2

Nakladnik NOVA AKROPOLA Habdelieva 2, Zagreb

Urednik Andrija Joni

Prijevod Paulina Tomi

Redaktora Dijana Kotarac Ivan Tomaevi

Lektura i korektura Branka aja

Grafiko urednitvo Atila Barta

Suzana Dobri

Tisak Forada d.o.o., Bauerova 29, Zagreb

ISBN 953-96431-4-7

3

MUDROST INDIJANACA

Ustrijeljen u Ruku, Apsaroke, 1908.

Izbor

drugo izdanje

Zagreb, 2004

4

Ples, Chinook, 1910.

5

Predgovor

Mnogi stari narodi ostavili su nam u nasljee veliko bogatstvo koje se ne mjeri samo kamenim graevinama i skulpturama. Velik dio tog bogatstva su naela i poruke za sva vremena koje jednako vrijede za crnog, crvenog, utog i bijelog ovjeka. Bilo bi pogreno tu batinu shvatiti tek kao pametne dosjetke; one su izraz dubokog ivotnog iskustva koje se naratajima sakupljalo i kao najvee blago prenosilo s koljena na koljeno. Indijanci se sjeaju svojih predaka i s potovanjem se odnose prema svom nasljeu jer je ovjek bez tradicije poput stabla bez korijena. Stara indijanska tradicija nam nudi jedno iskustvo koje je uvelike primjenjivo i danas. Ono je rezultat razumijevanja odnosa ovjeka i prirode. To je razumijevanje Indijanac iskazivao kroz duboko potivanje svega to ivi. Za njega ne postoji neiva priroda. Sve je ivo: biljke, ivotinje, ali i voda, kamen, zemlja, zvijezde... Ili kao to je rekao Medvjed Koji Stoji, poglavica Oglala Siouxa: "Mudri su bili stari Lakote. Znali su da ovjekovo srce postaje tvrdo kad se udalji od prirode i da nepotivanje ivih, rastuih stvari takoer vodi i nepotivanju ljudi." U prirodi je sve skladno povezano. Jedino ovjek moe ozbiljno naruiti taj sklad. Indijanac je iskreno vjerovao da svako naruavanje prirodnog sklada uzrokuje bolest, siromatvo i nesreu. Zato je prema njihovom shvaanju ovjekova zadaa odrati taj sklad. Indijanski roditelji su od malih nogu odgajali djecu u ovakvom duhu. Posluajmo stoga rijei Bika Koji Sjedi, koji nas poput oca savjetuje i moli kada kae: "Uzmite najbolje od puta bijelaca i najbolje iz nae tradicije, i sauvajte to..."

Damir Krivdi

6

Poglavica, Klamath, 1923

7

Ameriki Indijanac je od zemlje, uma, ravnica, naselja i visoravni. On izrasta iz prirode, jer zemlja koja je oblikovala prirodu oblikovala je i ovjeka za ono to ga okruuje. On je nekad rastao prirodno poput divljih suncokreta; on joj pripada ba kao to joj bizon pripada... Poglavica Luther Medvjed Koji Stoji, Oglala Sioux

Zazivanje, Sioux, 1912.

8

SVETA PRIRODA

Veliki Duh (Wakan Tanka) je u svim stvarima: on je u zraku koji udiemo. Veliki Duh je na otac, a zemlja je naa majka. Ona nas hrani; ono to stavimo u nju, ona nam vraa.

Veliki Grom (Bedagi), Wabanaki Algonquin

Iz Velikog Duha, Velike Tajne, dolazi sva snaga. Veliki Duh daje svetom ovjeku mudrost, mo lijeenja i izrade svetih ini. ovjek zna da je sve ljekovite biljke dao Veliki Duh; zato su svete. Tako je i bizon svet, jer je dar Velikog Duha.

Poglavica eljezna Ploa (Maza Blaska), Oglala Sioux

Prvi mir, koji je najvaniji, je onaj koji dolazi u duu ovjeka kad shvati svoju vezu, svoje jedinstvo s univerzumom i svim njegovim moima, i kad shvati da se u sreditu univerzuma nalazi Veliki Duh i da je to sredite svugdje, da se nalazi u svakom od nas.

Crni Los, Oglala Sioux

Sve to je stvoreno je sveto. I zato ne zaboravite: svaka zora koja dolazi sveti je dogaaj i svaki dan je svet, jer svjetlost dolazi od Velikog Duha. Uvijek morate imati na umu i to da su dvononi i sav ostali narod kojim je napuena ova zemlja sveti i da s njima morate tako i postupati.

ena Bijelog Bivola, Oglala Sioux

9

Kad ovjek uini neto vrijedno divljenja, kaemo da je to udesno; no gledajui izmjene dana i noi, Sunce, Mjesec i zvijezde na nebu, promjenu godinjih doba na zemlji s plodovima to zriju, moramo shvatiti da je to djelo nekog monijeg od ovjeka. Onaj Koga Jure Medvjedi, Santee Yanktonai Sioux

Naa zemlja, naa vjera i na ivot su jedno. Na ovoj smo zemlji lovili jelene, losove, antilope, bizone, zeeve, purane. Od ove smo zemlje dobili stabla i kamenje za nae kue i kive1.

Molitva Hopija

Volim zemlju i bizone, i neu se od njih odvojiti. Volim lutati prerijom. Ondje se osjeam slobodno i sretno. Bijeli Medvjed, Santana

Bio sam na kraju zemlje. Bio sam na kraju voda. Bio sam na kraju neba. Bio sam na kraju planina. Nisam pronaao nita to mi nije prijatelj. Navajo izreka

1 - kiva - ceremonijalna soba

10

Zemlja Vrana je dobra zemlja. Veliki Duh smjestio ju je ba na pravo mjesto. Ima snjene planine i sunane ravnice, sve vrste klime i blagodati u svako doba. Kad ljetne vruine spre preriju, moe se povui u podnoje planina gdje je zrak sladak i prohladan, trava svjea, a bistre se rijeke obrusavaju sa snjenih obronaka. Ondje moe loviti bizone i dabrove. A kad doe zima, moe se skloniti u umovita podnoja uz rijeke; ondje e za sebe pronai bizonovo meso, te koru pamukovog drveta za svoje konje. Zemlja Vrana je ba na pravom mjestu. Ondje se moe nai sve to je dobro. Nema takvog mjesta kao to je zemlja Vrana. Arapooish, poglavica Vrana

Moramo sauvati ume za svoju djecu, unuke i one koji se tek trebaju roditi. Moramo sauvati ume za one koji ne mogu govoriti u svoje ime, poput ptica, ivotinja, riba i drvea. Poglavica Qwatsinas (Edward Moody), Nuxalk

Uskoro e doi vrijeme kad e moje unue eznuti za zovom gnjurca, mesom lososa, umom iglica omorika ili kliktajem orla. Ono se nee sprijateljiti ni s jednim od ovih bia, a kad ga srce zaboli od enje -proklet e me. Jesam li uinio sve kako bih sauvao zrak svjeim? Jesam li se dovoljno brinuo o vodi? Jesam li pustio orla da se slobodno vine u visinu? Jesam li uinio sve za ljubav svog unueta?

Poglavica Dan George, Salish

11

Hoe li ikada poeti shvaati znaenje tla pod svojim nogama? Sve je sveto - od zrnca pijeska do planine. Na ovoj zemlji juer i sutra postoje vjeno. Mi, domoroci, uvari smo ovih svetih mjesta. Peter Plavi Oblak, Mohausk

Sveta Majko Zemljo, drvee i itava priroda svjedoci su tvojih misli i djela. Winebago

Ljepota ispred mene Iza mene

Ispod mene Svud oko mene U ljepoti govorim.

Annie Kahn, Navajo

Mi smo zvijezde to pjevaju Mi pjevamo naim sjajem Mi smo vatrene ptice Mi letimo nebom Mi gledamo dolje na planine Ovo je pjesma zvijezda.

Pjesma Algonquiana

12

0 Zemljo, majko naa, o Nebo, oe na, mi smo vaa djeca, na umornim leima donosimo vam darove koje volite. Ispletite nam stoga sjajnu odjeu, nek joj osnova bude bijela svjetlost jutra, nek joj potka bude crvena svjetlost veeri, nek joj rese budu od kie koja pada, nek joj rub bude ravna duga. Istkajte nam takvu sjajnu odjeu, da bismo mogli hodati kako prilii tamo gdje je trava zelena, o Zemljo, majko naa, o Nebo, oe na.

Winebago

13

Majka s djetetom, Chinook, 1908.

14

ODGOJ

Pohvala, laskanje, prenemaganje i prazne rijei nisu bile dio uljudnosti Lakota Indijanaca. Prenemaganje se smatralo neiskrenim, a onaj tko neprestance govori nepristojnim i lakomislenim. Razgovor se nikad nije zapoinjao odjednom niti uurbano. Nitko nije ishitreno postavljao pitanje, ma koliko vano ono bilo, i nikoga se nije pourivalo na odgovor. Stanka za razmiljanje bila je uistinu uljudan nain razgovaranja. Tiina je kod Lakota Indijanca imala znaenje, a poklanjanje trenutka tiine sugovorniku i vlastiti trenutak tiine prije govora bili su izraz istinske uglaenosti i uvaavanja pravila da "misao dolazi prije govora". Poglavica Luther Medvjed Koji Stoji, Oglala Sioux

Nae je vjerovanje da je ljubav prema posjedovanju slabost koju treba nadvladati. Ona privlai materijalni dio, a ako joj se dopusti, s vremenom e poremetiti ovjekovu duhovnu ravnoteu. Zbog toga djeca zarana moraju nauiti ljepotu darivanja. Treba ih uiti da daju ono to najvie vole kako bi mogla osjetiti radost davanja.

Ohijesa (Charles Alexander Eastman), Wahpeton Santee Sioux

15

Potovanje znai sluati dok se svakoga ne saslua i ne shvati; tek je tada mogua ravnotea i harmonija -cilj indijanske duhovnosti. Poglavica Dave, djed Crvenog Psa, Oglala Sioux

Uvijek pozdravi prijatelja kad ga sretne ili prolazi pored njega, pozdravi ak i stranca na osamljenom mjestu. Potuj sve ljude i ne klanjaj se nikome.

Kad se ujutro ustane, zahvali se za hranu i radost ivota. Ako tome ne vidi razloga, greka je jedino u tebi. Ne iskoritavaj nikoga i nita, jer to pretvara mudrace u budale i zarobljava duh vizije. Poglavica Tecumseh, Shaumee

Mi smo naueni vjerovati da Veliki Duh vidi i uje sve i da nikad ne zaboravlja: da e poslije ovoga ovdje dati svakom ovjeku duhovni dom prema njegovim zaslugama... U ovo vjerujem ja i svi u mom narodu. Poglavica Joseph (Heinmot Tooyalaket), Nez Perce

16

Dok sam bio dijete, majka mi je priala legende o naem narodu; govorila mi je o Suncu i nebu, Mjesecu i zvijezdama, oblacima i olujama. Nauila me kleati i moliti Usena za snagu, zdravlje, mudrost i zatitu. Reeno nam je da Usen ne mari za sitne ljudske razmirice. Poglavica Geronimo (Goyathlay), Chiracahua Apache

Mudri su bili stari Lakote. Znali su da ovjekovo srce postaje tvrdo kad se udalji od prirode i da nepotivanje ivih, rastuih stvari takoer vodi nepotivanju ljudi. Stoga su uvijek poduavali mlade da se ne udaljavaju od njenog umirujueg utjecaja. Poglavica Luther Medvjed Koji Stoji, Oglala Sioux

Ako razgovara sa ivotinjama, i one e razgovarati s tobom i tako ete se meusobno upoznati. Ako ne razgovara s njima, nee ih upoznati, a ono to ne poznaje, toga se boji. Ono ega se boji, to unitava. Poglavica Dan George, Salish

17

Dok ivim, elim ivjeti dobro

Znam da jednom moram umrijeti Ali ako e i nebesa na mene pasti elim raditi ono to je ispravno Samo je jedan Bog koji gleda dolje na sve nas Svi smo mi djeca jednog Boga Bog me uje Sunce, tama, vjetrovi Svi oni uju to mi sada govorimo...

Poglavica Geronimo (Goyathlay), Chiracahua Apache

Podmuklost zatamnjuje lanac prijateljstva, a iskrenost ga ini svjetlijim.

Canassatego

Ne treba mnogo rijei da se izrekne istina. Poglavica Joseph (Heinmot Tooyalaket), Nez Perce

18

Moja rije

Sram me je pred zemljom sram me je pred nebom sram me je pred zorom sram me je pred sumrakom sram me je pred plavim nebom sram me je pred Suncem sram me je pred onim to je u meni i to govori kroz mene. Neto me uvijek gleda. Zato moram govoriti istinu. Svoju rije drim vrsto na grudima. Navajo

19

Medvjed Bik, Crne Noge, 1926.

20

UMIRANJE I SMRT

Ne postoji smrt. Postoji samo promjena svjetova. Poglavica Seattle, Suquamish

ivot nije odijeljen od smrti. Samo izgleda tako. Crne Noge

Kroz zrak Letim na oblaku K nebu, daleko, daleko, daleko Da tamo naem sveto mjesto Velika me promjena obuzima!

Poglavica Geronimo (Goyathlay), Chiracahua Apache

21

Pjesma ovjeka koji umire u nepoznatoj zemlji

Ako umrem ovdje u nepoznatoj zemlji, Ako umrem u zemlji koja nije moja, Ipak e me grom, Pratei grom, Odvesti kui. Ako umrem ovdje, vjetar, Vjetar koji pue prerijom, Vjetar e me odvesti kui. Vjetar i grom svuda su isti, Kakve razlike ima Ako umrem ovdje u nepoznatoj zemlji? Ojibwa

Posebno odijevanje za bitku nije zbog uvjerenja kako e to pomoi borilakoj sposobnosti. Ono je priprema za smrt, u sluaju da do nje u sukobu doe. Svaki Indijanac eli izgledati najbolje kad ide ususret Velikom Duhu, i zato se posebno odijeva prije bitke. Drvena Noga, Cheyenne

ivi svoj ivot tako da strah od smrti nikad ne ue u tvoje srce. Ne optereuj nikoga zbog njegove vjere, potuj tua miljenja i trai da oni potuju tvoje. Voli svoj ivot, usavravaj ga i uljepavaj sve oko sebe. Nastoj ivjeti dugo i u slubi svog naroda. Pripremi uzvienu pjesmu smrti za dan kad e prijei na drugu stranu. Poglavica Tecumseh, Shatvnee

22

Kad doe vrijeme umiranja, ne budi poput onih ija su srca ispunjena strahom od smrti, pa kad doe njihovo vrijeme, oni plau i mole za jo malo vremena kako bi jo jednom preivjeli svoj ivot na drugaiji nain. Pjevaj svoju pjesmu smrti i umri kao junak koji se vraa kui. Poglavica Aupumut, Mohican

23

Ratnik, Crne Noge, 1832.

24

CRVENI I BIJELI OVJEK

Grijeim li to volim svoj narod? Jesam li lo zato to mi je koa crvena? Zato to sam Sioux? Zato to sam roen gdje je ivio moj otac? Zato to bih umro za svoj narod i svoju zemlju? Bog me stvorio Indijancem.

Poglavica Bik Koji Sjedi (Tatanka Yotanka), Hunkpapa Sioux

Mi nismo traili od vas, bijelih ljudi, da doete ovamo. Veliki Duh dao nam je ovu zemlju kao dom. Vi ste imali svoju zemlju. Mi vas nismo dirali. Veliki Duh dao nam je puno zemlje da na njoj ivimo, dao nam je bizone, jelene, antilope i drugu divlja. Ali vi ste doli ovamo; vi nam uzimate zemlju, vi ubijate nau divlja i nama je teko ivjeti. Sad nam kaete da radimo za ivot, ali nas Veliki Duh nije tjerao da radimo, ve da ivimo od lova. Vi, bijeli ljudi, moete raditi ako elite. Mi se ne mijeamo u vae poslove, a vi nas pitate zato ne postanemo civilizirani. Mi ne elimo vau civilizaciju! Mi elimo ivjeti poput naih oeva i oeva naih oeva. Poglavica Ludi Konj, Oglala Sioux

25

Bijelci su uvijek pokuavali prisiliti Indijance da napuste svoj nain ivota i da ive poput njih - da se bave zemljoradnjom i teko rade. Ali Indijanci nisu znali kako to initi, a nisu to ni eljeli. Da su Indijanci pokuali natjerati bijelce da ive poput Indijanaca, bijelci bi se opirali, a tako je bilo i s mnogim Indijancima. Veliki Orao (Wamditanka), Santee Sioux

S obzirom da ste ovdje stranci, trebali biste se pri-lagoditi obiajima nae zemlje, a ne nametati nam svoje.

Poglavica Wicomessea

Ako bijeli ovjek eli ivjeti u miru s Indijancima, neka ivi... Postupaj sa svima jednako. Daj im zakon koji vrijedi za sve. Daj svima jednaku priliku da ive i rastu. Sve je ljude stvorio isti Veliki Duh. Svi smo braa. Zemlja je mati svim ljudima i svima koji na njoj ive pripadaju jednaka prava. Pusti me da ivim slobodno, da putujem slobodno, da stanem gdje elim, da radim to elim, da trgujem slobodno... da izaberem uitelje po svojoj volji, da budem slobodan slijediti vjeru svojih oeva, slobodan misliti, govoriti i initi kako elim, i ja u potivati svaki zakon i pokoriti se svakoj kazni. Poglavica Joseph (Heinmot Tooyalaket), Nez Perce

26

Tamo gdje se nitko ne namee, mnogi mogu ivjeti u skladu. Poglavica Dan George, Salish

Nai su nam oevi dali mnoge zakone koje su usvojili od svojih oeva. Ti su zakoni bili dobri. Nosim teak teret na svojim leima jo od vremena kad sam bio djeak. Shvatio sam tada da neemo opstati s bijelim ljudima. Mi smo bili poput jelena. Oni su bili poput grizlija. Imali smo malu zemlju. Njihova je bila velika. Bili smo zadovoljni da sve ostane onako kako je stvorio Veliki Duh. Njima to nije bilo dovoljno i promijenit e i rijeke i planine ako im ne budu po volji. Poglavica Joseph (Heinmot Tooyalaket), Nez Perce

Ja sam crveni ovjek. Da je Veliki Duh htio da budem bijelac, uinio bi me takvim. U tvoje je srce stavio jedne elje i planove, u moje srce druge. Svaki je ovjek dobar u njegovim oima. Orlovi ne moraju biti vrane. Mi smo siromani, ali slobodni. Nijedan bijelac ne nadzire nae korake. Ako moramo umrijeti... umrijet emo branei svoja prava.

Poglavica Bik Koji Sjedi (Tatanka Yotanka), Hunkpapa Sioux

27

Trai od mene da orem zemlju. Zar da uzmem no i rasparam grudi svoje majke? Pa kad umrem, ona me nee uzeti na svoje grudi da poivam. Trai od mene da kopam traei kamenje. Zar da kopam pod njenom koom traei kosti? Pa kad umrem, neu se vratiti u njeno tijelo da bih se ponovno rodio. Trai od mene da kosim travu, suim sijeno i prodajem ga kako bih postao bogat kao bijeli ovjek, ali zar bih se usudio rezati kosu svojoj majci? elim da moj narod ostane ovdje sa mnom. Svi koji su umrli tada e se ponovno vratiti u ivot. Njihove e se due ponovno vratiti u svoja tijela. Ovdje, u domovima naih oeva moramo ekati i biti spremni susresti ih u njedrima nae majke.

Wovoka, Paiute

Gle, brao moja, stiglo je proljee. Zemlja je primila zagrljaje Sunca i uskoro emo vidjeti plodove te ljubavi! Probudilo se svako sjeme i sav ivotinjski svijet. Zahvaljujui ovoj mistinoj snazi i mi ivimo, i zato svojim susjedima, ak i ivotinjama u naoj blizini, dajemo ista prava na ivot na ovoj zemlji kao i sebi. Ipak, posluaj moj narode, sad se trebamo suoiti s jednom drugom rasom - malom i slabom kad su ih nai oevi prvi put susreli, ali sada velikom i oholom. Zaudo, oni hoe obraivati zemlju, a ljubav za posjedovanjem je bolest u njima... Tvrde da je zemlja, ova naa majka, njihova, i ograuju se od svojih susjeda... Nagruju je svojim zgradama i svojim smeem... Prijete da e nam je uzeti. Brao moja, hoemo li se predati ili emo im rei: "Prije nego to mi uzmete zemlju, morate prvo ubiti mene."

Poglavica Bik Koji Sjedi (Tatanka Yotanka), Hunkpapa Sioux

28

Iz Odgovora misionaru Cramu

Brate, uj to imamo za rei. Postojalo je vrijeme kad je naim pradjedovima pripadao ovaj veliki otok. Njihova su se sredita prostirala od izlazeeg do zalazeeg Sunca. Veliki Duh stvorio je ovu zemlju za Indijance. Stvorio je bivola, jelena i druge ivotinje da bi imali hrane. Stvorio je medvjeda i dabra. Njihove su nam koe sluile kao odjea. Rasprostro je ivotinje svuda po zemlji i nauio nas da ih hvatamo. Uinio je da kukuruz raa kako bismo imali kruha. Sve je to uinio za svoju crvenu djecu jer ih voli. Kada su se javljale nesuglasice oko lovita, obino su se rjeavale bez mnogo krvoprolia. Ali, zao nas je dan zadesio. Vai su pradjedovi preli veliku vodu i iskrcali se na ovaj otok. Doli su u malom broju. Naili su na pri-jatelje, a ne na neprijatelje. Rekli su nam da su pobjegli iz svoje zemlje zbog straha od zlih ljudi i da su ovamo doli da bi mogli slobodno potivati svoju vjeru. Zatraili su malo mjesta da sjednu. Smilovali smo im se; dali smo im to su traili i sjeli su meu nas. Dali smo im kukuruza i mesa; zauzvrat, dali su nam otrov. Bijeli je narod, brate, naao nau zemlju. Pronio se glas o tome i jo je bijelaca dolo meu nas. Nismo ih se bojali, smatrali smo ih prijateljima. Nazivali su nas braom. Vjerovali smo im i dali im vie prostora. Vremenom, njihov je broj znatno porastao. eljeli su jo zemlje; eljeli su itavu nau zemlju. Oi su nam se otvorile i duhovi su nam se uznemirili. Dolo je do rata. Indijanci su natjerani da se bore protiv Indijanaca i mnogo je naih ljudi nastradalo. Donijeli su estoko pie meu nas. Bilo je jako i mono i pokosilo je tisue.

29

Brate, naa je zemlja nekada bila velika, a vaa mala. Vi ste sada postali velik narod, a mi jedva da imamo mjesta rairiti nae prostirke. Uzeli ste nau zemlju, ali niste zadovoljni - elite nam nametnuti svoju vjeru. Brate, nastavi sluati. Kae da si poslan da nas podui kako da potujemo Velikog Duha na nain koji njemu odgovara, kao i da nas, ako ne prihvatimo vjeru koju vi bijelci propovijedate, eka nesrea. Kae da ste vi u pravu, a da smo mi izgubljeni. Kako moemo znati da je to istina? Vidimo da je vaa vjera zapisana u knjizi. Ako je ona namijenjena nama jednako kao i vama, zato je onda Veliki Duh nije dao nama, i ne samo nama, ve zato nije podario i naim pradjedovima znanje o toj knjizi i nain da je pravilno razumijemo? Jedino znamo ono to nam vi kaete o njoj. Kako znati kada vam moemo vjerovati kada nas je bijeli narod toliko puta prevario?

Brate, kae da postoji samo jedan nain da se potuje i slui Veliki Duh. Ako postoji samo jedna vjera, zato se vi bijelci toliko sporite oko nje? Zato se svi ne sloite, kada moete itati knjigu? Brate, mi ne razumijemo te stvari. Reeno nam je da su vau vjeru primili vai pradjedovi i da se prenosila s koljena na koljeno. Mi takoer imamo vjeru, koja je data naim pradjedovima i koja se prenosila sve do nas, njihove djece. Mi vjerujemo u nju. Ona nas ui da budemo zahvalni za sve dobro to nas zadesi, da se

volimo meusobno i stojimo zajedno. Mi se nikada ne svaamo oko vjere.

30

Brate, Veliki Duh nas je sve stvorio, ali je napravio velike razlike izmeu svoje bijele i crvene djece. Dao nam je razliitu boju koe i razliite obiaje. Vama je podario vjetine. Nama nije otvorio oi za njih. Mi znamo da je sve to istina. Poto je napravio toliko razlika izmeu nas u drugim stvarima, zato ne bismo mogli zakljuiti da nam je podario drugaiju vjeru, koju moemo razumjeti? Veliki Duh ispravno djeluje. On zna to je najbolje za njegovu djecu. Mi smo zadovoljni. Brate, mi ne elimo unititi vau vjeru, niti vam je oduzeti. Mi jedino elimo potivati svoju.

Crveni Mundir (Sogoyewapha), Seneca

Prodajete zemlju! Zato ne prodate i zrak, oblake i veliko more? Nije li ih Veliki Duh sve napravio na korist svojoj djeci? Poglavica Tecumseh, Shawnee

Naa je zemlja vrednija od vaeg novca. Ona e trajati vjeno. Nee nestati ni u plamenu vatre. Dok god Sunce sja i vode teku, ova e zemlja biti ovdje kako bi podarila ivot ljudima i ivotinjama. Za nas ju je ovdje stvorio Veliki Duh i mi je ne moemo prodati, jer ne pripada nama.

Vranino Stopalo, Crne Noge

31

Kako li istanan mora biti jezik bijelaca kad mogu uiniti da ispravno izgleda pogreno, a pogreno ispravno.

Crni Sokol, Sauk

Govorite jasno tako da vae rijei mogu ui u naa srca poput Sunevih zraka. Govorite, Amerikanci. Ja neu lagati vama, nemojte ni vi meni. Poglavica Cochise (Hardtvood), Chiracahua Apache

Povrijediti me ne moete. Povrijediti me ne moete, ovjeka koji je imao san kao ja. Pjesma Dakota

Bilo je vrijeme kad su nai ljudi prekrivali cijelu zemlju kao to valovi na vjetrom uzburkanom moru prekrivaju dno pokriveno koljkama. Ali to vrijeme je davno prolo zajedno sa slavom sada zaboravljenih plemena. Neu aliti za naom preranom propau, niti predbacivati mojoj bljedolikoj brai to su je ubrzali. Poglavica Seattle, Suquamish

Sada se spremamo na odlazak i tihi rastanak sa svojom rodnom zemljom, s domovinom koju je Veliki Duh darovao naim precima, spremamo se na oprotaj s ovom zemljom to nas je rodila... tuno je to nas je bijeli ovjek prisilio da napustimo prizore naeg djetinjstva... rastajemo se s njom i sa svim to nam je drago.

Charles Hicks, Cherokee

32

Indijanci vide dva puta koja se nalaze pred bijelom rasom: put tehnologije i put duhovnosti. Smatramo da je put tehnologije doveo suvremeno drutvo do oteene i sprene zemlje. Nije li put tehnologije brzi put prema unitenju, dok je put duhovnosti, put kojim su ili starosjedioci i koji sad ponovno trae, sporiji put? Zemlja na tom putu nije sprena. Tamo trava jo uvijek raste. William Commanda, Mamiuiinini

Roen sam u preriji, gdje vjetar slobodno pue, gdje nema niega to bi zaklanjalo svjetlost Sunca. Roen sam tamo gdje nema ograda i gdje sve slobodno die... Poznajem svaki potok i svako stablo izmeu Rio Grandea i Arkansasa. Lovio sam po toj zemlji. ivio sam kao moji oevi prije mene, i poput njih, ivio sam sretno. Poglavica Deset Medvjeda, Yamparethka Comanche

33

Spreman za napad, Apsaroke, 1908.

34

RAT I MIR

Danas je dobar dan za boriti se, danas je dobar dan za umrijeti. Poglavica ludi Konj, Oglala Sioux

Nai ivoti u rukama su Stvoritelja. Odluni smo u obrani nae zemlje, a ako je njegova volja, na njoj elimo ostaviti nae kosti. Poglavica Tecumseh, Shaivnee

Ja sam Shawnee. Moji su preci bili ratnici. Njihov sin je ratnik. Od njih uzimam samo svoje postojanje. Od svog plemena ne uzimam nita. Sam sam izgradio sebe ovakvim kakav jesam. Poglavica Tecumseh, Shatvnee

U tvojoj sam milosti. Uini sa mnom to god ti je drago. Natetio sam bijelim ljudima koliko god sam mogao; borio sam se protiv njih, borio sam se hrabro. Da imam vojsku, jo uvijek bih se borio... ali nemam je, mojih ljudi vie nema. Sada mogu samo plakati nad sudbinom svoga naroda.

Crveni Orao, Creek

35

Narod nije pokoren sve dok srca njegovih ena nisu slomljena.

Cheyenne

Ratnik se hrabri pred bitku Ja sam lisica. Jednom moram umrijeti! Ako postoji neto teko, ako postoji neto opasno, moj je zadatak to uiniti! Dakota

S juga dolaze ptice, ptice rata umei krilima. elio bih se pretvoriti u ovu pticu. Odbacujem svoje tijelo u borbi.

Ojibwa

Ratna pjesma Da vidimo je li stvaran, da vidimo je li stvaran, ovaj ivot koji ivim? Vi sile koje boravite svugdje, da vidimo je li stvaran, ovaj ivot koji ivim?

Ojibwa

36

Dar Suncu, San Ildefonso, 1925.

37

ZAKONI

Sve to Indijanac radi je u krugu, a to je zato to snaga svijeta uvijek djeluje u krugovima, i sve pokuava biti okruglo... Nebo je okruglo, a uo sam da je i Zemlja okrugla poput lopte, a takve su i sve zvijezde. Vjetar, kad je najmoniji, vitla. Ptice grade gnijezda u krugovima, jer njihova je vjera ista kao i naa... ak i godinja doba u svojoj izmjeni ine veliki krug i uvijek se ponovno vraaju tamo gdje su bila. ovjekov ivot je krug od djetinjstva do djetinjstva i tako je u svemu u emu se snaga kre

Crni Los, Oglala Stota

U poetku svih stvari mudrost i znanje bili su sa ivo-tinjama, jer Tirawa, Onaj Gore, nije govorio izravno ovjeku. Poslao je ivotinje neka kau ljudima da se on pokazuje kroz zvijeri te da od njih, od zvijezda, Sunca i Mjeseca ovjek treba uiti... sve govori o Tirawi. Sve su stvari na svijetu dvostruke. U svojem umu mi smo podijeljeni na dva dijela - dobro i loe. Svojim oima vidimo dvije stvari - stvari koje su lijepe i stvari koje su rune... Imamo desnu ruku koja udara i radi za zlo, i lijevu

38

ruku punu ljubaznosti, u blizini srca. Jedno nas stopalo moe voditi prema zlom putu, drugo nas moe voditi prema dobru. Tako su sve stvari dvostruke.

Poglavica Orao (Letakots Lesa), Paumee

Sve na zemlji ima svoju svrhu, svaka bolest biljku koja je lijei, a svaki ovjek poslanje. Ovo je indijansko uenje o postojanju. alosna Golubica (Christine Quintasket), Salish

Indijanci nisu imali pisane zakone. Obiaji koji su se prenosili s koljena na koljeno bili su jedini zakoni koji su ih vodili. Svatko se mogao ponaati drugaije od onoga to se smatralo ispravnim ako je tako htio, ali bi ga zbog toga narod osudio... Taj strah od osude djelovao je kao mona spona koja povezuje sve u jednu drutvenu, asnu cjelinu. Poglavica George Copway, Ojibuia

Nai su nam djedovi govorili da je ovjekovo prirodno stanje biti slobodan, i mi vjerujemo da je sloboda svoj-stvena ivotu. U ovom naelu nalazimo klju za mir, meusobno potivanje i razumijevanje prirodnog zakona koji vlada cijelim svemirom, a potivanje tog zakona jedini je spas za nau budunost na ovom planetu, Majci Zemlji.

Oren Lyons, Onondaga

39

Iz indijanskog pristupa ivotu proizlazi velika sloboda - duboka i sveobuhvatna ljubav prema prirodi, potivanje ivota, obogaujua vjera u vrhovnu snagu, te naela istine, potenja, velikodunosti, jednakosti i bratstva kao vodilje u odnosima meu ljudima. Poglavica Luther Medvjed Koji Stoji, Oglala Sioux

U srcima svih nas postoji skrivena cesta kojom se rijetko putuje, a koja vodi do nepoznatog, tajnog mje-sta. Stari su ljudi doista voljeli zemlju i na njoj su sjedili i poivali s osjeajem da su blizu majinske snage. Svoje su atore gradili na zemlji, a svoje rtvenike od zemlje. Zemlja je umirivala, jaala, proiavala i lijeila. Zbog toga stari Indijanac jo uvijek sjedi na zemlji, ne ustaje i ne odvaja se od njenih snaga koje ivot daju. Za njega sjediti ili leati na zemlji znai moi razmiljati dublje i osjeati snanije. On moe jasnije proniknuti u tajne ivota i doi u blii odnos sa ivotom oko sebe.

Poglavica Luther Medvjed Koji Stoji, Oglala Sioux

Mi ivimo, umiremo, i poput trave i drvea obnavljamo se iz mekane zemlje s groba. Kamenje se mrvi i raspada, vjera stari i zaboravlja se, ali raaju se nova vjerovanja. Vjera sela je sada prah, ali e ponovno narasti poput drvea. Neka spokoj krui na tihim krilima i hvata apat vjetrova.

Ishi, Yahi

40

Mudar ovjek duboko vjeruje u tiinu - znak savrene ravnotee. Tiina je potpuna uravnoteenost tijela, uma i duha. Onaj tko uspije ostati miran i netaknut olujama postojanja - da mu list ne zatreperi na stablu, niti se vali pokrene na povrini sjajnog jezera - ima po shvaanju mudraca savren nain ivota. Tiina je temelj karaktera.

Ohiyesa (Charles Alexander Eastman), Wahpeton Santee Sioux

Shvatio sam da u bilo kojem velikom pothvatu nije dovoljno da se ovjek oslanja samo na sebe. Usamljeni ovjek, Teton Siotvc

Ne moemo svi sjediti s iste strane vatre. Vatra Savjeta tvori krug, ne crtu ili kvadrat. Kad se pomaknemo u stranu, jo uvijek sjedimo kraj vatre s braom i sestrama, a kako se odmiemo od jednoga, primiemo se drugome. Krug nas, poput obrua sna, uvijek vraa tamo otkud smo krenuli. Svaki put kad se izgovore rijei potovanja i ljubavi, vratit e se kako su dane. Gruba rije tri u krug sve dok se konano ne istroi. Ljubav se nastanjuje unutar kruga, obuhvaajui ga i zauvijek tako trajui, okreui se unutar sebe. Poglavica Luther Medvjed Koji Stoji, Oglala Sioux

41

Znanje je u svim stvarima. Svijet je knjinica, a kamenje, lie, trava, potoci, ptice i ivotinje koje zajedno s nama prolaze kroz oluje i blagoslove zemlje - njene su knjige. Mi uimo ono to samo uenik prirode moe nauiti, a to je osjeati ljepotu. Mi se nikad ne ljutimo zbog oluja, estokih vjetrova, otrih mrazova i snjegova. Takvo ponaanje samo potie ljudsku jalovost, tako da to god se dogodilo, mi se tome moramo prilagoditi, ako je potrebno uz dodatni napor i vie snage, ali bez prigovora. I svijetli i tamni dani izraz su Velike Tajne, a Indijanac slavi blizinu Velike Svetosti. Poglavica Luther Medvjed Koji Stoji, Oglala Sioivc

ivot je poput svjetla krijesnice u noi, daha bizona zimi. Crne Noge

Kada izgubi ritam bubnja Velikog Duha, ostao si bez mira i ritma ivota.

Cheyenne

42

Dva Mjeseca, Cheyenne, 1910.

43

PORUKA POGLAVICE

Veliki Poglavica alje poruku da eli kupiti nau zemlju. Veliki Poglavica takoer alje poruku prijateljstva i dobre volje. To je veoma ljubazno od njega, jer nam je poznato da je nae prijateljstvo njemu malo potrebno. Ali razmotrit emo vau ponudu, jer znamo da bi, ako ne budemo htjeli prodati zemlju, bijelci mogli doi s pukama i uzeti nam je. Kako je uope mogue kupiti ili prodati nebo, toplinu zemlje? Tako neto jako nam je strano. Budui da ne posjedujemo svjeinu zraka i svjetlucanje vode, kako vi to onda od nas moete kupiti? Pokojnici bijelaca zaboravljaju zemlju svog roenja kad krenu na put meu zvijezde. Nai pokojnici nikad ne zaboravljaju ovu lijepu zemlju jer je ona majka crvenokoaca. Mi smo dio zemlje i ona je dio nas. Mirisni su cvjetovi naa braa; jelen, konj i orao naa su braa. Stjenovite gorske kose, livadski sokovi, toplina ponijevog tijela i ovjek - svi pripadaju istoj obitelji.

Tako, kad Veliki Poglavica iz Washingtona poalje poruku da eli kupiti nau zemlju, on mnogo trai od nas. Veliki Poglavica alje poruku da e nam osigurati mjesto gdje emo moi ugodno ivjeti onako kako elimo. On e

44

biti na otac, a mi njegova djeca. Stoga emo razmotriti vau ponudu da kupite nau zemlju. Ali to nee biti lako, jer je nama ova zemlja sveta. Ovdje i sada postavljam prvi uvjet - da nam ne uskratite pravo da posjeujemo grobove naih preda ka, prijatelja i djece, i da nas ne uznemirujete kada to budemo inili. Bljetava voda rijeka i potoka nije samo obina voda, nego krv naih predaka. Prodamo li vam zemlju, zapamtite da je ona sveta i prenesite to svojoj djeci, a svaki je odraz duha u jasnoj vodi jezera pria o dogaajima i uspomenama iz ivota mnogih ljudi. ubor vode jest glas oca moga oca. Rijeke su nae sestre - one nam gase e. Rijeke nose nae kanue i hrane nau djecu. Prodamo li vam zemlju, morate to imati na umu i tome nauiti i svoju djecu: da su rijeke nae i vae sestre, te im trebate iskazivati ljubaznost kao prema roenim sestrama. Crvenokoac je uvijek bjeao od bijelaca kao to planinska magla bjei pred jarkim suncem. Ali pepeo je naih otaca svet. Njihovi su grobovi sveto tlo, isto kao i ova brda, ovo drvee; svaki nam je komad zemlje svet.

Mi znamo da nas bijelci ne razumiju. Njima je svaki komad zemlje isti kao i neki drugi jer su oni stranci koji dolaze nou i uzimaju od zemlje sve to im treba. Zemlja im nije sestra, ve neprijateljica; kad je osvoje, idu dalje. Bijelac ostavlja grobove svojih predaka za sobom i ne mari za njih. On otima zemlju svojoj djeci i za tim ne mari. Zaboravlja na grob svog oca i na pravo svoje djece na roenje. Prema svojoj se Majci Zemlji i prema svom Bratu Nebu ponaa kao prema stvarima koje se mogu

45

kupiti, opljakati, prodati kao ovce ili sjajne ogrlice. S takvim apetitom prodrijet e zemlju i za sobom ostaviti pusto. Ne znam. Na je nain ivota drugaiji od vaeg. Pogled na vae gradove zadaje bol oima crvenokosca. No moda je to zato to je crvenokoac divljak i to nita ne razumije. Nema tihih kutaka u gradovima bijelaca, nema mjesta na kojem bi se uo um lia u proljee ili zujanje kukaca.

Meutim, moda je to zato to sam ja divljak i nita ne razumijem. Izgleda da buka samo vrijea ui. Ali kakav je to ivot ako ne moete uti usamljeno nono glasanje uka ili svau barskih aba? Ja sam crvenokoac i nita ne razumijem. Indijanac voli njean daak vjetra nad zrcalom jezera, miris vjetra proien podnevnom kiom ili osvjeen mirisom bora.

Zrak je dragocjen crvenokocima, jer sve stvari dijele isti dah; zvijeri, drvee, ovjek - svi oni dijele isti dah. Izgleda da bijelac i ne primjeuje zrak koji udie. Poput ovjeka koji ve danima umire, neosjetljiv je na smrad. Meutim, prodamo li vam zemlju, znajte da nam je zrak vrlo dragocjen i da zrak dijeli svoj duh sa svim ivotom na zemlji. Vjetar koji je naim djedovima podario prvi dah, prima i njihov posljednji izdah. A ako vam prodamo zemlju, morate je uvati kao sve-tinju, kao mjesto gdje i bijelac moe osjetiti vjetar zaslaen mirisom poljskog cvijea. Tako emo razmotriti vau ponudu da kupite nau zemlju. Odluimo li je prihvatiti, postavit u drugi uvjet: bijelac

46

se mora ponaati prema ivotinjama kao prema vlastitoj brai. Ja sam divljak i ne razumijem nijedan drugi nain. Vidio sam na tisue bizona u preriji ostavljenih da trunu jer ih je bijelac ubijao iz vlaka koji je jurio. Ja sam divljak i ne razumijem kako moe biti vaniji eljezni konj koji se dimi od bizona kojeg ubijamo samo zato da bismo preivjeli. to je ovjek bez ivotinja? Kad bi sve ivotinje nestale, ljudi bi umrli od velike duhovne samoe. Jer to god se desi ivotinjama, uskoro e se desiti i ljudima. Sve su stvari meusobno povezane.

Morate svoju djecu uiti da je tlo pod njihovim nogama pepeo njihovih djedova. Kako bi vaa djeca potivala zemlju, recite im da je zemlja bogata ivotima njihovih roaka. Uite djecu o onome o emu mi uimo svoju, o tome da je zemlja naa majka. Ako pljuju po zemlji, ljudi pljuju po sebi samima. Znam ovo: zemlja ne pripada ovjeku, ovjek pripada zemlji. Mi to znamo. Sve su stvari meusobno povezane, poput krvi koja sjedinjuje jednu obitelj. Sve su stvari povezane. to god se desi zemlji, desit e se i sinovima zemlje. ovjek nije istkao pauinu ivota, on je samo jedna od njezinih niti. to god uini pauini, ini samome sebi. Ali razmotrit emo vau ponudu da odemo u rezervat koji biste osigurali za moj narod. ivjet emo odvojeno i u miru. Malo je vano gdje emo provesti preostale dane; nema ih mnogo. Naa su djeca vidjela svoje oeve poniene i poraene. Nai su ratnici postieni, tenakon

poraza provode dane u besposlici i pijanstvu. Jo

47

nekoliko sati, jo nekoliko zima i nijedno dijete iz velikih plemena, koja su neko nastanjivala ovaj iroki prostor ili u manjim skupinama lutala umama, nee preostati da narie nad grobovima naroda neko monog i punog nade kao to je i va. Ali zato da tugujem nad svojim narodom? Plemena ine pojedinci, a i oni nisu nita bolji od plemena. Ljudi dolaze i odlaze poput morskih valova. Takav je prirodni poredak. ak ni bijelac, iji je bog hodao i razgovarao s njim kao prijatelj s prijateljem, ne moe umai zajednikoj sudbini. Nakon svega, mogli bismo biti braa. Vidjet emo. Jedno znamo sigurno, a bijelac e to moda tek otkriti jednog dana - na bog je taj isti Bog. Vi moete misliti da ga posjedujete kao to elite posjedovati nau zemlju, ali to je nemogue. On je Bog svakog ovjeka, a svojim milosrem obasipa jednako crvenokoce i bijelce. Zemlju smatra dragocjenom, a ugroavate li zemlju, vi iskazujete svoj prezir prema Stvoritelju. I bijelci e jednom nestati; moda i bre negoli ostala plemena. Zagadite li svoju postelju, jedne ete se noi uguiti u vlastitom smradu. Ali u svom nestajanju jarko ete sjati, razoreni snagom Boga koji vas je doveo na ovu zemlju i zbog neke posebne svrhe omoguio vam da vladate nad ovom zemljom i nad crvenokocima. Ovakva sudbina nama ostaje tajnom jer ne razumijemo da svi bizoni moraju biti pobijeni, a divlji konji ukroeni, da tajna mjestaca po umama budu obiljeena mirisom mnotva ljudi, a pogled na zrele breuljke zatrpan icama koje bruje.

48

Gdje je ikara? Nema je vie. Gdje je orao? Nema ga vie. Kraj ivota i poetak preivljavanja.

Stoga emo razmisliti o vaoj ponudi da kupite nau zemlju. Ako je prihvatimo, to e biti zato da sebi osiguramo rezervat koji ste nam obeali. Moda emo tamo moi proivjeti svoj kratki vijek onako kako elimo. Kad i posljednji crvenokoac nestane s lica zemlje, a sjeanje na njega bude meu bijelcima samo mit, ove e obale vrvjeti nevidljivom smru mog plemena. Moje pleme voli ovu zemlju kao to novoroene voli otkucaj majina srca.

Bijelac nikada nee biti sam. Neka sad bude pravedan i ljubazan prema mom narodu jer mrtvi nisu potpuno nemoni. Zar sam rekao "mrtvi"? Ne postoji smrt. Radi se samo o promjeni svjetova!

Tako, ako vam prodamo svoju zemlju, volite je kao to smo je i mi voljeli. Brinite se o njoj kao to smo se i mi brinuli. Sauvajte u mislima sjeanje na nju onakvu kakvu ste je preuzeli. Sa svom svojom snagom, sa svim svojim umom uvajte je za svoju djecu i volite je... kao to Bog voli. Jedno znamo sigurno. Na Bog je isti Bog. Zemlja mu je vrlo dragocjena.

Poglavica Seattle, Suquamish

49

Zemlja je stvorena uz pomo Sunca i trebalo bi je ostaviti onakvom kakva jest... Zemlja je stvorena bez linija razgranienja i nije na ovjeku da je dijeli... Vidim bijelce irom zemlje kako se bogate i vidim njihovu namjeru da nam daju bezvrijednu zemlju... Zemlja i ja jedan smo um. Mjere zemlje i naih tijela iste su. Recite nam, ako to moete rei, da vas je poslala stvaralaka snaga da s nama razgovarate. Moda mislite da vas je Stvoritelj poslao da nas unitite. Kad bih mislio da vas je poslao Stvoritelj, mogao bih i povjerovati da imate pravo sa mnom raspolagati. Nemojte me krivo shvatiti, ve shvatite u potpunosti moju privrenost zemlji. Ja nikad nisam rekao da sa zemljom mogu raditi to god mi se pro- htije. Jedini tko ima pravo raspolagati zemljom jest onaj koji ju je stvorio. Ja imam pravo ivjeti na svojoj zemlji, a tako i ti ima pravo ivjeti na svojoj.

Poglavica Joseph (Heinmot Tooyalaket), Nez Perce