MULTIMEDIJSKI SUTAVI 4

MULTIMEDIJSKI SUSTAVIOsjetila i taksonomija

Prof. dr. sc. Božidar Kliček

1.1. Mediji i osjetila

Izgradnja visoko kvalitetnih multimedijskih proizvoda Izgradnja visoko kvalitetnih multimedijskih proizvoda počiva na uspješnoj integraciji niza različitih tipova počiva na uspješnoj integraciji niza različitih tipova podatakapodataka.

Svaki od dijelova se treba pohraniti i spremiti na svoj način


Proizvod iz područja arhitekture može sadržati: tekstualne dijelove - ugovori, opisi proizvoda, povjesni tekstualne dijelove - ugovori, opisi proizvoda, povjesni

dijelovi, itd. dijelovi, itd. grafičke dijelove - planovi, presjeci, crteži grafičke dijelove - planovi, presjeci, crteži fotografske sadržaje - snimke napretka proizvodnje, fotografske sadržaje - snimke napretka proizvodnje,

izvedbe izvedbe zvučne dijelove - zvučna okolina zvučne dijelove - zvučna okolina video dijelove - napredak gradnje, intervjuivideo dijelove - napredak gradnje, intervjui animacije - simulacija izgradnje, šetnja, pogledi iz animacije - simulacija izgradnje, šetnja, pogledi iz

zraka zraka

Zgrada HNK Varaždin

Prikaz izgradnje zgrade Varaždinskog kazališta, prve Prikaz izgradnje zgrade Varaždinskog kazališta, prve zgrade koja je u svoje vrijeme bila toliko napredna da je zgrade koja je u svoje vrijeme bila toliko napredna da je utjecala na razvoj kazališne arhitekture u Europiutjecala na razvoj kazališne arhitekture u Europi

Tekstualni opis postupka izgradnje zgradeTekstualni opis postupka izgradnje zgrade

Ideja o gradnji moderne kazališne zgrade pokrenula je varaždinske odličnike da 6. ožujka 1870. g. sazovu Ideja o gradnji moderne kazališne zgrade pokrenula je varaždinske odličnike da 6. ožujka 1870. g. sazovu prvu skupštinu građana na kojoj su izneseni prijedlozi o realizaciji projekta izgradnje te izabran prvi prvu skupštinu građana na kojoj su izneseni prijedlozi o realizaciji projekta izgradnje te izabran prvi Kazališni odbor. Kazališni odbor. Gradsko zastupstvo je 16. ožujka 1870. g. prihvatilo njihov plan izgradnje nove kazališne zgrade s Gradsko zastupstvo je 16. ožujka 1870. g. prihvatilo njihov plan izgradnje nove kazališne zgrade s plesnom dvoranom, kazinom ili čitaonicom te kazališnim restoranom i kavanom, besplatno ustupilo plesnom dvoranom, kazinom ili čitaonicom te kazališnim restoranom i kavanom, besplatno ustupilo zemljište na Kapucinskom trgu, u produžetku gradskog šetališta, te odobrilo financijski projekt izgradnje zemljište na Kapucinskom trgu, u produžetku gradskog šetališta, te odobrilo financijski projekt izgradnje koji je podrazumijevao izdavanje dionica građanima u vrijednosti od 70.000 forinti, koje bi Grad uz kamate koji je podrazumijevao izdavanje dionica građanima u vrijednosti od 70.000 forinti, koje bi Grad uz kamate isplaćivao kroz razdoblje od 25 godina, nakon čega bi zgrada prešla u vlasništvo Grada. Zemaljska vlada isplaćivao kroz razdoblje od 25 godina, nakon čega bi zgrada prešla u vlasništvo Grada. Zemaljska vlada je dala svoje odobrenje projektu realizacije izgradnje 27. travnja 1870. g. je dala svoje odobrenje projektu realizacije izgradnje 27. travnja 1870. g. Kako je odlučeno da će se raspisati javni natječaj za odabir najboljeg projektnog rješenja za izgradnju Kako je odlučeno da će se raspisati javni natječaj za odabir najboljeg projektnog rješenja za izgradnju kazališne zgrade, Kazališni odbor 29. ožujka 1870. g. sastavlja projektni program i tekst arhitektonskog kazališne zgrade, Kazališni odbor 29. ožujka 1870. g. sastavlja projektni program i tekst arhitektonskog natječaja koji su potvrđeni 1. travnja 1870.g. U projektnom programu navodi se da je zgrada zamišljena natječaja koji su potvrđeni 1. travnja 1870.g. U projektnom programu navodi se da je zgrada zamišljena kao trokatnica s podrumom i verandama, s kazališnom dvoranom dovoljnom za prihvat 500 do 600 osoba, kao trokatnica s podrumom i verandama, s kazališnom dvoranom dovoljnom za prihvat 500 do 600 osoba, koja treba imati parter, lože i galeriju, s dvokatnom plesnom dvoranom, kazinom, restoranom i kavanom, koja treba imati parter, lože i galeriju, s dvokatnom plesnom dvoranom, kazinom, restoranom i kavanom, stanovima te pratećim prostorijama. Natječaj je prvi puta objavljen u Narodnim novinama i Agramer stanovima te pratećim prostorijama. Natječaj je prvi puta objavljen u Narodnim novinama i Agramer Zeitungu 14. travnja 1870. g. Raspisana je prva nagrada od 500 forinti te druga od 300 forinti. Na natječaj Zeitungu 14. travnja 1870. g. Raspisana je prva nagrada od 500 forinti te druga od 300 forinti. Na natječaj su prispjela četiri projektna rješenja od kojih je 9. kolovoza 1870.g. kao najbolje izabrano projektno su prispjela četiri projektna rješenja od kojih je 9. kolovoza 1870.g. kao najbolje izabrano projektno rješenje Hermanna Helmera, a druga nagrada dodijeljena je A. Bellonu u studenom 1870. g. S obzirom da rješenje Hermanna Helmera, a druga nagrada dodijeljena je A. Bellonu u studenom 1870. g. S obzirom da preostala tri projektna rješenja nisu zadovoljila uvjete natječaja, druga nagrada tom prilikom nije ni preostala tri projektna rješenja nisu zadovoljila uvjete natječaja, druga nagrada tom prilikom nije ni dodijeljena. Kako je proračun izgradnje zgrade prema odabranom projektnom rješenju dvostruko dodijeljena. Kako je proračun izgradnje zgrade prema odabranom projektnom rješenju dvostruko premašivao financijske okvire zadane projektnim programom, na sjednici Kazališnog odbora od 11. premašivao financijske okvire zadane projektnim programom, na sjednici Kazališnog odbora od 11. listopada 1870. g. postignut je dogovor Kazališnog odbora i H. Helmera o izmjeni nacrta u smislu listopada 1870. g. postignut je dogovor Kazališnog odbora i H. Helmera o izmjeni nacrta u smislu reduciranog iznosa troškova u iznosu od 116. 000 forinti. reduciranog iznosa troškova u iznosu od 116. 000 forinti. 12. listopada 1870. g. potpisan je ugovor između Kazališnog odbora i H. Helmera o izradi izvedbenih i 12. listopada 1870. g. potpisan je ugovor između Kazališnog odbora i H. Helmera o izradi izvedbenih i detaljnih nacrta za zgradu kazališta, plesne dvorane i kazina. Helmerovi nacrti mijenat će se još nekoliko detaljnih nacrta za zgradu kazališta, plesne dvorane i kazina. Helmerovi nacrti mijenat će se još nekoliko puta, na zahtjev Kazališnog odbora i Građevne direkcije Zemaljske vlade. Nacrti i pisani dokumenti puta, na zahtjev Kazališnog odbora i Građevne direkcije Zemaljske vlade. Nacrti i pisani dokumenti potpisani su ili Helmerovim potpisom ili imenom "Atelje Helmer". Natječaj za gradnju te zemljane, zidarske, potpisani su ili Helmerovim potpisom ili imenom "Atelje Helmer". Natječaj za gradnju te zemljane, zidarske, tesarske, klesarske, štukaterske, krovopokrivačke, stolarske, bravarske, kovačke, limarske radove i radove tesarske, klesarske, štukaterske, krovopokrivačke, stolarske, bravarske, kovačke, limarske radove i radove postavljanja skela sastavljen je 5. svibnja 1870.g., a objavljen u Agramer Zeitungu 11. svibnja 1870. g. postavljanja skela sastavljen je 5. svibnja 1870.g., a objavljen u Agramer Zeitungu 11. svibnja 1870. g.

Zapisnik odbora za izgradnju zgradeZapisnik odbora za izgradnju zgrade

NatječajNatječaj

Ortački ugovorOrtački ugovor

NacrtNacrt

NacrtNacrt

NacrtNacrt

NacrtNacrt

NacrtNacrt

Mediji i osjetila

Čovjek živi u svojoj okolini koja je promjenjiva. Kako bi mogao preživjeti, mora joj se prilagođavati. Evolucijom čovjek, kao i ostali organizmi prilagodili su

se primanju onih vrsta informacija koja su u datim okolnostima za njih bila biološki značajna.

Te vrste informacija su različita fizikalna i fizikalno-kemijska stanja njihove okoline, ali i njihovog organizma.


Svaki je tip podataka u multimediji na neki način proširenje jednog ili više čovjekovih osjetila:

Proširenja Proširenja medija medija su su vremenskavremenska (u drugo vrijeme) i (u drugo vrijeme) i prostorna prostorna (na drugom mjestu)(na drugom mjestu) vid:vid: pisanje, e-mail (proširenje vida u prostoru i vremenu), slikarstvo, fotografija, fax (vremensko proširenje vida), video-konferencije pisanje, e-mail (proširenje vida u prostoru i vremenu), slikarstvo, fotografija, fax (vremensko proširenje vida), video-konferencije

(proširenje vida kroz prostor)(proširenje vida kroz prostor) sluh i govor:sluh i govor: telefon, radio, mobitel (proširenje sluha kroz prostor), magnetofon, telefonska sekretarica (proširenje sluha kroz vrijeme) telefon, radio, mobitel (proširenje sluha kroz prostor), magnetofon, telefonska sekretarica (proširenje sluha kroz vrijeme) dodir:dodir: haptičko sučelje (prostorno), kip (vremensko) haptičko sučelje (prostorno), kip (vremensko) miris:miris: parfem (prostorno i vremensko parfem (prostorno i vremensko)


Podjela osjetila prema organima

vid sluh njuh okus dodir bol

osjet topine osjet hladnoće kinestetički osjet statički osjet osjet napora organski osjet.

(Enciklopedija LZ.)

Mediji i osjetila

RealniRealnisvijetsvijet

FizikalniFizikalniprocesiprocesi OsjetilaOsjetila

PercepcijaPercepcijarealnog realnog svijetasvijeta

čovjekčovjek

Pretvorbe analognih u digitalne signale







SenzoriSenzoriPrikazPrikaz

PohranaPohranaObradaObrada

PrikazniPrikazniuređajiuređaji

OsjetilaOsjetilaPercepcijaPercepcijarealnog realnog svijetasvijeta

PrikazPrikazPohranaPohranaObradaObrada

PrikazniPrikazniuređajiuređaji

čovjek

čovjek

čovjek

Uloga multimedije u prikazu stvarnosti

Učinci na razinama podsvjesti: uključiti osjećaje, a ne ideje slušateljstvo oblikuje asocijacije s prikazanim

porukama, ali oni neće nužno napraviti svjesnu vezu između estetskih elementa i informacije

Zadaće medija

Zadaće komunikacije s korisnicima na razinama svijesti i podsvjesti:

povećati svjesnost i pažnju slušateljstva povećati i usmjeriti uzbuđenje i entuzijazam objasniti apstraktne i složene ideje komunicirati s ljudima s različitim znanjem stvarati simulacije i ponovno značenje poticati pojedince da usmjere svoje akcije postizati pozitivne osjećaje o pošiljatelju poruka i samim

porukama.

Zadaće medija

Smjernice za izbor medija Tekst i govorTekst i govor Pisane riječi su deskriptivne, podrobne i izravne. Pisane riječi su deskriptivne, podrobne i izravne.

Mogu biti doslovne ili samo podsjećati korisnika. Mogu biti doslovne ili samo podsjećati korisnika. Ispravna uporaba riječi je kritična - može ih se lako Ispravna uporaba riječi je kritična - može ih se lako krivo protumačiti. Govor mora biti informativan, kao i krivo protumačiti. Govor mora biti informativan, kao i značajno izražajan. Koristite riječi da kažu ono što značajno izražajan. Koristite riječi da kažu ono što mislite, ali ih koristite s uvjerljivim tonom.mislite, ali ih koristite s uvjerljivim tonom.

Učinci medija

Smjernice za izbor medija Grafika i ilustracijeGrafika i ilustracije Dizajni, crteži i slike se mogu upotrebljavati tematski, Dizajni, crteži i slike se mogu upotrebljavati tematski,

doslovno ili simbolički. Grafika može biti u funkciji doslovno ili simbolički. Grafika može biti u funkciji objašnjavanja, konceptualna ili sugestivna. Ona se objašnjavanja, konceptualna ili sugestivna. Ona se može prilagoditi informaciji ili usmjeriti slušateljstvu. može prilagoditi informaciji ili usmjeriti slušateljstvu. Koristite boje, stilove i oblikovanja da se stvori Koristite boje, stilove i oblikovanja da se stvori atmosfera i raspoloženje. Grafičko oblikovanje atmosfera i raspoloženje. Grafičko oblikovanje povezuje odvojene elemente prezentacije.povezuje odvojene elemente prezentacije.

Učinci medija

Smjernice za izbor medija Mirne fotografije Vizualno su bogate, podrobne i zadobivaju pažnju,

mogu izraziti stvarne slike i informacije. Mogu biti znatno sugestivne, čak i simboličke. Umjetničke fotografije mogu oduševljavati slušateljstvo. Dramatski sadržaj može ostvariti doslovni učinak i onaj "između redaka".

Učinci medija

Smjernice za izbor medija Dijagrami i grafovi Idelni su za vizualizaciju i komparativno proučavanje.

Postoji veliki broj varijacija vrsta i oblika. Mogu sadržavati neke tematske i konceptualne elemente, ali nastoje po prirodi biti doslovni. Trodimenzionalni i kreativni tematski elementi mogu probuditi publiku.

Učinci medija

Smjernice za izbor medija Video i animacija Značajno realistični i opisni, ali mogu biti i zabavni.

Koristite video da se prenesu vremenski temeljene informacije na vremenski temeljen način. Pokret zaokuplja pažnju i ima visok umjetnički raspon. Animacije mogu biti doslovno opisne ili sugestivne. Dobro služe za pojašnjenje stvari.

Učinci medija

Smjernice za izbor medija Muzika Stvara raspoloženje i daje ton prezentaciji. Potiče

osjećaje u slušateljstvu, značajno je izražajna, zanimljiva i zabavna. Najpodsvjesnija je od svih medija, ali može biti i nepredvidljivi. Treba je se koristiti s pažnjom i ne "umiljavati" se slušateljstvu.

Učinci medija

Taksonomije date od: Kozma Tufte (“slika vrijedi tisuću riječi”) Molitor Seidman Pope Mesaris i Weidenmann Heller i Martin

Taksonomija medija

Taksonomije medija:

Taksonomija medija

Vrsta medijaElaboracija

Izraz medijaReprezentacija Apstrakcija

Tekst Slobodan tekst,rečenice,paragrafi

Podebljano, kurziv,točke, podvučeno,zaglavlja, podnožje

Likovi, ikone

Grafika Fotografije,renderiranje,skenirane slike

Nacrti,sheme

Ikone

Zvuk Govor,audio zapisi

Intenzitet, ton,modulacija

Zvučni efekti

Pokret Sirovi filmski snimci Animacije,fotografije koje se izmjenuju

Animirani modeli,editirani video

Karakteristike medija Temporalnost - (vremensko trajanje, trajno ili promjenjivo)Pokazatelj da li se prikaz mijenja za vrijeme životnog ciklusa prezentacije. Granularnost (kontinuirana ili diskretna)Da li mala promjena između bilo kojeg dijela prezentacije mijenja značenje. "Prtljaga" (velika ili mala)Mjerilo dodatnih informacija koje korisnik mora obraditi da bi se dovoljno upoznao s informacijom i ispravno je protumačio. Zamjetljivost (niska, srednje mala, srednje velika, velika)Mjerljivost kako je nametljiv prikaz od medija. Vrsta medija (slušni ili vizualni)Vrsta medija nužnog za prikaz informacije.

Taksonomija medija

Taksonomije medija s karakteristikama:Vrsta medija

ElaboracijaIzraz medija

Reprezentacija ApstrakcijaTekst (zamjetljivost = niska)

Temporalnost trajna prijelazna prijelaznaGranularnost besprekidna diskretna diskretna'Prtljaga' mala velika velika

Grafika (zamjetljivost = srednje niska)Temporalnost trajna prijelazna prijelaznaGranularnost kontinuirana diskretna diskretna"Prtljaga" mala velika velika

Zvuk (zamjetljivost = srednje visoka)Temporalnost trajna prijelazna prijelaznaGranularnost kontinuirana diskretna diskretna"Prtljaga" mala velika velika

Pokret (zamjetljivost = visoka)Temporalnost trajna prijelazna prijelaznaGranularnost kontinuirana diskretna diskretna"Prtljaga" mala velika velika

Taksonomija medija

Taksonomije medija obzirom na cijenu i tehničke karatkeristike:

Vrsta medijaUporabapodatakaKB/min

Troškovi izrade Učinkovitostprezentacije

Vrijemeciklusa

Video 9,000 Visoki Visoka Dogačko

Audio 250 Niski Srednja Kratko

Slike 500 Srednji Srednja SrdednjeAnimacija 10-100 Visoki Visoka SrednjeTekst 10 Niski Mala Kratko

(Luther, 92)

Taksonomija medija

Kako odabrati medije, kako odabrati elemente Kako odabrati medije, kako odabrati elemente pojedinih medija, te kako ih objediniti da bi naša pojedinih medija, te kako ih objediniti da bi naša komunikacija bila najučinkovitija? komunikacija bila najučinkovitija?

Taksonomija medija

Taksonomija multimedije

Izazov je kako organizirati područje multimedije na način da uključi različite discipline i njihove naglaske.

Taksonomija je metoda organiziranja područja. Klasifikacija poznatih elemenata unutar

konceptualnog okvira i stvaranje klasifikacijske sheme za definiranje novih elemenata područja.

Taksonomija multimedije

Prema članku Rachelle S. Heller i C. Dianne Martin. Ova taksonomija služi za istraživanje, evaluaciju i

razvoj Taksonomija se temelji na trodizmenzionalnoj

kategorizaciji: • Tip medija: tekst, zvuk, grafika, pokret, multimedija• Sadržaj: slušateljstvo, svrha, interaktivnost,

kvaliteta, korisnost, estitika• Izraz medije: opći, elaboracija, reprezentacija,

apstrakcija.

Multimedija

Kretanje

Grafika

Zvuk

Tekst

Vrsta medija (rastuća kompleksnost)

Izražajnost medija(povećana apstrakcija)Kontekst

Publika Svrha Interaktivnost Kvaliteta Korisnost Estetika

Opć

i

Ela

bora

cija

Rep

reze

ntac

ija

Aps

trakc

ija

TAKSONOMIJA MULTIMEDIJE

Vrsta medija

Tekst Zvuk Grafika Pokretna slika Multimedija: sinhronizacija, bešavno povezivanje

medija u cjelinu, u jedan opći izražaj

Izražavanje medija

Izražajnost medija (tekst, grafika, zvuk i kretanje) na kategorije:

elaboracija reprezenatcija, apstrakcija Napredovanje od konkretnog do apstraktnog.

Izražavanje medija

Elaboracija je razina gdje se nikakva informacija nije izbacila. (Tekst: zapis govora. Grafika: vrlo konkretna fotografija. Zvuk: snimka govora. Pokret: sirova filmska snimka.)

Reprezentacija: prikaz sadržaja na različito ublažene, stilizirane načine. Dizajner izražava, a korisnik se prilagođava tome. (Različito napisani fontovi, bold, italik, potcrtavanja, naslov, zaglavlja, itd.)

Apstrakcija počiva na metaforama i kulturnom razumijevanju informacija. Tekst kao logo ili zaštitni znak.

Izražavanje medija

Oponašanje oblika s riječju, npr.:

Hill

Kontekst

Publika: godine, spol, kulturna pozadina, pismenost, ostala svojstva.

Svrha: sadržaj, svrha, obrazovati, zabaviti, informirati, ili prodati. Interaktivnost: metafore, količina kontrole korisnika, strategija

navigacije, vrsta povratne veze, stupanje uključenosti. Kvaliteta: jasnost prezentacija i kvaliteta prezentiranih sadržaja. Korisnost: zadovoljstvo korisnika sa sadržajem, ponovno

korištenje sadržaja. Estetika: dizajn ekrana, uporaba boja, usklađenost i uporaba

elemenata dizajna.

Documents

MULTIMEDIJSKI SUTAVI 4