Muzeologija

Detaljni izvedbeni nastavni plan i program

Kod kolegijaNaziv kolegija MUZEOLOGIJAOpći podaciStudijski program Kultura i turizam Godina III.

Nositelj/nositeljica kolegija i asistent/asistentica

Prof. dr. Klara Buršić-MatijašićTanja Kocković Zaborski, prof. asistentica

Status kolegija Obvezan X IzborniBodovna vrijednost i način izvođenja nastave

Zimski semestar Ljetni semestar

ECTS koeficijent opterećenja studenta 3

Broj sati po semestru 30 (1P - 1S)

Ciljevi kolegija, metode i ishodiTemeljni je cilj kolegija da student ovlada osnovnim pojmovima koji su dio svake muzejske institucije, a sve u svrhu što boljeg upoznavanja budućih djelatnika u turizmu sa različitim vrstama muzeja i njihovog rada kako bi se poboljšala komunikacija sa muzejskim institucijama - važnim odredištem kulturnog turizma. Studenti će osim osnovnih pojmova muzeologije dobiti uvid u organizaciju muzejskog posla sa posebnim naglaskom na komunikaciju muzejskih djelatnika sa publikom putem izložaba, radionica i ostalih vidova komunikacije.

Nakon položenoga ispita Muzeologija (3 ECTS-a), studenti će biti osposobljeni:1. da mogu pravilno tumačiti osnovne pojmove kao što su muzej, muzejski predmet, muzejska izložba,

nematerijalna kulturna baština koji su, već danas, dio svakodnevne komunikacije prilikom rada u turizmu, posebice kulturnom turizmu

Aktivnosti: predavanja, problemska nastavaNačin vrednovanja: aktivno sudjelovanje u diskusijama

2. da na osnovnoj razini vrednuju muzejske izložbeAktivnosti: predavanje, problemska nastava, terenska nastava - posjet nekima od muzejskih institucija u Puli i IstriNačin vrednovanja: aktivno sudjelovanje u diskusijama

3. da mogu izraditi seminarski rad u dogovoru i uz mentorski rad s profesoricomAktivnosti: predavanje, timsko i individualno istraživanjeNačin vrednovanja: aktivno sudjelovanje u terenskoj nastavi, seminarski rad

4. steći kompetencije za kvalitetno prepoznavanje i valorizaciju izložbi, te muzejskih institucija - važnih odredišta kulturnog turizma

Aktivnosti: predavanja, problemska nastavaNačin vrednovanja: aktivno sudjelovanje na nastavi, završni ispit

Kompetencije su poredane prema složenosti. Student ne može položiti ispit bez zadovoljene 4. točke.Preduvjeti, korespodentnost i korelativnost Program je korelativan sa drugim kolegijima koji se bave kulturnom poviješću i turizmom – Kulturno – povijesni spomenici, Povijest dokolice i turizmaSadržaj kolegijaSadržaj kolegija obuhvaća:

kratki pregled povijesti muzeja uvod osnovne muzeološke pojmove upoznavanje sa nastankom muzejske izložbe i muzejskih radionica terenska nastava – posjeti muzejima u Puli i Istri

Detaljan je sadržaj kolegija dijelom kalendara nastave (pogledajte u nastavku)!Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom)

Predavanja Seminari i radionice VježbeSamostalni

zadaciMultimedija i

internetObrazovanje na

daljinuKonzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska nastava

Napomene:Nastava se izvodi u obliku predavanja, vježbi, terenske nastave koja obuhvaća posjete muzejima, te seminarskog rada kojeg je nužno predati do kraja semestra.Studentske obveze

pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnome procesu pohađati terensku nastavu

1


napisati i predati seminarski rad položiti završni ispit.

Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom)Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični radDetaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

Dodatna pojašnjenja:

Pohađanje je nastave obvezno. Tolerira se 30% izostanaka (dakle, 4 izostanka) i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnome ispitu, potrebno je iz svakoga segmenta prije njega (tijekom nastave) doseći minimalni broj bodova (ukupno 20), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova. Svakoga tjedna studenti su

dužni pisati domaće zadaće te prezentirati rezultate na sljedećem susretu. Tijekom semestra studenti su dužni pohađati terensku nastavu. Pri kraju semestra studenti su dužni predati seminarski rad. Na kraju semestra pristupa se završnome ispitu (pismenome), kojemu se može pristupiti ili u veljači ili u rujnu (maksimalno 4 puta) samo ako se tijekom semestra ostvarilo minimalno 20% ocjene. Primjer završnoga ispita studenti će dobiti već na početku predavanja.U konačnu ocjenu ulaze rezultati završnoga ispita, ocjena seminara, te aktivnost na nastavi. Sudjelovanje u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

0% = Ne dolazi na predavanja.4% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu, tj. domaće zadaće nisu napisane više od 4 puta.8% = Pripremljen/-na je, no priprema je nepotpuna uz veće nedostatke (domaće su zadaće redovito s

pogreškama, više od 4 puta). 12% = Pripremljen/-na je, no priprema je nepotpuna uz manje nedostatke (domaće su zadaće i vježbe s tek

ponekim pogreškama). 16% = Redovito je pripremljen/-na, priprema je korektna, dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu.20% = Student/studentica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, uvijek je pripremljen/-na;

postavlja pitanja i problematizira sadržaje važne za kolegij, donosi dodatne materijale u kojima je uočio/la zanimljivost za sadržaj kolegija

Terenska nastava se ocjenjuje na sljedeći način:0% = Ne dolazi na terensku nastavu.4% = Prisustvuje terenskoj nastavi, no ne sudjeluje u radu, tj. domaće zadaće nisu napisane više od 4 puta.8% = Pripremljen/-na je, no priprema je nepotpuna uz veće nedostatke (domaće su zadaće redovito s

pogreškama, više od 4 puta). 12% = Pripremljen/-na je, no priprema je nepotpuna uz manje nedostatke (domaće su zadaće i vježbe s tek

ponekim pogreškama). 16% = Redovito je pripremljen/-na, priprema je korektna, dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu.20% = Student/studentica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, uvijek je pripremljen/-na;

postavlja pitanja i problematizira sadržaje važne za kolegij, donosi dodatne materijale u kojima je uočio/la zanimljivost za sadržaj kolegija

2

OBVEZE SATI (procjena)ISHODI UČENJA

UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

2 x 11 (4 moguća izostanka) x 0,75 (školski sat = 3/4 sunčanoga sata)

1 4 0,5

maksimalno20%

Terenska nastava15 1 0,5

maksimalno20%

Seminarski rad 30 1 4 1maksimalno

20%

završni ispit: pismeni30 1 4 1

maksimalno40%


Seminarski rad se ocjenjuje se ovako:0% = Nije sudjelovao/la u izradi 4% = Rad kojim je sudjelovao/la u izradi seminara gotovo uopće nije doprinio zaokruženju projekta8% = Rad kojim je sudjelovao/la u izradi seminara minimalno je doprinio zaokruženju projekta12% = Rad kojim je sudjelovao/la u izradi seminara djelomično je doprinio zaokruženju projekta16% = Rad kojim je sudjelovao/la u izradi seminara umnogome je doprinio zaokruženju projekta20% = Rad kojim je sudjelovao/la u izradi seminara najviše je doprinio zaokruženju projekta

Završni ispit sadrži problemska pitanja vezana uz sadržaj kolegija, a ocjenjivat će se ovako (i detaljnije prema proporcionalnome postotku koji će se dobiti nakon točnoga broja pitanja u testu):

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjeneod 51% do 60% = 8% ocjeneod 61% do 70% = 16% ocjeneod 71% do 80% = 24% ocjeneod 81% do 90% = 32% ocjeneod 91% do 100% = 40% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100% ocjeneB = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88% ocjeneC = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjeneD = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62% ocjeneE = 50 59,9%

Popis literatureObvezna literatura (slovo O u kalendaru nastave)1. Maroević, I. (1993.), Uvod u muzeologiju, Zavod za informacijske studije, Zagreb

a) Pregled povijesti muzeja, str: 18-42b) Definicija i klasifikacija muzeja, str: 74-80c) Organizacija, str: 84-90d) Muzejski predmet, str: 123-144; 155-162e) Izložba kao oblik muzejske komunikacije, str: 200-215f) Tipologija izlaganja, str: 223-241g) Ostali oblici komuniciranja, str: 241-243

2. The Manual of Museum Exhibitions (2002.), (ed.) Lord, B., Dexter Lord, G., Altamira press, Oxforda) The purpose of museum exhibitions, str: 11-25b) Museum Exhibitions as the Communication of Meaning, str: 15-19c) Modes of Exhibition Apprehension, str: 19-22d) Exhibition text, str: 393-398

3. Serrell, B. (1996), Exhibition lables, Altamira pressa) Types of lables, str: 21-36b) Who Is the Audience, str: 37-49

4. Nikočević, L. (2003), Nematerijalni aspekti kulturne baštine i njihovo mjesto u muzejima, Informatica museologica 34 (3-4), MDC, Zagreb, str: 61-69

5. Što je nematerijalna kulturna baština (http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=3639; 30.7.2009. u 13:32 h)

Dopunska literatura (slovo D u kalendaru nastave)Obvezna i izborna literatura koja se ne nalazi u knjižnicama biti će podijeljena tijekom nastave.

1. Ratković, D.L. (2006.), „Kuća o batani/casa della batana“ – primjer inovativnog projekta kulturnog turizma u Hrvatskoj, Zbornik radova: Etnologija i kulturni turizam, FF press, Zagreb, str: 109-113

3

http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=3639


2. Yerkovich, S. (2006.), Linking the Present with the Past trough Intangible Heritage in History Museums, International Journal of Intangible Heritage, vol1, 2006, National Folk Museum of Korea, str: 44-52

3. Demonja, D. (2006.), Institucijska mreža kulturnog turizma, Zbornik radova: Etnologija i kulturni turizam, FF press, Zagreb, str: 11-15

4. Jelavić Mitrović, N. (2004), Što je to izložba: osvrt dizajnera na temu likovnog postava, Etnološla istraživanja 9, Etnografski muzej Zagreb, str: 173-176

5. Winfree Papuga, D. (2005), Okus nematerijalne baštine: tradicije u prehrani izvan i unutar muzeja, Etnološka istraživanja 10, Etnografski muzej Zagreb, str: 57-62

Dodatne informacije o kolegijuAkademska čestitostStudenti su dužni poštivati načela akademske čestitosti koja su regulirana Etičkim kodeksom Sveučilišta (dokument je dostupan na sljedećoj stranici: www.unipu.hr).Diskusije često vode do sukoba mišljenja. Teško je izbjeći neslaganja oko tema o kojima osobe imaju snažan stav. Na predavanju potrebno je postaviti granice prihvatljivoga i neprihvatljivoga ponašanja, a neke od njih su:

1. Svatko ima pravo da mu se obraća s poštovanjem.2. Svatko ima pravo da ga se sasluša bez prekidanja.3. Svatko ima pravo osjećati se sigurnim.4. Nitko nema pravo uznemiravati druge u predavaonici.

Kontaktiranje s nastavnikomKontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se na sljedeće načine: od prvoga će sata biti osmišljen interni model komunikacije, koji će uključivati mailing listu i druge oblike brze komunikacije. Osim toga, s nastavnikom se može kontaktirati u vrijeme konzultacija. Konzultacije mogu biti dogovorene i izvan zadanih termina kada su studenti spriječeni drugim studijskim obvezama. Svakodnevno (dvosmjerno) komuniciranje omogućuje se elektroničkom poštom, a povremeno (jednosmjerno) bit će u rubrici Novosti na internetskim stranicama Studija (www.unipu.hr).

Informiranje o kolegijuZa kolegij su izrađeni primjeri kolokvija te završnoga ispita koje će studenti dobiti na prvome satu. Vrlo je važno redovito pratiti obavijesti na e-stranicama i na oglasnoj ploči.

Ispitni rokoviRedoviti u veljači:Popravni u rujnu:

Seminarski rad Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminara. Naputke će studenti dobiti prije izrade seminara, a i usmene naputke dobit će za vrijeme trajanja seminara.Za izradu seminara imenuje se organizator čija je dužnost jednom mjesečno nastavnika izvijestiti o timskom radu na projektu, stanju u kojemu se izrada projekta nalazi. Projekt su sudenti dužni predati kao jedan zajednički rad do kraja semestra i to, dio koji ne uključuje posebne priloge, u pisanome obliku (pisano računalom, veličinom slova (font) 12, s proredom 1,5). Potrebno se, također, konzultirati s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Gramatička i pravopisna točnost utjecat će na ocjenu cjelokupnoga seminara. Rad mora sadržavati: naslovnu stranicu (a ona sadrži: ime sveušilišta, studija – na vrhu; imena i prezimena studenata/studentica i naslov seminara – u sredini; kolegij, ime i prezime mentora, mjesto i datum kada je zgotovljen projekt – na dnu), sadržaj, uvod, razradu (koja se slobodno naslovljuje i podrazumijeva priloge), zaključak i popis literature ili izvora informacija.

Nositeljica kolegija: Asistentica:

4

http://www.unipu.hr/


Prof. dr. Klara Buršić-Matijašić

Konzultacije:Utorak, 8:30-10:00, kabinet povijesti – mezaninRonjgova 1

Tanja Kocković Zaborski, [email protected]

Mob: 091/5375361

5


PRILOG: Kalendar nastave

Datum TEME, ISHODI I LITERATURA

1. Motivacijski sat – MuzeologijaStudenti će na kreativan način ukratko biti upoznati sa sadržajima koje će se obrađivati na kolegiju. Temeljni je ishod motivacijskog sata da studenti po završetku mogu sami opisati sadržaj, ciljeve i ishode kolegija te da ih potakne da upišu izborni kolegij MuzeologijeLiteratura: detaljni izvedbeni nastavni plan i program.

2. Uvod u kolegij – povijest muzejskih institucija u Hrvatskoj. Što je muzej? Podjele muzeja.Studenti će se upoznati sa poviješću muzeja, te osnovnim pojmovima vezanim za muzejsku struku. To je prvi korak za usvajanje metakognitivnog znanja koje će se primjerenom metodikom i sadržajima usmjeravati tijekom kolegija i zaokružiti osmišljavanjem turističkog itinerara. Osim toga, studenti će moći definirati pojmove kao što su muzej i nabrojiti osnovne podjele.Literatura: 0 1a, O 1b, O 1c.

3. Definicija muzejskog predmeta. Upoznavanjem s pojmom nematerijalne kulturne baštine. Muzejska izložba – materijalna i nematerijalna kulturna baština

Upoznavanje sa materijalnom i nematerijalnom kulturnom baštinom kao djelom muzejske izložbe važno je za osposobljavanje studenata za vrednovanje izložbe na osnovnoj razini.Literatura: O 1d, O 4, O 5, D 2, D 4, D 5

. Literatura: LiteraturaLiteratura: bit će određena naknadno, ovisno o temi projekta

4. Muzejska komunikacija - izložba. Studenti će moći odgovoriti na pitanja što se prezentira putem izložbe, te tko, kada i zašto prezentira. Osim toga, studenti će teorijski (a kasnije i praktično) usvojiti pojmove kao što su stalni postav, povremena izložba, te velika tematska izložba.Literatura: O 1e, O 1f, O 2a, O 2b, O 2c, O 3 a,b, D 4

5. Muzejska izložba - od ideje do realizacijeStudenti će na konkretnom primjeru biti upoznati sa svim aktivnostima koje je potrebno poduzeti kada se želi organizirati tematska izloba.Literatura će biti određena naknadno

6. Ostali oblici muzejske komunikacije. Kulturni turizam i muzeji. Izrada seminara. Određivanje teme seminara i podjela zadataka.Upoznavanje sa muzejskim radionicama i ostalim oblicima komunikacije koju osmišljavaju kustosi uz muzejske izložbe. Upoznavanje studenata sa konkretnim oblicima suradnje kulturnog turizma i muzejskih ustanova. Izrada seminarskog rada jedan je od temeljnih ishoda, studente se uvodi u timski rad, te ih se osposobljuje za stvaranje ‘liste muzejskih institucija u gradu’ sa svim relevantnim podacima o djelatnostima muzeja, kulturnim institucijama i manifestacijama karakterističnima za određeno područje.Literatura: O 1g, D 1, D 3

7. Terenska nastava – posjet Povijesnom muzeju Istre u PuliStudenti će na praktičnom primjeru vidjeti što je to povremena muzejska izložba. Studenti će biti u stanju izvršiti osnovno vrednovanje izložbe.Literatura: O 1d, O 1e, O 1f

6


8. Terenska nastava – posjet Arheološkom muzeju Istre u PuliStudenti će na praktičnom primjeru vidjeti što je to muzejski stalni postav. Studenti će biti u stanju izvršiti analizu muzejske komunikacije sa posjetiteljima.Literatura: O 1g, O 2b, O 2c

9. Terenska nastava – posjet Amfiteatru u PuliStudenti će na praktičnom primjeru vidjeti koji su to spomenici na skrb Arheološkog muzeja Istre u Puli. Literatura će biti određena naknadno

10. Terenska nastava – posjet Etnografskom muzeju Istre u PazinuIshod nastavne jedinice je mogućnost objašnjavanja realizacije muzejske izložbe kroz primjenu materijalne i nematerijalne kulturne baštine. Literatura: O 4, O 5, D 2, D 4, D 5

11. Terenska nastava – posjet Zavičajnom muzeju Grada Rovinja i Eko muzeju „Kuća o batani”Temeljni je ishod da studenti budu u stanju klasificirati, objasniti i razlikovati pojedine elemente infrastrukture muzeja. Na praktičnom primjeru studenti će se upoznati sa konkretnim primjerom zanimljivog i inovativnog načina prezentacije tradicije i običaja.Literatura: D 1

12. Prezentacija studentskih seminara Temeljni je ishod da studenti predstave rezultate istraživanja u obliku seminara i prezentacijeLiteratura: Obvezna i izborna literatura

13. Prezentacija studentskih seminara Temeljni je ishod da studenti predstave rezultate istraživanja u obliku seminara i prezentacijeLiteratura: Obvezna i izborna literatura

14. Ponavljanje usvojenih teorijskih pojmova, te analiza istih u praksiPonavljanjem osnovnih muzejskih pojmova, analizom i kritičkim osvrtom na njihovu primjenu u muzejskoj praksi (koju su studenti mogli vidjeti na praktičnom dijelu nastave) studenti će moći procijeniti i analizirati, te kritički se osvrnuti na primjenu muzejske teorije u praksi. Isto tako, studenti će se kritički osvrnuti na obrađene sadržaje kolegija, te vrednovati vlastito učenje i kritičko mišljenje usko vezano za teme koje su se proučavale i obrađivale na kolegiju.

Literatura: Obvezna i izborna literatura

15. Zaključno predavanje. Rješavanje probnoga testa. Provjeravanje i primjena stečenog znanja, vještina i sposobnosti na praktičnim zadacima.Literatura: Obvezna i izborna literatura

7

Documents

Muzeologija