NASTAVNIČKI SMJER · Naziv kolegija MUZEOLOGIJA Studij Povijest umjetnosti, DS NM Semestar IV. Akademska godina 2017-2018 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30+0 Vrijeme

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I

Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4

51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099

e-adresa: [email protected]

mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

Odsjek za povijest umjetnosti

Dvopredmetni diplomski studij povijesti umjetnosti

NASTAVNIČKI SMJER

Izvedbeni nastavni planovi

Ljetni semestar akademske godine 2017./2018.

Rijeka, veljača 2018.



51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099



MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

POPIS PREDMETA I I . SEMESTRA NASTAVNIČKOG DIPLOMSKOG STUDIJA

OBAVEZNI PREDMETI

Interpretativne strategije umjetnosti i kulturne paradigme

Metodologija analize, dokumentiranja i interpretacije kulturnog dobra

INTERNI IZBORNI PREDMETI

Umjetnost Bizanta i islama u nastavi likovne umjetnosti

Napomena: U II. semestru student je dužan odabrati 3 ECTS boda iz grupe Internih izbornih predmeta

nastavničkog modula. U okviru izbornih predmeta do 3 ECTS boda mogu se zamijeniti aktivnostima izvan studijskog

programa.

POPIS PREDMETA IV . SEMESTRA NASTAVNIČKOG DIPLOMSKOG STUDIJA

OBAVEZNI PREDMETI

Metode istraživanja i prezentacije arhitekture i urbanizma

Muzeologija

Praktikum metodike povijesti umjetnosti

Za povratak na vrh pritisnite Ctrl+Home

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija INTERPRETATIVNE STRATEGIJE UMJETNOSTI I KULTURNE PARADIGME

Studij Povijest umjetnosti, I godina DS NM

Semestar Ljetni

Akademska godina 2017./2018.

Broj ECTS-a 3

Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+15

Vrijeme i mjesto održavanja nastave 2 sata predavanja, ponedjeljak 10,15-11 i od 11,15-12h, kab. 470

1 sat seminara, ponedjeljak, 12,15 – 13h, kab. 470

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku /

Nositelj kolegija Nataša Lah

Kabinet F - 460

Vrijeme za konzultacije nakon nastave

Telefon 051265737

e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju (natječaj za izbor vanjskog suradnika u tijeku, naknadno se uvodi)

Kabinet 467

Vrijeme za konzultacije nakon nastave, e mailom

Telefon 051265742

e-mail (natječaj za izbor vanjskog suradnika u tijeku, naknadno se uvodi)

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij obuhvaća povijesni pregled teorije umjetnosti u okviru različitih znanstvenih i kulturoloških disciplina od kritike, preko

estetike i povijesti umjetnosti do filozofije i teorije umjetnosti u rasponu od antike do 20. stoljeća. Kroz razvojni slijed teorijskih pristupa

obuhvatiti će se različiti teorijski pogledi i pristupi umjetničkom stvaralaštvu, kao i najvažnije tradicionalne znanstvene i interpretacijske

metode povijesnoumjetničke struke te njihovi glavni zastupnici. Kolegij je sadržajno povezan s kolegijima: Uvod u povijest i teoriju umjetnosti,

Umjetnost i stvarnost, Teorija umjetnosti 20. st., Metodika teorije umjetnosti, Kritika i medijacija. Program kolegija je korespondentan sadržaju

teorijskih kolegija na drugim studijima povijesti umjetnosti u Hrvatskoj i inozemstvu.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Poznavanje povijesti i teorije umjetnosti primjereno razini diplomskog studija. Posjedovanje kompetencija u analizi tekstova iz

teorije umjetnosti predviđenih planom i programom kolegija. Primjena usvojenih pojmova; razumijevanje, prepoznavanje i sposobnost

usporedbe temeljnih povijesnoumjetničkih i teorijskih pristupa i metoda pojedinih autora i škola kroz povijest. Sposobnost koherentnog

i argumentiranog pisanja tekstova koji uključuju primjenu znanja stečenu upoznavanjem sadržaja kolegija

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,3 10

Kontinuirana provjera znanja 1 0,5 30


ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30

UKUPNO 3 100


Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo

pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na

preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu

ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje

se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. ppt prezentacije predavanja (elektroničkim putem dostupno svim polaznicima kolegija)

2. Reader izabranih tekstova po uredničkom konceptu nositelja kolegija (do 300 stranica)

IZBORNA LITERATURA

1. Tatarkijevič, V. (1978). Istorija šest pojmova. Beograd, Nolit.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Obvezno 70% nastava

Obvezno 70% seminari

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Nastava, e mail, konzultativno

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA


NAČIN POLAGANJA ISPITA

Kontinuirana provjera i usmeni ispit

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama

predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski

Proljetni izvanredni

Ljetni Usmeni : utorak, 12.06. i srijeda, 27.06. (oba u 10h)

Jesenski izvanredni Usmeni : utorak, 04.09. i utorak, 11.09. (oba u 10h)


VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

Poč. 26.02.2018. Uvodni sat. Upoznavanje s osnovnim pojmovima. Načinom rada i diskusija.

2 Antika – Grčka – filozofska paradigma

3 Antika – Rim – historiografski pristup i kolektivizacija (monumentalizam)

4 Patristika (gnostici i mistici)

5 Skolastika (odvajanje teologije i estetike)

6 Renesansna misao (mimetička doktrina)

7 Barok (objektivno i subjektivno)

8 Prosvjetiteljstvo i norma

9 Klasicistička doktrina

10 Romantičarske doktrine

11 Faktor ukusa i prva polovina 19.stoljeća

12 Raskol klasicističke i moderne struje i druga polovina 19.stoljeća

Završ.

04.06.2018. Zaključni sat. Rezimirinje razvoja interpretativnih strategija. Dominantni utecaj na 20. stoljeće



Naziv kolegija MUZEOLOGIJA

Studij Povijest umjetnosti, DS NM

Semestar IV.

Akademska godina 2017-2018

Broj ECTS-a 3


Vrijeme i mjesto održavanja nastave UTO 11:15-14:00, 470

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Nositelj kolegija Dr. sc. Julija Lozzi Barković, red. prof.

Kabinet F 463


Suradnik na kolegiju Dr. sc. Maja Cepetić, postdoktorand

Kabinet F 464

Vrijeme za konzultacije UTO 14-15h i po dogovoru

Telefon 051 265 745



SADRŽAJ KOLEGIJA

Povijest i tipologija ustanova koje se bave istraživanjem, čuvanjem i zaštitom kulturnih dobara, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj s

naglaskom na muzeje; muzejska funkcija komunikacije kroz povijest, s naglaskom na važnost baštinskih institucija, posebice muzeja, u

edukativnim procesima; pregled današnje muzeološke prakse s naglaskom na prepoznavanju i ulozi različitih vidova kulturne baštine u

edukaciji zajednice, u okviru institucija i van njih; postupci pri interpretaciji prezentirane baštine (muzeji, in situ) i korištenje istog u

edukativnom procesu .


Studenti će nakon položenog kolegija imati najmanje osnovna znanja za korištenje sadržaja dostupnih u okvirima muzejskih,

galerijskih, i ostalih baštinskih institucija s ciljem njihove implementacije u nastavne kurikulume. Dodatno, bit će osviješteni o ulozi i

važnosti procesa uočavanja, prepoznavanja, očuvanja, prezentacije predmeta i sklopova baštine kao značajnog dijela kulturnog identiteta

ljudskog društva, zajednice, ali i o važnosti i načinima edukacije mlađih generacija o istom.



x x x


x



Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 0,50 20

Seminarski rad 1 0,75 25

Seminarski rad 2 0,75 25

ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje:

Aktivno sudjelovanje u nastavi boduje se prema količini aktivnosti koju svaki pojedini student ostvaruje unutar nastavnog procesa

(odgovaranje na postavljena pitanja, pitanja kao rezultat praćenja gradiva, iznošenje argumentiranih komentara tijekom studentskih

izlaganja, sudjelovanje u raspravi). Aktivnost može biti minimalna, osrednja ili visoka prema čemu se dobiva određeni broj bodova

mailto:[email protected]



predviđen ovim segmentom. Minimalan broj bodova u ovom segmentu je 10, a broj bodova raste proporcionalno ostvarenoj aktivnosti.

Seminarski rad vrlo je važan segment cjelokupnog nastavnog procesa jer pokazuje u kojoj su mjeri usvojena znanja, prezentirana na

predavanjima i dostupna u literaturi. Na početku semestra studenti odabiru teme svojih radova, što im daje slobodu izbora teme, no

zadane tematske cjeline koje radom moraju obuhvatiti neosporno osvješćuju znanja usvojena kroz sadržaj ovog kolegija, ali i onih do

sada položenih, čime ih se posredno želi pripremiti na školsku praksu i povezivanje iste s dostupnim sadržajima u okviru muzejskih

institucija, odnosno lokaliteta baštine in situ. Kroz seminarski rad ocjenjuje se: kvaliteta obrade teme, omjer količine preuzetog teksta i

vlastitih zaključaka te kvaliteta donesenih zaključaka. Minimalni broj bodova u ovom segmentu je 13, što odgovara ocjeni dovoljan (2),

dok maksimalan broj bodova, 25, odgovara ocjeni odličan (5). Tijekom semestra studenti u okviru seminarskog dijela nastave i

samostalno pripremaju dva rada.

Završni ispit je pismeni. Minimalan broj ostvarenih ocjenskih bodova je 15, što odgovara ocjeni dovoljan (2), odnosno, maksimalni broj

bodova, 30, odgovara ocjeni odličan (5).



diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)











IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Maroević, I. Uvod u muzeologiju, Radovi zavoda za informacijske studije, Zagreb, 1993.

2. Šola, T. Eseji o muzejima i njihovoj teoriji - prema kibernetičkom muzeju. Zagreb. Hrvatski nacionalni komitet ICOM-a, 2003.

3. Gob, A. – Drouguet, N. Muzeologija: Povijest, razvitak, izazovi današnjice. Zagreb: Antibarabrus, 2007.

IZBORNA LITERATURA

1. Šola, T. Marketing u muzejima, ili o vrlini i kako je obznaniti. Zagreb: Hrvatsko muzejsko društvo, 2001.

2. Časopisi Informatica Museologica (ovisno o temi i konkretnim seminarskim radovima studenata)

http://www.mdc.hr/hr/mdc/publikacije/informatica-museologica/stari-brojevi/

3. Zbornici radova sa Skupa muzejskih pedagoga Hrvatske 2-7 (2004-2015., izdavač HMD, Zagreb) – ovisno o temi i konkretnim

seminarskim radovima studenata

4. Udžbenici za predmet likovna umjetnost u srednjim školama: Radovan Ivančević, Stilovi, razdoblja, život 1-3 (Profil, Zagreb),

Damjanov, J., Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb: Školska knjiga, 1991.


POHAĐANJE NASTAVE

Kolegij zahtijeva redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje, jer predviđena znanja koja se trebaju usvojiti ovise uglavnom o ovom

segmentu. Stoga se očekuje redovitost pohađanja.

Semestrom se predviđa 13 predavanja/seminara kolegija, minimum je 9 dolazaka (seminari su obvezni).

http://www.mdc.hr/hr/mdc/publikacije/informatica-museologica/stari-brojevi/



Studenti se informiraju putem web portala MudRi, putem pismenih i web obavijesti, na opću e-mail adresu godine i usmeno.


Svaki student osim konzultacija za sva pitanja i probleme može svakodnevno nastavnika kontaktirati na e-mail.


Završni ispit je pismeni.




Ukoliko se student ne pridržava rokova, to utječe na pojedinačnu ocjenu koja se studentu daje za svaki rad, a zbir svih ocjena utječe na

konačnu ocjenu. Ukoliko student ima nekih nepredviđenih situacija koje direktno utječu na poštivanje roka dužan je to na vrijeme i prije

roka javiti nastavniku s kojim mora dogovoriti alternativni rok.

ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 19.6., 3.7.2018. - 9h

Jesenski izvanredni 4.9.,11.9.2018. - 9h


DATUM NAZIV TEME

27.2. Uvodno predavanje

6.3.

Seminarske teme 1 – metode rada, usporedbe i povezivanje školskih kurikuluma i postojeće baštine,

odabir, promišljanje edukativnog plana i programa, načina i ishoda učenja s obzirom na odabrane

primjere baštine

13.3. Komunikacija predmeta baštine – muzeji vs. lokaliteti in situ

20.3. Muzeji kao mjesto edukacije – teorija, praksa, metode

27.3. Seminarske teme 1 – predstavljanje, diskusija

3.4. Terenska nastava 1 – baština u muzejima i in situ, provođenje predviđenih programa



24.4. Baština, muzeji i korisnici

8.5. Seminarske teme 2 - usporedbe i povezivanje školskih kurikuluma i postojeće baštine, odabir, promišljanje

edukativnog plana i programa, načina i ishoda učenja s obzirom na odabrane primjere baštine

15.5. Seminarske teme 2 – predstavljanje, diskusija






Naziv kolegija Praktikum metodike povijesti umjetnosti

Studij Dvopredmetni diplomski studij povijesti umjetnosti – nastavnički smjer

Semestar IV.

Akademska godina 2017/18.

Broj ECTS-a 3


Vrijeme i mjesto održavanja nastave PON 11:15-14:00, predavaona 470


Nositelj kolegija Dr.sc. Maja Cepetić Rogić, postdoktorand

Kabinet 464

Vrijeme za konzultacije UTO 14-15h

Telefon

e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij obuhvaća upoznavanje studenata s metodičkom teorijom i praksom radi mogućnosti prezentacije gradiva povijesti umjetnosti

primjereno razini srednjoškolskog obrazovanja. Osposobljavanje studenata za razumijevanje, praćenje i vrednovanje metodičke teorije

u kontekstu srodnih znanosti. Osposobljavanje studenata za profesionalnu, kreativnu, etičnu i estetsku djelatnost profesora povijesti

umjetnosti/likovnih umjetnosti u srednjim školama. Osposobljavanje za istraživački odnos metodama diskriminativne percepcije,

likovne osjetljivosti, vizualnog mišljenja i odgajanja pažnje, srednjoškolskom uzrastu primjerenih metoda motivacije.

Studenti će se unutar kolegija upoznati s pripremom i artikulacijom nastavnog sata, oblikovanjem pisane pripreme i

mikroprogramiranjem, s metodološki osmišljenim vježbama i suvremenim, kreativnim pristupom nastavi. Studentska praksa uključuje

mentorstvo, hospitacije i aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu.


Studenti će upoznati i usvojiti znanja koje će im omogućiti prezentaciju i interpretaciju bilo koje vizualne ili likovnoumjetničke

pojave kao i vještine potrebne za kreativan pristup srednjoškolskoj nastavi likovne umjetnosti. Studenti će biti osposobljeni obrađivati i

pripremati povijesnoumjetničku građu primjerenim metodama i načinima rada u srednjim školama prema propisanim nastavnim

planovima i programima. Studenti će moći teorijski razumijevati metodičku problematiku struke, kritički se odnositi i sveobuhvatno

pristupati istraživanju vizualnih pojava s ciljem razvijanja spoznaje o vrijednosti metodičke djelatnosti u realizaciji srednjoškolske nastave.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

X III. SUSTAV OCJENJIVANJA


Pohađanje nastave i aktivnost 0,5 20

Metodičke vježbe 0,5 20

Završna mapa 1 30

ZAVRŠNI ISPIT/ nastupno predavanje 1 30

UKUPNO 3 100




preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema

prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:








1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA 1. Damjanov, J. (1991). Vizualni jezik i likovna umjetnosti, Zagreb: Školska knjiga

2. Ivančević, R., Turković, V. (ur.) (2001.) Vizualna kultura i likovno obrazovanje, Zagreb: Hrvatsko vijeće InSEA; (odabrana poglavlja) 3. Marinković, J. (2008). Učiteljstvo kao poziv. Rastakanje pedagogije i potraga za smislom. Zagreb: Kruzak.

4. Nastavni planovi i programi za likovnu umjetnosti (NCVVO), predmetni kurikulumi, zakoni, pravilnici, vodiči, i ostali radni

materijali s nastave 5. Odobreni udžbenici i priručnici za srednju školu iz predmeta Likovna umjetnost za tekuću školsku godinu

6. Metodičke sintagme i paradigme: metodičko usavršavanje srednjoškolskih nastavnika likovne umjetnosti. Dostupno na:

http://195.29.243.219/avangarda-msp/

7. Turković, V. (2008). Umjetničko obrazovanje u tranziciji: Likovno obrazovanje u europskom obrazovnom sustavu. Metodika:

časopis za teoriju i praksu metodika u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi, Vol. 10, No. 18, 8 - 38. Zagreb: Učiteljski

fakultet. Sveučilišta u Zagrebu. Dostupno na Hrčak bazi, URL: http://hrcak.srce.hr/40814

8. Skender, L.,Petrović, A.,Turkalj Podmanicki M. (2011). Dokumentarni film i video klipovi u metodičkoj praksi likovne umjetnosti.

U: Život i škola, br. 27 (1/2012.),58.,234– 243.

9. Hicela, I. (ur.). (2009). Djeca i mladež u svijetu umjetnosti. Split: Centar za interdisciplinarne studije – Studia Mediterranea,

Filozofski fakultet sveučilišta u Splitu, Hrvatsko pedagoško - književni zbor.

IZBORNA LITERATURA 1. Rose, G. (2005). Visual Methodologies. London: Sage Publications. 2. Rudolf, A (2008). Novi eseji o psihologiji umjetnosti. Zagreb: Matica hrvatska. 3. Rudolf, A (1987). Umetnost i vizualno opažanje. Beograd: Univerzitet umetnosti u Beogradu. 4. Damjanov, J. (1996). Pogled i slika. Zagreb: Hermes. 5. Damjanov J. (1998). Umjetnost avantura. Zagreb: Hermes. 6. Ivančević, R. (1996). Perspektive. Zagreb: Školska knjiga 7. Addiss, S., Ericson, M. ( 1993). Art History and Education (Disciplines in Art Education). University of Illinois Press 8. Umjetničko djelo u likovnom odgoju i obrazovanju. Zbornik umjetničko- znanstvenih skupova 2009-2011. Dostupno na:

http://metodikalikovnekulture.weebly.com/uploads/2/3/9/9/23990305/zbornik- umjetnicko_djelo_u_likovnom_odgoju_i_obrazovanju.pdf

9. Terhart, E. ( 2001). Metode poučavanja i učenja – uvod u probleme metodičke organizacije poučavanja i učenja. Zagreb: Educa d.o.o.

10. Milanović, D., Bežen, A., Domović, V. (ur.), (2013). Metodike u suvremenom odgojno-obrazovnom sustavu. Zagreb: Akademija odgojno-obrazovnih znanosti Hrvatske.

11. Škojo, T. (2012). Kreativnost učenika srednjih škola u nastavi umjetničkoga područja. U: Život i škola, br. 29 (1/2013.) 59.,300. – 316.

12. Cannatella, H. (2008). The richness of art education. Educational futures.Rethinking theory and practise, Volume 23. Rotterdam: Sense publishers.

http://195.29.243.219/avangarda-msp/

http://hrcak.srce.hr/40814

http://metodikalikovnekulture.weebly.com/uploads/2/3/9/9/23990305/zbornik-



POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave (seminara, vježbi, hospitacija) je obvezno. Minimum 70%. Kolizija 50%.


Usmeno, zajednička e-mail adresa godine


Konzultacije, e-mailom


Nastupno predavanje uz pisane metodičke pripreme za nastavni sat likovne umjetnosti u srednjoj školi - gimnaziji


Studenti su dužni prisustvovati seminarima i vježbama, te aktivno sudjelovati u rješavanju zadanog problema unutar radne grupe. Studenti usvajaju znanja o metodičkoj praksi i teoriji unutar struke i rade na metodičkim vježbama pripreme nastavnog sata likovne umjetnosti i ostalim relevantnim pisanim radovima i materijalima. Studenti odrađuju hospitacije i prate nastavni proces u srednjoj školi na predmetu likovna umjetnost. Kreativan i samostalan pristup izradi i prezentaciji oglednog i nastupnog (ocjenskog) predavanja na zadanu temu u konzultaciji s predmetnim nastavnikom - mentorom u okviru zadanog plana i programa predmeta likovna umjetnost u gimnaziji.

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 19.6., 3.7.2018. - 11h

Jesenski izvanredni 5.9.,12.9.2018. -11h


DATUM NAZIV TEME

27.2. Uvodno predavanje

6.3.

Relevantni zakoni, pravilnici, priručnici, pisani radovi, udžbenici, vodiči, nastavni planovi i programi,

nacionalni kurikulum, školski kurikulum, predmetni kurikulum, izvedbeni program nastavnog

predmeta

13.3. Priprema i artikulacija nastavnog sata, oblikovanje pisane pripreme,

20.3. Metodičke vježbe I – metode i oblici rada

27.3. Metodičke vježbe II – metode i oblici rada

3.4. Simulacija nastavnog sata na odabranu temu, radni zadaci, diskusija




8.5. Simulacija nastavnog sata na odabranu temu radni zadaci, diskusija




5.6. Zaključno predavanje



Naziv kolegija UMJETNOST BIZANTA U NASTAVI LIKOVNE UMJETNOSTI

Studij POVIJEST UMJETNOSTI

Semestar II. / IV. DS

Akademska godina 2017.-2018.

Broj ECTS-a 3


Vrijeme i mjesto održavanja nastave SRIJEDA, 09:15-12:00, 206

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku DA

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. MARINA VICELJA-MATIJAŠIĆ

Kabinet 461

Vrijeme za konzultacije srijedom nakon nastave

Telefon 265603


Suradnik na kolegiju Dr. sc. BARBARA ŠPANJOL-PANDELO

Kabinet 466

Vrijeme za konzultacije srijedom nakon nastave i prema dogovoru

Telefon 265747



SADRŽAJ KOLEGIJA

povijesni okvir nastanka bizantske umjetnosti – osnovne odrednice i različiti pristupi u definiranju – način poučavanja kompleksnih

povijesnih elemenata, izbor ključnih povijesnih cjelina

tri faze razvoja Bizantske umjetnosti – osnovne formalne odrednice kroz analizu i tumačenje umjetničkih djela – naglasak na gledanju,

prepoznavanju i usporedbi, vladanje vokabularom i terminologijom, usvajanje dobre prakse i suvremenih načina poučavanja

ikonografija Bizantske umjetnosti – analize izabranih djela, povijesno-umjetnički kontekst te naglasak na interdisciplinarnosti i

povezivanju likovnih umjetnosti s drugim faktorima koji su je uvjetovali ili formirali; naglasak na učenju o povezivanju usvojenih sadržaja

i kritičkom mišljenju

pogled s Istoka i sa Zapada – naglasak na nacionalnom i regionalnom korpusu – terenski rad; poznavanje svojega kraja, značaj

umjetničke baštine


Upoznavanje s povijesnim razvojem umjetnosti Bizanta; razumijevanje odnosa „zapadne“ i „istočne“ kršćanske umjetnosti;

prepoznavanje i usvajanje temeljnih formalnih i ikonografskih faktora Bizantske umjetnosti

kritički osvrt i rasprave na pojedine teme

usvajanje različitih strategija i načina poučavanja sukladno temi i sadržaju koji se obrađuje

usvajanje potrebe terenskoga rada i učenja na terenu

svladavanje planiranja nastavnih jedinica (s obzirom na temu), planiranje zadataka i njihova raspodjela, motivacija i evaluacija

učenika

Stvoriti temeljne pretpostavke za pravilno razumijevanje osnovnih smjernica u poučavanju Umjetnosti Bizanta – izbor glavnih tema i

sadržaja, načina poučavanja, pogotovo s obzirom na povijesni kontekst. Moći prepoznati i primijeniti nove tehnologije i suvremene

načine poučavanja ove teme u nastavi – ponajprije u načinu korištenja vizualnoga materijala. Mogućnost provođenja formalne i

ikonografske analize izabranih djela s učenicima






x x X X


x



Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

(TERENSKA) 0,5 20

Seminarski rad 2 50

ZAVRŠNI ISPIT (PISMENI) 1 20

ZAVRŠNI ISPIT (USMENI) 0,5 10

UKUPNO 4 100















IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Ivančević R., Stilovi, razdoblja, život 1, Zagreb, 2009. (odabrana poglavlja)

Likovna umjetnost 1 i 2, N. Stipetić-Ćus et. al., 2010. (odabrana poglavlja)

J. Damjanov, Likovna umjetnost, dio 2, 2007. (odabrana poglavlja)

Vicelja-Matijašić M., Istra i Bizant, Rijeka, 2008. (odabrana poglavlja)

Reader

IZBORNA LITERATURA

Krautheimer R., (Curcic S), Early Christian and Byzantine Architecture. Yale UP 1992.

Grabar A., Umetnost Bizanta. Novi Sad, 1986.

Rice D.T., The Art of Byzantine Era. New York 1994.

Izbor članaka


POHAĐANJE NASTAVE

Student je dužan prisustvovati nastavi (predavanjima i seminarima). Studenti su dužni izraditi i prezentirati seminarski rad na izabranu

temu. Također, student je dužan prisustvovati terenskoj nastavi koja se dogovara na početku semestra.



Cijeli je nastavni plan i program dignut na Merlin te na taj način studenti dobivaju potpunu informaciju o planu nastave, nastavnim

jedinicama, načinu evaluacije, bodovima kao i svoj potrebnoj literaturi za pripremu.


Putem elektronske pošte i na konzultacijama u uredovno vrijeme.


Ispit je pismeni i usmeni. Kontinuirano praćenje studenata odvija se bodovanjem (ocjenjivanjem) izvršenih obveza i zadataka

predviđenima planom nastave.




ISPITNI ROKOVI

Zimski -

Proljetni izvanredni -

Ljetni 11.06; 02.07.

Jesenski izvanredni 10.09; 14.09.


DATUM NAZIV TEME

07.03.2018. Uvodno izlaganje i dogovor oko načina izvođenja nastave, evaluacije, literature i seminarskih radova

14.03.2018.

Bizant – upotreba i zloupotreba

Suvremeni diskursi

Vremensko i prostorno određenje

Ikonološka pitanja, arhitektura – Platon – teologija – prostor

21.03.2018.

Ikona

Ikonoklazam – kontroverze – politika – teologija

Povratak “slike” – ortodoksija i inovacija

28.03.2018. Venecija (nastanak, značenje, rađanje Serenissime, politički odnosi s Konstantinopolom i zapadnim kraljevstvima,

Sv. Marko, kamene ikone, utjecaj na istočnu obalu Jadrana, adriobizantinizam)

04.04.2018.

Srednji bizantski period

Arhitektura i slikarstvo

Crve, samostani i svete knjige – nova duhovnost 11. stoljeća

11.04.2018. GOSTUJUĆE PREDAVANJE – srpska srednjovjekovna umjetnost

18.04.2018. Umjetnost Islama

25.04.2018. TERENSKA NASTAVA - pravoslavna crkva - džamija

02.05.2018. NEMA NASTAVE - PRAZNIK

09.05.2016. Seminar I.

16.05.2016. Seminar II.

23.05.2016. Seminar III.

30.05.2016. Seminar IV.



Naziv kolegija METODE ISTRAŽIVANJA I PREZENTACIJE ARHITEKTURE I URBANIZMA

Studij POVIJEST UMJETNOSTI, diplomski studij-nastavnički smjer

Semestar IV/ LJETNI


Broj ECTS-a 3


Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom od 12:15 do 15 sati, predavaona 470


Nositelj kolegija JULIJA LOZZI-BARKOVIĆ

Kabinet 463

Vrijeme za konzultacije Četvrtkom od 11 - 12 sati, petkom od 11 - 12 sati

Telefon 265-739


Suradnik na kolegiju /

Kabinet

Vrijeme za konzultacije

Telefon

e-mail


SADRŽAJ KOLEGIJA

Naglasak je na metodi istraživanja i prezentacije arhitekture i urbanizma Rijeke i regije 19. i 20. stoljeća kao važnog dijela nacionalne i

europske gradogradnje kojoj zbog kontinuiranih dodira srednjoeuropske i mediteranske tradicije pripada posebno mjesto unutar

korpusa hrvatske i europske arhitekture toga razdoblja. Recepcija utjecaja koji su dolazili iz umjetničkih središta srednje Europe,

odnosno zapadne Europe, te njihovo miješanje s lokalnim iskustvima arhitektonskog i prostornog oblikovanja rezultirala je osobitim

vrijednostima koje podjednako pripadaju hrvatskom i europskom kulturnom nasljeđu. Stoga će se odnosno graditeljsko nasljeđe

riječke regije 19. I 20. stoljeća u povijesnom i teorijskom smislu postaviti u širi kontekst, a njezinom interpretacijom i prezentacijom

valorizirat će se i afirmirati njezini različiti aspekti i lokalne specifičnosti. U okviru kolegija u prvom planu je, prilagođeno srednjoškolskoj

razini, usvajanje temeljnih metoda istraživanja: primarnih (istraživanje izvora) i sekundarnih (literature) ka i temeljne metode

prezentacije tih istraživanja u skladu s predviđenim nastavnim planovima i programima u srednjim školama.


Nakon odslušanog kolegija studenti će moći samostalno

- primijeniti stečeno znanja iz sadržaja kolegija u nastavnom programu na srednjoškolskoj razini.

- uvesti nove ideje i pojmove iz sadržaja kolegija u nastavni proces u kojem budu imali prilike sudjelovati

- suvereno koristiti usvojene metode iz sadržaja kolegija, posebno radi senzibiliziranja djece i mladih vezano uz spoznaju o važnosti

arhitekture i urbanizma u općem kontekstu.

- raditi u timu te prepoznati pozitivne strane suradnje s kolegama u nastavnom procesu, što je posebno primjenjivo kroz metode

istraživanja i prezentacije arhitekture i urbanizma.

- kreativno i konstruktivno pristupiti unapređenju i inovacijama u nastavi, koristeći se stečenim znanjem iz sadržaja kolegija.

- stvoriti uvjete za razvijanje učeničkih potencijala na temelju stečenoga znanja iz sadržaja kolegija.



X X X X


X X




Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 0,5 10


Kontinuirana provjera znanja 2 1 30

ZAVRŠNI ISPIT 1 40

UKUPNO 3 100















IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Russell Hitchcock,H., Architecture: Nineteenth and Twentieth Centuries, London, 1990.

Frampton, K., Kritička povijest (moderna arhitektura), Zagreb, 1992.

Muller, W., Vogel, G., Atlas arhitekture 1 i 2, Zagreb, 1999.

Pevsner, N., Izvori moderne arhitekture i dizajna, Jugoslavija, Beograd, 1972.

Arhitektura secesije u Rijeci, Rijeka, MMSU, 1997.

Moderna arhitektura Rijeke, Rijeka, MMSU,1996.

Palinić, N., Riječka kazališta, Državni arhiv u Rijeci, svezak 26, Rijeka, 2016.

IZBORNA LITERATURA

Bidermajer u Hrvatskoj, MUO, Zagreb, 1997. (poglavlja koja se odnose na arhitekturu)

Historicizam u Hrvatskoj 1 i 2, MUO, Zagreb 2000., (poglavlja koja se odnose na arhitekturu)

Secesija u Hrvatskoj, MUO, Zagreb, 2003., (poglavlja koja se odnose na arhitekturu)

T. Premerl, Hrvatska moderna arhitektura između dva rata, Zagreb, 1987.

D. Radović-Mahečić, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 30-tih godina, Zagreb, 2007.

R. Matejčić, Kako čitati grad, ICR, Rijeka 1993.

J. Damjanov, Vizualni jezik i likovna umjetnost, Zagreb, 1991.

J. Damjanov, Pogled i slika, Zagreb, 1996.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni prisustvovati na minimalno 70% nastave. Studenti koji imaju koliziju s kolegijima drugih studijskih grupa moraju

prisustvovati na minimalno 50% nastave. Osim redovitog prisustvovanja i aktivnog sudjelovanja u nastavi, studenti su obavezni napisati

i prezentirati seminarske radove i samostalne zadatke na zadane teme, pristupiti kolokvijima te pismenom i usmenom završnom ispitu.



OGLASNA PLOČA ODSJEKA ZA POVIJEST UMJETNOSTI

WEB STRANICE FAKULTETA

E-MAIL NASTAVNIKA


KONZULTACIJE U KABINETU

E-MAIL NASTAVNIKA

TELEFON


PISMENI I USMENI


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je je sankcijama


ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 19. 6. i 3. 7. 2018. u 9 sati

Jesenski izvanredni 4. i 11. 9. 2018. u 9 sati


DATUM NAZIV TEME

1. Uvodno predavanje o arhitekturi i urbanizmu 19. i 20. stoljeća

2. Arhitektura i urbanizam 19. i 20. stoljeća: metode istraživanja i prezentacije

3. Arhitektura i urbanizam 19. i 20. stoljeća u Hrvatskoj: primjeri metoda istraživanja i prezentacije

4. Arhitektura i urbanizam 19. i 20. stoljeća u Rijeci i regiji: primjeri primijenjenih metoda istraživanja i prezentacije

Podjela seminarskih radova

5. Terenska nastava u Rijeci: prezentacija pojedinačnih urbanih cjelina u središtu grada

6. Terenska nastava u Rijeci: prezentacija pojedinačnim urbanim cjelinama izvan središta grada

7. Terenska nastava u Rijeci: prezentacija pojedinačnih građevina (19. stoljeće)

8. Terenska nastava u Rijeci: prezentacija pojedinačnih građevina ( prijelom 19. i 20. stoljeća)

9. Terenska nastava u Rijeci: prezentacija pojedinačnih građevina (20. stoljeće)

10. Izlaganje seminarskih tema/ metode istraživanja i prezentacije arhitekture i urbanizma: pojedinačna prezentacija

ili u grupi

11. Izlaganje seminarskih tema/ metode istraživanja i prezentacije arhitekture i urbanizma: pojedinačna prezentacija

ili u grupi

12. Izlaganje seminarskih tema / metode istraživanja i prezentacije: pojedinačna prezentacija ili u grupi

13. Izlaganje seminarskih tema na terenu/ metode istraživanja i prezentacije: pojedinačna prezentacija ili u grupi

14. Izlaganje seminarskih tema na terenu: metode istraživanja i prezentacije: pojedinačna prezentacija ili u grupi

15. Zaključna razmatranja i priprema za završni ispit



Naziv kolegija Metodologija analize, dokumentiranja i interpretacije kulturnog dobra

Studij diplomski studij povijesti umjetnosti – nastavnički smjer

Semestar II.


Broj ECTS-a 3


Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda, 14:15 – 17:00, P. 206


Nositelj kolegija dr. sc. Marijan Bradanović, izv. prof.

Kabinet 459

Vrijeme za konzultacije srijedom 18.00-19.00 (i prema dogovoru)

Telefon

e-mail [email protected]; [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA

Izlaže se široka skala standardnih konzervatorskih postupaka pri izradi različitih konzervatorskih studija i elaborata. Donose se primjeri

dokumentacije prema vrsti (povijesni-arhivski podaci, analitički opisi, kataloški opisi, kataloška jedinica, fotografije, grafička

dokumentacija, specijalna dokumentacija, uzorci) i namjeni (osnovna evidencija, inventar, dokumentacija koja prethodi zahvatu,

dokumentacija koja prati zahvat, završni izvještaj, konzervatorska podloga za urbanističko planiranje, konzervatorski projekt, izložbeni

projekt). Koristi se mogućnost analize i diskusije na konkretnim konzervatorskim i konzervatorsko-restauratorskim zahvatima na području

sjevernoga Jadrana, koji su dostupni za rad na terenu. Dio primjera odabranih za analizu i diskusiju potječe iz prakse voditelja kolegija.

Odabrani su primjeri kulturnih dobara različitih dimenzija, materijala i stupnja ugroženosti. Provodi se edukacija utvrđivanja povijesnih

slojeva i faza. Tumače se nedestruktivne i destruktivne metode (sondiranje), fizičke i kemijske analize prikupljanja podataka.


Svladavanje osnovnih tehnika analize i izrade dokumentacije kulturnog dobra za potrebe provođenja njihove zaštite i očuvanja.

Osposobljenost u donošenju racionalnih i primjenjivih odluka o postupanju s kulturnim dobrom. Nadogradnja sposobnosti raščlambe

kulturnog dobra izvan okvira usvojenih u temeljnoj nastavi povijesti umjetnosti. Stjecanje sposobnosti tehničkog opisa predmeta, njegove

fizičke i kronološke kompleksnosti. Sposobnost samostalne primjene tehnika izrade dokumentacije koja služi za registraciju kulturnog

dobra, konzervatorskog elaborata kao osnove za programiranje zaštitnog zahvata, inventara i kataloga kao osnove za registraciju,

organizaciju izložbi i postavu zbirki.



X X X X


X X




Seminarski rad 1 35

Kontinuirana provjera znanja 1 35


UKUPNO 3 100



Opća napomena

Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti

koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i

mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti

Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave

Pristup popravku međuispita

Završni ispit

Usmeni

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se

konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. T. Marasović, Aktivni pristup graditeljskom nasljeđu, Split, 1985.

2. I. Maroević, Sadašnjost baštine, Zagreb 1986.

3. V. Marković, M. Prelog et. al., Zlatno doba Dubrovnika XV. i XVI. stoljeće, Zagreb, 1987.

4. S. Muñoz-Viñas: Contemporary Theory of Conservation, Elsevier Butterworth-Heinemann, 2005.

IZBORNA LITERATURA

1. M. Bradanović, Analiza i dokumentiranje kulturnih dobara - zbirka tekstova, Rijeka, 2010., (skripta).

2. Biserka Dumbović Bilušić, Krajolik kao kulturno nasljeđe, Zagreb, 2015.

3. B. M. Feilden, Conservation of Historic Buildings, London, 1982.

4. N. Jakšić, R. Tomić, Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije – zlatarstvo, Zadar, 2004.

5. K. Majer, P. Puhmajer, Palača šećerane u Rijeci, Rijeka 2008.

6. D. Marasović, Povijesna jezgra Splita (Studije-programi-realizacije), Split, 2009.

7. D. Miletić, M. Valjato-Fabris, Kapela sv. Filipa i Jakova na Medvedgradu, Zagreb, 1987.

8. G. Perusini, Il restauro dei dipinti e delle sculture lignee, storia, teorie e tecniche, Udine, 1985. ili 1994. (dostupno i kao skripta u

prijevodu R. Oštrića)

9. Povelja konzervacije i restauracije umjetničkih i kulturnih spomenika, Pogledi, 3-4, 18, Split, 1988., 753- 782.

10. P. Vežić, Sveti Donat – Rotonda Sv. Trojstva u Zadru, Split, 2002.

11. D. Vokić (priredio), Smjernice konzervatorsko-restauratorskog rada, Zagreb, 2007.


POHAĐANJE NASTAVE

Obavezno

Svaki student dužan je prisustvovati na minimalno 70% nastave. Studenti koji imaju koliziju moraju prisustvovati na minimalno 50%

nastave.


Ukoliko student koji nema koliziju bude prisutan na manje od 50% nastave (bez valjanog zdravstvenog obrazloženja) ne može zadovoljiti

kriterije za ocjenu, pa je dužan ponovno slušati predmet. Isto vrijedi i za studente s kolizijom, ukoliko su bili na manje od 30% predavanja.


Studenti se informiraju putem pismenih i web obavijesti na stranicama fakulteta, na opću e-mail adresu godine te usmeno.


Uz redovite konzultacije, svaki student nastavnika može svakodnevno kontaktirati elektronskom poštom





Ukoliko se student ne pridržava rokova, to utječe na pojedinačnu ocjenu koja mu se daje za svaki rad a zbir svih ocjena utječe na konačnu.

Ukoliko student ima nekih nepredviđenih situacija koje direktno utječu na poštivanje roka, dužan je to na vrijeme i prije roka javiti

nastavniku s kojim mora dogovoriti alternativni rok.

ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni

Jesenski izvanredni


DATUM NAZIV TEME

1. Uvodno predavanje

2. Crkva sv. Agate u Novigradu, istraživanje, konsolidacija, konzervacija i prezentacija s

elementima restauracije

3. Šesterostrana kruna cisterne na krčkoj Veloj placi – istraživanje, interpretacija nalaza, konzervacija i rekompozicija

(prezentacijske dvojbe muzealizacija-prezentacija in situ ili na izvornoj lokaciji

4. Obnove crkve sv. Donata u Zadru i kapele sv. Filipa i Jakova na Medvedgradu

5. Primjeri iz konzervatorsko-restauratorske prakse

6. Skulptura, dekorativna arhitektonska plastika i epigrafski spomenici - problemi očuvanja i prezentacije

7. Inventarizacija pokretnih kulturnih dobara, katalozi

8. Dijalozi s baštinom 2018. Znanstveno-stručni skup, aktivnost

9. Primjeri konzervatorskih podloga za prostorne planove

10. Problem istraživanja i zaštite riječkog Starog grada-priprema za izlazak na teren

11. Rijeka – Stari grad, dokumentiranje, konzervatorska podloga

Rijeka – Stari grad analiza provedenog dokumentiranja

12. Problemi zaštite i revitalizacije ladanjskog graditeljstva – istarske stancije -primjeri Dajle, Segeta i Karpinjana, odnos prema

krajoliku

13. Kolokvij

14. Novigradske zidine – problemi zaštite, konzervatorski nadzor i istraživanje, dokumentacija, prijedlog prezentacije, zahvat


konzervacije s elementima restauracije

15. Zaključno predavanje

Terenska nastava:

- Rijeka, Stari grad, dokumentiranje graditeljske baštine

- Dijalozi s baštinom 2018, redovnička baština (terenska izlaganja u samostanima otoka Krka)



51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099



MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

Odsjek za povijest umjetnosti

Dvopredmetni diplomski studij povijesti umjetnosti

OPĆI SMJER

Izvedbeni nastavni planovi

Ljetni semestar akademske godine 2017./2018.

Rijeka, veljača 2018.



51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099



MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

POPIS PREDMETA I I . SEMESTRA OPĆEG D IPLOMSKOG STUDIJA

OBAVEZNI PREDMETI

Interpretativne strategije umjetnosti i kulturne paradigme

Metodologija analize i dokumentiranja kulturnog dobra

Suvremena umjetnost


Umjetnost Bizanta i Islama

Tržište umjetnina

Napomena: U II. semestru student je dužan odabrati 4 ECTS boda iz grupe Internih izbornih predmeta. U okviru

izbornih predmeta do 3 ECTS boda mogu se zamijeniti aktivnostima izvan studijskog programa.

POPIS PREDMETA IV . SEMESTRA OPĆEG DIPLOMSKOG STUDIJA

OBAVEZNI PREDMETI

Muzejsko-galerijska praksa

Skulptura: tehnike, metode interpretacije i atribucije


Umjetnost Bizanta i Islama

Tržište umjetnina



Naziv kolegija INTERPRETATIVNE STRATEGIJE UMJETNOSTI I KULTURNE PARADIGME

Studij Povijest umjetnosti, I godina DS OS

Semestar Ljetni


Broj ECTS-a 4


Vrijeme i mjesto održavanja nastave

2 sata predavanja, ponedjeljak 10,15-11 i od 11,15-12h, kab. 470

1 sat seminara, ponedjeljak, 12,15 – 13h, kab. 470

1 sat mentorskog rada individualnih istraživanja 13,15-14h, 460



Kabinet F - 460


Telefon 051265737



Kabinet 467


Telefon 051265742



SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij obuhvaća povijesni pregled teorije umjetnosti u okviru različitih znanstvenih i kulturoloških disciplina od kritike, preko

estetike i povijesti umjetnosti do filozofije i teorije umjetnosti u rasponu od antike do 20. stoljeća. Kroz razvojni slijed teorijskih pristupa

obuhvatiti će se različiti teorijski pogledi i pristupi umjetničkom stvaralaštvu, kao i najvažnije tradicionalne znanstvene i interpretacijske

metode povijesnoumjetničke struke te njihovi glavni zastupnici. Kolegij je sadržajno povezan s kolegijima: Uvod u povijset i teoriju

umjetnosti, Umjetnost i stvarnost, Teorija umjetnosti 20. st., Metodika teorije umjetnosti, Kritika i medijacija. Program kolegija je korespondentan

sadržaju teorijskih kolegija na drugim studijima povijesti umjetnosti u Hrvatskoj i inozemstvu.


Poznavanje povijesti i teorije umjetnosti primjereno razini diplomskog studija. Posjedovanje kompetencija u analizi tekstova iz

teorije umjetnosti predviđenih planom i programom kolegija. Primjena usvojenih pojmova; razumijevanje, prepoznavanje i sposobnost

usporedbe temeljnih povijesnoumjetničkih i teorijskih pristupa i metoda pojedinih autora i škola kroz povijest. Sposobnots

koherentnog i argumentiranog pisanja tekstova koji uključuju primjenu znanja stečenu upoznavanjem sadržaja kolegija



x x x


x







UKUPNO 4 100
















IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. ppt prezentacije predavanja (elektroničkim putem dostupno svim polaznicima kolegija)

2. Reader izabranih tekstova (do 300 stranica)

3. Reader izabranih tekstova za individualni mentorski rad (do 50 str.)

IZBORNA LITERATURA

1. Tatarkijevič, V. (1978). Istorija šest pojmova. Beograd, Nolit.


POHAĐANJE NASTAVE

Obvezno 70% nastava


Obvezan rad u mentorskim grupama u dogovorenom terminu










ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni Usmeni : utorak, 12.06. i srijeda, 27.06. (oba u 10h)

Jesenski izvanredni Usmeni : utorak, 04.09. i utorak, 11.09. (oba u 10h)



DATUM NAZIV TEME

Poč. 26.02.2018. Uvodni sat. Upoznavanje s osnovnim pojmovima. Načinom rada i diskusija.

2 Antika – Grčka – filozofska paradigma

3 Antika – Rim – historiografski pristup i kolektivizacija (monumentalizam)

4 Patristika (gnostici i mistici)

5 Skolastika (odvajanje teologije i estetike)

6 Renesansna misao (mimetička doktrina)

7 Barok (objektivno i subjektivno)

8 Prosvjetiteljstvo i norma

9 Klasicistička doktrina

10 Romantičarske doktrine

11 Faktor ukusa i prva polovina 19.stoljeća

12 Raskol klasicističke i moderne struje i druga polovina 19.stoljeća

Završ.

04.06.2018. Zaključni sat. Rezimiranje razvoja interpretativnih strategija. Dominantni utjecaj na 20. stoljeće



Naziv kolegija SUVREMENA UMJETNOST

Studij Povijest umjetnosti, I godina DS OS

Semestar Ljetni


Broj ECTS-a 3


Vrijeme i mjesto održavanja nastave 2 sata predavanja, utorak od 9,15-10h i od 10,15 do 11h, kab. 470

1 sat seminara, utorak, 11,15 do 12h, kab. 470



Kabinet F - 460


Telefon 051265737



Kabinet 467


Telefon 051265742



SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij Suvremena umjetnost bavi se temeljnim odrednicama suvremene svjetske, europske i nacionalne umjetnosti. Naglasak je

na proučavanju umjetničkih fenomena nakon Drugoga svjetskog rata, pravaca i grupa, sve do recentnog stvaralaštva, a koji se promatraju

komparativno i simultano. Obrađuje se i stvaralaštvo pojedinačnih istaknutih protagonista svjetske, europske i hrvatske suvremene

umjetnosti, zasebno i unutar širih društveno-političkih okolnosti te globalnih fluktuacija na umjetničkoj sceni. Posvećuje se posebna

pažnja analizi problemskog diskursa suvremene umjetnosti, kao i usvajanju adekvatnog pojmovnog aparata za samostalnu interpretaciju

umjetničkih djela nastalih u promatranim razdoblju.


Očekivani ishod kolegija je da studentima humanističkih disciplina pruži osnovni uvid u problemske točke teorije i prakse vizualnosti

od pojave postmodernizma do danas, te da se da se u razumijevanju i interpretaciji prilagode pojavi širenja pojma umjetnosti na područje

kulture i aktivne recepcije prakse umjetnika i suvremene umjetnosti u globalnom potrošačkom društvu. Od studenta se očekuje

sposobnost mapiranja relevantnih ustanova, umjetnika, skupina ili projekata.



x x x








UKUPNO 3 100





ispod ovog teksta)











IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. ppt prezentacije predavanja

2. Šuvaković, M. (2005). Pojmovnik suvremene umjetnosti. Zagreb, Ghent: Horetzky, Vlees & Beton.

3. Millet, C. (2004). Suvremena umjetnost. Zagreb: MSU Biblioteka Refleksije.

4. Meyer, R. (2013). What Was Contemporary Art? Cambridge: MIT Press.

IZBORNA LITERATURA

Izbor relevantnih članaka iz stručnih i znanstvenih časopisa i publikacija


POHAĐANJE NASTAVE

Obvezno 70% nastava



Nastava, e mail, konzultacije


Nastava, e mail, konzultacije






ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni Usmeni ispit: četvrtak 14.06. i petak 29.06. – oba u 10h

Jesenski izvanredni Usmeni ispit: četvrtak 06.09. i četvrtak 13.09.- oba u 10h



DATUM NAZIV TEME

Poč.

27.02.2018. Upoznavanje s kolegijem i ključnim pojmovima i pojavama druge polovice 20st

2 Ishodište i poveznice s modernizam prve polovice 20st

3 Neoavangarde 1950-1960

Talijanski neorealizam – film, Art brut

4 Apstraktni ekspresionizam, Tašizam, Enformel

5 Neoavangarde 1960-1970

Fluxus, Happening, Performans , Body art, Land art, Nove tendencije, Pop art, Minimalizam, Arte povera

6 Konceptualna umjetnost, Video umj., Feministička, Procesualna umjetnost

7 Rana postavangarda 1970-1980

Analitička umjetnost, Neoekspresionizam

8 Umjetnost i rasna politika, Nova slika, Uzorak i dekoracija

9 Kasna postavangarda 1980-2000

Aproprijacijska i Neo konceptualna umjetnost

10 Transavangarda, Fotografija, umjetnost grafita i stripa, instalacija

11 Umjetnost i – politika (institucije, pojedinac, društvo)

12 Povijest umjetnosti- priroda i(li) socijalni krajolik

Završ.

05.06.2018.

Mapiranje promjene u 21 stoljeću (nevidljivost, virtualna stvarnost, tehnosfera, biopolitika, reestetizacija

umjetnosti)



Naziv kolegija Muzejsko-galerijska praksa

Studij Povijest umjetnosti

Semestar IV.DS

Akademska godina 2017-18.

Broj ECTS-a 3


Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku engleski

Nositelj kolegija Jolanda Todorović

Kabinet

Vrijeme za konzultacije

Telefon 099 2391404



SADRŽAJ KOLEGIJA

Na kolegiju će se obraditi sljedeće tematske cjeline:

- Razvoj muzejske djelatnosti u Rijeci i pregled važnih povijesnih i suvremenih izložbi i izložbenih projekata

- Životni ciklus izložbe: tipovi izložbi, ciljevi, jezik i struktura izložbe, faze izložbenog programa,

- Galerijsko-izložbeni prostori

- Promocija i marketinška komunikacija u kulturi i umjetnosti -

- Budžet projekta i izvori financiranja (usvajanje pojmova i terminologije iz financijskog plana, javni natječaji, EU fondovi)

Nastava i praksa odvijat će se u muzejsko-galerijskim izložbenim prostorima, gdje će, osim rada na izložbi, studenti dobiti uvid i u iskustva

organizatora različitih tipova izložbi i svih njezinih segmenata.

U praktičnom dijelu kolegija studentu/ici će biti omogućen rad u muzeju uključivanjem u muzejske procese. Student će provesti 30

planiranih sati u muzeju (jednom ili više muzeja) gdje će biti uključen u 4 procesa rada: postav izložbe, edukativno-pedagoški program,

rad na muzejskoj dokumentaciji i u muzejskoj knjižnici, te ulaz u muzejski depo, za koje će morati dobiti potpis mentora (na unaprijed

dobivenoj tablici s upisanim i dogovorenim aktivnostima, te mjestom i vremenom održavanja prakse): kustosa, muzejskog pedagoga,

dokumentariste i/ili muzejskog tehničara. Aktivnosti u muzeju ocjenjivat će se prema dnevniku vođenom tijekom boravka u muzejskoj

ustanovi/muzejskim ustanovama ili galeriji. Aktivnost nosi 1,5 ECTS boda.

Drugi dio praktičnog dijela kolegija čini rad na osmišljavanju i pripremi muzejske izložbe ili osmišljavanju i provedbi pratećih aktivnosti

tijekom trajanja izložbe postavljene u galeriji/muzeju. Osmišljavanje i priprema izložbe, odnosno pratećih aktivnosti ocjenjivat će se

tijekom semestra s obzirom na izvršene zadatke/zadaće prema dinamici kolegija: osmišljavanje teme i ideje izložbe, definiranje ciljeva

izložbe, definiranje očekivanih rezultata, izrada plana aktivnosti i gantograma, odabrana građa za postav, idejno osmišljeni postav u

izabranom izložbenom prostoru, izrada pratećih tekstova i pratećih aktivnosti tijekom trajanja izložbe, izrada okvirnog financijskog plana

izložbe. Aktivnost nosi 1 ECTS bod, dok će 0,5 ECTS-a nositi pohađanje i aktivnost na nastavi.


Očekuje se da studenti nakon odrađene prakse kroz kolegij Muzejsko-galerijska praksa mogu:

1. analizirati ideju, jezik, strukturu i postav izložbe u muzeju ili galeriji

2. osmisliti izložbeni program primjenjujući stečeno znanje i informiranost o povijesnoj i suvremenoj muzejsko-galerijskoj praksi na način

da za odabranu temu mogu

3. definirati ciljeve i očekivane rezultate te u sklopu toga interpretirati vrijednosti i značenja muzejskih predmeta u kontekstu odabranog

koncepta izložbe.

4. izraditi plan aktivnosti potrebnih za realizaciju cjelokupnog organizacijskog procesa izložbenog programa.

5. primijeniti znanja i vještine stečene uključivanjem u muzejske procese sudjelovanjem u istima: postav izložbe u galerijskom prostoru,


stručno vodstvo po izložbi, organizacija depoa, rad u muzejskoj knjižnici i na muzejskoj dokumentaciji. Također primijeniti znanja o načinu

pripreme i provedbe izložbenih aktivnosti (npr: izraditi financijski plan u osnovnim elementima, ispuniti obrasce za prijavu programa za

financiranje te tako moći koristiti izvore financiranja; koristiti medije u cilju promocije i marketinške komunikacije; i sl.)



X X


X



Pohađanje nastave 10%

Kontinuirana provjera znanja –praksa u

muzeju 60%

Kontinuirana provjera znanja – završni seminar 30%

ZAVRŠNI ISPIT

UKUPNO 100




ispod ovog teksta)











IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. André Gob - Noémie Drouguet: Muzeologija, Povijest, razvitak, izazovi današnjice; 4. poglavlje Izložba: funkcija prezentiranja; Izdanja

Antibarbarus

2. Eppur si muove - 110 godina muzejske djelatnosti; Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, 2003.

3. PPMHPR iz muzejske riznice; Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, 20013.

4. Prema novom muzeju, izdanje o zbirkama i projektu nove muzejske zgrade, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, 2005.

5. Ivo Maroević: Uvod u muzeologiju / Muzeološke funkcije, Zavod za informacijske studije, Zagreb, 1993.

6. J. Pavičić, N. Alfirević i Lj. Aleksić: Menadžment i marketing u kulturi i umjetnosti: Poglavlje 4 (Marketing: planiranje i primjena) i

Poglavlje 5 (5.2. Odnosi s javnošću; 5.3. Novi mediji u odnosima s korisnicima i javnošću; 5.4. Prikupljanje sredstava / «fundraising»),

izd. Masmedia

IZBORNA LITERATURA

1. Lord, B; G.D. Lord. Manual of the museum exhibition. California: AltaMira Press, 2002.


2. Informatica museologica 34. (3/4) 2003. Tema broja: Muzejska izložba

3. Tomislav S. Šola: Eternity does not live here any more -a glossary of museum sins; Tomislav Šola, Zagreb, 2012.

4. What makes a great exhibition, grupa autora po izboru Paule Marincola, Philadelphia Exhibition Initiative, 2006.

5. Eilean Hooper Greenhill. 1999. Communication in theory and practice. U: The Educational Role of the Museum, E. Hooper

Greenhill (ur.), 28-43. London: New York: Routledge

6. časopisi: Život umjetnosti, Informatica museologica, Art Review, Flash Art, Kontura, Art News ….

7. Web siteovi muzeja

8. GoogleArtProject : http://www.google.com/culturalinstitute/project/art-project

9. GLAM/Wiki: http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:GLAM/US/About


POHAĐANJE NASTAVE

Prisustvovanje na nastavi ocjenjivat će se ako tijekom semestra nije bilo više od 3 (neopravdana) izostanka s nastave. Ocjenjivat će se

aktivno sudjelovanje na nastavi kako tijekom predavanja tako i tijekom razgovora i priprema izložbenih programa.


e-mailom na zajedničku adresu


e-mailom, konzultacije


Predaja pismenog rada




ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 20.VI 2018. i 4.VII 2018.

Jesenski izvanredni 5. i/ili 12.. IX 2018.


DATUM NAZIV TEME

1 Uvodno predavanje: upoznavanje sa sadržajem kolegija i međusobna očekivanja. Nastava se može održati na jednoj

od izložbi u tijeku. (Razgovor o mogućim temama zajedničke/pojedinačnih izložbe.)

2 Razvoj muzejske djelatnosti u Rijeci i pregled važnih povijesnih i suvremenih izložbi i izložbenih projekata

(Nastava se održava u jednoj od muzejskih ustanova.

3 Životni ciklus izložbe: postav izložbe


5 Životni ciklus izložbe: tipovi izložbi, ciljevi, jezik i struktura izložbe, faze izložbenog programa,


7 Muzejska dokumentacija

8 Galerijsko-izložbeni prostori od 19. do 21. stoljeća.

9 Muzejska knjižnica

http://www.google.com/culturalinstitute/project/art-project

http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:GLAM/US/About


10 Životni ciklus izložbe: edukativno pedagoški program

11 Promocija i marketinška komunikacija u kulturi i umjetnosti. (Razgovor o pratećim aktivnostima na izložbi.)



14 Budžet projekta i izvori financiranja. (Definiranje financijskog plana izložbe.)

15 Muzejski depo



Naziv kolegija Skulptura: tehnike, metode interpretacije i atribucije

Studij Diplomski dvopredmetni studij povijesti umjetnosti

Semestar IV.


Broj ECTS-a 3


Vrijeme i mjesto održavanja nastave Nastava četvrtkom od 10:15 do 12 sati, dvorana 207

seminari četvrtkom od 12:15 do 13h dvorana 207


Nositelj kolegija doc. dr. sc. Damir Tulić

Kabinet F 462

Vrijeme za konzultacije Srijedom 12:15 – 13h i četvrtkom od 13:15 – 14 h

Telefon 051/265-744



SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij upoznaje studente s tehnikama, metodama interpretacije i atribucije na području kiparstva. Tehnička vještina preduvjet

je nastanka kiparskog djela, a razlikuje se s obzirom na materijale u kojima umjetnina nastaje. Stoga se za različite medije, primjerice

kamen, mramor, drvo, glina, vosak, bjelokost, bronca primjenjuje usko specijalizirana metodologija proučavanja kao i interpretacija.

Atribucija, odnosno atributivna metoda ima za svrhu određivanje autora, vremena i mjesta nastanka umjetnine. Taj složen postupak

zahtjeva interdisciplinarni pristup djelu, a s ciljem kako bi ga se što preciznije smjestilo u kontekst nastanka. Poimanje je skulpture, od

antike i njezinih kasnijih interpretacija i reinterpretacija, preko kasnog srednjeg vijeka, renesanse, baroka i klasicizma do modernog

vremena moguće samo u kontekstualizaciji sa sociološkim, ekonomskim, demografskim, religijskim, geografskim i političkim

čimbenicima.


Ovladavanje teorijskim pojmovima, procesima i tehnikama rada u različitim kiparskim medijima. Mogućnost interpretiranja

složenih kiparskih djela ili cjelina u svrhu kontekstualizacije istih. Svladavanje osnovnih znanja o atributivnoj metodi u povijesti

umjetnosti.



X X X


X






ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 3 100


















IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Marjorie Trusted: The Making of Sculpture (The materials and techniques of European sculpture), London 2007.

2. Philippe Bruneau, Mario Torelli, Xavier Barral i Atlet: Sculpture from Antiquity to the Present Day, Köln, 2002. (odabrana

poglavlja)

3. Roberta Panzanelli: The Color of Life, Poliychromy in Sculpture from Antiquity to the Present, Los Angeles, 2008. (odabrana

poglavlja)

4. Charles Avery, Bernini, Genius of Baroque, London, 2006. (odabrana poglavlja)

IZBORNA LITERATURA

1. La scultura in cartapesta, Sansovino, Bernini e i Maestri lecesi tra tecnica e artificio, (grupa autora) Milano 2008.

2. C. D. Dickerson III, Anthony, Sigel, Ian Wardropper: Bernini Sculpting in Clay, New York, 2012.

3. Ian Wardropper: From the Sculptors Hand, Chicago, 1998.

4. Jenifer Montagu, Roman Baroque Sculpture – The Industry of Art, London, 1989.

5. Matej Klemenčič, Francesco Robba, Beneški kipar u baročnoj Ljubljani, Ljubljana, 2013.

6. Tisuću godina hrvatskog kiparstva, urednik Igor Fisković, Zagreb, 1997


POHAĐANJE NASTAVE

Obavezno. Student je dužan pohađati nastavu (predavanja i seminare) 70% odnosno 50% ako mu se kolegij preklapa s obaveznim

kolegijem drugog smjera. Također, sve odrađene obaveze, kolokvij te održan, predan i od profesora prihvaćen seminarski rad preduvjet

su uspješnom polaganju ispita. Ne ispunjavanje ovih uvjeta onemogućuje pristupanje završnom ispitu


Putem zajedničkog e-maila, preko demonstratora


Osobno na nastavi i konzultacijama, elektronskom poštom.


Pismeni ispit, po potrebi i usmena provjera znanja





ISPITNI ROKOVI

Zimski /

Proljetni izvanredni /

Ljetni 13. i 27. lipnja 2018. u 11h

Jesenski izvanredni 4. i 9. rujna 2018. u 11h


DATUM NAZIV TEME

1. 3. Uvod u kolegij: skulptura u antičkoj Grčkoj

8. 3. Skulptura u antičkom Rimu

15. 3. Skulptura u srednjem vijeku

22. 3. Skulptura u renesansi

29. 3. Skulptura u baroku

5. 4. Skulptura 19. i 20. stoljeća

12. 4. Kiparski materijali, tehnike i njihov razvoj: vosak i glina

19. 4. Bronca, olovo i druge legure

26. 4. Mramor, kamen, alabastar

3. 5. Bjelokost, drvo, dragocjeni materijali

10. 5. Gips, štuk i izrada odlijeva (nadoknada zbog Dana Fakulteta)

17. 5. Polikromija u kiparstvu

24. 5. Krivotvorine

31. 5. Atributivne metode na izabranim primjerima (nadoknada zbog praznika)

7. 6. Interpretacija kiparskih djela



Naziv kolegija UMJETNOST BIZANTA I ISLAMA

Studij POVIJEST UMJETNOSTI

Semestar II – IV DS

Akademska godina 2017.-2018.

Broj ECTS-a 4


Vrijeme i mjesto održavanja nastave SRIJDA, 09:15-12:00, 207

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku DA

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. MARINA VICELJA-MATIJAŠIĆ

Kabinet 461

Vrijeme za konzultacije srijedom nakon nastave i prema dogovoru

Telefon 265603


Suradnik na kolegiju Dr. sc. BARBARA ŠPANJOL-PANDELO

Kabinet 466

Vrijeme za konzultacije Srijedom nakon nastave i prema dogovoru

Telefon 265747



SADRŽAJ KOLEGIJA

- povijesni okvir nastanka bizantske umjetnosti – osnovne odrednice i različiti pristupi u definiranju

- tri faze razvoja Bizantske umjetnosti – osnovne formalne odrednice kroz analizu i tumačenje umjetničkih djela

- ikonografija Bizantske umjetnosti

- pregled najznačajnijih spomenika

- utjecaj Bizanta na umjetnost Zapada Europe


- poznavanje pojmova, povijesnih odrednica, razvoja stilskih mijena unutar Bizantske umjetnosti

- prepoznavanje i mogućnost formalno-ikonografske analize određenog djela, te njegovo smještanje u povijesni kontekst

- mogućnost povezivanja centara i prepoznavanja odnosa centar-perfierija-provincija

- samostalan rad na zadanu temu



x X X X


x



Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

(TERENSKA) 0,5 20

Seminarski rad 2 50

ZAVRŠNI ISPIT (PISMENI) 1 20

ZAVRŠNI ISPIT (USMENI) 0,5 10




UKUPNO 4 100















IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Cormac R., Byzantine Art. Oxford 2000

2. Rodney L., Byzantine Art and Architectue (An Introduction). Cambridge 1996.

3. Vicelja-Matijašić M., Istra i Bizant. Rijeka, 2008. (odabrana poglavlja)

4. READER

IZBORNA LITERATURA

Krautheimer R., (Curcic S), Early Christian and Byzantine Architecture. Yale UP 1992.

Grabar A., Umetnost Bizanta. Novi Sad, 1986.

Rice D.T., The Art of Byzantine Era. New York 1994.

Izbor članaka


POHAĐANJE NASTAVE

Student je dužan prisustvovati nastavi (predavanjima i seminarima). Studenti su dužni izraditi i prezentirati seminarski rad na izabranu

temu. Također, student je dužan prisustvovati terenskoj nastavi koja se dogovara na početku semestra.


Cijeli je nastavni plan i program dignut na Merlin te na taj način studenti dobivaju potpunu informaciju o planu nastave, nastavnim

jedinicama, načinu evaluacije, bodovima kao i svoj potrebnoj literaturi za pripremu.


Putem elektronske pošte i na konzultacijama u uredovno vrijeme.


Ispit je pismeni i usmeni. Kontinuirano praćenje studenata odvija se bodovanjem (ocjenjivanjem) izvršenih obveza i zadataka

predviđenima planom nastave.





ISPITNI ROKOVI

Zimski -

Proljetni

izvanredni -

Ljetni 11.06; 02.07.

Jesenski

izvanredni 10.09; 14.09.


DATUM NAZIV TEME

07.03.2018. Uvodno izlaganje i dogovor oko načina izvođenja nastave, evaluacije, literature i seminarskih radova

14.03.2018.

Bizant – upotreba i zloupotreba

Suvremeni diskursi

Vremensko i prostorno određenje

Ikonološka pitanja, arhitektura – Platon – teologija – prostor

21.03.2018.

Ikona

Ikonoklazam – kontroverze – politika – teologija

Povratak “slike” – ortodoksija i inovacija

28.03.2018. Venecija (nastanak, značenje, rađanje Serenissime, politički odnosi s Konstantinopolom i zapadnim kraljevstvima,

Sv. Marko, kamene ikone, utjecaj na istočnu obalu Jadrana, adriobizantinizam)

04.04.2018.

Srednji bizantski period

Arhitektura i slikarstvo

Crve, samostani i svete knjige – nova duhovnost 11. stoljeća

11.04.2018. GOSTUJUĆE PREDAVANJE – srpska srednjovjekovna umjetnost

18.04.2018. Umjetnost Islama

25.04.2018. TERENSKA NASTAVA - pravoslavna crkva – džamija

02.05.2018. NEMA NASTAVE – PRAZNIK

09.05.2018. Seminar I.

16.05.2018. Seminar II.

23.05.2018. Seminar III.

30.05.2018. Seminar IV.

06.06.2018. Seminar V.



Naziv kolegija Tržište umjetnina od 1400. do 1800.

Studij Diplomski studij povijesti umjetnosti, Opći smjer

Semestar II. i IV.


Broj ECTS-a 4


Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom od 16.15 do 19.00, dvorana 206


Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Nina Kudiš

Kabinet F-462

Vrijeme za konzultacije utorkom 14.15-15.15, četvrtkom 15.00 – 16.00

Telefon 265-738



SADRŽAJ KOLEGIJA

Umjetnička vrijednost: etika i psihologija novca

Demografija, kronologija i geografija

Tržišna vrijednost: poklanjanje, pregovaranje i procjena

Nadnice, plaće i cijene

Tržište starijim umjetninama u 17. i 18. stoljeću

Nastajanje zbirki, nestajanje zbirki

Rim: gospodarski uvjeti, broj i vrste slikara, veliki posao Pietra da Cortone, cijene slika

Napulj: slikarska proizvodnja u gradu, demografija, stanovništvo, gradnja i migracije umjetnika

Bologna: socijalna podloga, ugovori i isplate

Firenca: plaća po danu, po procijeni ili redovita primanja, stranci, zidno slikarstvo

Venecija: umjetnost i trgovina, novac, socio-ekonomski status umjetnika, ponuda i potražnja, oblikovanje cijene

Tržište umjetnina u Austriji i Njemačkoj, Francuskoj i Flandriji, Nizozemskoj i Engleskoj

Različite umjetničke vrste


Poznavanje i razumijevanje tržišta umjetnina u razdoblju od 1400. do 1800. na Apeninskom poluotoku i u Europi. Razumijevanje

ponude i potražnje, oblikovanja cijena, naručivanja i oblikovanja velikih zbirki u navedenom razdoblju



X X X X




Pohađanje nastave 1 0



ZAVRŠNI ISPIT 1 30


UKUPNO 4 100


Tijekom semestra studenti su dužni pristupiti kontinuiranoj provjeri znanja u vidu dva seminarska rada:

1. izlaganje vezano uz temu tržišta umjetnina od 1400. do 1800.

2. izlaganje i pisani rad o izabranom primjeru oblikovanja cijena, trgovine umjetninama ili sličnome na području

Hrvatske od 1400. do danas.

Pisani seminarski rad treba predati u elektronskoj verziji na dan izlaganja. Njegova dužina ne smije biti veća od 5 kartica

teksta, odnosno 5 x 1800 znakova s prazninama. Rad treba biti napisan na standardnom hrvatskom jeziku te opremljen

znanstvenom aparaturom: ključnim riječima, kraćim sažetkom na hrvatskom jeziku, sažetkom na stranom jeziku, bilješkama na

kraju teksta, popisom literature, ilustracijama. Nastavnik je dužan pregledati, ocijeniti i vratiti zbog eventualnih korekcija sve

seminarske radove u roku od 10 dana po primitku. Studenti su, nakon toga, dužni u roku od 5 dana vratiti korigirani rad.

Pridržavanje rokova dogovorenih na početku seminara, a vezanih uz datum izlaganja i predaju pisanog seminarskog rada je

neophodno, zbog ograničenog broja nastavnih termina, odnosno tjedana nastave koji su na raspolaganju.

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo

pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i

imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)


Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave u vidu dva seminarska rada.


-

Završni ispit

Završni ispit je pismeni i usmeni: pismeni ispit je obavezan i sastoji se od deset pitanja (za prolaznu ocjenu student mora postići

barem 51% bodova), dok usmeni ispit nije obavezan i služi prvenstveno utvrđivanju ocjene.

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu

određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. R. E. Spear, P. Sohm, Painting for Profit, 2010

2. A Brief Overview of the Dutch Art Market in the 17th century, http://www.essentialvermeer.com/dutch-

painters/dutch_art/ecnmcs_dtchart.html

3. M. O'Malley, The Business of Art. Contracts and the Commissioning Process in Renaissance Italy, 2005.

4. The Art Market in Italy, 15th – 17th Centuries, 2003

5. I. Cecchini, „Forme dello scambio. La pittura ed i circuiti del mercato artistico a Venezia nel Seicento“, u La pittura nel

Veneto. Il Seicento, vol. II, Milano 2001, str. 757 – 786

6. F. Etro, L. Pagani, The market for paintings in the Venetian Republic from Renaissance to Rococo`, 2012

http://www.essentialvermeer.com/dutch-painters/dutch_art/ecnmcs_dtchart.html

http://www.essentialvermeer.com/dutch-painters/dutch_art/ecnmcs_dtchart.html


IZBORNA LITERATURA

1. A. Tummers, K. Jonckheere, Art Market and Connoisseurship. A Closer Look at Paintings by Rembrandt, Rubens and their

Contemporaries, Amsterdam 2008

2. B. Cowan, Art and Connoisseurship in the Auction Market of Later Seventeenth-Century London

3. F. Vermeylen, The Colour of Money: Dealing in Pigments in Sixteenth-Century Antwerp

4. R. E. Spear, A Database of Prices Paid to Painters in Seventeenth-Century Rome, 2010

5. časopisi Arte Veneta, Arte Documento, Art Bulletin, Nuovi studi, Zbornik za umetnostno zgodovino i slično


POHAĐANJE NASTAVE

Obavezno, a prema člancima 31. i 32. PRAVILNIKA O STUDIRANJU NA PREDDIPLOMSKIM I DIPLOMSKIM STUDIJIMA

FILOZOFSKOGA FAKULTETA SVEUČILIŠTA U RIJECI

Članak 31.

Ostvarivanje prava izlaska na ispit predmetni nastavnik potvrđuje svojim potpisom.

Predmetni nastavnik može uskratiti potpis studentu:

- u slučaju kada je student izostao više od 30% ukupne nastave iz predmeta,

- u slučaju kada student tijekom nastave ne prikupi minimalni iznos ocjenskih bodova (od 0 do

29,9 ocjenskih bodova na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno od 0 do 39,9

ocjenskih bodova na sveučilišnom diplomskom studiju).


Osobno, elektronskom poštom na zajednički mail studenata IV. semestra studija povijesti umjetnosti.


Osobno, elektronskom poštom



Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je

sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski

Proljetni

izvanredni

Ljetni 21.06. i 06.07. u 9h

Jesenski

izvanredni 03. i 10.09. u 12h


DATUM NAZIV TEME

1. Tržište umjetnina na Apeninskom poluotoku u 15. stoljeću

2. Tržište umjetnina na Apeninskom poluotoku u 16. stoljeću

3. Umjetnička vrijednost: etika i psihologija novca

4. Demografija, kronologija i geografija


5. Tržišna vrijednost: poklanjanje, pregovaranje i procjena

6. Nadnice, plaće i cijene

7. Tržište starijim umjetninama u 17. i 18. stoljeću

8. Nastajanje zbirki, nestajanje zbirki

9. Rim: gospodarski uvjeti, broj i vrste slikara, veliki posao Pietra da Cortone, cijene slika

10. Napulj: slikarska proizvodnja u gradu, demografija, stanovništvo, gradnja i migracije umjetnika

11. Bologna: socijalna podloga, ugovori i isplate

12. Firenca: plaća po danu, po procijeni ili redovita primanja, stranci, zidno slikarstvo

13. Venecija: umjetnost i trgovina, novac, socio-ekonomski status umjetnika, ponuda i potražnja, oblikovanje

cijene

14. Tržište umjetnina u Austriji i Njemačkoj, Francuskoj i Flandriji, Nizozemskoj i Engleskoj

15. Tržište umjetnina na području Hrvatske



Naziv kolegija Metodologija analize i dokumentiranja kulturnog dobra

Studij diplomski studij povijesti umjetnosti – opći smjer

Semestar II.


Broj ECTS-a 3


Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda, 14:15 – 17:00, P. 206


Nositelj kolegija dr. sc. Marijan Bradanović, izv. prof.

Kabinet 459

Vrijeme za konzultacije srijedom 18.00-19.00 (i prema dogovoru)

Telefon



SADRŽAJ KOLEGIJA

Izlaže se široka skala standardnih konzervatorskih postupaka pri izradi različitih konzervatorskih studija i elaborata. Donose se primjeri

dokumentacije prema vrsti (povijesni-arhivski podaci, analitički opisi, kataloški opisi, kataloška jedinica, fotografije, grafička

dokumentacija, specijalna dokumentacija, uzorci) i namjeni (osnovna evidencija, inventar, dokumentacija koja prethodi zahvatu,

dokumentacija koja prati zahvat, završni izvještaj, konzervatorska podloga za urbanističko planiranje, konzervatorski projekt, izložbeni

projekt). Koristi se mogućnost analize i diskusije na konkretnim konzervatorskim i konzervatorsko-restauratorskim zahvatima na području

sjevernoga Jadrana, koji su dostupni za rad na terenu. Dio primjera odabranih za analizu i diskusiju potječe iz prakse voditelja kolegija.

Odabrani su primjeri kulturnih dobara različitih dimenzija, materijala i stupnja ugroženosti. Provodi se edukacija utvrđivanja povijesnih

slojeva i faza. Tumače se nedestruktivne i destruktivne metode (sondiranje), fizičke i kemijske analize prikupljanja podataka.


Svladavanje osnovnih tehnika analize i izrade dokumentacije kulturnog dobra za potrebe provođenja njihove zaštite i očuvanja.

Osposobljenost u donošenju racionalnih i primjenjivih odluka o postupanju s kulturnim dobrom. Nadogradnja sposobnosti raščlambe

kulturnog dobra izvan okvira usvojenih u temeljnoj nastavi povijesti umjetnosti. Stjecanje sposobnosti tehničkog opisa predmeta, njegove

fizičke i kronološke kompleksnosti. Sposobnost samostalne primjene tehnika izrade dokumentacije koja služi za registraciju kulturnog

dobra, konzervatorskog elaborata kao osnove za programiranje zaštitnog zahvata, inventara i kataloga kao osnove za registraciju,

organizaciju izložbi i postavu zbirki.



X X X X


X X




Seminarski rad 1 35

Kontinuirana provjera znanja 1 35


UKUPNO 3 100



Opća napomena

Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti

koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i

mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)


Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave


Završni ispit

Usmeni

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se

konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. G. Nikšić, Materijali i tehnike - Konzervacija nepokretnih kulturnih dobara, Split, 2010., skripta

2. T. Marasović, Aktivni pristup graditeljskom nasljeđu, Split, 1985.

3. I. Maroević, Sadašnjost baštine, Zagreb 1986.

4. S. Muñoz-Viñas: Contemporary Theory of Conservation, Elsevier Butterworth-Heinemann, 2005.

5. V. Marković, M. Prelog et. al., Zlatno doba Dubrovnika XV. i XVI. stoljeće, Zagreb, 1987.

IZBORNA LITERATURA

1. M. Bradanović, Analiza i dokumentiranje kulturnih dobara - zbirka tekstova, Rijeka, 2017., (skripta).

2. Biserka Dumbović Bilušić, Krajolik kao kulturno nasljeđe, Zagreb, 2015.

3. B. M. Feilden, Conservation of Historic Buildings, London, 1982.

4. P. Galland, K. Lisitzin, A. Oudaille-Diethardt, World Heritage in Europe today, Paris, 2016. (http://whc.unesco.org/en/eur-na/)

5. N. Jakšić, R. Tomić, Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije – zlatarstvo, Zadar, 2004.

6. K. Majer, P. Puhmajer, Palača šećerane u Rijeci, Rijeka 2008.

7. D. Marasović, Povijesna jezgra Splita (Studije-programi-realizacije), Split, 2009.

8. D. Miletić, M. Valjato-Fabris, Kapela sv. Filipa i Jakova na Medvedgradu, Zagreb, 1987.





11. P. Vežić, Sveti Donat – Rotonda Sv. Trojstva u Zadru, Split, 2002.

12. D. Vokić (priredio), Smjernice konzervatorsko-restauratorskog rada, Zagreb, 2007.

13. Povelja konzervacije i restauracije umjetničkih i kulturnih spomenika, Pogledi, 3-4, 18, Split, 1988., 753-782.

14. Povelje i konvencije o zaštiti kulturne baštine, http://www.icomos-hrvatska.hr/icomos-hrvatska-arhiva.html (slobodno za

http://www.icomos-hrvatska.hr/icomos-hrvatska-arhiva.html


preuzimanje)


POHAĐANJE NASTAVE

Obavezno

Svaki student dužan je prisustvovati na minimalno 70% nastave. Studenti koji imaju koliziju moraju prisustvovati na minimalno 50%

nastave.

Ukoliko student koji nema koliziju bude prisutan na manje od 50% nastave (bez valjanog zdravstvenog obrazloženja) ne može zadovoljiti

kriterije za ocjenu, pa je dužan ponovno slušati predmet. Isto vrijedi i za studente s kolizijom, ukoliko su bili na manje od 30% predavanja.


Studenti se informiraju putem pismenih i web obavijesti na stranicama fakulteta, na opću e-mail adresu godine te usmeno.


Uz redovite konzultacije, svaki student nastavnika može svakodnevno kontaktirati elektronskom poštom





Ukoliko se student ne pridržava rokova, to utječe na pojedinačnu ocjenu koja mu se daje za svaki rad a zbir svih ocjena utječe na konačnu.

Ukoliko student ima nekih nepredviđenih situacija koje direktno utječu na poštivanje roka, dužan je to na vrijeme i prije roka javiti

nastavniku s kojim mora dogovoriti alternativni rok.

ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni

Jesenski izvanredni


DATUM NAZIV TEME

1. Uvodno predavanje

2. Crkva sv. Agate u Novigradu, istraživanje, konsolidacija, konzervacija i prezentacija s

elementima restauracije

3. Šesterostrana kruna cisterne na krčkoj Veloj placi – istraživanje, interpretacija nalaza, konzervacija i rekompozicija

(prezentacijske dvojbe muzealizacija-prezentacija in situ ili na izvornoj lokaciji

4. Obnove crkve sv. Donata u Zadru i kapele sv. Filipa i Jakova na Medvedgradu

5. Primjeri iz konzervatorsko-restauratorske prakse

6. Skulptura, dekorativna arhitektonska plastika i epigrafski spomenici - problemi očuvanja i prezentacije

7. Inventarizacija pokretnih kulturnih dobara, katalozi

8. Dijalozi s baštinom 2018. Znanstveno-stručni skup, aktivnost

9. Primjeri konzervatorskih podloga za prostorne planove

10. Problem istraživanja i zaštite riječkog Starog grada-priprema za izlazak na teren


11. Rijeka – Stari grad, dokumentiranje, konzervatorska podloga

Rijeka – Stari grad analiza provedenog dokumentiranja

12. Problemi zaštite i revitalizacije ladanjskog graditeljstva – istarske stancije -primjeri Dajle, Segeta i Karpinjana, odnos prema

krajoliku

13. Kolokvij

14. Novigradske zidine – problemi zaštite, konzervatorski nadzor i istraživanje, dokumentacija, prijedlog prezentacije, zahvat

konzervacije s elementima restauracije

15. Zaključno predavanje

Terenska nastava:

- Rijeka, Stari grad, dokumentiranje graditeljske baštine

- Dijalozi s baštinom 2018, redovnička baština (terenska izlaganja u samostanima otoka Krka)

Documents

NASTAVNIČKI SMJER · Naziv kolegija MUZEOLOGIJA Studij Povijest umjetnosti, DS NM Semestar IV. Akademska godina 2017-2018 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30+0 Vrijeme