Muriel James i Dorothy Jongeward: Rođeni pobjednik

Rođeni pobjednik

Obnovljeno izdanje s novim predgovorom autoricaViše od 4 milijuna prodanih primjeraka diljem svijeta!

Jubilarno izdanje!

Ro

đen

i p

ob

jed

nik

Mur

iel

Jam

esD

orot

hy Jo

ngew

ard

ISBN 978-953-14-0665-9

Muriel James i Dorothy Jongeward

JEDNA OD NAJBOLJIH KNJIGA O SAMOPOMOĆI SVIH VREMENA!

“Poticajno i korisno štivo koje će obogatiti svakoga tko želi spoznati sebe, svoje odnose s drugima i svoje ciljeve.”

Kansas City Times

“Za prosječnog je čitatelja Rođeni pobjednik vjerojatno najjasniji i najsuvremeniji uvid u sadašnje poglede u transakcijskoj analizi i možda najbolja popularna knjiga.”

Psychology Today

Više od četiri milijuna čitatelja i gotovo 30 godina dokaz su da rođeni pobjednik može promijeniti živote nabolje. Ova najprodavanija uspješnica rabi poznatu psihološku metodu – transakcijsku analizu – kako bi otkrila uloge koje iz dana u dan nesvjesno igramo. Njezinih je pedesetak vježba iz područja geštalt-terapije pomoglo cijelom naraštaju da shvati kako komuniciraju s drugima i što misle o sebi. Želite li steći veći nadzor nad svojim životom, učinkovitije raditi i sretno voljeti, rođeni pobjednik pomoći će vam da oživite pronicavost i samopouzdanje rođenog pobjednika.

Dr. Muriel James radi kao psihoterapeutkinja, voditeljica međunarodnih radionica, bračna i obiteljska savjetnica i predavač. Bivša je predsjednica Međunarodnog društva za transakcijsku analizu.

Dr. Dorothy Jongeward jedna je od prvih poslovnih savjetnica koja se specijalizirala za socijalnu stranu produktivnosti. Godinama je predavala na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyju.

ROĐENI

POBJEDNIK

Naslov izvornika

Born to WinUpdated and with a New Foreword by the Authors

Copyright © 1996, 1971 by Addison-Wesley Publishing CompanyCopyright © za hrvatsko izdanje Mozaik knjiga, 2010.

S engleskoga preveoTomislav Šostar

Iz da vač Mo za ik knji ga d.o.o., Zag rebZa iz da vača Alen Bodor

Ured nica Saša Stella ŠkecLektorica Biserka Sinković

Grafička urednica Marija MorićOblikovanje naslovnice Marko Jovanovac

Ti sak Denona, Zagreb, lipanj 2010.

ISBN 978-953-14-0774-8CIP zapis dostupan u računalnom katalogu

Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem xxxx.

Sva prava pridržana. Nijedan dio ovoga izdanja ne smije se, ni u cijelosti ni djelomično, reproducirati, pohraniti ili prenositi ni u kojem elektro-ničkom obliku, mehaničkim fotokopiranjem, snimanjem ili drugačije bez vlasnikova prethodnog dopuštenja.

Muriel James & Dorothy Jongeward

ROĐENI

POBJEDNIK

U spomen na našeg prijatelja i učitelja dr. Erica Bernea

PREDGOVOR IZDANJU U POVODU 25. OBLJETNICE OD PRVOG IZLASKA IZ TISKA

Čast nam je što nakon više od četvrt stoljeća i više od tri miliju-na primjeraka na engleskome i 19 prijevoda čitatelji diljem svijeta još posežu za Rođenim pobjednikom kako bi razvili svoje pobjed-ničke osobine.

Kad smo napisale ovu knjigu, nismo niti pomislile da će pri-vući tako brojno čitateljstvo. Pretpostavile smo da će nam prvi čitatelji biti studenti psihologije pa smo bile jako zadovoljne kad su knjigu pohvalili mnogi stručnjaci. Stephen B. Karpman, tada psihijatar u Medicinskom centru Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu, napisao je: »U stilu pisanja vidljivi su strpljivost, do-tjeranost, temeljitost, jasnoća i ‚davanje’ koje je jedinstveno za to područje. (...) Smatram da je riječ o prijelomnoj knjizi u područ-ju psihološke literature.« Kad je knjiga objavljena 1971., čitatelji su pokazali mnogo više zanimanja nego što smo se ikad nadale. I danas imamo to zadovoljstvo da nam se javljaju čitatelji koji su je nedavno pročitali i od nje imali koristi.

Sjećamo se studenta koji je došao na mjesto gdje smo se sasta-jale kad smo pisale knjigu. Donio nam je novinski isječak o mla-diću čije su tijelo izvukli iz rijeke. Na ruci je imao istetovirane riječi: »Rođeni gubitnik«. Držimo da nismo rođeni da gubimo. Svatko od nas sposoban je voljeti, učiti, napredovati i dopustiti svojemu stvaralačkom duhu da se na pozitivan način izrazi u svi-jetu. No mogu nam se zbiti stvari koje će narušiti naše osjećaje i samopoimanje, sniziti očekivanja i spriječiti nas da iskoristimo sve svoje sposobnosti. Takva nam negativna iskustva i negativne odluke priječe da postanemo onakvi kakvi bismo mogli biti.

Muriel James & Dorothy Jongeward: R o đ e n i p o b J e D n i k8

Želja nam je da Rođeni pobjednik nastavi nadahnjivati ljude da se suprotstave utjecajima koji ih sputavaju i iskorače u prostran-stva mogućnosti koje tvore njihovo moguće ja. Smatramo da na-čela iznesena u knjizi u ovih četvrt stoljeća nisu ništa izgubila na točnosti i praktičnosti. Zapravo, u današnjem sve složenijem svi-jetu te su zamisli svakom razumljive i mogu poslužiti kao svjeti-onik pri osobnom i društvenom razvoju.

Ponovno raste zanimanje za uzroke i mehanizme ljudskog po-našanja i potragu za smislom čovjekova postojanja. Šefovi prou-čavaju kako postupati s podređenima, roditelji pohađaju tečajeve o odgoju djece, muževi i žene uče kako razgovarati i »pošteno ra-tovati«, nastavnici uče nositi se s poremećajima ponašanja svojih učenika i ublažavati učinke deprivacije.

Osim materijalnim dobrima i tehnologijom, mnogi se ljudi ba-ve pitanjem što znači biti čovjek. Jedan mladi direktor u velikoj tvrtki rekao je: »Diplomirao sam računovodstvo. Kad sam počeo raditi ovdje, mislio sam da ću se suočavati s računovodstvenim problemima. No nije tako. Riječ je o ‚ljudskim’ problemima.«

Dva provjerena pristupa shvaćanju čovjekove prirode su tran-sakcijska analiza dr. Erica Bernea i geštalt-terapija, prema tuma-čenju dr. Friedricha Perlsa. Ova se knjiga ponajprije bavi našim tumačenjem transakcijske analize i njezinom primjenom na sva-kidašnji život prosječne osobe. Teoriju transakcijske analize do-punile smo pokusima iz područja geštalta. Primjere smo uzele iz svojeg profesorskog, savjetničkog i terapeutskog iskustva.

Transakcijska analiza daje ljudima racionalnu metodu za ana-liziranje i razumijevanje ponašanja. Geštalt-terapija daje korisnu metodu za otkrivanje otuđenih dijelova osobnosti, njihovo obje-dinjavanje i razvitak osnove samopouzdanja. Oba pristupa obu-hvaćaju otkrivanje i razvoj svjesnosti, odgovornosti prema sebi i iskrenosti. Obje se metode bave sadašnjošću.

Smatramo da ova knjiga može poslužiti kao vodič onima ko-je zanimaju teorije osobnosti i međuljudski odnosi. Namijenjena

U V o D 9

je kao pomoć stručnjacima u područjima mentalnog zdravlja, poslovnog upravljanja i obrazovanja, ali i laicima koje zanima-ju uzbudljivi i praktični načini samospoznaje. Nipošto joj nije svrha zamijeniti profesionalnu psihoterapiju. Uz vlastitu preda-nost ozdravljenju, ljudi s ozbiljnim poremećajima trebaju i po-moć drugih.

Uvjerene smo da čovjek nije potpuno prepušten na milost na-slijeđu ili okolini. Može mijenjati oboje. Nadamo se da će ova knjiga povećati vašu svijest o pravoj snazi kojom možete upravljati svojim životom, odlučivati, razvijati svoj moralni sustav, pridono-siti tuđim životima i shvatiti da ste rođeni za pobjede.

Iskreno zahvaljujemo mnogima koji su na nas utjecali i po-mogli nam. Nemoguće ih je sve poimence navesti. Posebno že-limo zahvaliti dr. Ericu Berneu i dr. Friedrichu Perlsu za sve što su nas naučili i što su napisali.

Želimo zahvaliti i našim studentima, klijentima i ljudima ko-je smo poučavale na povjerenju koje su nam iskazali i svemu što smo od njih naučile.

Zahvalne smo i za strpljivost, ljubav i potporu svojih obitelji.

Muriel James, dr. sc.Dorothy Jongeward, dr.

Lipanj 1996.Walnut Creek, Kalifornija

»Mislim da čovjek konačno mora uzeti svoj život u svoje ruke.«Poslije pada, Arthur Miller

13

SADRŽAJ

1 POBJEDNICI I GUBITNICI.................................. 19Pobjednici ............................................................................ 19Gubitnici ............................................................................. 22Oruđe za promjenu ............................................................. 25Friedrich Perls i geštalt-terapija ........................................... 25Eric Berne i transakcijska analiza ....................................... 30Sažetak ................................................................................ 32Pokusi i vježbe ..................................................................... 32

Popis osobina ............................................................... 32Kontinuum pobjednik – gubitnik ................................ 34Igranje uloga iz unutarnjeg dijaloga ............................ 34

2 PREGLED TRANSAKCIJSKE ANALIZE ............ 35Uvod u strukturnu analizu .................................................. 35Razvoj stanja ega ................................................................. 42Uvod u analizu transakcija ..................................................44Psihološke igre .................................................................... 50Dani odluke ........................................................................ 54Psihološka stajališta ............................................................. 55Spolnost i psihološka stajališta ............................................ 56Uvod u analizu scenarija ..................................................... 58Sažetak ................................................................................ 59Pokusi i vježbe ..................................................................... 61

Upoznavanje vlastitih stanja ega .................................. 61Vaša stanja ega i osjećaji ............................................... 61Analiza transakcije ...................................................... 62Jeste li OK? (fantazija) ................................................. 62Imate li OK odnos prema svojoj spolnosti? (fantazija) . 62


3 LJUDSKA GLAD ZA POTVRDAMA I STRUK-TURIRANJEM VREMENA .............................. 63

Glad za potvrdama .............................................................. 63Pozitivne potvrde ................................................................ 65Podcjenjivanje i negativne potvrde ...................................... 69Glad za strukturiranim vremenom ..................................... 76Sažetak ................................................................................ 84Pokusi i vježbe ..................................................................... 85

Vi i dodir...................................................................... 85Vi i priznanja ............................................................... 87Vi i strukturiranje vremena ......................................... 88Vaša sposobnost za prisnost ......................................... 89

4 DRAMA ŽIVOTNIH SCENARIJA ....................... 90Scenariji ............................................................................... 91Kulturni scenariji ................................................................ 92Supkulturni scenariji ........................................................... 98Obiteljski scenariji ............................................................... 99Psihološki scenarij pojedinca ............................................. 102Kako nastaje scenarij ......................................................... 104Scenariji s kletvom ............................................................ 106Protuscenariji .................................................................... 108Uloge i teme u životnim dramama .................................... 109Scenarijske teme ................................................................ 114Scenarijske uloge u grčkoj mitologiji ................................. 115Scenarijske uloge u dječjim pričama .................................. 117Sažetak ..............................................................................120Pokusi i vježbe ................................................................... 123

Kulturni i obiteljski scenarij....................................... 123Osobni scenarij .......................................................... 124neverbalne poruke u scenariju • verbalne poruke u scenariju • identifikacija ..............uloga • na pozornici • životne pozornice • podjela uloga

S A D R Ž A J 15

5 RODITELJSTVO I STANJE EGA RODITELJA . 127Stanje ega Roditelja ........................................................... 127Vanjski izraz Roditelja ....................................................... 129Unutarnji utjecaj Roditelja ................................................ 131Njegujući Roditelj ............................................................. 135Predrasudni (Kritični) Roditelj ......................................... 137Nepotpun Roditelj ............................................................ 138Preodgoj ............................................................................ 142Sažetak .............................................................................. 142Pokusi i vježbe ................................................................... 144

Vaši roditelji ............................................................... 144novac • svojina • kriza • zabava • spolne uloge • obiteljski obroci • vanjština • obrazovanje • posao • vrijednosti • govor • slušanje • scenarijske teme i uloge • roditeljski postupciRoditeljska stajališta .................................................. 151Koliko ste slični roditeljima? ..................................... 151Vaš unutarnji dijalog .................................................. 152Vaš Roditelj ................................................................ 153Terapija naikan (japanska tehnika samoopažanja) ..... 154

6 DJETINJSTVO I STANJE EGA DJETETA ..........155Stanje ega Djeteta.............................................................. 155Slobodno Dijete ................................................................ 156Mali profesor ..................................................................... 160Prilagođeno (Adaptirano) Dijete ....................................... 164Smjenjivanje Slobodnog i Prilagođenog Djeteta ............... 170Uključivanje Djeteta .......................................................... 172Sažetak ...............................................................................174Pokusi i vježbe ................................................................... 175

Vaš dom iz djetinjstva ................................................ 182Kontakt s djetinjstvom ............................................... 182Dijete u vama danas ................................................... 183Svijest o mašti ............................................................ 183


Prilagodbe iz djetinjstva ............................................ 184Gubitak roditelja ........................................................ 186Vaš Mali profesor ....................................................... 187Vi kao Slobodno Dijete ............................................. 189

7 OSOBNI I SPOLNI IDENTITET.........................191Imena i identitet ................................................................ 191Identitet preko igre ............................................................ 196Dječje psihološke igre i identitet uloge ............................. 199Spolni identitet ..................................................................200Izražavanje spolnosti ......................................................... 205Sažetak .............................................................................. 212Pokusi i vježbe ................................................................... 213

Identitet i ime ............................................................ 213Igranje u djetinjstvu ................................................... 214Igranje u sadašnjosti .................................................. 215Vaše psihološke igre ................................................... 217Spolni identitet i spolno ponašanje ............................ 218Osjećaji prema spolnosti i spolno ponašanje danas .... 220

8 SKUPLJANJE MARKICA I IGRANJE IGARA ... 223Psihološke markice ............................................................ 224Trenutak naplate ................................................................ 231Poruka s majice .................................................................. 233Igre koje se igraju iz Djeteta .............................................. 235Da, ali ..................................................................................237Borite se vas dvojica ..............................................................238Vidi što sam učinio zbog tebe .................................................238Krš i lom ...............................................................................239Sudnica ................................................................................242Lopovi i žandari ................................................................. 243Prestanite s igrama ............................................................ 243Sažetak .............................................................................. 245

S A D R Ž A J 17

Pokusi i vježbe ................................................................... 245Vaša zbirka markica ...................................................246Sjedinjavanje starih osjećaja .......................................246nesposobnost • bespomoćnost • perfekcionizam • potištenost • strah • krivnja • tjeskoba • ljutnja • gorčina • drugi osjećajiPotraga za starim osjećajima ...................................... 257Poruka s majice .......................................................... 258Scenarijski upitnik ..................................................... 258

9 STANJE EGA ODRASLOG ..................................261Glavom kroza zid .............................................................. 261Odrasli .............................................................................. 262Granice između stanja ega ................................................ 262Labave granice .................................................................. 262Krute granice ..................................................................... 267Kontaminacija Odraslog ................................................... 270Oštećenja granica .............................................................. 273Odrasli kao upravitelj osobnosti ........................................ 274Umirivanje Roditelja ......................................................... 278Udovoljavanje Djetetu ....................................................... 279Uključivanje i jačanje Odraslog ......................................... 281Dani očaja ......................................................................... 288Sažetak .............................................................................. 289Pokusi i vježbe ................................................................... 293

Prizor samrtne postelje (fantazija) ............................. 293Vaš posljednji sat (fantazija) ....................................... 294Prestanite ići glavom kroza zid ................................... 294Istraživanje Stalnog Roditelja, Stalnog Odraslog i Stalnog Djeteta ........................... 295Portret vaših stanja ega .............................................. 298Dekontaminacija Odraslog ........................................ 298Učenje iz projekcija ....................................................300Učenje iz snova .......................................................... 301Tehnika rješavanja problema ..................................... 302


10 AUTONOMIJA I MORAL ODRASLOG ........... 305Svjesnost ............................................................................306Spontanost ......................................................................... 307Prisnost .............................................................................. 309Objedinjeni (integrirani) Odrasli ...................................... 310Osjećaji Odraslog .............................................................. 314Moral Odraslog ................................................................. 315Epilog ................................................................................ 318Pokusi i vježbe ................................................................... 320

Moral vašeg Odraslog ................................................ 320Pitanja Odraslog o vašem životu ............................... 320

LITERATURA .........................................................323

19

1 POBJEDNICI I GUBITNICI

Čovjeka ništa ne možeš naučiti.Samo mu možeš pomoći da to otkrije u sebi.

Galileo Galilei

Svako se ljudsko biće rađa kao nešto novo, nešto što dotad nije postojalo. Svatko se rađa sa sposobnošću pobjeđivanja u životu. Svaka osoba na jedinstven način rabi vid, sluh, opip, njuh, okus i um. Svatko ima jedinstvene mogućnosti – sposobnosti i ograni-čenja. Svatko može biti važno, misleće, svjesno i stvaralačko bi-će – produktivna osoba, pobjednik.

Riječi »pobjednik« i »gubitnik« imaju mnogo značenja. Pod pobjednikom u ovoj knjizi ne razumijemo osobu iza koje osta-ju gubitnici. Pobjednik je, smatramo, onaj tko je zbog svoje vje-rodostojnosti, pouzdanosti, osjećajnosti i iskrenosti jedinstven, kao pojedinac i član društva. Gubitnik je onaj kod kojeg te je-dinstvenosti nema. Martin Buber tu je razliku oslikao pričom o rabinu kojeg su na samrti upitali je li spreman za budući život. Rabin je odgovorio potvrdno: »Na onome me svijetu nitko ne-će pitati: ‚Zašto nisi bio Mojsije?’. Samo će ih zanimati: ‚Zašto nisi bio svoj?’«1

Malo je apsolutnih pobjednika ili apsolutnih gubitnika. U pravilu, netko je pobjednik u većoj mjeri, a netko u manjoj. Ipak, kad osoba pođe pobjedničkim putem, rastu njezini izgle-di da će sve više biti pobjednik. Svrha je ove knjige da vam po-mogne na tom putovanju.

POBJEDNICIPobjednici raspolažu različitim sposobnostima. Postignuće ni-je najvažnije pobjednikovo obilježje, ali jedinstvenost jest. Au-tentična osoba vlastitu stvarnost doživljava znajući te bivajući


i postajući pouzdana osoba osjetljiva na svijet oko sebe. Au-tentičan pojedinac ostvaruje svoju neponovljivu jedinstvenost i poštuje tuđu.

Jedinstveni ljudi – pobjednici – ne posvećuju svoje živote ostvarenju slike o sebi kakvi bi trebali biti; oni su ono što jesu i kao takvi ne troše energiju na glumatanje, pretvaranje i mani-puliranje drugima. Umjesto da se prikazuju kao osobe koje že-le ugoditi drugima, izazvati ih ili privući, pobjednici se mogu prikazati u pravom svjetlu. Svjesni su da postoji razlika izme-đu voljeti i pretvarati se da si voljen, biti glup i pretvarati se da si glup, znati i pretvarati se da znaš. Pobjednici ne moraju no-siti krinku. Oni odbacuju nestvarne slike vlastite podređenosti ili nadmoći. Ne boje se samostalnosti.

Svi su ljudi katkad samostalni, barem nakratko. No pobjed-nici samostalnost održavaju tijekom sve duljih razdoblja. Da-kako, i oni katkad izgube tlo pod nogama, dožive i neuspjeh, ali, unatoč zaprekama, uspijevaju zadržati osnovno samopo-uzdanje.

Pobjednici se ne boje misliti svojom glavom i koristiti se vla-stitim znanjem. Sposobni su odvajati činjenice od tumačenja i ne pretvaraju se da znaju sve odgovore. Slušaju druge, vrednuju što čuju, ali zaključuju samostalno. Premda su sposobni diviti se drugim osobama i cijeniti ih, one ih ne određuju, ne sputavaju, ne ugrožavaju i prema njima ne osjećaju strahopoštovanje.

Pobjednici ne glume da su »bespomoćni« i ne igraju igru op-tuživanja. Naprotiv, oni preuzimaju odgovornost za svoje živo-te. Ne prepuštaju se tuđem lažnom autoritetu. Pobjednici sami gospodare sobom i to dobro znaju.

Pobjednik reagira pravodobno i prikladno s obzirom na situ-aciju. Njegovo je ponašanje usklađeno s porukom koju šalje, a pritom ne ugrožava važnost, vrijednost, dobrobit i ponos osta-lih osoba uključenih u situaciju. Pobjednici znaju da sve valja činiti u svoje vrijeme i da postoji:

p o b J e D n i C i i G U b i T n i C i 21

vrijeme za agresivnost i vrijeme za pasivnost,•vrijeme za druženje i vrijeme za samoću,•vrijeme za svađu i vrijeme za ljubav,•vrijeme za rad i vrijeme za igru,•vrijeme za plač i vrijeme za smijeh,•vrijeme za suočavanje i vrijeme za uzmak,•vrijeme za govor i vrijeme za šutnju,•vrijeme za žurbu i vrijeme za čekanje.•

Pobjednicima je vrijeme dragocjeno. Ne trate ga, nego žive ov-dje i sad. To što žive u sadašnjosti ne znači da nerazborito za-nemaruju prošlost, ali ni da se ne pripremaju za budućnost. Naprotiv, oni poznaju svoju prošlost, svjesni su sadašnjosti i u njoj žive, a budućnosti se raduju.

Pobjednici uče prepoznati vlastite osjećaje i ograničenja, ali i ne bojati ih se. Ne zaustavljaju ih vlastita proturječja i vlasti-te neodlučnosti. Budući da su jedinstveni, znaju kad su ljutiti i mogu saslušati druge kad se oni ljute na njih. Mogu izražavati i primati naklonost. Sposobni su voljeti i biti voljeni.

Pobjednici mogu biti spontani. Njihovi odgovori nisu predo-dređeni i kruti, jer oni su u stanju prilagoditi se kad situacija to zahtijeva. Posjeduju strast za životom, uživaju u radu, igri, hra-ni, drugim ljudima, seksu i prirodi. U vlastitim postignućima uživaju mirne savjesti, a u tuđima bez zavisti.

Premda se mogu nesputano zabavljati, u stanju su odgodi-ti užitak, mogu se suzdržati u sadašnjosti kako bi više uživali u budućnosti. Pobjednici se ne boje ostvariti ciljeve, ali čine to na primjerene načine. Svoju sigurnost ne stječu nadzorom nad drugima. Ne očekuju gubitke.

Pobjednik vodi računa o svijetu i ljudima koji u njemu žive. Ne samo što nije neupućen u svjetska pitanja nego je zabrinut i suosjećajan i posvećuje se poboljšanju kakvoće života. Čak i kad se suoči s nesrećama u domovini i svijetu, ne doživljava se


bespomoćnim pojedincem, nego radi na tome da svijet posta-ne bolji.

GUBITNICIPremda se rađaju da budu pobjednici, ljudi se također rađaju bespomoćni i posve su ovisni o sredini u kojoj žive. Pobjednici s uspjehom iz posvemašnje bespomoćnosti prijeđu u neovisnost, a zatim i međuovisnost. Gubitnici, međutim, ne. Negdje na tom putu oni počnu izbjegavati odgovornost za svoj život.

Kao što smo spomenuli, malo je apsolutnih pobjednika ili gubitnika. Ljudi su većinom pobjednici u nekim područjima i gubitnici u ostalima. Hoće li pobjeđivati ili gubiti, ovisi o isku-stvima u djetinjstvu.

Nedovoljno zadovoljenje potreba u djetinjstvu, loša prehrana, okrutnost, nesretni odnosi, bolesti, stalna razočaranja, nepri-kladna liječnička skrb i traumatični događaji među mnogim su iskustvima koja pridonose tome da tko postane gubitnik. Takva iskustva ometaju, prekidaju ili sprječavaju normalan napredak prema samostalnosti i samoostvarenju. Da bi se mogla nositi s negativnim iskustvima, djeca nauče manipulirati sobom i dru-gima. Tih se manipulativnih tehnika teško odreći u budućem životu pa često prerastu u uzorke ponašanja. Pobjednici ih na-stoje odbaciti. Gubitnici ih zadržavaju.

Neki se gubitnici opisuju kao uspješne ali tjeskobne, uspješne ali zarobljene ili uspješne ali nesretne osobe. Drugi, pak, tvrde da su umorni, da ne vide svrhu života, da se ne mogu pokrenuti, da su polumrtvi ili da se nasmrt dosađuju. Često ne vide kako su, većim dijelom, upravo oni izgradili vlastite kaveze, iskopali vlastite grobove i sami sebi dosadili.

Gubitnik rijetko živi u sadašnjosti. Štoviše, on uništava sa-dašnjost usredotočujući se na uspomene ili očekivanja. Gubitnik koji živi u prošlosti žali za dobrim starim danima ili je optere-ćen osobnim nesrećama koje je doživio. Nostalgično, ustrajno


nariče »kako je nekad bilo bolje« ili oplakuje svoju zlu kob. Sa-žalijeva se i odgovornost za svoje nezadovoljstvo životom pre-bacuje na druge. Okrivljavanje drugih i opravdavanje vlastitih postupaka nerijetko su dio gubitnikovih igara. Jadikovke gu-bitnika koji živi u prošlosti često počinju sa samo da:

»Samo da sam se vjenčao s kim drugim...«»Samo da imam drugi posao...«»Samo da sam završio školu...«»Samo da sam bila zgodnija...«»Samo da je moj muž prestao piti...«»Samo da sam se rodio bogat...«»Samo da sam imao bolje roditelje...«

Oni koji žive u budućnosti možda će sanjariti o nekom čudu poslije kojeg mogu »živjeti sretno do kraja života«. Umjesto da uzmu život u svoje ruke, gubitnici čekaju – čaroban spas. Ko-liko će lijepo biti kad:

»Kad napokon dođe princ na bijelom konju...«»Kad završi nastava...«»Kad djeca odrastu...«»Kad otvore ono radno mjesto...«»Kad mi umre šef...«»Kad dođe mojih pet minuta...«

Za razliku od onih koji žive zamišljajući čarobni spas, neki gu-bitnici stalno žive u strahu od katastrofe i pitaju se što ako:

»Što ako izgubim posao...«»Što ako siđem s uma...«»Što ako slomim nogu...«»Što ako im se ne svidim...«»Što ako pogriješim...«


Neprestano se usredotočujući na budućnost, ti su gubitnici u sa-dašnjosti tjeskobni. Zabrinuti su zbog svojih očekivanja, stvar-nih ili izmišljenih. Brinu se zbog ispita na fakultetu, plaćanja režija, ljubavnih veza, krize, bolesti, umirovljenja, vremenskih uvjeta itd. Osobe pretjerano zaokupljene zamišljanjem propušta-ju stvarne mogućnosti koje im se nude. Razmišljaju o stvarima koje za trenutačnu situaciju nisu važne. Budući da tjeskobnost zamagljuje pogled na sadašnjost, nesposobne su gledati svo-jim očima, slušati svojim ušima, osjećati svojim srcem ili mi-sliti svojom glavom.

S obzirom na to što nije u stanju posve iskoristiti potencijal svojih osjetila u danoj situaciji, gubitnikova percepcija nije toč-na ili nije potpuna pa sebe i druge doživljava iskrivljeno. Nje-gova je sposobnost da se učinkovito nosi sa stvarnim svijetom – poremećena.

Gubitnici mnogo vremena provode glumeći, hineći, mani-pulirajući i ponavljajući stare uloge iz djetinjstva. Energiju tro-še na krinke jer često pokazuju lažno lice. Karen Horney piše: »Njegovanje lažnog ja uvijek se događa na štetu pravog ja, ko-je podcjenjuju ili, u najboljem slučaju, prema njemu postupaju kao manje vrijednom.«2. Gubitniku glumcu njegova je izvedba često mnogo važnija od stvarne slike.

Gubitnici potiskuju sposobnost da spontano i primjereno izraze cijeli niz mogućih ponašanja. Mogu biti nesvjesni mo-gućnosti za produktivniji životni put koji vodi prema samois-punjenju. Gubitnici se boje iskušati nove stvari pa zadržavaju vlastiti status quo. Oni su ponavljači, no ne ponavljaju samo svoje pogreške nego i pogreške svojih obitelji i svoje kulture.

Gubitnik teško daje i prima naklonost i ne stupa u prisne, iskrene i izravne odnose s drugima. Umjesto toga, nastoji ih izmanipulirati kako bi se ponašali u skladu s njegovim očeki-vanjima. Usto, energiju često usmjerava i u ispunjavanje tuđih očekivanja.3


Gubitnici ne rabe svoj um učinkovito, nego ga »zlorabe« za racionaliziranje i umovanje. Kad racionaliziraju, izgovorima na-stoje svoje postupke učiniti prihvatljivima, a kad umuju, zasipaju druge ispraznim riječima koje zvuče pametno. Zbog toga velik dio njihova potencijala ostaje uspavan, neostvaren i neprepo-znat. Poput žabljeg princa u bajci, gubitnici kao da su začarani pa živote žive kao osobe koje ne bi trebali biti.

ORUĐE ZA PROMJENUOsoba koja želi otkriti i promijeniti »gubitnička obilježja«, koja želi postati sličnija pobjedniku – za što je i rođena – promjenu može ostvariti pokusima iz geštalt-terapije i transakcijske ana-lize. Riječ je o dvama razmjerno mladim i uzbudljivim pristu-pima prevladavanju psihičkih tegoba. Prvome je život udahnuo dr. Friedrich (Fritz) Perls, a drugi je razvio dr. Eric Berne.

Perls se rodio u Njemačkoj 1893. Napustio ju je kad je Hi-tler stupio na vlast. Berne je rođen u Montrealu 1910. Obojica su postali psihoanalitičari Freudove škole, obojica su se odvojili od ortodoksne psihoanalize i obojica su najpopularniji i najpri-hvaćeniji bili u SAD-u. Mi smo studirale s Berneom i Perlsom, a njihove su nam metode prihvatljive jer su djelotvorne.

U ovoj knjizi želimo pokazati kako se teorijom transakcij-ske analize, dopunjenom vježbama koje smo same osmislile, a izvedene su iz geštalt-terapije, mogu razviti i proširiti pojedin-čeva »pobjednička obilježja«. Smatramo da svatko – barem u nekom području života – ima potencijal da bude pobjednik, to jest stvarna, živa i svjesna osoba.

FRIEDRICH PERLS I GEŠTALT-TERAPIJAGeštalt-psihologija nije nova, no geštalt-terapija jest. Dr. Frie-drich Perls, dugogodišnji frojdovski analitičar, iskoristio je ne-koliko načela i otkrića geštalt-psihologije da osmisli i razvije


geštalt-terapiju. Gestalt je riječ koju smo preuzeli iz njemačko-ga. Pojednostavljeno, znači »organizirana cjelina«.

Perls smatra da mnogim osobnostima nedostaje cjelovitost, da su rascjepkane. Tvrdi da su ljudi često svjesni samo dijelo-va sebe, a ne cijele svoje osobnosti. Primjerice, žena može ne znati ili ne prihvaćati da se katkad ponaša poput svoje majke, a muškarac možda ne zna ili ne želi priznati da katkad želi pla-kati poput malog djeteta.

Svrha geštalt-terapije je ljudima pomoći da postanu cjelo-viti, da postanu svjesni svojih rascjepkanih dijelova i zatim ih prihvate, ponovno prisvoje i ujedine s osobnošću. Ujedinjenjem čovjek lakše ostvaruje prijelaz iz ovisnosti u samodostatnost, iz autoritarne vanjske potpore u autentičnu unutarnju potporu.4 Konkretno, imati unutarnju potporu znači biti samopouzdan. Samopouzdan čovjek više ne mora ovisiti o bračnom partne-ru, diplomi, nazivu radnog mjesta, terapeutu, bankovnom ra-čunu i sl. jer otkriva da potrebne kapacitete nosi u sebi i da se na njih može osloniti. One koji to odbijaju učiniti Perls sma-tra neurotičnima:

Neurotičnim nazivam svakogatko svoj potencijal rabida manipulira drugimaumjesto da razvija sebe.On preuzima nadzor, opsjednut je moći,i okreće se prijateljima i rodbiniuvijek kad je nesposobanrabiti vlastite mogućnosti.Čini to jer ne može podnijetinapetosti i frustracijekoje prate sazrijevanje.Usto: riskirati je također rizično,prerizično da se o tome razmišlja.5


Među uobičajene tehnike u geštalt-terapiji pripadaju igranje uloga, pojačavanje simptoma ili ponašanja, fantazija, načelo zadržavanja u trenutku, odnosno iskustvo »bivanja u sadašnjo-sti«, uporaba riječi »ja« umjesto »to« kao načina preuzimanja odgovornosti za ponašanje, učenje kako razgovarati s nekim, a ne mu govoriti, podizanje svijesti o tjelesnim osjetima te uče-nje o tome kako osoba može »zadržati osjećaje« dok ih ne pro-tumači i ujedini.

Postupak koji je mnogima najteže shvatiti Perlsov je posebni oblik igranja uloga. Igranje uloga općenito nije novost u psiho-loškoj praksi. Na toj je metodi, iz koje su proizišli mnogi oblici skupnih susreta i tretmana, dr. Jacob Moreno radio već 1908.Godine 1919. skovao je riječ »psihodrama« kako bi naglasio da usmjerava ljude da preuzmu tuđe identitete i prožive svoje teš-koće iz različitih perspektiva.7

Za razliku od Morena, Perls je malokad davao drugima da glume uloge njegovih pacijenata. Tvrdio je kako bi drugi »unijeli vlastite maštarije, vlastita tumačenja«.8 Stoga je Perls od pacije-nata tražio da se sami užive u uloge i prožive ih. Usredotočio se na to kako se pacijent izražava sada, a ne zašto to čini baš tako.

Premda se ta vrsta igranja uloga može organizirati na ra-zličite načine, tehnika stolice jedinstvena je za Perlsa. Njegovi su rekviziti: (1) »vruće sjedalo«, stolica za pacijenta koji odluči »raditi«, (2) prazna stolica okrenuta prema pacijentu na kojeg aktivni pacijent projicira jedan od oblika svoje osobnosti te (3) kutija papirnatih maramica za suzne oči.

Tehnika »vrućeg sjedala« bila je, primjerice, rabljena na uči-teljici koja je sebe opisivala kao prijateljski raspoloženu osobu spremnu pomoći drugima, no nije mogla razumjeti zašto nema bliskih prijatelja. Premda je nijekala da osjeća ikakvu ljutnju, uobičajene su joj rečenice bile »požalit ćeš zbog toga« i »žalim svakoga poput tebe«. Slušatelji su to tumačili kao ugrožavaju-će, neprijateljske poruke.


Kad je bila uživljena u svoje rascjepkane dijelove, na vrućem je sjedalu izražavala »prijateljsku sebe«, a na stolici nasuprot za-mišljala je »ljutitu sebe«. Kad je zamijenila uloge, zamijenila je stolice i pomalo počela dijalog:

Vruće sjedalo: Ne znam zašto sam ovdje. Uvijek sam ras-položena prijateljski i spremna pomoći.

Nasuprotna stolica: Znaš dobro zašto si ovdje. Ti uopće nemaš prijatelje.

Vruće sjedalo: Ne razumijem. Uvijek činim stvari za dru-ge.

Nasuprotna stolica: To je tvoj problem. Uvijek si dežurna po-magačica. Svima namećeš obvezu.

Ubrzo je učiteljičin glas postao kričav i glasan. S vrućeg se sje-dala obrušila na primjedbu o »dežurnoj pomagačici«. Iznena-đena vlastitom agresivnošću, u nevjerici je prokomentirala: »Nisam znala da mogu biti tako ljutita.« Premda su drugi taj oblik njezine osobnosti viđali prilično često, tada je prvi put priznala da osim ljubaznosti ima i drugu stranu – ljutnju. Pri-znala je svoju polarnost.

Katkad su ljudi, poput spomenute učiteljice, svjesni samo jed-noga svojeg pola. Katkad su ih, pak, svjesni oba, pa kažu: »Ili sam sjajno raspoložen ili sam potišten«, ili »Ili sam srdit i agre-sivan ili sam preplašen i nesiguran.«

Osoba čija je osobnost polarizirana funkcionira prema načelu ili-ili – drska je ili bezvrijedna, bespomoćna je ili tiranska, po-kvarena ili pravedna. Zarobljena između takvih oprečnih sila, osoba vodi unutarnji rat. Perlsov način igranja uloga omogućuje da se suprotstavljene sile sukobe, oproste si, postignu kompro-mis ili barem da se upoznaju.

Tehnikom dviju stolica ljudi mogu razviti svijest o svojim ras-cjepkanim dijelovima. Čine to uživljujući se u različite uloge i,


mijenjajući stolice ovisno o ulozi u kojoj jesu, vodeći razgovor među njima. Mogu se uživjeti u sebe iz sadašnjosti ili iz dje-tinjstva ili, recimo, u ulogu oca, majke, bračnog druga ili šefa. Osobe mogu postati i neki tjelesni simptom – čir, glavobolja, križobolja, znojni dlanovi ili lupanje srca. Mogu čak glumiti da su predmet ili biće iz snova, primjerice, komad pokućstva, ka-kva životinja ili prozor.

Usto, igranjem uloga tehnikom vrućeg sjedala mogu se obja-sniti sve vrste međuljudskih odnosa. Osoba zamisli drugu osobu u nasuprotnoj stolici i otvoreno joj govori sve što joj je na umu. Zatim glumi drugu osobu i odgovara »sebi«. U tom procesu na površinu vrlo često ispliva neizrečena gorčina ili naklonost pa ih se može objasniti i prihvatiti.

Različiti dijelovi sna također se mogu proživjeti igranjem uloga radi podizanja samosvijesti. Prema Perlsu, snovi su »kra-ljevska cesta prema ujedinjenju«.9

... svi su različiti dijelovi snova komadići naših osobnosti. Kako je naš cilj da svatko od nas posta-ne cjelovita osoba, što znači s ujedinjenom osobno-šću bez sukoba, moramo sastaviti različite djeliće sna. Moramo ponovno prisvojiti te projicirane, ras-cjepkane dijelove naše osobnosti, kao i skriveni po-tencijal koji se pojavljuje u snu.10

Drugim riječima, sanjač je sve što san jest. Svaka osoba i svaki predmet koji se pojavljuju u snu određeni su dio sanjača. Uživ-ljavanjem u osobe ili predmete iz sna, ili čak dijelove sna, može se otkriti egzistencijalna poruka koju san nosi, i to ne njegovom raščlambom, nego njegovim proživljavanjem.

Jedan je muškarac, primjerice, često sanjao san u kojem se uvijek nalazio stol. Kad su mu rekli da se zamisli kao taj komad pokućstva, promrmljao je: »Kakva glupost, ta ja nisam stol«. Uz malo ohrabrenja, prevladao je tremu i počeo: »Ja sam velik stol.


Prepun sam tuđih stvari. Ljudi gomilaju stvari na mene, pišu po meni, bodu me olovkama. Stalno me iskorištavaju, a ja se ne mogu pomaknuti...« Poslije je rekao: »To sam ja! Baš poput stola svima dopuštam da me iskorištavaju, a ja samo sjedim!«

U geštalt-terapiji ljudi stječu emocionalnu i intelektualnu spo-znaju, ali pozornost se ponajprije posvećuje prvome. Emocional-na svjesnost onaj je trenutak samospoznaje kad osoba kaže »aha«. Perls opisuje aha-doživljaj kao: »... ono što se dogodi svaki put kad nešto sjedne na svoje mjesto, svaki put kad se geštalt zatvo-ri, postoji aha-doživljaj, šok spoznaje.«11 Intelektualna spoznaja ostvaruje se prikupljanjem podataka.

ERIC BERNE I TRANSAKCIJSKA ANALIZATransakcijskom analizom ljudi stječu emocionalnu i intelektu-alnu spoznaju, ali metoda se usredotočuje na zadnju. Riječ je o mišljenju, često analitičkom, na kraju kojeg osoba uglavnom zaključi: »Dakle, to je tako!«

Dr. Berne svoje je teorije razvio dok je, kako je ispričao, opa-žao ponašajne promjene kod pacijenta kojem bi u područje po-zornosti unio nov podražaj, primjerice riječ, gestu ili zvuk. Te su promjene obuhvaćale izraze lica, intonaciju govora, rečenič-ni sklop, tjelesne pokrete, geste, tikove te položaj i držanje tije-la. Činilo se kao da unutar pojedinca postoji nekoliko različitih osoba. Katkad je izgledalo kao da cijelu pacijentovu osobnost nadzire jedna od tih različitih unutarnjih osoba.

Primijetio je kako ta različita ja s drugima ostvaruju razli-čite transakcije (razmjene poruka), kao i da se te transakcije mogu analizirati. Uočio je kako neke od transakcija imaju ni-ske pobude, da ih osoba rabi kao sredstvo manipulacije kojim druge uvlači u psihološke igre i ucjene.* Primijetio je i da ljudi funkcioniraju na predodređene načine – ponašaju se kao da su

* Analiza igara široku je popularnost stekla objavom Berneove uspješnice Koju igru igraš.12


na pozornici i čitaju kazališni scenarij. Ta su opažanja Bernea navela da razvije jedinstvenu teoriju pod nazivom transakcijska analiza, ili skraćeno: TA.

Izvorno je TA razvijena kao psihoterapijska tehnika. Najbolje ju je provoditi u skupinama (poput geštalt-terapije). Grupa slu-ži kao okružje u kojem ljudi mogu postati svjesniji sebe, ustroja svoje osobnosti, načina kako izvode transakcije, igara koje igraju i scenarija koje proživljavaju. Takva svjesnost omogućuje osoba-ma da steknu jasniju sliku o sebi kako bi mogle promijeniti ono što žele promijeniti i ojačati ono što žele ojačati.

Promjena počinje sklapanjem ugovora između terapeuta i klijenta. Ugovor se može odnositi na prevladavanje simptoma poput crvenjenja, frigidnosti ili glavobolje. Može biti o ovladava-nju ponašanjima poput prekomjernog pijenja, zlostavljanja djece ili školskog neuspjeha. Može se usredotočiti na iskustva iz dje-tinjstva koja su u podlozi sadašnjih simptoma i ponašanja, isku-stva u kojima je dijete bilo podcijenjeno, napušteno, zanemareno, zlostavljano ili mu se previše popuštalo.13 Ugovorni pristup čuva klijentovo samoodređenje. Usto, omogućuje klijentu da zna kad su uvjeti u ugovoru ispunjeni.

TA nije samo korisno psihoterapijsko sredstvo. Ona nudi umno poticajan pogled na ponašanje, koji većina ljudi može ra-zumjeti i primijeniti. Potiče uporabu jednostavnih, izravnih i nerijetko razgovornih pojmova umjesto psiholoških, znanstve-nih riječi ili znanstvenog žargona. Primjerice, prema TA, glavni su dijelovi osobnosti stanja ega* Roditelj, Odrasli i Dijete.

Transakcijska analiza racionalan je pristup tumačenju pona-šanja koji počiva na pretpostavci da svi mogu naučiti vjerovati u sebe, misliti za sebe, donositi samostalne odluke i izražavati osjećaje. Njezina se načela mogu primijeniti na radnom mjestu, kod kuće, u učionici, u susjedstvu – gdje god su ljudi u dodiru s drugim ljudima.

* U dijelu literature iz TA na hrvatskome nazivaju se »ego stanja«.


Prema Berneu, važan je cilj transakcijske analize »usposta-viti otvorenu i iskrenu komunikaciju između čuvstvenih i in-telektualnih dijelova osobnosti.«14 Kad se to dogodi, osoba se može koristiti čuvstvima i umom, a ne samo jednim na štetu drugoga. Tehnike geštalta taj proces mogu ubrzati, osobito na osjećajnoj razini.

Svako poglavlje ove knjige ima vježbe i pokuse osmišljene da vam pomognu da sami primijenite teoriju. Predlažemo vam da nakon svakog pročitanog poglavlja, pročitate s njim povezane pokuse i vježbe. Ono što vam se čini ostvarivo i zanimljivo uči-nite odmah, a poslije i sve ostalo što mislite da je važno.

SAŽETAKOsiromašen je svatko tko nije svjestan kako se ponaša ili što osjeća. U nedostatku samopouzdanja, takva osoba koleba izme-đu sukobljenih unutarnjih sila. Ona nije cjelovita jer su joj dije-lovi osobnosti – um, čuvstva, stvaralaštvo, tjelesni osjeti ili neko posebno ponašanje – otuđeni. Stoga je svatko tko toga postane svjestan i teži ujedinjenju svoje osobnosti – obogaćen.

Takve spoznaje mogu steći oni koji odluče da će uglavnom biti pobjednici, a ne gubitnici. Njima otkrivaju kako se sve više mogu osloniti na vlastite sposobnosti osjećanja i procjenjivanja. Nastavljaju se otkrivati i obnavljati. Život za njih ne znači »imati više« nego »biti više«. Pobjednicima je drago što su živi!

POKUSI I VJEŽBE1. Popis osobinaBrzo prođite sljedećim popisom osobina. Pokraj onih koje se podudaraju s vašom slikom o sebi stavite kvačicu. Križićem označite one koje se ne odnose na vas. Upitnikom, pak, ozna-čite one za koje niste sigurni.


Volim sebe ne mogu zadržati posao

Drugi me plaše ili mi nanose bol

Vjerujem sebi

Ljudi mi mogu vjerovati obično kažem pogrešnu stvar

imam dobru krinku Uživam u društvu

obično kažem pravu stvar nije mi drago što sam ovog spola

osjećam se loše zbog sebe nemam hrabrosti za život

bojim se budućnosti ne volim biti među ljudima

ovisim o tuđim zamislima nisam razvio svoje darove

Gubim vrijeme Drago mi je što sam ovog spola

koristim svoje darove Često griješim

Mislim svojom glavom pomažem zajednici

ne razumijem sebe Ljudi vole biti oko mene

osjećam se zarobljen kompetentan sam na poslu

Dobro iskorištavam vrijeme Vladam sobom

Drugi me izbjegavaju Uživam u životu

ne zanimaju me pitanja zajednice

Teško vladam sobom

Uživam u radu ne volim sebe

Uživam u prirodi ne uživam u radu

Sad pogledajte osobine koje ste označili.Vidite li kakav uzorak?• Jesu li to pobjedničke ili gubitničke osobine ili mješavina?• Koje biste osobine htjeli promijeniti?•


Kako napredujete kroz knjigu, tako se vraćajte na ovaj popis. Pregledajte označene osobine i promijenite ono što ste se od-lučili promijeniti.

2. Kontinuum pobjednik – gubitnikPrema onome što osjećate o sebi, što ste postigli u životu i od-nosima s drugima, odredite svoje mjesto na sljedećem kontinu-umu. Zamislite da se na jednom kraju nalazi tragičan gubitnik, a na drugom posve uspješan pobjednik.

Što osjećate o sebi?• Gubitnik Pobjednik

Kako se osjećate u vezi sa svojim životnim postignućima?• Gubitnik Pobjednik

Kako se osjećate u vezi sa svojim odnosima s drugima?• Gubitnik Pobjednik

Jeste li zadovoljni time gdje su vaše oznake?•

Ako niste, što biste htjeli promijeniti?•

3. Igranje uloga iz unutarnjeg dijalogaIdući put kad ne budete mogli zaspati ili se ne budete mogli usredotočiti ili nekoga saslušati zato što vam se u glavi nepresta-no vrti dijalog, pokušajte postati svjesni bîti toga razgovora.

Poslušajte ga. Tko govori u vašoj glavi? Obraćate li se ko-• mu određenom?Sad »izvadite« razgovor iz glave. Postavite dvije stolice jednu • nasuprot drugoj. Služeći se Perlsovom metodom, izgovorite taj razgovor naglas. Mijenjajte stolice kad je to potrebno.Pokušajte dovesti razgovor do kakva zaključka. •

Rođeni pobjednik

Obnovljeno izdanje s novim predgovorom autoricaViše od 4 milijuna prodanih primjeraka diljem svijeta!

Jubilarno izdanje!

Ro

đen

i p

ob

jed

nik

Mur

iel

Jam

esD

orot

hy Jo

ngew

ard

ISBN 978-953-14-0665-9

Muriel James i Dorothy Jongeward

JEDNA OD NAJBOLJIH KNJIGA O SAMOPOMOĆI SVIH VREMENA!

“Poticajno i korisno štivo koje će obogatiti svakoga tko želi spoznati sebe, svoje odnose s drugima i svoje ciljeve.”

Kansas City Times

“Za prosječnog je čitatelja Rođeni pobjednik vjerojatno najjasniji i najsuvremeniji uvid u sadašnje poglede u transakcijskoj analizi i možda najbolja popularna knjiga.”

Psychology Today

Više od četiri milijuna čitatelja i gotovo 30 godina dokaz su da rođeni pobjednik može promijeniti živote nabolje. Ova najprodavanija uspješnica rabi poznatu psihološku metodu – transakcijsku analizu – kako bi otkrila uloge koje iz dana u dan nesvjesno igramo. Njezinih je pedesetak vježba iz područja geštalt-terapije pomoglo cijelom naraštaju da shvati kako komuniciraju s drugima i što misle o sebi. Želite li steći veći nadzor nad svojim životom, učinkovitije raditi i sretno voljeti, rođeni pobjednik pomoći će vam da oživite pronicavost i samopouzdanje rođenog pobjednika.

Dr. Muriel James radi kao psihoterapeutkinja, voditeljica međunarodnih radionica, bračna i obiteljska savjetnica i predavač. Bivša je predsjednica Međunarodnog društva za transakcijsku analizu.

Dr. Dorothy Jongeward jedna je od prvih poslovnih savjetnica koja se specijalizirala za socijalnu stranu produktivnosti. Godinama je predavala na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyju.

Documents

Muriel James i Dorothy Jongeward: Rođeni pobjednik