,J.S.: Internationale Rechnungslegungsstandards IAS/IFRS Schritt fr Schritt, Beck-Wirtschaftsberter im DTV, Berlin 2002. str. 124.

Raunovodstvenim politikama treba definirati, da li e se primarno sastavljati izvjetaje po zemljopisnim segmentima (zemljopisna podruja) ili po poslovnim segmentima (poslovna podruja). Dakle, za svaki izvjetajni segment, koji se tretira kao primarni oblik izvjetavanja treba minimalno objaviti:

- prihode ostvarene od eksternih kupaca i od internih transakcija; - rezultat i profitabilnost segmenta (po mogunosti bez arbitrarnoga

rasporeivanja onih stavki koje izlaze iz okvira naela uzronosti); - rezultate segmenta (parcijalni rezultat) na nain da ukupnost tih rezultata

mogu biti jednaki, vei ili manji od ukupnog rezultata iskazanog u raunu dobiti i gubitka (obraunsko naelo);

- knjigovodstveni iznos vrijednosti imovine segmenta; - ukupan iznos trokova razdoblja, temeljenih na raunovodstvenom naelu

nastanka dogaaja; - ukupan iznos primitaka i izdataka kao informacija o novanom toku (IAS 7),

temeljene na novanom naelu; - ostale znaajnije stavke segmenta, povezane s primjenom raunovodstvenih

politika, uzrokovane promjenom raunovodstvenih procjena ili prilagoavanjem strukture segmenata promjenama u poslovanju (IAS 8);

- uee segmenta u zajednikim pothvatima i u povezanim poduzeima.

Sekundarne informacije po segmentima predstavljaju kvalitetnu nadopunu primarnom obliku izvjetavanja po segmentima. to e u pojedinom poslovnom sustavu biti sadrano u okviru sekundarnog izvjetaja, ovisi prvenstveno o sadraju i karakteru primarnih izvjetaja. Naime, ako su poslovni segmenti izabrani kao primarni, tada e zemljopisni

segmenti biti sekundarni. A to znai da e se tim pristupom ukljuiti i informacije o strukturi prihoda od vanjskih kupaca po zemljopisnim podrujima, knjigovodstveni iznos imovine po zemljopisnim lokacijama, te ukupna ulaganja u stalnu imovinu po zemljopisnoj lokaciji, uz potivanje kriterija oblikovanja segmenata. Nasuprot tome, ako su zemljopisni segmenti primarni (prema lokaciji imovine ili rasporedu kupaca), tada e poslovni biti sekundarni, a ukljuivati e informacije o prihodima segmenta od vanjskih kupaca, knjigovodstveni iznos imovine, te visinu ulaganja u stalnu imovinu. Ako se lokacija kupaca razlikuje od lokacije imovine i ako se javljaju druge specifinosti, tada je navedeno potrebno odvojeno iskazati.

U izvjetavanju po segmentima potrebna su i druga objavljivanja vezano za pojedine poslovne ili zemljopisne segmente, pogotovo kada oni nisu istovremeno i izvjetajni segmenti. Tada se objavljuje iznos prihoda od prodaje vanjskim kupcima i iznos interno ostvarenih prihoda. Interni prihodi nastaju u meusobnom pruanju usluga ili preuzimanjem proizvoda ili poluproizvoda u komunikacijskom odnosu meu segmentima, to namee potrebu utvrivanja i objavljivanja transfernih cijena. Objavljuju se i promjene raunovodstvenih politika, te utjecaj prepravljanja raunovodstvenih izvjetaja (kada dolazi do promjena u strukturi segmenata i sl.), a radi osiguranja njihove usporedivosti i sl. Dodjeljivanje odreenih rashoda, prihoda, imovine i obveza po izvjetajnim segmentima treba slijediti naelo uzronosti, to znai da se zajednike stavke obuhvaaju samo na razini poslovnog sustava a ne i na razini segmenta. Osnovno je pravilo da imovina i obveze rasporeene na izvjetajni segment, moraju biti u uzrono- posljedinoj vezi s visinom prihoda i rashoda nastalih na tim polazinim osnovama.

Oni poslovni sustavi koji su izvjeivanje po segmentima do sada temeljili na odredbama MRS/IAS-a 14, nedvojbeno su osiguravali i informacijsku osnovu i pretpostavke za izradu godinjeg izvjea sukladno odredbama l. 18 Zakona o raunovodstvu, gdje se navodi kako je poduzetnik duan izraditi godinje izvjee koje obuhvaa objektivan prikaz razvoja i rezultata poslovanja poduzetnika i njegovog poloaja, zajedno s opisom glavnih rizika i neizvjesnosti s kojima se on suoava, te obavijesti o zatiti okolia i o radnicima ako je to potrebno za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja poduzetnika i njegova poloaja38. Naime, MRS/IAS 14 osigurava bolje razumijevanja internih rezultata ostvarenih u prolim razdobljima, realniji pristup ocjenjivanju ansi i rizika u fazi budetiranja i kontrole internih rezultata, te kvalitetniju podlogu za prosudbu ukupno ostvarenih rezultata u poslovnom sustavu kao cjelini, pa kao takav stvara pretpostavke za osiguranje informacijske osnovice neophodne za sastavljanje godinjeg izvjea.

Mnogi korisnici eksternih financijskih izvjetaja zainteresirani su za rezultat i budue poslovanje segmenata, o ijoj uspjenosti esto ovisi sigurnost radnih mjesta, visina plae, uvjeti rada i ukupna uspjenost poslovnog sustava kao cjeline. Iako je primjena MRS/IAS-a 14 bila obvezna za sve poslovne sustave ije dionice kotiraju na burzi, ove su informacije dioniarima samo djelomino dostatne. No, one nisu zanemarive jer se iskazivanjem razliitih stopa rasta kao posljedice njihovih razliitih profitnih potencijala, ansi i rizika na tritu, moe usmjeravati investitore u donoenju poslovnih odluka,

38 Zakonu o raunovodstvu, NN. br. 109/2007

obzirom da razliite stope povrata na uloeni kapital i razliito izraene potrebe za kapitalom, predstavlja podruje interesa potencijalnih investitora.

3.3. Objavljivanje podataka o segmentima poslovnog sustava i s njima povezane informacije

Objavljivanje podataka o segmentima poslovnog sustava i s njima povezane informacije, naziv je raunovodstvenog standarda 131 (SFAS - Statements of Financial Accounting Standards) kao slubenog izvjea o standardima financijskog izvjetavanja, koje donosi Odbor za raunovodstvene standarda (FASB - The Financial Accounting Standards Bord)) u okviru koncepcije ope prihvaenih raunovodstvenih naela (US GAAP). Razumijevanje raunovodstvenih metoda koje su definirane SFAS-om 131, treba sagledavati u okviru ukupne koncepcije opeprihvaenih raunovodstvenih naela (GAAP). GAAP predstavlja okvir, koji treba potivati u pripremi raunovodstvenih izvjetaja za interne i eksterne korisnike. Ova naela prihvaaju svi poslovni sustavi povezani s Amerikim institutom ovlatenih javnih raunovoa (The American Institute of Certified Public Accountants) i Amerikom udrugom raunovoa (The American Accounting Association). Neke karakteristike US GAAP-a prikazuje slijedea slika.

US GAAPGenerally Accepted Accounting Principles Ope prihvaena raunovodstvena naela

Prva naela donosi AIA (American Institute of Accountants) u suradnji sa NYSE (New York Stock Exchange) 1930. godine, a radi unapreenja raunovodstvene prakse

Pokrivaju angloameriko trite kapitala 1934. godine osniva se SEC (Securities and Exchange

Commission) 1936 AIA publicira rad Ocjenjivanje financijskih izvjetaja i prvi se

put uvodi pojam GAAP 1972. godine osniva se FASB (Financial Accounting Standards

Bord) 2002. godine (afera Enron, Global Crossing, WorldCom..) donosi

se SOA (The Sarbanes-Oxley Act) radi dosljednije primjene naela Sagledavaju se u kontekstu nacionalne raunovodstvene

regulative Veoma opirna regulativa sa vie od 150 SFAS-a (Statements of

Financial Accounting Standards) i sa preko 4000 stranica teksta, razrauju mogunosti uspjene primjene raunovodstvenih standarda, a slijedom nacionalnih propisa i dobre prakse .

Izvor: Pripremljeno prema http://www.fasb.org i Jarnagin, B.D.: 2000 U.S. Master GAAP Guide CCH Incorporated Chicago, 1999. str. 1 - 136

FASB je je u lipnju 1997. godine donio revidirani raunovodstveni standard 131 (SFAS 131 pod nazivom Objavljivanje podataka o segmentima poduzea i s njima povezane informacije (Disclosure about Segments of an Enterprise and Related Information), koji se poeo primjenjivati od 01.01.1998. godine, a njime je zamijenjen do tada vrijedei SFAS 14 primjenjivan pod nazivom Financijsko izvjetavanja po segmentima poslovnog sustava (Financial Reporting for Segments of a Business Enterprise)39. To je bio nastavak aktivnosti na objavljivanju informacija po segmentu, to se u teoriji i u praksi u SAD-u primjenjuje od 1969. godine. Naime, te godine je Komisija za vrijednosne papire (SEC - Securities and Exchange Commission) u dokumentima o registraciji zatraila iznoenje podataka o segmentima djelatnosti.

1970. godine propisuje se godinji obrazac 10-K, kojim se i formalno definira potreba objavljivanja informacija po segmentima. Tek se 1974. godine obvezuju sve kompanije koje predaju izvjetaje SEC-u, da moraju iste informacije objaviti u svojim godinjim izvjetajima. Temeljem ovih iskustava, FASB je 1976. godine donio SFAS 14, koji je svojim sadrajem bio veoma slian MRS/IAS-u 14, a znaajno je utjecao na iru primjenu objavljivanja informacija po segmentima40. Tako su se objavljivali podaci o prihodima od kupaca s kojima poslovni sustav nije organizacijski povezan, transferi unutar poslovnog sustava, visina trokova amortizacije, kapitalni trokovi, ostvarena operativna dobit ili gubitak, neto dobit ili neke druge mjere profitabilnosti, imovina koja se moe povezati sa segmentom, kao i uee trokova u neto prihodu i imovini segmenata. Pored toga se trebalo objaviti svaki znaajni izvoz robe domaih segmenata, prihodi od prodaje svakom pojedinanom kupcu, svim domaim vladinim agencijama, te svim stranim vladama41.

No treba naglasiti da se tada prema odredbama SFAS-a 14 trailo se objavljivanje daleko veeg broja podataka po segmentima djelatnosti i po zemljopisnim segmentima, no to ih kasnije propisuje MRS / IAS 14. Naime i MRS/IAS-u 14 prilazi sa stajalita "ansi i rizika" na putu ostvarenja ciljeva poslovnog sustava, pri emu se naglaava njegova uloga u poslovnom odluivanju internih i eksternih korisnika, to se manifestira kroz 42:

bolje razumijevanje poloaja poslovnog sustava na tritu, na kojem se ostvaruju potencijalni prihodi (anse)

pravovremenom prepoznavanju rizika, ali i mogunosti ostvarenja potencijalnih prihoda (anse)

boljoj procjeni oekivanih novanih tokova donoenje objektivnog suda o poslovnom sustavu kao cjelini.

Donoenjem SFAS-a 14 se nastojalo metodoloki obuhvatiti sve situacije koje su se mogle javiti u dosadanjoj njegovoj primjeni u praksi. Neovisno o tome to je vie nego iscrpno definirao izvjetavanje po segmentima, doivljavao je mnogobrojne kritike u javnosti, to je rezultiralo preporukom koju je donio Jenkinsov odbor za financijsko

39 Jarnagin,B.D.: U.S.Master GAAP Guide 2000, CCH Incorporated Chicago,1999. str.113-133

40 Nobes,C., Parker,R.: Comparative International Accounting, Financial times, Prentice Hall, 7th Edition, 2002.

poglavlje 18.3.1 41

Prema Nobes,C., Parker,R.: Comparative International Accounting, Financial times, Prentice Hall, 7th Edition, 2002. poglavlje 18.3.1 42

Ciljevi IAS-a 14

izvjetavanje (djeluje u okviru AICPA American Institute of Certified Public Accountants), da se pristupi poboljanju izvjetavanja po segmentu. U taj proces su se ukljuile sve strukovne udruge, gospodarstvenici i javnost, te je oblikovan novi prijedlog, koji ini racionalno rjeenje, prema kojem se sve one informacije koje se dostavljaju internim korisnicima za tekue poslovno odluivanje istovremeno prezentiraju i eksternim korisnicima, po istim metodolokim osnovama. Naglasak je stavljen na oblikovanje izvjetaja temeljenih na informacijskim zahtjevima korisnika (management approach), ime je uinjen znaajan zaokret od ranijeg SFAS-a 14 ka novom SFAS-u 131, koji je donesen 1997. godine, kao revidirani standard za izvjetavanje po segmentima.

SFAS 131 stavlja naglasak na oblikovanje poslovnih (operativnih) segmenata, dakle onakvih, kakve optimalno treba oblikovati prema informacijskim zahtjevima menadmenta, a slijede organizacijski ustroj pojedinog poslovnog sustava ili kompanije. Pojedini e se poslovni (operativni) segmenti meusobno razlikovati ovisno o karakteristikama ponuenog asortimana proizvoda i usluga, zemljopisnim podrujima na kojem djeluju, prema tipu kupaca kojima su orijentirani i sl.43. Na razini poslovnog (operativnog) segmenta iskazuju se relevantne informacije, koje osiguravaju bolje razumijevanje mjesta, uloge i karakteristika segmenta i procjene njihovih buduih novanih tokova.

Pod poslovnim (operativnim) segmentom se u smislu odredbi SFAS-a 131 podrazumijeva onaj "dio poslovnog sustava, u kojem se proizvodi trino prihvatljiv uinak, za koji se i u okviru internog obrauna oblikuju financijske informacije o ostvarenom operativnom (parcijalnom) rezultatu, te njegova uloga u poslovnom sustavu kao cjelini, na razini kojeg se redovito sagledava i ocjenjuje"44. Navedeno je predstavljalo revolucionaran pomak sa procjene ansi i rizika na tritu i mogunosti povrata uloenog kapitala na razini segmenata djelatnosti i zemljopisnih segmenata, ka naglasku na informacijske zahtjeve menadmenta svih hijerarhijskih razina, kao temeljnom prioritetu. Poslovni (operativni) segmenti se sada temelje na "upravljakom pristupu" (management approach), koji dalje slijedi unutranju operativnu strukturu poslovnog sustava.

Time se kroz sustav internog izvjetavanja stavlja i u funkciju osiguranja relevantnih informacija i za eksterne korisnike utvruju mogunosti poslovnog sustava ili kompanije kao cjeline. SFAS 131 mijenja pristup izvjetavanju i nainu oblikovanja raunovodstvenih informacija o segmentima, geografskim podrujima, poslovnim aktivnostima i najznaajnijim kupcima SFAS-a, to je nalagalo da se za potrebe osiguranja usporedivosti sa tekuim izvjetajima, preprave izvjetaji iz ranijih godina (1996. i 1997.godina), te prilagode novim zahtjevima45. Odredbe SFAS-a su usmjerene na oblikovanje operativnih segmenata, koji su okrenuti vie internim zahtjevima poslovnog sustava i slijede internu strukturu.

43 Usporedi www.fawpir.com/standard/sfas131.htm

44 Delaney,P.R.,at.oth.: GAAP 2002 - Interpretation and Application of Generally Accepted Accounting Principles

2002, Wiley, New York, 2001. str. 845 45

Vie o tome na: www.cytec.com/98annual/ ; www.cytec.com/97anual/ ;

Sagledava se mogunost oblikovanja segmenata koji proizlaze iz prirode djelatnosti, iz orijentacije na odreena trita, iz kombinacije ovih mogunosti, ali iz potpuna razliitih polazita u odnosu na navedene, a slijede specifinosti poslovnog sustava. U oblikovanju poslovnih (operativnih) segmenata se naglaava da su to:

dijelovi poslovnog sustava u kojima se izvode poslovne aktivnosti, iz kojih se mogu ostvarivati prihodi i koji uzrokuju trokove, ukljuujui prihode i trokove nastale u odnosima s ostalim segmentima unutar istog poslovnog sustava

dijelovi poslovnog sustava koji ostvaruju poslovne (operativne) rezultate za koje interes iskazuje odreeni menader i u ijoj je nadlenosti donoenje poslovnih odluka, a pretpostavka je za donoenje odluka o raspodjeli imovine i procjenu poslovnog rezultata

mogue je dobiti podatke o odreenim prihodima, trokovima i parcijalnim rezultatima, temeljem kojih se moe procijeniti njihova uspjenost i pozicija unutar poslovnog sustava kao cjeline.

Primjenom SFAS-a 131 uinjen je znaajan pomak u harmonizaciji internog i eksternog izvjetavanja. Harmonizacija se oituje i u povezivanju informacija internog obrauna i financijskog raunovodstva. Sustav informacija postaje tako transparentan, postupak njihove pripreme je sada znatno jeftiniji, a broj korisnika vei. Odredbe SFAS-a 131 se odnose na objavljivanje sljedeih informacija: interni i eksterni prihodi, dobitak ili gubitak, isplaene ili naplaene kamate, trokovi amortizacije, trokovi istraivanja i razvoja, uee u neto prihodu pridruenih lanica, porez na dobit, izvanredne stavke, ukupna imovina, ukupne obveze, ulaganja u pridruene lanice i trokovi stalne imovine.

Iako se radi prvenstveno o podacima koji se i inae objavljuju i u okviru eksternih financijskih izvjetaja, mogue je da zbog razliitih pristupa internom ustroju pojedinog poslovnog sustava, postaje upitna "dosljednost i usporedivost pojedinih segmenata, kao i pojedinih poslovnih sustava meusobno"46. Kako je geneza razvoja SFAS-a 131 i MRS/IAS-u 14 povezana, ukazati e se na neke zajednike karakteristike, a istovremeno i na razliitosti, zbog kojih je bilo potrebno provesti proces harmonizacije. Zajednika je u definiranju segmenata temeljem odredbi SFAS-a 131 i MRS/IAS-a 14 primjena kriterija oblikovanja izvjetajnog segmenta kao onog dijela poslovnog sustava, na razini kojeg se ostvaruje 10% ili vie prihoda ili parcijalnog rezultata (dobiti ili gubitka) ili obuhvaanja 10% ili vie ukupne imovine poslovnog sustava.

Zajedniki im je i sadraj izvjetavanja, jer se rezultat segmenta utvruje kao razlika samo odreenih prihoda (poslovnih prihodi) i odreenih trokova (kontrolabilni trokovi), koji mu se po naelu uzronosti mogu nedvojbeno dodijeliti. U oba pristupa se naglasak stavlja na naelo uzronosti, na nain da se parcijalni rezultat iskazuje u razmjeru sa pripadajuim dijelom imovine i obveza, uz uvaavanje specifinih uvjeta u kojima poslovni sustav djeluje. Da uz slinosti, postoje i znaajne razlike u oblikovanju segmenata prema odredbama SFAS-a 131 i IAS- 14, prikazuje slijedea slika.

46 Prema Nobes,C., Parker,R.: Comparative International Accounting, Financial times, Prentice Hall, 7th Edition,

2002. poglavlje 18.3.2

Slika .: Slinosti i razlike izmeu SFAS-a 131 i MRS/IAS-a 14 u koncepciji izvjetavanja po segmentu

IzvjeIzvjetavanje po segmentutavanje po segmentu

Imovina koja pripada segmentu; Obveze po segmentu; Ostali relevantni podaci po segmentu.

Prihodi segmenta (-) Relevantni trokovi segmenta (=) Rezultat segmentaUdio segmenta u ukupnoj imovini poduzea 10%

Udio segmenta u ukupno ostvarenom rezultatu poduzea 10% ili

Udio segmenta u ukupno ostvarenim prihodima poduzea 10% ili

Informacijski zahtjevi menadmenta(Management Approach)

ance i rizici(Risk and Reward Approach)

Poslovni (operativni)segmenti

Poslovni segmenti Zemljopisni segmenti

Prezentiranje informacija po segmentima poslovnog sustava i druge relevantne informacije.

Izvjeivanje po segmentimaUS GAAP - SFAS 131IAS / MRS 14

Izvor: Obrada autora temeljem http://www.iasb.org i http://www.fasb.org

Temeljna je razlika u pristupu oblikovanja segmenata po SFAS-u 131 i MRS/IAS-u 14 proizlazi iz izbora temeljnog koncepta definiranja segmenta47, a tako da:

A) MRS/IAS-14 slijedi stariji koncept, po kojem se u oblikovanju segmenta slijedi naelo ansi i rizika (risk and reward approach), to naglasak stavlja na dominantan utjecaj eksternih initelja. Polazite meusobne usporedbe segmenata temelji se na mogunostima eksternog pozicioniranja svakog pojedinog segmenta, dok su informacijski zahtjevi menadmenta u drugom planu.

B) US GAAP - SFAS 131 prihvaa noviji koncept, koji uvaava specifinosti interne organizacijske strukture i informacijske zahtjeve svih razina menadmenta (management approach). Ovaj koncept slijedi naelo racionalnosti, to znai da se informacije po segmentima prezentiraju eksternim korisnicima, na istim polazinim osnovama na kojima se one prezentiraju i internim korisnicima. S tim u vezi se istiu i potekoe koje mogu proizai iz koritenja povjerljivih informacija za poboljanje konkurentskog poloaja na tritu.

"Management approach" u oblikovanju segmenata stavlja naglasak na interne informacijske zahtjeve menadmenta, koji se onda prihvaaju i u eksternim izvjetajima i

47 Prema: Wagenhofer,A.: Internationale Rechnungslegungs-standards - IAS/IFRS, Grundkonzepte, Bilanzierung,

Bewertung, Angaben, Umstellung und Analyse, Redline Wirtschaft, 4.Aublage, Frankfurt/Wien, 2003. str.489

zahtijevaju da se "osigura konzistentan pristup izradi izvjetaja za interne i eksterne korisnike, to openito znai da se eksterni financijski izvjetaji moraju mnogo vie prilagoditi zahtjevima sustava internog izvjetavanja"48. Izmijenjeni SFAS 131 uvodi znaajne promjene u oblikovanju segmenata i njihovoj ulozi u internom i eksternom izvjetavanju. Raniji SFAS 14, kao i IAS 14 su naglasak stavljali na ranije iroko prihvaen koncept utvrivanja utjecaja ansi i rizika na tritu, taj pristup sada naputa, i sustav izvjetavanja po segmentima se prilagoava zahtjevima menadmenta unutar specifinih poslovnih podruja, koji se sustavno moraju usklaivati sa zahtjevima dioniara i drugih eksternih korisnika.

Oblikovanjem poslovnih (operativnih) segmenata prema SFAS-u 131, koji se temelje na zahtjevima interne organizacijske sheme poslovnog sustava, gubi se i model izvjetavanja na primarnoj i sekundarnoj razni (IAS 14), te se oblikuju jedinstveni izvjetajni segmenti, koji slijede stvarne informacijske zahtjeve menadmenta. Pristup kakav prihvaa SFAS 131 blii je i zahtjevima ISO standarda jer olakava povezivanje vertikalno integriranih segmenata, te osigurava njihovo laku provoenje u praksi. Povijesno promatrano, odrednice GAAP-a su imale vei utjecaj od IAS-a na oblikovanje raunovodstvenih izvjetaja po segmentu, a ovu koncepciju prihvaa i svjetska hotelska industrija.49 Izvjea po segmentima temeljena na odredbama SFAS-a 131, predstavljaju znaajan razvojni pomak u podruju financijskog izvjetavanja, jer primjena ove metodoloke osnovice osigurava pripremu transparentnih informacija o poslovnim operacijama, koje bi inae ostale skrivene unutar temeljnih i konsolidiranih financijskih izvjea.

3.4. Poslovni segmenti kao meunarodni standard financijskog izvjetavanja

Meunarodni standard financijskog izvjetavanja 8 (MSFI / IFRS 8) predstavlja jedan od najzahtjevnijih globalnih standarda, koji se temelji na naelu da su poslovni sustavi duni objaviti informacije koje korisnicima njegovih financijskih izvjetaja omoguuju da ocijene vrstu i financijske uinke poslovnih djelatnosti kojima se bavi te gospodarsko okruje u kojem posluje50. Navedene odredbe treba promatrati kroz mogunost njihove primjene na globalnom planu, te doprinos koji se oekuje u podruju podizanja kvalitete izvjetaja svih poslovnih sustava koji svoje poslovne informacije ele meunarodno usporeivati.

Razlozi uvoenja meunarodnog standarda financijskog izvjetavanja 8 (MSFI/IFRS 8), kao novog globalnog standarda, sadrani su u potrebi da se premoste razlike koje su do sada postojale izmeu MRS/IAS-a 14 i SFAS-a 131, ali i potrebe da se unaprijedi sustav internog izvjetavanja kroz povezanost internih i eksternih izvjetaja na istim metodolokim polazitima. Novi globalni standard MSFI/IFRS 8 je donesen jo 2006. godine, ali se primjenjuje tek od 01. 01. 2009. godine. Sadrajno predstavlja sintezu Meunarodnog raunovodstvenog standarda 14 (MRS/IAS 14) i SFAS-a 131 uz naglasak

48 Delaney,P.R.,at.oth.: GAAP 2002 - Interpretation and Application of Generally Accepted Accounting Principles

2002, Wiley, New York, 2001. str. 845 49

Prema: Schmidgall,R.S.: HospitalityIndustry Managerial Accounting, Educational Institute, American & Motel Association, 4th Edition, Lansing, Michigan, 1997. str.10 -16 50

Odluka o objavljivanju meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja, N.N. br. 136 /2009, str. 274

da je preuzeta filozofija SFAS-a 131, ali da su koriten kategorijalni sustav definiran rjenikom MRS/IAS-a 14. Ovakvim pristupom su se nastojali izbjei najznaajniji nedostaci obaju standarda. Temeljni nedostatak koji se elio eliminirati kod SFAS-a 131 je sloenost pristupa i komplicirano prezentirane odredbe u tekstu. S druge strane eljelo se napustiti zastarjeli koncept oblikovanja segmenta po kriteriju moguih ansi i rizika na kojem se temelji MRS/IAS 14. Preuzeto je preko 90% odredbi SFAS-a 131, a najznaajnije je da treba uvaavati informacijske zahtjeve menadmenta (management approach).

MSFI/IFRS 8 se primjenjuje za prezentiranje informacija po segmentima onih poslovnih sustava , koji svoje papire listaju na lokalnim, regionalnim ili meunarodnom tritu vrijednosnica, njima javno trguju ili se za to pripremaju. To je i obveza onih poslovnih sustava koji sastavljaju konsolidirane financijske izvjetaje ili se za to pripremaju, uz naglasak da je to obveza matice a ne i pojedinanih poslovnih sustava u korporaciji. MSFI/IFRS 8 mogu primjenjivati i oni poslovni sustavi koji ne spadaju u prethodno naznaene kategorije, no mogu ih nazvati informacija po segmentima samo ako se ovaj standard dosljedno primjenjuje.

Pojam poslovni (operativni) segment je uvijek dio poslovnog sustava, a moe se oblikovati ukoliko udovoljava slijedeim uvjetima:51

- ako je ustrojen za dio aktivnosti iz kojih mogu ostvariti prihode na eksternom tritu i obuhvatiti s njima povezane trokove, kao i one trokove koji se odnose na transakcije s drugim sastavnim dijelovima unutar poslovnog sustava

- ako za segment postoji definirana odgovornost za alokaciju resursa i za rezultate poslovanja

- ako su zasebno iskazane financijske informacije znaajne za poslovno odluivanje - segmentom se moe definirati i oni centri odgovornosti koji tek zapoinju svoje

poslovanje i prije nego to realno poinju ostvarivati prihode - svaki centar odgovornosti unutar poslovnog sustava ne mora nuno imati znaenje

poslovnog (operativnog) segmenta, pogotovo ako nisu znaajni za ostvarivanje buduih prihoda (npr. mirovinski planovi)

- za segment je odgovoran glavni donositelj poslovnih odluka (CODM Chief Operting Decision Maker), a taj se pojam odnosi na zadatak koji treba izvriti, a ne nuno na lana uprave ili drugu odgovorno osobu (odgovornost za alokaciju resursa i za ostvarene parcijalne rezultate moe imati izvrni direktor ili skupina izvrnih direktora, lan uprave, tim strunjaka ili neko tijelo)

- u pravilu svakim poslovnim (operativnim) segmentom upravlja menader segmenta, s time da se i taj naziv odnosi na funkciju a ne nuno na lana uprave. Pojedini menader moe biti na elu jednog ili vie poslovnih segmenata, a izravno odgovara CODM-u, s kojim redovito kontaktira radi dogovora o poslovanju, rezultatima, prognozama ili budetu segmenta. Istovremeno, CODM moe biti i menader nekog poslovnog segmenata.

51 IFRS 8 Operating Segments, International Accounting Standards Bord, 2006. str. 10-11.

Slika: CODM - Glavni donositelj poslovne odluke

..... CODM nije prvenstveno ..... CODM nije prvenstveno osoba, ve odgovornost za osoba, ve odgovornost za ZADATAK koji treba izvriti ZADATAK koji treba izvriti odreodreeni menader ili grupa eni menader ili grupa menadera, odgovornih za menadera, odgovornih za uspjenost alokacije resursa i uspjenost alokacije resursa i ostvarenje ciljnih uinaka za ostvarenje ciljnih uinaka za poslovni sustav u cjelini .....poslovni sustav u cjelini .....

GLAVNI DONOSITELJ POSLOVNIH ODLUKA

(CODM Chief Operating Decision Maker)

Izvor: IFRS 8 Operating Segments, International Accounting Standards Bord, 2006. str. 10

- poslovni (operativni) segment se moe ustrojiti i iz vie centara odgovornosti jednog poslovnog sustava, pri emu su menaderi odgovorni za samo jedan centar odgovornosti, a CODM za sve centre odgovornosti koji se nominira kao zasebni poslovni (operativni) segment (matrina organizacija)

- menaderi u pojedinim poslovnim sustavima mogu biti odgovorni za razliite skupine proizvoda i usluga na razliitim zemljopisnim podrujima, dok je odgovornost drugih vezana za odreeno zemljopisno podruje. CODM ima zadatak usklaivanja financijskih informacija prikupljenih po razliitim kriterijima, uz uvjet da su segmenti definirani na polazitima temeljnog naela.

Svaki poslovni sustav koji pristupa izvjeivanju po segmentu temeljem odredbi MSFI/IFRS- a 8 mora jasno odrediti svoje izvjetajne segmente odn. nain na koji e prezentirati informacije na razini poslovnog (operativnog) segmenta. Temeljem preuzetih odredbi iz MRS / IAS-a 14 i MSFI / IFRS-a 131, izvjetajni se segment moe formirati ako udovoljavaju kvantitativnim ogranienjima, da obuhvaa 10% ili vie prihoda, neovisno o tome da li se isti ostvaruju na eksternom tritu ili su ostvareni u internim radnim procesima eksterno, interno ili kombinirano, to znai da nema vie ogranienja u pogledu obveze da se 75% tih prihoda mora ostvariti na eksternom tritu, Izvjetajni segment moe biti i onaj, koji ostvaruje 10% ili vie apsolutnog iznosa dobiti ili gubitka u odnosu na poslovni sustav kao cjelinu. Isto tako i oni koji posjeduju 10% ili vie imovine, koja se koristi na razini segmenta.

Svi oni poslovni (operativni) segmenti koji ne udovoljavaju navedenim uvjetima, mogu se agregirati na nain da se sagleda mogunost konzistentnog spajanja onih centara odgovornosti koji odgovaraju kriteriju slinosti (prirode proizvoda i usluga, procesa, vrste i ranga kupaca, metoda distribucije, regionalne integracije). Ukoliko po ovim kriterijima nije pokriveno 75% ukupno ostvarenih prihoda poslovnog sustava, tada treba razmotriti mogunost formiranja novih segmenata. Preostali segmenti se mogu definirati izvjetajnim segmentima iako ne udovoljavaju prethodno definiranim kriterijima samo ako postoji potreba za podizanjem razine informiranosti korisnika informacija i ako njihovo formiranje nije u suprotnosti za naelom ekonominosti.

Od preostalih centara odgovornosti, koje nijem mogue definirati kao zasebne izvjetajne segmente, mogue je oblikovati pod nazivom svi ostali segmenti. To je u sluaju kada se odreene aktivnosti poslovnog sustava, ni po kojem ranije navedenom kriteriju ne mogu razvrstati u prepoznatljivu skupinu izvjetajnog segmenta. Segment ovog naziva je pretpostavka da bi se ukupne podatke iskazane u temeljnim financijskim izvjetajima moglo usporediti sa podacima iskazanim po segmentima, jer bez toga ih nije mogue sagledavati i ocjenjivati na jedinstvenim polazitima. Pored toga, ovaj je segment preduvjet da bi se na razini poslovnog sustava moglo izvijestiti o ciljnim proizvodima i uslugama, zemljopisnim podrujima (u zemlji i inozemstvu) i o poziciji najveih kupaca i o svim relevantnim informacijama koje se ne mogu povezati sa pojedinanim segmentima.

Slika..: Proces definiranja izvjetajnih segmenata prema odredbama MSFI / IFRS-a 8

Izvjeivanje pooperativnimsegmentima setemelji na informacijskimzahtjevima odgovornog menadmenta(CODM)

(1) Da li operativnisegmenti udovoljavaju

svim kriterijimaagregiranja

(2)Da li operativni

segmentiudovoljavaju kvantitativnimogranienjima

(3)Da li preostali

segmenti udovoljavajuveini kriterija agregiranja

(4) Da li sviizvjetajni segmenti

ostvaruju 75% prihodaposlovnog sustava

DA

NE

NE

NE

Preostalesegmenteagregirati u okvire SVI OSTALI SEGMENTI

Izabrani izvjetajni segmenti na razini kojih e se informacije po segmentu i objavljivati

Oblikovati nove segmente da bi zajedno pokrivali 75% ukupnih prihoda posl. sustava

Agregiratisegmente ako je to prihvatljivo

DA

Agregiratisegmente ako je to prihvatljivo

DA DA

NE

Izvor: Guidance on implementing IFRS 8 Operating Segments, International Accounting Standars Bord, 2006. str. 9-10

Openito se u odredbama MSFI/IFRS-a 8 prepoznaju znatno liberalniji pristupi u definiranju izvjetajnih segmenata, no to je to bilo u ranijim odredbama MRS/IAS-a 14 odn. SFAS-a 131. Bitno je da se eksternim korisnicima prezentira onaj dio prihoda, trokova i parcijalnih rezultata segmenta, koji je povezan sa vrijednou koritene imovine i nastalim obvezama. Informacije koje se objavljuju po segmentu, moraju biti u djelokrugu odgovornosti CODM-a, to znai da one informacije koje se prezentiraju menaderima (dostupne) interno, trebaju biti objavljene i eksternim korisnicima. Potreba da se svi centri odgovornosti na odgovarajui nain, a primjenom razliitih kriterija oblikovanja preustroje u izvjetajne segmente ima za cilj da zbroj objavljenih informacija

po svim izvjetajnim segmentima (prihodi, trokovi, rezultati, imovina, obveze) moraju odgovarati ukupnom iznosu prezentiranom u temeljnim financijskim izvjetajima

Kvaliteta izvjetajnih segmenata se temelji na primjeni naina (kriterije) po kojima su oblikovani poslovni (operativni) segmenti. Poslovni (operativni) segmenti se prvenstveno oblikuju za kljune proizvode i usluge koji obiljeavaju ciljnu djelatnost segmenta. Nain kako e se pojedine stavke izvjetavanja vrednovati u strukturi izvjetaja treba definirati raunovodstvenim politikama, pogotovo ako se u internom obraunu koristi drugaiji pristup vrednovanju u odnosu na vrednovanje u temeljnim financijskim izvjetajima. U biljekama treba istai ako je dolo do promjene u nainu vrednovanja pojedine stavke u odnosu na prethodnu godinu, ili ako se provode usklaivanja.

Na razini svakog izvjetajnog segmenta treba objaviti sve one ope informacije, koji omoguavaju relevantno koritenje prezentiranih elemenata izvjetaja. To se prvenstveno odnosi na kljune proizvode i usluge (uinke) ijom se internom i eksternom valorizacijom ostvaruju ciljni prihodi. Primjenu sustava i metode obrauna, ija metodoloka osnovica definira strukturu iskazanog parcijalnog rezultata, te povezanost tog rezultata sa koritenom imovinom i nastalim obvezama. Za svaki izvjetajni segment posebno treba specificirati: prihode od vanjskih kupaca, prihode od transakcija sa ostalim segmentima unutar poslovnog sustava, prihode od kamata, rashode od kamata, elemente rashoda i internih rezultata, manjinske interese (metoda udjela) sukladno strukturi temeljnih financijskih izvjetaja, materijalne dijelove nefinancijske imovine, poreze na imovinu, mirovinske fondove, ugovore osiguranja (bez otpisa i amortizacije). bruto i neto rezultat segmenta ......

Poseban se naglasak stavlja na izvjetaje kojima se pruaju informacije o najveim kupcima i dominantnim zemljopisnim podrujima. Izvjeivati treba o prihodima ostvarenih na tritu (od eksternih kupaca) za svaki proizvod ili uslugu ili za grupe slinih proizvoda i usluga. Navedeno moe izostati samo ako poslovni sustav ne raspolae potrebnim informacijama u okviru internog obrauna, a trokovi pripreme ovih informacija bi bile preveliki za naknadnu pripremu. Takvu situaciju treba obavezno objaviti. Veoma je vano da se struktura prezentiranih prihoda uskladi sa visinom prihoda iskazanih u temeljnom financijskom izvjetaju (RDG), kako bi se moglo sagledati, koji su segmenti i uinci tome znaajno doprinijeli.

Prihodi segmenta se odnose na vrste proizvoda ili usluga (ili grupu srodnih proizvoda i usluga) segmenta, uz naznaku da se u izvjetajima se mora jasno ukazati na zemlje (podruja) sa kojih se ostvaruju prihodi segmenta, mjesta gdje je locirana imovina segmenta i najznaajnije kupce segmenta, neovisno o tome, da li se ova razina informacija primjenjuje i u strukturi internog izvjeivanja menadera ili ne. Posebno se objavljuju i prihodi po zemljopisnim podrujima ostvareni od vanjskih kupaca, na nain da se izdvaja zemlja u kojoj je lociran poslovni sustav, navode ukupni prihodi za sve strane zemlje, te za svaku pojedinu stranu zemlju obrazloiti nain kriterije po kojima se prihodi u izvjetaju dodjeljuju pojedinoj zemlji. Vrijednosti stalne imovine (bez financijskih instrumenata, odgoenih poreza, mirovinskih fondova, prava iz osiguranja) se takoer mora povezati sa lokacijom. Tako se izdvaja u izvjetaju zemlja u kojoj je

sjedite poslovnog sustava od stranih zemljama u kojima poslovni sustav ima imovinu, na nain da se materijalna imovina mora objaviti odvojeno od nematerijalne, a moe se objaviti i sub-total informacija po zemljopisnim podrujima, razvrstanih po grupama zemalja.

Potrebno je objaviti informacije o znaajnosti i meuzavisnosti najveih kupaca, to ukljuuje objavu ukupno ostvarenih prihoda od svakog pojedinog kupca, ukoliko su njegovi pojedinani prihodi u strukturi ukupnih prihoda zastupljeni sa 10% ili vie. Kako se ne bi odavale poslovne tajne, nije nuno objaviti identitet najveeg kupca, niti visinu prihoda koju je svaki pojedini segment ostvario od tog kupca. Treba osigurati zajedniku kontrolu svih povezanih poslovnih sustava u odnosu na pojedinog kupca i zemljopisno podruje (nacionalno, dravno, regionalno, teritorijalno, lokalno ili strano) kako bi se izvjetajni sustav (vie poslovnih sustava) u odnosu na pojedinog kupca, pozicionirao kao svaki pojedinani poslovni sustav.

Informacije e se prezentirati na razini poslovnog sustava kao cjeline samo tada, ako prethodno nisu bile predmetom izvjeivanja po pojedinim operativnim segmentima koji su definirani kao izvjetajni segmenti, ali i u uvjetima:52

- ako je cijeli poslovi sustav jedan izvjetajni segment - ako poslovni sustav nije organizacijski prilagoen izvjetavanju po

segmentima - ako saimaju informacije o prihodima, koji su ostvareni od razliitih

proizvoda i usluga ili razliitih izvjetajnih segmenata (objedinjavanjem informacija o istom proizvodu sa razliitih izvjetajnih segmenata )

- ako se izvjetava o imovini sa razliitih zemljopisnih podruja ili objedinjavanjem informacija iz vie izvjetajnih segmenata, koji djeluju u istom zemljopisnom podruju

Eksterno prezentirati informacije po segmentima nije nuno objaviti ukoliko poslovni sustav tim informacijama ne raspolae u okviru internog obrauna, a trokovi naknadne pripreme tih informacija za protekla razdoblja bi bili preveliki odn. njihova procijenjena nedovoljno pouzdana. Ako takva ogranienja postoje, treba ih objaviti. U pristupu oblikovanja informacija za objavljivanje po segmentima, treba uvaavati management approach, to znai da organizacijsku strukturu poslovnog sustava treba sagledati oima menadmenta, na nain da se osiguraju pretpostavke za predvianje buduih postupaka i posljedica pojedinih poslovnih odluka menadera po segmentima. Za uspjenost tog postupka potrebno je osigurati da se sve eksterno prezentirane informacije generiraju iz jedinstvene baze podataka, koja je prethodno osigurana za potrebe internog izvjetavanja. Navedeno bitno umanjuje ukupne trokove izvjetavanja, doprinosi usklaenosti interno i eksterno prezentiranih informacija, te omoguava eksternim korisnicima temeljnih financijskih izvjetaja upoznavanje sa sadrajima poslovnih procesa i pojedinanim doprinosom izvjetajnih segmenata ukupnom rezultatu poslovnog sustava kao cjeline. Raste znaenje sustava internih kontrola i interne revizije usmjerenih na sustavno usklaivanje internog i eksternog obrauna sa konsolidacijom.

52 International financijal reporting standard IFRS 8 Operativng Segments, International Accounting Standars

Bord, 2006. str. 19

3.5. MRSJS / IPSAS 18 - Meunarodni raunovodstveni standard javnog sektora - polazite za izvjeivanje po segmentu u javnom sektoru

Jani sektor ima zadatak osigurati relevantne informacije o utjecaju svojih usluga na njihove korisnike. Javne usluge su od sutinske vanosti za funkcioniranje modernog drutva, a transparentne informacije o njihovoj uinkovitosti moraju biti dostupne javnosti i drugim ciljnim korisnicima. Suvremeno drutvo obino pod javnim sektorom podrazumijeva jedinice lokalne, regionalne i nacionalne uprave i samouprave a tu se mogu uvrstiti i druge javne usluge poput obrazovanja, zdravstva, policije, istoe, distribucije vode, elektrine energije, plina, zatita od poara i sl.

U svrhu osiguranja relevantnih informacija o internoj i eksternoj uinkovitosti poduzetih aktivnosti javnog sektora, preporua se koritenje meunarodnih standarda javnog sektora (IPSAS - International Public Sector Accounting Standard), u ijem su donoenju koritenja iskustva meunarodnih raunovodstvenih standarda za gospodarstvo (MRS / IAS - International Accounting Standards). U svrhu eksterne prezentacije interno ostvarenih rezultata donesen je IPSAS 18, kao poseban standard kojim se za potrebe javnog sektora regulira sustav izvjeivanja po segmentima. U svrhu to uspjenije primjene IPSAS-a 18, potrebno je prouiti njegovu genezu temeljenu na njemu srodnim standardima internog izvjeivanja u gospodarstvu.

Globalni procesi nalau harmonizaciju u sustavu eksternog i internog izvjeivanja korisnika raunovodstvenih informacija, kako bi se otklonile prisutne potekoe u pripremi, prezentiranju i razumijevanju sadraja godinjih izvjetaja na meunarodnoj razini pored gospodarstva i u javnom sektoru. U tu svrhu se trebaju primjenjivati odredbe meunarodnog standarda za javni sektor - IPSAS 18 za izvjeivanje po segmentima (International Public Sector Accounting Standard - Segment Reporting) 53. MRSJS / IPSAS 18 je koncipiran na polazitima vaeeg meunarodnog raunovodstvenog standarda o izvjeivanju po segmentima revidiranog 1997.godine - MRS / IAS-a 14 (International Accounting Standard 14: Segment Reporting)54, koji se prestao primjenjivati, kada je u procesu harmonizacije spojen sa sadrajem US GAAP SFAS-om 131 i prerastao u novi, globalni standard meunarodni standard financijskog izvjetavanja - MSFI / IFRS 8 (International Financijal Reporting Standard 8 - Operational Segments), koji je donesen 30. 11. 2006. godine, a primjenjuje se u RH od 01. 01. 2009.godine.

Razlog to je potrebno povui paralelu u sagledavanju veza i odnosa izmeu internog i eksternog obrauna u javnom sektoru (IPSAS 18) sa slinim relacijama u gospodarstvu (MRS/IAS 14, MSFI/ IFRS 8) je u tome to javni sektor moe prihvatiti pozitivna iskustva iz gospodarstva, koja se osim toga mogu direktno primijeniti i za izvjeivanje u javnim poduzeima. Stoga je potrebno poznavati odredbe MRS/IAS-a 14 na kojima se

53 IASB Publications Department, London, http://www.iasb.org

54 Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja (MSFI) / International Financijal Reporting Standards (IFRS),

Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2004. str. 793 - 824

MRSJS/IPSAS 18 temelji, ali i odredbe US GAAP / SFAS-a 13155 koje su u cijelosti preuzete u sadraja MSFI / IFRS-a 856, a kao polazita za sagledavanje utjecaja globalizacijskih procesa na harmonizaciju internog i eksternog obrauna u javnom sektoru (IPSAS-a 18), a s ciljem da se na transparentan nain interno ostvareni rezultati uine dostupnim javnosti po jedinstvenim kriterijima. Izvjeivanje po segmentima u javnom sektoru promatrati e se s pozicija koritenja informacija:

o koje e osigurati bolje razumijevanje internih rezultata ostvarenih u proteklim razdobljima

o za realniji pristup u ocjenjivanju aktivnosti javnog sektora s pozicija ciljnih skupina graana i javnosti

o za prosudbu odnosa interno i eksterno ostvarenih rezultata, mjerenih odnosom ulaganja i koristi u ostvarenju misije i ciljeva javnog sektora

Cilj donoenja IPSAS-a 18 je utvrivanje naela po kojima e se organizirati sustav izvjeivanja o financijskim informacijama po segmentu u javnom sektoru, ija je svrha:57

o pomoi korisnicima financijskih izvjetaja da bolje razumiju rezultate aktivnosti pruatelja javnih usluga u proteklom razdoblju, a kao temelja to uspjenije alokacije resursa na vodee procese i aktivnosti u strukturi odreenog pruatelja usluga u javnom sektoru

o poveati transparentnost sustava financijskog izvjeivanja, a kao pretpostavke da pruatelji usluga u javnom sektoru to uspjenije izvre preuzete proraunske obveze.

Uspjena primjena IPSAS-a 18 povezana je s uvoenjem naela obraunske osnove u raunovodstveni informacijski sustav javnog sektora, a kao pretpostavke uspjenog izvjeivanja o internim rezultatima po uim organizacijskim cjelinama i za kraa vremenska razdoblja, to se naziva izvjeivanje po segmentima. IPSAS 18 prihvaa odrednice IAS/MRS-a 14 i izvjeivanje temelji na zemljopisnim i poslovnim segmentima (segmenti aktivnosti, segmenti djelatnosti.....). Treba naglasiti da IPSAS 18 odnosi samo na pruatelje usluga u javnom sektoru, ali ne i na javna poduzea (GBE - Government Business Enterprises), koja mogu izvorno primjenjivati odredbe MRS/IAS-a 14 ili US GAAP/SFAS-a 131 ili harmoniziranih odn. globalnih standarda MSFI/IFRS-a 858.

55 Jarnagin, B.D. 2000 U.S. Master GAAP Guide, CCH Incorporated, Chicago, 1999. 113- 201; Delaney,P.R. & oth..:

GAAP 2002 - Interpretation and Application of Generaly Accepted Accounting Principles 2002, Wiley, 2001. str. 838 - 856 56

IASB je nakon usuglaavanja sa FASB-om donio 30.11.2006. godine MSFI/IFRS 8: Operativni seg-menti, a kao rezultat harmonizacije MRS/IAS-a 14 i US GAAP/SFAS-a 131-http://www.iasplus.com 57

IPSAS 18 - Segment Reporting, Public Sector, IASB Publications Department, London, str. 451 http://www.iasb.org 58

Obzirom da je IPSAS 18 sastavljen na polazitima IAS-a 14, a prije procesa harmonizacije u meunarodnom raunovodstvenom prostoru, ovdje se ne spominje SFAS 131 niti IFRS 8, to ne iskljuuje potrebu da se ova problematika sagledava cjelovito i u skladu sa suvremenim kretanjima u meunarodnom raunovodstvu (usporediti sa IPSAS 18 - Segment Reporting, Public Sector, IASB Publications Department, London, str. 451 toka 2 - http://www.iasb.org )

Primjena IPSAS-a 18 integralni je dio i informacijska osnovica sustava eksternog izvjeivanja, to znai da ga treba primjenjivati i tumaiti u kontekstu odredbi ostalih IPSAS-a, kojima se regulira sustav eksternog izvjeivanja (npr. IPSAS 1 - Presentation of Financial Statements; IPSAS 2 - Cach Flow Statements; IPSAS 3 - Net Surplus or Deficit for the Period, Fundamental Errors and Changes in Accounting Policies; IPSAS 9 - Revenue from Exchange Transactions). Stoga u donoenju raunovodstvenih politika, treba voditi rauna da prezentiranje informacija po segmentu mora biti sagledano kao baza sastavljanja temeljnih i konsolidiranih financijskih izvjetaja, a istovremeno naglasak treba staviti na sveobuhvatnost informacija odreene razine izvjeivanja, to znai da izvjetaji po segmentu moraju uz raunovodstvene sadravati i relevantne neraunovodstvene informacije, neovisno to se one obuhvaaju i u nekoj drugoj slubi (npr. controlling).

Za oekivati je da e uskoro doi do izmjena u sadraju IPSAS-a 18 iz razloga to e javna poduzea svoje izvjeivanje po segmentima od 01. 01. 2009. godine temeljiti na odredbama MSFI/IFRS-a 8, koji je donesen 30. 11. 2006. godine59 s odgoenom primjenom, a zamijenio je dosadanji MRS/IAS 14. To upuuje i na potrebu da se i IPSAS 18 preorijentira na koncepciju izvjeivanje po operativnim segmentima koja je preuzeta iz amerikog standarda 131 (US GAAP / SFAS 131).

Bitna promjena u odnosu na odredbe MRS/IAS-a 14 (na kojem se u osnovi IPSAS 18 temelji) u tome to se umjesto segmenata djelatnosti i zemljopisnih segmenata prihvaa tzv. pristup menadmenta (management aproach) u oblikovanju operativnih segmenata60, to je sigurno primjerenije zahtjevima javnosti jer ovaj pristup osigurava pove